Wikipedia
bswiki
https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana
MediaWiki 1.39.0-wmf.26
first-letter
Mediji
Posebno
Razgovor
Korisnik
Razgovor s korisnikom
Wikipedia
Razgovor o Wikipediji
Datoteka
Razgovor o datoteci
MediaWiki
Razgovor o MediaWikiju
Šablon
Razgovor o šablonu
Pomoć
Razgovor o pomoći
Kategorija
Razgovor o kategoriji
Portal
Razgovor o portalu
TimedText
TimedText talk
Modul
Razgovor o modulu
Gadget
Gadget talk
Gadget definition
Gadget definition talk
Topic
Nogomet
0
1139
3429099
3412758
2022-08-28T11:12:03Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Football_iu_1996.jpg datotekom [[:File:Football_in_Bloomington,_Indiana,_1996.jpg|Football_in_Bloomington,_Indiana,_1996.jpg]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija sport
| ime = Nogomet
| slika = Football in Bloomington, Indiana, 1996.jpg
| opis_slike =
| najviša_upravna_organizacija = [[FIFA]]
| nadimak =
| regija_porijekla = [[Engleska]]
| kontakt = da
| broj_članova_tima = 11
| kategorija = ekipni sport, sport sa loptom
| oprema = [[nogometna lopta]]
| mjesto = nogometno igralište
| država/regija = svjetski sport
| olimpijski_sport = [[1900]].
}}
[[Datoteka:Football pitch metric.svg|300p|mini|Dimenzije nogometnog terena]]
'''Nogomet''' ili '''fudbal''' je ekipni [[sport]] sa loptom u kojem dvije ekipe od po 11 igrača nastoje postići gol, tj. ubaciti loptu u protivničku mrežu. Svaki tim ima jednog [[golman]]a i 10 igrača. Danas je nogomet najrasprostranjeniji i najpopularniji sport na svijetu.
Igra se na travnatom terenu pravougaonog oblika loptom koju igrači mogu udarati nogama, glavom ili torzom. Igračima je zabranjeno dodirivanje lopte rukama u toku igre. Golman je jedini koji smije loptu uhvatiti rukama.
== Historija ==
{{Glavni|Historija nogometa}}
== Pravila u nogometu ==
U nogometu postoji 17 pravila koja se odnose na teren, golove, igrače i utakmicu.
=== Dimenzije terena ===
Nogomet se igra na travnatom terenu dužine 100 do 110 [[metar|m]] i širine 64 do 75 m. Teren je obilježen linijama koje ne smiju biti šire od 12 [[centimetar|cm]] i podijeljen na dva dijela linijom preko sredine. Sredina terena je obilježena tačkom i krugom čiji je poluprečnik 9.15 m.
=== Dimenzije golova ===
Svaki teren mora imati 2 gola, s razmakom između stativa od 732 cm, prečka mora biti na visini od 244 cm. Kazneni prostor je dio terena ispred golova, obilježen linijama udaljenim 16.5 metara od gola. Jedanaesterac ili penal izvodi se s obilježene tačke udaljene 11 m od gol linije. Oko ove tačke, ali samo izvan kaznenog prostora, crta se krug poluprečnika 9.15 m.
=== Broj igrača ===
Svaka od ekipa smije imati najviše 11 igrača na terenu istovremeno. Da bi se odigrala utakmica, jedna ekipa mora imati najmanje 7 igrača na terenu.
=== Rezervni igrači i izmjene ===
Na zvaničnim utakmicama koje aranžiraju [[FIFA]] ili [[UEFA]] broj rezervnih igrača ne smije biti manji od 5. Jedna ekipa smije u toku utakmice zamijeniti maksimalno 5 igrača. Na međunarodnim utakmicama minimalan broj igrača, uslovljen povredama i isključenjima, iznosi 8, a u domaćim takmičenjima 7.
=== Dužina utakmice ===
Jedna utakmica traje 90 [[minuta]] (2 x 45 minuta). Pauza između dva poluvremena traje 15 minuta. Svaka utakmica ima glavnog sudiju i dva pomoćna suca, koji se nazivaju i linijskim sudijama.
=== Gol ===
Kad lopta cijelim obimom pređe gol-liniju (između stativa), postignut je gol.
== Formacije (postavke) ==
Postoje razne postavke igrača na terenu, koje se zovu formacije. Jedna od najpopularnijih formacija je 4-4-2. Te nam cifre govore da 4 igrača igraju u odbrani, 4 na sredini i 2 u napadu. Ofanzivnija varijanta te formacije je 4-3-3, a defanzivnija 4-5-1.
== Također pogledajte ==
* [[Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
* [[FIFA]]
* [[UEFA]]
* [[SP u nogometu]]
* [[Spisak nogometnih klubova]]
* [[Spisak nogometaša]]
* [[Nogometna oprema]]
* [[Viva World Cup]]
* [[Rapan kup]]
== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat}}
{{Commons|Soccer}}
* [http://www.nfsbih.ba Nogometni/Fudbalski Savez BiH]
* [http://www.fifa.com FIFA]
* [http://www.uefa.com UEFA]
* [https://www.youtube.com/watch?v=xkd7ohQTF1M Profesionalci: Jovana Damnjanović, fudbalerka Bajerna], RTS Prikazuje - Zvanični kanal
{{Olimpijski sportovi}}
[[Kategorija:Nogomet]]
[[Kategorija:Sport]]
od1fqt0y3im4pehcua71j2h81k824vj
Bošnjaci
0
1421
3429042
3428899
2022-08-27T13:13:38Z
Mrjazz123
115638
/* Srednji vijek */ prevedeno sa engleske wikipedije
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo značenje|Bošnjaci (čvor)}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa = Bošnjaci
| ukupno = 2,8–4,6 miliona (procjena)
| regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1 = 1.769.592
| ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref>
| regija2 = {{ZID|Turska}}
| pop2 =
| ref2 =
| regija3 = {{ZID|Srbija}}
| pop3 = 145.278
| ref3 = <ref>{{Cite web |url=http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |title=Popis stanovništva u Srbiji 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-date=6. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160706022820/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |url-status=dead }}</ref>
| regija4 = {{ZID|SAD}}
| pop4 = 98.766
| ref4 = <ref>{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&-redoLog=true&-_caller=geoselect&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2011 |archive-date=12. 2. 2020 |archive-url=https://archive.today/20200212034353/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&-redoLog=true&-_caller=geoselect&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en |url-status=dead }}</ref>
| regija5 = {{ZID|Njemačka}}
| pop5 = 80.000 <small>(2005)</small>
| ref5 =
| regija6 = {{ZID|Crna Gora}}
| pop6 = 53.605
| ref6 = <ref name="Popis_2011_CG">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref>
| regija7 = {{ZID|Hrvatska}}
| pop7 = 31.479
| ref7 = {{efn|name=HR|31.479 osobe su se izjasnili pod odrednicom ''Bošnjaci'' + 7.558 osoba koji su se izjasnili pod odrednicom ''Muslimani''}}<ref name="Popis_2011_HR">[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html Popis iz 2011.]</ref>
| regija8 = {{ZID|Kosovo}}
| pop8 = 27.533
| ref8 = <ref name="Popis_2011">{{Cite web |url=http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |title=Popis stanovništva na Kosovu 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024614/http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
| regija9 = {{ZID|Slovenija}}
| pop9 = 21.542
| ref9 = <ref>[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=15 Popis 2002.]</ref>
| regija10 = {{ZID|Makedonija}}
| pop10 = 17.018
| ref10 = <ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Popis Makedonije iz 2002. godine]</ref>
| regija11 = {{ZID|Turska}}
| pop11 = 2.000.000
| ref11 = <ref>[http://m.milliyet.com.tr/turkiye-deki-kurtlerin-sayisi--magazin-873452/ Türkiye'deki Kürtlerin sayısı!], milliyet.com.tr, 06.06.2008</ref>
| jezici = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| vjera = sunitski [[musliman]]i, [[Ateizam|ateisti]]
| vezano = {{Br separated entries|[[Indoevropski jezici|Indoevropski]]|[[Slaveni]]|[[Južni Slaveni]]}}
}}
'''Bošnjaci''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] koji naseljava uglavnom [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], sa značajnom manjinom u drugim [[balkan]]skim zemljama, u nekoliko općina [[Bošnjaci Sandžaka|Sandžaku]], regiji u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] gdje čine regionalnu većinu, kao i [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Bošnjaci Kosova|Kosovu]].
U Bosni i Hercegovini je prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo 1.769.592 Bošnjaka<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> dok na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] danas živi preko 2 miliona pripadnika ovog naroda. [[Etničko čišćenje]] i [[genocid u Srebrenici]] provedeni nad Bošnjacima tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] su uticali da se mnogi Bošnjaci rasele širom [[Evropa|Evrope]] i svijeta tako da bošnjačke dijaspore postoje u [[Bošnjaci u Austriji|Austriji]], [[Bošnjaci u Njemačkoj|Njemačkoj]], [[Bošnjaci u Australiji|Australiji]], [[Bošnjaci u Švedskoj|Švedskoj]], [[Bošnjaci u Turskoj|Turskoj]], [[Bošnjaci u Kanadi|Kanadi]] i [[Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama|SAD]].
Vode porijeklo od srednjovjekovnih Bosanaca ili [[Bošnjani|Bošnjana]], [[Slaveni|Slavena]] koji su nastanjivali tadašnju Bosnu. Srednjovjekovni Bosanci/Bošnjani bili su različitih vjera a govorili su bosanskim jezikom. Danas Bošnjaci govore [[Bosanski jezik|bosanskim jezikom]], te se pretežno služe [[Latinica|latinicom]] i [[Ćirilica|ćirilicom]]. Većinu savremenih Bošnjaka čine [[Islam|muslimani]], dok je manji broj [[agnosticizam|agnostika]] i [[Ateizam|ateista]]. Kao [[nacija]] pripadaju kako [[Evropa|evropskom]], tako i islamskom civilizacijskom naslijeđu.
== Etimologija ==
:''Za odrede konjanika-kopljanika, pogledajte [[Bošnjaci (odredi)|Bošnjaci]]''
Slavenska plemena koja su se naselila na području današnje Bosne i Hercegovine ime svoje domovine su preuzeli od starosjedilaca, [[Iliri|Ilira]], za razliku od [[Hrvati|hrvatskih]] i [[Srbi|srpskih]] plemena koja su novu domovinu nazvali po sebi ([[Hrvatska]] i [[Srbija]]).
Bošnjaci su svoje ime izveli iz imena [[Bosna]]. Naziv Bosna je slavenizirani oblik ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznat kao: ''Bathinus'' i ''Basan''. U oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu, ''Bathinus flumen''. Drugi oblik se u dokumentu navodi u [[ablativ]]u: Ad Basante, a [[nominativ]] koji označava ime rijeke glasi Basan. Pod ablativnim oblikom se spominje grad na ovoj rijeci, po kojoj je i dobio ime: "na Bosni", "grad na rijeci Bosni". U ilirskom jeziku Bathinus se čita Basinus, a predstavlja latinizirani oblik ilirskog naziva Basan, iz kojeg su doseljeni Slaveni izveli naziv Bosna, na način da je fonetskom transformacijom od Bathinus (Basinus) i Basan prvo nastalo Bosina, a potom Bosna.
Izvorno ime ''Bošnjanin'' (u latinskim vrelima sing. Bosnensis) prvobitno označava pripadnika [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnog bosanskog]] teritorija, kasnije države. [[Tvrtko II]] Kotromanić 1440. godine poslao je delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju [[Vladisla Jagelović|Vladislavu Jageloviću]] (Władysław III Warneńczyk) (1440-1444) za ugarskog vladara. Te je prilike spominjana srodnost i zajedničko porijeklo Bosanaca i Poljaka, a radi koristi od novog "slavenskog vladara" na ugarskom tronu.<ref>(Životopisac kralja Vladislava: „Venit et a rege Bossine legatio, apparatu virisque insignis: quae repetitio gentis suae primordio, eosdem, cum Polonis, auctores generis, et communem inguam Bosinensi habere, quam dixisset; et ob eam linguae atque originum veluti cognationem, regem suum magnopere gaudere. propterea, quod coeptis Vladislaui, felicitatem adesso vulgabatur ...“ Philippi Challimahi, de rebus Vladislaui, liber I (Schwandtner, Scriptores rer. Hung. I, pag. 457), Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb 1882, 278. U svome vremenu (1882) ovaj navod Klaić je preveo da se radi o Bošnjacima, što zbunjuje savremene čitaoce i dovodi u zabludu o tome da je izraz Bošnjak korišten i u srednjem vijeku.</ref>
U počecima osmanlijske vladavine polako dolazi do promjena u bosanskom jeziku te se narodna imena sa sufiksom ''-ak'' kao ''[[Poljska|Poljak]]'', ''[[Slovačka|Slovak]]'' više upotrebljavaju pa i riječ ''Bošnjak''. Sa stabilizacijom osmanlijske vlasti, riječ Bošnjak upotpunosti zamjenjuje srednjovjekovno Bošnjanin. Riječi kao ''Bošnjak-kavmi'' i ''Bošnjak-milleti'' su označavali na turskom jeziku. Dok istovremeno riječ ''Bošnjak-taifesi'' označava na turskom jeziku svakog pripadnika [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]] bez obzira na narodnost, kulturu i jezik.
Kod većine pravoslavaca i katolika u Bosni i Hercegovini u 19. vijeku, pod uticajem susjednih zemalja Srbije i Hrvatske su nadvladala srpska i hrvatska nacionalna imena, potisnuvši starije narodne, konfesionalne i regionalne označitelje. Bošnjački narod je od sredine 19. vijeka prošao kroz niz faza imenovanja i preimenovanja (''Bošnjaci'', ''Hrvati'', ''Srbi'', Jugoslaveni-muslimani, ''Muslimani''), da bi na koncu vijeka konačno prevladalo bošnjačko nacionalno ime za narod Bosne i Hercegovine odnosno za pripadnike tog naroda izvan domovine. Danas riječ Bošnjak označava pripadnika bošnjačke nacije, koji govori [[bosanski jezik]], slijedi bošnjačku i bosansku kulturu, te vodi porijeklo od Slavena srednjovjekovne Bosne koji su se nazivali [[Bošnjani]]ma.
== Identitet ==
Bošnjaci se generalno definiraju kao južnoslavenski narod koji je autohton na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Bošnjaci se najčešće identificiraju s državom Bosnom i Hercegovinom koju smatraju svojom nacionalnom državom. Osim toga, lideri i intelektualci bošnjačke zajednice imaju i drugačije, različite percepcije o tome šta znači biti Bošnjak. Neki od njih Bošnjaštvo povezuju sa svojim islamskim naslijeđem, dok drugi naglašavaju čisto sekularni i nacionalni karakter bošnjačkog identiteta i njegovu čvrstu povezanost s bosanskohercegovačkom teritorijom i njenom historijom. Bošnjaci koji naseljavaju susjedne zemlje i autohtoni su narod na tom području njeguju vlastite interpretacije termina Bošnjak, uglavnom kroz historijsku pripadnost Bosni a što je najviše izraženo kod [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]]. Pored toga, postoje i oni koji prepoznaju islamsku komponentu u bošnjačkom identitetu te smatraju da se to odnosi isključivo na slovenske muslimane u Bosni i i Hercegovini.
Gledajući kroz historiju Bošnjaci su se, uglavnom nakon sloma Osmanlijskog carstva, usljed različitih razloga a prvenstveno zbog jačanja susjednih nacionalističkih projekata našli u situaciju gubljenja nacionalnog identiteta. Za vrijeme austrougarskog perioda a kasnije i Kraljevina SHS i Jugoslavije kao i socijalističke Jugoslavije Bošnjacima je tokom vremena u tadašnjoj političkoj i društvenoj svakodnevnici skoro u potpunosti ukinut identitet te su uglavnom smatrani religijskom skupinom. Tek Ustavom iz 1974. godine priznat im je identitet koji je čak i tada sadržavao religijsku pripadnost. To je bio početak potpunog vraćanja nacionalnog identiteta o čemu je tadašnji bošnjački političar Pozderac izjavio:
<blockquote>"''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''"</blockquote>
== Historija ==
{{glavni|Historija Bošnjaka}}
==== Srednji vijek ====
Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli bizantijskog cara Manojla Komnena oko 1166. godine, zatim u velikom broju raznih dokumenata koji su nastajali u srednjovjekovnoj Bosni.<ref>{{Cite book|last=Hadžijahić|first=Muhamed|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&id=RNZBAAAAYAAJ&focus=searchwithinvolume&q=prvi+put+spominje+u+carskoj+tituli+Manoj-la+Komnena+od+godine+1166.|title=Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana|date=1990|publisher=Islamska zajednica|language=hr}}</ref>
U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79</ref>, 1353,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96</ref> 1366,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107</ref>, 1370,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112</ref> 1389,<ref>„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.</ref> 1390,<ref>„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.</ref> 1391,<ref>„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.</ref> 1400,<ref>„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.</ref> 1404,<ref>„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.</ref> 1407,<ref>„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.</ref> 1412,<ref>„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.</ref> 1419,<ref>„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.</ref> 1421,<ref>„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.</ref> 1422,<ref>„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.</ref> 1427,<ref>„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180</ref> 1428,<ref>„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.</ref> 1430,<ref>„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.</ref> 1436,<ref>„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.</ref> 1438,<ref>„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.</ref> 1440,<ref>„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.</ref> 1441,<ref>„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.</ref> 1449,<ref>„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.</ref> 1465,<ref>„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.</ref> 1477.<ref>„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.</ref>
Etnomin ''dobri Bošnjanin'' se odnosio na stanovnike čitave Bosne bez obzira ne religiju, a ne samo na uže jezgro oko izvora rijeke Bosne što se može vidjeti u raznim poveljama 14. i 15. vijeka za vrijeme vladavine bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 70, 73, 93, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 96, 107, 112, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 381, Mladinska knjiga Sarajevo</ref> itd. U ovim poveljama bosanski vladari navode dobre Bošnjane kao svjedoke.
Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''<ref>„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.</ref> (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) <ref>„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.</ref>, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' <ref>„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.</ref> (bosanskim jezikom zvanu Vladika) <ref>" ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa", Тошић, Isto.</ref>.
Bosna, kao siromašna i teško pristupačna zemlja zbog svoga brdo-planinskog reljefa, nije privačila pažnju križarske vojske, željne pljačke i plijena u njihovim pohodima prema bizantskom i islamskom istoku. Do 12. stoljeća većina Bošnjana je vjerovatno bila pod utjecajem heretičke Crkve bosanske koji je karakteriziran široko rasprostranjenom nepismenošću i nedostatkom znanja [[Latinski jezik|latinskog jezika]] među bosanskim svećenstvom. Otprilike u tom periodu, bosanska nezavisnost od ugarske vladavine ostvarena je za vrijeme vladavine (1180-1204) [[Kulin ban|Kulina bana]] čija je vladavina označila početak vjerskopolitičke kontroverze koja je uključivala domaću bosansku crkvu. Napori Ugarske da steknu lojalnost i saradnju Bošnjana pokušajem da uspostave vjersku jurisdikciju nad Bosnom, međutim, nisu uspjeli, što je potaknulo Mađare da ubijede rismkog papu da započne križarski rat; koji je trajao između 1235. i 1241. godine. Doživljavajući različite postepene uspjehe protiv bosanskog otpora, Mađari su se na kraju povukli oslabljeni napadom [[Mongoli|Mongola]] na Ugarsku. Na zahtjev Mađara, papa je Bosnu podredio mađarskom nadbiskupu, iako su je Bošnjani odbili, biskup koji je postavio Mađar protjeran je iz Bosne. U ovo vrijeme u Bosni dolazi do formiranje vlastite nezavisne crkve, poznate kao Crkva bosanska, koju su i Rimokatolička i Istočna pravoslavna crkva osudile kao heretičku iako su mnogi historičari tvrdili da je crkva dualističkog, ili neomanihejskog ili bogumilskog porijekla.<ref>Pinson, Mark (1994), ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia.'' str. 4-8, Harvard University Press.</ref> Pristalice ove heretičke vjere su sebe nazivale raznim imenima; ''dobri Bošnjani'' ili ''Bošnjani'', ''Krstjani'', ''dobri ljudi'' i ''boni homines'' (po uzoru na dualističku grupu u Italiji). Katolički izvori ih nazivaju ''patareni'', dok su ih Srbi zvali ''babuni'' (po [[Babun planina|Babun]] planini), što je srpski naziv za [[Bogumili|bogumile]]. Osmanlije su ih nazivali ''kristianlar.'' <ref>Velikonja, Mitja (2003), R''eligious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina,'' Texas A&M University Press.</ref>
Bosanska država je značajno ojačana pod vlašću bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] (oko 1318–1353) koji je poboljšao odnose Bosne sa Ugarskim kraljevstvom i proširio teritorij bosanske države na jug. Tokom 1340-tih godina pokrenute su franjevačke misije protiv navodne "hereze" u Bosni; prije toga, u užoj Bosni gotovo čitav vijek nije bilo katolika – ili barem katoličkog svećenstva ili organizacije. Bosansko plemstvo je kasnije često davalo obećanja da će suzbiti "heretičke pokrete" – međutim, u stvarnosti, bosansku državu karakterizira vjerski pluralitet i tolerancija sve do osmanske invazije na Bosnu 1463. godine.<ref>Pinson, Mark (1994). ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia,'' str. 6-8, Harvard University Press</ref>
Nakon očeve smrti 1461. godine, posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je naslijedio prijestolje Bosne. Iste godine Stefan Tomašević sklapa savez sa Mađarima i traži pomoć od pape Pija II u suočenju s nadolazećom otomanskom invazijom. Godine 1463., nakon spora oko danka koje je Bosansko kraljevstvo svake godine plaćalo Osmanlijama, Tomašević je tražio pomoć Mlečana. Međutim, Bosni nikada nije stigla nikakva pomoć iz kršćanskog svijeta;<ref>Miller, Timothy S.; Nesbitt, John W. (1995), Peace and war in Byzantium: essays in honor of George T. Dennis, S.J, Catholic University of America Press, str. 189–191</ref> Ugarski kralj [[Matija Korvin]], albanski [[Skenderbeg]] i [[Dubrovčani]] nisu ispunili svoja obećanja.<ref>Ljubez, Bruno (2009), Jajce Grad: prilog povijesti posljednje bosanske prijestolnice (in Croatian), HKD Napredak, str. 148–150</ref>
==== Osmanlijsko doba ====
''Glavni članak: [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|Bosna i Hercegovina u Osmanskom carstvu]]''{{sekcija}}Uspon osmanske vlasti na Balkanu promijenio je vjersku sliku Bosne i Hercegovine jer su Osmanlije sa sobom donijele novu religiju, [[islam]]. Širom čitavog Balkana ljudi su se sporadično obraćali u malom broju; Bosna je, nasuprot tome, doživjela brzu i ekstenzivnu konverziju lokalnog stanovništva na islam, a do ranih 1600-ih otprilike dvije trećine stanovništva Bosne su bili muslimani.<ref>Malcolm, Noel (1996),. ''Bosnia: A Short History'' (2nd ed.), str. 71, New York University Press.</ref> Slovenski putopisac [[Benedikt Kuripešić|Benedikt Kuripešič]] sastavio je prve izvještaje vjerskih zajednica 1530-ih godina. Prema podacima iz 1528. i 1529. godine, u sandžacima (osmanskim upravnim jedinicama) Bosne, [[Zvornik|Zvornika]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] bilo je ukupno 42.319 kršćanskih i 26.666 muslimanskih domaćinstava. U izvještaju iz 1624. o Bosni (bez Hercegovine) Petera Masarechija stanovništvo broji 450.000 muslimana, 150.000 katolika i 75.000 pravoslavaca.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 56</ref> Historičari se slažu da islamizacija bosanskog stanovništva nije bila nasilna, već je uglavnom bila mirna i dobrovoljna.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 66</ref>
==== Austrougarsko doba ====
{{glavni|Bosanskohercegovački pješadijski regiment}}Nakon [[Hercegovački ustanak|ustanka u Hercegovini]] (1875–78) broj stanovnika bosanskih muslimana i pravoslavaca u Bosni se smanjio. Populacija pravoslavaca (1870. godine je iznosio 534.000.) smanjena je za 7 posto, dok je muslimansko stanovništvo smanjeno za trećinu. Austrijski popis stanovništva iz 1879. godine zabilježio je u Bosni i Hercegovini ukupno 449.000 muslimana, 496.485 pravoslavaca i 209.391 katolika. <ref>Pinson, Mark (1994). ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia'', str. 81, Harvard University Press.</ref>
Tokom 20. stoljeća Bošnjaci su osnovali nekoliko kulturnih i socijalnih udruženja kako bi isticali i očuvali svoj kulturni identitet. Najistaknutija udruženja bila su [[Gajret (društvo)|''Gajret'']], ''[[Merhamet]]'', ''[[Narodna uzdanica]]'' i kasnije ''Preporod''. bošnjački intelektualci su u U časopisu Bosna tokom 1860-ih godina promovirali ideju jedinstvene bošnjačke nacije. Ova bošnjačka grupa bi ostala aktivna nekoliko decenija. Od 1891. do 1910. izdavali su časopis na latiničnom pismu ''Bošnjak'', koji je promovirao koncept bošnjaštva i otvorenost prema evropskoj kulturi. Od tog vremena Bošnjaci usvajaju evropsku kulturu pod širim uticajem [[Austro-Ugarska|Austrougarske]]. Istovremeno su zadržali posebne karakteristike svog bosanskog islamskog načina život.<ref>Karčić, Fikret, (1999), ''The Bosniaks and challenges of modernity'', str. 148-149</ref>
Nakon [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine]], austrijska uprava Benjamina Kallaya, austrougarskog guvernera Bosne i Hercegovine, službeno je prihvatila "bošnjaštvo" kao osnovu multikonfesionalne bosanske nacije koja bi uključivala kršćane i muslimane. Politika je pokušala da izoluje Bosnu i Hercegovinu od njenih susjeda (Srbije i Hrvatske, ali i Osmanskog carstva) i negirala je koncepte srpske i hrvatske nacionalnosti koji su se već počeli širiti među pravoslavcima i katolicima u zemlji.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 130-135</ref><ref>Donia, Robert J.; Fine, John Van Antwerp, Jr. (1994). ''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed,'' str. 73, C. Hurst & Co. Publishers.</ref><ref>''Eastern Europe and the Commonwealth of Independent States''. Routledge. 1999. str. 214.</ref> Pojam bosanske nacionalnosti bio je, međutim, uglavnom prisutan među bosanskim muslimanima, dok su mu se žestoko suprotstavljali srpski i hrvatski nacionalisti koji su umjesto toga nastojali da bosanske muslimane smatraju svojima, što je većina njih odbacila.<ref>Publications, Europa (2003). ''Central and South-Eastern Europe 2004, Volume 4,'' str. 110</ref>
Nakon Kallayeve smrti 1903. godine, zvanična politika je polako krenula ka prihvatanju multinacionalne Bosne i Hercegovine. Naposljetku, neuspjeh austrougarskih ambicija da njeguju bošnjački identitet među katoličkim i pravoslavnim doveo je do toga da su se njemu pridržavali gotovo isključivo bosanski muslimani, a 'bošnjaštvo' je posljedično usvojeno kao etnička ideologija bosanskih muslimana od strane nacionalističkih ličnosti.<ref>Jack David Eller. ''From culture to ethnicity to conflict: an anthropological perspective on international ethnic conflict''. University of Michigan Press, 1999. str. 262.</ref>
U novembru 1881. godine, nakon uvođenja [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment|Bosansko-hercegovačkog pješadijskog regimenta]], austrougarska vlada je donijela Vojni zakon (Wehrgesetz) kojim je svim bosanskim muslimanima naređuje obavezno služenje u Carskoj vojsci, što je dovelo do širokih nemira u decembru 1881. i tokom 1882. godine. Austrijanci su se obratili sarajevskom muftiji Mustafi Hilmi Hadžiomeroviću i on je ubrzo izdao [[Fetva|fetvu]] kojom poziva Bošnjake na služenje vojnog roka.<ref>Karčić, Fikret (1995). ''The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times,'' str. 118-119</ref> {{sekcija}}
==== Jugoslavensko doba ====
[[Datoteka:BiH - UM N 1991.gif|thumb|Etnička mapa BiH 1991. godine sa prikazom udjela Bošnjaka (tadašnjih Muslimana).]]
Bošnjaci su bili konstitutivan [[narod]] u [[SFRJ]] od 1971. godine, pod imenom Muslimani.
[[Hamdija Pozderac]], predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina 20. vijeka, prilikom [[ustav]]nih promjena je pokušao vratiti historijsko ime Bosanci, koje se koristilo u [[Osmansko carstvo|Osmanskoj]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] carevini kao Bošnjaci do pred [[Prvi svjetski rat]], te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj upotrebi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično). Značajan pokret za renesansu bošnjačke nacije tokom [[Monarhija|Monarhije]] poveo je [[Safvet-beg Bašagić]], predsjednik [[Bosanski sabor|Bosanskog sabora]] zajedno sa bošnjačkim intelektualcima na čijoj strani se nalazila zvanična [[politika]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] predvođena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja srpskih predstavnika, a manjim dijelom i hrvatskih jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile uticaj [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prigodom donošenja prvog ustava, bošnjački zastupnik u skupštini Jugoslavije iz [[Mostar]]a, [[Husaga Čišić]], je glasao protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvođenjem šeste baklje u [[grb]] FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ.
Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).
Pozderac, svjestan činjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši rečenicu:
<blockquote>"''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''"</blockquote>
1990. godine se osnivaju bošnjačke partije [[Stranka demokratske akcije]] na čelu sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]], a potom i [[Muslimanska bošnjačka organizacija]] koju predvodi [[Adil-beg Zulfikarpašić]]. Septembra 1993. Izetbegović daje podršku Drugom bošnjačkom saboru, koji okuplja intelektualnu elitu, i donosi deklaraciju o vraćanju imena ''Bošnjak''.
Tokom postojanja pojma ''[[Musliman (narod)|Musliman]]'' u [[SFRJ]], određeni broj muslimana koji nisu etnički Bošnjaci izjašnjavaju se Muslimanima. Nakon vraćanja imena Bošnjak, jedan dio nastavlja da se i dalje izjašnjava kao Musliman (u Srbiji i Hrvatskoj), a veći dio se identificira sa bošnjaštvom,{{izvor2|dok se u Bosni i Hercegovini u gotovo stoprocentnom omjeru bošnjački narod izjašnjava pod novim-starim historijskim imenom.}}
====Rat u Bosni i Hercegovini ====
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Jedan od ciljeva rata u Bosni i Hercegovini je bio podjela BiH između susjednih država, Srbije i Hrvatske, te uništenje Bošnjaka. [[Armija RBiH]], [[MUP RBiH]], [[HOS]] i neke paravojne snage pod komandom [[Predsjedništvo RBiH|Predsjedništva RBiH]] koje su se borile za multietničku državu su spriječile podjelu BiH i istrebljenje Bošnjaka sa teritorije BiH.
==== Bošnjaci nakon rata ====
U današnjoj Bosni i Hercegovini Bošnjaci su uz Srbe i Hrvate konstitutivan narod na teritoriji cijele BiH. Većinu čine u Federaciji BiH i u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Sarajevskom i Goraždanskom kantonu.
== Bošnjaci danas ==
[[Datoteka:Bosniak population in Serbia and Montenegro.jpg|thumb|right|Bošnjaci u Srbiji i Crnoj Gori (Sandžaku) prema popisu stanovništva iz 2002. i 2003. godine, respektivno.]]
U Bosni i Hercegovini Bošnjaci čine većinu na području doline [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]] i zapadne [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], a također čine značajan dio stanovništva [[Hercegovina|Hercegovine]]. Bošnjaci čine 50,11% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine prema popisu iz 2013. godine.<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> Najveći broj Bošnjaka izvan Bosne i Hercegovine živi u Srbiji i Crnoj Gori na području [[Sandžak]]a. Grad [[Novi Pazar]] ima najveće bošnjačko stanovništvo izvan domovine.
Još 31.479 Bošnjaka se nalazi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a 21.452 živi u [[Slovenija|Sloveniji]]. U [[Makedonija|Makedoniji]], smatra se da danas živi 17.018 Bošnjaka.
=== Bošnjačka dijaspora ===
{{Glavni|Bošnjačka dijaspora}}
Zbog ratovanja i etničkog čišćenja tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] veliki broj Bošnjaka trenutno živi u državama izvan Balkana. Najveće bošnjačko stanovništvo izvan bivših jugoslavenskih država se nalazi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Turska|Turskoj]].
U nekim od tih zemalja (naročito u Turskoj) bivše generacije bošnjačkih doseljenika su danas uglavnom integrisane u domaće stanovništvo. Većina su bošnjačke izbjeglice koje su tek stigle u ove zemlje u prethodnih petnaestak godina. Oni još uvijek govore bosanski jezik, održavaju kulturnu i vjersku zajednicu.
==== Sjedinjene Američke Države ====
{{Glavni|Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama}}
Prvi val useljavanja Bošnjaka u SAD bio je krajem 19. i početkom 20. vijeka, okupacijom a potom i aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske. Zbog nastale situacije, Bošnjaci se masovno iseljavaju iz BiH, a dio njih dolazi i u SAD. Prvo organizovano okupljanje Bošnjaka u ovoj zemlji bilo je oko organizacije ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' koju Bošnjaci osnivaju 1906. godine<ref name="nedirajtebosnu.">http://www.nedirajtebosnu.net/?view=plemeniti_istrazuju&id=25</ref><ref name="rijaset">http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=7178:islam-i-bonjaci-u-americi&Itemid=223{{Mrtav link}}</ref> u gradu [[Chicago|Chicagu]]. U ovom periodu Bošnjaci nisu bili dovoljno organizirani niti postoji dovoljno dokumenata o njihovom životu i djelovanju unutar američkog društva.
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do masovnijeg doseljavanja Bošnjaka u Ameriku i u historiji Bošnjaka SAD-a ovaj period se označava kao drugi val emigracije. Prvenstveno je potaknut političkom situacijom u tadašnjoj Jugoslaviji, gdje se jedan broj Bošnjaka nije mogao poistovjetiti sa aktuelnom državnom ideologijom idržavnim aparatom i situacijom koja je dodatno otežana egzistencijalnim problemima koji se javljaju nakon ratnih pustošenja. Najveći broj Bošnjaka se naseljava u Chicagu koji postaje centar Bošnjaka tog doba i gdje se 1954. godine otvara prva džamija sa imamom Ćamilom ef. Avdićem<ref name="rijaset"/><ref name="bosanski-mesdzid">http://bosanski-mesdzid.org/index.php?option=com_content&view=article&id=306:prvi-bosnjaci-u-americi&catid=1:latest-news&Itemid=62{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref name="bosniapress">{{Cite web |url=http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304133635/http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
Jačanjem u organizacionom smislu, dolazi do osnivanja raznih udruženja i organizacija Bošnjaka SAD-a a prva bošnjačka organizacija u ovom dijelu svijeta ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' 1968. godine mijenja naziv u "Bosansko-američka kulturna aocijacija". Ista organizacija će već sljedećih godina biti ključni nosilac projekta organiziranja prikupljanja novčanih sredstava za kupovinu zemljišta u čikaškom Northbrooku, gdje se nedugo potom gradi veća džamija zajedno sa Islamskim kulturnim centrom. Ovaj centar zajedno sa džamijom postaje važan centar za okupljanje Bošnjaka tog dijela SAD.
Treći val useljavanja Bošnjaka se dešava početkom 90-tih godina 20. vijeka i početka ratova na prostorima bivše Jugoslavije. Trend iseljavanja, se nastavio i nakon završetka rata i traje i danas.
U Sjedinjenim Američkim Državama gradovi sa najvećim brojem Bošnjaka su [[Saint Louis]] i [[Chicago]]. Manje Bošnjaka žive u gradovima poput [[Utica (New York)|Utice]] u saveznoj državi New York ili [[Hamtramck (Michigan)|Hamtramcka]] u [[Michigan]]u.
== Kultura ==
{{glavni|Kultura Bošnjaka|Bosanski jezik}}
Bošnjaci u Bosni i Hercegovini govore bosanskim jezikom. Oni su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskoga narječja, uglavnom: novoštokavskoga ikavskog (tzv. bosanko-dalmatinski) i šćakavsko ijekavskoga (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, novoštokavskoga ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa [[Srbi]]ma, [[Crnogorci]]ma i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt) kojime govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima (npr. novoštokavskom ekavskom (tzv. šumadijsko-vojvođanski dijalekt) i nenovoštokavskom ekavskom (tzv. kosovsko-resavski dijalekt)) je zanemariv. Zbog procesa jezične asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica posljednjega rata nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinoga dijalekta.
Postanak i historijski razvitak standardnoga jezika neke zajednice, u ovom slučaju nacionalne zajednice Bošnjaka, uvelike ovise o samodefiniciji te zajednice, ili o profilu i vidu narodnosne kristalizacije. U slučaju bošnjačke nacije nekoliko činitelja je odigralo važnu ulogu:
*jezični temelj te zajednice je zapadnoštokavski idiom kakav se profilirao tokom tri vijeka uoči Osmanlijskog osvojenja
*uticaj islamsko-orijentalne kulture, te leksičkih osobina [[Turski jezik|turskog jezika]], snažno su obilježili bosanski jezik - na različite načine u različitim vremenima
*relativna zakašnjelost nacionalne emancipacije Bošnjaka u odnosu na srpsku i hrvatsku imala je za posljedicu da se bosanski jezik, kao standardni jezik, ili propisani jezički sistem, sporo odvajao od srpsko-hrvatske jezične matrice.
*budući da je vjerski faktor bio glavnim samodefinirajućim elementom u odnosu spram susjednih Hrvata, Srba i Crnogoraca, jezik je, uz etničko-kulturne tradicije, silom historijskih zakonitosti ostao tek sekundarnim razlikovnim čimbenikom. Istina, to se može reći i za Srbe i Hrvate iz BiH, jer iako su, posebno Hrvati, sudjelovali u standardizaciji nacionalnoga jezika (niz rječnika i filoloških djela poteklih iz provincije Bosne Srebrene)- činjenica je da su nacionalni jezici Hrvata i Srba oblikovani u Hrvatskoj i Srbiji, a ne u Bosni i Hercegovini. U situaciji vjersko-narodnosne polarizacije i isprepletenosti, šanse Bošnjaka (koji još nisu riješili ni pitanje vlastitog identiteta, niti imena toga identiteta), bile su minimalne, a manevarski prostor skučen
*međutim za razliku od Hrvata i Srba, Bošnjaci su imali i jednu dosta značajnu prednost: jezičnodijalekatsku uravnoteženost. Promatra li se jezičnodijalekatska situacija Srba, a pogotovo snažne regionalnodijalekatske centrifugalne tendencije u Hrvata, tada se može reći da je u dobroj mjeri nivelirana situacija u pogledu narječja kojim govore Bošnjaci predstavljala pozitivan element za jezičnu unifikaciju.
== Religija ==
{{glavni|Islam u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|thumb|right|Careva džamija, Sarajevo.]]
Bošnjaci su većinom i običajno [[Islam|muslimani]]. Oni su uglavnom hanefijski [[Sunitski Islam|Suniti]], iako su sufije imali veliki historijski uticaj na ovim prostorima. Međutim, zbog savremenih uticaja tokom prethodnih 75 godina danas ima i [[Ateizam|ateista]], [[agnosticizam|agnostika]], i [[Deizam|deista]] Bošnjaka (Prema procjenama iz 1991. godine ovakvi su činili do 10% ukupnog stanovništva).
Islam se prvi put značajno pojavljuje u Bosni sa dolaskom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u 15. vijeku. Širenje islama je u početku bilo sporo ali se je ubrzalo sa nastankom muslimanskih naselja okupljenih oko islamskih kulturnih ustanova poput [[Džamije Bosne i Hercegovine|džamija]] i [[tekija]].
Bošnjaci kao i [[Albanci]] su prihvatali islam brže nego u bilo kojoj drugoj Osmanskoj evropskoj provinciji. Najvažniji faktor u prihvatanju islama od Bošnjaka je bila relativna slabost crkve i [[kršćanstvo|kršćanstva]] na teritoriji [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] u odnosu na susjedne zemlje. Tokom srednjeg vijeka Katolička i [[Bosanska crkva]] su se takmičili za vjernike ali nijedna nije bila vrlo dobro organizovana. Zbog toga bilo je vrlo lahko da brojni Bošnjaci zamijene njihovo staro narodno kršćanstvo za narodni islam.
Kao i kod mnogih drugih muslimanskih naroda, islam u Bošnjaka je zadržao razne lokalne utjecaje. Također, običajna ženska odjeća nekih islamskih zemalja nije postala popularna među Bošnjakinjama sve do 19. vijeka i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] okupacije.
U 16. vijeku postojao je posebni bošnjački pravac islama. Osnivač je bio [[Hamza Hali Bošnjak]] iz [[Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Poznat kao [[Hamzevijski islam]], njegov rast je prekinuo veliki vezir [[Mehmed paša Sokolović]] 1753. godine. Smatra se da se je Hamzevijski islam sastojao od mješovitih islamskih i kršćanskih uticaja.
Vođa Islamske zajednice je [[reisu-l-ulema]]. Trenutni reisu-l-ulema je [[Husein Kavazović]]. Bivši Reisu-l-ulema Cerić ne vjeruje da postoji poseban "bosanski" islam ali podržava "evropski" islam u Bosni i širom [[Evropa|Evrope]].
== Simboli ==
{{Glavni|Bosanski ljiljan (simbol)}}
[[Datoteka:BiH Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|100px|desno|Ljiljan, simbol Bošnjaka]]
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|200px|desno|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]], popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Flag of the Islamska Zajednica.svg|thumb|200px|desno|Zastava bh. muslimana, popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Coat of arms of Bosniaks in Serbia and Montenegro.png|thumb|100px|desno|Grb Bošnjaka u Sandžaku]]
Tradicionalne bošnjačke boje su [[zelena]], [[bijela]], [[žuta]] i [[plava]]. Najpoznatiji bošnjački simboli su [[polumjesec]] i [[ljiljan]] (lat. Lillium Bosniacum). Bošnjaci svoje simbole prvenstveno vežu za državu Bosnu.
Prva pojava ovih simbola potjece iz vremena bosanskih banova. Navedeni simboli su najčešće ljiljani, koji se mogu vidjeti i na stećcima. Najpoznatiji primjer zastave je ona iz vremena Tvrtka I Kotromanićima, bijela zastava sa plavim grbom sa šest zlatnih ljiljana.
Bošnjačke zastave iz osmanlijske ere obično su [[polumjesec i zvijezda]] na zelenoj podlozi.
Zastava nezavisne bosanske države u 19. vijeku i pokreta [[Husein Kapetan Gradaščević|Husein Kapetana Gradaščevića]] za autonomiju bila je slična prethodnoj, ali polumjesec i zvijezda su bili žuti umjesto bijeli.
[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] iz 1992. godine, kao i zastava [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], su popularni simboli među Bošnjacima. Dizajn je baziran na starom grbu bosanske dinastije Kotromanića, plavom grbu sa šest zlatnih ljiljana.
Neke bošnjačke organizacije sastavljaju ove dvije različite zastave, kao na primjer u dizajnima gdje umjesto zvijezde polumjesec sadržava ljiljan. Najpoznatiji primjer ovoga je grb [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]].
Na grbu Federacije Bosne i Hercegovine, nalazi se zlatni ljiljan na zelenoj podlozi.
Također na nišanima bošnjačkih [[šehid]]a, nalazi se uklesan ljiljan, kao simbol bošnjaštva.
== Također pogledajte ==
* [[Spisak Bošnjaka]]
* [[Bošnjaci Kosova]]
* [[Bošnjaci Sandžaka]]
* [[Bošnjaci u Makedoniji]]
* [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment]]
* [[Bušnak]]
* [[Antibošnjaštvo]]
* [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti]]
== Napomene ==
{{napspisak}}
==Reference==
{{refspisak|2}}
== Vanjski linkovi ==
{{BiHPortal}}
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat|Bosniaks}}
{{Wikicitat|Bošnjaci}}
* [http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ Bošnjački institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170603193319/http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ |date=3. 6. 2017 }}
{{Bošnjaci}}
{{Evropski muslimani}}
{{Slavenski narodi}}
{{BiH po temama}}
{{Poluzaštita}}
[[Kategorija:Bošnjačke teme]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kosova]]
[[Kategorija:Južni Slaveni]]
5yisoklmb6g2618k3954ast0shlhv1u
3429043
3429042
2022-08-27T13:23:22Z
Mrjazz123
115638
/* Osmanlijsko doba */
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo značenje|Bošnjaci (čvor)}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa = Bošnjaci
| ukupno = 2,8–4,6 miliona (procjena)
| regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1 = 1.769.592
| ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref>
| regija2 = {{ZID|Turska}}
| pop2 =
| ref2 =
| regija3 = {{ZID|Srbija}}
| pop3 = 145.278
| ref3 = <ref>{{Cite web |url=http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |title=Popis stanovništva u Srbiji 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-date=6. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160706022820/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |url-status=dead }}</ref>
| regija4 = {{ZID|SAD}}
| pop4 = 98.766
| ref4 = <ref>{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&-redoLog=true&-_caller=geoselect&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2011 |archive-date=12. 2. 2020 |archive-url=https://archive.today/20200212034353/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&-redoLog=true&-_caller=geoselect&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en |url-status=dead }}</ref>
| regija5 = {{ZID|Njemačka}}
| pop5 = 80.000 <small>(2005)</small>
| ref5 =
| regija6 = {{ZID|Crna Gora}}
| pop6 = 53.605
| ref6 = <ref name="Popis_2011_CG">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref>
| regija7 = {{ZID|Hrvatska}}
| pop7 = 31.479
| ref7 = {{efn|name=HR|31.479 osobe su se izjasnili pod odrednicom ''Bošnjaci'' + 7.558 osoba koji su se izjasnili pod odrednicom ''Muslimani''}}<ref name="Popis_2011_HR">[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html Popis iz 2011.]</ref>
| regija8 = {{ZID|Kosovo}}
| pop8 = 27.533
| ref8 = <ref name="Popis_2011">{{Cite web |url=http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |title=Popis stanovništva na Kosovu 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024614/http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
| regija9 = {{ZID|Slovenija}}
| pop9 = 21.542
| ref9 = <ref>[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=15 Popis 2002.]</ref>
| regija10 = {{ZID|Makedonija}}
| pop10 = 17.018
| ref10 = <ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Popis Makedonije iz 2002. godine]</ref>
| regija11 = {{ZID|Turska}}
| pop11 = 2.000.000
| ref11 = <ref>[http://m.milliyet.com.tr/turkiye-deki-kurtlerin-sayisi--magazin-873452/ Türkiye'deki Kürtlerin sayısı!], milliyet.com.tr, 06.06.2008</ref>
| jezici = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| vjera = sunitski [[musliman]]i, [[Ateizam|ateisti]]
| vezano = {{Br separated entries|[[Indoevropski jezici|Indoevropski]]|[[Slaveni]]|[[Južni Slaveni]]}}
}}
'''Bošnjaci''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] koji naseljava uglavnom [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], sa značajnom manjinom u drugim [[balkan]]skim zemljama, u nekoliko općina [[Bošnjaci Sandžaka|Sandžaku]], regiji u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] gdje čine regionalnu većinu, kao i [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Bošnjaci Kosova|Kosovu]].
U Bosni i Hercegovini je prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo 1.769.592 Bošnjaka<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> dok na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] danas živi preko 2 miliona pripadnika ovog naroda. [[Etničko čišćenje]] i [[genocid u Srebrenici]] provedeni nad Bošnjacima tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] su uticali da se mnogi Bošnjaci rasele širom [[Evropa|Evrope]] i svijeta tako da bošnjačke dijaspore postoje u [[Bošnjaci u Austriji|Austriji]], [[Bošnjaci u Njemačkoj|Njemačkoj]], [[Bošnjaci u Australiji|Australiji]], [[Bošnjaci u Švedskoj|Švedskoj]], [[Bošnjaci u Turskoj|Turskoj]], [[Bošnjaci u Kanadi|Kanadi]] i [[Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama|SAD]].
Vode porijeklo od srednjovjekovnih Bosanaca ili [[Bošnjani|Bošnjana]], [[Slaveni|Slavena]] koji su nastanjivali tadašnju Bosnu. Srednjovjekovni Bosanci/Bošnjani bili su različitih vjera a govorili su bosanskim jezikom. Danas Bošnjaci govore [[Bosanski jezik|bosanskim jezikom]], te se pretežno služe [[Latinica|latinicom]] i [[Ćirilica|ćirilicom]]. Većinu savremenih Bošnjaka čine [[Islam|muslimani]], dok je manji broj [[agnosticizam|agnostika]] i [[Ateizam|ateista]]. Kao [[nacija]] pripadaju kako [[Evropa|evropskom]], tako i islamskom civilizacijskom naslijeđu.
== Etimologija ==
:''Za odrede konjanika-kopljanika, pogledajte [[Bošnjaci (odredi)|Bošnjaci]]''
Slavenska plemena koja su se naselila na području današnje Bosne i Hercegovine ime svoje domovine su preuzeli od starosjedilaca, [[Iliri|Ilira]], za razliku od [[Hrvati|hrvatskih]] i [[Srbi|srpskih]] plemena koja su novu domovinu nazvali po sebi ([[Hrvatska]] i [[Srbija]]).
Bošnjaci su svoje ime izveli iz imena [[Bosna]]. Naziv Bosna je slavenizirani oblik ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznat kao: ''Bathinus'' i ''Basan''. U oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu, ''Bathinus flumen''. Drugi oblik se u dokumentu navodi u [[ablativ]]u: Ad Basante, a [[nominativ]] koji označava ime rijeke glasi Basan. Pod ablativnim oblikom se spominje grad na ovoj rijeci, po kojoj je i dobio ime: "na Bosni", "grad na rijeci Bosni". U ilirskom jeziku Bathinus se čita Basinus, a predstavlja latinizirani oblik ilirskog naziva Basan, iz kojeg su doseljeni Slaveni izveli naziv Bosna, na način da je fonetskom transformacijom od Bathinus (Basinus) i Basan prvo nastalo Bosina, a potom Bosna.
Izvorno ime ''Bošnjanin'' (u latinskim vrelima sing. Bosnensis) prvobitno označava pripadnika [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnog bosanskog]] teritorija, kasnije države. [[Tvrtko II]] Kotromanić 1440. godine poslao je delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju [[Vladisla Jagelović|Vladislavu Jageloviću]] (Władysław III Warneńczyk) (1440-1444) za ugarskog vladara. Te je prilike spominjana srodnost i zajedničko porijeklo Bosanaca i Poljaka, a radi koristi od novog "slavenskog vladara" na ugarskom tronu.<ref>(Životopisac kralja Vladislava: „Venit et a rege Bossine legatio, apparatu virisque insignis: quae repetitio gentis suae primordio, eosdem, cum Polonis, auctores generis, et communem inguam Bosinensi habere, quam dixisset; et ob eam linguae atque originum veluti cognationem, regem suum magnopere gaudere. propterea, quod coeptis Vladislaui, felicitatem adesso vulgabatur ...“ Philippi Challimahi, de rebus Vladislaui, liber I (Schwandtner, Scriptores rer. Hung. I, pag. 457), Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb 1882, 278. U svome vremenu (1882) ovaj navod Klaić je preveo da se radi o Bošnjacima, što zbunjuje savremene čitaoce i dovodi u zabludu o tome da je izraz Bošnjak korišten i u srednjem vijeku.</ref>
U počecima osmanlijske vladavine polako dolazi do promjena u bosanskom jeziku te se narodna imena sa sufiksom ''-ak'' kao ''[[Poljska|Poljak]]'', ''[[Slovačka|Slovak]]'' više upotrebljavaju pa i riječ ''Bošnjak''. Sa stabilizacijom osmanlijske vlasti, riječ Bošnjak upotpunosti zamjenjuje srednjovjekovno Bošnjanin. Riječi kao ''Bošnjak-kavmi'' i ''Bošnjak-milleti'' su označavali na turskom jeziku. Dok istovremeno riječ ''Bošnjak-taifesi'' označava na turskom jeziku svakog pripadnika [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]] bez obzira na narodnost, kulturu i jezik.
Kod većine pravoslavaca i katolika u Bosni i Hercegovini u 19. vijeku, pod uticajem susjednih zemalja Srbije i Hrvatske su nadvladala srpska i hrvatska nacionalna imena, potisnuvši starije narodne, konfesionalne i regionalne označitelje. Bošnjački narod je od sredine 19. vijeka prošao kroz niz faza imenovanja i preimenovanja (''Bošnjaci'', ''Hrvati'', ''Srbi'', Jugoslaveni-muslimani, ''Muslimani''), da bi na koncu vijeka konačno prevladalo bošnjačko nacionalno ime za narod Bosne i Hercegovine odnosno za pripadnike tog naroda izvan domovine. Danas riječ Bošnjak označava pripadnika bošnjačke nacije, koji govori [[bosanski jezik]], slijedi bošnjačku i bosansku kulturu, te vodi porijeklo od Slavena srednjovjekovne Bosne koji su se nazivali [[Bošnjani]]ma.
== Identitet ==
Bošnjaci se generalno definiraju kao južnoslavenski narod koji je autohton na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Bošnjaci se najčešće identificiraju s državom Bosnom i Hercegovinom koju smatraju svojom nacionalnom državom. Osim toga, lideri i intelektualci bošnjačke zajednice imaju i drugačije, različite percepcije o tome šta znači biti Bošnjak. Neki od njih Bošnjaštvo povezuju sa svojim islamskim naslijeđem, dok drugi naglašavaju čisto sekularni i nacionalni karakter bošnjačkog identiteta i njegovu čvrstu povezanost s bosanskohercegovačkom teritorijom i njenom historijom. Bošnjaci koji naseljavaju susjedne zemlje i autohtoni su narod na tom području njeguju vlastite interpretacije termina Bošnjak, uglavnom kroz historijsku pripadnost Bosni a što je najviše izraženo kod [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]]. Pored toga, postoje i oni koji prepoznaju islamsku komponentu u bošnjačkom identitetu te smatraju da se to odnosi isključivo na slovenske muslimane u Bosni i i Hercegovini.
Gledajući kroz historiju Bošnjaci su se, uglavnom nakon sloma Osmanlijskog carstva, usljed različitih razloga a prvenstveno zbog jačanja susjednih nacionalističkih projekata našli u situaciju gubljenja nacionalnog identiteta. Za vrijeme austrougarskog perioda a kasnije i Kraljevina SHS i Jugoslavije kao i socijalističke Jugoslavije Bošnjacima je tokom vremena u tadašnjoj političkoj i društvenoj svakodnevnici skoro u potpunosti ukinut identitet te su uglavnom smatrani religijskom skupinom. Tek Ustavom iz 1974. godine priznat im je identitet koji je čak i tada sadržavao religijsku pripadnost. To je bio početak potpunog vraćanja nacionalnog identiteta o čemu je tadašnji bošnjački političar Pozderac izjavio:
<blockquote>"''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''"</blockquote>
== Historija ==
{{glavni|Historija Bošnjaka}}
==== Srednji vijek ====
Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli bizantijskog cara Manojla Komnena oko 1166. godine, zatim u velikom broju raznih dokumenata koji su nastajali u srednjovjekovnoj Bosni.<ref>{{Cite book|last=Hadžijahić|first=Muhamed|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&id=RNZBAAAAYAAJ&focus=searchwithinvolume&q=prvi+put+spominje+u+carskoj+tituli+Manoj-la+Komnena+od+godine+1166.|title=Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana|date=1990|publisher=Islamska zajednica|language=hr}}</ref>
U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79</ref>, 1353,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96</ref> 1366,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107</ref>, 1370,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112</ref> 1389,<ref>„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.</ref> 1390,<ref>„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.</ref> 1391,<ref>„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.</ref> 1400,<ref>„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.</ref> 1404,<ref>„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.</ref> 1407,<ref>„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.</ref> 1412,<ref>„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.</ref> 1419,<ref>„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.</ref> 1421,<ref>„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.</ref> 1422,<ref>„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.</ref> 1427,<ref>„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180</ref> 1428,<ref>„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.</ref> 1430,<ref>„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.</ref> 1436,<ref>„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.</ref> 1438,<ref>„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.</ref> 1440,<ref>„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.</ref> 1441,<ref>„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.</ref> 1449,<ref>„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.</ref> 1465,<ref>„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.</ref> 1477.<ref>„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.</ref>
Etnomin ''dobri Bošnjanin'' se odnosio na stanovnike čitave Bosne bez obzira ne religiju, a ne samo na uže jezgro oko izvora rijeke Bosne što se može vidjeti u raznim poveljama 14. i 15. vijeka za vrijeme vladavine bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 70, 73, 93, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 96, 107, 112, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 381, Mladinska knjiga Sarajevo</ref> itd. U ovim poveljama bosanski vladari navode dobre Bošnjane kao svjedoke.
Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''<ref>„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.</ref> (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) <ref>„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.</ref>, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' <ref>„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.</ref> (bosanskim jezikom zvanu Vladika) <ref>" ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa", Тошић, Isto.</ref>.
Bosna, kao siromašna i teško pristupačna zemlja zbog svoga brdo-planinskog reljefa, nije privačila pažnju križarske vojske, željne pljačke i plijena u njihovim pohodima prema bizantskom i islamskom istoku. Do 12. stoljeća većina Bošnjana je vjerovatno bila pod utjecajem heretičke Crkve bosanske koji je karakteriziran široko rasprostranjenom nepismenošću i nedostatkom znanja [[Latinski jezik|latinskog jezika]] među bosanskim svećenstvom. Otprilike u tom periodu, bosanska nezavisnost od ugarske vladavine ostvarena je za vrijeme vladavine (1180-1204) [[Kulin ban|Kulina bana]] čija je vladavina označila početak vjerskopolitičke kontroverze koja je uključivala domaću bosansku crkvu. Napori Ugarske da steknu lojalnost i saradnju Bošnjana pokušajem da uspostave vjersku jurisdikciju nad Bosnom, međutim, nisu uspjeli, što je potaknulo Mađare da ubijede rismkog papu da započne križarski rat; koji je trajao između 1235. i 1241. godine. Doživljavajući različite postepene uspjehe protiv bosanskog otpora, Mađari su se na kraju povukli oslabljeni napadom [[Mongoli|Mongola]] na Ugarsku. Na zahtjev Mađara, papa je Bosnu podredio mađarskom nadbiskupu, iako su je Bošnjani odbili, biskup koji je postavio Mađar protjeran je iz Bosne. U ovo vrijeme u Bosni dolazi do formiranje vlastite nezavisne crkve, poznate kao Crkva bosanska, koju su i Rimokatolička i Istočna pravoslavna crkva osudile kao heretičku iako su mnogi historičari tvrdili da je crkva dualističkog, ili neomanihejskog ili bogumilskog porijekla.<ref>Pinson, Mark (1994), ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia.'' str. 4-8, Harvard University Press.</ref> Pristalice ove heretičke vjere su sebe nazivale raznim imenima; ''dobri Bošnjani'' ili ''Bošnjani'', ''Krstjani'', ''dobri ljudi'' i ''boni homines'' (po uzoru na dualističku grupu u Italiji). Katolički izvori ih nazivaju ''patareni'', dok su ih Srbi zvali ''babuni'' (po [[Babun planina|Babun]] planini), što je srpski naziv za [[Bogumili|bogumile]]. Osmanlije su ih nazivali ''kristianlar.'' <ref>Velikonja, Mitja (2003), R''eligious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina,'' Texas A&M University Press.</ref>
Bosanska država je značajno ojačana pod vlašću bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] (oko 1318–1353) koji je poboljšao odnose Bosne sa Ugarskim kraljevstvom i proširio teritorij bosanske države na jug. Tokom 1340-tih godina pokrenute su franjevačke misije protiv navodne "hereze" u Bosni; prije toga, u užoj Bosni gotovo čitav vijek nije bilo katolika – ili barem katoličkog svećenstva ili organizacije. Bosansko plemstvo je kasnije često davalo obećanja da će suzbiti "heretičke pokrete" – međutim, u stvarnosti, bosansku državu karakterizira vjerski pluralitet i tolerancija sve do osmanske invazije na Bosnu 1463. godine.<ref>Pinson, Mark (1994). ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia,'' str. 6-8, Harvard University Press</ref>
Nakon očeve smrti 1461. godine, posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je naslijedio prijestolje Bosne. Iste godine Stefan Tomašević sklapa savez sa Mađarima i traži pomoć od pape Pija II u suočenju s nadolazećom otomanskom invazijom. Godine 1463., nakon spora oko danka koje je Bosansko kraljevstvo svake godine plaćalo Osmanlijama, Tomašević je tražio pomoć Mlečana. Međutim, Bosni nikada nije stigla nikakva pomoć iz kršćanskog svijeta;<ref>Miller, Timothy S.; Nesbitt, John W. (1995), Peace and war in Byzantium: essays in honor of George T. Dennis, S.J, Catholic University of America Press, str. 189–191</ref> Ugarski kralj [[Matija Korvin]], albanski [[Skenderbeg]] i [[Dubrovčani]] nisu ispunili svoja obećanja.<ref>Ljubez, Bruno (2009), Jajce Grad: prilog povijesti posljednje bosanske prijestolnice (in Croatian), HKD Napredak, str. 148–150</ref>
==== Osmanlijsko doba ====
''Glavni članak: [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|Bosna i Hercegovina u Osmanskom carstvu]]''{{sekcija}}
Uspon osmanske vlasti na Balkanu promijenio je vjersku sliku Bosne i Hercegovine jer su Osmanlije sa sobom donijele novu religiju, [[islam]]. Širenje islama na čitavom Balkanu je tekla sporadično, dok je Bosna, nasuprot tome, doživjela masovan prelazak lokalnog stanovništva na islam. Do početka1600-ih otprilike dvije trećine stanovništva Bosne su bili muslimani.<ref>Malcolm, Noel (1996),. ''Bosnia: A Short History'' (2nd ed.), str. 71, New York University Press.</ref> Slovenski putopisac [[Benedikt Kuripešić|Benedikt Kuripešič]] sastavio je prve izvještaje vjerskih zajednica 1530-ih godina. Prema podacima iz 1528. i 1529. godine, u sandžacima (osmanskim upravnim jedinicama) Bosne, [[Zvornik|Zvornika]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] bilo je ukupno 42.319 kršćanskih i 26.666 muslimanskih domaćinstava. U izvještaju Petera Masarechija iz 1624. Bosna (bez Hercegovine) je brojala 450.000 muslimana, 150.000 katolika i 75.000 pravoslavaca.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 56</ref> Historičari se slažu da islamizacija bosanskog stanovništva nije bila nasilna, već je uglavnom bila mirna i dobrovoljna.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 66</ref>
==== Austrougarsko doba ====
{{glavni|Bosanskohercegovački pješadijski regiment}}Nakon [[Hercegovački ustanak|ustanka u Hercegovini]] (1875–78) broj muslimana i pravoslavaca u Bosni se smanjio. Populacija pravoslavaca (1870. godine je iznosio 534.000.) smanjena je za 7 posto, dok je broj muslimanskog stanovništva smanjeno za trećinu. Austrijski popis stanovništva iz 1879. godine zabilježio je u Bosni i Hercegovini ukupno 449.000 muslimana, 496.485 pravoslavaca i 209.391 katolika. <ref>Pinson, Mark (1994). ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia'', str. 81, Harvard University Press.</ref>
Tokom 20. stoljeća Bošnjaci su osnovali nekoliko kulturnih i socijalnih udruženja kako bi isticali i očuvali svoj kulturni identitet. Najistaknutija udruženja bila su [[Gajret (društvo)|''Gajret'']], ''[[Merhamet]]'', ''[[Narodna uzdanica]]'' i kasnije ''Preporod''. Bošnjački intelektualci su u časopisu ''Bosna'' tokom 1860-ih godina promovirali ideju jedinstvene bošnjačke nacije. Ova bošnjačka grupa je djelovala nekoliko decenija. Od 1891. do 1910. izdavali su časopis na latiničnom pismu ''[[Bošnjak (novine)|Bošnjak]]'', koji je promovirao koncept bošnjaštva i otvorenost prema evropskoj kulturi. Od tog vremena Bošnjaci usvajaju evropsku kulturu pod širim uticajem [[Austro-Ugarska|Austrougarske]]. Istovremeno su zadržali posebne karakteristike svog bosanskog islamskog načina život.<ref>Karčić, Fikret, (1999), ''The Bosniaks and challenges of modernity'', str. 148-149</ref>
Nakon [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine]], austrijska uprava Benjamina Kallaya službeno je prihvatila "bošnjaštvo" kao osnovu multikonfesionalne bosanske nacije koja bi uključivala kršćane i muslimane. Politika je pokušala da izoluje Bosnu i Hercegovinu od njenih susjeda (Srbije i Hrvatske, ali i Osmanskog carstva) i negirala je koncepte srpske i hrvatske nacionalnosti koja se već počela širiti među pravoslavcima i katolicima u zemlji.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 130-135</ref><ref>Donia, Robert J.; Fine, John Van Antwerp, Jr. (1994). ''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed,'' str. 73, C. Hurst & Co. Publishers.</ref><ref>''Eastern Europe and the Commonwealth of Independent States''. Routledge. 1999. str. 214.</ref> Pojam bosanske nacionalnosti bio je, međutim, uglavnom prisutan među bosanskim muslimanima, dok su mu se žestoko suprotstavljali srpski i hrvatski nacionalisti koji su umjesto toga nastojali da bosanske muslimane smatraju svojima, što je većina njih odbacila.<ref>Publications, Europa (2003). ''Central and South-Eastern Europe 2004, Volume 4,'' str. 110</ref>
Nakon Kallayeve smrti 1903. godine, zvanična politika je polako krenula ka prihvatanju multinacionalne Bosne i Hercegovine. Naposljetku, neuspjeh austrougarskih ambicija da njeguju bošnjački identitet među katoličkim i pravoslavnim doveo je do toga da su se njemu pridržavali gotovo isključivo bosanski muslimani, a 'bošnjaštvo' je posljedično usvojeno kao etnička ideologija bosanskih muslimana od strane nacionalističkih ličnosti.<ref>Jack David Eller. ''From culture to ethnicity to conflict: an anthropological perspective on international ethnic conflict''. University of Michigan Press, 1999. str. 262.</ref>
U novembru 1881. godine, nakon uvođenja [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment|Bosansko-hercegovačkog pješadijskog regimenta]], austrougarska vlada je donijela Vojni zakon (Wehrgesetz) kojim je svim bosanskim muslimanima naređuje obavezno služenje u Carskoj vojsci, što je dovelo do širokih nemira u decembru 1881. i tokom 1882. godine. Austrijanci su se obratili sarajevskom muftiji Mustafi Hilmi Hadžiomeroviću i on je ubrzo izdao [[Fetva|fetvu]] kojom poziva Bošnjake na služenje vojnog roka.<ref>Karčić, Fikret (1995). ''The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times,'' str. 118-119</ref> {{sekcija}}
==== Jugoslavensko doba ====
[[Datoteka:BiH - UM N 1991.gif|thumb|Etnička mapa BiH 1991. godine sa prikazom udjela Bošnjaka (tadašnjih Muslimana).]]
Bošnjaci su bili konstitutivan [[narod]] u [[SFRJ]] od 1971. godine, pod imenom Muslimani.
[[Hamdija Pozderac]], predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina 20. vijeka, prilikom [[ustav]]nih promjena je pokušao vratiti historijsko ime Bosanci, koje se koristilo u [[Osmansko carstvo|Osmanskoj]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] carevini kao Bošnjaci do pred [[Prvi svjetski rat]], te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj upotrebi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično). Značajan pokret za renesansu bošnjačke nacije tokom [[Monarhija|Monarhije]] poveo je [[Safvet-beg Bašagić]], predsjednik [[Bosanski sabor|Bosanskog sabora]] zajedno sa bošnjačkim intelektualcima na čijoj strani se nalazila zvanična [[politika]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] predvođena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja srpskih predstavnika, a manjim dijelom i hrvatskih jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile uticaj [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prigodom donošenja prvog ustava, bošnjački zastupnik u skupštini Jugoslavije iz [[Mostar]]a, [[Husaga Čišić]], je glasao protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvođenjem šeste baklje u [[grb]] FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ.
Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).
Pozderac, svjestan činjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši rečenicu:
<blockquote>"''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''"</blockquote>
1990. godine se osnivaju bošnjačke partije [[Stranka demokratske akcije]] na čelu sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]], a potom i [[Muslimanska bošnjačka organizacija]] koju predvodi [[Adil-beg Zulfikarpašić]]. Septembra 1993. Izetbegović daje podršku Drugom bošnjačkom saboru, koji okuplja intelektualnu elitu, i donosi deklaraciju o vraćanju imena ''Bošnjak''.
Tokom postojanja pojma ''[[Musliman (narod)|Musliman]]'' u [[SFRJ]], određeni broj muslimana koji nisu etnički Bošnjaci izjašnjavaju se Muslimanima. Nakon vraćanja imena Bošnjak, jedan dio nastavlja da se i dalje izjašnjava kao Musliman (u Srbiji i Hrvatskoj), a veći dio se identificira sa bošnjaštvom,{{izvor2|dok se u Bosni i Hercegovini u gotovo stoprocentnom omjeru bošnjački narod izjašnjava pod novim-starim historijskim imenom.}}
====Rat u Bosni i Hercegovini ====
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Jedan od ciljeva rata u Bosni i Hercegovini je bio podjela BiH između susjednih država, Srbije i Hrvatske, te uništenje Bošnjaka. [[Armija RBiH]], [[MUP RBiH]], [[HOS]] i neke paravojne snage pod komandom [[Predsjedništvo RBiH|Predsjedništva RBiH]] koje su se borile za multietničku državu su spriječile podjelu BiH i istrebljenje Bošnjaka sa teritorije BiH.
==== Bošnjaci nakon rata ====
U današnjoj Bosni i Hercegovini Bošnjaci su uz Srbe i Hrvate konstitutivan narod na teritoriji cijele BiH. Većinu čine u Federaciji BiH i u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Sarajevskom i Goraždanskom kantonu.
== Bošnjaci danas ==
[[Datoteka:Bosniak population in Serbia and Montenegro.jpg|thumb|right|Bošnjaci u Srbiji i Crnoj Gori (Sandžaku) prema popisu stanovništva iz 2002. i 2003. godine, respektivno.]]
U Bosni i Hercegovini Bošnjaci čine većinu na području doline [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]] i zapadne [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], a također čine značajan dio stanovništva [[Hercegovina|Hercegovine]]. Bošnjaci čine 50,11% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine prema popisu iz 2013. godine.<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> Najveći broj Bošnjaka izvan Bosne i Hercegovine živi u Srbiji i Crnoj Gori na području [[Sandžak]]a. Grad [[Novi Pazar]] ima najveće bošnjačko stanovništvo izvan domovine.
Još 31.479 Bošnjaka se nalazi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a 21.452 živi u [[Slovenija|Sloveniji]]. U [[Makedonija|Makedoniji]], smatra se da danas živi 17.018 Bošnjaka.
=== Bošnjačka dijaspora ===
{{Glavni|Bošnjačka dijaspora}}
Zbog ratovanja i etničkog čišćenja tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] veliki broj Bošnjaka trenutno živi u državama izvan Balkana. Najveće bošnjačko stanovništvo izvan bivših jugoslavenskih država se nalazi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Turska|Turskoj]].
U nekim od tih zemalja (naročito u Turskoj) bivše generacije bošnjačkih doseljenika su danas uglavnom integrisane u domaće stanovništvo. Većina su bošnjačke izbjeglice koje su tek stigle u ove zemlje u prethodnih petnaestak godina. Oni još uvijek govore bosanski jezik, održavaju kulturnu i vjersku zajednicu.
==== Sjedinjene Američke Države ====
{{Glavni|Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama}}
Prvi val useljavanja Bošnjaka u SAD bio je krajem 19. i početkom 20. vijeka, okupacijom a potom i aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske. Zbog nastale situacije, Bošnjaci se masovno iseljavaju iz BiH, a dio njih dolazi i u SAD. Prvo organizovano okupljanje Bošnjaka u ovoj zemlji bilo je oko organizacije ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' koju Bošnjaci osnivaju 1906. godine<ref name="nedirajtebosnu.">http://www.nedirajtebosnu.net/?view=plemeniti_istrazuju&id=25</ref><ref name="rijaset">http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=7178:islam-i-bonjaci-u-americi&Itemid=223{{Mrtav link}}</ref> u gradu [[Chicago|Chicagu]]. U ovom periodu Bošnjaci nisu bili dovoljno organizirani niti postoji dovoljno dokumenata o njihovom životu i djelovanju unutar američkog društva.
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do masovnijeg doseljavanja Bošnjaka u Ameriku i u historiji Bošnjaka SAD-a ovaj period se označava kao drugi val emigracije. Prvenstveno je potaknut političkom situacijom u tadašnjoj Jugoslaviji, gdje se jedan broj Bošnjaka nije mogao poistovjetiti sa aktuelnom državnom ideologijom idržavnim aparatom i situacijom koja je dodatno otežana egzistencijalnim problemima koji se javljaju nakon ratnih pustošenja. Najveći broj Bošnjaka se naseljava u Chicagu koji postaje centar Bošnjaka tog doba i gdje se 1954. godine otvara prva džamija sa imamom Ćamilom ef. Avdićem<ref name="rijaset"/><ref name="bosanski-mesdzid">http://bosanski-mesdzid.org/index.php?option=com_content&view=article&id=306:prvi-bosnjaci-u-americi&catid=1:latest-news&Itemid=62{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref name="bosniapress">{{Cite web |url=http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304133635/http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
Jačanjem u organizacionom smislu, dolazi do osnivanja raznih udruženja i organizacija Bošnjaka SAD-a a prva bošnjačka organizacija u ovom dijelu svijeta ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' 1968. godine mijenja naziv u "Bosansko-američka kulturna aocijacija". Ista organizacija će već sljedećih godina biti ključni nosilac projekta organiziranja prikupljanja novčanih sredstava za kupovinu zemljišta u čikaškom Northbrooku, gdje se nedugo potom gradi veća džamija zajedno sa Islamskim kulturnim centrom. Ovaj centar zajedno sa džamijom postaje važan centar za okupljanje Bošnjaka tog dijela SAD.
Treći val useljavanja Bošnjaka se dešava početkom 90-tih godina 20. vijeka i početka ratova na prostorima bivše Jugoslavije. Trend iseljavanja, se nastavio i nakon završetka rata i traje i danas.
U Sjedinjenim Američkim Državama gradovi sa najvećim brojem Bošnjaka su [[Saint Louis]] i [[Chicago]]. Manje Bošnjaka žive u gradovima poput [[Utica (New York)|Utice]] u saveznoj državi New York ili [[Hamtramck (Michigan)|Hamtramcka]] u [[Michigan]]u.
== Kultura ==
{{glavni|Kultura Bošnjaka|Bosanski jezik}}
Bošnjaci u Bosni i Hercegovini govore bosanskim jezikom. Oni su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskoga narječja, uglavnom: novoštokavskoga ikavskog (tzv. bosanko-dalmatinski) i šćakavsko ijekavskoga (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, novoštokavskoga ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa [[Srbi]]ma, [[Crnogorci]]ma i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt) kojime govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima (npr. novoštokavskom ekavskom (tzv. šumadijsko-vojvođanski dijalekt) i nenovoštokavskom ekavskom (tzv. kosovsko-resavski dijalekt)) je zanemariv. Zbog procesa jezične asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica posljednjega rata nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinoga dijalekta.
Postanak i historijski razvitak standardnoga jezika neke zajednice, u ovom slučaju nacionalne zajednice Bošnjaka, uvelike ovise o samodefiniciji te zajednice, ili o profilu i vidu narodnosne kristalizacije. U slučaju bošnjačke nacije nekoliko činitelja je odigralo važnu ulogu:
*jezični temelj te zajednice je zapadnoštokavski idiom kakav se profilirao tokom tri vijeka uoči Osmanlijskog osvojenja
*uticaj islamsko-orijentalne kulture, te leksičkih osobina [[Turski jezik|turskog jezika]], snažno su obilježili bosanski jezik - na različite načine u različitim vremenima
*relativna zakašnjelost nacionalne emancipacije Bošnjaka u odnosu na srpsku i hrvatsku imala je za posljedicu da se bosanski jezik, kao standardni jezik, ili propisani jezički sistem, sporo odvajao od srpsko-hrvatske jezične matrice.
*budući da je vjerski faktor bio glavnim samodefinirajućim elementom u odnosu spram susjednih Hrvata, Srba i Crnogoraca, jezik je, uz etničko-kulturne tradicije, silom historijskih zakonitosti ostao tek sekundarnim razlikovnim čimbenikom. Istina, to se može reći i za Srbe i Hrvate iz BiH, jer iako su, posebno Hrvati, sudjelovali u standardizaciji nacionalnoga jezika (niz rječnika i filoloških djela poteklih iz provincije Bosne Srebrene)- činjenica je da su nacionalni jezici Hrvata i Srba oblikovani u Hrvatskoj i Srbiji, a ne u Bosni i Hercegovini. U situaciji vjersko-narodnosne polarizacije i isprepletenosti, šanse Bošnjaka (koji još nisu riješili ni pitanje vlastitog identiteta, niti imena toga identiteta), bile su minimalne, a manevarski prostor skučen
*međutim za razliku od Hrvata i Srba, Bošnjaci su imali i jednu dosta značajnu prednost: jezičnodijalekatsku uravnoteženost. Promatra li se jezičnodijalekatska situacija Srba, a pogotovo snažne regionalnodijalekatske centrifugalne tendencije u Hrvata, tada se može reći da je u dobroj mjeri nivelirana situacija u pogledu narječja kojim govore Bošnjaci predstavljala pozitivan element za jezičnu unifikaciju.
== Religija ==
{{glavni|Islam u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|thumb|right|Careva džamija, Sarajevo.]]
Bošnjaci su većinom i običajno [[Islam|muslimani]]. Oni su uglavnom hanefijski [[Sunitski Islam|Suniti]], iako su sufije imali veliki historijski uticaj na ovim prostorima. Međutim, zbog savremenih uticaja tokom prethodnih 75 godina danas ima i [[Ateizam|ateista]], [[agnosticizam|agnostika]], i [[Deizam|deista]] Bošnjaka (Prema procjenama iz 1991. godine ovakvi su činili do 10% ukupnog stanovništva).
Islam se prvi put značajno pojavljuje u Bosni sa dolaskom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u 15. vijeku. Širenje islama je u početku bilo sporo ali se je ubrzalo sa nastankom muslimanskih naselja okupljenih oko islamskih kulturnih ustanova poput [[Džamije Bosne i Hercegovine|džamija]] i [[tekija]].
Bošnjaci kao i [[Albanci]] su prihvatali islam brže nego u bilo kojoj drugoj Osmanskoj evropskoj provinciji. Najvažniji faktor u prihvatanju islama od Bošnjaka je bila relativna slabost crkve i [[kršćanstvo|kršćanstva]] na teritoriji [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] u odnosu na susjedne zemlje. Tokom srednjeg vijeka Katolička i [[Bosanska crkva]] su se takmičili za vjernike ali nijedna nije bila vrlo dobro organizovana. Zbog toga bilo je vrlo lahko da brojni Bošnjaci zamijene njihovo staro narodno kršćanstvo za narodni islam.
Kao i kod mnogih drugih muslimanskih naroda, islam u Bošnjaka je zadržao razne lokalne utjecaje. Također, običajna ženska odjeća nekih islamskih zemalja nije postala popularna među Bošnjakinjama sve do 19. vijeka i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] okupacije.
U 16. vijeku postojao je posebni bošnjački pravac islama. Osnivač je bio [[Hamza Hali Bošnjak]] iz [[Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Poznat kao [[Hamzevijski islam]], njegov rast je prekinuo veliki vezir [[Mehmed paša Sokolović]] 1753. godine. Smatra se da se je Hamzevijski islam sastojao od mješovitih islamskih i kršćanskih uticaja.
Vođa Islamske zajednice je [[reisu-l-ulema]]. Trenutni reisu-l-ulema je [[Husein Kavazović]]. Bivši Reisu-l-ulema Cerić ne vjeruje da postoji poseban "bosanski" islam ali podržava "evropski" islam u Bosni i širom [[Evropa|Evrope]].
== Simboli ==
{{Glavni|Bosanski ljiljan (simbol)}}
[[Datoteka:BiH Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|100px|desno|Ljiljan, simbol Bošnjaka]]
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|200px|desno|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]], popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Flag of the Islamska Zajednica.svg|thumb|200px|desno|Zastava bh. muslimana, popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Coat of arms of Bosniaks in Serbia and Montenegro.png|thumb|100px|desno|Grb Bošnjaka u Sandžaku]]
Tradicionalne bošnjačke boje su [[zelena]], [[bijela]], [[žuta]] i [[plava]]. Najpoznatiji bošnjački simboli su [[polumjesec]] i [[ljiljan]] (lat. Lillium Bosniacum). Bošnjaci svoje simbole prvenstveno vežu za državu Bosnu.
Prva pojava ovih simbola potjece iz vremena bosanskih banova. Navedeni simboli su najčešće ljiljani, koji se mogu vidjeti i na stećcima. Najpoznatiji primjer zastave je ona iz vremena Tvrtka I Kotromanićima, bijela zastava sa plavim grbom sa šest zlatnih ljiljana.
Bošnjačke zastave iz osmanlijske ere obično su [[polumjesec i zvijezda]] na zelenoj podlozi.
Zastava nezavisne bosanske države u 19. vijeku i pokreta [[Husein Kapetan Gradaščević|Husein Kapetana Gradaščevića]] za autonomiju bila je slična prethodnoj, ali polumjesec i zvijezda su bili žuti umjesto bijeli.
[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] iz 1992. godine, kao i zastava [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], su popularni simboli među Bošnjacima. Dizajn je baziran na starom grbu bosanske dinastije Kotromanića, plavom grbu sa šest zlatnih ljiljana.
Neke bošnjačke organizacije sastavljaju ove dvije različite zastave, kao na primjer u dizajnima gdje umjesto zvijezde polumjesec sadržava ljiljan. Najpoznatiji primjer ovoga je grb [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]].
Na grbu Federacije Bosne i Hercegovine, nalazi se zlatni ljiljan na zelenoj podlozi.
Također na nišanima bošnjačkih [[šehid]]a, nalazi se uklesan ljiljan, kao simbol bošnjaštva.
== Također pogledajte ==
* [[Spisak Bošnjaka]]
* [[Bošnjaci Kosova]]
* [[Bošnjaci Sandžaka]]
* [[Bošnjaci u Makedoniji]]
* [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment]]
* [[Bušnak]]
* [[Antibošnjaštvo]]
* [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti]]
== Napomene ==
{{napspisak}}
==Reference==
{{refspisak|2}}
== Vanjski linkovi ==
{{BiHPortal}}
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat|Bosniaks}}
{{Wikicitat|Bošnjaci}}
* [http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ Bošnjački institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170603193319/http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ |date=3. 6. 2017 }}
{{Bošnjaci}}
{{Evropski muslimani}}
{{Slavenski narodi}}
{{BiH po temama}}
{{Poluzaštita}}
[[Kategorija:Bošnjačke teme]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kosova]]
[[Kategorija:Južni Slaveni]]
bzp1k25t6cnbk35lb4srmbrxm71lhoz
3429050
3429043
2022-08-27T15:57:55Z
AnToni
2325
/* Osmanlijsko doba */
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo značenje|Bošnjaci (čvor)}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa = Bošnjaci
| ukupno = 2,8–4,6 miliona (procjena)
| regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1 = 1.769.592
| ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref>
| regija2 = {{ZID|Turska}}
| pop2 =
| ref2 =
| regija3 = {{ZID|Srbija}}
| pop3 = 145.278
| ref3 = <ref>{{Cite web |url=http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |title=Popis stanovništva u Srbiji 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-date=6. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160706022820/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |url-status=dead }}</ref>
| regija4 = {{ZID|SAD}}
| pop4 = 98.766
| ref4 = <ref>{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&-redoLog=true&-_caller=geoselect&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2011 |archive-date=12. 2. 2020 |archive-url=https://archive.today/20200212034353/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&-redoLog=true&-_caller=geoselect&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en |url-status=dead }}</ref>
| regija5 = {{ZID|Njemačka}}
| pop5 = 80.000 <small>(2005)</small>
| ref5 =
| regija6 = {{ZID|Crna Gora}}
| pop6 = 53.605
| ref6 = <ref name="Popis_2011_CG">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref>
| regija7 = {{ZID|Hrvatska}}
| pop7 = 31.479
| ref7 = {{efn|name=HR|31.479 osobe su se izjasnili pod odrednicom ''Bošnjaci'' + 7.558 osoba koji su se izjasnili pod odrednicom ''Muslimani''}}<ref name="Popis_2011_HR">[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html Popis iz 2011.]</ref>
| regija8 = {{ZID|Kosovo}}
| pop8 = 27.533
| ref8 = <ref name="Popis_2011">{{Cite web |url=http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |title=Popis stanovništva na Kosovu 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024614/http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
| regija9 = {{ZID|Slovenija}}
| pop9 = 21.542
| ref9 = <ref>[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=15 Popis 2002.]</ref>
| regija10 = {{ZID|Makedonija}}
| pop10 = 17.018
| ref10 = <ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Popis Makedonije iz 2002. godine]</ref>
| regija11 = {{ZID|Turska}}
| pop11 = 2.000.000
| ref11 = <ref>[http://m.milliyet.com.tr/turkiye-deki-kurtlerin-sayisi--magazin-873452/ Türkiye'deki Kürtlerin sayısı!], milliyet.com.tr, 06.06.2008</ref>
| jezici = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| vjera = sunitski [[musliman]]i, [[Ateizam|ateisti]]
| vezano = {{Br separated entries|[[Indoevropski jezici|Indoevropski]]|[[Slaveni]]|[[Južni Slaveni]]}}
}}
'''Bošnjaci''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] koji naseljava uglavnom [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], sa značajnom manjinom u drugim [[balkan]]skim zemljama, u nekoliko općina [[Bošnjaci Sandžaka|Sandžaku]], regiji u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] gdje čine regionalnu većinu, kao i [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Bošnjaci Kosova|Kosovu]].
U Bosni i Hercegovini je prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo 1.769.592 Bošnjaka<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> dok na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] danas živi preko 2 miliona pripadnika ovog naroda. [[Etničko čišćenje]] i [[genocid u Srebrenici]] provedeni nad Bošnjacima tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] su uticali da se mnogi Bošnjaci rasele širom [[Evropa|Evrope]] i svijeta tako da bošnjačke dijaspore postoje u [[Bošnjaci u Austriji|Austriji]], [[Bošnjaci u Njemačkoj|Njemačkoj]], [[Bošnjaci u Australiji|Australiji]], [[Bošnjaci u Švedskoj|Švedskoj]], [[Bošnjaci u Turskoj|Turskoj]], [[Bošnjaci u Kanadi|Kanadi]] i [[Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama|SAD]].
Vode porijeklo od srednjovjekovnih Bosanaca ili [[Bošnjani|Bošnjana]], [[Slaveni|Slavena]] koji su nastanjivali tadašnju Bosnu. Srednjovjekovni Bosanci/Bošnjani bili su različitih vjera a govorili su bosanskim jezikom. Danas Bošnjaci govore [[Bosanski jezik|bosanskim jezikom]], te se pretežno služe [[Latinica|latinicom]] i [[Ćirilica|ćirilicom]]. Većinu savremenih Bošnjaka čine [[Islam|muslimani]], dok je manji broj [[agnosticizam|agnostika]] i [[Ateizam|ateista]]. Kao [[nacija]] pripadaju kako [[Evropa|evropskom]], tako i islamskom civilizacijskom naslijeđu.
== Etimologija ==
:''Za odrede konjanika-kopljanika, pogledajte [[Bošnjaci (odredi)|Bošnjaci]]''
Slavenska plemena koja su se naselila na području današnje Bosne i Hercegovine ime svoje domovine su preuzeli od starosjedilaca, [[Iliri|Ilira]], za razliku od [[Hrvati|hrvatskih]] i [[Srbi|srpskih]] plemena koja su novu domovinu nazvali po sebi ([[Hrvatska]] i [[Srbija]]).
Bošnjaci su svoje ime izveli iz imena [[Bosna]]. Naziv Bosna je slavenizirani oblik ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznat kao: ''Bathinus'' i ''Basan''. U oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu, ''Bathinus flumen''. Drugi oblik se u dokumentu navodi u [[ablativ]]u: Ad Basante, a [[nominativ]] koji označava ime rijeke glasi Basan. Pod ablativnim oblikom se spominje grad na ovoj rijeci, po kojoj je i dobio ime: "na Bosni", "grad na rijeci Bosni". U ilirskom jeziku Bathinus se čita Basinus, a predstavlja latinizirani oblik ilirskog naziva Basan, iz kojeg su doseljeni Slaveni izveli naziv Bosna, na način da je fonetskom transformacijom od Bathinus (Basinus) i Basan prvo nastalo Bosina, a potom Bosna.
Izvorno ime ''Bošnjanin'' (u latinskim vrelima sing. Bosnensis) prvobitno označava pripadnika [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnog bosanskog]] teritorija, kasnije države. [[Tvrtko II]] Kotromanić 1440. godine poslao je delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju [[Vladisla Jagelović|Vladislavu Jageloviću]] (Władysław III Warneńczyk) (1440-1444) za ugarskog vladara. Te je prilike spominjana srodnost i zajedničko porijeklo Bosanaca i Poljaka, a radi koristi od novog "slavenskog vladara" na ugarskom tronu.<ref>(Životopisac kralja Vladislava: „Venit et a rege Bossine legatio, apparatu virisque insignis: quae repetitio gentis suae primordio, eosdem, cum Polonis, auctores generis, et communem inguam Bosinensi habere, quam dixisset; et ob eam linguae atque originum veluti cognationem, regem suum magnopere gaudere. propterea, quod coeptis Vladislaui, felicitatem adesso vulgabatur ...“ Philippi Challimahi, de rebus Vladislaui, liber I (Schwandtner, Scriptores rer. Hung. I, pag. 457), Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb 1882, 278. U svome vremenu (1882) ovaj navod Klaić je preveo da se radi o Bošnjacima, što zbunjuje savremene čitaoce i dovodi u zabludu o tome da je izraz Bošnjak korišten i u srednjem vijeku.</ref>
U počecima osmanlijske vladavine polako dolazi do promjena u bosanskom jeziku te se narodna imena sa sufiksom ''-ak'' kao ''[[Poljska|Poljak]]'', ''[[Slovačka|Slovak]]'' više upotrebljavaju pa i riječ ''Bošnjak''. Sa stabilizacijom osmanlijske vlasti, riječ Bošnjak upotpunosti zamjenjuje srednjovjekovno Bošnjanin. Riječi kao ''Bošnjak-kavmi'' i ''Bošnjak-milleti'' su označavali na turskom jeziku. Dok istovremeno riječ ''Bošnjak-taifesi'' označava na turskom jeziku svakog pripadnika [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]] bez obzira na narodnost, kulturu i jezik.
Kod većine pravoslavaca i katolika u Bosni i Hercegovini u 19. vijeku, pod uticajem susjednih zemalja Srbije i Hrvatske su nadvladala srpska i hrvatska nacionalna imena, potisnuvši starije narodne, konfesionalne i regionalne označitelje. Bošnjački narod je od sredine 19. vijeka prošao kroz niz faza imenovanja i preimenovanja (''Bošnjaci'', ''Hrvati'', ''Srbi'', Jugoslaveni-muslimani, ''Muslimani''), da bi na koncu vijeka konačno prevladalo bošnjačko nacionalno ime za narod Bosne i Hercegovine odnosno za pripadnike tog naroda izvan domovine. Danas riječ Bošnjak označava pripadnika bošnjačke nacije, koji govori [[bosanski jezik]], slijedi bošnjačku i bosansku kulturu, te vodi porijeklo od Slavena srednjovjekovne Bosne koji su se nazivali [[Bošnjani]]ma.
== Identitet ==
Bošnjaci se generalno definiraju kao južnoslavenski narod koji je autohton na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Bošnjaci se najčešće identificiraju s državom Bosnom i Hercegovinom koju smatraju svojom nacionalnom državom. Osim toga, lideri i intelektualci bošnjačke zajednice imaju i drugačije, različite percepcije o tome šta znači biti Bošnjak. Neki od njih Bošnjaštvo povezuju sa svojim islamskim naslijeđem, dok drugi naglašavaju čisto sekularni i nacionalni karakter bošnjačkog identiteta i njegovu čvrstu povezanost s bosanskohercegovačkom teritorijom i njenom historijom. Bošnjaci koji naseljavaju susjedne zemlje i autohtoni su narod na tom području njeguju vlastite interpretacije termina Bošnjak, uglavnom kroz historijsku pripadnost Bosni a što je najviše izraženo kod [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]]. Pored toga, postoje i oni koji prepoznaju islamsku komponentu u bošnjačkom identitetu te smatraju da se to odnosi isključivo na slovenske muslimane u Bosni i i Hercegovini.
Gledajući kroz historiju Bošnjaci su se, uglavnom nakon sloma Osmanlijskog carstva, usljed različitih razloga a prvenstveno zbog jačanja susjednih nacionalističkih projekata našli u situaciju gubljenja nacionalnog identiteta. Za vrijeme austrougarskog perioda a kasnije i Kraljevina SHS i Jugoslavije kao i socijalističke Jugoslavije Bošnjacima je tokom vremena u tadašnjoj političkoj i društvenoj svakodnevnici skoro u potpunosti ukinut identitet te su uglavnom smatrani religijskom skupinom. Tek Ustavom iz 1974. godine priznat im je identitet koji je čak i tada sadržavao religijsku pripadnost. To je bio početak potpunog vraćanja nacionalnog identiteta o čemu je tadašnji bošnjački političar Pozderac izjavio:
<blockquote>"''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''"</blockquote>
== Historija ==
{{glavni|Historija Bošnjaka}}
==== Srednji vijek ====
Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli bizantijskog cara Manojla Komnena oko 1166. godine, zatim u velikom broju raznih dokumenata koji su nastajali u srednjovjekovnoj Bosni.<ref>{{Cite book|last=Hadžijahić|first=Muhamed|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&id=RNZBAAAAYAAJ&focus=searchwithinvolume&q=prvi+put+spominje+u+carskoj+tituli+Manoj-la+Komnena+od+godine+1166.|title=Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana|date=1990|publisher=Islamska zajednica|language=hr}}</ref>
U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79</ref>, 1353,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96</ref> 1366,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107</ref>, 1370,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112</ref> 1389,<ref>„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.</ref> 1390,<ref>„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.</ref> 1391,<ref>„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.</ref> 1400,<ref>„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.</ref> 1404,<ref>„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.</ref> 1407,<ref>„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.</ref> 1412,<ref>„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.</ref> 1419,<ref>„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.</ref> 1421,<ref>„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.</ref> 1422,<ref>„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.</ref> 1427,<ref>„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180</ref> 1428,<ref>„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.</ref> 1430,<ref>„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.</ref> 1436,<ref>„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.</ref> 1438,<ref>„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.</ref> 1440,<ref>„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.</ref> 1441,<ref>„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.</ref> 1449,<ref>„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.</ref> 1465,<ref>„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.</ref> 1477.<ref>„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.</ref>
Etnomin ''dobri Bošnjanin'' se odnosio na stanovnike čitave Bosne bez obzira ne religiju, a ne samo na uže jezgro oko izvora rijeke Bosne što se može vidjeti u raznim poveljama 14. i 15. vijeka za vrijeme vladavine bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 70, 73, 93, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 96, 107, 112, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 381, Mladinska knjiga Sarajevo</ref> itd. U ovim poveljama bosanski vladari navode dobre Bošnjane kao svjedoke.
Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''<ref>„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.</ref> (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) <ref>„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.</ref>, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' <ref>„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.</ref> (bosanskim jezikom zvanu Vladika) <ref>" ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa", Тошић, Isto.</ref>.
Bosna, kao siromašna i teško pristupačna zemlja zbog svoga brdo-planinskog reljefa, nije privačila pažnju križarske vojske, željne pljačke i plijena u njihovim pohodima prema bizantskom i islamskom istoku. Do 12. stoljeća većina Bošnjana je vjerovatno bila pod utjecajem heretičke Crkve bosanske koji je karakteriziran široko rasprostranjenom nepismenošću i nedostatkom znanja [[Latinski jezik|latinskog jezika]] među bosanskim svećenstvom. Otprilike u tom periodu, bosanska nezavisnost od ugarske vladavine ostvarena je za vrijeme vladavine (1180-1204) [[Kulin ban|Kulina bana]] čija je vladavina označila početak vjerskopolitičke kontroverze koja je uključivala domaću bosansku crkvu. Napori Ugarske da steknu lojalnost i saradnju Bošnjana pokušajem da uspostave vjersku jurisdikciju nad Bosnom, međutim, nisu uspjeli, što je potaknulo Mađare da ubijede rismkog papu da započne križarski rat; koji je trajao između 1235. i 1241. godine. Doživljavajući različite postepene uspjehe protiv bosanskog otpora, Mađari su se na kraju povukli oslabljeni napadom [[Mongoli|Mongola]] na Ugarsku. Na zahtjev Mađara, papa je Bosnu podredio mađarskom nadbiskupu, iako su je Bošnjani odbili, biskup koji je postavio Mađar protjeran je iz Bosne. U ovo vrijeme u Bosni dolazi do formiranje vlastite nezavisne crkve, poznate kao Crkva bosanska, koju su i Rimokatolička i Istočna pravoslavna crkva osudile kao heretičku iako su mnogi historičari tvrdili da je crkva dualističkog, ili neomanihejskog ili bogumilskog porijekla.<ref>Pinson, Mark (1994), ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia.'' str. 4-8, Harvard University Press.</ref> Pristalice ove heretičke vjere su sebe nazivale raznim imenima; ''dobri Bošnjani'' ili ''Bošnjani'', ''Krstjani'', ''dobri ljudi'' i ''boni homines'' (po uzoru na dualističku grupu u Italiji). Katolički izvori ih nazivaju ''patareni'', dok su ih Srbi zvali ''babuni'' (po [[Babun planina|Babun]] planini), što je srpski naziv za [[Bogumili|bogumile]]. Osmanlije su ih nazivali ''kristianlar.'' <ref>Velikonja, Mitja (2003), R''eligious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina,'' Texas A&M University Press.</ref>
Bosanska država je značajno ojačana pod vlašću bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] (oko 1318–1353) koji je poboljšao odnose Bosne sa Ugarskim kraljevstvom i proširio teritorij bosanske države na jug. Tokom 1340-tih godina pokrenute su franjevačke misije protiv navodne "hereze" u Bosni; prije toga, u užoj Bosni gotovo čitav vijek nije bilo katolika – ili barem katoličkog svećenstva ili organizacije. Bosansko plemstvo je kasnije često davalo obećanja da će suzbiti "heretičke pokrete" – međutim, u stvarnosti, bosansku državu karakterizira vjerski pluralitet i tolerancija sve do osmanske invazije na Bosnu 1463. godine.<ref>Pinson, Mark (1994). ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia,'' str. 6-8, Harvard University Press</ref>
Nakon očeve smrti 1461. godine, posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je naslijedio prijestolje Bosne. Iste godine Stefan Tomašević sklapa savez sa Mađarima i traži pomoć od pape Pija II u suočenju s nadolazećom otomanskom invazijom. Godine 1463., nakon spora oko danka koje je Bosansko kraljevstvo svake godine plaćalo Osmanlijama, Tomašević je tražio pomoć Mlečana. Međutim, Bosni nikada nije stigla nikakva pomoć iz kršćanskog svijeta;<ref>Miller, Timothy S.; Nesbitt, John W. (1995), Peace and war in Byzantium: essays in honor of George T. Dennis, S.J, Catholic University of America Press, str. 189–191</ref> Ugarski kralj [[Matija Korvin]], albanski [[Skenderbeg]] i [[Dubrovčani]] nisu ispunili svoja obećanja.<ref>Ljubez, Bruno (2009), Jajce Grad: prilog povijesti posljednje bosanske prijestolnice (in Croatian), HKD Napredak, str. 148–150</ref>
==== Osmanlijsko doba ====
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu}}
Uspon osmanske vlasti na Balkanu promijenio je vjersku sliku Bosne i Hercegovine jer su Osmanlije sa sobom donijele novu religiju, [[islam]]. Širenje islama na čitavom Balkanu je tekla sporadično, dok je Bosna, nasuprot tome, doživjela masovan prelazak lokalnog stanovništva na islam. Do početka1600-ih otprilike dvije trećine stanovništva Bosne su bili muslimani.<ref>Malcolm, Noel (1996),. ''Bosnia: A Short History'' (2nd ed.), str. 71, New York University Press.</ref> Slovenski putopisac [[Benedikt Kuripešić|Benedikt Kuripešič]] sastavio je prve izvještaje vjerskih zajednica 1530-ih godina. Prema podacima iz 1528. i 1529. godine, u sandžacima (osmanskim upravnim jedinicama) Bosne, [[Zvornik|Zvornika]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] bilo je ukupno 42.319 kršćanskih i 26.666 muslimanskih domaćinstava. U izvještaju Petera Masarechija iz 1624. Bosna (bez Hercegovine) je brojala 450.000 muslimana, 150.000 katolika i 75.000 pravoslavaca.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 56</ref> Historičari se slažu da islamizacija bosanskog stanovništva nije bila nasilna, već je uglavnom bila mirna i dobrovoljna.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 66</ref>
==== Austrougarsko doba ====
{{glavni|Bosanskohercegovački pješadijski regiment}}Nakon [[Hercegovački ustanak|ustanka u Hercegovini]] (1875–78) broj muslimana i pravoslavaca u Bosni se smanjio. Populacija pravoslavaca (1870. godine je iznosio 534.000.) smanjena je za 7 posto, dok je broj muslimanskog stanovništva smanjeno za trećinu. Austrijski popis stanovništva iz 1879. godine zabilježio je u Bosni i Hercegovini ukupno 449.000 muslimana, 496.485 pravoslavaca i 209.391 katolika. <ref>Pinson, Mark (1994). ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia'', str. 81, Harvard University Press.</ref>
Tokom 20. stoljeća Bošnjaci su osnovali nekoliko kulturnih i socijalnih udruženja kako bi isticali i očuvali svoj kulturni identitet. Najistaknutija udruženja bila su [[Gajret (društvo)|''Gajret'']], ''[[Merhamet]]'', ''[[Narodna uzdanica]]'' i kasnije ''Preporod''. Bošnjački intelektualci su u časopisu ''Bosna'' tokom 1860-ih godina promovirali ideju jedinstvene bošnjačke nacije. Ova bošnjačka grupa je djelovala nekoliko decenija. Od 1891. do 1910. izdavali su časopis na latiničnom pismu ''[[Bošnjak (novine)|Bošnjak]]'', koji je promovirao koncept bošnjaštva i otvorenost prema evropskoj kulturi. Od tog vremena Bošnjaci usvajaju evropsku kulturu pod širim uticajem [[Austro-Ugarska|Austrougarske]]. Istovremeno su zadržali posebne karakteristike svog bosanskog islamskog načina život.<ref>Karčić, Fikret, (1999), ''The Bosniaks and challenges of modernity'', str. 148-149</ref>
Nakon [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine]], austrijska uprava Benjamina Kallaya službeno je prihvatila "bošnjaštvo" kao osnovu multikonfesionalne bosanske nacije koja bi uključivala kršćane i muslimane. Politika je pokušala da izoluje Bosnu i Hercegovinu od njenih susjeda (Srbije i Hrvatske, ali i Osmanskog carstva) i negirala je koncepte srpske i hrvatske nacionalnosti koja se već počela širiti među pravoslavcima i katolicima u zemlji.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 130-135</ref><ref>Donia, Robert J.; Fine, John Van Antwerp, Jr. (1994). ''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed,'' str. 73, C. Hurst & Co. Publishers.</ref><ref>''Eastern Europe and the Commonwealth of Independent States''. Routledge. 1999. str. 214.</ref> Pojam bosanske nacionalnosti bio je, međutim, uglavnom prisutan među bosanskim muslimanima, dok su mu se žestoko suprotstavljali srpski i hrvatski nacionalisti koji su umjesto toga nastojali da bosanske muslimane smatraju svojima, što je većina njih odbacila.<ref>Publications, Europa (2003). ''Central and South-Eastern Europe 2004, Volume 4,'' str. 110</ref>
Nakon Kallayeve smrti 1903. godine, zvanična politika je polako krenula ka prihvatanju multinacionalne Bosne i Hercegovine. Naposljetku, neuspjeh austrougarskih ambicija da njeguju bošnjački identitet među katoličkim i pravoslavnim doveo je do toga da su se njemu pridržavali gotovo isključivo bosanski muslimani, a 'bošnjaštvo' je posljedično usvojeno kao etnička ideologija bosanskih muslimana od strane nacionalističkih ličnosti.<ref>Jack David Eller. ''From culture to ethnicity to conflict: an anthropological perspective on international ethnic conflict''. University of Michigan Press, 1999. str. 262.</ref>
U novembru 1881. godine, nakon uvođenja [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment|Bosansko-hercegovačkog pješadijskog regimenta]], austrougarska vlada je donijela Vojni zakon (Wehrgesetz) kojim je svim bosanskim muslimanima naređuje obavezno služenje u Carskoj vojsci, što je dovelo do širokih nemira u decembru 1881. i tokom 1882. godine. Austrijanci su se obratili sarajevskom muftiji Mustafi Hilmi Hadžiomeroviću i on je ubrzo izdao [[Fetva|fetvu]] kojom poziva Bošnjake na služenje vojnog roka.<ref>Karčić, Fikret (1995). ''The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times,'' str. 118-119</ref> {{sekcija}}
==== Jugoslavensko doba ====
[[Datoteka:BiH - UM N 1991.gif|thumb|Etnička mapa BiH 1991. godine sa prikazom udjela Bošnjaka (tadašnjih Muslimana).]]
Bošnjaci su bili konstitutivan [[narod]] u [[SFRJ]] od 1971. godine, pod imenom Muslimani.
[[Hamdija Pozderac]], predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina 20. vijeka, prilikom [[ustav]]nih promjena je pokušao vratiti historijsko ime Bosanci, koje se koristilo u [[Osmansko carstvo|Osmanskoj]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] carevini kao Bošnjaci do pred [[Prvi svjetski rat]], te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj upotrebi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično). Značajan pokret za renesansu bošnjačke nacije tokom [[Monarhija|Monarhije]] poveo je [[Safvet-beg Bašagić]], predsjednik [[Bosanski sabor|Bosanskog sabora]] zajedno sa bošnjačkim intelektualcima na čijoj strani se nalazila zvanična [[politika]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] predvođena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja srpskih predstavnika, a manjim dijelom i hrvatskih jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile uticaj [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prigodom donošenja prvog ustava, bošnjački zastupnik u skupštini Jugoslavije iz [[Mostar]]a, [[Husaga Čišić]], je glasao protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvođenjem šeste baklje u [[grb]] FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ.
Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).
Pozderac, svjestan činjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši rečenicu:
<blockquote>"''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''"</blockquote>
1990. godine se osnivaju bošnjačke partije [[Stranka demokratske akcije]] na čelu sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]], a potom i [[Muslimanska bošnjačka organizacija]] koju predvodi [[Adil-beg Zulfikarpašić]]. Septembra 1993. Izetbegović daje podršku Drugom bošnjačkom saboru, koji okuplja intelektualnu elitu, i donosi deklaraciju o vraćanju imena ''Bošnjak''.
Tokom postojanja pojma ''[[Musliman (narod)|Musliman]]'' u [[SFRJ]], određeni broj muslimana koji nisu etnički Bošnjaci izjašnjavaju se Muslimanima. Nakon vraćanja imena Bošnjak, jedan dio nastavlja da se i dalje izjašnjava kao Musliman (u Srbiji i Hrvatskoj), a veći dio se identificira sa bošnjaštvom,{{izvor2|dok se u Bosni i Hercegovini u gotovo stoprocentnom omjeru bošnjački narod izjašnjava pod novim-starim historijskim imenom.}}
====Rat u Bosni i Hercegovini ====
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Jedan od ciljeva rata u Bosni i Hercegovini je bio podjela BiH između susjednih država, Srbije i Hrvatske, te uništenje Bošnjaka. [[Armija RBiH]], [[MUP RBiH]], [[HOS]] i neke paravojne snage pod komandom [[Predsjedništvo RBiH|Predsjedništva RBiH]] koje su se borile za multietničku državu su spriječile podjelu BiH i istrebljenje Bošnjaka sa teritorije BiH.
==== Bošnjaci nakon rata ====
U današnjoj Bosni i Hercegovini Bošnjaci su uz Srbe i Hrvate konstitutivan narod na teritoriji cijele BiH. Većinu čine u Federaciji BiH i u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Sarajevskom i Goraždanskom kantonu.
== Bošnjaci danas ==
[[Datoteka:Bosniak population in Serbia and Montenegro.jpg|thumb|right|Bošnjaci u Srbiji i Crnoj Gori (Sandžaku) prema popisu stanovništva iz 2002. i 2003. godine, respektivno.]]
U Bosni i Hercegovini Bošnjaci čine većinu na području doline [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]] i zapadne [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], a također čine značajan dio stanovništva [[Hercegovina|Hercegovine]]. Bošnjaci čine 50,11% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine prema popisu iz 2013. godine.<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> Najveći broj Bošnjaka izvan Bosne i Hercegovine živi u Srbiji i Crnoj Gori na području [[Sandžak]]a. Grad [[Novi Pazar]] ima najveće bošnjačko stanovništvo izvan domovine.
Još 31.479 Bošnjaka se nalazi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a 21.452 živi u [[Slovenija|Sloveniji]]. U [[Makedonija|Makedoniji]], smatra se da danas živi 17.018 Bošnjaka.
=== Bošnjačka dijaspora ===
{{Glavni|Bošnjačka dijaspora}}
Zbog ratovanja i etničkog čišćenja tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] veliki broj Bošnjaka trenutno živi u državama izvan Balkana. Najveće bošnjačko stanovništvo izvan bivših jugoslavenskih država se nalazi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Turska|Turskoj]].
U nekim od tih zemalja (naročito u Turskoj) bivše generacije bošnjačkih doseljenika su danas uglavnom integrisane u domaće stanovništvo. Većina su bošnjačke izbjeglice koje su tek stigle u ove zemlje u prethodnih petnaestak godina. Oni još uvijek govore bosanski jezik, održavaju kulturnu i vjersku zajednicu.
==== Sjedinjene Američke Države ====
{{Glavni|Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama}}
Prvi val useljavanja Bošnjaka u SAD bio je krajem 19. i početkom 20. vijeka, okupacijom a potom i aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske. Zbog nastale situacije, Bošnjaci se masovno iseljavaju iz BiH, a dio njih dolazi i u SAD. Prvo organizovano okupljanje Bošnjaka u ovoj zemlji bilo je oko organizacije ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' koju Bošnjaci osnivaju 1906. godine<ref name="nedirajtebosnu.">http://www.nedirajtebosnu.net/?view=plemeniti_istrazuju&id=25</ref><ref name="rijaset">http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=7178:islam-i-bonjaci-u-americi&Itemid=223{{Mrtav link}}</ref> u gradu [[Chicago|Chicagu]]. U ovom periodu Bošnjaci nisu bili dovoljno organizirani niti postoji dovoljno dokumenata o njihovom životu i djelovanju unutar američkog društva.
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do masovnijeg doseljavanja Bošnjaka u Ameriku i u historiji Bošnjaka SAD-a ovaj period se označava kao drugi val emigracije. Prvenstveno je potaknut političkom situacijom u tadašnjoj Jugoslaviji, gdje se jedan broj Bošnjaka nije mogao poistovjetiti sa aktuelnom državnom ideologijom idržavnim aparatom i situacijom koja je dodatno otežana egzistencijalnim problemima koji se javljaju nakon ratnih pustošenja. Najveći broj Bošnjaka se naseljava u Chicagu koji postaje centar Bošnjaka tog doba i gdje se 1954. godine otvara prva džamija sa imamom Ćamilom ef. Avdićem<ref name="rijaset"/><ref name="bosanski-mesdzid">http://bosanski-mesdzid.org/index.php?option=com_content&view=article&id=306:prvi-bosnjaci-u-americi&catid=1:latest-news&Itemid=62{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref name="bosniapress">{{Cite web |url=http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304133635/http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
Jačanjem u organizacionom smislu, dolazi do osnivanja raznih udruženja i organizacija Bošnjaka SAD-a a prva bošnjačka organizacija u ovom dijelu svijeta ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' 1968. godine mijenja naziv u "Bosansko-američka kulturna aocijacija". Ista organizacija će već sljedećih godina biti ključni nosilac projekta organiziranja prikupljanja novčanih sredstava za kupovinu zemljišta u čikaškom Northbrooku, gdje se nedugo potom gradi veća džamija zajedno sa Islamskim kulturnim centrom. Ovaj centar zajedno sa džamijom postaje važan centar za okupljanje Bošnjaka tog dijela SAD.
Treći val useljavanja Bošnjaka se dešava početkom 90-tih godina 20. vijeka i početka ratova na prostorima bivše Jugoslavije. Trend iseljavanja, se nastavio i nakon završetka rata i traje i danas.
U Sjedinjenim Američkim Državama gradovi sa najvećim brojem Bošnjaka su [[Saint Louis]] i [[Chicago]]. Manje Bošnjaka žive u gradovima poput [[Utica (New York)|Utice]] u saveznoj državi New York ili [[Hamtramck (Michigan)|Hamtramcka]] u [[Michigan]]u.
== Kultura ==
{{glavni|Kultura Bošnjaka|Bosanski jezik}}
Bošnjaci u Bosni i Hercegovini govore bosanskim jezikom. Oni su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskoga narječja, uglavnom: novoštokavskoga ikavskog (tzv. bosanko-dalmatinski) i šćakavsko ijekavskoga (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, novoštokavskoga ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa [[Srbi]]ma, [[Crnogorci]]ma i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt) kojime govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima (npr. novoštokavskom ekavskom (tzv. šumadijsko-vojvođanski dijalekt) i nenovoštokavskom ekavskom (tzv. kosovsko-resavski dijalekt)) je zanemariv. Zbog procesa jezične asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica posljednjega rata nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinoga dijalekta.
Postanak i historijski razvitak standardnoga jezika neke zajednice, u ovom slučaju nacionalne zajednice Bošnjaka, uvelike ovise o samodefiniciji te zajednice, ili o profilu i vidu narodnosne kristalizacije. U slučaju bošnjačke nacije nekoliko činitelja je odigralo važnu ulogu:
*jezični temelj te zajednice je zapadnoštokavski idiom kakav se profilirao tokom tri vijeka uoči Osmanlijskog osvojenja
*uticaj islamsko-orijentalne kulture, te leksičkih osobina [[Turski jezik|turskog jezika]], snažno su obilježili bosanski jezik - na različite načine u različitim vremenima
*relativna zakašnjelost nacionalne emancipacije Bošnjaka u odnosu na srpsku i hrvatsku imala je za posljedicu da se bosanski jezik, kao standardni jezik, ili propisani jezički sistem, sporo odvajao od srpsko-hrvatske jezične matrice.
*budući da je vjerski faktor bio glavnim samodefinirajućim elementom u odnosu spram susjednih Hrvata, Srba i Crnogoraca, jezik je, uz etničko-kulturne tradicije, silom historijskih zakonitosti ostao tek sekundarnim razlikovnim čimbenikom. Istina, to se može reći i za Srbe i Hrvate iz BiH, jer iako su, posebno Hrvati, sudjelovali u standardizaciji nacionalnoga jezika (niz rječnika i filoloških djela poteklih iz provincije Bosne Srebrene)- činjenica je da su nacionalni jezici Hrvata i Srba oblikovani u Hrvatskoj i Srbiji, a ne u Bosni i Hercegovini. U situaciji vjersko-narodnosne polarizacije i isprepletenosti, šanse Bošnjaka (koji još nisu riješili ni pitanje vlastitog identiteta, niti imena toga identiteta), bile su minimalne, a manevarski prostor skučen
*međutim za razliku od Hrvata i Srba, Bošnjaci su imali i jednu dosta značajnu prednost: jezičnodijalekatsku uravnoteženost. Promatra li se jezičnodijalekatska situacija Srba, a pogotovo snažne regionalnodijalekatske centrifugalne tendencije u Hrvata, tada se može reći da je u dobroj mjeri nivelirana situacija u pogledu narječja kojim govore Bošnjaci predstavljala pozitivan element za jezičnu unifikaciju.
== Religija ==
{{glavni|Islam u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|thumb|right|Careva džamija, Sarajevo.]]
Bošnjaci su većinom i običajno [[Islam|muslimani]]. Oni su uglavnom hanefijski [[Sunitski Islam|Suniti]], iako su sufije imali veliki historijski uticaj na ovim prostorima. Međutim, zbog savremenih uticaja tokom prethodnih 75 godina danas ima i [[Ateizam|ateista]], [[agnosticizam|agnostika]], i [[Deizam|deista]] Bošnjaka (Prema procjenama iz 1991. godine ovakvi su činili do 10% ukupnog stanovništva).
Islam se prvi put značajno pojavljuje u Bosni sa dolaskom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u 15. vijeku. Širenje islama je u početku bilo sporo ali se je ubrzalo sa nastankom muslimanskih naselja okupljenih oko islamskih kulturnih ustanova poput [[Džamije Bosne i Hercegovine|džamija]] i [[tekija]].
Bošnjaci kao i [[Albanci]] su prihvatali islam brže nego u bilo kojoj drugoj Osmanskoj evropskoj provinciji. Najvažniji faktor u prihvatanju islama od Bošnjaka je bila relativna slabost crkve i [[kršćanstvo|kršćanstva]] na teritoriji [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] u odnosu na susjedne zemlje. Tokom srednjeg vijeka Katolička i [[Bosanska crkva]] su se takmičili za vjernike ali nijedna nije bila vrlo dobro organizovana. Zbog toga bilo je vrlo lahko da brojni Bošnjaci zamijene njihovo staro narodno kršćanstvo za narodni islam.
Kao i kod mnogih drugih muslimanskih naroda, islam u Bošnjaka je zadržao razne lokalne utjecaje. Također, običajna ženska odjeća nekih islamskih zemalja nije postala popularna među Bošnjakinjama sve do 19. vijeka i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] okupacije.
U 16. vijeku postojao je posebni bošnjački pravac islama. Osnivač je bio [[Hamza Hali Bošnjak]] iz [[Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Poznat kao [[Hamzevijski islam]], njegov rast je prekinuo veliki vezir [[Mehmed paša Sokolović]] 1753. godine. Smatra se da se je Hamzevijski islam sastojao od mješovitih islamskih i kršćanskih uticaja.
Vođa Islamske zajednice je [[reisu-l-ulema]]. Trenutni reisu-l-ulema je [[Husein Kavazović]]. Bivši Reisu-l-ulema Cerić ne vjeruje da postoji poseban "bosanski" islam ali podržava "evropski" islam u Bosni i širom [[Evropa|Evrope]].
== Simboli ==
{{Glavni|Bosanski ljiljan (simbol)}}
[[Datoteka:BiH Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|100px|desno|Ljiljan, simbol Bošnjaka]]
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|200px|desno|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]], popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Flag of the Islamska Zajednica.svg|thumb|200px|desno|Zastava bh. muslimana, popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Coat of arms of Bosniaks in Serbia and Montenegro.png|thumb|100px|desno|Grb Bošnjaka u Sandžaku]]
Tradicionalne bošnjačke boje su [[zelena]], [[bijela]], [[žuta]] i [[plava]]. Najpoznatiji bošnjački simboli su [[polumjesec]] i [[ljiljan]] (lat. Lillium Bosniacum). Bošnjaci svoje simbole prvenstveno vežu za državu Bosnu.
Prva pojava ovih simbola potjece iz vremena bosanskih banova. Navedeni simboli su najčešće ljiljani, koji se mogu vidjeti i na stećcima. Najpoznatiji primjer zastave je ona iz vremena Tvrtka I Kotromanićima, bijela zastava sa plavim grbom sa šest zlatnih ljiljana.
Bošnjačke zastave iz osmanlijske ere obično su [[polumjesec i zvijezda]] na zelenoj podlozi.
Zastava nezavisne bosanske države u 19. vijeku i pokreta [[Husein Kapetan Gradaščević|Husein Kapetana Gradaščevića]] za autonomiju bila je slična prethodnoj, ali polumjesec i zvijezda su bili žuti umjesto bijeli.
[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] iz 1992. godine, kao i zastava [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], su popularni simboli među Bošnjacima. Dizajn je baziran na starom grbu bosanske dinastije Kotromanića, plavom grbu sa šest zlatnih ljiljana.
Neke bošnjačke organizacije sastavljaju ove dvije različite zastave, kao na primjer u dizajnima gdje umjesto zvijezde polumjesec sadržava ljiljan. Najpoznatiji primjer ovoga je grb [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]].
Na grbu Federacije Bosne i Hercegovine, nalazi se zlatni ljiljan na zelenoj podlozi.
Također na nišanima bošnjačkih [[šehid]]a, nalazi se uklesan ljiljan, kao simbol bošnjaštva.
== Također pogledajte ==
* [[Spisak Bošnjaka]]
* [[Bošnjaci Kosova]]
* [[Bošnjaci Sandžaka]]
* [[Bošnjaci u Makedoniji]]
* [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment]]
* [[Bušnak]]
* [[Antibošnjaštvo]]
* [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti]]
== Napomene ==
{{napspisak}}
==Reference==
{{refspisak|2}}
== Vanjski linkovi ==
{{BiHPortal}}
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat|Bosniaks}}
{{Wikicitat|Bošnjaci}}
* [http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ Bošnjački institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170603193319/http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ |date=3. 6. 2017 }}
{{Bošnjaci}}
{{Evropski muslimani}}
{{Slavenski narodi}}
{{BiH po temama}}
{{Poluzaštita}}
[[Kategorija:Bošnjačke teme]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kosova]]
[[Kategorija:Južni Slaveni]]
8tbdcx5bnxl1sfuafq9xwzvmk5cfaqg
3429072
3429050
2022-08-27T22:47:33Z
Mrjazz123
115638
Manje ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo značenje|Bošnjaci (čvor)}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa = Bošnjaci
| ukupno = 2,8–4,6 miliona (procjena)
| regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1 = 1.769.592
| ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref>
| regija2 = {{ZID|Turska}}
| pop2 =
| ref2 =
| regija3 = {{ZID|Srbija}}
| pop3 = 145.278
| ref3 = <ref>{{Cite web |url=http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |title=Popis stanovništva u Srbiji 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-date=6. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160706022820/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |url-status=dead }}</ref>
| regija4 = {{ZID|SAD}}
| pop4 = 98.766
| ref4 = <ref>{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&-redoLog=true&-_caller=geoselect&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2011 |archive-date=12. 2. 2020 |archive-url=https://archive.today/20200212034353/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&-redoLog=true&-_caller=geoselect&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en |url-status=dead }}</ref>
| regija5 = {{ZID|Njemačka}}
| pop5 = 80.000 <small>(2005)</small>
| ref5 =
| regija6 = {{ZID|Crna Gora}}
| pop6 = 53.605
| ref6 = <ref name="Popis_2011_CG">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref>
| regija7 = {{ZID|Hrvatska}}
| pop7 = 31.479
| ref7 = {{efn|name=HR|31.479 osobe su se izjasnili pod odrednicom ''Bošnjaci'' + 7.558 osoba koji su se izjasnili pod odrednicom ''Muslimani''}}<ref name="Popis_2011_HR">[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html Popis iz 2011.]</ref>
| regija8 = {{ZID|Kosovo}}
| pop8 = 27.533
| ref8 = <ref name="Popis_2011">{{Cite web |url=http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |title=Popis stanovništva na Kosovu 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024614/http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
| regija9 = {{ZID|Slovenija}}
| pop9 = 21.542
| ref9 = <ref>[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=15 Popis 2002.]</ref>
| regija10 = {{ZID|Makedonija}}
| pop10 = 17.018
| ref10 = <ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Popis Makedonije iz 2002. godine]</ref>
| regija11 = {{ZID|Turska}}
| pop11 = 2.000.000
| ref11 = <ref>[http://m.milliyet.com.tr/turkiye-deki-kurtlerin-sayisi--magazin-873452/ Türkiye'deki Kürtlerin sayısı!], milliyet.com.tr, 06.06.2008</ref>
| jezici = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| vjera = sunitski [[musliman]]i, [[Ateizam|ateisti]]
| vezano = {{Br separated entries|[[Indoevropski jezici|Indoevropski]]|[[Slaveni]]|[[Južni Slaveni]]}}
}}
'''Bošnjaci''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] koji naseljava uglavnom [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], sa značajnom manjinom u drugim [[balkan]]skim zemljama, u nekoliko općina [[Bošnjaci Sandžaka|Sandžaku]], regiji u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] gdje čine regionalnu većinu, kao i [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Bošnjaci Kosova|Kosovu]].
U Bosni i Hercegovini je prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo 1.769.592 Bošnjaka<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> dok na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] danas živi preko 2 miliona pripadnika ovog naroda. [[Etničko čišćenje]] i [[genocid u Srebrenici]] provedeni nad Bošnjacima tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] su uticali da se mnogi Bošnjaci rasele širom [[Evropa|Evrope]] i svijeta tako da bošnjačke dijaspore postoje u [[Bošnjaci u Austriji|Austriji]], [[Bošnjaci u Njemačkoj|Njemačkoj]], [[Bošnjaci u Australiji|Australiji]], [[Bošnjaci u Švedskoj|Švedskoj]], [[Bošnjaci u Turskoj|Turskoj]], [[Bošnjaci u Kanadi|Kanadi]] i [[Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama|SAD]].
Vode porijeklo od srednjovjekovnih Bosanaca ili [[Bošnjani|Bošnjana]], [[Slaveni|Slavena]] koji su nastanjivali tadašnju Bosnu. Srednjovjekovni Bosanci/Bošnjani bili su različitih vjera a govorili su bosanskim jezikom. Danas Bošnjaci govore [[Bosanski jezik|bosanskim jezikom]], te se pretežno služe [[Latinica|latinicom]] i [[Ćirilica|ćirilicom]]. Većinu savremenih Bošnjaka čine [[Islam|muslimani]], dok je manji broj [[agnosticizam|agnostika]] i [[Ateizam|ateista]]. Kao [[nacija]] pripadaju kako [[Evropa|evropskom]], tako i islamskom civilizacijskom naslijeđu.
== Etimologija ==
:''Za odrede konjanika-kopljanika, pogledajte [[Bošnjaci (odredi)|Bošnjaci]]''
Slavenska plemena koja su se naselila na području današnje Bosne i Hercegovine ime svoje domovine su preuzeli od starosjedilaca, [[Iliri|Ilira]], za razliku od [[Hrvati|hrvatskih]] i [[Srbi|srpskih]] plemena koja su novu domovinu nazvali po sebi ([[Hrvatska]] i [[Srbija]]).
Bošnjaci su svoje ime izveli iz imena [[Bosna]]. Naziv Bosna je slavenizirani oblik ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznat kao: ''Bathinus'' i ''Basan''. U oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu, ''Bathinus flumen''. Drugi oblik se u dokumentu navodi u [[ablativ]]u: Ad Basante, a [[nominativ]] koji označava ime rijeke glasi Basan. Pod ablativnim oblikom se spominje grad na ovoj rijeci, po kojoj je i dobio ime: "na Bosni", "grad na rijeci Bosni". U ilirskom jeziku Bathinus se čita Basinus, a predstavlja latinizirani oblik ilirskog naziva Basan, iz kojeg su doseljeni Slaveni izveli naziv Bosna, na način da je fonetskom transformacijom od Bathinus (Basinus) i Basan prvo nastalo Bosina, a potom Bosna.
Izvorno ime ''Bošnjanin'' (u latinskim vrelima sing. Bosnensis) prvobitno označava pripadnika [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnog bosanskog]] teritorija, kasnije države. [[Tvrtko II]] Kotromanić 1440. godine poslao je delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju [[Vladisla Jagelović|Vladislavu Jageloviću]] (Władysław III Warneńczyk) (1440-1444) za ugarskog vladara. Te je prilike spominjana srodnost i zajedničko porijeklo Bosanaca i Poljaka, a radi koristi od novog "slavenskog vladara" na ugarskom tronu.<ref>(Životopisac kralja Vladislava: „Venit et a rege Bossine legatio, apparatu virisque insignis: quae repetitio gentis suae primordio, eosdem, cum Polonis, auctores generis, et communem inguam Bosinensi habere, quam dixisset; et ob eam linguae atque originum veluti cognationem, regem suum magnopere gaudere. propterea, quod coeptis Vladislaui, felicitatem adesso vulgabatur ...“ Philippi Challimahi, de rebus Vladislaui, liber I (Schwandtner, Scriptores rer. Hung. I, pag. 457), Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb 1882, 278. U svome vremenu (1882) ovaj navod Klaić je preveo da se radi o Bošnjacima, što zbunjuje savremene čitaoce i dovodi u zabludu o tome da je izraz Bošnjak korišten i u srednjem vijeku.</ref>
U počecima osmanlijske vladavine polako dolazi do promjena u bosanskom jeziku te se narodna imena sa sufiksom ''-ak'' kao ''[[Poljska|Poljak]]'', ''[[Slovačka|Slovak]]'' više upotrebljavaju pa i riječ ''Bošnjak''. Sa stabilizacijom osmanlijske vlasti, riječ Bošnjak upotpunosti zamjenjuje srednjovjekovno Bošnjanin. Riječi kao ''Bošnjak-kavmi'' i ''Bošnjak-milleti'' su označavali na turskom jeziku. Dok istovremeno riječ ''Bošnjak-taifesi'' označava na turskom jeziku svakog pripadnika [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]] bez obzira na narodnost, kulturu i jezik.
Kod većine pravoslavaca i katolika u Bosni i Hercegovini u 19. vijeku, pod uticajem susjednih zemalja Srbije i Hrvatske su nadvladala srpska i hrvatska nacionalna imena, potisnuvši starije narodne, konfesionalne i regionalne označitelje. Bošnjački narod je od sredine 19. vijeka prošao kroz niz faza imenovanja i preimenovanja (''Bošnjaci'', ''Hrvati'', ''Srbi'', Jugoslaveni-muslimani, ''Muslimani''), da bi na koncu vijeka konačno prevladalo bošnjačko nacionalno ime za narod Bosne i Hercegovine odnosno za pripadnike tog naroda izvan domovine. Danas riječ Bošnjak označava pripadnika bošnjačke nacije, koji govori [[bosanski jezik]], slijedi bošnjačku i bosansku kulturu, te vodi porijeklo od Slavena srednjovjekovne Bosne koji su se nazivali [[Bošnjani]]ma.
== Identitet ==
Bošnjaci se generalno definiraju kao južnoslavenski narod koji je autohton na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Bošnjaci se najčešće identificiraju s državom Bosnom i Hercegovinom koju smatraju svojom nacionalnom državom. Osim toga, lideri i intelektualci bošnjačke zajednice imaju i drugačije, različite percepcije o tome šta znači biti Bošnjak. Neki od njih Bošnjaštvo povezuju sa svojim islamskim naslijeđem, dok drugi naglašavaju čisto sekularni i nacionalni karakter bošnjačkog identiteta i njegovu čvrstu povezanost s bosanskohercegovačkom teritorijom i njenom historijom. Bošnjaci koji naseljavaju susjedne zemlje i autohtoni su narod na tom području njeguju vlastite interpretacije termina Bošnjak, uglavnom kroz historijsku pripadnost Bosni a što je najviše izraženo kod [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]]. Pored toga, postoje i oni koji prepoznaju islamsku komponentu u bošnjačkom identitetu te smatraju da se to odnosi isključivo na slovenske muslimane u Bosni i i Hercegovini.
Gledajući kroz historiju Bošnjaci su se, uglavnom nakon sloma Osmanlijskog carstva, usljed različitih razloga a prvenstveno zbog jačanja susjednih nacionalističkih projekata našli u situaciju gubljenja nacionalnog identiteta. Za vrijeme austrougarskog perioda a kasnije i Kraljevina SHS i Jugoslavije kao i socijalističke Jugoslavije Bošnjacima je tokom vremena u tadašnjoj političkoj i društvenoj svakodnevnici skoro u potpunosti ukinut identitet te su uglavnom smatrani religijskom skupinom. Tek Ustavom iz 1974. godine priznat im je identitet koji je čak i tada sadržavao religijsku pripadnost. To je bio početak potpunog vraćanja nacionalnog identiteta o čemu je tadašnji bošnjački političar Pozderac izjavio:
<blockquote>"''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''"</blockquote>
== Historija ==
{{glavni|Historija Bošnjaka}}
==== Srednji vijek ====
Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli bizantijskog cara Manojla Komnena oko 1166. godine, zatim u velikom broju raznih dokumenata koji su nastajali u srednjovjekovnoj Bosni.<ref>{{Cite book|last=Hadžijahić|first=Muhamed|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&id=RNZBAAAAYAAJ&focus=searchwithinvolume&q=prvi+put+spominje+u+carskoj+tituli+Manoj-la+Komnena+od+godine+1166.|title=Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana|date=1990|publisher=Islamska zajednica|language=hr}}</ref>
U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79</ref>, 1353,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96</ref> 1366,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107</ref>, 1370,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112</ref> 1389,<ref>„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.</ref> 1390,<ref>„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.</ref> 1391,<ref>„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.</ref> 1400,<ref>„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.</ref> 1404,<ref>„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.</ref> 1407,<ref>„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.</ref> 1412,<ref>„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.</ref> 1419,<ref>„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.</ref> 1421,<ref>„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.</ref> 1422,<ref>„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.</ref> 1427,<ref>„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180</ref> 1428,<ref>„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.</ref> 1430,<ref>„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.</ref> 1436,<ref>„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.</ref> 1438,<ref>„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.</ref> 1440,<ref>„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.</ref> 1441,<ref>„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.</ref> 1449,<ref>„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.</ref> 1465,<ref>„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.</ref> 1477.<ref>„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.</ref>
Etnomin ''dobri Bošnjanin'' se odnosio na stanovnike čitave Bosne bez obzira ne religiju, a ne samo na uže jezgro oko izvora rijeke Bosne što se može vidjeti u raznim poveljama 14. i 15. vijeka za vrijeme vladavine bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 70, 73, 93, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 96, 107, 112, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 381, Mladinska knjiga Sarajevo</ref> itd. U ovim poveljama bosanski vladari navode dobre Bošnjane kao svjedoke.
Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''<ref>„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.</ref> (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) <ref>„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.</ref>, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' <ref>„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.</ref> (bosanskim jezikom zvanu Vladika) <ref>" ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa", Тошић, Isto.</ref>.
Bosna, kao siromašna i teško pristupačna zemlja zbog svoga brdo-planinskog reljefa, nije privačila pažnju križarske vojske, željne pljačke i plijena u njihovim pohodima prema bizantskom i islamskom istoku.<ref>Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka''</ref> Do 12. stoljeća većina Bošnjana je vjerovatno bila pod utjecajem heretičke Crkve bosanske koji je karakteriziran široko rasprostranjenom nepismenošću i nedostatkom znanja [[Latinski jezik|latinskog jezika]] među bosanskim svećenstvom. Otprilike u tom periodu, bosanska nezavisnost od Ugarske ostvarena je za vrijeme vladavine (1180-1204) [[Kulin ban|Kulina bana]]. Njegova je vladavina obilježila početak vjerskopolitičke kontroverze koja je uključivala domaću bosansku crkvu. Napori Ugarske da uspostave vjersku jurisdikciju nad Bosnom nisu uspjeli, što je potaknulo Mađare da ubijede rimskog papu da započne križarski rat, koji je trajao između 1235. i 1241. godine. Uprkos postenim uspjesima, Mađari su se na kraju povukli oslabljeni napadom [[Mongoli|Mongola]] na svoju zemlju. U ovo vrijeme u Bosni dolazi do formiranje vlastite nezavisne crkve, poznate kao Crkva bosanska, koju su i Rimokatolička i Istočna pravoslavna crkva osudile kao heretičku iako su mnogi historičari tvrdili da je crkva dualističkog, neomanihejskog ili bogumilskog porijekla.<ref>Pinson, Mark (1994), ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia.'' str. 4-8, Harvard University Press.</ref> Pristalice ove heretičke vjere su sebe nazivale raznim imenima; ''dobri Bošnjani'' ili ''Bošnjani'', ''Krstjani'', ''dobri ljudi'' i ''boni homines'' (po uzoru na dualističku grupu u Italiji). Katolički izvori ih nazivaju ''patareni'', dok su ih Srbi zvali ''babuni'' (po [[Babun planina|Babun]] planini), što je srpski naziv za [[Bogumili|bogumile]]. Osmanlije su ih nazivali ''kristianlar.'' <ref>Velikonja, Mitja (2003), R''eligious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina,'' Texas A&M University Press.</ref>
Bosanska država je značajno ojačana pod vlašću bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] (oko 1318–1353) koji je poboljšao odnose Bosne sa Ugarskim kraljevstvom i proširio teritorij bosanske države na Zahumlje, Dalmaciju i Završje sa tri kraška polja: [[Glamočko polje|Glamočko]], [[Livanjsko polje|Livanjsko]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjsko.]] Tokom 1340-tih godina pokrenute su franjevačke misije protiv navodne "hereze" u Bosni; prije toga, u užoj Bosni gotovo čitav vijek nije bilo katolika – ili barem katoličkog svećenstva ili organizacije. Bosansko plemstvo je kasnije često davalo obećanja da će suzbiti "heretičke pokrete" – međutim, u stvarnosti, bosansku državu karakterizira vjerski pluralitet i tolerancija sve do osmanske invazije na Bosnu 1463. godine.<ref>Pinson, Mark (1994). ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia,'' str. 6-8, Harvard University Press</ref>
Nakon očeve smrti 1461. godine, bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je naslijedio prijestolje Bosne. Iste godine on sklapa savez sa Mađarima i traži pomoć od pape Pija II uslijed nadolazeće otomanske invazije. Godine 1463., nakon spora oko danka koje je Bosansko kraljevstvo svake godine plaćalo Osmanlijama, Tomašević je tražio pomoć Mlečana. Međutim, Bosni nikada nije stigla nikakva pomoć iz kršćanskog svijeta;<ref>Miller, Timothy S.; Nesbitt, John W. (1995), Peace and war in Byzantium: essays in honor of George T. Dennis, S.J, Catholic University of America Press, str. 189–191</ref> Ugarski kralj [[Matija Korvin]], albanski [[Skenderbeg]] i [[Dubrovčani]] nisu ispunili svoja obećanja.<ref>Ljubez, Bruno (2009), Jajce Grad: prilog povijesti posljednje bosanske prijestolnice (in Croatian), HKD Napredak, str. 148–150</ref>
==== Osmanlijsko doba ====
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu}}
Uspon osmanske vlasti na Balkanu promijenio je vjersku sliku Bosne i Hercegovine jer su Osmanlije sa sobom donijele novu religiju, [[islam]]. Širenje islama na čitavom Balkanu je tekla sporadično, dok je Bosna, nasuprot tome, doživjela masovan prelazak lokalnog stanovništva na islam. Do početka1600-ih otprilike dvije trećine stanovništva Bosne su bili muslimani.<ref>Malcolm, Noel (1996),. ''Bosnia: A Short History'' (2nd ed.), str. 71, New York University Press.</ref> Slovenski putopisac [[Benedikt Kuripešić|Benedikt Kuripešič]] sastavio je prve izvještaje vjerskih zajednica 1530-ih godina. Prema podacima iz 1528. i 1529. godine, u sandžacima (osmanskim upravnim jedinicama) Bosne, [[Zvornik|Zvornika]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] bilo je ukupno 42.319 kršćanskih i 26.666 muslimanskih domaćinstava. U izvještaju Petera Masarechija iz 1624. Bosna (bez Hercegovine) je brojala 450.000 muslimana, 150.000 katolika i 75.000 pravoslavaca.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 56</ref> Historičari se slažu da islamizacija bosanskog stanovništva nije bila nasilna, već je uglavnom bila mirna i dobrovoljna.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 66</ref>
==== Austrougarsko doba ====
{{glavni|Bosanskohercegovački pješadijski regiment}}Nakon [[Hercegovački ustanak|ustanka u Hercegovini]] (1875–78) broj muslimana i pravoslavaca u Bosni se smanjio. Populacija pravoslavaca (1870. godine je iznosio 534.000.) smanjena je za 7 posto, dok je broj muslimanskog stanovništva smanjeno za trećinu. Austrijski popis stanovništva iz 1879. godine zabilježio je u Bosni i Hercegovini ukupno 449.000 muslimana, 496.485 pravoslavaca i 209.391 katolika. <ref>Pinson, Mark (1994). ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia'', str. 81, Harvard University Press.</ref>
Tokom 20. stoljeća Bošnjaci su osnovali nekoliko kulturnih i socijalnih udruženja kako bi isticali i očuvali svoj kulturni identitet. Najistaknutija udruženja bila su [[Gajret (društvo)|''Gajret'']], ''[[Merhamet]]'', ''[[Narodna uzdanica]]'' i kasnije ''Preporod''. Bošnjački intelektualci su u časopisu ''Bosna'' tokom 1860-ih godina promovirali ideju jedinstvene bošnjačke nacije. Ova bošnjačka grupa je djelovala nekoliko decenija. Od 1891. do 1910. izdavali su časopis na latiničnom pismu ''[[Bošnjak (novine)|Bošnjak]]'', koji je promovirao koncept bošnjaštva i otvorenost prema evropskoj kulturi. Od tog vremena Bošnjaci usvajaju evropsku kulturu pod širim uticajem [[Austro-Ugarska|Austrougarske]]. Istovremeno su zadržali posebne karakteristike svog bosanskog islamskog načina život.<ref>Karčić, Fikret, (1999), ''The Bosniaks and challenges of modernity'', str. 148-149</ref>
Nakon [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine]], austrijska uprava Benjamina Kallaya službeno je prihvatila "bošnjaštvo" kao osnovu multikonfesionalne bosanske nacije koja bi uključivala kršćane i muslimane. Politika je pokušala da izoluje Bosnu i Hercegovinu od njenih susjeda (Srbije i Hrvatske, ali i Osmanskog carstva) i negirala je koncepte srpske i hrvatske nacionalnosti koja se već počela širiti među pravoslavcima i katolicima u zemlji.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 130-135</ref><ref>Donia, Robert J.; Fine, John Van Antwerp, Jr. (1994). ''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed,'' str. 73, C. Hurst & Co. Publishers.</ref><ref>''Eastern Europe and the Commonwealth of Independent States''. Routledge. 1999. str. 214.</ref> Pojam bosanske nacionalnosti bio je, međutim, uglavnom prisutan među bosanskim muslimanima, dok su mu se žestoko suprotstavljali srpski i hrvatski nacionalisti koji su umjesto toga nastojali da bosanske muslimane smatraju svojima, što je većina njih odbacila.<ref>Publications, Europa (2003). ''Central and South-Eastern Europe 2004, Volume 4,'' str. 110</ref>
Nakon Kallayeve smrti 1903. godine, zvanična politika je polako krenula ka prihvatanju multinacionalne Bosne i Hercegovine. Naposljetku, neuspjeh austrougarskih ambicija da njeguju bošnjački identitet među katoličkim i pravoslavnim doveo je do toga da su se njemu pridržavali gotovo isključivo bosanski muslimani, a 'bošnjaštvo' je posljedično usvojeno kao etnička ideologija bosanskih muslimana od strane nacionalističkih ličnosti.<ref>Jack David Eller. ''From culture to ethnicity to conflict: an anthropological perspective on international ethnic conflict''. University of Michigan Press, 1999. str. 262.</ref>
U novembru 1881. godine, nakon uvođenja [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment|Bosansko-hercegovačkog pješadijskog regimenta]], austrougarska vlada je donijela Vojni zakon (Wehrgesetz) kojim je svim bosanskim muslimanima naređuje obavezno služenje u Carskoj vojsci, što je dovelo do širokih nemira u decembru 1881. i tokom 1882. godine. Austrijanci su se obratili sarajevskom muftiji Mustafi Hilmi Hadžiomeroviću i on je ubrzo izdao [[Fetva|fetvu]] kojom poziva Bošnjake na služenje vojnog roka.<ref>Karčić, Fikret (1995). ''The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times,'' str. 118-119</ref> {{sekcija}}
==== Jugoslavensko doba ====
[[Datoteka:BiH - UM N 1991.gif|thumb|Etnička mapa BiH 1991. godine sa prikazom udjela Bošnjaka (tadašnjih Muslimana).]]
Bošnjaci su bili konstitutivan [[narod]] u [[SFRJ]] od 1971. godine, pod imenom Muslimani.
[[Hamdija Pozderac]], predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina 20. vijeka, prilikom [[ustav]]nih promjena je pokušao vratiti historijsko ime Bosanci, koje se koristilo u [[Osmansko carstvo|Osmanskoj]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] carevini kao Bošnjaci do pred [[Prvi svjetski rat]], te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj upotrebi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično). Značajan pokret za renesansu bošnjačke nacije tokom [[Monarhija|Monarhije]] poveo je [[Safvet-beg Bašagić]], predsjednik [[Bosanski sabor|Bosanskog sabora]] zajedno sa bošnjačkim intelektualcima na čijoj strani se nalazila zvanična [[politika]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] predvođena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja srpskih predstavnika, a manjim dijelom i hrvatskih jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile uticaj [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prigodom donošenja prvog ustava, bošnjački zastupnik u skupštini Jugoslavije iz [[Mostar]]a, [[Husaga Čišić]], je glasao protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvođenjem šeste baklje u [[grb]] FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ.
Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).
Pozderac, svjestan činjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši rečenicu:
<blockquote>"''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''"</blockquote>
1990. godine se osnivaju bošnjačke partije [[Stranka demokratske akcije]] na čelu sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]], a potom i [[Muslimanska bošnjačka organizacija]] koju predvodi [[Adil-beg Zulfikarpašić]]. Septembra 1993. Izetbegović daje podršku Drugom bošnjačkom saboru, koji okuplja intelektualnu elitu, i donosi deklaraciju o vraćanju imena ''Bošnjak''.
Tokom postojanja pojma ''[[Musliman (narod)|Musliman]]'' u [[SFRJ]], određeni broj muslimana koji nisu etnički Bošnjaci izjašnjavaju se Muslimanima. Nakon vraćanja imena Bošnjak, jedan dio nastavlja da se i dalje izjašnjava kao Musliman (u Srbiji i Hrvatskoj), a veći dio se identificira sa bošnjaštvom,{{izvor2|dok se u Bosni i Hercegovini u gotovo stoprocentnom omjeru bošnjački narod izjašnjava pod novim-starim historijskim imenom.}}
====Rat u Bosni i Hercegovini ====
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Jedan od ciljeva rata u Bosni i Hercegovini je bio podjela BiH između susjednih država, Srbije i Hrvatske, te uništenje Bošnjaka. [[Armija RBiH]], [[MUP RBiH]], [[HOS]] i neke paravojne snage pod komandom [[Predsjedništvo RBiH|Predsjedništva RBiH]] koje su se borile za multietničku državu su spriječile podjelu BiH i istrebljenje Bošnjaka sa teritorije BiH.
==== Bošnjaci nakon rata ====
U današnjoj Bosni i Hercegovini Bošnjaci su uz Srbe i Hrvate konstitutivan narod na teritoriji cijele BiH. Većinu čine u Federaciji BiH i u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Sarajevskom i Goraždanskom kantonu.
== Bošnjaci danas ==
[[Datoteka:Bosniak population in Serbia and Montenegro.jpg|thumb|right|Bošnjaci u Srbiji i Crnoj Gori (Sandžaku) prema popisu stanovništva iz 2002. i 2003. godine, respektivno.]]
U Bosni i Hercegovini Bošnjaci čine većinu na području doline [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]] i zapadne [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], a također čine značajan dio stanovništva [[Hercegovina|Hercegovine]]. Bošnjaci čine 50,11% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine prema popisu iz 2013. godine.<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> Najveći broj Bošnjaka izvan Bosne i Hercegovine živi u Srbiji i Crnoj Gori na području [[Sandžak]]a. Grad [[Novi Pazar]] ima najveće bošnjačko stanovništvo izvan domovine.
Još 31.479 Bošnjaka se nalazi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a 21.452 živi u [[Slovenija|Sloveniji]]. U [[Makedonija|Makedoniji]], smatra se da danas živi 17.018 Bošnjaka.
=== Bošnjačka dijaspora ===
{{Glavni|Bošnjačka dijaspora}}
Zbog ratovanja i etničkog čišćenja tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] veliki broj Bošnjaka trenutno živi u državama izvan Balkana. Najveće bošnjačko stanovništvo izvan bivših jugoslavenskih država se nalazi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Turska|Turskoj]].
U nekim od tih zemalja (naročito u Turskoj) bivše generacije bošnjačkih doseljenika su danas uglavnom integrisane u domaće stanovništvo. Većina su bošnjačke izbjeglice koje su tek stigle u ove zemlje u prethodnih petnaestak godina. Oni još uvijek govore bosanski jezik, održavaju kulturnu i vjersku zajednicu.
==== Sjedinjene Američke Države ====
{{Glavni|Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama}}
Prvi val useljavanja Bošnjaka u SAD bio je krajem 19. i početkom 20. vijeka, okupacijom a potom i aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske. Zbog nastale situacije, Bošnjaci se masovno iseljavaju iz BiH, a dio njih dolazi i u SAD. Prvo organizovano okupljanje Bošnjaka u ovoj zemlji bilo je oko organizacije ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' koju Bošnjaci osnivaju 1906. godine<ref name="nedirajtebosnu.">http://www.nedirajtebosnu.net/?view=plemeniti_istrazuju&id=25</ref><ref name="rijaset">http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=7178:islam-i-bonjaci-u-americi&Itemid=223{{Mrtav link}}</ref> u gradu [[Chicago|Chicagu]]. U ovom periodu Bošnjaci nisu bili dovoljno organizirani niti postoji dovoljno dokumenata o njihovom životu i djelovanju unutar američkog društva.
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do masovnijeg doseljavanja Bošnjaka u Ameriku i u historiji Bošnjaka SAD-a ovaj period se označava kao drugi val emigracije. Prvenstveno je potaknut političkom situacijom u tadašnjoj Jugoslaviji, gdje se jedan broj Bošnjaka nije mogao poistovjetiti sa aktuelnom državnom ideologijom idržavnim aparatom i situacijom koja je dodatno otežana egzistencijalnim problemima koji se javljaju nakon ratnih pustošenja. Najveći broj Bošnjaka se naseljava u Chicagu koji postaje centar Bošnjaka tog doba i gdje se 1954. godine otvara prva džamija sa imamom Ćamilom ef. Avdićem<ref name="rijaset"/><ref name="bosanski-mesdzid">http://bosanski-mesdzid.org/index.php?option=com_content&view=article&id=306:prvi-bosnjaci-u-americi&catid=1:latest-news&Itemid=62{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref name="bosniapress">{{Cite web |url=http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304133635/http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
Jačanjem u organizacionom smislu, dolazi do osnivanja raznih udruženja i organizacija Bošnjaka SAD-a a prva bošnjačka organizacija u ovom dijelu svijeta ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' 1968. godine mijenja naziv u "Bosansko-američka kulturna aocijacija". Ista organizacija će već sljedećih godina biti ključni nosilac projekta organiziranja prikupljanja novčanih sredstava za kupovinu zemljišta u čikaškom Northbrooku, gdje se nedugo potom gradi veća džamija zajedno sa Islamskim kulturnim centrom. Ovaj centar zajedno sa džamijom postaje važan centar za okupljanje Bošnjaka tog dijela SAD.
Treći val useljavanja Bošnjaka se dešava početkom 90-tih godina 20. vijeka i početka ratova na prostorima bivše Jugoslavije. Trend iseljavanja, se nastavio i nakon završetka rata i traje i danas.
U Sjedinjenim Američkim Državama gradovi sa najvećim brojem Bošnjaka su [[Saint Louis]] i [[Chicago]]. Manje Bošnjaka žive u gradovima poput [[Utica (New York)|Utice]] u saveznoj državi New York ili [[Hamtramck (Michigan)|Hamtramcka]] u [[Michigan]]u.
== Kultura ==
{{glavni|Kultura Bošnjaka|Bosanski jezik}}
Bošnjaci u Bosni i Hercegovini govore bosanskim jezikom. Oni su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskoga narječja, uglavnom: novoštokavskoga ikavskog (tzv. bosanko-dalmatinski) i šćakavsko ijekavskoga (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, novoštokavskoga ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa [[Srbi]]ma, [[Crnogorci]]ma i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt) kojime govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima (npr. novoštokavskom ekavskom (tzv. šumadijsko-vojvođanski dijalekt) i nenovoštokavskom ekavskom (tzv. kosovsko-resavski dijalekt)) je zanemariv. Zbog procesa jezične asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica posljednjega rata nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinoga dijalekta.
Postanak i historijski razvitak standardnoga jezika neke zajednice, u ovom slučaju nacionalne zajednice Bošnjaka, uvelike ovise o samodefiniciji te zajednice, ili o profilu i vidu narodnosne kristalizacije. U slučaju bošnjačke nacije nekoliko činitelja je odigralo važnu ulogu:
*jezični temelj te zajednice je zapadnoštokavski idiom kakav se profilirao tokom tri vijeka uoči Osmanlijskog osvojenja
*uticaj islamsko-orijentalne kulture, te leksičkih osobina [[Turski jezik|turskog jezika]], snažno su obilježili bosanski jezik - na različite načine u različitim vremenima
*relativna zakašnjelost nacionalne emancipacije Bošnjaka u odnosu na srpsku i hrvatsku imala je za posljedicu da se bosanski jezik, kao standardni jezik, ili propisani jezički sistem, sporo odvajao od srpsko-hrvatske jezične matrice.
*budući da je vjerski faktor bio glavnim samodefinirajućim elementom u odnosu spram susjednih Hrvata, Srba i Crnogoraca, jezik je, uz etničko-kulturne tradicije, silom historijskih zakonitosti ostao tek sekundarnim razlikovnim čimbenikom. Istina, to se može reći i za Srbe i Hrvate iz BiH, jer iako su, posebno Hrvati, sudjelovali u standardizaciji nacionalnoga jezika (niz rječnika i filoloških djela poteklih iz provincije Bosne Srebrene)- činjenica je da su nacionalni jezici Hrvata i Srba oblikovani u Hrvatskoj i Srbiji, a ne u Bosni i Hercegovini. U situaciji vjersko-narodnosne polarizacije i isprepletenosti, šanse Bošnjaka (koji još nisu riješili ni pitanje vlastitog identiteta, niti imena toga identiteta), bile su minimalne, a manevarski prostor skučen
*međutim za razliku od Hrvata i Srba, Bošnjaci su imali i jednu dosta značajnu prednost: jezičnodijalekatsku uravnoteženost. Promatra li se jezičnodijalekatska situacija Srba, a pogotovo snažne regionalnodijalekatske centrifugalne tendencije u Hrvata, tada se može reći da je u dobroj mjeri nivelirana situacija u pogledu narječja kojim govore Bošnjaci predstavljala pozitivan element za jezičnu unifikaciju.
== Religija ==
{{glavni|Islam u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|thumb|right|Careva džamija, Sarajevo.]]
Bošnjaci su većinom i običajno [[Islam|muslimani]]. Oni su uglavnom hanefijski [[Sunitski Islam|Suniti]], iako su sufije imali veliki historijski uticaj na ovim prostorima. Međutim, zbog savremenih uticaja tokom prethodnih 75 godina danas ima i [[Ateizam|ateista]], [[agnosticizam|agnostika]], i [[Deizam|deista]] Bošnjaka (Prema procjenama iz 1991. godine ovakvi su činili do 10% ukupnog stanovništva).
Islam se prvi put značajno pojavljuje u Bosni sa dolaskom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u 15. vijeku. Širenje islama je u početku bilo sporo ali se je ubrzalo sa nastankom muslimanskih naselja okupljenih oko islamskih kulturnih ustanova poput [[Džamije Bosne i Hercegovine|džamija]] i [[tekija]].
Bošnjaci kao i [[Albanci]] su prihvatali islam brže nego u bilo kojoj drugoj Osmanskoj evropskoj provinciji. Najvažniji faktor u prihvatanju islama od Bošnjaka je bila relativna slabost crkve i [[kršćanstvo|kršćanstva]] na teritoriji [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] u odnosu na susjedne zemlje. Tokom srednjeg vijeka Katolička i [[Bosanska crkva]] su se takmičili za vjernike ali nijedna nije bila vrlo dobro organizovana. Zbog toga bilo je vrlo lahko da brojni Bošnjaci zamijene njihovo staro narodno kršćanstvo za narodni islam.
Kao i kod mnogih drugih muslimanskih naroda, islam u Bošnjaka je zadržao razne lokalne utjecaje. Također, običajna ženska odjeća nekih islamskih zemalja nije postala popularna među Bošnjakinjama sve do 19. vijeka i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] okupacije.
U 16. vijeku postojao je posebni bošnjački pravac islama. Osnivač je bio [[Hamza Hali Bošnjak]] iz [[Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Poznat kao [[Hamzevijski islam]], njegov rast je prekinuo veliki vezir [[Mehmed paša Sokolović]] 1753. godine. Smatra se da se je Hamzevijski islam sastojao od mješovitih islamskih i kršćanskih uticaja.
Vođa Islamske zajednice je [[reisu-l-ulema]]. Trenutni reisu-l-ulema je [[Husein Kavazović]]. Bivši Reisu-l-ulema Cerić ne vjeruje da postoji poseban "bosanski" islam ali podržava "evropski" islam u Bosni i širom [[Evropa|Evrope]].
== Simboli ==
{{Glavni|Bosanski ljiljan (simbol)}}
[[Datoteka:BiH Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|100px|desno|Ljiljan, simbol Bošnjaka]]
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|200px|desno|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]], popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Flag of the Islamska Zajednica.svg|thumb|200px|desno|Zastava bh. muslimana, popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Coat of arms of Bosniaks in Serbia and Montenegro.png|thumb|100px|desno|Grb Bošnjaka u Sandžaku]]
Tradicionalne bošnjačke boje su [[zelena]], [[bijela]], [[žuta]] i [[plava]]. Najpoznatiji bošnjački simboli su [[polumjesec]] i [[ljiljan]] (lat. Lillium Bosniacum). Bošnjaci svoje simbole prvenstveno vežu za državu Bosnu.
Prva pojava ovih simbola potjece iz vremena bosanskih banova. Navedeni simboli su najčešće ljiljani, koji se mogu vidjeti i na stećcima. Najpoznatiji primjer zastave je ona iz vremena Tvrtka I Kotromanićima, bijela zastava sa plavim grbom sa šest zlatnih ljiljana.
Bošnjačke zastave iz osmanlijske ere obično su [[polumjesec i zvijezda]] na zelenoj podlozi.
Zastava nezavisne bosanske države u 19. vijeku i pokreta [[Husein Kapetan Gradaščević|Husein Kapetana Gradaščevića]] za autonomiju bila je slična prethodnoj, ali polumjesec i zvijezda su bili žuti umjesto bijeli.
[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] iz 1992. godine, kao i zastava [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], su popularni simboli među Bošnjacima. Dizajn je baziran na starom grbu bosanske dinastije Kotromanića, plavom grbu sa šest zlatnih ljiljana.
Neke bošnjačke organizacije sastavljaju ove dvije različite zastave, kao na primjer u dizajnima gdje umjesto zvijezde polumjesec sadržava ljiljan. Najpoznatiji primjer ovoga je grb [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]].
Na grbu Federacije Bosne i Hercegovine, nalazi se zlatni ljiljan na zelenoj podlozi.
Također na nišanima bošnjačkih [[šehid]]a, nalazi se uklesan ljiljan, kao simbol bošnjaštva.
== Također pogledajte ==
* [[Spisak Bošnjaka]]
* [[Bošnjaci Kosova]]
* [[Bošnjaci Sandžaka]]
* [[Bošnjaci u Makedoniji]]
* [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment]]
* [[Bušnak]]
* [[Antibošnjaštvo]]
* [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti]]
== Napomene ==
{{napspisak}}
==Reference==
{{refspisak|2}}
== Vanjski linkovi ==
{{BiHPortal}}
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat|Bosniaks}}
{{Wikicitat|Bošnjaci}}
* [http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ Bošnjački institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170603193319/http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ |date=3. 6. 2017 }}
{{Bošnjaci}}
{{Evropski muslimani}}
{{Slavenski narodi}}
{{BiH po temama}}
{{Poluzaštita}}
[[Kategorija:Bošnjačke teme]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kosova]]
[[Kategorija:Južni Slaveni]]
3n8kw175tvjrohxl1bh5azc5xvcedeb
3429073
3429072
2022-08-27T22:51:31Z
Mrjazz123
115638
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo značenje|Bošnjaci (čvor)}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa = Bošnjaci
| ukupno = 2,8–4,6 miliona (procjena)
| regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1 = 1.769.592
| ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref>
| regija2 = {{ZID|Turska}}
| pop2 =
| ref2 =
| regija3 = {{ZID|Srbija}}
| pop3 = 145.278
| ref3 = <ref>{{Cite web |url=http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |title=Popis stanovništva u Srbiji 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-date=6. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160706022820/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |url-status=dead }}</ref>
| regija4 = {{ZID|SAD}}
| pop4 = 98.766
| ref4 = <ref>{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&-redoLog=true&-_caller=geoselect&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2011 |archive-date=12. 2. 2020 |archive-url=https://archive.today/20200212034353/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&-redoLog=true&-_caller=geoselect&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en |url-status=dead }}</ref>
| regija5 = {{ZID|Njemačka}}
| pop5 = 80.000 <small>(2005)</small>
| ref5 =
| regija6 = {{ZID|Crna Gora}}
| pop6 = 53.605
| ref6 = <ref name="Popis_2011_CG">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref>
| regija7 = {{ZID|Hrvatska}}
| pop7 = 31.479
| ref7 = {{efn|name=HR|31.479 osobe su se izjasnili pod odrednicom ''Bošnjaci'' + 7.558 osoba koji su se izjasnili pod odrednicom ''Muslimani''}}<ref name="Popis_2011_HR">[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html Popis iz 2011.]</ref>
| regija8 = {{ZID|Kosovo}}
| pop8 = 27.533
| ref8 = <ref name="Popis_2011">{{Cite web |url=http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |title=Popis stanovništva na Kosovu 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024614/http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
| regija9 = {{ZID|Slovenija}}
| pop9 = 21.542
| ref9 = <ref>[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=15 Popis 2002.]</ref>
| regija10 = {{ZID|Makedonija}}
| pop10 = 17.018
| ref10 = <ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Popis Makedonije iz 2002. godine]</ref>
| regija11 = {{ZID|Turska}}
| pop11 = 2.000.000
| ref11 = <ref>[http://m.milliyet.com.tr/turkiye-deki-kurtlerin-sayisi--magazin-873452/ Türkiye'deki Kürtlerin sayısı!], milliyet.com.tr, 06.06.2008</ref>
| jezici = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| vjera = sunitski [[musliman]]i, [[Ateizam|ateisti]]
| vezano = {{Br separated entries|[[Indoevropski jezici|Indoevropski]]|[[Slaveni]]|[[Južni Slaveni]]}}
}}
'''Bošnjaci''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] koji naseljava uglavnom [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], sa značajnom manjinom u drugim [[balkan]]skim zemljama, u nekoliko općina [[Bošnjaci Sandžaka|Sandžaku]], regiji u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] gdje čine regionalnu većinu, kao i [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Bošnjaci Kosova|Kosovu]].
U Bosni i Hercegovini je prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo 1.769.592 Bošnjaka<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> dok na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] danas živi preko 2 miliona pripadnika ovog naroda. [[Etničko čišćenje]] i [[genocid u Srebrenici]] provedeni nad Bošnjacima tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] su uticali da se mnogi Bošnjaci rasele širom [[Evropa|Evrope]] i svijeta tako da bošnjačke dijaspore postoje u [[Bošnjaci u Austriji|Austriji]], [[Bošnjaci u Njemačkoj|Njemačkoj]], [[Bošnjaci u Australiji|Australiji]], [[Bošnjaci u Švedskoj|Švedskoj]], [[Bošnjaci u Turskoj|Turskoj]], [[Bošnjaci u Kanadi|Kanadi]] i [[Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama|SAD]].
Vode porijeklo od srednjovjekovnih Bosanaca ili [[Bošnjani|Bošnjana]], [[Slaveni|Slavena]] koji su nastanjivali tadašnju Bosnu. Srednjovjekovni Bosanci/Bošnjani bili su različitih vjera a govorili su bosanskim jezikom. Danas Bošnjaci govore [[Bosanski jezik|bosanskim jezikom]], te se pretežno služe [[Latinica|latinicom]] i [[Ćirilica|ćirilicom]]. Većinu savremenih Bošnjaka čine [[Islam|muslimani]], dok je manji broj [[agnosticizam|agnostika]] i [[Ateizam|ateista]]. Kao [[nacija]] pripadaju kako [[Evropa|evropskom]], tako i islamskom civilizacijskom naslijeđu.
== Etimologija ==
:''Za odrede konjanika-kopljanika, pogledajte [[Bošnjaci (odredi)|Bošnjaci]]''
Slavenska plemena koja su se naselila na području današnje Bosne i Hercegovine ime svoje domovine su preuzeli od starosjedilaca, [[Iliri|Ilira]], za razliku od [[Hrvati|hrvatskih]] i [[Srbi|srpskih]] plemena koja su novu domovinu nazvali po sebi ([[Hrvatska]] i [[Srbija]]).
Bošnjaci su svoje ime izveli iz imena [[Bosna]]. Naziv Bosna je slavenizirani oblik ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznat kao: ''Bathinus'' i ''Basan''. U oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu, ''Bathinus flumen''. Drugi oblik se u dokumentu navodi u [[ablativ]]u: Ad Basante, a [[nominativ]] koji označava ime rijeke glasi Basan. Pod ablativnim oblikom se spominje grad na ovoj rijeci, po kojoj je i dobio ime: "na Bosni", "grad na rijeci Bosni". U ilirskom jeziku Bathinus se čita Basinus, a predstavlja latinizirani oblik ilirskog naziva Basan, iz kojeg su doseljeni Slaveni izveli naziv Bosna, na način da je fonetskom transformacijom od Bathinus (Basinus) i Basan prvo nastalo Bosina, a potom Bosna.
Izvorno ime ''Bošnjanin'' (u latinskim vrelima sing. Bosnensis) prvobitno označava pripadnika [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnog bosanskog]] teritorija, kasnije države. [[Tvrtko II]] Kotromanić 1440. godine poslao je delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju [[Vladisla Jagelović|Vladislavu Jageloviću]] (Władysław III Warneńczyk) (1440-1444) za ugarskog vladara. Te je prilike spominjana srodnost i zajedničko porijeklo Bosanaca i Poljaka, a radi koristi od novog "slavenskog vladara" na ugarskom tronu.<ref>(Životopisac kralja Vladislava: „Venit et a rege Bossine legatio, apparatu virisque insignis: quae repetitio gentis suae primordio, eosdem, cum Polonis, auctores generis, et communem inguam Bosinensi habere, quam dixisset; et ob eam linguae atque originum veluti cognationem, regem suum magnopere gaudere. propterea, quod coeptis Vladislaui, felicitatem adesso vulgabatur ...“ Philippi Challimahi, de rebus Vladislaui, liber I (Schwandtner, Scriptores rer. Hung. I, pag. 457), Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb 1882, 278. U svome vremenu (1882) ovaj navod Klaić je preveo da se radi o Bošnjacima, što zbunjuje savremene čitaoce i dovodi u zabludu o tome da je izraz Bošnjak korišten i u srednjem vijeku.</ref>
U počecima osmanlijske vladavine polako dolazi do promjena u bosanskom jeziku te se narodna imena sa sufiksom ''-ak'' kao ''[[Poljska|Poljak]]'', ''[[Slovačka|Slovak]]'' više upotrebljavaju pa i riječ ''Bošnjak''. Sa stabilizacijom osmanlijske vlasti, riječ Bošnjak upotpunosti zamjenjuje srednjovjekovno Bošnjanin. Riječi kao ''Bošnjak-kavmi'' i ''Bošnjak-milleti'' su označavali na turskom jeziku. Dok istovremeno riječ ''Bošnjak-taifesi'' označava na turskom jeziku svakog pripadnika [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]] bez obzira na narodnost, kulturu i jezik.
Kod većine pravoslavaca i katolika u Bosni i Hercegovini u 19. vijeku, pod uticajem susjednih zemalja Srbije i Hrvatske su nadvladala srpska i hrvatska nacionalna imena, potisnuvši starije narodne, konfesionalne i regionalne označitelje. Bošnjački narod je od sredine 19. vijeka prošao kroz niz faza imenovanja i preimenovanja (''Bošnjaci'', ''Hrvati'', ''Srbi'', Jugoslaveni-muslimani, ''Muslimani''), da bi na koncu vijeka konačno prevladalo bošnjačko nacionalno ime za narod Bosne i Hercegovine odnosno za pripadnike tog naroda izvan domovine. Danas riječ Bošnjak označava pripadnika bošnjačke nacije, koji govori [[bosanski jezik]], slijedi bošnjačku i bosansku kulturu, te vodi porijeklo od Slavena srednjovjekovne Bosne koji su se nazivali [[Bošnjani]]ma.
== Identitet ==
Bošnjaci se generalno definiraju kao južnoslavenski narod koji je autohton na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Bošnjaci se najčešće identificiraju s državom Bosnom i Hercegovinom koju smatraju svojom nacionalnom državom. Osim toga, lideri i intelektualci bošnjačke zajednice imaju i drugačije, različite percepcije o tome šta znači biti Bošnjak. Neki od njih Bošnjaštvo povezuju sa svojim islamskim naslijeđem, dok drugi naglašavaju čisto sekularni i nacionalni karakter bošnjačkog identiteta i njegovu čvrstu povezanost s bosanskohercegovačkom teritorijom i njenom historijom. Bošnjaci koji naseljavaju susjedne zemlje i autohtoni su narod na tom području njeguju vlastite interpretacije termina Bošnjak, uglavnom kroz historijsku pripadnost Bosni a što je najviše izraženo kod [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]]. Pored toga, postoje i oni koji prepoznaju islamsku komponentu u bošnjačkom identitetu te smatraju da se to odnosi isključivo na slovenske muslimane u Bosni i i Hercegovini.
Gledajući kroz historiju Bošnjaci su se, uglavnom nakon sloma Osmanlijskog carstva, usljed različitih razloga a prvenstveno zbog jačanja susjednih nacionalističkih projekata našli u situaciju gubljenja nacionalnog identiteta. Za vrijeme austrougarskog perioda a kasnije i Kraljevina SHS i Jugoslavije kao i socijalističke Jugoslavije Bošnjacima je tokom vremena u tadašnjoj političkoj i društvenoj svakodnevnici skoro u potpunosti ukinut identitet te su uglavnom smatrani religijskom skupinom. Tek Ustavom iz 1974. godine priznat im je identitet koji je čak i tada sadržavao religijsku pripadnost. To je bio početak potpunog vraćanja nacionalnog identiteta o čemu je tadašnji bošnjački političar Pozderac izjavio:
<blockquote>"''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''"</blockquote>
== Historija ==
{{glavni|Historija Bošnjaka}}
==== Srednji vijek ====
Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli bizantijskog cara Manojla Komnena oko 1166. godine, zatim u velikom broju raznih dokumenata koji su nastajali u srednjovjekovnoj Bosni.<ref>{{Cite book|last=Hadžijahić|first=Muhamed|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&id=RNZBAAAAYAAJ&focus=searchwithinvolume&q=prvi+put+spominje+u+carskoj+tituli+Manoj-la+Komnena+od+godine+1166.|title=Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana|date=1990|publisher=Islamska zajednica|language=hr}}</ref>
U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79</ref>, 1353,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96</ref> 1366,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107</ref>, 1370,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112</ref> 1389,<ref>„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.</ref> 1390,<ref>„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.</ref> 1391,<ref>„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.</ref> 1400,<ref>„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.</ref> 1404,<ref>„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.</ref> 1407,<ref>„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.</ref> 1412,<ref>„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.</ref> 1419,<ref>„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.</ref> 1421,<ref>„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.</ref> 1422,<ref>„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.</ref> 1427,<ref>„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180</ref> 1428,<ref>„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.</ref> 1430,<ref>„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.</ref> 1436,<ref>„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.</ref> 1438,<ref>„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.</ref> 1440,<ref>„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.</ref> 1441,<ref>„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.</ref> 1449,<ref>„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.</ref> 1465,<ref>„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.</ref> 1477.<ref>„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.</ref>
Etnomin ''dobri Bošnjanin'' se odnosio na stanovnike čitave Bosne bez obzira ne religiju, a ne samo na uže jezgro oko izvora rijeke Bosne što se može vidjeti u raznim poveljama 14. i 15. vijeka za vrijeme vladavine bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 70, 73, 93, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 96, 107, 112, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 381, Mladinska knjiga Sarajevo</ref> itd. U ovim poveljama bosanski vladari navode dobre Bošnjane kao svjedoke.
Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''<ref>„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.</ref> (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) <ref>„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.</ref>, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' <ref>„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.</ref> (bosanskim jezikom zvanu Vladika) <ref>" ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa", Тошић, Isto.</ref>.
Bosna, kao siromašna i teško pristupačna zemlja zbog svoga brdo-planinskog reljefa, nije privačila pažnju križarske vojske, željne pljačke i plijena u njihovim pohodima prema bizantskom i islamskom istoku.<ref>Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka''</ref> Do 12. stoljeća većina Bošnjana je vjerovatno bila pod utjecajem heretičke Crkve bosanske koji je karakteriziran široko rasprostranjenom nepismenošću i nedostatkom znanja [[Latinski jezik|latinskog jezika]] među bosanskim svećenstvom. Otprilike u tom periodu, bosanska nezavisnost od Ugarske ostvarena je za vrijeme vladavine (1180-1204) [[Kulin ban|Kulina bana]]. Njegova je vladavina obilježila početak vjerskopolitičke kontroverze koja je uključivala domaću bosansku crkvu. Napori Ugarske da uspostave vjersku jurisdikciju nad Bosnom nisu uspjeli, što je potaknulo Mađare da ubijede rimskog papu da započne križarski rat, koji je trajao između 1235. i 1241. godine. Uprkos postenim uspjesima, Mađari su se na kraju povukli oslabljeni napadom [[Mongoli|Mongola]] na svoju zemlju. U ovo vrijeme u Bosni dolazi do formiranje vlastite nezavisne crkve, poznate kao Crkva bosanska, koju su i Rimokatolička i Istočna pravoslavna crkva osudile kao heretičku iako su mnogi historičari tvrdili da je crkva dualističkog, neomanihejskog ili bogumilskog porijekla.<ref>Pinson, Mark (1994), ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia.'' str. 4-8, Harvard University Press.</ref> Pristalice ove heretičke vjere su sebe nazivale raznim imenima; ''dobri Bošnjani'' ili ''Bošnjani'', ''Krstjani'', ''dobri ljudi'' i ''boni homines'' (po uzoru na dualističku grupu u Italiji). Katolički izvori ih nazivaju ''patareni'', dok su ih Srbi zvali ''babuni'' (po [[Babun planina|Babun]] planini), što je srpski naziv za [[Bogumili|bogumile]]. Osmanlije su ih nazivali ''kristianlar.'' <ref>Velikonja, Mitja (2003), R''eligious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina,'' Texas A&M University Press.</ref>
Bosanska država je značajno ojačana pod vlašću bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] (oko 1318–1353) koji je poboljšao odnose Bosne sa Ugarskim kraljevstvom i proširio teritorij bosanske države na Zahumlje, Dalmaciju i Završje sa tri kraška polja: [[Glamočko polje|Glamočko]], [[Livanjsko polje|Livanjsko]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjsko.]] Tokom 1340-tih godina pokrenute su franjevačke misije protiv navodne "hereze" u Bosni; prije toga, u užoj Bosni gotovo čitav vijek nije bilo katolika – ili barem katoličkog svećenstva ili organizacije. Bosansko plemstvo je kasnije često davalo obećanja da će suzbiti "heretičke pokrete" – međutim, u stvarnosti, bosansku državu karakterizira vjerski pluralitet i tolerancija sve do osmanske invazije na Bosnu 1463. godine.<ref>Pinson, Mark (1994). ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia,'' str. 6-8, Harvard University Press</ref>
Nakon očeve smrti 1461. godine, bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je naslijedio prijestolje Bosne. Iste godine on sklapa savez sa Mađarima i traži pomoć od pape Pija II uslijed nadolazeće otomanske invazije. Godine 1463., nakon spora oko danka koje je Bosansko kraljevstvo svake godine plaćalo Osmanlijama, Tomašević je tražio pomoć Mlečana. Međutim, Bosni nikada nije stigla nikakva pomoć iz kršćanskog svijeta;<ref>Miller, Timothy S.; Nesbitt, John W. (1995), Peace and war in Byzantium: essays in honor of George T. Dennis, S.J, Catholic University of America Press, str. 189–191</ref> Ugarski kralj [[Matija Korvin]], albanski [[Skenderbeg]] i [[Dubrovčani]] nisu ispunili svoja obećanja.<ref>Ljubez, Bruno (2009), Jajce Grad: prilog povijesti posljednje bosanske prijestolnice (in Croatian), HKD Napredak, str. 148–150</ref>
==== Osmanlijsko doba ====
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu}}
Uspon osmanske vlasti na Balkanu promijenio je vjersku sliku Bosne i Hercegovine jer su Osmanlije sa sobom donijele novu religiju, [[islam]]. Širenje islama na čitavom Balkanu je tekla sporadično, dok je Bosna, nasuprot tome, doživjela masovan prelazak lokalnog stanovništva na islam. Do početka1600-ih otprilike dvije trećine stanovništva Bosne su bili muslimani.<ref>Malcolm, Noel (1996),. ''Bosnia: A Short History'' (2nd ed.), str. 71, New York University Press.</ref> Slovenski putopisac [[Benedikt Kuripešić|Benedikt Kuripešič]] sastavio je prve izvještaje vjerskih zajednica 1530-ih godina. Prema podacima iz 1528. i 1529. godine, u sandžacima (osmanskim upravnim jedinicama) Bosne, [[Zvornik|Zvornika]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] bilo je ukupno 42.319 kršćanskih i 26.666 muslimanskih domaćinstava. U izvještaju Petera Masarechija iz 1624. Bosna (bez Hercegovine) je brojala 450.000 muslimana, 150.000 katolika i 75.000 pravoslavaca.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 56</ref> Historičari se slažu da islamizacija bosanskog stanovništva nije bila nasilna, već je uglavnom bila mirna i dobrovoljna.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 66</ref>
==== Austrougarsko doba ====
{{glavni|Bosanskohercegovački pješadijski regiment}}Nakon [[Hercegovački ustanak|ustanka u Hercegovini]] (1875–78) broj muslimana i pravoslavaca u Bosni se smanjio. Populacija pravoslavaca (1870. godine je iznosio 534.000.) smanjena je za 7 posto, dok je broj muslimanskog stanovništva smanjeno za trećinu. Austrijski popis stanovništva iz 1879. godine zabilježio je u Bosni i Hercegovini ukupno 449.000 muslimana, 496.485 pravoslavaca i 209.391 katolika. <ref>Pinson, Mark (1994). ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia'', str. 81, Harvard University Press.</ref>
Tokom 20. stoljeća Bošnjaci su osnovali nekoliko kulturnih i socijalnih udruženja kako bi isticali i očuvali svoj kulturni identitet. Najistaknutija udruženja bila su [[Gajret (društvo)|''Gajret'']], ''[[Merhamet]]'', ''[[Narodna uzdanica]]'' i kasnije ''Preporod''. Bošnjački intelektualci su u časopisu ''Bosna'' tokom 1860-ih godina promovirali ideju jedinstvene bošnjačke nacije. Ova bošnjačka grupa je djelovala nekoliko decenija. Od 1891. do 1910. godine izdavali su časopis na latiničnom pismu ''[[Bošnjak (novine)|Bošnjak]]'', koji je promovirao koncept bošnjaštva i otvorenost prema evropskoj kulturi. Od tog vremena Bošnjaci usvajaju evropsku kulturu pod širim uticajem [[Austro-Ugarska|Austrougarske]]. Istovremeno su zadržali posebne karakteristike svog bosanskog islamskog načina život.<ref>Karčić, Fikret, (1999), ''The Bosniaks and challenges of modernity'', str. 148-149</ref>
Nakon [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine]], austrijska uprava Benjamina Kallaya službeno je prihvatila "bošnjaštvo" kao osnovu multikonfesionalne bosanske nacije koja bi uključivala kršćane i muslimane. Politika je pokušala da izoluje Bosnu i Hercegovinu od njenih susjeda (Srbije i Hrvatske, ali i Osmanskog carstva) i negirala je koncepte srpske i hrvatske nacionalnosti koja se već počela širiti među pravoslavcima i katolicima u zemlji.<ref>Velikonja, Mitja (2003). ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', str. 130-135</ref><ref>Donia, Robert J.; Fine, John Van Antwerp, Jr. (1994). ''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed,'' str. 73, C. Hurst & Co. Publishers.</ref><ref>''Eastern Europe and the Commonwealth of Independent States''. Routledge. 1999. str. 214.</ref> Pojam bosanske nacionalnosti bio je, međutim, u tom periodu uglavnom prisutan među bosanskim muslimanima, dok su mu se žestoko suprotstavljali srpski i hrvatski nacionalisti koji su umjesto toga nastojali da bosanske muslimane smatraju svojima, što je većina njih odbacila.<ref>Publications, Europa (2003). ''Central and South-Eastern Europe 2004, Volume 4,'' str. 110</ref>
Nakon Kallayeve smrti 1903. godine, zvanična politika je polako krenula ka prihvatanju multinacionalne Bosne i Hercegovine. Naposljetku, neuspjeh austrougarskih ambicija da njeguju bošnjački identitet među katoličkim i pravoslavnim doveo je do toga da su se njemu pridržavali gotovo isključivo bosanski muslimani.<ref>Jack David Eller. ''From culture to ethnicity to conflict: an anthropological perspective on international ethnic conflict''. University of Michigan Press, 1999. str. 262.</ref>
U novembru 1881. godine, nakon uvođenja [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment|Bosansko-hercegovačkog pješadijskog regimenta]], austrougarska vlada je donijela Vojni zakon (Wehrgesetz) kojim se svim bosanskim muslimanima naređuje obavezno služenje u Carskoj vojsci, što je dovelo do širokih nemira u decembru 1881. i tokom 1882. godine. Austrijanci su se obratili sarajevskom muftiji Mustafi Hilmi Hadžiomeroviću i on je ubrzo izdao [[Fetva|fetvu]] kojom poziva Bošnjake na služenje vojnog roka.<ref>Karčić, Fikret (1995). ''The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times,'' str. 118-119</ref> {{sekcija}}
==== Jugoslavensko doba ====
[[Datoteka:BiH - UM N 1991.gif|thumb|Etnička mapa BiH 1991. godine sa prikazom udjela Bošnjaka (tadašnjih Muslimana).]]
Bošnjaci su bili konstitutivan [[narod]] u [[SFRJ]] od 1971. godine, pod imenom Muslimani.
[[Hamdija Pozderac]], predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina 20. vijeka, prilikom [[ustav]]nih promjena je pokušao vratiti historijsko ime Bosanci, koje se koristilo u [[Osmansko carstvo|Osmanskoj]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] carevini kao Bošnjaci do pred [[Prvi svjetski rat]], te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj upotrebi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično). Značajan pokret za renesansu bošnjačke nacije tokom [[Monarhija|Monarhije]] poveo je [[Safvet-beg Bašagić]], predsjednik [[Bosanski sabor|Bosanskog sabora]] zajedno sa bošnjačkim intelektualcima na čijoj strani se nalazila zvanična [[politika]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] predvođena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja srpskih predstavnika, a manjim dijelom i hrvatskih jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile uticaj [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prigodom donošenja prvog ustava, bošnjački zastupnik u skupštini Jugoslavije iz [[Mostar]]a, [[Husaga Čišić]], je glasao protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvođenjem šeste baklje u [[grb]] FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ.
Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).
Pozderac, svjestan činjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši rečenicu:
<blockquote>"''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''"</blockquote>
1990. godine se osnivaju bošnjačke partije [[Stranka demokratske akcije]] na čelu sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]], a potom i [[Muslimanska bošnjačka organizacija]] koju predvodi [[Adil-beg Zulfikarpašić]]. Septembra 1993. Izetbegović daje podršku Drugom bošnjačkom saboru, koji okuplja intelektualnu elitu, i donosi deklaraciju o vraćanju imena ''Bošnjak''.
Tokom postojanja pojma ''[[Musliman (narod)|Musliman]]'' u [[SFRJ]], određeni broj muslimana koji nisu etnički Bošnjaci izjašnjavaju se Muslimanima. Nakon vraćanja imena Bošnjak, jedan dio nastavlja da se i dalje izjašnjava kao Musliman (u Srbiji i Hrvatskoj), a veći dio se identificira sa bošnjaštvom,{{izvor2|dok se u Bosni i Hercegovini u gotovo stoprocentnom omjeru bošnjački narod izjašnjava pod novim-starim historijskim imenom.}}
====Rat u Bosni i Hercegovini ====
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Jedan od ciljeva rata u Bosni i Hercegovini je bio podjela BiH između susjednih država, Srbije i Hrvatske, te uništenje Bošnjaka. [[Armija RBiH]], [[MUP RBiH]], [[HOS]] i neke paravojne snage pod komandom [[Predsjedništvo RBiH|Predsjedništva RBiH]] koje su se borile za multietničku državu su spriječile podjelu BiH i istrebljenje Bošnjaka sa teritorije BiH.
==== Bošnjaci nakon rata ====
U današnjoj Bosni i Hercegovini Bošnjaci su uz Srbe i Hrvate konstitutivan narod na teritoriji cijele BiH. Većinu čine u Federaciji BiH i u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Sarajevskom i Goraždanskom kantonu.
== Bošnjaci danas ==
[[Datoteka:Bosniak population in Serbia and Montenegro.jpg|thumb|right|Bošnjaci u Srbiji i Crnoj Gori (Sandžaku) prema popisu stanovništva iz 2002. i 2003. godine, respektivno.]]
U Bosni i Hercegovini Bošnjaci čine većinu na području doline [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]] i zapadne [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], a također čine značajan dio stanovništva [[Hercegovina|Hercegovine]]. Bošnjaci čine 50,11% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine prema popisu iz 2013. godine.<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> Najveći broj Bošnjaka izvan Bosne i Hercegovine živi u Srbiji i Crnoj Gori na području [[Sandžak]]a. Grad [[Novi Pazar]] ima najveće bošnjačko stanovništvo izvan domovine.
Još 31.479 Bošnjaka se nalazi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a 21.452 živi u [[Slovenija|Sloveniji]]. U [[Makedonija|Makedoniji]], smatra se da danas živi 17.018 Bošnjaka.
=== Bošnjačka dijaspora ===
{{Glavni|Bošnjačka dijaspora}}
Zbog ratovanja i etničkog čišćenja tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] veliki broj Bošnjaka trenutno živi u državama izvan Balkana. Najveće bošnjačko stanovništvo izvan bivših jugoslavenskih država se nalazi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Turska|Turskoj]].
U nekim od tih zemalja (naročito u Turskoj) bivše generacije bošnjačkih doseljenika su danas uglavnom integrisane u domaće stanovništvo. Većina su bošnjačke izbjeglice koje su tek stigle u ove zemlje u prethodnih petnaestak godina. Oni još uvijek govore bosanski jezik, održavaju kulturnu i vjersku zajednicu.
==== Sjedinjene Američke Države ====
{{Glavni|Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama}}
Prvi val useljavanja Bošnjaka u SAD bio je krajem 19. i početkom 20. vijeka, okupacijom a potom i aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske. Zbog nastale situacije, Bošnjaci se masovno iseljavaju iz BiH, a dio njih dolazi i u SAD. Prvo organizovano okupljanje Bošnjaka u ovoj zemlji bilo je oko organizacije ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' koju Bošnjaci osnivaju 1906. godine<ref name="nedirajtebosnu.">http://www.nedirajtebosnu.net/?view=plemeniti_istrazuju&id=25</ref><ref name="rijaset">http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=7178:islam-i-bonjaci-u-americi&Itemid=223{{Mrtav link}}</ref> u gradu [[Chicago|Chicagu]]. U ovom periodu Bošnjaci nisu bili dovoljno organizirani niti postoji dovoljno dokumenata o njihovom životu i djelovanju unutar američkog društva.
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do masovnijeg doseljavanja Bošnjaka u Ameriku i u historiji Bošnjaka SAD-a ovaj period se označava kao drugi val emigracije. Prvenstveno je potaknut političkom situacijom u tadašnjoj Jugoslaviji, gdje se jedan broj Bošnjaka nije mogao poistovjetiti sa aktuelnom državnom ideologijom idržavnim aparatom i situacijom koja je dodatno otežana egzistencijalnim problemima koji se javljaju nakon ratnih pustošenja. Najveći broj Bošnjaka se naseljava u Chicagu koji postaje centar Bošnjaka tog doba i gdje se 1954. godine otvara prva džamija sa imamom Ćamilom ef. Avdićem<ref name="rijaset"/><ref name="bosanski-mesdzid">http://bosanski-mesdzid.org/index.php?option=com_content&view=article&id=306:prvi-bosnjaci-u-americi&catid=1:latest-news&Itemid=62{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref name="bosniapress">{{Cite web |url=http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304133635/http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
Jačanjem u organizacionom smislu, dolazi do osnivanja raznih udruženja i organizacija Bošnjaka SAD-a a prva bošnjačka organizacija u ovom dijelu svijeta ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' 1968. godine mijenja naziv u "Bosansko-američka kulturna aocijacija". Ista organizacija će već sljedećih godina biti ključni nosilac projekta organiziranja prikupljanja novčanih sredstava za kupovinu zemljišta u čikaškom Northbrooku, gdje se nedugo potom gradi veća džamija zajedno sa Islamskim kulturnim centrom. Ovaj centar zajedno sa džamijom postaje važan centar za okupljanje Bošnjaka tog dijela SAD.
Treći val useljavanja Bošnjaka se dešava početkom 90-tih godina 20. vijeka i početka ratova na prostorima bivše Jugoslavije. Trend iseljavanja, se nastavio i nakon završetka rata i traje i danas.
U Sjedinjenim Američkim Državama gradovi sa najvećim brojem Bošnjaka su [[Saint Louis]] i [[Chicago]]. Manje Bošnjaka žive u gradovima poput [[Utica (New York)|Utice]] u saveznoj državi New York ili [[Hamtramck (Michigan)|Hamtramcka]] u [[Michigan]]u.
== Kultura ==
{{glavni|Kultura Bošnjaka|Bosanski jezik}}
Bošnjaci u Bosni i Hercegovini govore bosanskim jezikom. Oni su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskoga narječja, uglavnom: novoštokavskoga ikavskog (tzv. bosanko-dalmatinski) i šćakavsko ijekavskoga (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, novoštokavskoga ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa [[Srbi]]ma, [[Crnogorci]]ma i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt) kojime govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima (npr. novoštokavskom ekavskom (tzv. šumadijsko-vojvođanski dijalekt) i nenovoštokavskom ekavskom (tzv. kosovsko-resavski dijalekt)) je zanemariv. Zbog procesa jezične asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica posljednjega rata nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinoga dijalekta.
Postanak i historijski razvitak standardnoga jezika neke zajednice, u ovom slučaju nacionalne zajednice Bošnjaka, uvelike ovise o samodefiniciji te zajednice, ili o profilu i vidu narodnosne kristalizacije. U slučaju bošnjačke nacije nekoliko činitelja je odigralo važnu ulogu:
*jezični temelj te zajednice je zapadnoštokavski idiom kakav se profilirao tokom tri vijeka uoči Osmanlijskog osvojenja
*uticaj islamsko-orijentalne kulture, te leksičkih osobina [[Turski jezik|turskog jezika]], snažno su obilježili bosanski jezik - na različite načine u različitim vremenima
*relativna zakašnjelost nacionalne emancipacije Bošnjaka u odnosu na srpsku i hrvatsku imala je za posljedicu da se bosanski jezik, kao standardni jezik, ili propisani jezički sistem, sporo odvajao od srpsko-hrvatske jezične matrice.
*budući da je vjerski faktor bio glavnim samodefinirajućim elementom u odnosu spram susjednih Hrvata, Srba i Crnogoraca, jezik je, uz etničko-kulturne tradicije, silom historijskih zakonitosti ostao tek sekundarnim razlikovnim čimbenikom. Istina, to se može reći i za Srbe i Hrvate iz BiH, jer iako su, posebno Hrvati, sudjelovali u standardizaciji nacionalnoga jezika (niz rječnika i filoloških djela poteklih iz provincije Bosne Srebrene)- činjenica je da su nacionalni jezici Hrvata i Srba oblikovani u Hrvatskoj i Srbiji, a ne u Bosni i Hercegovini. U situaciji vjersko-narodnosne polarizacije i isprepletenosti, šanse Bošnjaka (koji još nisu riješili ni pitanje vlastitog identiteta, niti imena toga identiteta), bile su minimalne, a manevarski prostor skučen
*međutim za razliku od Hrvata i Srba, Bošnjaci su imali i jednu dosta značajnu prednost: jezičnodijalekatsku uravnoteženost. Promatra li se jezičnodijalekatska situacija Srba, a pogotovo snažne regionalnodijalekatske centrifugalne tendencije u Hrvata, tada se može reći da je u dobroj mjeri nivelirana situacija u pogledu narječja kojim govore Bošnjaci predstavljala pozitivan element za jezičnu unifikaciju.
== Religija ==
{{glavni|Islam u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|thumb|right|Careva džamija, Sarajevo.]]
Bošnjaci su većinom i običajno [[Islam|muslimani]]. Oni su uglavnom hanefijski [[Sunitski Islam|Suniti]], iako su sufije imali veliki historijski uticaj na ovim prostorima. Međutim, zbog savremenih uticaja tokom prethodnih 75 godina danas ima i [[Ateizam|ateista]], [[agnosticizam|agnostika]], i [[Deizam|deista]] Bošnjaka (Prema procjenama iz 1991. godine ovakvi su činili do 10% ukupnog stanovništva).
Islam se prvi put značajno pojavljuje u Bosni sa dolaskom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u 15. vijeku. Širenje islama je u početku bilo sporo ali se je ubrzalo sa nastankom muslimanskih naselja okupljenih oko islamskih kulturnih ustanova poput [[Džamije Bosne i Hercegovine|džamija]] i [[tekija]].
Bošnjaci kao i [[Albanci]] su prihvatali islam brže nego u bilo kojoj drugoj Osmanskoj evropskoj provinciji. Najvažniji faktor u prihvatanju islama od Bošnjaka je bila relativna slabost crkve i [[kršćanstvo|kršćanstva]] na teritoriji [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] u odnosu na susjedne zemlje. Tokom srednjeg vijeka Katolička i [[Bosanska crkva]] su se takmičili za vjernike ali nijedna nije bila vrlo dobro organizovana. Zbog toga bilo je vrlo lahko da brojni Bošnjaci zamijene njihovo staro narodno kršćanstvo za narodni islam.
Kao i kod mnogih drugih muslimanskih naroda, islam u Bošnjaka je zadržao razne lokalne utjecaje. Također, običajna ženska odjeća nekih islamskih zemalja nije postala popularna među Bošnjakinjama sve do 19. vijeka i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] okupacije.
U 16. vijeku postojao je posebni bošnjački pravac islama. Osnivač je bio [[Hamza Hali Bošnjak]] iz [[Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Poznat kao [[Hamzevijski islam]], njegov rast je prekinuo veliki vezir [[Mehmed paša Sokolović]] 1753. godine. Smatra se da se je Hamzevijski islam sastojao od mješovitih islamskih i kršćanskih uticaja.
Vođa Islamske zajednice je [[reisu-l-ulema]]. Trenutni reisu-l-ulema je [[Husein Kavazović]]. Bivši Reisu-l-ulema Cerić ne vjeruje da postoji poseban "bosanski" islam ali podržava "evropski" islam u Bosni i širom [[Evropa|Evrope]].
== Simboli ==
{{Glavni|Bosanski ljiljan (simbol)}}
[[Datoteka:BiH Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|100px|desno|Ljiljan, simbol Bošnjaka]]
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|200px|desno|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]], popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Flag of the Islamska Zajednica.svg|thumb|200px|desno|Zastava bh. muslimana, popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Coat of arms of Bosniaks in Serbia and Montenegro.png|thumb|100px|desno|Grb Bošnjaka u Sandžaku]]
Tradicionalne bošnjačke boje su [[zelena]], [[bijela]], [[žuta]] i [[plava]]. Najpoznatiji bošnjački simboli su [[polumjesec]] i [[ljiljan]] (lat. Lillium Bosniacum). Bošnjaci svoje simbole prvenstveno vežu za državu Bosnu.
Prva pojava ovih simbola potjece iz vremena bosanskih banova. Navedeni simboli su najčešće ljiljani, koji se mogu vidjeti i na stećcima. Najpoznatiji primjer zastave je ona iz vremena Tvrtka I Kotromanićima, bijela zastava sa plavim grbom sa šest zlatnih ljiljana.
Bošnjačke zastave iz osmanlijske ere obično su [[polumjesec i zvijezda]] na zelenoj podlozi.
Zastava nezavisne bosanske države u 19. vijeku i pokreta [[Husein Kapetan Gradaščević|Husein Kapetana Gradaščevića]] za autonomiju bila je slična prethodnoj, ali polumjesec i zvijezda su bili žuti umjesto bijeli.
[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] iz 1992. godine, kao i zastava [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], su popularni simboli među Bošnjacima. Dizajn je baziran na starom grbu bosanske dinastije Kotromanića, plavom grbu sa šest zlatnih ljiljana.
Neke bošnjačke organizacije sastavljaju ove dvije različite zastave, kao na primjer u dizajnima gdje umjesto zvijezde polumjesec sadržava ljiljan. Najpoznatiji primjer ovoga je grb [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]].
Na grbu Federacije Bosne i Hercegovine, nalazi se zlatni ljiljan na zelenoj podlozi.
Također na nišanima bošnjačkih [[šehid]]a, nalazi se uklesan ljiljan, kao simbol bošnjaštva.
== Također pogledajte ==
* [[Spisak Bošnjaka]]
* [[Bošnjaci Kosova]]
* [[Bošnjaci Sandžaka]]
* [[Bošnjaci u Makedoniji]]
* [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment]]
* [[Bušnak]]
* [[Antibošnjaštvo]]
* [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti]]
== Napomene ==
{{napspisak}}
==Reference==
{{refspisak|2}}
== Vanjski linkovi ==
{{BiHPortal}}
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat|Bosniaks}}
{{Wikicitat|Bošnjaci}}
* [http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ Bošnjački institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170603193319/http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ |date=3. 6. 2017 }}
{{Bošnjaci}}
{{Evropski muslimani}}
{{Slavenski narodi}}
{{BiH po temama}}
{{Poluzaštita}}
[[Kategorija:Bošnjačke teme]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kosova]]
[[Kategorija:Južni Slaveni]]
kfoyhyiosdk7vnsxxp7wx9wkwety7jx
FK Borac Banja Luka
0
1556
3429061
3424788
2022-08-27T21:30:17Z
Bakir123
110053
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1 = white
| Boja2 = red
| Ime kluba = FK Borac Banja Luka
| Puno ime = Fudbalski klub<br>Borac Banja Luka
| Grb = FK Borac Banja Luka.png
| veličina_grba = 160px
| Nadimak = ''Crveno-plavi''<br>''Krajiški ponos''<br>''Velikan iz Platonove''
| Osnovan = 4. juli 1926.
| Raspušten =
| Lokacija = [[Banja Luka]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|blue}}
| Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]]
| Konfederacija =
| Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| Stadion = [[Gradski stadion Banja Luka|GS Banja Luka]]
| Kapacitet = 9.730<ref>{{cite web|title=Kapacitet Gradskog stadiona Banja Luka|url=http://www.borac-sport.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16&Itemid=109|website=borac-sport.com|access-date=7. 8. 2015}}</ref>
| Vlasnik kluba =
| Predsjednik kluba = {{ZD|BiH}} Stojan Malbašić
| Trener = ''Upražnjeno''
| Uspjesi =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi =
| Adresa =
| Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto
| Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica = [http://www.fkborac.net/ fkborac.net]
| Trenutna sezona =
| uzorak_lr1 = _borac2021h
| uzorak_t1 = _borac2021h
| uzorak_dr1 = _borac2021h
| uzorak_š1 = _borac2021h
| uzorak_č1 =
| lijeva ruka1 = FF0000
| tijelo1 = FF0000
| desna ruka1 = FF0000
| šorc1 = 0000D8
| čarape1 = FF0000
| uzorak_lr2 = _borac2021a
| uzorak_t2 = _borac2021a
| uzorak_dr2 = _borac2021a
| uzorak_š2 = _borac2021a
| uzorak_č2 =
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2 = FFFFFF
| desna ruka2 = FFFFFF
| šorc2 = FFFFFF
| čarape2 = FFFFFF
| uzorak_lr3 = _borac2021t
| uzorak_t3 = _borac2021t
| uzorak_dr3 = _borac2021t
| uzorak_š3 = _borac2021t
| uzorak_č3 =
| lijeva ruka3 = 000000
| tijelo3 = 000000
| desna ruka3 = 000000
| šorc3 = 000000
| čarape3 = 000000
}}
'''Fudbalski klub Borac Banja Luka''' je nogometni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]] i aktuelni je prvak Bosne i Hercegovine.
Osnovan je 1926. godine, a obnovljen 22. juna 1945. godine, nakon četverogodisnje pauze (1941–1945) zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Najveći uspjesi kluba su osvajanje kupa Jugoslavije 1988. godine, osvajanje Mitropa kupa 1992. godine, osvajanje kupa Bosne i Hercegovine 2010. godine, te osvajanje Premijer lige Bosne i Hercegovine. Tradicionalne boje kluba su crvena i plava. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]] u Banjoj Luci, a navijačka grupa koja prati ovaj klub nosi naziv Lešinari.
== Historija ==
[[Datoteka:FK-Borac-Banja-Luka.png|mini|lijevo|150p|Stari grb Borca]]
Klub je osnovala grupa trgovačkih pomoćnika koji su se okupljali se u gostioni ''Putnik'' u Banjoj Luci po dogovoru iz sredine 1925. godine po čemu neki sugerišu da postoji dilema da li je klub osnovan 1925. ili 1926. godine. Osnivačka skupština kluba održana je 4. jula 1926. godine.
Po tome Borac spada u najstarije bosanske klubove. Razgovoru su prisustvovali: Mile i Brane Stefanović, Nikola i Mile Pucar, Branko i Božidar Ilić, Rudi Hiter, Mustafa Softić, Zdravko Šerbl, Savo Novaković, Žarko Vranješević, Emil Zrelec i jos nekoliko mladića, uglavnom trgovačkih pomoćnika. Mnogi od njih su sa osnivanjem kluba vjerovali da će sa tim organizovanjem moći bolje i uspješnije da se bore i izbore za svoja radnička prava. Mnogi savremenici tih događanja su tvrdili da je, u neku ruku, [[Veselin Masleša]] dao ime klubu.
:''Ako se borite, ukoliko ćete se boriti za svoja radnička prava zašto da vam se klub ne zove Borac!'' - predložio je Masleša.
Po tome je klub dobio svoje prvo ime "Radnički sportski klub Borac" Za predsjednika RSK Borac izabran je Rudolf-Rudi Hiter, potpredsjednik je bio Savo Novaković, Mustafa Softić bio je prvi, a Nikola Kuković drugi sekretar, za blagajnike su izabrani: Milan Petrović (prvi), Dušan Balaban (drugi). U upravi su još bili: Vjekoslav Rotkvić, Miloš Jovanović, Omer Isović, Božidar Ilić, Aleksandar Kovač, Dušan Petrović, Milivoje Kovačević. Tom prilikom izabran je i Nadzorni odbor a njega su sačinjavali: Đoko Jovanović, predsjednik, Dragutin Volk, Branko Krivokuća, Milan Prica, Joup Zeba.
== Uspjesi ==
* '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2): ''' 2010/11, 2020/21.
* '''[[Prva liga RS]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5): ''' 2000/01, 2005/06, 2007/08, 2016/17, 2018/19.
* '''[[Mitropa kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1): ''' 1991/92.
* '''[[Kup Jugoslavije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1): '''1987/88.
* '''[[Kup Republike Srpske|Kup RS]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5): ''' 1993/94, 1994/95, 2008/09, 2010/11, 2011/12.
* '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1): ''' 2009/10.
== Plasman po sezonama ==
{| class="wikitable" style="width: 50%;"
|-
|-style="background-color:#CCF;"
! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona
! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga
! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang
! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija
! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2001/02.|2001/02.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 3/16.
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 55
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center;" | 7/20.
| style="text-align:center;" | 54
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04.|2003/04.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center;" | 7/16.
| style="text-align:center;" | 39
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 15/16.
| style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 40
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2005/06.|2005/06.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center;" | 1/16.
| style="text-align:center;" | 62
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 15/16.
| style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 39
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2007/08.|2007/08.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16.
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 67
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center;" | 5/16.
| style="text-align:center;" | 49
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center;" | 3/16.
| style="text-align:center;" | 53
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16.
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 64
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center;" | 3/16.
| style="text-align:center;" | 55
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center;" | 3/16.
| style="text-align:center;" | 51
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center;" | 6/16.
| style="text-align:center;" | 45
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center;" | 5/16.
| style="text-align:center;" | 49
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 11/16.
| style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 36
|-
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2016/17.|2016/17.]]
| [[Prva liga RS]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/12.
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 81
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 9/12.
| style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 38
|-
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2018/19.|2018/19.]]
| [[Prva liga RS]]
| style="text-align:center;" | II
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/12.
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 80
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center;" | 4/12.
| style="text-align:center;" | 36
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/12.
| style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 67
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style="text-align:center;" | I
| style="text-align:center;" | 3/12.
| style="text-align:center;" | 54
|}
== Evropski nastupi ==
{| class="wikitable"
|-
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Država
! Klub
! Domaćin
! Gost
!
|-
|rowspan=2|[[Kup pobjednika kupova 1975/1976.|1975/76]]
|rowspan=2|[[Kup pobjednika kupova]]
|1. kolo
|{{flagicon|LUX}}
|[[US Rumelange|Rumelange]]
|9–0
|5–1
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kolo
|{{flagicon|BEL}}
|[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|1–0
|0–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[Kup pobjednika kupova 1988/1989|1988/89]]
|[[Kup pobjednika kupova]]
|1. kolo
|{{flagicon|SSSR}}
|[[FK Metalist Harkov|Metalist Harkov]]
|2–0
|0–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[Mitropa kup 1992.|1992]]
|rowspan=2|[[Mitropa kup]]
|1/2 finale
|{{flagicon|ITA}}
|[[US Foggia|Foggia]]
|2-2 (4-2) p.
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Finale
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[BVSC Budapest]]
|1-1 (5-3) p.
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010/11]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|ŠVI}}
|[[FC Lausanne-Sport|Lausanne-Sport]]
|1–1
|0–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|2011/12]]
|[[UEFA Liga prvaka]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|IZR}}
|[[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|3–2
|1–5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012/13]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|CG}}
|[[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]]
|2–2
|1–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21]]
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|CG}}
|[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]
|1–0
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|POR}}
|[[Rio Ave FC|Rio Ave]]
|0–2
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|2021/22]]
|rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|RUM}}
|[[CFR Cluj]]
|2:1, p
|1:3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}
== Stadion ==
[[Datoteka:Gradski stadion Banja Luka, Septembre 2012.jpg|thumb|262x262px|Stadion FK Borca]]
FK Borac svoje utakmice igra na banjalučkom [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]].
Gradski stadion se nekada zvao Stadion Bana Kujundžića. Napravljen je kao domaći teren ekipi FK “Krajišnik”, koji je četrdesetih godina prošlog vijeka bio poznatiji i čuveniji klub od Borca. Tačan datum otvaranja stadiona je 5. septembar 1937. godine, a veliku vijest o svečanom otvaranju stadiona „Bana Kujundžića“ prenijele su i tadašnje „Vrbaske novine“.{{Izvor}}
Upravo na temeljima tog malog stadiona, na kojima je prve male drvene tribine konstruisao inžinjer Žarko Malić, ponikao je sadašnji „Gradski stadion Banjaluka“.
U punom jeku ratovanja prošlog vijeka FK “Krajišnik” je bukvalno nestao i upravo po završetku ratnih stihija, dobio je današnji naziv i služi kao domaći teren Fudbalskog kluba “Borac”.
== Navijači ==
Navijači Borca su poznati pod imenom ''Lešinari''. Oni prvenstveno prate domaće i gostujuće utakmice Fubalskog kluba, ali povremeno prate i [[OKK Borac Banja Luka|košarkaše]] i [[RK Borac Banja Luka|rukometaše]] Borca. Njihovi transparenti se prvi put na stadionu pojavljuju 18. novembra 1987. godine, na utakmici kupa između Borca i [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodine]] iz [[Novi Sad|Novog Sada]]. Od sezone 2017/18. se nalaze na sjevernoj tribini, dok su prije toga bili smješteni na istočnoj tribini.
== Igrači ==
=== Trenutni sastav ===
''Posljednja izmjena: 26. juni 2021.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=SRB|ime=Bojan Pavlović|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=Filip Račić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=Marko Kujundžić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=Dejan Uzelac|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=Dino Ćorić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=Bojan Marković|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=Almedin Ziljkić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=Đorđe Ćosić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=Siniša Dujaković|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=KAM|ime=Donald Molls|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=Aleksandar Vojnović|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=Aleksandar Subić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=Jovo Lukić|poz=N}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=SRB|ime=Dejan Bosančić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=David Čavić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=Stojan Vranješ|poz=V}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=SRB|ime=Dejan Meleg|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=Nikola Lakić|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=Đorđe Milojević|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=GRČ|ime=Panagiotis Moraitis|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=Goran Zakarić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Nikola Ćetković|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=CG|ime=Milan Vušurović|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Amar Begič|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Enver Kulašin|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=HRV|ime=Ante Živković|poz=V}}
{{Nogometna ekipa kraj}}
== Poznati igrači ==
{{Glavni|Bivši nogometaši FK Borac Banja Luka}}
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|JUG}} [[Zlatan Arnautović]]
* {{ZD|JUG}} [[Suad Beširević]]
* {{ZD|JUG}} [[Milorad Ratković]]
* {{ZD|JUG}} [[Borče Sredojević]]
* {{ZD|JUG}} [[Mladen Klobučar]]
* {{ZD|JUG}} [[Abid Kovačević]]
* {{ZD|BIH}} [[Branislav Kunić]]
* {{ZD|BIH}} [[Vladar Grujić]]
* {{ZD|BIH}} [[Miroslav Stevanović]]
* {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]]
* {{ZD|BIH}} [[Ognjen Vranješ]]
* {{ZD|BIH}} [[Boja Puzigaća]]
{{div col end}}
== Treneri ==
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1960–1962)
* {{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1963)
* {{ZD|JUG}} [[Momčilo Spasojević]] (1963–1967)
* {{ZD|JUG}} [[Đorđe Detlinger]] (1967–1968)
* {{ZD|JUG}} [[Krešimir Arapović]] (1968–1970)
* {{ZD|JUG}} [[Franjo Glaser]] (1970–1972)
* {{ZD|JUG}} [[Gojko Zec]] (1972)
* {{ZD|JUG}} [[Miljenko Mihić]] (1975)
* {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1977–1984)
* {{ZD|JUG}} [[Zoran Smileski]] (1984–1985)
* {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1985–1988)
* {{ZD|JUG}} [[Josip Kuže]] (1988–1989)
* {{ZD|JUG}} [[Vladimir Popović|Vladica Popović]]
* {{ZD|JUG}} [[Marko Valok]]
* {{ZD|JUG}} [[Đorđe Gerum]]
* {{ZD|JUG}} [[Ivan Čabrinović]]
* {{ZD|JUG}} [[Stanko Poklepović]] (1989–1990)
* {{ZD|JUG}} [[Mirko Bazić]] (1990)
* {{ZD|JUG}} [[Boris Marović]] (1990)
* {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (1990–1992)
* {{ZD|BIH|1992}} [[Nenad Gavrilović]]
* {{ZD|BIH}} [[Slobodan Karalić]] (2002)
* {{ZD|CG}} [[Nikola Rakojević]] (2003)
* {{ZD|BIH}} [[Borče Sredojević]] (2003)
* {{ZD|BIH}} [[Dragan Vukša]] (2004)
* {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (2005–2006)
* {{ZD|BIH}} [[Mihajlo Bošnjak]] (2006)
* {{ZD|BIH}} [[Slavoljub Stojanović]] (2006)
* {{ZD|BIH}} [[Ilija Miljuš]] (2006)
* {{ZD|SRB}} [[Stanislav Karasi]] (2006–2007)
* {{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2007–2008)
* {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2009–2010)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Marić]] (2010)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2010–2011)
* {{ZD|HRV}} [[Zvjezdan Cvetković]] (2011)
* {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2011–2012)
* {{ZD|SRB}} [[Slaviša Božičić]] (2012)
* {{ZD|BIH}} [[Slobodan Starčević]] (2012–2013)
* {{ZD|BIH}} [[Dragan Jović]] (2013–2014)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2014–2015)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2015–2016)
* {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]] (2016–2017)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Tešić]] ''(privremeno)'' (2017)
* {{ZD|BIH}} [[Željko Vranješ]] (2017)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2017)
* {{ZD|BIH}} [[Igor Janković]] (2017–2018)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] ''(privremeno)'' (2018)
* {{ZD|BIH}} [[Darko Vojvodić]] (2018–2019)
* {{ZD|BIH}} [[Branislav Krunić]] (2019–2020)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2020)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] (2020–2021)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2021)
* {{ZD|ŠVE}} [[Nemanja Miljanović]] (2021–2022)
* {{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2022)
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Lalatović]] (2022)
{{div col end}}
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.fkborac.net Službena stranica]
* [http://www.borac-sport.com Stranica sportskog društva Borac]
* [https://web.archive.org/web/20150407000031/http://www.lesinari1987.net/ Stranica navijača Borca]
{{Navkutije
|ime =
|naslov = FK Borac u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1 =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Borac]]
[[Kategorija:Sport u Banjoj Luci|Borac]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.|Borac]]
[[Kategorija:FK Borac Banja Luka|*]]
bgk7d7vkkyeov17wicb713vyaqzft5i
Dunav
0
6817
3429090
3426509
2022-08-28T10:01:51Z
Свифт
14277
/* Vanjski linkovi */
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija rijeka
| ime = Dunav
| izvorno_ime =
| izvorno_ime_jezik =
| drugo_ime =
| slika = Bratislava Panorama R01.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Dunav u [[Bratislava|Bratislavi]]
| slika_karta = Danubemap.png
| veličina_karte =
| karta_opis = Tok dunava (crvena)
| dužina = 2.860
| nadmorska visina izvora =
| izvor =
| izvor_lat_d =
| izvor_lat_m =
| izvor_lat_s =
| izvor_lat_NS =
| izvor_long_d =
| izvor_long_m =
| izvor_long_s =
| izvor_long_EW =
| nadmorska visina ušća = 1.078
| ušće = [[Delta Dunava]]
| ušće_lat_d =
| ušće_lat_m =
| ušće_lat_s =
| ušće_lat_NS =
| ušće_long_d =
| ušće_long_m =
| ušće_long_s =
| ušće_long_EW =
| ulijeva_se_u = [[Crno more]]
| etimologija =
| prosječni protok = 7.000
| površina sliva = 817.000
| riječni_sistem =
| lijeve_pritoke =
| desne_pritoke =
| države kroz koje protiče = [[Njemačka]], [[Austrija]], [[Slovačka]], [[Mađarska]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Moldavija]], [[Ukrajina]]
| gradovi kroz koje protiče = [[Ulm]], [[Ingolstadt]], [[Regensburg]], [[Linz]], [[Beč]], [[Bratislava]], [[Budimpešta]], [[Dunaújváros]], [[Vukovar]], [[Novi Sad]], [[Beograd]], [[Vidin]]
| sliv = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost = Plovan
}}
'''Dunav''' ({{de|Donau}}; {{hu|Duna}}; {{sl|Donava}}; {{sk|Dunaj}}; {{uk|Дунай}}; {{bg|Дунав}}; {{ro|Dunărea}}) jest [[rijeka]] u [[Srednja Evropa|srednjoj]] i [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. Nakon [[Volga|Volge]] [[Spisak rijeka u Evropi|druga]] je najduža rijeka u [[Evropa|Evropi]] (2.860 km). Bio je dugogodišnja granica [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], a danas teče kroz deset država. Najvećim dijelom protječe kroz srednju Evropu, a kao [[pogranična rijeka]] protječe kroz [[Njemačka|Njemačku]] (7% površine sliva), [[Austrija|Austriju]] (10%), [[Slovačka|Slovačku]] (5,9%), [[Mađarska|Mađarsku]] (11,6%), [[Hrvatska|Hrvatsku]] (4,4%), [[Srbija|Srbiju]] (10,2%), [[Bugarska|Bugarsku]] (5,9%), [[Rumunija|Rumuniju]] (29%), [[Moldavija|Moldaviju]] (1,6%; samo približno 480 m) i [[Ukrajina|Ukrajinu]] (dio [[Delta Dunava|delte]]).<ref name=icpdr>{{cite web |url= http://www.icpdr.org/icpdr-pages/countries.htm |title= Countries of the Danube River Basin |publisher= Međunarodna komisija za zaštitu Dunava |access-date=13. 11. 2010}}</ref> Ulijeva se u [[Crno more]].
Od antičkih vremena tradicionalna je trgovačka ruta. Danas je plovan u dužini 2.415 km. Također je važan izvor [[Hidroenergija|hidroenergije]] i pitke [[Voda|vode]].
== Etimologija ==
Dunav je staroevropsko ime rijeke izvedeno iz [[Praindoevropski jezik|praindoevropskog]] ''dānu'', što znači rijeka. Među ostala imena iz istog korijena spadaju Dvina / [[Daugava]], [[Don (rijeka)|Don]], [[Donjec]], [[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Desna (pritoka Dnjepra)|Desna]], [[Tana]] i [[Tuonela|Tuoni]].
== Geografija ==
Kvalificiran je kao [[Međunarodne vode|međunarodni plovni put]], a nastaje u gorju [[Schwarzwald]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] kod [[Donaueschingen]]a od manjih rijeka [[Brigach (rijeka)|Brigacha]] i [[Breg (rijeka)|Brega]]. Zatim teče u smjeru jugoistoka približno 2.730 km, protječući kroz četiri [[Glavni grad|glavna grada]] ([[Beč]], [[Bratislava|Bratislavu]], [[Budimpešta|Budimpeštu]] i [[Beograd]]) prije ušća u Crno more; [[ušće]] je velika delta, čiji veći dio pripada Rumuniji, a manji Ukrajini.
=== Sliv ===
Osim država kroz koje teče ili u kojima je pogranična rijeka, [[sliv]] Dunava uključuje dijelove još devet država: [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (4,6%), [[Češka|Češke]] (2,9%), [[Slovenija|Slovenije]] (2%), [[Crna Gora|Crne Gore]] (0,9%), [[Švicarska|Švicarske]] (0,2%), [[Italija|Italije]] (<0,1%), [[Poljska|Poljske]] (<0,1%), [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] (<0,1%) i [[Albanija|Albanije]] (<0,1%).<ref name=icpdr/> Površina sliva iznosi 801.463 km<sup>2</sup>.<ref>{{cite web |url= https://www.lfu.bayern.de/wasser/gewaesserverzeichnisse/doc/tab_alle.xls |title= Kompletna tabela Bavarskog registra voda |publisher= Bavarski državni ured za životnu sredinu |format= xls}}</ref><ref name=roofreport>[https://www.icpdr.org/main/sites/default/files/Roof%20report%202003%20-%20Main%20document_FINAL.pdf Danube River Basin District, Part A - Roof Report], Međunarodna komisija za zaštitu Dunava, str. 8.</ref> Najviša tačka u slivu Dunava jest [[Piz Bernina]] na [[Granica između Italije i Švicarske|granici]] između Italije i Švicarske (4.049 m).<ref>{{cite book |url=http://www.unece.org/fileadmin//DAM/env/water/publications/pub76.htm |title= Our Waters: Joining Hands Across Borders. First Assessment of Transboundary Rivers, Lakes and Groundwaters |year= 2007 |chapter= Drainage basin of the Black Sea |chapter-url= http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/water/blanks/assessment/black.pdf |publisher= [[Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu]]}}</ref>
=== Pritoke ===
{{Glavni|Spisak pritoka Dunava}}
[[Tisa (rijeka)|Tisa]], [[Prut (rijeka)|Prut]], [[Sava]], [[Drava]], [[Olt (rijeka)|Olt]], [[Siret (rijeka)|Siret]] i [[Inn]] duži su od 500 km. Rijeke s [[Protok (hidrologija)|protokom]] većim od 500 m³/s jesu Sava, Tisa, Inn i Drava.
[[Datoteka:Bassin-du-Danube-blank-map.png|mini|desno|250px|<center>Sliv Dunava</center>]]
[[Datoteka:Donau Nebenflüsse.jpg|mini|desno|Spisak pritoka Dunava iz ''Priručnika za putovanje Dunavom'' (''Handbuch für Donaureisen''), Beč, 1935.]]
{| class="wikitable sortable zebra"
|-
|+ <big>Pritoke Dunava duže od 140 km</big>
! Pritoka
! km od ušća <ref name="DKom_Zufl">{{cite web |url= http://www.danubecommission.org/index.php/de_DE/danube#Zuflusse |title= Allgemeines über die Donau, Die wichtigsten Zuflüsse |access-date= 18. 4. 2020}}</ref>
! Strana<br/><small>[[Orografija|D / L]]</small>
! Dužina<br/><small>(km)</small>
! [[Protok (hidrologija)|Protok]]<br/><small>(m³/s)</small>
! class="unsortable"| Napomene
|-
| [[Iller]]
| align=right data-sort-value=2588|<ref name="DRV_UL-PA">{{cite web| url= http://gewaesser.rudern.de/donau_von_ulm_bis_passau |title= Donau von Ulm bis Passau |access-date= 18. 4. 2020 |format= PDF}}</ref> 2.587,9
| align=center| D
| align=right | 147
| align=right | 71
| Na ušću nosi više vode od Dunava
|-
| [[Lech (rijeka)|Lech]]
| align=right data-sort-value=2496|<ref name="DRV_UL-PA"/> 2.496,4
| align=center| D
| align=right | 264
| align=right | 114
|
|-
| [[Isar]]
| align=right | 2.281,7
| align=center| D
| align=right | 295
| align=right | 175
|
|-
| [[Inn]]
| align=right | 2.225,2
| align=center| D
| align=right | 518
| align=right | 738
| Na ušću i širi i bogatiji vodom od Dunava
|-
| [[Traun (Dunav)|Traun]]
| align=right data-sort-value=2125|<ref name="abg_Brück">{{cite web |url= http://www.donauschifffahrt.info/fileadmin/group_upload/7/Daten_und_Fakten/Verkehrswege_Donau/2010-04-26__Donaubruecken_via-donau_work_DE.pdf |title= Liste der Donaubrücken |access-date= 29. 3. 2011 |format= PDF |archive-date= 11. 8. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130811010128/http://www.donauschifffahrt.info/fileadmin/group_upload/7/Daten_und_Fakten/Verkehrswege_Donau/2010-04-26__Donaubruecken_via-donau_work_DE.pdf |url-status= bot: unknown }} stanje: mart 2010.</ref> 2.125
| align=center| D
| align=right | 153
| align=right | 135
|
|-
| [[Enns (rijeka)|Enns]]
| align=right | 2.111,8
| align=center| D
| align=right | 254
| align=right | 195
|
|-
| [[Leitha]]
| align=right data-sort-value=1830|<ref name="abg_Brück" /> ≈ 1.830
| align=center| D
| align=right | 180
| align=right | 10
| Ulijeva se u rukavac [[Mošonski Dunav]]
|-
| [[Raab (rijeka)|Raab]]
| align=right | 1.794
| align=center| D
| align=right | 250
| align=right | 18
|
|-
| [[Kapos]]
| align=right data-sort-value=1498|<ref name="abg_Brück" /> ≈ 1.498
| align=center| D
| align=right | 113
| align=right data-sort-value=4 | 4,4
|
|-
| [[Drava]]
| align=right | 1382,5
| align=center| D
| align=right | 749
| align=right | 670
|
|-
| [[Sava]]
| align=right data-sort-value=1170|≈ 1.170
| align=center| D
| align=right | 945
| align=right | 1.722
| Vodom najbogatija pritoka Dunava i najduža od desnih
|-
| [[Velika Morava]]
| align=right | 1.104,5
| align=center| D
| align=right | 185
| align=right | 255
|
|-
| [[Timok]]
| align=right | 845,7
| align=center| D
| align=right | 203
| align=right | 24
|
|-
| [[Iskar (rijeka)|Iskar]]
| align=right | 637
| align=center| D
| align=right | 368
| align=right | 54
|
|-
| [[Jantra (rijeka)|Jantra]]
| align=right | 536,7
| align=center| D
| align=right | 285
| align=right | 47
|
|- class="sortbottom"
| colspan="6" style="padding:0; line-height:0" |
|-
| [[Altmühl]]
| align=right data-sort-value=2412|<ref name="DRV_UL-PA" /> 2.411,6
| align=center| L
| align=right | 220
| align=right | 16
|
|-
| [[Naab]]
| align=right data-sort-value=2385|<ref name="DRV_UL-PA" /> 2.385,3
| align=center| L
| align=right | 165
| align=right | 50
|
|-
| [[Regen (rijeka)|Regen]]
| align=right data-sort-value=2379|<ref name="DRV_UL-PA" /> 2.379,2
| align=center| L
| align=right | 169
| align=right | 40
|
|-
| [[Kamp (rijeka)|Kamp]]
| align=right data-sort-value=1985|<ref name="abg_Brück" /> ≈ 1.985
| align=center| L
| align=right | 153
| align=right | 9
|
|-
| [[March (rijeka)|March]]
| align=right | 1.880,3
| align=center| L
| align=right | 358
| align=right | 109
|
|-
| [[Váh]]
| align=right | 1.765,8
| align=center| L
| align=right | 403
| align=right | 152
|
|-
| [[Hron (rijeka)|Hron]]
| align=right | 1.716
| align=center| L
| align=right | 298
| align=right | 55
|
|-
| [[Ipeľ]]
| align=right | 1.708,2
| align=center| L
| align=right | 233
| align=right | 21
|
|-
| [[Tisa (rijeka)|Tisa]]
| align=right | 1.214,5
| align=center| L
| align=right | 1.308
| align=right | 813
| Najduža pritoka Dunava
|-
| [[Tamiš]]
| align=right data-sort-value=1150|<ref name="abg_Brück" /> ≈ 1.150
| align=center| L
| align=right | 340
| align=right | 47
|
|-
| [[Jiu (rijeka)|Jiu]]
| align=right | 691,6
| align=center| L
| align=right | 331
| align=right | 94
|
|-
| [[Olt (rijeka)|Olt]]
| align=right | 600,6
| align=center| L
| align=right | 737
| align=right | 190
|
|-
| [[Vedea (rijeka)|Vedea]]
| align=right data-sort-value=530 |<ref name="abg_Brück" /> ≈ 530
| align=center| L
| align=right | 224
| align=right data-sort-value=12 |<ref name="uaic-771">{{cite web |url=http://www.seminarcantemir.uaic.ro/index.php/cantemir/article/view/771 |title= Extreme Hydrological Phenomena in the Vedea Hydrological Basin – Borcan – Lucrările Seminarului Geografic "Dimitrie Cantemir" |website= seminarcantemir.uaic.ro |access-date= 31. 10. 2018 |format= [[PDF]]}} (487 kB) Seminarul geografic "D. Cantemir", 28, 2007.</ref> 12
|
|-
| [[Argeș (rijeka)|Argeș]]
| align=right | 432
| align=center| L
| align=right | 327
| align=right | 73
|
|-
| [[Ialomița (rijeka)|Ialomița]]
| align=right | 231,1
| align=center| L
| align=right | 417
| align=right | 40
|
|-
| [[Siret (rijeka)|Siret]]
| align=right | 155,1
| align=center| L
| align=right | 596
| align=right | 230
|
|-
| [[Prut (rijeka)|Prut]]
| align=right | 134,1
| align=center| L
| align=right | 953
| align=right | 110
|
|}
=== Gradovi ===
(* = glavni grad)
{|
|- style="vertical-align:top"
| width=200 |
'''{{ZID|Njemačka}}'''
* [[Donaueschingen]]
* [[Geisingen]]
* [[Tuttlingen]]
* [[Fridingen]]
* [[Sigmaringen]]
* [[Mengen]]
* [[Riedlingen]]
* [[Ehingen an der Donau]]
* [[Ulm]]
* [[Neu-Ulm]]
* [[Günzburg]]
* [[Dillingen an der Donau]]
* [[Donauwörth]]
* [[Neuburg an der Donau]]
* [[Ingolstadt]]
* [[Kelheim]]
* [[Regensburg]]
* [[Straubing]]
* [[Deggendorf]]
* [[Vilshofen an der Donau]]
* [[Passau]]
| width=200 |
'''{{ZID|Austrija}}'''
* [[Linz]]
* [[Steyregg]]
* [[Grein]]
* [[Ybbs an der Donau]]
* [[Melk]]
* [[Dürnstein]]
* [[Mautern an der Donau]]
* [[Krems an der Donau]]
* [[Tulln]]
* [[Stockerau]]
* [[Korneuburg]]
* [[Klosterneuburg]]
* '''[[Beč]]*'''
* [[Hainburg an der Donau]]
| width=150 |
'''{{ZID|Slovačka}}'''
* '''[[Bratislava]]*'''
* [[Komárno]]
* [[Štúrovo]]<br />
'''{{ZID|Mađarska}}'''
* [[Győr]]
* [[Komárom]]
* [[Esztergom]]
* [[Visegrád]]
* [[Vác]]
* '''[[Budimpešta]]*'''
* [[Dunaújváros]]
* [[Paks]]
* [[Kalocsa]]
* [[Baja]]
* [[Mohács]]
| width=150 |
'''{{ZID|Hrvatska}}'''
* [[Batina (Draž)|Batina]]
* [[Vukovar]]
* [[Ilok]]<br />
'''{{ZID|Srbija}}'''
* [[Apatin]]
* [[Bačka Palanka]]
* [[Novi Sad]]
* '''[[Beograd]]*'''
* [[Pančevo]]
* [[Smederevo]]
|
'''{{ZID|Rumunija}}'''
* [[Drobeta Turnu Severin]]
* [[Brăila]]
* [[Galați]]
* [[Tulcea]]<br />
'''{{ZID|Bugarska}}'''
* [[Vidin]]
* [[Ruse]]<br />
'''{{ZID|Moldavija}}'''
* [[Giurgiulești]]<br />
'''{{ZID|Ukrajina}}'''
* [[Reni]]
* [[Izmail]]
|}
== Ekologija ==
=== Ramsarska područja ===
[[Močvara|Močvarni]] kompleks duž Dunava čini prirodno jedinstvo tri [[Ramsarska konvencija|ramsarska]] lokaliteta: [[Gemenc]] u Mađarskoj, [[Kopački rit]] u Hrvatskoj i [[Gornje Podunavlje]] u Srbiji.
== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Hrvatskoj]]
== Reference ==
{{refspisak|2}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Danube}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=YUmHYVfiY4k&t=927s Nastavni film: ''Plovidba rekom Dunavom''] (MOS i VS – zvanični [[YouTube]] kanal)
*[https://www.youtube.com/watch?v=5GUTxcuHTDo&t=128s Profesionalci: Milan Grubor - kapetan unutrašnje plovidbe] (RTS Prikazuje na [[YouTube]] - Zvanični kanal)
*[https://www.youtube.com/watch?v=nzOyvKHsNm8 Tvrđave na Dunavu] (RTS Kulturno-umjetnički program - Zvanični [[YouTube]] kanal)
{{Dunav}}
{{Rijeke u Njemačkoj}}
{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Rijeke u Ukrajini}}
[[Kategorija:Dunav]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Evropi]]
[[Kategorija:Rijeke u Austriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Bugarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Moldaviji]]
[[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
b747jcp4v8b20n28mxmjfafv1sg1hn5
Bosanski Petrovac
0
7296
3429062
3311784
2022-08-27T21:32:03Z
J budissin
3046
slika
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naselje u BiH
| ime = Bosanski Petrovac
| službeno_ime = Općina Bosanski Petrovac
| naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto
| slika = {{multiple image
| border = infobox
| total_width = 300
| image_style = border:1;
| perrow = 2/2
| image1 = Bosanski Petrovac 1.jpg
| image2 = Bosanski Petrovac - Dom kulture.jpg
| image3 = Oštrelj – Proleterka 03.jpg
| image4 = Osječenica iz Bjelajskog polja.jpg
}}
| slika_opis =
| slika_veličina =
| slika_zastava =
| slika_karta = BiH municipality location Bosanski Petrovac.svg
| karta_opis = Općina Bosanski Petrovac u Bosni i Hercegovini
| slika_grb = Bosanski Petrovac grb.png
| koordinate = {{coord|44|33||N|16|22||E|type:city|display=inline,title}}
| entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton = [[Unsko-sanski kanton]]
| općina = Bosanski Petrovac
| površina_naselja = 20.27
| površina_općine = 742.60
| nadmorska_visina =
| stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_naselje = 3427
| stanovništvo_općina = 7328
| stanovništvo_demonim = Petrovčanin
| načelnik = Mahmut Jukić<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Bosanski Petrovac |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/30/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref>
| načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| poštanski_broj = 77 250
| pozivni_broj = (+387) 37
| matični_broj_naselja = 105554<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
| matični_broj_općine = 11436
| veb-sajt = {{URL|https://www.bosanskipetrovac.gov.ba/}}
}}
'''Bosanski Petrovac''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], sa 14.346 stanovnika prema popisu iz 1991.
Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva BiH 2013. u općini Bosanski Petrovac živi 7.946 stanovnika.
Bosanski Petrovac se nalazi između općina [[Bihać]] na zapadu, [[Drvar]] na jugu, [[Ključ]] i [[Petrovac]] na jugoistoku, [[Sanski Most]] na sjeveru i [[Bosanska Krupa]] na sjeverozapadu.
== Geografija ==
Grad Bosanski Petrovac se nalazi na raskrsnici puteva [[Bihać]]-[[Jajce]]-[[Knin]], u [[Petrovačko polje|Petrovačkom polju]], između planina [[Osječenica|Osječenice]], [[Klekovača|Klekovače]] i [[Grmeč]]a na nadmorskoj visini od 664 m. Općinu okružuju planine Grmeč sa sjevera, sa zapada Risovac i Čava, a sa juga Osječenica. Gorje je bogato šumama, što predstavlja osnovu ekonomskog razvoja općine. Samu visoravan najviše karakteriše kraško tlo. Osim nekoliko neznatnih izvora po podnožju okolnih obronaka na ovoj visoravni nema niti jedne rijeke, čak niti ovećeg potoka. Površina općine Bosanski Petrovac iznosi oko 750,1002 km<sup>2</sup>, a ukupna dužina granice je 144,20 km.
Ovaj kraj posjeduje izvrsne uvjete za planinski i lovni [[turizam]]. Na obroncima planine Grmeč nalaze se tereni za planinarenje, izlete i lov. Na razmeđu dvaju, šumom bogatim planinama Osječenice i Klekovače, smjestio se prevoj [[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]]. Od davnina poznat kao vazdušna banja i vrijedno [[klima]]tsko odmaralište, privlačilo je pažnju znatiželjnika ali i zaljubljenika odmora u prirodi.
Za Bosanski Petrovac značajno je napomenuti proizvodnju ćilima u kućnoj radinosti.
Gradsko naselje Bosanski Petrovac se sastoji od sljedećih naselja ili ulica: Centar, Gaj, Donji, Srednji, Gornji Bišćani, Bahići, Jukići, Linića Lokva, Hujići, Pekijska, Ploča, Novo Naselje, Skenderovo naselje, Didovići.
== Historija ==
Kao naselje Bosanski Petrovac je postojao i u rimsko doba kao raskrsnica puteva [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimskog carstva]], a [[Konstantin Porfirogenet]] ga spominje [[950]]. godine pod nazivom ''Pset''. Razdoblje rimske dominacije ovdje je potvrđeno nalazima na 15 lokaliteta. Na lokalitetu [[Bukovača (Bosanski Petrovac)|Bukovača]] nalaze se tragovi rimske [[nekropola|nekropole]], gdje je otkrivena kasno-antička grobnica i [[rimski novac]]. Još su sačuvani tragovi rimskog života na lokalitetima ''[[Cimeše|Cimeša]]'', ''[[Bjelajski Vaganac|Bjelajskog Vaganca]]'' i kod lokaliteta ''[[Vođenica]]''.
Samo 16 lokaliteta iz perioda srednjeg vijeka govori da je ovo [[geografija|geografski]] veoma prostrano područje slabo naseljeno i u ovom periodu. Srednjovjekovni grad [[Bjelaj]] (stari toponim Bilaj) koji se nalazi na rubu [[Bjelajsko polje|Bjelajskog]] (Bilajskog) polja. Prvi put se u dokumentima spominje [[1495]]. godine. Srednjovjekovna [[arhitektura]] ovog grada je i danas dosta dobro očuvana. Najstarijem jezgru grada pripada moćna okrugla kula visoka oko 16 m i gradsko dvorište s cisternom opasano snažnim bedemom. Pored kule je i glavni ulaz u grad. Proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Stari grad Bjelaj">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page=4 |title=Stari grad Bjelaj (Bilaj) u Bjelaju, historijska cjelina |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190220063001/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page=4 |archive-date=20. 2. 2019 |url-status=dead }}</ref>
Od [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] naselja je grad Čovku koji se spominje u 15. vijeku. Ruševine ovog grada nalaze se na prvobitnoj [[prahistorija|prethistorijskoj]] gradini. Historijski izvori ga spominju kao kraljevski grad u Humskoj župi. Najpoznatiji gospodari Čovke bili su plemići Orlovići, koji su ovaj grad održavali sve do njegovog pada pod [[Osmanlije|osmansku]] vlast [[1524]]. godine. U pisanim dokumentima, naselje koje je bilo na mjestu današnjeg Bosanskog Petrovca spominje se [[1334]]. godine pod nazivom ''St. Petri de eodem''. Historiograf Šišić stavlja na ovo mjesto stari grad [[Pset]] u istoimenoj župi, koju spominje još [[Konstantin VII Porfirogenet]] u 10. vijeku. Međutim ubikacija Pseta i Psetske župe još do danas je ostalo nerazrješeno. Arheološko područje sa ostacima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa stećcima na lokalitetu Crkvina u [[Kolunić]]u, najbolje odslikava život iz perioda župe Pset. Područje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="Crkva u Koluniću">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page=4 |title=Ostaci srednjovjekovne crkve i nekropola sa stećima na lokalitetu Crkvina u Koluniću |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190220063001/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page=4 |archive-date=20. 2. 2019 |url-status=dead }}</ref>
Osmanlije ovo područje osvajaju između [[1520]]. i [[1530]]. godine i tu organiziraju [[kadiluk]] Novosel.
Grad u Petrovcu sagrađen je za vrijeme [[Ahmed III|sultana Ahmeda III]]. Iza [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] ([[1699]]. godine) [[Lika]] i [[Dalmacija]], koje su do tada bile u sastavu velikog [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]], potpadaju pod vlast [[Austrija|Austrije]], odnosno [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], a muslimansko stanovništvo se povlači iz tih oblasti i naseljava područja [[Kulen Vakuf]]a, [[Bjelaj]]a, [[Bihać]]a, [[Cazin]]a i područje sadašnjeg Bosanskog Petrovca, gdje osnivaju grad i [[Petrovačka kapetanija|Petrovačku kapetaniju]].<ref name="Kapetanije">{{Cite web|url= http://www.camo.ch/kapetanijebh.htm|title= Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI 1463. - 1606.- HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE -|work= Sva prava © by Prof. Hamdo Ćamo, Sarajevo: Svijetlost, 1980,|access-date= 9. 2. 2016|archive-date= 5. 3. 2016|archive-url= https://web.archive.org/web/20160305012039/http://www.camo.ch/kapetanijebh.htm|url-status= dead}}</ref> Bosanski Petrovac spada među mlađa gradska naselja u [[Bosanska krajina|Krajini]].
U gradu je bila jedna tabija i jedna kula na više katova, a spadala je među najviše u području [[Bosanska krajina|Krajine]].<ref name="Mirza Hasan Ćeman">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3649645/_Urgent_Urban_Interventions_by_Ottoman_Authorities_in_Western_Bosnia_and_the_Question_of_the_Foundation_of_the_Settlement_of_Bosanski_Petrovac_In_Anali_GHB_40_32_2011_163-215_Sarajevo._In_Bosnian |title= URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRUČJU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC |work= Mirza Hasan Ćeman, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) “14/19“ |access-date= 9. 2. 2017}}</ref>
Petrovački grad je dočekao u dobrom stanju okupaciju [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1878]]. godine. Vjerovatno je porušen [[1905]]. godine prilikom provođenja regulacionog plana, koji je izgradila austro-ugarska vlast. U vrijeme osmanske dominacije bio je sjedište Petrovačke kapetanije. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosanskom Petrovcu je održana [[Prva zemaljska konferencija AFŽ]] i [[Prvi kongres ljekara partizana]]. U to vrijrme [[Vrhovni štab NOVJ]] i [[Tito|Josip Broz Tito]] boravili su u vozu na [[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]]u. Voz je proglašen za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Titov voz">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Bos%20Petrovac_Titov%20voz%20BOS.pdf |title= Partizanski – Titov voz na Oštrelju |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>
== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Bosanskom Petrovcu}}
== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Bosanskog Petrovca|Spisak naseljenih mjesta u općini Bosanski Petrovac}}
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991]]. godine, općina Bosanski Petrovac imala je 15.621 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja. Poslije potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], najveći dio općine Bosanski Petrovac ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta: [[Bunara]], [[Bukovača]], [[Drinić]] i [[Podsrnetica]], od kojeg je područja formirana općina [[Petrovac]].
=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Bosanski Petrovac ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta = Bosanski Petrovac
| vrsta_naseljenog_mjesta = općina
| maticni_broj = 11436
| admin_godina = 2013
| g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref>
| g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref>
| g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref>
| g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref>
| g2013_ukupno = 7328
| g2013_bosnjaci = 3179
| g2013_srbi = 3996
| g2013_hrvati = 26
| g2013_bosanci = 15
| g2013_romi = 3
| g2013_muslimani = 39
| g2013_bosanciihercegovci = 3
| g2013_albanci = 1
| g2013_jugosloveni = 2
| g2013_crnogorci = 1
| g2013_turci = 1
| g2013_slovenci = 1
| g2013_pravoslavci = 7
| g2013_makedonci = 1
| g2013_nisu_izjasnili = 30
| g2013_nepoznato = 12
| g1991_ukupno = 15621
| g1991_muslimani = 3288
| g1991_srbi = 11694
| g1991_hrvati = 48
| g1991_jugosloveni = 366
| g1981_ukupno = 16374
| g1981_muslimani = 2893
| g1981_srbi = 11129
| g1981_hrvati = 49
| g1981_jugosloveni = 2187
| g1981_slovenci = 6
| g1981_crnogorci = 13
| g1981_makedonci = 8
| g1971_ukupno = 18597
| g1971_muslimani = 3315
| g1971_srbi = 14941
| g1971_hrvati = 76
| g1971_jugosloveni = 154
| g1971_slovenci = 3
| g1971_crnogorci = 13
| g1971_albanci = 2
| g1971_makedonci = 1
}}
=== Nacionalni sastav stanovništva – naselje Bosanski Petrovac ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta = Bosanski Petrovac
| vrsta_naseljenog_mjesta = naselje
| maticni_broj = 105554
| admin_godina = 2013
| g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" />
| g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." />
| g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." />
| g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." />
| g2013_ukupno = 3427
| g2013_bosnjaci = 2574
| g2013_srbi = 777
| g2013_hrvati = 9
| g2013_bosanci = 13
| g2013_muslimani = 18
| g2013_bosanciihercegovci = 3
| g2013_albanci = 1
| g2013_jugosloveni = 1
| g2013_crnogorci = 1
| g2013_turci = 1
| g2013_pravoslavci = 1
| g2013_makedonci = 1
| g2013_nisu_izjasnili = 17
| g2013_nepoznato = 3
| g1991_ukupno = 5381
| g1991_muslimani = 2678
| g1991_srbi = 2345
| g1991_hrvati = 28
| g1991_jugosloveni = 253
| g1981_ukupno = 4547
| g1981_muslimani = 2248
| g1981_srbi = 1428
| g1981_hrvati = 36
| g1981_jugosloveni = 794
| g1981_slovenci = 2
| g1981_crnogorci = 11
| g1981_makedonci = 7
| g1971_ukupno = 4016
| g1971_muslimani = 2551
| g1971_srbi = 1257
| g1971_hrvati = 39
| g1971_jugosloveni = 124
| g1971_slovenci = 2
| g1971_crnogorci = 6
| g1971_albanci = 2
| g1971_makedonci = 1
}}
== Obrazovanje ==
{{Proširiti sekciju}}
== Sport ==
U Bosanskom Petrovcu postoji nogometni klub "Mladost" koji se takmiči u kantonalnoj ligi. Također, postoje klubovi i u ostalim sportovima poput košarkaškog kluba Mladost i drugi.
== Poznate ličnosti ==
[[File:IMG 0152 Velikani Bosanskog Petrovca.jpg|mini|desno|Velikani Bosanskog Petrovca]]
*[[Rifet Bahtijaragić]]
*[[Skender Kulenović]]
*[[Ahmet Hromadžić]]
*[[Mersad Berber]]
*[[Mišo Marić]]
*[[Marinko Rokvić]]
*[[Jovan Bijelić]] Njegova zbirka umjetničkih djela i ličnih predmeta proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3061 Zbirka djela Jovana Bijelića - nacionalni spomenik]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>
*[[Mahmut Ibrahimpašić]]
== Reference ==
{{refspisak|2}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosanski Petrovac}}
* [http://www.bosanskipetrovac.gov.ba Zvanični sajt općine Bosanski Petrovac]
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općine Unsko-sanskog kantona}}
{{Naselja u Bosanskom Petrovcu}}
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac|*]]
13snboqkh7go5kl4p9c7cp139vcxwkt
Osijek
0
9855
3429055
3428161
2022-08-27T17:46:50Z
Rethymno
65466
Poništena izmjena 3428161 korisnika/-ce [[Special:Contributions/2A05:4F44:A08:1500:1885:C20A:9E43:B992|2A05:4F44:A08:1500:1885:C20A:9E43:B992]] ([[User talk:2A05:4F44:A08:1500:1885:C20A:9E43:B992|razgovor]])
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo_značenje|Osijek (čvor)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Osijek
|vrsta = Grad
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Grad Osijek
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Osijek from Drava.jpg
|opis_slike = Osijek, panoramski pogled sa [[Drava|Drave]]
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava = Flag of Osijek.svg
|grb = Coat of arms of Osijek.svg
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png|20px|border]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina =
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 45| širina_minuta = 33| širina_sekundi = 18| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 18| dužina_minuta = 41| dužina_sekundi = 44| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 88
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 170.00
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 108048
|stanovništvo grad = 84104
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina = 635.57
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Ivan Radić
|gradonačelnik stranka = [[HDZ ]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 31000
|pozivni broj = (+385) 31
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [http://www.osijek.hr/ Grad Osijek]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Konkatedrala sv. Petra i Pavla Osijek 1.jpg|280px|mini|Osijek, rimokatolička konkatedrala "Sv. Petar i Pavao"]]
'''Osijek''' ({{jez-hu|Eszék}}; {{jez-de|Esseg}}) jest grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i sjedište [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]].
==Geografski položaj==
Smješten je u [[Slavonija|slavonskoj]] ravnici na desnoj obali rijeke [[Drava|Drave]], 22 km od ušća u [[Dunav]]. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i finansijsko sjedište, glavni i najveći grad historijske pokrajine [[Slavonija|Slavonije]].
Osijek se sastoji iz starog grada ''Tvrđe'', izgrađene početkom [[18. vijek]]a u [[barok]]nom stilu, -- zatim ''Juga 2'', ''Gornjeg'', ''Donjeg'' i ''Novog'' grada sa klasicizmom, historicizmom i secesijom, te ''Retfale'' i ''Sjenjaka''. Za svoju veličinu grad Osijek ima mnogo zelenila: 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m<sup>2</sup>.
==Klima==
Prosječna temperatura je 11 °C:
* proljeće - 11°
* ljeto - 21 °C
* jesen - 11,8 °C
* zima - 0,2 °C
Zrak je prilično vlažan, dok kroz jeseni i zime ima dosta magle.
==Historija==
=== Stari vijek ===
Naselje i lokalitet na prostoru Osijeka postojalo je od 4. vj. prije nove ere i ranije pod ilirsko-keltskim imenom [[Mursa]], a potom se nastavlja pod Rimljanima. Ne zna se tačno kada su Hrvati osnovali svoje prvo naselje, no arheološki izvori govore da je hrvatsko naselje postojalo već u 8. vj.
=== Srednji vijek ===
Osijek je [[1996]]. proslavio 800-tu godišnjicu postojanja mada je kao trgovačko i saobraćajno središte postojao mnogo ranije. Godina [[1196]] je godina otkada se raspolaže sa prvim pisanim pisanim dokumentom vezanim za grad. Isprava iz tog doba pokazuje da je to doba postojala pravna država je upućuje na sistem zaštite privatnog prava i materijalnih dobara. U dokumentu kralj Emerik, ([[1196]] - ?]]), potvrđuje cistercitskom cikadorskom samostanu pravo ubiranja pristojbi od [[carina]] i [[Trgovina|trgovine]] te skelarine preko rijeke pošto je Osijek je bio poznat prijelaz preko rijeke Drave.
Ime Osijek su Hrvati dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je "oseka", te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. U jednom dokumentu se ime spominje kao ÖSEK, kao i OESEK, da bi pod uticajem mađarskog jezika i njegove prilagodbe bio zapisan kao ESZEK ili EZEEK. Kasnije su varijante, ESSEGG, [[Njemačka]] ili ESSEC, samo jezičke prilagodbe izvornom hrvatskom.
=== Novi vijek ===
Osvajači Osmanlijskog Carstva u grad su stigli 14. augusta [[1526]]. kada je Osijek predan bez borbe, ali kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga [[Sulejman Veličanstveni]] potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih močvara do mjesta [[Darda]] u ukupnoj dužini od 8 km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima.
Grad je ostao pod Turcima više od 150 godina i biva oslobođen 29. septembra [[1687]]. da bi uskoro, od [[1690]]. pod turskom opsadom, bio potpuno porušen, no ovoga puta ne i osvojen.
Od [[1687]]. Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazili su se u okviru [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] Carevine. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali Drave izgradile vojno utvrđenje, koje čini današnju ''Tvrđu'', ([[1712]] - [[1721]]). Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu ''Gornji grad'' te nizvodno od Tvrđe ''Donji grad''.
Ekonomski i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju gradskih općina u jednu 2. decembra [[1786]]. godine, koja je ubrzo postala grad, u kome su se nalazili brojni trgovci, [[biblioteka|biblioteke]], [[pozorište|pozorišta]], a već [[1729]]. godine otvorena je latinska [[gimnazija]]. U [[1735]]. godini osnovana je štamparija, a započeli su i viši studiji filozofije i teologije. Dana 28. augusta [[1809]]. godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom u Austro-Ugarskoj Carevini, a time počinje novo doba grada Osijeka.
Sredina 19. vijeka je doba bržeg razvoja Osijeka, posebno Gornjeg grada. U Donjem je gradu [[1874]]. godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših bolnica u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]]. Godine [[1846]]. podignuta je velika kantonalna palata, a kasnije, [[1866]], nasuprot kantonalne palate i ''Hrvatsko narodno pozorište''. Pod kraj 19. vijeka otvaraju se srednje škole - obrtnička, realna, učiteljska i trgovačka. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu.
Krajem [[1918]]. i raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u ''Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca'', koja [[1929]]. mijenja ime u ''[[Kraljevina Jugoslavija]]''. U aprilu [[1941]], s početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Jugoslaviji, Jugoslavija se raspada te Osijek ulazi u sastav [[NDH]]. Od 1941. do 1945. hrvatski dio Baranje pripada Mađarskoj te je Osijek pogranični grad. Nakon sloma fašizma, u aprilu [[1945]], svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). U Osijeku se osniva više fakulteta i viših škola, a [[1975]]. i univerzitet, koje danas nosi naziv ''Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera''.
Tokom Domovinskog rata, posebno nakon pada [[Vukovar]]a krajem [[1991]], srpske paravojne snage i Jugoslavenska narodna armija (JNA) prodiru nadomak grada. Pod njihovim topništvom Osijek trpi znatna razaranja, ali se uspijeva održati. [[9. juli|9. jula]] 1991. započeta je agresija na Osijek, koji se našao opkoljen sa tri strane. Prva topovska granata razorila je stan na sedmom spratu stambene zgrade u naselju [[Sjenjak]]. 1. augusta okupirani su [[Dalj]], [[Erdut]] i [[Aljmaš]], okolna mjesta Osijeka. Grad prima mnogobrojno prognano, preživjelo stanovništvo. Procjenjuje se da je na Osijek ispaljeno 50 hiljada granata i bombi.<ref>[http://www.vjesnik.com/Html/2001/11/27/Clanak.asp?r=pis&c=1 ''Kad će o zdravstvu odlučivati liječnici, a ne političari'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}; [[Vjesnik]], 27-11-2001</ref> Od [[2. maj]]a 1991. do [[26. juli|26. jula]] [[1994]]., u tom gradu primljene su u bolnice 5.222 ranjene osobe, od kojih je 954 poginulo. Preko 8.000 stambenih zgrada je uništeno ili oštećeno.<ref>[http://www.hakave.org/index.php?view=article&catid=96%3Acivilne-rtve&id=2087%3Azaboravljeni-osijek-u-vrijeme-domovinskog-rata&format=pdf&option=com_content ''Zaboravljeni - Osijek u vrijeme Domovinskog rata''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522132358/http://www.hakave.org/index.php?view=article&catid=96%3Acivilne-rtve&id=2087%3Azaboravljeni-osijek-u-vrijeme-domovinskog-rata&format=pdf&option=com_content |date=22 Maj 2011 }}; 23-02-2008. Preuzeto 30. jula 2010.</ref>
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Osijek.
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Osijek)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Osijek)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Osijek je imao 108.048 stanovnika, od čega u samom Osijeku 84.104.
=== Grad Osijek ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 20.858 || 24.863 || 25.260 || 27.801 || 33.407 || 40.106 || 42.930 || 51.871 || 58.063 || 66.073 || 84.652 || 109.189 || 123.944 || 129.792 || 114.616 || 108.048
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastao iz starih općina '''Osijek''' i [[Vukovar]]. U 1869. dio podataka sadržan je u općini [[Čepin]], 1921. u općini [[Bilje (Hrvatska)|Bilje]], a od 1857. do 1981. u općini [[Erdut]] i općini [[Trpinja]] ([[Vukovarsko-srijemska županija]]). Od 1857. do 1971. sadrži dio podataka općine [[Erdut]], a od 1857. do 1961. dio podataka općine [[Antunovac (Hrvatska)|Antunovac]].''</small>
=== Osijek (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 />
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 16.145 || 19.281 || 19.809 || 21.547 || 26.769 || 33.337 || 36.500 || 43.351 || 49.037 || 56.538 || 71.782 || 92.603 || 103.026 || 104.761 || 90.411 || 84.104
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova u istoimena naselja [[Podravlje]] i [[Tvrđavica]] te dijelova područja u samostalna naselja [[Brijest (Osijek)|Brijest]] i [[Nemetin]], a povećano pripajanjem dijela područja naselja [[Briješće (Osijek)|Briješće]]. Do 1961. sadrži dio podataka za naselja [[Brijest (Osijek)|Brijest]] i [[Nemetin]], a dio podataka sadržan je u naselju [[Briješće (Osijek)|Briješće]]. Od 1857. do 1921. sadrži podatke za bivše naselje '''Retfala Mađarska''', a od 1857. do 1931. za bivše naselje '''Retfala Njemačka''' koja su tih godina bila odvojeno iskazana.''</small>
===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Osijek)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Osijek)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Osijek je imalo 104.761 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="1" | Osijek
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 104,761
| label1 = [[Hrvati]] 74,254
| value1 = 70.87
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 15,985
| value2 = 15.25
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 6,015
| value3 = 5.74
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Mađari]] 1,344
| value4 = 1.28
| color4 = #665D1E
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 570
| value5 = 0.54
| color5 = #228B22
| label6 = [[Crnogorci]] 485
| value6 = 0.46
| color6 = #C19A6B
| label7 = [[Slovenci]] 353
| value7 = 0.33
| color7 = #FF55A3
| label8 = [[Albanci]] 352
| value8 = 0.33
| color8 = #4B3621
| label9 = [[Slovaci]] 288
| value9 = 0.27
| color9 = #9966CC
| label10 = [[Makedonci]] 272
| value10 = 0.25
| color10 = #FF7E00
| label11 = [[Nijemci]] 190
| value11 = 0.18
| color11 = #BDB76B
| label12 = [[Romi]] 168
| value12 = 0.16
| color12 = #91A3B0
| label13 = [[Rusini]] 88
| value13 = 0.08
| color13 = #00416A
| label14 = [[Česi]] 64
| value14 = 0.06
| color14 = #B94E48
| label15 = [[Ukrajinci]] 46
| value15 = 0.04
| color15 = #7FFF00
| label16 = [[Bugari]] 29
| value16 = 0.02
| color16 = #FF9966
| label17 = [[Poljaci]] 23
| value17 = 0.02
| color17 = #800020
| label18 = [[Rusi]] 23
| value18 = 0.02
| color18 = #F400A1
| label19 = [[Rumuni]] 22
| value19 = 0.02
| color19 = #08E8DE
| label20 = [[Jevreji]] 19
| value20 = 0.01
| color20 = #F0DC82
| label21 = [[Italijani]] 15
| value21 = 0.01
| color21 = #007FFF
| label22 = [[Grci]] 5
| value22 = 0.00
| color22 = #0087BD
| label23 = [[Turci]] 5
| value23 = 0.00
| color23 = #006A4E
| label24 = [[Austrijanci]] 4
| value24 = 0.00
| color24 = #9F8170
| label25 = [[Vlasi]] 1
| value25 = 0.00
| color25 = #96C8A2
| label26 = ostali 138
| value26 = 0.13
| color26 = #FFBF00
| label27 = neopredijeljeni 2,592
| value27 = 2.47
| color27 = #C154C1
| label28 = region. opr. 316
| value28 = 0.30
| color28 = #66424D
| label29 = nepoznato 1,095
| value29 = 1.04
| color29 = #A2A2D0
}}
|-
|}
===Popis [[1910]].===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="2" | Osijek
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 33,337
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 12,848
| value1 = 38.53
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 12,381
| value2 = 37.13
| color2 = #BDB76B
| label3 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 4,306
| value3 = 12.91
| color3 = #665D1E
| label4 = [[Srpski jezik|Srpski]] 2,910
| value4 = 8.72
| color4 = #FF0000
| label5 = [[Češki jezik|Češki]] 440
| value5 = 1.31
| color5 = #B94E48
| label6 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 156
| value6 = 0.46
| color6 = #FF55A3
| label7 = [[Slovački jezik|Slovački]] 115
| value7 = 0.34
| color7 = #9966CC
| label8 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 43
| value8 = 0.12
| color8 = #007FFF
| label9 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 14
| value9 = 0.04
| color9 = #08E8DE
| label10 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 11
| value10 = 0.03
| color10 = #00416A
| label11 = ostali 113
| value11 = 0.33
| color11 = #A2A2D0
}}
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno: 33,337
| label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 26,369
| value1 = 79.09
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 2,964
| value2 = 8.89
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 2,376
| value3 = 7.12
| color3 = #FFBF00
| label4 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 1,074
| value4 = 3.22
| color4 = #84DE02
| label5 = [[Luteranizam|Luterani]] 404
| value5 = 1.21
| color5 = #551B8C
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 122
| value6 = 0.36
| color6 = #592720
| label7 = ostali 28
| value7 = 0.08
| color7 = #A2A2D0
| label8 = -
| value8 = -
| color8 = -
| label9 = -
| value9 = -
| color9 = -
| label10 = -
| value10 = -
| color10 = -
| label11 = -
| value11 = -
| color11 = -
}}
|}
<small>'''Napomena''': ''Iskazano zajedno sa naseljima [[Brijest (Osijek)|Brijest]] i [[Nemetin]].''</small>
== Kultura ==
===Pozorišta===
* Dječije pozorište u Osijeku - [http://www.djecje-kazaliste.hr/ Vanjski link za Dječije pozorište u Osijeku ]
* HNK Osijek - [http://www.hnk-osijek.htnet.hr/ vanjski link HNK Osijek]
* "Vedra scena"
===Kina===
* "Kinematografi Osijek"
* Kino "Europa"
* Kino "Urania"
===Biblioteke===
* [http://knjiga.gskos.hr/ Gradska i univerzitetska biblioteka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051118065450/http://knjiga.gskos.hr/ |date=18. 11. 2005 }}
===Galerije===
* Galerija likovnih umjetnosti
* Izložbena dvorana "Waldinger"
* Galerija L, staklorezačka djelatnost
* "Leonardo", izložbeni salon
* "Sretne ulice". galerija umjetnina
===Muzeji===
* [https://web.archive.org/web/20051125080526/http://www.mdc.hr/osijek/hr/home.html Muzej Slavonije]
== Obrazovanje ==
Historija visokog školstva
Historija visokog školstva na ovim prostorima započinje prije gotovo tri vijeka - 1707. godine, kada je u Osijeku osnovana prva visokoškolska ustanova, i to bogoslovna visoka škola, koja je započela svoj redovni rad školske 1707./1708. godine kao Studium Philosophicum Essekini, trogodišnji visokoškolski studij odnosno fakultet filozofije.
Inicijativa za osnivanje Univerziteta u Osijeku pokrenuta je 1975. godine, te valja istaći da je 26. marta 1975. godine Hrvatski sabor donio Odluku o davanju saglasnosti za osnivanje Univerziteta u Osijeku, a dva mjeseca kasnije, 31. maja 1975. godine potpisan je Sporazum o osnivanju Univerziteta u Osijeku, čiji potpisnici su bili: Ekonomski fakultet, Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet, Poljoprivredni institut, Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba za Studij strojarstva u Slavonskom Brodu, Pedagoška akademija u Osijeku, Muzička akademija u Zagrebu za Odjel muzike u Osijeku, Gradska biblioteka i Historijski arhiv u Osijeku.
Stoga 31. maj se obilježa kao dan osnivanja Univerziteta.
U ovom kratkom prikazu valja istaknuti još nekoliko značajnih godina u historiji Univerziteta: 1975. godine osnovan je Pravni fakultet u Osijeku; 1976. godine Prehrambeno-tehnološki fakultet, a 1977. Pedagoški fakultet; 1979. godine i osnovan je Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu kao i Studij medicine u Osijeku, koji je 1998. prerastao u Medicinski fakultet u Osijeku.
Godine 1982. osnovan je Fakultet građevinskih nauka, 1990. Studij elektrotehnike prerastao je u Elektrotehnički fakultet, a iste 1990. godine Univerzitetska skupština donosi Odluku o unošenju imena Josipa Jurja Strossmayera u naziv Sveučilišta i tako najmlađi hrvatski univerzitet nosi ime vrlo važne osobe za hrvatsku i evropsku kulturu.
* [http://www.unios.hr/ Univerzitet J.J. Strossmayera Osijek]
* predškolskih ustanova 24
* osnovnih škola 20
* područnih škola 2
* srednjih škola 18 + Gimnazija "Gaudeamus"
* fakulteta 11
* knjižnica 19
==Religija==
Osijek ima jedanaest [[Katolicizam|katoličkih]] župa, jednu evangelističku, dvije [[pravoslavlje|pravoslavne]] [[parohija|parohije]], Evanđeoski teološki fakultet, Židovsku općinu, franjevački samostan i kapucina te rezidenciju Družbe Isusove.
== Atrakcije ==
*[[Zoološki vrt i akvarijum grada Osijeka]]
* [https://web.archive.org/web/20051027212451/http://www.osijek-tvrdja.hr/ Osječka tvrđa] kandidat je za popis svjetske baštine UNESCO-a od 1999.g.
== Konzulati ==
* {{ZID|Albanija}}
* {{ZID|Njemačka}}
* {{ZID|Slovačka}}
== Mediji ==
=== Novine ===
* [http://www.glas-slavonije.hr/ Glas Slavonije]
* [[Osječki dom]]
=== Radio ===
* [https://web.archive.org/web/20060409212303/http://www.radio-plus.hr/ Radio Plus]
* [http://www.slavonski-radio.com/ Slavonski radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051106032312/http://www.slavonski-radio.com/ |date=6. 11. 2005 }}
* [http://www.eter.hr/ Gradski radio]
=== Televizija ===
* [http://www.stv.hr/ Slavonska televizija]
=== Internet ===
* [http://www.osijek031.com/ Osijek031.com osječki portal]
* [http://www.osijek-online.com/ Osijek Online - portal grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070911123126/http://www.osijek-online.com/ |date=11. 9. 2007 }}
=== Sport ===
Poznatija sportska zdanja u Osijeku su: [[Stadion Gradski vrt]], [[Dvorana Gradski vrt]], [[Sportska dvorana Zrinjevac]] te [[Sportska dvorana Jug]]. Među ostalima, tu su: Sokolski dom, Gradski bazeni, Teniski centar Osijek, Atletski klub Slavonija žito, te Rekreacijski centar Copacabana.
Spisak klubova po sportovima:
==== Nogomet ====
* [[NK Osijek]] ([[1. HNL]])
* [[NK Grafičar-Vodovod Osijek|NK Grafičar-Vodovod]]
* [[NK Metalac Osijek|NK Metalac]]
* [[NK Olimpija Osijek|NK Olimpija]]
* [[NK Elektra Osijek|NK Elektra]]
* [[NK LIO Osijek|NK LIO]]
* [[NK Fortuna VNO Osijek|NK Fortuna VNO]]
* [[NK Mursa-Zanatlija Osijek|NK Mursa-Zanatlija]]
==== Košarka ====
* [[KK Osijek 2006.]] - Košarkaški klub Osijek 2006
* [[KK Osijek]] - Košarkaški klub Osijek
* [[KK Hrvatski Sokol 02]] - Košarkaški klub Hrvatski Sokol 02
==== Rukomet ====
* [[RK Osijek Elektromodul]] - Rukometni klub Osijek Elektromodul (1.HRL)
==== Odbojka ====
* [[MOK Mursa Osijek|MOK Mursa]]
* [[ŽOK Osijek]]
* [[MOK Osijek]]
* [[MOK Mursa II Osijek|MOK Mursa II]]
* [[MOK Željezničar Osijek|MOK Željezničar]]
* [[AOK Osijek]]
* [[ŽOK Retfala Osijek|ŽOK Retfala]]
==== Streljaštvo ====
* [[GSD Osijek 1784]] - Najstarije sportsko društvo u Hrvatskoj
* [[SK Metak]] (www.metak.hr)
==== Kuglanje ====
* [[Kuglački klub Kandit Premijer|Kandit Premijer]]
* [[Kuglački klub Konikom Osijek|Konikom Osijek]]
* [[Ženski kuglački klub Osijek '97]]
* [[Kuglački savez Osječko-baranjske županije]]
==== Veslanje ====
* [[Veslački klub Iktus Osijek|Veslački klub Iktus]]
==== Ronjenje ====
* Društvo za podvodne aktivnosti MURSA Osijek
* Ronilački Centar Osijek
==== Boćanje ====
* [[Boćarski klub Mlada Retfala Slavonijainspekt Osijek|boćarski klub Mlada Retfala Slavonijainspekt]]
* [[Boćarski klub Olimpija Osijek|boćarski klub Olimpija]]
* [[Boćarski klub Retfala Osijek|boćarski klub Retfala]]
* [[boćarski klub Tihaljina]]
* [[Boćarski klub Sveti Luka Josipovac|boćarski klub Sveti Luka]] ([[Josipovac]])
==== Ostali sportovi ====
*konjički sport: [[Kasački klub "Fistra"]], [[Konjički klub Osijek]]
*vaterpolo: [[VK Vidra Osijek|Vidra]], [[VK Osijek|Osijek]]
*taekwondo: [[taekwondo klub Osijek]], taekwondo klub Legacy
*aikido: [[Aikido Društvo "Osijek"]]
*aikido: [[AD Essek]] - Aikido Društvo "Essek"
*hokej: [[klub hokeja na ledu Kune]]
*judo: [[judo klub Mladost Osijek]]
*plivanje: [[Plivački klub Osijek-Žito]]
*atletika: [[AK Slavonija-Žito|Atletski klub Slavonija-Žito]]
*biljar: [[biljarski klub Plan B, Osijek]]
*američki nogomet: [[Osijek Cannons]]
*mali nogomet: [[MNK Osijek V.B.K.]]
== Korisne informacije ==
==== Transport ====
* [http://www.osijek-airport.hr/ Aerodrom Osijek]
* [http://www.gpp-osijek.htnet.hr/ Gradski prijevoz putnika d.o.o.]
* [http://www.panturist.hr/ Panturist d.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051224062148/http://www.panturist.hr/ |date=24. 12. 2005 }} Kompanija koja osigurava prijevoz putnika u Slavoniji i Baranji, ostalim dijelovima Hrvatske i inostrastvu.
* [[Kanal Crni fok]]
== Poznate osobe ==
* [[Adolf Waldinger]], slikar
* [[Andrija Mohorovičić]], meteorolog i seizmolog
* [[Bela Čikoš Sesija]], slikar
* [[Branimir Glavaš]], političar
* [[Branko Lustig]], filmski producent
* [[Vesna Škare Ožbolt]], političar
* [[Vladimir Šeks]], predsjednik Sabora Hrvatske
* [[Davor Šuker]], nogometaš
* [[Zlatko Pejaković]], pjevač
* [[Jasna Šekarić]], streljaštvo
* [[Jelena Dokić]], teniserka
* [[Josip Boček]], rock gitarista
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup i političar
* [[Josip Franck]], hrvatski političar
* [[Kiril Naumov]], violinist
* [[Kosta Perović]], košarkaš
* [[Lavoslav Ružička]], kemičar
* [[Marko Babić]], nogometaš
* [[Miroslav Škoro]], pjevač i kompozitor
* [[Robert Špehar]], nogometaš
* [[Slobodanka Čolović]], atletičarka
* [[Ferdo Šišić]], historičar
== Galerija ==
<gallery mode="packed" heights="120px">
File:Croatian National Theater, Osijek.JPG|Hrvatsko narodno kazalište
File:Arheološki muzej.JPG|arheološki muzej
File:Osijek-3.JPG|krovovi
File:Osijek4.JPG|gradski detalj
File:Palace of the Slavonian General Command.jpg|univerzitet
File:Tvrđa cafes in Osijek, Croatia.jpg|kafei na Tvrđi
File:Tvrđa pogled.jpg|Tvrđa
File:Tvrđa in Osijek.jpg|gradska arhitektura
File:Tvrđa in Osijek, Croatia.jpg|gradska arhitektura
File:Palača Osječko-baranjske županije.jpg|zgrada Osječko-baranjske županije
File:Općinski i županijski sud Osijek.jpg|zgrada općinskog i županijskog suda
File:European-Avenue Osijek 01.JPG|Evropska avenija
File:Glavna pošta Osijek.jpg|glavna pošta
File:Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Hrvatskoj istokA.JPG|Mađarski prosvjetno-kulturni centar
File:Entrance to the rectorate of the University of Osijek.jpg|rektorat
File:Osijek-night.jpg|noć u gradu
File:Osijek - Zimska luka.jpg|hotel "Osijek"
File:Neboder Eurodom Osijek.jpg|zgrada "Eurodom"
File:Osjecka promenada.jpg|promenada
File:Osijek Pivovara.JPG|osječka pivara
File:Dvorana Jug 2.JPG|sportska dvorana "Jug 2"
File:Dvorana Gradski vrt 4.JPG|dvorana "Gradski vrt"
File:Gradski vrt stadium, Osijek.JPG|nogometni stadion
File:Osijek station 2011.jpg|željeznička stanica
</gallery>
{{Široka slika|OS-Most-na-dravi.jpg|905px|Osijek, most na [[Drava|Dravi]]}}
==Također pogledajte==
* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]
== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.osijek.hr/ Osijek.hr službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926091259/http://osijek.hr/ |date=26. 9. 2007 }}
* [http://www.osijek031.com/ Osijek031.com portal]
* [https://web.archive.org/web/20060409212303/http://www.radio-plus.hr/ Radio Plus]
* [http://www.osijek-online.com Osijek-online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070911123126/http://www.osijek-online.com/ |date=11. 9. 2007 }}
* [http://vrijeme.50webs.com/osijek.htm Vrijeme u Osijeku]
{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Osijek}}
{{Osječko-baranjska županija}}
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Osječko-baranjskoj županiji]]
[[Kategorija:Osijek|*]]
suymps6vkq2ci2smb4ofjswec5ccts7
Pomoć:Pretraga
12
9975
3429081
3236651
2022-08-28T04:32:10Z
37.29.210.2
wikitext
text/x-wiki
{{Korisno|WP:P}}
Pretraga koja se nalazi s lijeve strane ekrana (ukolikouhuoj koristite defaultni MonoBook skin) svojim mogućnostima nije ista kao i uobičajena stranica za pretrage (kao npr. [[Google]]).
Naime programeri Wikimedia [[softver]]a rade na mnogim osobinama Wikipedije, a pretraga nije "usko grlo" dok postoji tako kvalitetna vanjska pretraga kao što je npr. [[Google]] te se stoga preporučuje se korištenje vanjskih stranica za pretrage umjesto interne pretrage Wikipedije.
Funkcija ''Idi na članak'' vodi na ukucani upit u pretrazi - ako postoji, dok funkcija ''Pretraga'' pretražuje pojam na svim člancima wikipedije.
[[Kategorija:Wikipedia|77🤑🤑🤑🤑🤑k4i9yojig9j9uyjohjo 💌💌💌💗Pretraga]]
arnogjxe24zuh0jxfgdqhrn11ajwoug
3429087
3429081
2022-08-28T07:21:46Z
AnToni
2325
Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/37.29.210.2|37.29.210.2]] ([[User talk:37.29.210.2|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:181.127.167.185|181.127.167.185]]
wikitext
text/x-wiki
{{Korisno|WP:P}}
Pretraga koja se nalazi s lijeve strane ekrana (ukoliko koristite defaultni MonoBook skin) svojim mogućnostima nije ista kao i uobičajena stranica za pretrage (kao npr. [[Google]]).
Naime programeri Wikimedia [[softver]]a rade na mnogim osobinama Wikipedije, a pretraga nije "usko grlo" dok postoji tako kvalitetna vanjska pretraga kao što je npr. [[Google]] te se stoga preporučuje se korištenje vanjskih stranica za pretrage umjesto interne pretrage Wikipedije.
Funkcija ''Idi na članak'' vodi na ukucani upit u pretrazi - ako postoji, dok funkcija ''Pretraga'' pretražuje pojam na svim člancima wikipedije.
[[Kategorija:Wikipedia|77🤑🤑🤑🤑🤑k4i9yojig9j9uyjohjo 💌💌💌💗Pretraga]]
6c9z585t95cbyl27vzcfb0eiso4c3b4
Debian
0
12291
3429058
3344677
2022-08-27T19:47:36Z
Jarash
11450
ažurirana
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija operativni sistem
|naziv = '''Debian'''
|logo = Debian-OpenLogo.svg
|screenshot = Debian-8-desktop-background.png
|opis = Debian 8.0 ("Jessie") sa [[GNOME]] [[Korisnički interfejs|korisničkim interfejsom]]
|website = [http://debian.org/ www.debian.org]
|razvijatelj = Debian projekt
|grupa = [[Linux]]
|izvorni model =
|zadnja stabilna verzija = 11.0 (Bullseye)<ref>[https://wiki.debian.org/DebianReleases DebianReleases.] Debian Wiki</ref>
|datum izdavanja stabilne verzije = [[14. april]] [[2021]].
|kernel = Monolitni
|korisnički interfejs = Tekstualni (''shell'')/Grafički ([[KDE]])/([[GNOME]])
|licenca = [[Slobodni softver]]
|radno stanje = Razvija se
|platforme = [[i386]], [[AMD64]], [[PowerPC]], [[ARM arhitektura|ARM]], [[MIPS arhitektura|MIPS]], [[IBM eServer zSeries|S390]]
|metoda nadogradnje = apt
|upravljanje paketima = DEB
}}
'''Debian''', poznat još i kao '''Debian GNU/Linux''', je [[1993]]. nastao kao [[Linux]] distribucija koja sadrži isključivo [[GNU|slobodni softver]]. Konfigurisan je za 10 različitih [[računarska arhitektura|arhitektura]]. Pored [https://web.archive.org/web/20140211162509/http://www.apt-get.org/ APT-get], sistema za instaliranje i ažuriranje ({{en|update}}) [[softver]]a, Debian sadrži i mnoge alate za sigurnosne aspekte sistema i njegovo uređenje. Najviše služi kao distribucija za prave programere i nudi pregršt aplikacija.
Debian je potpuno demokratski organizovan, u rukama zajednice, i sve odluke se donose u javnosti.
Sredinom septembra [[2006]]. Debian zapada u probleme po pitanju finansiranja, te sada [http://www.dunc-tank.org Dunc-Tank] uzima novac od sponzora na račun Debiana.
Korisnici Debiana su uglavnom entuzijasti i eksperti za Linux, jer je administracija u poređenju sa nekim drugim distribucijama dosta komplikovana.
U međuvremenu su uprave grada [[Minhen]]a i grada [[Beč]]a otkazali ugovore sa [[Microsoft]] kompanijom i prelaze na Linux sisteme koji su bazirani na Debian distribuciji.
== Verzije ==
Najnovija objavljena verzija Debiana se naziva ''stable''. Ispod možete vidjeti listu svih verzija Debian [[operativni sistem|operativnog sistema]].
* 11 - ''Bullseye''', izdat 14. augusta 2021
* 10 - '''Buster''', izdat 6. jula 2019
* 9 - '''Stretch''', izdat 17. juna 2017
* 8 - '''Jessie''', izdat 25. aprila 2015
* 7 - '''Wheezy''', izdat 4. maja 2013
*6.0 - '''Squeeze''', izdat [[6. februar]] [[2011]]
* 5.0 - '''Lenny''', izdat [[14. februar]] [[2009]]
* 4.0 - '''Etch''', izdat [[8. april]]a [[2007]].
* 3.1 – '''Sarge''', izdat [[6. juni|6. juna]] [[2005]].
* 3.0 – '''woody''', izdat [[19. juli|19 jula]] [[2002]].
* 2.2 – '''potato''', izdat [[15. august]]a [[2000]].
* 2.1 – '''slink''', izdat [[9. mart]]a [[1999]].
* 2.0 – '''hamm''', izdat [[24. juli|24. jula]] [[1998]].
* 1.3 – '''bo''', izdat [[2. juni|2. juna]] [[1997]].
* 1.2 – '''rex''', izdat [[12. decembar|12. decembra]] [[1996]].
* 1.1 – '''buzz''', izdat [[17. juni|17. juna]] [[1996]].
== Historija i razvoj ==
Debian Projekt je započet [[1993]], kada je [[Ian Murdock]] poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima ({{en|maintainers}}) da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novom Linux kernelu.
Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku finansirala [[Free Software Foundation]] i na koju je utjecala [[GNU]] filozofija, je tokom godina narasla na organizaciju od oko 1000 ''Debian razvijatelja''.
Ime Debian je došlo iz imena tadašnje djevojke (danas žene) Iana Murdocka, Debre.
== Filozofija rada ==
Debian programeri su uključeni u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje [http://www.debian.org/ WWW] i [https://web.archive.org/web/20060831143455/http://ftp.debian.org/ FTP] servera, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licenci, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa.
U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt je objavio
brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju Debian programera:
* [http://www.debian.org/social_contract Debianov društveni ugovor] izražava Debianove obaveze prema zajednici slobodnog softvera. Svako tko pristane poštovati Debianov društveni ugovor može [http://www.debian.org/doc/maint-guide/ postati održavatelj].
Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe --- ako oni zadovoljavaju kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.
* [http://www.debian.org/social_contract#guidelines Debianovi vodiči slobodnog softvera] jasno i sažeto izražavaju Debianove kriterije slobodnog softvera. Ovo je vrlo uticajan dokument u pokretu slobodnog softvera i čini osnovu za [http://opensource.org/osd.html Open Source Free Software Guidelines].
* [http://www.debian.org/doc/debian-policy/ Debian Policy Manual] je opširna specifikacija standarda kvalitete Debian Projekta.
Debian razvijatelji su također uključeni u brojne druge projekte; neki su specifični za Debian, drugi uključuju neke ili sve članove Linux zajednice. Neki primjeri su:
* [http://www.linuxbase.org/ Linux Standard Base] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031002023316/http://www.linuxbase.org/ |date=2. 10. 2003 }} (LSB) je projekt kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sistema, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
* [http://www.pathname.com/fhs/ Filesystem Hierarchy Standard] (FHS) je pokušaj standardiziranja dizajna Linux datotečnog sistema ({{en|file system}}). FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
* [http://www.debian.org/devel/debian-jr/ Debian Jr.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821151821/http://www.debian.org/devel/debian-jr/ |date=21. 8. 2006 }} je interni projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima.
== Također pogledajte ==
* [[Spisak Linux distribucija]]
== Reference ==
<references />
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.debian.org Službena stranica] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://planet.debian.org/ Planet Debian] - blogovi Debian programera {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://forums.debian.net/ Forum Debian korisnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060226040315/http://forums.debian.net/ |date=26. 2. 2006 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20161222132134/http://www.debianhelp.org/ Debian Help] - Wiki, forumi i blogovi {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://wiki.debian.org/ Službeni Debian Wiki] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.netliving.com/ Debian Virtual Machine! (kompletan imidž)] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20060822195801/http://www.thoughtpolice.co.uk/vmware/ Debian Sarge, minimalna (netinstall) verzija] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://osvids.com/linclips/files/page7-1024-pop.html Debian 3.1 r1 - video] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20061031155957/http://forum.linux.org.ba/viewforum.php?id=18 Debian podsekcija na forumu ULK BiH] {{Simboli jezika|bs|Bosanski}}
* [https://web.archive.org/web/20180413015551/http://www.debian-world.com/ Debian World] - Forum u potpunosti posvećen Debian-u {{Simboli jezika|hr|Hrvatski}}
{{Commons}}
{{Linux-distro}}
[[Kategorija:Linux distribucije]]
iw0rk2skfg1aq3400djplynbrybwpx5
Vladimir Putin
0
18463
3429085
3413564
2022-08-28T07:08:55Z
93.170.189.132
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija politički vođa
| ime = Vladimir Putin
| slika = Владимир Путин (18-06-2022).jpg
| redoslijed = [[Predsjednik Rusije]]
| vrijeme_na_vlasti = 7. maj 2012 –
| prethodnik = [[Dmitrij Medvedev]]
| nasljednik =
| vrijeme_na_vlasti2 = 7. maj 2000 – 7. maj 2008.
| prethodnik2 = [[Boris Jeljcin]]
| nasljednik2 = [[Dmitrij Medvedev]]
| redoslijed3 = [[Premijer Rusije]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 8. maj 2008 – 7. maj 2012.
| prethodnik3 = [[Viktor Zubkov]]
| nasljednik3 = [[Dmitrij Medvedev]]
| vrijeme_na_vlasti4 = 9. august 1999 – 7. maj 2000.
| prethodnik4 = Sergej Stepašin
| nasljednik4 = Mihail Kasjanov
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1952|10|07}}
| mjesto_rođenja = Lenjingrad, [[Sovjetski Savez|SSSR]]<br /><small>(sada: [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]])</small>
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| puno_ime = Vladimir Vladimirovič Putin
| nacionalnost =
| politička_stranka = Nezavisan
| supruga = Ljudmila Škrebnjeva <small>(1983–2014)</small>
| djeca = 2
| obrazovanje =
| vjera = [[Pravoslavlje]]
| potpis = [[Datoteka:Putin signature.svg|100px]]
| web_stranica = {{URL|putin.kremlin.ru}}
}}
'''Vladimir Vladimirovič Putin''' ({{jez-ru|Влaдимир Владимирович Путин}}; rođen 7. oktobra 1952) jest ruski političar. [[Predsjednik Rusije|Predsjednik]] je [[Rusija|Rusije]] bio u periodu od 2000. do 2008. godine, te od [[7. maj]]a 2012. pa do danas.<ref name=kremlinbio>{{cite web|title=Kremlin Biography of President Vladimir Putin|url=http://eng.putin.kremlin.ru|access-date=18. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20150418065727/http://eng.putin.kremlin.ru/|archive-date=18. 4. 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.european-leaders.com/vladimir-putin/ |title=Vladimir Putin – President of Russia |date=22. 3. 2017 |website=European-Leaders.com |access-date=22. 3. 2017}}</ref><ref name=biocom>{{cite web|title=President Vladimir Putin on Biography.com |url=http://www.biography.com/people/vladimir-putin-9448807# |access-date=1. 7. 2016}}</ref>
Između njegovih predsjedničkih mandata bio je i [[premijer Rusije]] pod njegovim bliskim saradnikom [[Dmitrij Medvedev|Dmitrijem Medvedovim]].
Studirao je pravo na [[Sanktpeterburški državni univerzitet|Lenjingradskom državnom univerzitetu]], gdje je diplomirao 1975.<ref name="law">{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/russiagov/putin.htm|work=The Washington Post|date=30. 1. 2000|title=Putin's Career Rooted in Russia's KGB |first=David |last=Hoffman}}</ref>
Za vrijeme [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] bio je 16 godina agent tajne službe [[FSB]]. Dostigao je čin [[potpukovnik]]a prije nego što je 1991. godine podnio ostavku da stupi u [[Politika|politiku]] u [[Sankt Peterburg]]u. Preselio se u [[Moskva|Moskvu]] 1996. godine i pridružio se administraciji predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]]. Brzo je napredovao i postao je vršilac dužnosti predsjednika 31. decembra 1999. godine, kada je Jeljcin dao ostavku.
Tokom svog prvog predsjedavanja, ruska ekonomija je rasla osam godina, a [[BDP]] mjeren [[Paritet kupovne moći|kupovnom moći]] porastao je za 72%.<ref name="challenges_p12">{{cite book|editors=Anders Åslund, Sergei Guriev, Andrew C. Kuchins|title=Russia After the Global Economic Crisis|url=https://archive.org/details/russiaaftergloba00aslu|chapter=Challenges Facing the Russian Economy after the Crisis|last1=Guriev|first1=Sergei|last2=Tsyvinski|first2=Aleh|publisher=Peterson Institute for International Economics; Centre for Strategic and International Studies; New Economic School|year=2010|isbn=9780881324976|pages=[https://archive.org/details/russiaaftergloba00aslu/page/n22 12]–13}}</ref><ref>[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2008/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=52&pr.y=13&sy=1992&ey=2007&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=922&s=NGDPD%2CPPPGDP&grp=0&a=GDP GDP of Russia from 1992 to 2007] [[International Monetary Fund]]. Retrieved 12 May 2008</ref> Ovaj privredni uspon je rezultat naglog rasta cijena robe i sirovina tokom 2000-ih, oporavka nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], [[Ruska finansijska kriza iz 1998.|finansijske krize iz 1998.]], te razborite ekonomske i fiskalne politike.<ref name="Putin 2007">''Putin: Russia's Choice'', (Routledge 2007), by [[Richard Sakwa]], Chapter 9</ref><ref name="Fragile Empire 2013 page 17">''Fragile Empire: How Russia Fell In and Out of Love with Vladimir Putin'', Yale University Press (2013), by Ben Judah, page 17</ref> Putin je u septembru 2011. najavio da će tražiti treći mandat za predsjednika. On je pobijedio na [[Izbori za predsjednika Ruske Federacije 2012.|predsjedničkim izborima u martu 2012.]] sa 64% glasova.<ref>Shuster, Simon. [http://content.time.com/time/world/article/0,8599,2108309,00.html "In Russia, an Election Victory for Putin and Then a 'Paid Flash Mob'"], ''[[Time (magazine)|Time]]'' (5 March 2012).</ref> Pad cijena [[Nafta|nafte]] u kombinaciji sa [[Međunarodne sankcije protiv Rusije 2014.|međunarodnim sankcijama protiv Rusije]] uvedenim početkom 2014. godine. Nakon [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|pripajanja Krima Ruskoj Federaciji]] i [[Ruska vojna intervencija u Ukrajini 2014.|vojne intervencije u istočnoj Ukrajini]], došlo je do smanjenja BDP-a za 3,7% u 2015. godini. Iako se [[Privreda Rusije|ruska privreda]] oporavila u 2016. sa rastom BDP-a od 0,3% i službeno je izašla iz [[Recesija|recesije]].<ref>{{cite news|last1=Thompson|first1=Mark|title=Russia: One of 10 worst economies in 2015|url=http://money.cnn.com/2016/01/25/news/economy/russia-10-worst-emerging-economies/|publisher=CNN|date=26. 1. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/finance/economics/12120113/Russian-economy-in-turmoil-as-Putin-is-battered-by-falling-oil-price-and-sanctions.html|title=Russian economy in turmoil as Putin is battered by falling oil price and sanctions|date=25. 1. 2016|website=The Daily Telegraph|access-date=9. 4. 2016}}</ref><ref>{{cite news|title=Russian Economy Crawled to Growth With Recession in Rearview|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2017-03-31/russian-economy-crawls-to-0-3-growth-with-recession-in-rearview|agency=Bloomberg|date=31. 3. 2017}}</ref><ref>{{cite news|title=It's Official: Sanctioned Russia Now Recession Free|url=https://www.forbes.com/sites/kenrapoza/2017/04/03/its-official-sanctioned-russia-now-recession-free/|work=Forbes|date=3. 4. 2017}}</ref> Putin je osvojio 76% glasova tokom [[Izbori za predsjednika Ruske Federacije 2018.|izbora za predsjednika Ruske Federacije]] u martu 2018. godine i ponovo je izabran na šestogodišnji mandat koji će se završiti 2024. godine.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-43452449|title=Russia's Putin wins by big margin|date=18. 3. 2018|work=BBC News|access-date=18. 3. 2018}}</ref>
==Rane godine==
{{multiple image
| align = left
| direction =
| width = 138
| footer = Putinovi roditelji, Vladimir Spiridonovič Putin i Maria Ivanovna Putina (djevojačko Šelomova)
| image1 = Vladimir Spiridonovich Putin.jpg
| caption1 =
| image2 = Maria Ivanovna Shelomova.jpg
| caption2 =
}}
Vladimir Vladimirovič Putin rođen je 7. oktobra 1952. u [[Lenjingrad]]u (danas [[Sankt Peterburg]]), [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]], SSSR.<ref name=stp>{{cite web |title=When Was St. Petersburg Known as Petrograd and Leningrad? |url=http://geography.about.com/od/politicalgeography/fl/When-Was-St-Petersburg-Known-as-Petrograd-and-Leningrad.htm |publisher=About.com |first=Matt|last=Rosenberg |date=12. 8. 2016 |access-date=16. 9. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title = Prime Minister of the Russian Federation – Biography|url = http://premier.gov.ru/eng/premier/biography.html|date = 14. 5. 2010|access-date = 31. 7. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20100514164020/http://premier.gov.ru/eng/premier/biography.html|archive-date=14. 5. 2010 }}</ref> Bio je najmlađi od troje djece Vladimira Spiridonoviča Putina (1911–1999) i Marije Ivanovne Putine (1911–1998). Njegovom rođenju prethodila je smrt dvojice braće Viktora i Alberta, rođenih sredinom 1930-ih godina. Albert je umro u djetinjstvu, a Viktor je umro od [[Difterija|difterije]] tokom [[Opsada Lenjingrada|opsade Lenjingrada]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].<ref>{{cite news|last1=Pukas|first1=Anna|title=Is Vladimir Putin mad or just bad?|url=http://www.express.co.uk/news/politics/490410/Is-Vladimir-Putin-mad-or-just-bad|agency=Sunday Express|date=22. 7. 2014}}</ref> Putinova majka bila je radnica u fabrici, a otac je bio vojni obveznik u [[Sovjetska ratna mornarica|sovjetskoj ratnoj mornarici]], služeći u podmorničkoj floti početkom 1930-ih. Rano u Drugom svjetskom ratu, njegov otac je služio u [[Bataljoni istrebljenja|bataljonu istrebljenja]] [[NKVD]]-a.<ref name="first-person">{{cite book|title=First Person|author1=Vladimir Putin|author2=Nataliya Gevorkyan|author3=Natalya Timakova|author4=Andrei Kolesnikov|others=trans. Catherine A. Fitzpatrick|year=2000|publisher=[[PublicAffairs]]|page=[https://archive.org/details/firstpersonaston00puti/page/208 208]|isbn=978-1-58648-018-9|url=https://archive.org/details/firstpersonaston00puti/page/208}}</ref><ref>[https://www.nytimes.com/books/first/p/putin-first.html First Person An Astonishingly Frank Self-Portrait by Russia's President Vladimir Putin] ''The New York Times'', 2000</ref><ref>[http://articles.latimes.com/2000/mar/19/news/mn-10446/2 Putin's Obscure Path From KGB to Kremlin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304130141/http://articles.latimes.com/2000/mar/19/news/mn-10446/2 |date=4. 3. 2016 }} ''Los Angeles Times'', 19 March 2000</ref> Kasnije je prebačen u regularnu vojsku i teško je ranjen 1942. Putinova baka po majci ubijena je od strane njemačkih okupatora u [[Tverska oblast|Tverskoj oblasti]] 1941. godine, a njegovi ujaci sa majčine strane nestali su na ratnom frontu.
Putin je 1. septembra 1960. počeo svoje obrazovanje u školi br. 193 u Baskovoj ulici, blizu njegove kuće. Bio je jedan od nekolicine u školskom razredu od oko 45 učenika koji još nije bio član organizacije [[Pioniri Vladimira Iljiča Lenjina]]. Sa 12 godina počeo je vježbati [[sambo]] i [[džudo]]. Nosilac je crnog pojasa u džudou i nacionalni je majstor sporta u sambo-u. Želio je da oponaša obavještajne oficire koji su u to vrijeme bili prikazivani u [[Sovjetska kinematografija|sovjetskoj kinematografiji]].<ref>{{cite web|url=http://russia.rin.ru/guides_e/2637.html|title=Prime Minister|publisher=Russia.rin.ru|access-date=24. 9. 2011}}</ref>
Putin je učio [[njemački jezik]] u lokalnoj srednjoj školi u Sankt Peterburgu i tečno govori ovaj jezik.<ref name=german>{{cite news|url=https://www.rt.com/news/338957-putin-translates-german-wimmer/|title=Putin Dazzles With German Language Skills|publisher=RT|location=Russia|date=8. 4. 2016|access-date=16. 4. 2016}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.haaretz.com/news/world/1.582099|title=In Tel Aviv, Putin's German Teacher Recalls 'Disciplined' Student|work=Haaretz|date=26. 3. 2014|access-date=16. 4. 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119182033/http://www.haaretz.com/world-news/1.582099|archive-date=19. 11. 2015}}</ref>
Studirao je [[pravo]] na Lenjingradskom državnom univerzitetu (sada [[Sankt-Peterburški državni univerzitet]]) 1970. i diplomirao 1975. Njegova teza bila je na temu "Načelo najpovlaštenije trgovine u međunarodnom pravu".<ref>Lynch, Allen. ''[https://books.google.com/books?id=uT1aD0D5FRAC&pg=PA15 Vladimir Putin and Russian Statecraft]'', p. 15 (Potomac Books 2011).</ref> Za vrijeme studija bio je obavezan da se pridruži [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističkoj partiji Sovjetskog Saveza]] u kojoj je ostao član do decembra 1991.<ref>Владимир Путин. ''От Первого Лица''. [http://www.kremlin.ru/articles/bookchapter6.shtml Chapter 6] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630150907/http://www.kremlin.ru/articles/bookchapter6.shtml |date=30. 6. 2009 }}</ref> Putin se susreo sa [[Anatolij Sobčak|Anatolijem Sobčakom]], asistentom profesorom koji je predavao [[poslovno pravo]]. Profesor Sobčak je bio jedan od autora [[Ustav Ruske Federacije|Ustava]] [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]] i bio je veoma utjecajan u kasnijoj Putinovoj političkoj karijeri.<ref name="Vlast">{{cite book|last=Pribylovsky|first=Vladimir|script-title=ru:Власть-2010 (60 биографий)|year=2010|publisher=Panorama|isbn=978-5-94420-038-9|pages=132–139|url=http://scilla.ru/works/knigi/vlast2010.pdf|authorlink=Vladimir Pribylovsky|location=Moscow|language=Russian|chapter=Valdimir Putin}}</ref>
==Karijera u KGB==
[[Datoteka:Vladimir Putin in KGB uniform.jpg|thumb|200px|lijevo|Putin u [[FSB|KGB]] uniformi, oko 1980.]]
Putin se 1975. godine pridružio KGB-u i obučavao u 401. KGB školi koja se nalazila u gradskom okrugu Okta, u Lenjingradu.<ref name=stp/><ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=6cxzV1QIZU8&t=15s |title=Vladimir Putin as a Spy Working Undercover from 1983 |date=30. 6. 1983 |via=YouTube |access-date=8. 4. 2017}}</ref>
Poslije obuke, radio je u Drugoj glavnoj upravi (kontraobaveštajnoj), pre nego što je prebačen u Prvu glavnu direkciju, gde je nadgledao strance i konzularne službenike u Lenjingradu.<ref name=stp/><ref name=sakwa_pp8-9>{{harv|Sakwa|2008|pp=8–9}}</ref><ref name=hoffman>{{cite news|first=David|last=Hoffman |url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/russiagov/putin.htm |title=Putin's Career Rooted in Russia's KGB|work=The Washington Post|date=30. 1. 2000}}</ref> U septembru 1984. Nakon toga je poslan u Moskvu na dalje usavršavanje u [[Institut Crvenog znaka|Institutu Crvenog znaka]] [[Jurij Andropv|Jurija Andropova]].<ref name="Hutchins2012">{{cite book|author=Chris Hutchins|title=Putin|url=https://books.google.com/books?id=4kqWFqR0MPwC&pg=PA40|year=2012|publisher=Troubador Publishing Ltd|isbn=978-1-78088-114-0|pages=40 |quote=But these were the honeymoon days and she was already expecting their first child when he was sent to Moscow for further training at the Yuri Andropov Red Banner Institute in September 1984 [...] At Red Banner students were given a nom de guerre beginning with the same letter as their surname. Thus Comrade Putin became Comrade Platov.}}</ref><ref name="Jack2005">{{cite book|author=Andrew Jack|title=Inside Putin's Russia: Can There Be Reform without Democracy?|url=https://books.google.com/books?id=OPdcCAAAQBAJ&pg=PT66|date=15. 12. 2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-029336-9|pages=66 |quote=He returned to work in Leningrad's First Department for intelligence for four and a half years, and then attended the elite Andropov Red Banner Institute for intelligence training before his posting to the German Democratic Republic in 1985.}}</ref><ref name="PutinGevorkyan2000">{{cite book|author1=Vladimir Putin|author2=Nataliya Gevorkyan|author3=Natalya Timakova|author4=Andrei Kolesnikov|title=First Person: An Astonishingly Frank Self-Portrait by Russia's President Vladimir Putin|url=https://books.google.com/books?id=gcDv5Qww_2AC&pg=PA53|date=5. 5. 2000|publisher=PublicAffairs|isbn=978-0-7867-2327-0|pages=53 |quote=I worked there for about four and a half years, and then I went to Moscow for training at the Andropov Red Banner Institute, which is now the Academy of Foreign Intelligence.}}</ref>. Od 1985. do 1990. godine služio je u [[Drezden]]u u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]]<ref>{{cite web|url=http://www.iht.com/articles/ap/2006/10/09/europe/EU_GEN_Germany_Russia.php |title=Putin set to visit Dresden, the place of his work as a KGB spy, to tend relations with Germany |website=International Herald Tribune|date=9. 10. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20090326123503/http://www.iht.com/articles/ap/2006/10/09/europe/EU_GEN_Germany_Russia.php |archive-date=26. 3. 2009 }}</ref> koristeći identitet prevodioca.<ref name="M. Gessen p. 60">{{cite book|last=Gessen|first=Masha|title=The Man Without a Face: The Unlikely Rise of Vladimir Putin|year=2012|publisher=Riverhead|location=New York City|isbn=978-1594488429|url=https://books.google.com/books?vid=9781594488429|edition=1st|access-date=3. 3. 2014|page=60}}</ref> [[Maša Gesen]], Amerikanka ruskog porijekla koja je napisala biografiju o Putinovim izjavama, napisala je da: {{Citat|"Putin i njegove kolege bili su svedeni uglavnom na prikupljanje novinskih isječaka, čime su doprinijeli planinama beskorisnih informacija koje je proizveo KGB."}} Prema Putinovoj zvaničnoj biografiji, tokom pada Berlinskog zida koji je počeo 9. novembra 1989. godine, spalio je KGB-ove dosjee kako bi spriječio demonstrante da dođu do njih.<ref>{{cite news|url=http://time.com/time-person-of-the-year-runner-up-vladimir-putin/|title=Vladimir Putin, The Imperialist|work=[[Time (magazine)|Time]]|access-date=11. 12. 2014|date=10. 12. 2014}}</ref>
Nakon raspada komunističke istočnonjemačke vlade, Putin se vratio u Lenjingrad početkom 1990. godine, gdje je oko tri mjeseca radio u Odsjeku za međunarodne odnose Lenjingradskog državnog univerziteta, izvještavajući prorektora Jurija Molčanova. Tamo je tražio nove regrute KGB-a, gledao studentsko tijelo i obnovio svoje prijateljstvo sa svojim bivšim profesorom Anatolijem Sobčakom, koji će uskoro postati gradonačelnik Lenjingrada.<ref name="R. Sakwa p. 10">{{cite book |last=Sakwa|first=Richard |title=Putin : Russia's Choice|year=2007|publisher=Routledge|location=Abingdon, Oxon|isbn=9780415407656|url=https://books.google.com/books?id=DJcixDNh_m4C|edition=2nd|access-date=11. 6. 2012|page=10}}</ref> Putin tvrdi da je podnio ostavku u činu potpukovnika 20. avgusta 1991. godine, drugog dana pokušaja sovjetskog državnog udara iz 1991. protiv sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova.<ref>R. Sakwa ''Putin: Russia's Choice'', pp. 10–11</ref> Putin je jednom prilikom izjavio: {{Citat|"Čim je državni udar počeo, odmah sam odlučio na kojoj sam strani"}}, iako je također napomenuo da je izbor bio težak, jer je najveći dio svog života proveo sa organima vlasti.<ref>R. Sakwa ''Putin: Russia's Choice'', p. 11</ref>
Godine 1999., u jednoj svojoj izjavi opisao je [[komunizam]] kao "slijepu ulicu, daleko od glavnih tokova [[Civilizacija|civilizacije]]".<ref name="NYorker eclipse">{{Cite journal|last=Remick|first=David|authorlink=David Remnick|title=Watching the Eclipse|url=http://www.newyorker.com/magazine/2014/08/11/watching-eclipse|journal=[[The New Yorker]]|issue=11 August 2014|access-date=3. 8. 2014}}</ref>
==Politička karijera==
{{Glavni|Politička karijera Vladimira Putina}}
===Rad u administraciji Sankt Peterburga 1990–1996===
[[Datoteka:Vladimir Putin 24 February 2000-2.jpg|thumb|200px|lijevo|Vladimir Putin, Ljudmila Narusova i Ksenija Sobčak na sahrani Putinovog bivšeg mentora<ref>Newsweek, "Russia's Mighty Mouse", 25 February 2008.</ref> Anatolija Sobčaka, gradonačelnika Sankt Peterburga od 1990–1996.]]
U maju 1990. Putin je bio imenovan za savjetnika za međunarodne poslove kod gradonačelnik tadašnjeg Lenjingrada [[Anatolij Sobčak|Anatolija Sobčaka]]. U razgovoru sa američkim režiserom [[Oliver Stone|Oliverom Stoneom]] iz 2017, Putin je izjavio da je 1991. godine podnio ostavku u KGB, nakon puča protiv [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], jer se protivio sa onim što se dogodilo i nije želio biti dio obavještajne službe u novoj upravi. To je opisao u dokumentarnoj serijir Olivera Stonea pod nazivom "''Razgovori sa Putinom''".<ref>{{cite web |last1=Stone |first1=Oliver |title=The Putin Interviews (Party 2 - 2:10) |url=https://www.sho.com/the-putin-interviews |website=www.sho.com |publisher=Showtime |access-date=12. 11. 2018}}</ref>
28. juna 1991. godine postao je šef Odbora za vanjske odnose u Uredu gradonačelnika, gdje je bio odgovoran za promoviranje međunarodnih odnosa, strana ulaganja<ref>{{cite web|url=http://kvs.spb.ru/en/ |title=Archived copy |access-date=21. 2. 2007 |deadurl=unfit |archive-url=https://web.archive.org/web/20070221044544/http://kvs.spb.ru/en/ |archive-date=21. 2. 2007 }}</ref> i registraciju poslovnih pothvata. Međutim, protiv njega je bila povedena istraga zbog nepravilnosti u radu. U to vrijeme Lenjingrad je imao problem sa nedostatkom prehrambenih proizvoda. Istraga (koja je trajala godinu dana) je bila predvođena tadašnjim poslanikom zakonodavne skupštine Lenjingrada Marinom Salje. Zaključeno je da je imao potcijenjene cijene i dozvolio izvoz rijetkih metala u vrijednosti od 93 miliona [[dolar]]a u zamjenu za stranu pomoć u hrani koja nikada nije stigla.<ref>{{cite web|url=http://sptimes.ru/index.php?action_id=2&story_id=1124|title=Uproar at Honor For Putin|last=Kovalev|first=Vladimir|date=23. 7. 2004|website=The Saint Petersburg Times|access-date=6. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20150320150048/http://sptimes.ru/index.php?action_id=2&story_id=1124|archive-date=20. 3. 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/russiagov/putin.htm|title=Putin's Career Rooted in Russia's KGB|last=Hoffman|first=David|date=30. 1. 2000|work=The Washington Post}}</ref> Uprkos preporuci istražitelja da Putin bude otpušten, Putin je ostao šef Odbora za vanjske odnose do 1996.<ref>{{cite web|url=http://www.rusnet.nl/news/2003/05/19/print/report03.shtml |title=Archived copy |access-date=27. 9. 2007 |deadurl=unfit |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927010325/http://www.rusnet.nl/news/2003/05/19/print/report03.shtml |archive-date=27. 9. 2007 }} by Catherine Belton</ref><ref>Walsh, Nick Paton (29 February 2004). [http://observer.guardian.co.uk/magazine/story/0,11913,1157033,00.html "The Man Who Wasn't There"]. ''The Observer''.</ref> Od 1994. do 1996. godine radio je na nekoliko političkih i vladinih poslova u Sankt Peterburgu.<ref name="30bio">{{cite web|url=http://gazeta.lenta.ru/daynews/09-08-1999/30bio.htm|script-title=ru:Владимир Путин: от ассистента Собчака до и.о. премьера|publisher=GAZETA.RU|language=Russian}}</ref>
U martu 1994. godine Putin je imenovan za prvog zamjenika predsjednika vlade Sankt Peterburga. U maju 1995. godine organizovao je ogranak provladine političke partije "''Naša domovina - Rusija''", liberalnu partiju koju je osnovao premijer [[Viktor Černomirdin]]. Godine 1995. vodio je izbornu kampanju za tu stranku, a od 1995. do juna 1997. bio je vođa ogranka u Sankt Peterburgu.<ref name="30bio" />
===Rana karijera u Moskvi od 1996–1999===
U junu 1996. Sobčak je izgubio ponudu za reizbor na mjesto gradonačelnika u Sankt Peterburgu, pa se Putin preselio u [[Moskva|Moskvu]], gdje je bio imenovan za zamjenika načelnika odjeljenja za upravljanje imovinom koji je predvodio Pavel Borodin. Na tom političkom položaju je bio do marta 1997. godine. Tokom svog mandata bio je odgovoran za stranu državnu imovinu i organizovao je povratak nekadašnje imovine Sovjetskog Saveza i Komunističke partije u Rusku Federaciju.<ref name=Vlast/>
[[Datoteka:RIAN archive 100306 Vladimir Putin, Federal Security Service Director.jpg|thumb|200px|desno|Putin na mjestu direktora [[Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije|Savezne sigurnosne službe Ruske Federacije]] (FSB) 1998. godine]]
[[Predsjednik Rusije|Predsjednik]] [[Boris Jeljcin]] je 26. marta 1997. godine imenovao Putina za zamjenika šefa predsjedničkog štaba, a na ovom poslu je ostao do maja 1998. godine. Također, bio je šef Glavne kontrolne direkcije Odjeljenja za upravljanje predsjedničkom imovinom do juna 1998. godine. Njegov prethodnik na ovom političkom poslu bio je [[Aleksej Kudrin]], a nasljednik je bio [[Nikolaj Patrušev]], budući istaknuti političari i Putinovi saradnici.<ref name=Vlast/>
Putin je 27. juna 1997. u Institutu za rudarstvo u Sankt Peterburgu, pod vodstvom rektora [[Vladimir Litvinenko|Vladimira Litvinenka]], odbranio svoju doktorsku disertaciju iz ekonomije pod nazivom "Strateško planiranje regionalnih resursa u formiranju tržišnih odnosa".<ref>{{cite web|url=http://www.zavtra.ru/cgi/veil/data/zavtra/00/338/32.html|title=ПУТИН – КАНДИДАТ НАУК|date=24. 5. 2000 |publisher=zavtra.ru|language=Russian|archive-url=https://web.archive.org/web/20130806204506/http://www.zavtra.ru/cgi/veil/data/zavtra/00/338/32.html|archive-date=6. 8. 2013 }}</ref> Ovaj primjer predstavlja nastavak običaja u Rusiji da mladi zvaničnik u usponu napiše akademski rad u sred svoje karijere.<ref>Gustafson, Thane. ''[https://books.google.com/books?id=GSH3PhvD82MC&pg=PA246 Wheel of Fortune: The Battle for Oil and Power in Russia]'', p. 246 (Harvard University Press, 2012).</ref> Kada je Putin kasnije postao predsjednik Rusije, njegova disertacija je postala meta optužbi za plagijat od strane kolega sa [[Institut Brookings|Instituta Brookings]]. Iako su optužbe odnosile na disertaciju,<ref name=cdi.org>{{cite web|url=http://www.cdi.org/russia/johnson/2006-78-3a.cfm|title=It All Boils Down to Plagiarism|publisher=Cdi.org|date=31. 3. 2006|access-date=2. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181040/http://www.cdi.org/russia/johnson/2006-78-3a.cfm|archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref name=kommersant-dissertation>{{cite news|url=http://www.kommersant.com/pda/doc.asp?id=662935|title=The President as Candidate|authors=Maxim Shishkin, Dmitry Butrin; Mikhail Shevchuk|newspaper=Kommersant|access-date=30. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511122822/http://www.kommersant.com/pda/doc.asp?id=662935|archive-date=11. 5. 2011}}</ref> akademici sa Instituta Brookings tvrdili su da ona predstavlja [[plagijat]] iako možda nenamjeran.<ref name=cdi.org/> Komisija za disertaciju je kasnije odbacila sve optužbe.<ref name=kommersant-dissertation/><ref>{{cite web|url=http://www.washingtontimes.com/news/2006/mar/24/20060324-104106-9971r/?page=all|date=24. 3. 2006|title=Researchers peg Putin as plagiarist over thesis|website=[[The Washington Times]]|access-date=5. 3. 2014}}</ref>
Putin je 25. maja 1998. godine imenovan za prvog zamjenika šefa predsjedničkog štaba za regione, zamjenjujući na tom mjestu Viktoriju Mitinu. Dana 15. jula iste godine, imenovan je za šefa komisije za pripremu sporazuma o razgraničenju ovlašćenja regiona i saveznog centra koji je povezan sa predsjednikom, zamjenjujući Sergeja Shakhraya. Nakon imenovanja Putina, komisija nije zaključila takve sporazume, iako je tokom Shakhray-ovog mandata na čelu Komisije potpisano 46 sporazuma.<ref>[http://www.itogi.ru/Paper2006.nsf/Article/Itogi_2006_11_19_01_5543.html The Half-Decay Products] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081007063156/http://www.itogi.ru/Paper2006.nsf/Article/Itogi_2006_11_19_01_5543.html |date=7. 10. 2008 }} (in Russian) by Oleg Odnokolenko. Itogi, #47(545), 2 January 2007.</ref> Kasnije, nakon što je postao predsjednik, Putin je otkazao sve te sporazume.<ref name=Vlast/>
Jeljcin je 25. jula 1998. imenovao Putina za direktora Savezne službe bezbjednosti (FSB), glavne obavještajne i bezbjednosne organizacije Ruske Federacije i nasljednika KGB-a.<ref name="RosefieldeHedlund2009">{{cite book|last1=Rosefielde|first1=Steven|authorlink1=Steven Rosefielde|last2=Hedlund|first2=Stefan|authorlink2=Stefan Hedlund|title=Russia Since 1980|url=https://books.google.com/books?id=lNSiw3S8NIUC&pg=PA139|access-date=21. 5. 2017|year=2009|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-84913-5|page=139}}</ref>
===1999: Prvi mandat na mjestu premijera===
{{Glavni| Prvi kabinet Vladimira Putina}}
Putin je 9. avgusta 1999. godine imenovan za jednog od tri prva zamjenika [[Premijer Rusije|premijera]], a kasnije istog dana predsjednik Jeljcin ga je imenovao za vršioca dužnosti premijera Vlade Ruske Federacije. [68] Jeljcin je također najavio da želi da Putin postane njegov politički nasljednik. Kasnije istog dana, Putin je pristao da se kandiduje za predsjednika Ruske Federacije. [69]
Dana 16. avgusta, [[Državna duma]] je odobrila njegovo imenovanje za premijera sa 233 glasa za (84 protiv, 17 uzdržanih), [70] dok je bila potrebna obična većina od 226, što ga je učinilo petim ruskim premijerom za manje od osamnaest mjeseci. O njegovom imenovanju malo ko je očekivao da će Putin, praktično nepoznat široj javnosti, trajati duže od njegovih prethodnika. U početku je bio smatran Jeljcinovim lojalistom. Kao i kod drugih premijera Borisa Jeljcina, Putin nije sam izabrao ministre, njegov kabinet je odredila predsjedničke administracija. [71]
Jeljcinovi glavni protivnici, gradonačelnik Moskve [[Jurij Lužkov]] i bivši premijer [[Jevgenij Primakov]] su već vodili kampanju za predsjedničke izbore.
Oni su se snažno borili da spriječe Putinovo pojavljivanje kao moguċeg nasljednika bolesnog predsjednika. Nakon [[Bombaški napadi na ruske stanove|bombaških napada na ruske stanove]], Putinov ugled kao čovjek [[Red i zakon|reda i zakona]] i njegov neumoljivi pristup [[Drugi čečenski rat|Drugom čečenskom ratu]] protiv [[Čečenska Republika Ičkerija|Čečenske Republike Ičkerije]], pomogli su mu u podizanju njegove popularnosti i omogućili mu da pobijedi sve njegove političke protivnike.
Iako nije bio formalno povezan sa bilo kojom strankom, Putin je obećao svoju podršku novoosnovanoj [[Stranka jedinstva (ruska politička stranka)|Stranci jedinstva]], [72] koja je osvojila drugi najveći postotak narodnih glasova (23,3%) na izborima za ruski parlament (Duma) u decembru 1999. godine, a zauzvrat je dobio podršku te stranke.
===Privremeni predsjednik 1999–2000===
[[Datoteka:Vladimir Putin 31 December 1999-3.jpg|thumb|200px|desno|Putin kao privremeni predsjednik Ruske Federacije 1999. godine.]]
Dana 31. decembra 1999. godine Jeljcin je neočekivano podnio ostavku, a prema [[Ustav Ruske Federacije|Ustavu Ruske Federacije]] imenovao je Putina za privremenog predsjednika.
Po preuzimanju te dužnosti, Putin je otišao na ranije zakazanu posjetu ruskim vojnim jedinicama u Čečeniji.<ref>{{cite news|title=Russia: Putin Travels To Chechnya To Visit Troops|url=http://www.rferl.org/content/article/1093548.html|publisher=[[Radio Free Europe/Radio Liberty]]|date=3. 3. 2000}}</ref>
Prvi predsjednički dekret, koji je Putin potpisao 31. decembra 1999., nazvan je "O garancijama za bivšeg predsednika Ruske Federacije i članovima njegove porodice".<ref>[http://www.rg.ru/oficial/doc/ykazi/1763.htm УКАЗ от 31 декабря 1999 г. № 1763 ''О ГАРАНТИЯХ ПРЕЗИДЕНТУ РОССИЙСКОЙ ФЕДЕРАЦИИ, ПРЕКРАТИВШЕМУ ИСПОЛНЕНИЕ СВОИХ ПОЛНОМОЧИЙ, И ЧЛЕНАМ ЕГО СЕМЬИ''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010219192247/http://www.rg.ru/oficial/doc/ykazi/1763.htm |date=19. 2. 2001 }} [[Rossiyskaya Gazeta]]</ref><ref>{{cite web|author=Александр Колесниченко|url=http://www.newizv.ru/politics/2004-03-18/5273-razvrashenie-pervogo-lica.html|title="Развращение" первого лица. Госдума не решилась покуситься на неприкосновенность экс-президента|publisher=Newizv.ru|access-date=22. 6. 2013}}</ref> Ovo je osiguralo da "optužbe za korupciju protiv predsjednika koji odlazi i njegovih rođaka" neće biti pokrenute.<ref name=Time.com-POTY2007>Ignatius, Adi. [http://www.time.com/time/specials/2007/personoftheyear/article/0,28804,1690753_1690757_1690766-4,00.html Person of the Year 2007: A Tsar Is Born] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130801083711/http://www.time.com/time/specials/2007/personoftheyear/article/0,28804,1690753_1690757_1690766-4,00.html |date=1. 8. 2013 }}, ''[[Time (magazine)|Time]]'', page 4 (19 December 2007). Retrieved 19 November 2009.</ref> To je bilo najupečatljivije u slučaju Mabetexovog podmićivanja u koje su bili uključeni članovi Jeljcinove porodice. Dana 30. avgusta 2000. godine odbačena je krivična istraga (broj 18 / 238278-95) u kojoj je Putin bio jedan od osumnjičenih<ref>{{cite web | url=http://www.novayagazeta.ru/society/11232.html | title=ДЕЛО ПУТИНА | publisher=Novaya Gazeta | date=20–23 March 2000 | access-date=19. 3. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.compromat.ru/page_10200.htm|title=Компромат.Ru / Compromat.Ru: Фигунанты по квартирному делу|website=compromat.ru|access-date=19. 3. 2016}}</ref> kao član gradske vlade Sankt Peterburga.
Zatim je 30. decembra 2000. godine, još jedan predmet protiv glavnog tužioca odbačen "zbog nedostatka dokaza", uprkos hiljadama dokumenata koje je donijelo švicarsko tužilaštvo.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=9s2NCgAAQBAJ|title=Putin's Kleptocracy: Who Owns Russia?|last=Dawisha|first=Karen|date=22. 9. 2015|publisher=Simon and Schuster|isbn=9781476795201|language=en}}</ref> Putin je 12. februara 2001. godine potpisao sličan savezni zakon koji je zamijenio dekret iz 1999. godine. Sudski postupak protiv Putinove navodne [[Korupcija|korupcije]] u izvozu rijetkih metala iz 1992. godine ponovo je pokrenula Marina Salye, ali je bila ušutkana i prisiljena da napusti Sankt Peterburg.<ref>{{cite web | url=http://www.svoboda.org/content/article/1972366.html | title=Почему Марина Салье молчала о Путине 10 лет? | publisher=Radio Svoboda | access-date=19. 3. 2016}}</ref>
Dok su se njegovi politički protivnici pripremali za izbore u junu 2000., Jeljcinova ostavka krajem 1999. godine je dovela do toga da [[Predsjednički izbori u Rusiji 2000.|ruski predsjednički izbori]] budu održani nakon tri mjeseca 26. marta 2000.
Putin je sa 53% osvojenih glasova pobijedio u prvom krugu izbora.<ref name=elections-history>{{cite web|url=http://www.ria.ru/vybor2012_infographics/20120309/590825026.html|title=История президентских выборов в России|website=РИА Новости|access-date=25. 11. 2015}}</ref>
===Prvi predsjednički mandat 2000–2004===
[[Datoteka:Putin and Yeltsin cropped.jpg|thumb|lijevo|250px|Vladimir Putin prilikom polaganja zakletve za predsjednika u maju 2000. godine. Pored njega stoji dotadašnji ruski predsjednik [[Boris Jeljcin]].]]
Ceremonija preuzimanja predsjedničke dužnosti Vladimira Putina dogodila se 7. maja 2000. godine. Putin je imenovao dotadašnjeg ministra finansija, [[Mihail Kasjanov|Mihaila Kasjanova]] za premijera.
Prvi veliki izazov Putinovoj popularnosti došao je u avgustu 2000. godine, kada je kritikovan zbog navodnog pogrešnog postupanja prilikom [[Nesreċa na podmornici Kursk|nesreċe na podmornici Kursk]]. Ta kritika je uglavnom zbog toga što je on ostao na godišnjem odmoru još nekoliko dana nakon nesreċe na podmornici i još nekoliko dana prije nego što je posjetio scenu.<ref name=Kursk>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/1487112.stm Spectre of Kursk haunts Putin], ''[[BBC News]]'', 12 August 2001</ref>
Između 2000. i 2004. godine, Putin je krenuo u obnovu i popravljanje privrednog stanja u osiromašenoj zemlji. Istovremeno, ostvario je i pobjedu u borbi za moć s [[Ruski oligarsi|ruskim oligarsima]], postižući s njima "veliku nagodbu." Ova nagodba omogućila je oligarsima da zadrže većinu svojih ovlaštenja, u zamjenu za njihovu punu podršku i usklađivanje s Putinovom vladom.<ref>''Putin: Russia's Choice'', By Richard Sakwa, (Routledge, 2008) page 143-150</ref><ref>''Playing Russian Roulette: Putin in search of good governance'', by Andre Mommen, in ''Good Governance in the Era of Global Neoliberalism: Conflict and Depolitisation in Latin America, Eastern Europe, Asia, and Africa'', By Jolle Demmers, Alex E. Fernández Jilberto, Barbara Hogenboom (Routledge, 2004)</ref>
Godine 2003. održan je referendum u Čečeniji, usvajanjem novog ustava kojim je proglašeno da je Republika Čečenija dio Rusije, a s druge strane, ovo područje je steklo autonomiju.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/2565049.stm|title=Regions and territories: Chechnya|access-date=9. 4. 2016}}</ref> Čečenija je postepeno stabilizovana održavanjem parlamentarnih izbora i uspostavljanjem regionalne vlade.<ref>{{cite news |url=http://news.independent.co.uk/europe/article2331993.ece |title=Can Grozny be groovy? |work=[[The Independent]] |date=6. 3. 2007 |archive-date=28. 3. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070328082726/http://news.independent.co.uk/europe/article2331993.ece |location=London}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.hrw.org/campaigns/russia/chechnya/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20061121224006/http://www.hrw.org/campaigns/russia/chechnya/ |archive-date=21. 11. 2006 |title=Human Rights Watch Reports, on human rights abuses in Chechnya |publisher=Human Rights Watch |access-date=22. 6. 2013}}</ref> Tokom [[Drugi čečenski rat|Drugog čečenskog rata]] Rusija je ozbiljno onesposobila čečenski pobunjenički pokret. Međutim, sporadični napadi pobunjenika i dalje se pojavljuju na cijelom sjevernom Kavkazu.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rs.html|title=The World Factbook|access-date=25. 11. 2015|archive-date=3. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150703195129/https://www.cia.gov/Library/publications/the-world-factbook/geos/rs.html|url-status=dead}}</ref>
====Vanjska politika====
[[Datoteka:Vladimir Putin in Palestine 29 April 2005-3.jpg|mini|Vladimir Putin sa predsjednikom Palestinske Autonomije [[Mahmoud Abbas|Mahmoudom Abassom]] 2005.]]
Tokom svog prvog mandata na mjestu predsjednika, Putin je pokušao da ojača odnose sa zemljama koje su neposredno u blizini Rusije. Prihvatio je pristup [[Baltičke države|baltičkih država]] [[NATO]]-u. Konkretno, kao rezultat bliskih veza između [[EU|Evropske Unije]] i NATO, on je pojačao kontakte sa [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] i [[Ukrajina|Ukrajinom]] kao bivšim dijelovima SSSR-a.
Predsjednik je iznenadio mnoge [[Rusi|Ruse]], pa čak i svog ministra odbrane, kada je nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada na SAD 11. septembra]], dopustio da američka vojska koristi vojne baze u bivšim sovjetskim republikama u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] prije i za vrijeme napada pod vodstvom SAD-a na [[Talibani|talibanski]] režim u [[Afganistan]]u.
U okviru državne posjete Putin je 25. septembra 2001. godine održao govor u [[Njemačka|njemačkom]] [[Bundestag]]u, koji je nakon kratkog uvoda na [[Ruski jezik|ruskom jeziku]], nastaviouglavnom na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref name="bundestag.de">[http://www.bundestag.de/parlament/geschichte/gastredner/putin/putin/196934 Rede von Wladimir Putin bei einer Sondersitzung von Bundesrat und Bundestag vom 25. September 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170726130340/http://www.bundestag.de/parlament/geschichte/gastredner/putin/putin/196934 |date=26. 7. 2017 }} (Video sowie verlinkt Wortprotokoll), Webseite des Deutschen Bundestages.</ref>
Putin je bio protiv [[Rat u Iraku|rata u Iraku]] 2003. godine.<ref name="bundestag.de"/>
===Drugi predsjednički mandat 2004–2008===
[[Datoteka:Victory Day Parade 2005-26.jpg|thumb|250px|desno|Vladimir Putin sa [[Junichiro Koizumi|Junichirom Koizumijem]], [[Jacques Chirac|Jacquesom Chiracom]], [[Gerhard Schröder|Gerhardom Schröderom]], [[Silvio Berlusconi|Silviom Berlusconijem]], [[George W. Bush|Georgom W. Bushom]] i drugim državnicima u Moskvi, 9. maja 2005.<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=YRYiTmjOoj0 |title=Russian President Vladimir Putin Arrives at Bush Home in Maine |date=7. 2. 2007 |publisher=Associated Press, USA |via=YouTube |access-date=21. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=PhkI__TvJYk |title=Presidents Bush and Putin Press Conference in Maine |date=2. 7. 2007 |publisher=Associated Press, USA |via=YouTube |access-date=21. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=rKeFXs8a0Xk |title=President George W. Bush on The Ellen Show |date=2. 3. 2017 |publisher=TheEllenShow, USA |via=YouTube |access-date=21. 4. 2017}}</ref>]]
Dana 14. marta 2004. godine Vladimir Putin je na [[Izbori za predsjednika Ruske Federacije 2004.|izborima za predsjednika Ruske Federacije]] ponovo izabran za predsjednika, dobivši 71% glasova.<ref name=elections-history/> [[Talačka kriza u Beslanu|Kriza talaca u školi u Beslanu]] dogodila se u septembru 2004, u kojoj je poginulo više stotina osoba. Mnogi u ruskoj štampi i međunarodnim medijima upozorili su da bi smrt 130 talaca u spasilačkoj operaciji specijalnih snaga tokom [[Kriza sa taocima u moskovskom teatru|krize sa taocima u moskovskom teatru]] 2002. godine ozbiljno ugrozila popularnost predsjednika Putina. Međutim, ubrzo nakon završetka opsade, ruski predsjednik je uživao rekordno dobre ocjene javnog mnijenja - 83% Rusa izjavilo je da su zadovoljni Putinom i njegovim rješavanjem opsade.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2565585.stm Moscow siege leaves dark memories], ''[[BBC News]]'', 16 December 2002</ref>
Desetogodišnji period koji je prethodio usponu Putina nakon raspada sovjetske vladavine bio je period prevrata u Rusiji.<ref>{{cite news|title=On this Day December 25: Gorbachev resigns as Soviet Union breaks up|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/25/newsid_2542000/2542749.stm|access-date=23. 12. 2016|work=BBC News}}</ref> U govoru u [[Kremlj]]u iz 2005. Putin je okarakterisao kolaps Sovjetskog Saveza kao "najveću geopolitičku katastrofu 20.-og vijeka, te da je epidemija raspadanja zahvatila i samu Rusiju."<ref>{{cite journal|last1=Gold|first1=Martin|title=Understanding the Russian Move into Ukraine|journal=The National Law Review|date=16. 9. 2015|url=http://www.natlawreview.com/article/understanding-russian-move-ukraine|access-date=23. 12. 2016}}</ref> Nekadašnje sovjetske stabilne mreže socijalne zaštite je nestalo i životni vijek stanovništva je opao u vremenu koji je prethodio Putinovoj vladavini.<ref>{{cite news|last1=Krainova|first1=N.|title=Life Expectancy in Russia Is Stagnant, Study Says|url=https://themoscowtimes.com/news/life-expectancy-in-russia-is-stagnant-study-says-22106|access-date=23. 12. 2016|work=The Moscow Times|date=5. 3. 2013}}</ref> U 2005. godini pokrenuti su nacionalni prioritetni projekti za poboljšanje zdravstvene zaštite, [[Obrazovni sistem u Rusiji|obrazovanja]], stanovanja i [[Poljoprivreda u Rusiji|poljoprivrede]] u Rusiji.<ref name=bofit>{{cite journal|journal=BOFIT Online |url=http://www.suomenpankki.fi/en/suomen_pankki/organisaatio/asiantuntijoita/Documents/bon0608.pdf |title=The challenges of the Medvedev era |date=24. 6. 2008 |access-date=24. 9. 2011 |issn=1456-811X |archive-url=https://web.archive.org/web/20120320025511/http://www.suomenpankki.fi/en/suomen_pankki/organisaatio/asiantuntijoita/Documents/bon0608.pdf |archive-date=20. 3. 2012 |df= }}</ref><ref name=bbc-demography>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/russian/mobile/russia/2012/04/120411_putin_duma_constitution.shtml|title=BBC Russian – Россия – Путин очертил "дорожную карту" третьего срока|publisher=BBC|access-date=25. 11. 2015}}</ref>
[[Datoteka:Vladimir Putin 8 March 2008-3.jpg|thumb|lijevo|250px|Putin sa njemačkom kancelarkom [[Angela Merkel|Angelom Merkel]] u martu 2008.]]
Nastavak krivičnog gonjenja tada najbogatijeg čovjeka Rusije, predsjednika naftne i gasne kompanije [[Yukos]] [[Mihail Hodorkovski|Mihaila Hodorkovskog]], zbog prevare i utaje poreza, međunarodna štampa je smatrala odmazdom za donacije Hodorkovskog liberalnim i komunističkim protivnicima Kremlja. Vlada je izjavila da je Hodorkovski "korumpirao" veliki dio Dume kako bi spriječio promjene u poreznom zakonu. Hodorkovski je uhapšen, Yukos je bankrotirao, a imovina kompanije prodata je na dražbi ispod tržišne vrijednosti, pri čemu je najveći udio imovine kupila državna kompanija [[Rosneft]].<ref>[http://www.themoscowtimes.com/opinion/article/how-to-steal-legally/302115.html How to Steal Legally] ''[[The Moscow Times]]'', 15 February 2008 (issue 3843, page 8).</ref> Sudbina Yukosa smatrana je znakom šireg pomaka Rusije ka sistemu [[Državni kapitalizam|državnog kapitalizma]].<ref>[http://www.nationalreview.com/comment/gvosdev200311050739.asp ''Putin’s Gamble. Where Russia is headed''] by [[Nikolas Gvosdev]], nationalreview.com, 5 November 2003. {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20081228011223/http://www.nationalreview.com/comment/gvosdev200311050739.asp |date=28. 12. 2008 }}</ref><ref>[https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A37580-2004Jul8.html ''Putin's Kremlin Asserting More Control of Economy. Yukos Case Reflects Shift on Owning Assets, Notably in Energy''] by [[Peter Baker (author)|Peter Baker]], ''[[The Washington Post]]'', 9 July 2004.</ref> Ovo je naglašeno u julu 2014. kada je akcionarima Yukosa dodijeljeno 50 milijardi dolara odštete od strane [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]] u [[Hag]]u.<ref name="YukosCase">{{cite news|title=Hague court awards $50 bn compensation to Yukos shareholders|url=http://www.russiaherald.com/index.php/sid/224207121/scat/723971d98160d438/ht/Hague-court-awards-50-bn-compensation-to-Yukos-shareholders|access-date=29. 7. 2014|work=Russia Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20140730050514/http://www.russiaherald.com/index.php/sid/224207121/scat/723971d98160d438/ht/Hague-court-awards-50-bn-compensation-to-Yukos-shareholders|archive-date=30. 7. 2014|url-status=dead}}</ref>
Dana 7. oktobra 2006. godine, [[Ana Politkovska]], novinarka koja je izložila [[Korupcija|korupciju]] u [[Ruska kopnena vojska|ruskoj vojsci]] i njeno ponašanje u Čečeniji. Ubijena je u predvorju njene stambene zgrade, na Putinov rođendan. Smrt Politkovske izazvala je međunarodne kritike, sa optužbama da Putin nije uspio zaštititi nove nezavisne medije u zemlji.<ref>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/opinion/commentators/joan-smith/joan-smith-putins-russia-failed-to-protect-this-brave-woman-419313.html|title=Putin's Russia failed to protect this brave woman – Joan Smith|work=The Independent|date=9. 10. 2006|access-date=22. 6. 2013|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20081207030505/http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/joan-smith/joan-smith-putins-russia-failed-to-protect-this-brave-woman-419313.html|archive-date=7. 12. 2008}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.democracynow.org/article.pl?sid=06/10/09/1358259 |title=Anna Politkovskaya, Prominent Russian Journalist, Putin Critic and Human Rights Activist, Murdered in Moscow |website=Democracy Now |date=9. 10. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061010184602/https://www.democracynow.org/article.pl?sid=06%2F10%2F09%2F1358259 |archive-date=10. 10. 2006 |df= }}</ref> Sam Putin je rekao da je njena smrt vladi donijela više problema nego njeni spisi.<ref>{{cite news|first=Andrey|last=Kolesnikov|title=Vladimir Putin and Angela Merkel Work Together|work=Kommersant|url=http://www.kommersant.com/p712110/r_527/Putin_visit_Germany/|date=11. 10. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930184736/http://www.kommersant.com/p712110/r_527/Putin_visit_Germany/|archive-date=30. 9. 2007}}</ref>
[[Datoteka:Funeral of Boris Yeltsin-23.jpg|thumb|250px|desno|Putin, [[Bill Clinton]] i [[George H. W. Bush]] na sahrani Borisa Jeljcina u Moskvi.]]
Godine 2007. "Marševe nesaglasnih" je organizovala opoziciona grupa [[Druga Rusija (koalicija|Druga Rusija]]<ref>{{cite news|last=Lee|first=Steven|url=https://www.nytimes.com/2007/03/10/world/europe/10kasparov.html?ex=1331182800&en=2f3ff57730367a82&ei=5088&partner=rssnyt&emc=rss|title=Kasparov, Building Opposition to Putin|location=Russia|work=The New York Times|date=10. 3. 2007|access-date=2. 3. 2010}}</ref> koju je predvodio bivši [[šah]]ovski šampion [[Garry Kasparov]] i nacionalno boljševički vođa [[Eduard Limonov]]. Nakon prethodnih upozorenja, demonstracije u nekoliko ruskih gradova praċene su policijskom akcijom, koja je uključivala ometanje putovanja demonstranata i hapšenje 150 ljudi koji su pokušali probiti policijske linije<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7110910.stm|work=BBC News|title=Garry Kasparov jailed over rally|date=24. 11. 2007|access-date=9. 4. 2010}}</ref>
Putin je 12. septembra 2007. godine raspustio vladu na zahtjev premijera [[Mihail Fradkov|Mihaila Fradkova]]. Fradkov je komentirao da je predsjedniku trebalo dati "slobodnu ruku" uoči parlamentarnih izbora. [[Viktor Zubkov]] je imenovan za novog premijera.<ref>{{cite news|url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,296505,00.html|title=Putin Dissolves Government, Nominates Viktor Zubkov as New Prime Minister|publisher=Fox News Channel|date=12. 9. 2007|access-date=2. 3. 2010}}</ref>
U decembru 2007. godine, stranka [[Jedinstvena Rusija]] je osvojila 64,24% glasova građana u njihovoj kandidaturi za Državnu Dumu prema preliminarnim rezultatima izbora.<ref>[https://archive.is/20120908051006/http://www.rbc.ru/rbcfreenews.shtml?/20071204122205.shtml Election Preliminary Results for United Russia], 4 December 2007, Rbc.ru</ref> Pobjedu Jedinstvene Rusije na izborima u decembru 2007. mnogi su smatrali pokazateljem snažne podrške naroda tadašnjem ruskom rukovodstvu i njegovoj politici.<ref>[http://www.izvestia.ru/politic/article3110945/ Russians Voted In Favour of Putin] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511161657/http://www.izvestia.ru/politic/article3110945/ |date=11. 5. 2011 }}, 4 December 2007, ''Izvestia''</ref><ref>[http://www.izvestia.ru/politic/article3110880/ Assenters' March] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511161622/http://www.izvestia.ru/politic/article3110880/ |date=11. 5. 2011 }}, 3 December 2007, ''Izvestia''</ref>
====Politika prema bivšem sovjetskom prostoru====
[[Datoteka:Vladimir Putin in Ukraine April 2011-6.jpeg|thumb|250px|lijevo|Putin sa ukrajinskim ministrom-predsjednikom [[Mikola Azarov|Mikolom Azarovim]] 2011.]]
Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991. godine, Rusija nije više bila u stanju da gradi status supersile. Tokom Jeljcinovog problematičnog mandata, čak je i očuvanje statusa velike sile izgledalo upitno.
Putin je težio da zadrži ili proširi isti status Rusije kao velike sile. Stoga je radio na stabilizaciji i ojačanju ruskog utjecaja u državama nasljednicama Sovjetskog Saveza i državama bivšeg [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Istovremeno, sve veći utjecaj Zapada, a posebno SAD-a u ovom regionu, prema Putinu treba biti ograničen ili potisnut. Raspad Sovjetskog Saveza on je u jednoj izjavi za novinare opisao kao "najveću geopolitičku katastrofu" 20. vijeka.<ref>[http://online.wsj.com/news/articles/SB10001424052702304185104579437483495506904 ''The Roots of the Ukraine Crisis – Putin’s Russia is using military might to rewrite the history of the Soviet collapse.''] In: ''WSJ.'' 14. März 2014; Zitat: „The roots of today’s crisis go back to the last days of the Soviet Union, whose demise Mr. Putin has lamented as the ‚greatest geopolitical catastrophe of the century‘.“</ref> [[Anatolij Čubais]] je 2003. godine zahtijevao "liberalno carstvo" u namjeri da vrati u svoju sferu utjecaja vladavinu prava, slobodu i demokratiju i vlastitu privlačnost za zemlje izgubljene zbog raspada Sovjetskog Saveza. Prema njegovoj izjavi: {{Citat|"Putin danas nudi drugačije, neslobodno carstvo."}}<ref name="Spiegel Einflussbereich">[http://magazin.spiegel.de/EpubDelivery/spiegel/pdf/123879294 ''Kalt, skrupellos – erfolgreich?: Mit Macht und Erpressung hat Präsident Putin die Ukraine in den Moskauer Einflussbereich zurückgeholt. Nicht sein einziger politischer Erfolg in diesem Jahr. Was treibt den Mann im Kreml?''] In: ''Der Spiegel.'' 51/2013 vom 16. Dezember 2013.</ref>
Putin je otvoreno podržao predsjedničke izbore u Ukrajini i njegovog favoriziranog kandidata [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] u novembru 2004. godine. Janukovič se založio za bliže povezivanje Ukrajine sa Rusijom, a ne sa Zapadom ili EU. Nakon izbora u sjeni manipulacije na obje strane, Janukovič je prvi put proglašen pobjednikom. To je dovelo do nekoliko sedmica protesta jednog dijela ukrajinskog stanovništva, koji je uz podršku zapadnih država, ali i od strane [[OSCE]]-a pozvao na nove izbore bez manipulacije. Putin je čestitao Janukoviču kao prvi šef države na pobjedi. Zvanično priznanje izbornog rezultata od strane ruskog predsjednika trebalo bi da dovede u pitanje legitimnost izbornih rezultata. Međutim, Vrhovni sud Ukrajine zabranio je službeno objavljivanje zvaničnog rezultata. Predsjednik [[Leonid Kučma]] otputovao je u Moskvu da se sastane sa Vladimirom Putinom, koji je podržao Kučmu u njegovom zahtjevu da ponovi pune izbore. Na ponovljenim izborima u februaru 2010. pobijedio je prozapadno orijentisani [[Viktor Juščenko]].
Iako je Putin ponovo potvrdio svoju želju da sarađuje sa Juščenkom, poraz kandidata Viktora Janukoviča, koji je bio blizak [[Kremlj]]u, smatra se Putinovim vanjskopolitičkim porazom.
Povodom Putinovog 60. rođendana 2012. godine, njemački časopis ''Fokus'' je analizirao Putinovu politiku u šest oblasti (stabilnost, sovjetska nostalgija, modernizacija, snažna Rusija, oligarsi, demokratija), navodeći: {{Citat|"Što duže Putin drži ogromno carstvo silom i protivi se demokratizaciji, tim je veća opasnost od njegovog raspada. "}}<ref>[http://www.focus.de/politik/ausland/tid-27602/zum-60-geburtstag-des-russischen-praesidenten-die-sechs-groessten-mythen-um-wladimir-putin_aid_833795.html ''Die sechs größten Mythen um Wladimir Putin.''] In: ''Focus.'' 7. Oktober 2012.</ref>
===Politika prema Zapadu===
[[Datoteka:Bush&Putin33rdG8.jpg|thumb|150px|desno|Vladimir Putin i [[George W. Bush]] tokom [[Samit G8 u Heiligendammu 2007.|samita G8 u Heiligendammu]] 2007. godine.]]
Putin je 25. aprila 2005. izazvao iritaciju na Zapadu i kod svojih saveznika kada je slučaj Sovjetskog Saveza opisao kao "najveću geopolitičku katastrofu vijeka" u govoru na nacionalnoj televiziji u Dumi. Iako je kasnije objasnio da je ova primjedba poslužila kao puko pojašnjenje političkih i društvenih posljedica ovog događaja i da se ne treba shvatiti kao nostalgija. Tokom [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|krize na Krimu 2014. godine]], ovu primjedbu su ponovo uzeli razni mediji, kao naprimjer, američki časopis [[The Wall Street Journal]]: On je također doveo u pitanje legalnost ukrajinskog glasanja o nezavisnosti 1991. godine.<ref>[http://online.wsj.com/news/articles/SB10001424052702304185104579437483495506904 ''The Roots of the Ukraine Crisis – Putin’s Russia is using military might to rewrite the history of the Soviet collapse.''] In: ''Wall Street Journal.'' 14. März 2014; “But Mr. Yeltsin’s policy of trying to peacefully reintegrate the former Soviet space was reversed by his successor, Mr. Putin, who invaded Georgia in 2008 and Ukraine in 2014.”</ref>
Putin je bio prvi ruski predsjednik koji je službeno održao govor na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] u službenom govoru 6. jula 2005. godine u Moskvi kao mjestu održavanja [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] 2012. godine.
Dana 8. septembra 2005. u Berlinu je potpisan sporazum u prisustvu njemačkih i ruskih šefova vlada za izgradnju baltičkog gasovoda [[sjeverni tok]]. Potpisnici sporazuma su bili predsjednici njemačkih korporacija [[BASF]] i [[E.ON]], a na ruskoj strani ruska kompanija [[Gazprom]]. Sporazumom se uspostavlja saradnja između tri kompanije za izgradnju sjevernoevropskog gasovoda, koji će teći od ruske luke na [[Baltičko more|Baltičkom moru]] [[Viborg (Rusija)|Viborg]] do njemačke baltičke obale na udaljenosti od 1.200 km kroz Baltičko more. Putinov bliski prijatelj [[Gerhard Schröder]], koji je u vrijeme objave još uvijek bio njemački kancelar, trebalo je da preuzme predsjedavanje konzorcijumom za gasovod, izazvavši kritiku opozicije.
[[Datoteka:Putin merkel.jpg|thumb|200px|lijevo|Putin i [[Angela Merkel]] tokom sastanka u [[sibir]]skom gradu [[Tomsk]]u 2006. godine.]]
Približavanje cijena gasa za Ukrajinu evropskom nivou, objavljeno u martu 2005. godine, široko je prošireno od strane zapadnih medija u vrijeme rusko-ukrajinskog gasnog spora koji je izbio u decembru 2005. godine kao Putinova reakcija na politički razvoj u susjednoj zemlji. Kasnije je, međutim, Moskva izvršila prilagođavanje cijena savezničkim državama kao što je [[Bjelorusija]].
Putin je 17. novembra 2005. godine zajedno sa [[Turska|turskim]] premijerom [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepom Tayyipom Erdoğanom]] i [[italija]]nskim premijerom [[Silvio Berlusconi|Silviom Berlusconijem]] otvorio rusko-turski plinovod [[Blue Stream]] u [[Samsun]]u (Turska).
Putin dodatno proširuje ruske zahtjeve za svjetski utjecaj, koristeći potražnju za energijom u Evropi. Putin je 21. oktobra 2006. uvjerio 25 lidera EU na samitu u [[Lahti]]ju u [[Finska|Finskoj]] da je Rusija otvorena za energetsko partnerstvo sa Evropskom unijom, ali je odbacio potpisivanje Energetske povelje Zapada. Na taj način je zadržao kontrolu nad ruskim gasovodnim sistemom za Evropljane.
Putin je u svom govoru na [[Minhenska konferencija o sigirnosti|Konferenciji o sigurnosti u Münchenu]] u februaru 2007. formulisao oštro odbacivanje Zapada.<ref>[http://www.nzz.ch/meinung/kommentare/versuch-einer-bilanz-obamas-strategie-der-geduld-ld.114486 Obama und die Geduld], NZZ, 5. September 2016; „Bereits 2007 schleuderte Präsident Putin an der Münchner Sicherheitskonferenz dem Westen ein «Nein» entgegen.“</ref>
Ovo partnerstvo se očekivalo<ref>[http://www.spiegel.de/politik/ausland/sicherheitskonferenz-in-muenchen-putin-schockt-die-europaeer-a-465634.html Putin schockt die Europäer], Spiegel, 10. Februar 2007</ref> zbog učešća Rusije u međunarodnim institucijama. "Povratak hladnom ratu?", Pod naslovom BBC<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6350847.stm Putin’s speech: Back to cold war?] BBC, 10. Februar 2007</ref> opisao je utisak mnogih učesnika na ovoj konferenciji.<ref>[http://www.rferl.org/a/1074671.html Russia: Washington Reacts To Putin’s Munich Speech], RFERL, 13. Februar 2007; “Putin’s comments reminded more than a few observers of the verbal exchanges between Moscow and Washington during the Cold War.”</ref><ref>[https://www.securityconference.de/en/about/munich-moments/a-breeze-of-cold-war/ Vladimir Putin’s inflammatory speech terrifies the audience at the Munich Security Conference 2007], Oliver Rolofs für MSC</ref> U augustu 2007. godine, ruski bombarderi prvi put nakon 15 godina su letjeli blizu obala Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država.<ref>[http://www.faz.net/aktuell/politik/machtanspruch-russische-langstreckenbomber-wieder-permanent-in-der-luft-1459705.html Russische Langstreckenbomber wieder permanent in der Luft], FAZ, 17. August 2007</ref><ref>[https://www.welt.de/politik/article1093328/Russische-Bomber-ueberfliegen-Nato-Stuetzpunkt.html Wie im Kalten Krieg – Russische Bomber überfliegen Nato-Stützpunkt], Die Welt, 9. August 2007</ref>
===Drugi mandat na mjestu premijera 2008–2012===
{{Glavni|Drugi Putinov kabinet}}
Po ustavu Ruske Federacije Putin nije mogao da se kandiduje za treći uzastopni predsjednički mandat. Prvi zamjenik premijera [[Dmitrij Medvedev]] izabran je za njegovog nasljednika. Tokom prebacivanja vlasti 8. maja 2008. godine, samo dan nakon predaje predsjedništva Medvedevu, Putin je imenovan za premijera Rusije, zadržavajući svoj politički utjecaj.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2008/05/09/world/europe/09russia.html|title=Putin Is Approved as Prime Minister|date=9. 5. 2008|work=The New York Times}}</ref>
[[Datoteka:Vladimir Putin 11 March 2008-1.jpg|thumb|250px|desno|Putin sa [[Dmitrij Medvedev|Dmitrijem Medvedevim]] u martu 2008.]]
U jednom razgovoru sa novinarima Putin je izjavio da je prevazilaženje posljedica svjetske privredne krize jedno od dva glavnih dostignuća tokom njegovog drugog premijerskog mandata. Drugo dostignuċe je bio stabilizacija brojnosti ruskog stanovništva između 2008. i 2011. godine nakon dugog perioda [[Demografija|demografskog]] kolapsa koji je počeo 1990-ih.<ref name=bbc-demography/>
Na kongresu Jedinstvene Rusije u Moskvi 24. septembra 2011. godine, Medvedev je zvanično predložio da Putin bude predsjednik 2012. godine, što je Putin prihvatio. Imajući u vidu gotovo potpunu nadmoċnost u ruskoj politici stranke [[Jedinstvena Rusija]], mnogi svjetski posmatrači su vjerovali da je Putin bio siguran u treći predsjednički mandat. Tim potezom Medvedev se oslanjao na ulaznicu za Jedinstvenu Rusiju na parlamentarnim izborima u decembru 2011. godine, s ciljem da postane premijer na kraju svog predsjedničkog mandata.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-15045816|title=Russia's Putin set to return as president in 2012|date=24. 9. 2011|access-date=24. 9. 2011|work=BBC News}}</ref>
Poslije parlamentarnih izbora 4. decembra 2011, desetine hiljada [[Rusi|Rusa]] učestvovalo je u protestima zbog navodne izborne prevare, najvećih protesta tokom Putinove vladavine. Demonstranti su kritikovali Putina i Jedinstvenu Rusiju i zatražili poništenje izbornih rezultata.<ref name=GuardLive>[https://www.theguardian.com/global/2011/dec/10/russia-elections-putin-protest ''Russian election protests – follow live updates''], ''The Guardian''. Retrieved 10 December 2011</ref> Ti protesti izazvali su strah od [[obojene revolucije]] u društvu.<ref>[http://www.politonline.ru/comments/10432.html Как митинг на Поклонной собрал около 140 000 человек] politonline.ru {{ru simbol}}</ref><ref name=rian-manezhnaya>{{cite news|url=http://en.rian.ru/russia/20120304/171729884.html|title='We Won in Fair and Open Fight' – Putin|author=Sputnik|date=4. 3. 2012|agency=RIA Novosti|access-date=25. 11. 2015|archive-date=31. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731193621/http://en.rian.ru/russia/20120304/171729884.html|url-status=dead}}</ref><ref name=rian-luzhniki>{{cite news|url=http://en.rian.ru/video/20120223/171487865.html|title=Putin Supporters Fill Moscow Stadium|author=Sputnik|date=23. 2. 2012|agency=RIA Novosti|access-date=25. 11. 2015}}</ref> Putin je navodno organizovao nekoliko paravojnih grupa odanih njemu i Ujedinjenoj Rusiji u periodu između 2005. i 2012. godine.<ref>{{Citation|last=Frum|first=David|title=What Putin Wants|journal=The Atlantic|volume=313|issue=5|pages=46–48|date=juni 2014}}</ref>
===Treći predsjednički mandat 2012–2018===
====Produženi mandat i izbori====
Putin je pobijedio na predsjedničkim izborima 4. marta 2012. godine u prvom krugu izbora.<ref name="RIADemo">[http://de.rian.ru/politics/20120307/262893311.html ''Protest vor Amtseinführung in Russland – Blutige Proteste bei Demo gegen Putin.''] auf: ''Ria Novosti.'' 13. Sept. 2014.</ref> Preuzimanje mandata izvršeno je 7. maja 2012. godine. Mandat ruskog predsjednika već je produžen 2010. za tadašnjeg budućeg predsjednika na 6 godina<ref>[https://www.welt.de/politik/ausland/article120200654/Putin-liebaeugelt-schon-mit-der-vierten-Amtszeit.html ''Putin liebäugelt schon mit der vierten Amtszeit.''] In: ''[[Die Welt]].'' 20. September 2013.</ref><ref>[http://www.sueddeutsche.de/politik/russland-medwedjew-verlaengert-praesidenten-amtszeit-1.368491 ''Medwedjew verlängert Präsidenten-Amtszeit.''] In: ''[[Süddeutsche Zeitung]].'' 17. Mai 2010.</ref>, a sljedeći predsjednički izbori održavaju se 18. marta 2018. godine. Ponovni izbor Putina 2018. godine uslijedio je zbog nadmoċnosti pristalica u Dumi nakon parlamentarnih izbora 2016. kao sigurnih. Prema mišljenju posmatrača, problem legitimnosti predsjednika proizašao bi iz odsustva alternativa i političke apatije stanovništva zbog ove nepromjenljivosti.<ref>[http://www.dw.com/de/kommentar-offensichtlicher-wahlbetrug-in-russland/a-19561396 Kommentar: Offensichtlicher Wahlbetrug in Russland], Deutsch Welle, 19. September 2016</ref> Pored ponekad dugogodišnjih suparničkih kandidata objavljenih u oktobru 2017. godine, poput [[Ksenija Sobčak|Ksenije Sobčak]] koja je objavila svoju kandidaturu, zbog koje su izbori prema istom mišljenju zanimljiviji: povećanje političke težine izbora u očekivanim debatama i očekivano veće učešće birača bilo je u interesu Kremlja.<ref name="ZDFlight">[https://www.zdf.de/nachrichten/heute-in-europa/opposition-light-fuer-putin-100.html Krim gehört Ukraine – Opposition light für Putin?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190409132335/https://www.zdf.de/nachrichten/heute-in-europa/opposition-light-fuer-putin-100.html |date=9. 4. 2019 }}, ZDF, 27. Oktober 2017</ref> Dok Putin nije komentarisao svoju kandidaturu do 6. decembra 2017, Sobčakovu kandidaturu, koja je očigledno dobro prihvaćena od strane državnih medija, komentarisana je kao "fasada" (prema časopisu Der Spiegel)<ref>Christina Hebel: [http://www.spiegel.de/politik/ausland/xenia-sobtschak-die-grosse-kandidatin-show-a-1174470.html ''Die wolkige Frau Sobtschak''], Spiegel Online vom 24. Oktober 2017</ref>, kao pomoć Kremlju, te "uvažavanje privida demokratije" (prema NZZ). Također, pošto je njena kandidatura započela mjesec dana ranije od predsedničke administracije, smatrana je kao "kandidatura Putinove milosti"<ref name="welt-170181689">{{cite web | url=http://www.welt.de/politik/ausland/article170181689/Das-It-Girl-von-Putins-Gnaden.html | title=Russland: Das It-Girl von Putins Gnaden | author=Pavel Lokshin | werk=[[Die Welt#Online-Ausgabe|welt.de]] | date=31. 10. 2017 |zugriff=2018-10-7}}</ref> ili kao kandidat za opoziciju opozicije,<ref>[https://www.welt.de/politik/ausland/article169806766/Xenia-Sobtschak-die-Spoilerkandidatin.html Xenia Sobtschak, die Spoilerkandidatin], die Welt, 19. Oktober 2017</ref> što je također isto tako viđeno u nezavisnim ruskim medijima. Rostislav Turovski je njenu kandidaturu nazvao pitanjem koje je dogovoreno sa vlastima<ref>[https://www.novayagazeta.ru/articles/2017/10/18/74247-kandidat-protiv-vseh Kandidatin „gegen alle“], [[Nowaja Gaseta]], 18. Oktober 2017</ref>, dok je Arkadij Dubnov napomenuo da bi kandidatura bez obzira na pozadinu administracije bila korisna.<ref>[https://echo.msk.ru/programs/personalno/2086294-echo/ Arkadij Dubnow im Interview], [[Echo Moskwy]], 6. November 2017</ref> Predsjednikova najava njegove vlastite kandidature je bila očekivana u više navrata. Prema ruskom poslovnom časopisu [[Vedomosti]], "jedina napetost ovih izbora" završena je 6. decembra 2017.<ref>[https://www.vedomosti.ru/opinion/articles/2017/12/06/744413-obyavlenie-putina Warum Putins Ankündigung der Teilnahme an Wahlen nicht wichtig ist – Die einzige Spannung der Wahl ist vorbei.], Wedomosti, 6. Dezember 2017</ref> "Estetika susreta sa radnim ljudima" izabrana je na sastanku sa radnicima "[[GAZ]]-a", kako je komentarisala [[Novaya Gazeta]].<ref>[https://www.novayagazeta.ru/articles/2017/12/06/74822-putin Der Präsident wählte die Leute], Nowaja Gaseta, 6. Dezember 2017</ref> Britanski časopis [[The Independent]] je opisao predizbornu kampanju, koje nije ni bilo: nije bilo predizbornih poruka, već jednostavno perspektiva "da će predsjednik djelovati predsjednički".<ref>[http://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-election-2018-vladimir-putin-presidential-campaign-on-the-road-novosibirsk-vote-latest-a8202971.html Russia election 2018: On the road with Vladimir Putin’s weird, non-existent presidential campaign], The Independent, 9. Februar 2018</ref>
====Intervencija u Siriji====
Dana 30. septembra 2015., predsjednik Putin odobrio je rusku vojnu intervenciju u [[Sirija|sirijskom građanskom ratu]], nakon formalnog zahtjeva sirijske vlade za vojnu pomoć protiv pobunjeničkih i džihadističkih skupina.<ref>{{cite news|url=https://www.latimes.com/world/europe/la-fg-kremlin-oks-troops-20150930-story.html|title=Russia Launches Airstrikes in Syria Amid U.S. Concern About Targets|date=30. 9. 2015|access-date=7. 10. 2015|work=Los Angeles Times|author1=Patrick J. McDonnell|author2=W.J. Hennigan|author3=Nabih Bulos}}</ref>
Ruske vojne aktivnosti sastojale su se od zračnih udara, udara krstarećih raketa i upotrebe savjetnika na prvoj crti i ruskih specijalnih snaga protiv militantnih grupa suprotstavljenih sirijskoj vladi, uključujući sirijsku opoziciju, kao i [[Islamska Država|Islamsku državu Iraka i Levanta]] (ISIL), front al-Nusra (al-Qaeda na Levantu), Tahrir al-Sham, Ahrar al-Sham i osvajačka vojska.<ref>{{cite news|url=https://www.usnews.com/news/world/articles/2015/10/08/syrian-general-russian-strikes-helping-ground-offensive |title=Clashes between Syrian troops, insurgents intensify in Russian-backed offensive |date=8. 10. 2015 |access-date=10. 10. 2015 |work=U.S. News & World Report |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151009151540/http://www.usnews.com/news/world/articles/2015/10/08/syrian-general-russian-strikes-helping-ground-offensive |archive-date=9. 10. 2015 }}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/syrian-army-general-says-new-ground-offensive-backed-by-russian-air-strikes-will-eliminate-a6686086.html|title=Syrian army general says new ground offensive backed by Russian air strikes will 'eliminate terrorists'|first=Lizzie|last=Dearden|date=8. 10. 2015|access-date=10. 10. 2015|work=The Independent}}</ref> Nakon Putinove najave 14. marta 2016. da je misija koju je postavio za rusku vojsku u Siriji "u velikoj mjeri ostvarena" i naredio povlačenje "glavnog dijela" ruskih snaga iz Sirije,<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-35807689 |title=Syria conflict: Russia's Putin orders 'main part' of forces out |work=[[BBC World Service]] |date=14. 3. 2016 |access-date=14. 3. 2016}}</ref> ruske snage raspoređene u Siriji nastavile su aktivno djelovati u znak podrške sirijskoj vladi.<ref>{{cite web|url=http://newsru.com/russia/18mar2016/sir.html|title=Новости NEWSru.com :: Генштаб ВС РФ объявил о новых авиаударах по террористам в Сирии|access-date=9. 4. 2016}}</ref>
====Rusko miješanje u američke izbore====
U januaru 2017. godine, procjena američke obavještajne zajednice izrazila je "veliko povjerenje" da je Putin lično naredio "kampanju utjecaja", u početku da ocrni [[Hillary Clinton]] i našteti njenim izbornim šansama i potencijalnom predsjedništvu, a zatim razvija "jasnu preferenciju" za [[Donald Trump|Donalda Trumpa]].<ref>{{cite news |title=Background to 'Assessing Russian Activities in Recent US Elections': The Analytic Process and Cyber Incident Attribution |date=6. 1. 2016 |work=[[The New York Times]]|publisher=Office of the Director of National Intelligence and National Intelligence Council |url=https://www.nytimes.com/interactive/2017/01/06/us/politics/document-russia-hacking-report-intelligence-agencies.html |page=11 |access-date=8. 1. 2017 |url-access=subscription| quote="We assess with high confidence that Russian President Vladimir Putin ordered an influence campaign in 2016 aimed at the US presidential election, the consistent goals of which were to undermine public faith in the US democratic process, denigrate Secretary Clinton, and harm her electability and potential presidency. We further assess Putin and the Russian Government developed a clear preference for President-elect Trump."}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2017/01/06/us/politics/russia-hack-report.html|title=Putin Ordered 'Influence Campaign' Aimed at U.S. Election, Report Says|first=David E.|last=Sanger|date=6. 1. 2017|work=The New York Times}}</ref> I Trump<ref name="FactCheck_meddling">{{cite news|url=https://www.factcheck.org/2018/02/words-trump-russian-meddling/|title=In His Own Words: Trump on Russian Meddling|last1=Kiely|first1=Eugene|date=19. 2. 2018|work=[[FactCheck.org]]|last2=Gore|first2=D'Angelo}}</ref><ref name="Politifact_Meddling">{{cite news|url=http://www.politifact.com/truth-o-meter/statements/2018/feb/19/donald-trump/donald-trump-falsely-denies-he-denied-russian-medd/|title=Donald Trump falsely says he never denied Russian meddling|last1=Greenberg|first1=Don|date=19. 2. 2018|work=[[Politifact]]|access-date=6. 4. 2018}}</ref> i Putin dosljedno negiraju bilo kakvo rusko miješanje u američke izbore.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/politics/washington/la-na-essential-washington-updates-putin-russian-meddling-claims-lack-1496416198-htmlstory.html|title=Putin says claims of Russian meddling in U.S. election are 'just some kind of hysteria'|date=2. 6. 2017|website=Los Angeles Times}}</ref><ref>{{cite news|last1=Filipov|first1=David|url=https://www.washingtonpost.com/world/europe/trump-syria-hacking-and-terrorism-in-play-as-russias-putin-meets-the-press/2016/12/23/28ead25a-c878-11e6-acda-59924caa2450_story.html|title=Putin to Democratic Party: You lost, get over it|work=[[The Washington Post]]|date=23. 12. 2016|access-date=21. 7. 2017|quote=Don't be sore losers. That was how Putin answered a question Friday at his nationally televised annual news conference about whether Russia interfered in the U.S. presidential election in favor of Donald Trump. The Democrats 'are losing on all fronts and looking elsewhere for things to blame,' he told the nearly 1,400 journalists packed into a Moscow convention hall for the nearly four-hour event. 'In my view, this, how shall I say it, degrades their own dignity. You have to know how to lose with dignity.'}}</ref><ref>{{cite web|last=Walker|first=Shaun|url=https://www.theguardian.com/world/2017/mar/30/vladimir-putin-denies-us-election-interference-trump|title='Read my lips – no': Putin denies Russian meddling in US presidential election|website=[[The Guardian]]|date=30. 3. 2017|access-date=21. 7. 2017|quote='Read my lips—no,' the Russian president answered when asked whether Russia had tried to influence the vote. He emphasized the denial by saying 'no' in English.}}</ref><ref>{{cite web|last=Fahrenthold|first=David A.|url=https://www.washingtonpost.com/politics/putin-calls-election-meddling-charge-a-load-of-nonsense-in-megyn-kelly-interview/2017/06/04/3968c42c-497c-11e7-9669-250d0b15f83b_story.html|title=Putin calls U.S. election-meddling charge a 'load of nonsense' in Megyn Kelly interview|website=[[The Washington Post]]|date=4. 6. 2017|access-date=21. 7. 2017|quote='There's a [[John F. Kennedy assassination conspiracy theories|theory]] that [[Assassination of John F. Kennedy|Kennedy's assassination]] was arranged by the United States intelligence services. So, if this theory is correct—and that can't be ruled out—then the same agencies could fabricate evidence of Russian hacking, Putin said.}}</ref><ref>{{cite news|last=Liptak|first=Kevin|url=http://www.cnn.com/2017/07/08/politics/trump-advisers-russia-interference/index.html|title=Trump officials decline to rebut Russia's claims that Trump seemed to accept election denials|publisher=CNN|date=8. 7. 2017|access-date=21. 7. 2017|quote=Top advisers to President Donald Trump declined three times on Saturday to rebut claims from Russian officials that Trump had accepted their denials of alleged Russian interference in the US election. ... Russian President Vladimir Putin ... told reporters that Trump appeared to accept his assertion that Russia did not meddle in the US presidential contest.}}</ref><ref>{{cite web|url= https://www.yahoo.com/tv/megyn-kelly-drills-vladimir-putin-presidential-election-hack-003528480.html |title= Megyn Kelly Drills Vladimir Putin on Presidential Election Hack, Russia's Ties With Trump (Video) |website=[[Yahoo News]]|date=7. 6. 2017|access-date=8. 10. 2017|quote= Presidents come and go, and even the parties in power change, but the main political direction does not change. That's why, in the grand scheme of things, we don't care who's the head of the United States. We know more or less what is going to happen. And so in this regard, even if we wanted to, it wouldn't make sense for us to interfere.}}</ref> ''[[The New York Times]]'' izvijestio je u julu 2018. godine da je [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] dugo njegovala ruski izvor koji se na kraju popeo na položaj blizak Putinu, omogućavajući izvoru da 2016. prenese ključne informacije o Putinovoj direktnoj umiješanosti.<ref>{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2018/07/18/world/europe/trump-intelligence-russian-election-meddling-.html|title=From the Start, Trump Has Muddied a Clear Message: Putin Interfered|first1=David E.|last1=Sanger|first2=Matthew|last2=Rosenberg|date=18. 7. 2018|work=The New York Times}}</ref> Sada se izvještava da osumnjičeni CIA-in krt, nazvan Oleg Smolenkov, živi u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref>{{cite news |title=Kremlin says alleged U.S. spy did not have access to Putin |url=https://www.reuters.com/article/us-russia-usa-spy/kremlin-says-alleged-u-s-spy-did-not-have-access-to-putin-idUSKCN1VV0ZJ |work=Reuters |date=10. 9. 2019}}</ref>
====Razvoj sistema====
[[Datoteka:Asia-Europe (ASEM) Summit meeting of the leaders of Russia, Ukraine, Germany and France, October 2014.jpg|thumb|250px|desno|Putin u razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom, njemačkom kancelarkom [[Angela Merkel|Angelom Merkel]] i francuskim predsjednikom [[François Hollande|Françoisom Hollandeom]], 17. oktobar 2014.]]
Nakon izbora, kao i uoči inauguracije, u Moskvi su održani masovni protestni skupovi protiv Putina.<ref>[http://www.focus.de/politik/ausland/vor-amtseinfuehrung-des-russischen-praesidenten-blutige-ausschreitungen-bei-demo-gegen-putin_aid_748363.html ''Blutige Ausschreitungen bei Demo gegen Putin'']. In: ''Focus Online.'' 6. Mai 2012. Abgerufen am 7. Mai 2012.</ref>
Tokom godina koje su uslijedile, umjetne partije i (mladi) pokreti su stvoreni da podrže Putina kao dio "vođene demokratije".<ref name="künstlich">[https://www.welt.de/politik/ausland/article138401019/Vielleicht-betet-er-Denn-die-Situation-ist-furchtbar.html ''„Vielleicht betet er. Denn die Situation ist furchtbar“''], die Welt, 13. März 2015; [[Wladislaw Jurjewitsch Surkow|Wladislaw Surkow]], die graue Eminenz des Kremls, ließ im Rahmen der „gelenkten Demokratie“ künstliche Parteien und Bewegungen entstehen.</ref>
2015. u Moskvi su povodom promjene vlasti u Ukrajini organizovani masovni protesti protiv [[Euromajdan]]a. Prema mnogim posmatračima, moguća demokratizacija Ukrajine bila bi prijetnja Putinovom sistemu, što bi bio glavni razlog destabilizacije Ukrajine od strane Rusije.<ref>[http://www.spiegel.de/politik/ausland/anti-maidan-demonstranten-in-moskau-wurden-bezahlt-a-1019883.html Anti-Maidan-Protest: Demonstranten in Moskau wurden bezahlt], Spiegel 22. Februar 2015</ref><ref>[http://www.nzz.ch/aktuell/startseite/eine-praeventive-konterrevolution-1.18275438 ''Gastkommentar zum Putinismus – Eine präventive Konterrevolution''], NZZ, 4. April 2014</ref> [[Propaganda]] protiv disidenata bila je potaknuta u državnim medijima, a disidenti su osuđivani kao izdajnici i koji su bili sistematski oklevetani. U međuvremenu, lokalna politika je ostala jedina oblast u kojoj opozicija nije bila potpuno isključena.
Nakon višegodišnjih dobrih rezultata u razvoju ruske privrede, Putin je 2015. u godišnjoj anketi agencije ''Direct Wire'' odgovorio na pitanja sa "upornim sloganima, selektivnom statistikom i tiradama protiv Zapada". On je spomenuo stručnjake koji su mislili da je Rusija već prošla kroz nisku tačku krize sa [[Inflacija|inflacijom]] od 11,4 odsto. [88] Putin je u aprilu smijenio ministra poljoprivrede Nikolaja Fjodorova zbog rasta cijena, koje su imale zadatak da ruske uvozne sankcije protiv Zapada pretvore u prednost za rusku poljoprivredu.<ref>NZZ, 17. April 2015, Zitat Seite 3 der gedruckten Ausgabe – das Wort Durchhalteparole fiel schon nach der Pressekonferenz am 4. Dezember: {{Webarchive | url=http://www.tagesschau.de/ausland/kommentar-rede-putin-101.html | wayback=20141208215955 | text=}}, http://www.focus.de/politik/ausland/eu-sanktionen-zwingen-zum-umdenken-die-neue-russland-achse-schmiedet-putin-gerade-einen-zweiten-ost-block_id_4339361.html <br /> http://www.handelsblatt.com/politik/international/wladimir-putin-wir-haben-den-hoehepunkt-der-krise-ueberwunden/11645098.html „Wir haben den Höhepunkt der Krise überwunden“, Handelsblatt, 16. April 2015 (auch hier Durchhalteparolen, aber nur in der Bildunterschrift)</ref> U maju 2015. godine, oko četvrtine Rusa je prema anketama novinara smatralo da je došlo do pozitivnih promjena u privredi. Spremnost da se prihvate ograničenja "spoljnog neprijatelja" odbijena je.<ref>[http://www.faz.net/aktuell/wirtschaft/putin-entlaesst-landwirtschaftsminister-nikolai-fjodorow-13552947.html ''Putin entlässt Landwirtschaftsminister''], FAZ, 22. April 2015</ref>
Putin je u ljeto 2015. napravio lične izmjene kojima se nastojao distancirati (prema riječima Leonida Berschidskog, bivšeg prvog urednika novina ''Vedomosti'') "od stvorene oligarhije". Prioriteti između Putina i njegovih drugova više se nisu podudarali sa [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|pripajanjem Krima Ruskoj Federaciji]] i novom globalnom ulogom Rusije kojoj su težili, napisao je direktor Moskovske fondacije Carnegie.<ref>[http://www.bloomberg.com/view/articles/2016-08-03/putin-is-culling-his-inner-circle Putin Is Culling His Inner Circle], Bloomberg, 3. August 2016</ref> [[Vladimir Ivanovič Jakunjin]] koji je bio Putinov bliski povjerenik otišao je iz javne kancelarije.<ref>[https://www.bloomberg.com/view/articles/2015-08-18/putin-may-be-tiring-of-his-cronies Putin May Be Tiring of His Cronies], Bloomberg, 18. August 2015</ref> U augustu 2016. Putinov šef tužilaštva [[Sergej Ivanov]] prešao je na daleko manje uticajan položaj kao Specijalni predstavnik za očuvanje prirode i transport. Više visokih radnih mjesta preuzeli su mlađi predstavnici ruskih obavještajnih agencija.<ref>[http://www.zeit.de/politik/ausland/2016-08/russland-wladimir-putin-sergej-iwanow-entlassung ZEIT ONLINE, AP, dpa, ft: „Putin entlässt überraschend Kreml-Verwaltungschef“]. Die Zeit online vom 12. August 2016</ref> Moć se prebacila sa [[Birokratija|birokratije]] na predsjednika. U ljeto 2016. godine, smijenjena su četiri regionalna guvernera, četiri okružna guvernera i jedan direktor carinskog organa.<ref>[http://www.vedomosti.ru/opinion/articles/2016/08/08/652063-novaya-nomenklatura-brezhneva-stalinu Neue Nomenklatur: von Stalin bis Breschnew], Wedomosti, 7. August 2016</ref><ref>[http://www.rferl.org/content/the-kremlins-game-of-thrones/27915431.html The Kremlin’s Game Of Thrones], FRE/RL, 12. August 2016</ref> Stvaranje Nacionalne garde u aprilu 2016. također je doprinijelo daljnjoj preraspodjeli vlasti u predsjedništvu. Prema mišljenju ruskog političkog naučnika [[Gleb Pavlovski|Gleba Pavlovskog]] "demonstracija moći",<ref>[http://www.ecfr.eu/article/commentary_changing_of_the_guard_putins_law_enforcement_reforms_6084 Changing of the guard: Putin’s law enforcement reforms] European Council of Foreign Relations; Kommentar, 11. April 2016</ref><ref>{{Webarchive|text=Putin’s Personal Army: Analysts on Russia’s National Guard |url=http://www.themoscowtimes.com/article/564986.html |wayback=20160512014903}}, The Moscow Times, 7. April 2016 im Internetarchiv</ref> te "disciplinsko tijelo" protiv moguċih nelojalnih osoba iz svog okruženja dovelo je da je Fabijan Thunemann imenovao poželjne političke kandidate.<ref>[https://www.nzz.ch/feuilleton/die-macht-der-tyrannen-ist-immer-bedroht-ld.1382343 Selbst Putin fürchtet sich], NZZ, 7. Mai 2018, Seite</ref> Većina autokrata je oborena socijalnim a ne vojnim udarima. U vezi sa pisanjem u Vedomostima, stvaranje Nacionalne garde, neposredno podređene predsjedniku, proglašeno je kao odgovor na pojavu novog "unutrašnjeg neprijatelja".<ref>[http://www.vedomosti.ru/opinion/articles/2016/04/06/636562-ministerstvo-vragov Ministerium für innere Feinde], Wedomosti, 6. April 2016</ref>
====Vanjska politika====
[[Datoteka:Celebrating Victory Day and the 70th anniversary of Sevastopol’s liberation (2493-19).jpg|thumb|250px|lijevo|Putin tokom posjete [[Sevastopolj]]u, Krim 9. maja 2014. godine, povodom 70. godišnjice oslobođenja ovog grada od nacističke Njemačke.]]
Već u aprilu 2013. ruski dopisnik lista Die Zeit je napisao: {{Citat|"Za sada je Rusija završila sa Zapadom. Politika zbližavanja sa Evropom, koja je tokom 1990-ih bila progonjena na Zapadu i Istoku - iako bez predrasuda - odavno je zaboravljena."}}<ref>Johannes Voswinkel: [http://www.zeit.de/2013/15/werte-russland-aussenpolitik Vom Westen nichts lernen? – Auf der Suche nach den Werten der russischen Außenpolitik] – DZ Nr. 15/2013 vom 14. April 2013</ref>
Prema analizi grupe autora Die Zeit-a u novembru 2014. godine, Putin je težio tome da brani cijlu vlast i da proširi sferu utjecaja Rusije.<ref>[http://www.zeit.de/2014/48/russland-europa-wladimir-putin-macht/komplettansicht ''Putins großer Plan.''] auf: ''zeit.de'', 20. November 2014. (Wie Russland von der Ostsee bis zur Adria seine Macht ausbaut)</ref>
Od novembra 2013. godine, događaji na [[euromajdan]]u u [[Ukrajina|Ukrajini]] povećali su napetosti sa Zapadom, nakon čega je uslijedila kriza oko [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|pripajanja Krima Ruskoj Federaciji]] i [[rat u istočnoj Ukrajini]] od 2014. godine. Angela Merkel je govorila o silama koje "zanemaruju snagu zakona" i nazvala je "ilegalno pripajanje" Krima "starim razmišljanjem o sferama utjecaja, sa kojim se gazi međunarodno pravo."<ref>[http://www.zeit.de/politik/deutschland/2014-11/angela-merkel-rede-sydney-wortlaut ''Rede von Bundeskanzlerin Merkel im Wortlaut.''] In: ''Die Zeit.'' 17. November 2014.</ref> Prvi put nakon Drugog Svjetskog Rata, pod Putinom 2014. godine, "evropska država je pripojila teritoriju suverene susjedne države kršeći međunarodno pravo".<ref>Andreas Kappeler: ''Kleine Geschichte der Ukraine.'' Beck, München 2014, {{ISBN|978-3-406-67019-0}}, S. 355.</ref>
Također, zbog sankcija koje su nametnute Rusiji, rublja je naglo pala krajem 2014. godine, a Putin je okrivio strane zemlje za pad cijena nafte.<ref>[http://www.deutschlandfunk.de/nachrichten-sendungen.264.de.html?drn:date=2014-12-18&drn:time=20%3A00 20-Uhr-Nachrichten des Deutschlandfunks vom 18. Dezember 2014, ''Putin macht Ausland für Wirtschaftskrise mitverantwortlich''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190409133916/https://www.deutschlandfunk.de/nachrichten-sendungen.264.de.html%3Fdrn:date%3D2014-12-18%26drn:time%3D20:00 |date=9. 4. 2019 }}, abgerufen am 18. Dezember 2014.</ref> Na svojoj godišnjoj konferenciji za štampu 2014. godine, on je iznio brojne tvrdnje protiv Zapada, kao i veliki događaj krajem 2014. godine.<ref>Friedrich Schmidt: [http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/wladimir-putin-zauberer-eigener-art-13329871.html ''Zauberer eigener Art''] – FAZ.net 18. Dezember 2014</ref><ref>dpa/Reuters/Bloomberg: [http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/wladimir-putin-verteidigt-vorgehen-in-ukraine-krise-13328965.html ''Putin: Wir schützen unser Recht auf Existenz''] FAZ, 4. August 2015, abgerufen am 4. August 2015</ref><ref>offizielle Seite des Präsidenten der russischen Föderation: [http://eng.kremlin.ru/news/23449 ''New Year reception at the Kremlin''] 26. Dezember 2014</ref>
[[Datoteka:Vladimir Putin and Barack Obama (2015-09-29) 01.jpg|thumb|250px|desno|Putin se sastaje s američkim predsjednikom [[Barack Obama|Barackom Obamom]] u New Yorku, 29. septembar 2015.]]
Pod vodstvom Putina, Kremlj podržava krajnje desničarske i desničarske populističke stranke u zemljama Zapadne i Istočne Evrope. U septembru 2014. godine, ruska banka u vlasništvu Putinovog povjerenika odobrila je [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalnom frontu]] kredit od 9,4 miliona eura.<ref>Michaela Wiegel: [https://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/europa/wladimir-putins-vertrauter-finanziert-front-national-13283387.html ''Russischer Kredit an Le Pen: Putin-Vertrauter finanziert Front National'']. In: ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]'', 24. November 2014.</ref> Kremlj je tražio podršku od Nationalnog fronta šest mjeseci prije referenduma o Krimu u martu 2014. godine i obećao novčanu naknadu.<ref>{{cite web|url=http://www.lemonde.fr/les-decodeurs/article/2015/04/02/fn-des-hackers-russes-devoilent-des-echanges-au-kremlin_4608660_4355770.html|title=Financement du FN: des hackers russes dévoilent des échanges au Kremlin|work=Le Monde|date=2. 4. 2015|language=fr|access-date=4. 4. 2015}}</ref> Putin je pozvao [[Marine Le Pen]] i druge predstavnike desničarskih evropskih stranaka u Moskvu da posmatraju referendum o Krimu odatle. Nacionalni front, [[Slobodarska stranka Austrije]] (Freiheitliche Partei Österreichs - FPÖ) i britanska [[Stranka za nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva]] (UKIP) nazvali su pripajanje Krima Rusiji legitimnim.<ref>{{cite web | url= http://www.worldaffairsjournal.org/article/strange-bedfellows-putin-and-europe%E2%80%99s-far-right | title= Strange Bedfellows: Putin and Europe’s Far Right | author= Alina Polyakova | publisher= World Affairs Institute | date= 2014 | access-date= 23. 11. 2016 | language= en | archive-url= https://web.archive.org/web/20161130081534/http://www.worldaffairsjournal.org/article/strange-bedfellows-putin-and-europe%E2%80%99s-far-right/ | archive-date=30. 11. 2016 }}</ref> U martu 2015. na poziv Putinove bliske saradničke stranke [[Rodina (stranka)|Rodine]] predstavnici grčke desničarske stranke [[Zlatna zora (Grčka)|Zlatne zore]] (Chrysi Avgi), [[Britanska nacionalna partija|Britanske nacionalne partije]] i njemačkog [[Nacionaldemokratska stranka Njemačke|Nacionaldemokratske stranke Njemačke]] (NPD) sastali su se u Rusiji kako bi razgovarali o očuvanju "tradicionalnih vrijednosti", kao što su porodica i hrišćanstvo.<ref>[http://www.zeit.de/politik/ausland/2015-03/russland-rechtsparteien-npd-udo-voigt ''St. Petersburg: Russland heißt Europas Rechtsextreme willkommen'']. In: ''Zeit Online'', 22. März 2015.</ref> Pored toga, Kremlj održava kontakte sa partijom [[Jobbik]] u Mađarskoj, [[Slovačka nacionalna stranka|Slovačkoj nacionalnoj stranci]] i [[Ataka (stranka)|Ataka]] u Bugarskoj. Podrška desničarskih ekstremističkih snaga u državama EU ima za cilj da oslabi Evropsku uniju, koja se želi suprotstaviti Putinovoj "euroazijskoj uniji" pod vodstvom Rusije.<ref>Luke Harding: [https://www.theguardian.com/commentisfree/2014/dec/08/russia-europe-right-putin-front-national-eu ''We should beware Russia’s links with Europe’s right'']. In: ''The Guardian'', 8. Dezember 2014.<br />Rudolf Balmer, Klaus-Helge Donath, Ralf Leonhard: [http://www.taz.de/!5042541/ ''Europas Rechtspopulisten und Russland: Zusammen gegen die EU'']. In: ''die tageszeitung'', 11. Mai 2014.<br />Hendrik Loven, Sabina Wolf, Katharina Kraft: {{Webarchive | url=http://www.br.de/fernsehen/das-erste/sendungen/report-muenchen/videos-und-manuskripte/putins-netzwerk100.html | wayback=20151201113528 | text=''Putins Netzwerk in Europa: Wie Moskau rechte Parteien sponsert und unterwandert''}}. In: ''[[report München]]'', 24. Februar 2015.</ref> [[Antiamerikanizam]] i negativan stav prema Evropskoj uniji i njenim vrijednostima dijele Putin i predstavnici desničarskih stranaka. Putinov kulturni [[konzervativizam]], koji se manifestuje u donošenju zakona protiv "homoseksualne propagande", također se susreće sa odobravanjem u desničarskim populističkim krugovima. Le Pen je pohvalila Putina što se nije predao "međunarodnom homoseksualnom lobiju", opisujući Putina kao branioca "hrišćanske baštine evropske civilizacije".<ref>Michaele Wiegel: [http://www.faz.net/aktuell/politik/front-national-mit-putin-die-christliche-zivilisation-retten-12953533.html ''Front National: Mit Putin die christliche Zivilisation retten'']. In: ''Frankfurter Allgemeine Zeitung'', 22. Mai 2014.<br/>Alina Polyakova: [http://www.worldaffairsjournal.org/article/strange-bedfellows-putin-and-europe%E2%80%99s-far-right ''Strange Bedfellows: Putin and Europe’s Far Right''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130081534/http://www.worldaffairsjournal.org/article/strange-bedfellows-putin-and-europe%E2%80%99s-far-right/ |date=30. 11. 2016 }}. In: ''World Affairs'', September/Oktober 2014.<br />Jean Batou: ''Putin, the War in Ukraine, and the Far Right''. In: ''New Politics''. 15, Nr. 3, Sommer 2015, S. 62–67.<br />Daniel Wechlin: [http://www.nzz.ch/der-flirt-des-kremls-mit-europas-rechten-1.18317558 ''Rechtspopulisten: Der Flirt des Kremls mit Europas Rechten'']. In: ''Neue Zürcher Zeitung'', 7. Juni 2014.</ref>
Rusija je 2014. suspendovana iz grupe [[G8]] kao rezultat [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|aneksije Krima]].<ref>[http://edition.cnn.com/2014/03/24/politics/obama-europe-trip/ U.S., other powers kick Russia out of G8], CNN</ref><ref>{{cite web|url=http://www.businessinsider.com/russia-temporarily-kicked-out-of-g8-club-of-rich-countries-2014-3 |title=Russia Temporarily Kicked Out of G8 Club of Rich Countries |website=Business Insider |date=18. 6. 2013 |access-date=25. 3. 2014}}</ref> Međutim, u junu 2015. Putin je rekao da Rusija nema namjeru napasti [[NATO]].<ref>"[http://www.nydailynews.com/news/world/insane-person-fear-russian-aggresion-putin-article-1.2249511 Russian President Vladimir Putin says 'only an insane person' would fear Russian attack on NATO]". ''[[Daily News (New York)|Daily News]]''. 7. 6. 2015.</ref>
Putin je 5. novembra 2014. branio Hitler-Staljinov pakt ([[Pakt Ribbentrop-Molotov]] mladim naučnicima i nastavnicima historije i kritikovao Poljsku.<ref>[http://www.sueddeutsche.de/politik/zweiter-weltkrieg-putin-verteidigt-stalins-pakt-mit-hitler-1.2209854-2 Oliver Das Gupta/SZ]; [http://www.deutschlandfunk.de/das-geschichtsbild-des-kreml-putin-verteidigt-hitler-stalin.1818.de.html?dram:article_id=302596 DLF: Putin verteidigt Hitler-Stalin Pakt und Teilung Polens] (mit Link auf den offiziellen Redetext beim Kreml: [http://en.kremlin.ru/events/president/news/46951 Vladimir Putin met with young academics and history teachers at the Museum of Modern Russian History])</ref> Putin je na konferenciji za novinare u maju 2015. ponovio svoje viđenje tog historijskog događaja.<ref>[http://www.bundesregierung.de/Content/DE/Mitschrift/Pressekonferenzen/2015/05/2015-05-10-pk-merkel-putin.html Pressekonferenz von Bundeskanzlerin Merkel und Staatspräsident Putin am 10. Mai 2015 in Moskau]</ref>
Prema historičaru Timothyju Snyderu, Putinova historijska objašnjenja ciljaju na podjelu Evrope.<ref>[http://www.focus.de/politik/ausland/ukraine-krise/verwirrung-in-den-koepfen-stiften-historiker-snyder-europa-ist-fuer-putin-ein-leichteres-ziel-als-die-ukraine_id_4514445.html ''„Verwirrungin den Köpfen stiften“: Historiker Snyder: „Europa ist für Putin ein leichteres Ziel als die Ukraine“''], Focus, 3. März 2015; “What began as an anti-Ukraine European propaganda campaign, has now become a propaganda campaign directed against Europe itself. Europe has proven to be a softer target than Ukraine.”</ref><ref>[http://www.n24.de/n24/Nachrichten/Politik/d/4473800/-wladimir-putin-will-europa-spalten-.html ''Frank-Walter Steinmeier zu Besuch in Kiew „Wladimir Putin will Europa spalten“''], N24, 22. März 2014</ref>
Od septembra 2015. godine, ruske vojne snage daju podršku sirijskom predsjedniku [[Bašar el Asad|Bašaru el Asadu]] kao "jedinom istinskom borcu protiv terorizma [[Islamska Država|Islamske Države]]." Vojna kampanja je također smatrana pokušajem da se oslobodi međunarodne izolacije zbog agresije u Ukrajini.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2015/sep/27/vladimir-putin-russia-military-syria-satellite Vladimir Putin bids for major world role as his forces move into Syria], The Guardian, 27. September 2015</ref> Putinov strah je bio vodič za takvu aktivnost i bio je pozvan da trpi istu sudbinu kao i drugi smijenjeni predsjednici.<ref>[http://www.interpretermag.com/putins-diplomatic-strategy-dont-offer-solutions-create-new-problems-a-disaster-for-all-moscow-analysts-say/ Putin’s Diplomatic Strategy — Don’t Offer Solutions, Create New Problems – A Disaster for All, Moscow Analysts Say], Interpretermag, 28. September 2015 ; Putin is afraid of “repeating the fate of other presidents who have been overthrown.” / „use foreign expansion to mask internal collapse.“</ref>
Putin je 9. novembra 2016. čestitao [[Donald Trump|Donaldu Trumpu]] na tome što je izabran za [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|45.]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/putin-cestitao-trumpu-vjerujem-da-cemo-raditi-u-interesu-nasih-naroda-i-svjetske-zajednice/161109050|title=Putin čestitao Trumpu: Vjerujem da ćemo raditi u interesu naših naroda i svjetske zajednice|publisher=Klix.ba|access-date=9. 11. 2016}}</ref>
U decembru 2016. američki obavještajni službenici (na čelu s Jamesom Clapperom) koje je citirao CBS News izjavili su da je Putin odobrio hakiranje e-pošte i cyber napade tokom [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2016.|američkih izbora]] protiv [[Demokratska stranka (SAD)|demokratske]] predsjedničke kandidatkinje [[Hillary Clinton]]. Glasnogovornik Putina demantirao je izvještaje.<ref>{{cite web|url=http://www.cbsnews.com/news/russia-election-hack-vladimir-putin-personally-involved-us-intelligence-officials-say/|title=Vladimir Putin likely gave go-ahead for U.S. cyberattack, intelligence officials say|publisher=CBS News|access-date=18. 5. 2017}}</ref> Putin je u više navrata optužio Hillary Clinton, koja je bila [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|američka državna sekretarka]] od 2009. do 2013. godine, za miješanje u ruske unutrašnje poslove,<ref>{{cite news|last=Englund|first=Will|title=The roots of the hostility between Putin and Clinton|url=https://www.washingtonpost.com/world/europe/the-roots-of-the-hostility-between-putin-and-clinton/2016/07/28/85ca74ca-5402-11e6-b652-315ae5d4d4dd_story.html|newspaper=[[The Washington Post]]|date=28. 7. 2016}}</ref> a u decembru 2016. godine Clinton je optužila Putina da ima ličnu zamjerku prema njoj.<ref>[http://news.nationalpost.com/news/world/the-top-four-reasons-vladimir-putin-might-have-a-grudge-against-hillary-clinton "The top four reasons Vladimir Putin might have a grudge against Hillary Clinton"]. ''[[National Post]]''. 16. decembar 2016.</ref><ref>[http://www.politico.com/story/2016/07/clinton-putin-226153 "Why Putin hates Hillary"]. ''[[Politico]]''. 26. juli 2016.</ref>
Izborom Trumpa, Putinova naklonost u SAD-u se povećala. Gallupova anketa u februaru 2017. otkrila je pozitivan stav o Putinu među 22% Amerikanaca, najveći od 2003.<ref>{{cite news|title=Putin's Image Rises in US, Mostly Among Republicans|url=http://www.gallup.com/poll/204191/putin-image-rises-mostly-among-republicans.aspx|agency=Gallup|date=21. 2. 2017}}</ref> Međutim, Putin je izjavio da su američko-ruski odnosi, koji su već na najnižem nivou od završetka [[Hladni rat|Hladnog rata]],<ref>{{cite news |title=US-Russia relations fail to improve in Trump's first year and they are likely to get worse |url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/donald-trump-first-year-inauguration-anniversary-russia-vladimir-putin-relations-moscow-a8168801.html |work=The Independent |date=19. 1. 2018}}</ref> nastavili da se pogoršavaju nakon što je Trump stupio na dužnost u januaru 2017. godine.<ref>{{cite news |title=Vladimir Putin says US-Russia relations are worse since Donald Trump took office |url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/donald-trump-vladimir-putin-us-russia-relations-worse-military-syria-chemical-attack-barack-obama-a7679796.html |work=The Independent |date=12. 4. 2017}}</ref>
===Četvrti predsjednički mandat 2018–danas===
[[Datoteka:Meeting with Government members2.jpg|thumb|250px|desno|Putin i novoimenovani premijer [[Mihail Mišustin]] sastaju su se sa članovima Mišustinovog kabineta, 21. januar 2020.]]
Putin je na predsjedničkim izborima 2018. godine pobijedio sa više od 76% glasova.<ref>{{cite web|url=https://www.dw.com/hr/putinova-sigurna-pobjeda-%C5%A1to-trebate-znati-o-ruskim-predsjedni%C4%8Dkim-izborima/a-43024577|title=Putinova sigurna pobjeda: Što trebate znati o ruskim predsjedničkim izborima|publisher=dw.com|access-date=18. 3. 2018}}</ref> Njegov četvrti mandat zvanično je započeo 7. maja 2018., a trajati će do 2024. godine.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-44027824|title=Putin otpočeo četvrti predsednički mandat|publisher=bbc.com|access-date=7. 5. 2018}}</ref> Istog dana, Putin je pozvao [[Dmitrij Medvedev|Dmitrija Medvedeva]] da formira novu vladu.<ref>{{cite web|url=https://ria.ru/20180507/1520044323.html|title=Путин предложил кандидатуру Медведева на пост премьера|date=7. 5. 2018|website=РИА Новости}}</ref> Učestvovao je 15. maja 2018. u otvaranju pokreta duž dionice autoputa Krimskog mosta.<ref>{{Cite news|script-title=ru:Открытие автодорожной части Крымского моста|url=http://kremlin.ru/events/president/news/57472|work=Kremlin.ru|date=15. 5. 2018|access-date=15. 5. 2018|language=ru}}</ref> Putin je 18. maja 2018. godine potpisao uredbe o sastavu nove vlade.<ref>{{Cite news|script-title=ru:Президент подписал указы о составе нового Правительства|url=http://kremlin.ru/events/president/news/57495|work=Kremlin.ru|date=18. 5. 2018|access-date=18. 5. 2018|language=ru}}</ref> 25. maja 2018., Putin je najavio da se neće kandidirati za predsjednika 2024. godine, opravdavajući to u skladu s ruskim ustavom.<ref>{{cite web|url=https://www.reuters.com/article/us-russia-putin-rule-constitution-idUSKCN1IQ2H9|title=Putin says will step down as president after term expires in 2024|publisher=[[Reuters]]|access-date=25. 5. 2018}}</ref> 14. juna 2018. otvorio je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|21. Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koji se po prvi put održalo u Rusiji.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/putin-na-otvaranju-sp-a-vise-od-20-svjetskih-lidera-na-ceremoniji/180614019|title=Putin na otvaranju SP-a, više od 20 svjetskih lidera na ceremoniji|publisher=Klix.ba|access-date=14. 6. 2018}}</ref>
U septembru 2019. godine, Putinova administracija se umiješala u rezultate ruskih regionalnih izbora širom zemlje i manipulirala njime eliminirajući sve kandidate u opoziciji. Događaj koji je imao za cilj doprinos vladajućoj stranci, pobjedi Jedinstvene Rusije, također je doprinio poticanju masovnih protesta za demokratiju, što je dovelo do velikih hapšenja i slučajeva policijske brutalnosti.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2019/sep/08/the-observer-view-on-russia-subversion-of-democracy|title= The Observer view on Putin's ongoing corruption of democracy|access-date=8. 9. 2019|website=The Guardian}}</ref>
Dana 15. januara 2020, Dmitrij Medvedev i cijela njegova vlada dali su ostavke nakon obraćanja Putina Federalnoj skupštini. Putin je predložio glavne ustavne amandmane koji bi mogli proširiti njegovu političku moć nakon predsjedanja.<ref>{{Cite news|last1=Soldatkin|first1=Vladimir|last2=Osborn|first2=Andrew|date=15. 1. 2020|title=Putin shake-up could keep him in power past 2024 as cabinet steps aside|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/article/us-russia-putin-idUSKBN1ZE15J|access-date=24. 12. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|last1=Ilyushina|first1=Mary|last2=McKenzie|first2=Sheena|date=15. 1. 2020|title=Russian government resigns as Putin proposes reforms that could extend his grip on power|url=https://www.cnn.com/2020/01/15/europe/russian-government-resigns-vladimir-putin-reforms-intl/index.html|access-date=16. 11. 2020|website=[[CNN]]}}</ref> U isto vrijeme, u ime Putina, nastavio je vršiti svoje ovlasti sve do formiranja nove vlade.<ref>{{Cite web|url=https://ria.ru/20200115/1563456719.html |script-title=ru:Правительство России уходит в отставку|date=15. 1. 2020|website=РИА Новости|language=ru|access-date=15. 1. 2020}}</ref> Predsjednik je predložio Medvedevu da zauzme novostvoreno mjesto zamjenika predsjednika Vijeća sigurnosti.<ref>[https://ria.ru/20200115/1563457145.html Путин предложил Медведеву должность зампредседателя Совбеза]</ref>
Istog dana, Putin je za [[Premijer Rusije|premijera]] nominirao [[Mihail Mišustin|Mihaila Mišustina]], šefa Federalne poreske službe u zemlji. Sutradan ga je Državna duma potvrdila na to mjesto i Putinovom uredbom imenovala premijerom.<ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/duma-potvrdila-mihaila-misustina-za-novog-premijera-rusije/200116131|title=Duma potvrdila Mihaila Mišustina za novog premijera Rusije|work=Klix.ba|access-date=16. 1. 2020}}</ref> Ovo je prvi put da je premijer potvrđen bez ijednog glasa protiv. 21. januara 2020. godine, Mišustin je predstavio Putinu nacrt strukture svog kabineta. Istog dana, predsjednik je potpisao dekret o strukturi kabineta i imenovao predložene ministre.<ref>[http://www.kremlin.ru/events/president/news/62622 Указ о структуре федеральных органов исполнительной власти]</ref><ref>[http://www.kremlin.ru/acts/news/62625 Подписаны указы о назначении министров Правительства Российской Федерации]</ref><ref>[http://www.kremlin.ru/acts/news/62624 Назначены министры внутренних дел, иностранных дел, обороны, юстиции и глава МЧС России]</ref>
====Pandemija COVID-a 19====
[[Datoteka:Vladimir Putin in Kommunarka hospital1.jpg|thumb|250px|desno|Predsjednik Putin u posjeti pacijentima oboljelih od koronavirusa u moskovskoj bolnici 24. marta 2020.]]
Putin je 15. marta 2020. godine naložio formiranje Radne grupe Državnog vijeća za suzbijanje širenja [[koronavirus]]a. Putin je za šefa Grupe imenovao gradonačelnika [[Moskva|Moskve]] Sergeja Sobjanina.<ref>{{Cite web|url=https://www.rbc.ru/politics/16/03/2020/5e6f4fc89a79476e28d165c5|title=Кремль объяснил разницу в полномочиях Собянина и Мишустина по вирусу|website=РБК|language=ru|access-date=21. 3. 2020}}</ref>
Putin je 22. marta 2020., nakon telefonskog poziva sa [[Premijer Italije|italijanskim premijerom]] [[Giuseppe Conte|Giuseppeom Conteom]], dogovorio rusku vojsku da pošalje vojne medicinare, specijalna vozila za dezinfekciju i drugu medicinsku opremu u [[Italija|Italiju]], koja je bila evropska zemlja najteže pogođena [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom COVID-a 19]].<ref>{{cite news |title=Russian army to send coronavirus help to Italy after Putin phone call |url=https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-russia-italy/russian-army-to-send-coronavirus-help-to-italy-after-putin-phone-call-idUSKBN219081 |access-date=22. 3. 2020 |work=Reuters |date=22. 3. 2020 |language=en}}</ref>
Putin je 24. marta 2020. godine posjetio bolnicu u moskovskoj Kommunarki, u kojoj se nalaze pacijenti sa koronavirusom, gdje je razgovarao s njima i ljekarima.<ref>{{cite news |title="Это космос": как Путин посетил больницу в Коммунарке |url=https://www.gazeta.ru/social/2020/03/24/13020727.shtml|access-date=24. 3. 2020 |work=[[Gazeta.ru]] |date=27. 3. 2020}}</ref> Počeo je raditi na daljinu iz svog ureda u Novo-Ogaryovu. Prema Dmitriju Peskovu, Putin svakodnevno prolazi testove na koronavirus i njegovo zdravlje nije u opasnosti.<ref>{{cite news |title=Песков сообщил о регулярных тестах Путина на коронавирус |url=https://www.interfax.ru/russia/701791 |access-date=31. 3. 2020 |work=Interfax |date=3. 4. 2020 |language=ru}}</ref><ref>{{cite news |title=Путин перешел на удаленку |url=https://www.rosbalt.ru/russia/2020/04/01/1835841.html |access-date=1. 4. 2020 |work=Росбалт |date=3. 4. 2020 |language=ru}}</ref>
Predsjednik Putin je 25. marta u televizijskom obraćanju naciji najavio da će ustavni referendum od 22. aprila biti odgođen zbog koronavirusa.<ref>{{cite news|url=https://tass.ru/politika/8075213|title=Путин: дата голосования по поправкам к Конституции должна быть перенесена|agency=[[TASS]]|date=25. 3. 2020}}</ref> Dodao je da će sljedeća sedmica biti plaćeni odmor u cijeloj zemlji i pozvao Ruse da ostanu kod kuće.<ref>{{cite news|url=https://tass.com/society/1135339|title=Putin calls on Russians 'to stay home' due to coronavirus|agency=[[TASS]]|date=25. 3. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2020/03/25/coronavirus-in-russia-the-latest-news-march-25-a69117|title=Coronavirus in Russia: The Latest News |website=[[The Moscow Times]]|date=25. 3. 2020}}</ref> Putin je također objavio listu mjera socijalne zaštite, podrške malim i srednjim preduzećima i promjene u fiskalnoj politici.<ref>{{cite web |title=Address to the Nation |url=http://en.kremlin.ru/events/president/news/63061 |website=President of Russia |access-date=25. 3. 2020 |date=25. 3. 2020}}</ref> Najavio je sljedeće mjere za mikropreduzeća, mala i srednja preduzeća: odgađanje plaćanja poreza (osim ruskog [[Porez na dodatu vrijednost|poreza na dodatu vrijednost]]) za narednih šest mjeseci, smanjivanje veličine doprinosa za socijalno osiguranje na pola, odlaganje doprinosa za socijalno osiguranje, odlaganje zajma otplate za narednih šest mjeseci, šestomjesečni moratorijum na novčane kazne, naplatu dugova i zahtjevi povjerilaca za bankrot preduzeća dužnika. Pored toga, novi porez na dohodak od velikih depozita uvest će se 2021. godine, a porez na inozemstvo će se povećati.<ref>{{cite news |title=Раздробят и унесут: для вкладов введут налог |url=https://www.gazeta.ru/business/2020/03/26/13023967.shtml?utm_source=yxnews&utm_medium=desktop&utm_referrer=https%3A%2F%2Fyandex.ru%2Fnews |access-date=27. 3. 2020 |work=[[Gazeta.ru]] |date=27. 3. 2020}}</ref><ref>{{cite news |title='They need to quarantine Moscow' How small businesses in Russia's capital are scrambling to stay afloat as coronavirus clobbers the economy |url=https://meduza.io/en/feature/2020/03/27/they-need-to-quarantine-moscow |access-date=27. 3. 2020 |work=[[Meduza]] |date=27. 3. 2020}}</ref><ref>{{cite news |title=Bankrolling Russia's relief program Putin has proposed sweeping tax cuts to shore up vulnerable businesses as coronavirus cripples the economy, but a lot more might be needed and it's unclear who would foot the bill |url=https://meduza.io/en/feature/2020/03/26/bankrolling-russia-s-relief-program |access-date=27. 3. 2020 |work=[[Meduza]] |date=26. 3. 2020}}</ref> Putin je 2. aprila ponovo izdao adresu u kojoj je najavio produženje neradnog vremena do 30. aprila.<ref>{{cite news |title=Putin signs decree on non-working days for Russian citizens until April 30 |url=https://tass.com/politics/1139407 |access-date=2. 4. 2020 |work=[[TASS]] |date=2. 4. 2020}}</ref> Putin je borbu Rusije protiv COVID-19 usporedio s ruskom bitkom s invazijom nomada Pečenega i [[Kumani|Kume]] u stepama u 10. i 11. vijeku.<ref>{{cite news |title=Putin Sets Off Meme Storm By Comparing Medieval Invaders to Coronavirus Quarantine |url=https://www.themoscowtimes.com/2020/04/09/putin-sets-off-meme-storm-by-comparing-medieval-invaders-to-coronavirus-quarantine-a69931 |work=The Moscow Times |date=8. 4. 2020 |access-date=2. 5. 2020}}</ref> U anketi Levade od 24. do 27. aprila, 48% ruskih ispitanika izjavilo je da ne odobrava Putinovo postupanje s pandemijom koronavirusa,<ref>{{cite news |title=Putin's Virus Response Earns Lower Marks Than Local Leaders': Poll |url=https://www.themoscowtimes.com/2020/04/30/putins-virus-response-rated-lower-than-local-leaders-poll-a70156 |work=The Moscow Times |date=30. 4. 2020 |access-date=2. 5. 2020}}</ref> a njegova stroga izolacija i nedostatak vodstva tokom krize naširoko se komentirsalo kao znak gubitka njegove "slike moćnika".<ref>{{Cite web|title=As the Coronavirus Contagion Grows in Russia, Putin's Strongman Image Weakens|url=https://www.themoscowtimes.com/2020/05/14/as-the-coronavirus-contagion-grows-in-russia-putins-strongman-image-weakens-a70257|last=Gershkovich|first=Evan|date=14. 5. 2020|website=The Moscow Times|language=en|access-date=14. 5. 2020}}</ref><ref>{{cite news |last1=Galeotti |first1=Mark |title=Putin Withdraws From the Coronavirus Crisis in a Political Abdication |url=https://www.themoscowtimes.com/2020/05/12/putin-withdraws-from-the-coronavirus-crisis-in-a-political-abdication-a70245 |work=The Moscow Times |date=12. 5. 2020}}</ref>
[[Datoteka:Meeting of Russian Pobeda (Victory) Organising Committee 2019-12-11 (4).jpg|thumb|250px|desno|Putinov prvi zamjenik šefa kabineta Sergej Kirilenko (lijevo) zadužen je za rusku unutrašnju politiku.<ref>{{cite news |title=Russia's technocrat-in-chief |url=https://meduza.io/en/feature/2019/10/11/russia-s-technocrat-in-chief |work=Meduza |date=11. 10. 2019}}</ref>]]
====Ustavni referendum i amandmani====
Putin je potpisao izvršnu naredbu 3. jula 2020. o službenom uvođenju amandmana u ruski Ustav, što mu omogućava da se kandiduje za dva dodatna šestogodišnja mandata. Ove izmjene i dopune stupile su na snagu 4. jula 2020.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/rusi-poceli-glasati-na-referendumu-kako-bi-putin-ostao-na-vlasti-do-2036-godine/200626023|title=Rusi počeli glasati na referendumu kako bi Putin ostao na vlasti do 2036. godine|publisher=Klix.ba|access-date=26. 6. 2020}}</ref>
Od 11. jula u [[Habarovski kraj|Habarovskom kraju]] na ruskom Dalekom istoku održavaju se protesti u znak podrške uhapšenom regionalnom guverneru Sergeju Furgalu.<ref>{{cite news |title=Anti-Putin Protests in Russia's Far East Gather Steam |url=https://www.voanews.com/east-asia-pacific/anti-putin-protests-russias-far-east-gather-steam |publisher=[[Voice of America]] |date=25. 7. 2020 |agency=Radio Free Europe/Radio Liberty Russia |access-date=11. 8. 2020}}</ref> Protesti u Habarovskom kraju 2020. postali su sve više anti-Putinovi.<ref>{{cite news |last=Troianovski |first=Anton |date=25. 7. 2020 |title=Protests Swell in Russia's Far East in a Stark New Challenge to Putin |url=https://www.nytimes.com/2020/07/25/world/europe/russia-protests-putin-khabarovsk.html |work=The New York Times |access-date=11. 8. 2020 |url-access=registration}}</ref><ref>{{cite news |last=Odynova |first=Alexandra |date=3. 8. 2020 |title=Anti-Kremlin protests continue in Russia's far east for 24 consecutive days |url=https://www.cbsnews.com/news/anti-kremlin-protests-khabarovsk-russia-24-days/ |publisher=CBS News |location=Moscow |publication-place=New York City |access-date=11. 8. 2020}}</ref> Anketa Levade iz jula 2020. pokazala je da je 45% ispitanih Rusa podržalo proteste.<ref>{{cite web|url=https://www.levada.ru/2020/07/28/protesty-v-habarovske/|title=ПРОТЕСТЫ В ХАБАРОВСКЕ|website=Levada Center|date=28. 7. 2020}}</ref>
Dana 22. decembra 2020. Putin je potpisao zakon kojim se ruskim bivšim [[Predsjednik Rusije|predsjednicima]] daje doživotni imunitet.<ref>{{Cite web|date=22. 12. 2020|title=Putin signs bill granting lifetime immunity to former Russian presidents|url=http://www.theguardian.com/world/2020/dec/22/putin-signs-bill-granting-lifetime-immunity-to-former-russian-presidents|access-date=24. 12. 2020|website=[[The Guardian]]|publication-place=Moscow}}</ref><ref>{{Cite web|date=20. 12. 2020|title=Russia's Putin signs bill giving ex-presidents lifetime immunity|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/12/22/russias-putin-signs-bill-giving-presidents-lifetime-immunity|access-date=24. 12. 2020|website=[[Al Jazeera]]}}</ref> Nacrt zakona daje bivšim predsjednicima i njihovim porodicama imunitet od krivičnog gonjenja za zločine počinjene tokom njihovog života. Također, prema tom zakonu, bivši predsjednici Rusije neće moći biti podvrgnuti policijskim ispitivanjima i istragama, a policiji neće biti dozvoljeno da vrši pretres njihovih domova. Prije donošenja ove odluke bivši predsjednici bili su pošteđeni krivičnog gonjenja samo za djela koja su počinili tokom trajanja mandata. Ono što je također novost u novom zakonu jeste da postoji mogućnost ukidanja imuniteta nekom bivšem predsjedniku, samo ukoliko je optužen za veleizdaju ili druga teška krivična djela. Bivšim predsjednicima će izglasavanjem novog zakona biti omogućeno da imaju mjesto u Gornjem domu Parlamenta, koje također nudi imunitet.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/putin-potpisao-zakon-koji-bivsim-ruskim-predsjednicima-daje-imunitet-od-krivicnog-gonjenja/201223042|title=Putin potpisao zakon koji bivšim ruskim predsjednicima daje imunitet od krivičnog gonjenja|publisher=Klix.ba|access-date=23. 12. 2020}}</ref>
==Reference==
{{Refspisak|2}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
*{{C-SPAN|Vladimir Putin}}
{{Predsjednici Ruske Federacije}}
{{DEFAULTSORT:Putin, Vladimir}}
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sankt Peterburg]]
[[Kategorija:Ruski državnici]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Ruski premijeri]]
ae1blftghiw8u8oz4qhofy5wm65rke3
Crvena jabuka
0
30968
3429098
3428781
2022-08-28T11:11:29Z
Srđan
73336
/* Članovi grupe */
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime = Crvena jabuka
| slika = Crvena jabuka og lineup.jpg
| slika_veličina =
| široka_slika =
| alt =
| opis =
| pozadina = grupa
| alias =
| porijeklo = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]]
| žanr = [[Pop rock]]
| karijera = 1985–sada
| izdavač = {{plainlist|
* [[Diskoton]]
* [[Croatia Records]]
* [[Tutico Records]]
}}
| povezani_umjetnici = {{plainlist|
* [[Plavi orkestar]]
* [[Valentino]]
* [[Ozbiljno pitanje]]
* [[Đavoli]]
}}
| veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} -->
| trenutni_članovi = {{plainlist|
* [[Adrian Borić]]
* [[Dražen Žerić]]
* [[Krešimir Kaštelan]]
* [[Danijel Lastrić]]
* [[Dragomir Herendić ]]
}}
| bivši_članovi = {{plainlist|
* [[Dražen Ričl]]
* [[Aljoša Buha]]
* [[Darko Jelčić]]
* [[Srđan Šerberdžija]]
* [[Branko Salka]]
* [[Zlatko Volarević]]
* [[Zlatko Arslanagić]]
* [[Danijel Lastrić]]
* [[Zlatko Bebek]]
* [[Mario Vukčević]]
}}
| modul =
| modul2 =
| modul3 =
}}
'''Crvena jabuka''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[pop rock]] grupa osnovana 1985. godine. Mada su stalno mijenjali članove, imali su velike uspjehe do današnjeg dana. Bili su dio sarajevskog pokreta [[Novi primitivizam]] koji je vladao početkom 80-ih. Iz originalne postave u grupi je ostao klavijaturist i pjevač [[Dražen Žerić|Dražen Žerić "Žera"]].
== Biografija ==
=== Prvi uspjeh ===
Grupu "Crvena jabuka" 1985. osnovali su [[Dražen Ričl]] (vokal, gitara) i [[Zlatko Arslanagić]] (gitara). Pridružili su im se Dražen Žerić (klavijature), Aljoša Buha (basist) i Darko Jelčić (bubnjar).
Svoj prvi album pod nazivom ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' bend izdaje 1986. godine. Autori svih pjesama na albumu su Dražen Ričl i Zlatko Arslanagić. Tokom ljeta 1986. pripremljen je materijal za drugi album. Iste godine bend planira svoju prvu turneju, s prvim koncertom u [[Mostar]]u zakazanim za 18. septembar 1986. Taj koncert nisu održali, jer na putu ka Mostaru kod Jablanice bend je imao saobraćajnu nesreću u kojoj su poginuli basista [[Aljoša Buha]] i pjevač [[Dražen Ričl]]. U čast i sjećanje na poginule drugove održan je koncert u dvorani Skenderija 13. oktobra 1986. pod nazivom "Pjesma za Crvenu jabuku". Na koncertu su nastupili sarajevski muzičari i grupe svih generacija.
U [[Split]]u, januara 1987, snimaju svoj drugi album ''[[Za sve ove godine]]'', posvećen Ziji i Aljoši. Album su snimili preostala tri člana iz originalne postave – Cunja, Zlaja i Žera. Album pod producentskom palicom Jappe izlazi početkom 1987. ali grupa ne daje nikakve promotivne intervjue ni nastupe. Nakon godinu dana medijske tišine izlazi album ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988).
Sve pjesme na albumu ''Sanjati'' potpisuje Zlatko Arslanagić, s tim što se na albumu nalazi i obrada "Twist and Shout", pod nazivom "Sviđa mi se ova stvar". Album ''Sanjati'' prodan je u otprilike 250.000 nosača zvuka. Započinje velika turneja Crvene jabuke, s preko 180 koncerata, na kojima, osim Zlaje, Cunje i Žere, Nikša Bratoš svira gitare.
Četvrti album objavljen je početkom 1989. pod nazivom ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'', a snimila ga je koncertna postava benda. Producent je [[Nikša Bratoš]] a sve pjesme potpisuje [[Zlatko Arslanagić]]. Album je postigao veliki komercijalni uspjeh. Dupli live album ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]'' snimljen u Domu sportova u [[Zagreb]]u.
=== 90-e prije rata ===
Šesti album ''[[Nekako s proljeća (album)|Nekako s proljeća]]'', na kojem gostuje [[Kemal Monteno]], snimaju 1991. godine. Autor svih pjesama na tom albumu je Zlatko Arslanagić, a gitare svira Zoran Šerbedžija. Zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] bend odustaje od planirane turneje.
[[Zlatko Arslanagić]] napušta Sarajevo, i odlazi u [[London]], da bi, 1995, kao svoje mjesto boravka izabrao [[Toronto]]. U međuvremenu, Croatia Records 1993. izdaje kompilaciju 18 hitova Crvene jabuke pod nazivom ''[[Ima nešto od srca do srca]]''. Na albumu se nalazi i kratko pismo publici.
=== Poslije rata ===
Dražen Žerić i Darko Jelčić, preseljenjem u Zagreb, 1994. okupljaju novu postavu benda. Uz pomoć starih članova, Nikše Bratoša i Zlatka Volarevića, te novih, basiste Krešimira Kaštelana i drugog klavijaturiste Danijela Lastrića snimaju album ''[[U tvojim očima]]''. Autorski temelj novih pjesama čine Zlatan Fazlić i Saša Lošić ([[Plavi orkestar]]). Na albumu se nalazi i pjesma "Sanjam te", nedovršena pjesma Dražena Ričla. Promocija albuma održana je 14. novembra 1996. u Velikoj dvorani u Zagrebu. Slijede koncerti po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Danska|Danskoj]]. Nakon završene turneje vraćaju se u Makarsku gdje im je muzički studio.
Godine 1997. izdaju album ''[[Svijet je lopta šarena]]'', a 1999. snimaju live unplugged album ''[[Riznice sjećanja]]''. Krajem iste godine idu na svoju prvu američku turneju. Godine 2000. izdaju album ''[[Sve što sanjam]]''. Krajem 2002. izlazi deveti studijski CD pod nazivom ''[[Tvojim željama vođen]]''. Album ''[[Oprosti što je ljubavna]]'', Croatia Records objavila je 2005. uoči proslave 20 godišnjice njihovog muzičkog rada.
Bubnjar [[Darko Jelčić]] Cunja 2017. napušta grupu, a pjevač [[Dražen Žerić]] Žera ostaje jedini originalni član Crvene jabuke.
== Članovi grupe ==
=== Sadašnji ===
* [[Dražen Žerić]] – vokal, klavijature
* [[Krešmir Kaštelan]] – bas-gitara
* Stjepan Šarić – klavijature
* [[Dragomir Herendić ]] – gitara
* Dario Duvnjak – gitara
* [[Adrian Borić]] – bubnjevi
=== Bivši članovi ===
* [[Dražen Ričl]] – solo gitara, vokal, tekstopisac
* [[Zlatko Arslanagić]] – ritam gitara, tekstopisac
* [[Aljoša Buha]] – bas gitara
* Darko Jelčić – bubnjevi, udaraljke
* [[Zlatko Volarević]] – klavijature
* [[Srđan Šerbedžija]] – bas gitara
* [[Branko Sauka]] – bas gitara
* [[Nikša Bratoš]] – gitare
* [[Igor Ivanović]] – gitare
* [[Zoran Šerbedžija]] – gitare
* [[Mario Vukušić]] – gitare
* [[Danijel Lastrić]] – klavijature
=== Osnivači ===
* [[Dražen Ričl]] – vokal i gitara (1985–1986)
* [[Zlatko Arslanagić]] – gitara (1985–1991)
== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' (1986)
* ''[[Za sve ove godine]]'' (1987)
* ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988)
* ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'' (1989)
* ''[[Nekako s' proljeća]]'' (1991)
* ''[[U tvojim očima]]'' (1996)
* ''[[Svijet je lopta šarena]]'' (1998)
* ''[[Sve što sanjam]]'' (2000)
* ''[[Tvojim željama vođen]]'' (2002)
* ''[[Oprosti što je ljubavna]]'' (2005)
* ''[[Duša Sarajeva]]'' (2007)
* ''[[Volim te]]'' (2009)
* ''[[Za tvoju ljubav]]'' (2011)
* ''[[Nek' bude ljubav]]'' (2013)
* ''[[Crvena jabuka 2016]]'' (2016)
=== Koncertni albumi ===
# ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]] live'' (1990)
# ''LIVE'' (1998)
# ''[[Riznice sjećanja-unplugged]]'' (1999)
# ''Bivše djevojčice, bivši dječaci UNPLUGGED LIVE'' (2014)
=== Kompilacije ===
# ''[[Ima nešto od srca do srca]]'' (1993)
# ''[[Moje najmilije]]'' (1997)
# ''[[Antologija (Crvena jabuka)|Antologija]]'' (2003)
# ''[[Zlatna kolekcija]]'' (2005)
# ''Original album collection'' (2013)
== Također pogledajte ==
* [[Novi primitivizam]]
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20111003172847/http://crvenajabuka.org/ Službeni sajt]
* [http://diskografije.com/crvena-jabuka/ Diskografija Crvene jabuke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303181512/http://diskografije.com/crvena-jabuka/ |date=3. 3. 2016 }}
{{Crvena jabuka}}
[[Kategorija:Crvena jabuka|*]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pop-grupe]]
[[Kategorija:Novi primitivizam]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]]
heafb19ii0chsy0smvbandg7xi3bmes
MediaWiki:Gadgets-definition
8
75172
3429067
3428920
2022-08-27T21:39:29Z
Srđan
73336
wikitext
text/x-wiki
== pregledanje ==
* Navigation_popups[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.user,mediawiki.util|type=general]|popups.js|navpop.css
* ReferenceTooltips[ResourceLoader|default|type=general]|ReferenceTooltips.js|ReferenceTooltips.css
* JustifyParagraphs[ResourceLoader]|JustifyParagraphs.css
* DisambiguationLinks[ResourceLoader]|DisambiguationLinks.css
* Pgnviewer[ResourceLoader|default]|Pgnviewer.js
* RedirectLinks[ResourceLoader]|RedirectLinks.css
* removeAccessKeys[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|removeAccessKeys.js
== uredjivanje ==
* HotCat[ResourceLoader|rights=edit,purge]|HotCat.js
* Cat-a-lot[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|Cat-a-lot.js
* charinsert[ResourceLoader|default]|charinsert.js
* charinsert-core[ResourceLoader|hidden|dependencies=jquery.textSelection,user,mediawiki.storage]|charinsert-styles.css|charinsert-core.js
* wikEdDiff[ResourceLoader]|wikEdDiff.js
* Shortdesc-helper-loader[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.api,mediawiki.notify,user.options,mediawiki.util|skins=vector,monobook,modern,timeless|peers=Shortdesc-helper-pagestyles-vector]|Shortdesc-helper.js
* Shortdesc-helper-pagestyles-vector[hidden|skins=vector]|Shortdesc-helper-pagestyles-vector.css
* refToolbar[ResourceLoader|dependencies=user.options,mediawiki.util]|refToolbar.js
* edittop[ResourceLoader|dependencies=user.options,mediawiki.util|type=general]|edittop.js|edittop.css
== interfejs ==
* LiveClock[ResourceLoader]|LiveClock.js
* NewImageThumb[ResourceLoader|skins=vector]|NewImageThumb.css
* dark-mode[ResourceLoader|targets=desktop,mobile|skins=vector,monobook,modern,minerva]|dark-mode.css
* Markadmins[ResourceLoader]|markadmins.js
* gtrazi[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|gtrazi.js
* edittools-size[ResourceLoader]|edittools-size.js
* coloresdiscu[ResourceLoader|type=general]|coloresdiscu.js|coloresdiscu.css
* Main-lang[ResourceLoader|type=general]|Main-lang.js|Main-lang.css
* checkVoteRights[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|checkVoteRights.js
* XTools-ArticleInfo[ResourceLoader]|XTools-ArticleInfo.js
== napredno ==
* CleanDeleteReasons [ResourceLoader|rights=delete]|CleanDeleteReasons.js
* contribsrange[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util,jquery.spinner]|contribsrange.js
1ew00pdcto7c8oalq1pixu0nihmom5v
3429068
3429067
2022-08-27T21:42:21Z
Srđan
73336
wikitext
text/x-wiki
== pregledanje ==
* Navigation_popups[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.user,mediawiki.util|type=general]|popups.js|navpop.css
* ReferenceTooltips[ResourceLoader|default|type=general]|ReferenceTooltips.js|ReferenceTooltips.css
* JustifyParagraphs[ResourceLoader]|JustifyParagraphs.css
* DisambiguationLinks[ResourceLoader]|DisambiguationLinks.css
* Pgnviewer[ResourceLoader|default]|Pgnviewer.js
* RedirectLinks[ResourceLoader]|RedirectLinks.css
* removeAccessKeys[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|removeAccessKeys.js
== uredjivanje ==
* HotCat[ResourceLoader|rights=edit,purge]|HotCat.js
* Cat-a-lot[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|Cat-a-lot.js
* charinsert[ResourceLoader|default]|charinsert.js
* charinsert-core[ResourceLoader|hidden|dependencies=jquery.textSelection,user,mediawiki.storage]|charinsert-styles.css|charinsert-core.js
* wikEdDiff[ResourceLoader]|wikEdDiff.js
* Shortdesc-helper-loader[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.api,user.options,mediawiki.util|skins=vector,vector-2022,monobook,modern,timeless|peers=Shortdesc-helper-pagestyles-vector]|Shortdesc-helper.js
* Shortdesc-helper-pagestyles-vector[hidden|skins=vector,vector-2022]|Shortdesc-helper-pagestyles-vector.css
* refToolbar[ResourceLoader|dependencies=user.options,mediawiki.util]|refToolbar.js
* edittop[ResourceLoader|dependencies=user.options,mediawiki.util|type=general]|edittop.js|edittop.css
== interfejs ==
* LiveClock[ResourceLoader]|LiveClock.js
* NewImageThumb[ResourceLoader|skins=vector]|NewImageThumb.css
* dark-mode[ResourceLoader|targets=desktop,mobile|skins=vector,monobook,modern,minerva]|dark-mode.css
* Markadmins[ResourceLoader]|markadmins.js
* gtrazi[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|gtrazi.js
* edittools-size[ResourceLoader]|edittools-size.js
* coloresdiscu[ResourceLoader|type=general]|coloresdiscu.js|coloresdiscu.css
* Main-lang[ResourceLoader|type=general]|Main-lang.js|Main-lang.css
* checkVoteRights[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|checkVoteRights.js
* XTools-ArticleInfo[ResourceLoader]|XTools-ArticleInfo.js
== napredno ==
* CleanDeleteReasons [ResourceLoader|rights=delete]|CleanDeleteReasons.js
* contribsrange[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util,jquery.spinner]|contribsrange.js
5jt622z2jkkjxpnnmho5mkez8ge7pj5
Napadač
0
138005
3429101
3199045
2022-08-28T11:12:20Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Football_iu_1996.jpg datotekom [[:File:Football_in_Bloomington,_Indiana,_1996.jpg|Football_in_Bloomington,_Indiana,_1996.jpg]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:
wikitext
text/x-wiki
{{Prijevod}}
U [[nogomet]]u, '''napadač''' je igrač koji igra najbliže protivničkom golu, te je najviše zaslužan za postizanje golova. Ova [[nogometne pozicije|pozicija]] je najpoznatija u [[nogomet]]u, zbog činjenice da su napadači većinom najpoznatiji ([[Pelé]], [[Diego Maradona|Maradona]]) i postižu najviše golova, te su zbog toga i skuplji i traženiji od ostalih igrača u ekipi.
Moderne nogometne formacije najčešće uključuju dva ili tri napadača. Treneri obično postave središnjeg napadača koji je postavljen naprijed (''središnji napadač''), te jednog napadača koji bude između središnjeg napadača i veznog reda (''“plitki“ napadač'').
[[Datoteka:Football in Bloomington, Indiana, 1996.jpg|mini|300px|desno|Napadač (u crvenom) je prošao odbranu (u bijelom) i priprema se za udarac na gol. Golman će pokušati zaustaviti napadača da postgne pogodak.]]
==Središnji napadač==
Središnji napadač je često visoka osoba, pa se često zove ''meta'' ('''target man'''), koji služi za realiziranje dugih lopti u šesnaesterac, pomaganje suigračima u napadu te za dobacivanje dugih lopti u šesnaesterac, ili jednostavno, da on sam postigne pogodak; od njega se očekuje da je uvijek u bržem trčanju. Neki središnji napadači djeluju i na krilima ([[Napadač (nogomet)#Krilni napadač|Krilni napadač]]) da bi pronašli put do pogotka.
==“Plitki“ napadači==
'''Plitki napadači''' imaju dugu povijest u [[nogomet]]u, ali terminologija kojom su opisivani tokom godina se mijenjala. Originalno, ovakvi igrači su se nazivali ''unutarnji'' napadači ili ''plitki središnji napadači''. U modernom nogometu se čuje izraz ''povučeni napadač'' ili ''igrač u rupi'' (zato što stoji između protivničke obrane i veznog reda.). Često se nazivaju i playmakerima, točnije ''plitkim središnjim playmakerima'' , jer grade nogometnu igru, sudjeluju i u napadu i u veznom redu.
[[Datoteka:Messi Gol (Llevant Barcelona 2007).jpg|mini|lijevo|250px|Napadač u postizanju pogotka ([[Lionel Messi]])]]
Kakva god terminologija bila, pozicija plitkog napadača je definirana na negdje između središnjeg napadača i veznog reda, bilo da je ''meta'' ili ''kradljivac'' (često služi za otimanje lopte protivnicima); ili '''Broj 10''' ili '''Trequartista''', “plitki“ napadač pokazuje karakteristike svih navedenih. ''Broj 10'' može također biti sjajan strijelac za momčad, ali ti napadači su najbolji kada i zabijaju golove i kad grade igru i kad stvaraju šanse zajedno. Takav “plitki“ napadač su pravi prikaz ''trequartiste'', poput [[Roberto Baggio|Roberta Baggia]], koji je rijetko bio središnji napadač u [[Nogometne formacije|formaciji]] koja mu je davala mogućnost njegovoj kreativnosti, pa je sam odabrao mjesto “plitkog“ napadača. Također, jedna od dobrih strana “plitkih“ napadača je ta da oni imaju najmanju odgovornost, jer je središnji napadač zadužen za golove.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/rules_and_equipment/4197254.stm BBC SPORT | Football | Laws & Equipment | Positions guide: Behind the striker]</ref>
Kvalitetni napad uključuje suradnju više napadača, pa se gol može postići i sa strane i sa sredine, sve u jednom pokretu. Većina uspješnih napadača [[20. stoljeće|20. stoljeća]] su pokušavali zabiti gol tako da akcija počne iz veznog red. Npr. nekoliko [[Vezni igrač (nogomet)|veznih igrača]] dobacuju jedno drugome, pa prebace loptu jednom od napadača (najbliži bi bio “plitki“ napadač), ovaj dobaci središnjem napadaču, pa je on u savršenoj prilici za postizanje pogotka. Takve su se akcije najviše koristile u [[20. stoljeće|prošlom stoljeću]].
==Krilni napadač==
'''Krilni napadač''' je napadač koji stoji sa strane igrališta, blizu aut-linije. Mogu se nazvati napadačima, točnije, "povučenim napadačima", kao u većine djelova svijeta, posebno u Latinskim i Nizozemskim nogometnim kulturama. U [[Angli|Anglo]]-[[Sasi|Saskoj]] nogometnoj kulturi, oni su dio veznog reda.
[[Datoteka:Fulham on the attack.jpg|250px|mini|Krilni napadač pokušava ubaciti loptu u šesnaesterac, dok ga [[Branič (nogomet)#Krilni braniči (krila)|krilni branič]] pokušava zaustaviti.]]
Dužnost krilnog napadača je da prođe [[Branič (nogomet)#Krilni braniči (krila)|krilnog braniča]] i daje ubačaje u šesnaesterac, ili da postigne pogodak sa strane. Obično su to najbrži igrači u momčadi i obično su dobri "dribleri". U [[Holandija|Holandiji]], [[Španija|Španiji]] i [[Portugal]]u, krilni napadač ima dužnosti braniča, jer mora "pritisnuti" protivničkog [[Branič (nogomet)#Krilni braniči (krila)|krilnog braniča]] kad ima loptu. Obično se nalaze bliže veznom redu da lakše osvojio [[Nogometna lopta|loptu]].
U [[Velika Britanija|britanskim]] i [[Sjeverna Evropa|sjevernoevropskim]] [[nogomet]]nim stilovima, krilni vezni igrač služi kao napadač, ali se priključuje veznom redu kada oni pokušavaju uzeti loptu protivniku. Oni daju veliku pomoć napadu, poput [[Joaquín Sánchez|Joaquín]]a (krilni napadač/vezni igrač) i [[Lionel Messi|Lionela Messija]] (krilni/“plitki“ napadač). Kada ovakvi igrači izgube talent za ovu poziciju, to se događa kad "ostare" i ne mogu se više kretati kao prije, stanu na poziciju ''Broja 10'' (“plitki“ napadač), između veznog reda i središnjeg napadača. Tako bolje grade igru zbog iskustva, te sjajno uposle ostale igrače, jer je to glavni zadatak (uz zabijanje golova) i ''Broja 10'' i krilnog napadača. Sjajan primjer je [[F.C. Internazionale Milano|Interov]] veteran [[Luís Figo]], koji je danas na poziciji “plitkog“ napadača.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/rules_and_equipment/4197228.stm BBC SPORT | Football | Laws & Equipment | Positions guide: Wide Midfield]</ref>
Posljednih godina, novi trend igranja je "neobično" krilo - igrač stoji na "pogrešnoj" strani [[Nogometno igralište|terena]] da omogući momčadi zaustaviti protivnicima loptu i šutira na gol ili ubaci loptu u šesnaesterac; a naziv da stoji na "pogrešnoj" strani je nastao zbog igračeve "bolje" noge za udarac (lijevak stoji na desnoj, a dešnjak na lijevoj strani). Jedan od primjera takve [[Nogometne formacije|taktike]] je [[Robin van Persie]], kojeg je [[Holandska nogometna reprezentacija|holandski]] trener [[Marco van Basten]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006.]] stavio naprijed zajedno sa lijevim krilnim napadačem [[Arjen Robben|Arjenom Robbenom]] i središnjim napadačem ("meta") [[Ruud van Nistelrooy|Ruudom van Nistelrooyem]], dok je [[Robin van Persie|van Persie]] stajao desno. Takvim igračima na krilu ne daju naziv 'na desnoj/lijevoj strani', nego naziv 'sa desne/lijeve strane'. Trener [[Celtic F.C.|Celtica]], [[Gordon Strachan]] igrača [[Shunsuke Nakamura|Shunsukea Nakamuru]] stavlja na desnu stranu sa [[Aiden McGeady]]em na lijevoj zbog nihove "bolje" noge za udarac. [[Manchester United F.C.|Manchester United]] na lijevu stranu stavlja [[Cristiano Ronaldo|Cristiana Ronalda]], koji puca desnom nogom, a na desnoj strani stoji [[Ryan Giggs]], koji puca lijevom nogom.
== Također pogledajte ==
* [[Nogometne pozicije]]
* [[Nogometne formacije]]
==Reference==
{{reflist}}
[[Kategorija:Nogomet|Nogomet]]
[[Kategorija:Nogometne pozicije]]
[[Kategorija:Nogometna pravila]]
m1zq54cbwk51secfedojs9qftmtu65b
Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine
0
147992
3429063
3428906
2022-08-27T21:33:22Z
Semso98
54573
/* 2022. */
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija košarkaška reprezentacija
| boja1 = 0033CC
| boja2 = FFFFFF
| država = Bosna i Hercegovina
| logo = Košarkaški Savez BiH logo.png
| nadimak = [[Lilium bosniacum|Zlatni ljiljani]] <br/>''Zmajevi''
| FIBA_zona = FIBA Evropa
| nacionalni_savez = [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine]]
| selektor = {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
| pridruženi_FIBA = 1992.
| FIBA_poredak = 46. {{smanjenje}}1 <small>(1. mart 2022)<ref>{{cite web |title=FIBA World Ranking Presented by NIKE, men |url=https://www.fiba.basketball/rankingmen |website=FIBA.basketball |access-date=1. 3. 2022 |language=en}}</ref></small>
| OI_nastupi =
| OI_medalje =
| SP_nastupi = –
| SP_medalje =
| zona_prvenstvo = [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]
| zona_nastupi = 10 (''prvi put [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'')
| zona_medalje = –<br/>(''najbolji rezultat 8. mjesto, [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'')
| d_uzorak_t = _thinbluesides
| d_tijelo = FFDF00
| d_šorc = FFDF00
| d_uzorak_š =
| g_uzorak_t = _thinyellowsides
| g_tijelo = 0000aa
| g_šorc = 0000aa
| g_uzorak_š =
| prva_utakmica = {{KOŠ|BIH|1992}} 97–69 {{KOŠ-D|SVK}}<br>([[Wrocław]], Poljska; 30. maj 1993)
| najveća_pobjeda = {{nowrap|{{KOŠ|BIH}} 92–53 {{KOŠ-D|KIP|1960}}<br>([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 21. novembar 2001)<br>{{KOŠ|KIP|1960}} 56–95 {{KOŠ-D|BIH}}<br>([[Nikozija]], Kipar; 20. novembar 2002)<br> {{KOŠ|BIH}} 88–49 {{KOŠ-D|BUG}}<br>([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 27. novembar 2020)}}
| najveći_poraz = {{KOŠ|BIH}} 52–102 {{KOŠ-D|FRA}}<br>([[Tuzla]], Bosna i Hercegovina; 29. juni 2018)
}}
'''Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] u međunarodnim [[košarka]]škim utakmicama i takmičenjima i pod kontrolom je [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine]]. Do [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]] bosanskohercegovački košarkaši su igrali za [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|reprezentaciju Jugoslavije]].
Bosna i Hercegovina je prvi put samostalno nastupala na međunardonom takmičenju na [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|Evropskom prvenstvu 1993]]. Do sada su ukupno učestvovali devet puta na evropskim prvenstvima, dok na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|svjetskim prvenstvima]] još nisu igrali.
== Historija ==
{{glavni|Jugoslavenska košarkaška reprezentacija}}
Bosna i Hercegovina je bila dio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] sve do 1992. godine, pa su svi igrači rođeni u Bosni i Hercegovini igrali za Jugoslavensku košarkašku reprezentaciju. Značajniji od tih bili su [[Predrag Danilović]], [[Zoran Savić]], [[Aleksandar Nikolić]], [[Borislav Stanković]], [[Dražen Dalipagić]] i [[Mirza Delibašić]]. Tokom ovog perioda, glavni grad Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo]], bio je jedan od pet lokacija gdje su igrane utakmice [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.|Svjetskog prvenstva 1970]], gdje je Jugoslavija završila na prvoj poziciji, čime je osvojila svoju prvu zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetskom prvenstvu u košarci]].
Još od sticanja nezavisnosti od Jugoslavije, [[Bosna i Hercegovina]] se redovno kvalifikovala za [[EuroBasket]], veliki turnir i najveće evropsko takmičenje. Svoj najbolji rezultat su postigli završivši kao 8. na prvenstvu 1993. godine, nakon prolaska u četvrtfinale. Bosna i Hercegovina od stjecanja nezavisnosti nije se kvalifikovala za Evropsko prvenstvo 1995, 2007, 2009. i 2017.
== Takmičenja ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
===Svjetsko prvenstvo===
{| class="wikitable" style="text-align: center;font-size:90%;"
!colspan=5|[[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]
!rowspan=12|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
| Od [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1950.|1950.]] do [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1990.|1990.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|KAN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1994.|1994.]]||colspan=4 rowspan=7|''Nisu se kvalifikovali''
|colspan=3 rowspan=6|''EuroBasket služio<br>kao kvalifikacije''
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1998.|1998.]]
|-
|{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2002.|2002.]]
|-
|{{ZD|JPN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006.]]
|-
|{{ZD|TUR}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2010.|2010.]]
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014.]]
|-
|{{ZD|KIN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019.]]
|18||7||11
|-
|{{ZD|FIL}}{{ZD|JPN}}{{ZD|INDN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2023.|2023.]]||colspan=4|''Kvalifikacije''
|colspan=3|''U toku''
|-
!Ukupno!!0/7!! !! !! !!18 !!7 !!11
|}
===Olimpijske igre===
{| class="wikitable" style="text-align: center;font-size:90%;"
!colspan=5|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
!rowspan=12|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
|Od [[Košarka na Olimpijskim igrama 1936.|1936.]] do [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|1988.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|1992.]]||colspan=4 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali''
|colspan=3 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali''
|-
|{{ZD|SAD}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|1996.]]
|-
|{{ZD|AUS}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|2000.]]
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|2004.]]
|-
|{{ZD|KIN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2008.|2008.]]
|-
|{{ZD|UK}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2012.|2012.]]
|-
|{{ZD|BRA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2016.|2016.]]
|-
|{{ZD|JPN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|2020.]]
|-
!Ukupno!!0/8!! !! !! !! !! !!
|}
{{col-break}}
===Evropsko prvenstvo===
{| class="wikitable" style="text-align: center;font-size:90%;"
!colspan=5|[[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]
!rowspan=18|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
| Od [[Evropsko prvenstvo u košarci 1935.|1935.]] do [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|1991.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993.]]||8.||9||2||7
|7||5||2
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1995.|1995.]]||colspan=4|''Nisu se kvalifikovali''
|10||4||6
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1997.|1997.]]||15.||5||1||4
|10||7||3
|-
|{{ZD|FRA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1999.|1999.]]||15.||3||0||3
|10||9||1
|-
|{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2001.|2001.]]||13.||3||0||3
|10||6||4
|-
|{{ZD|ŠVE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|2003.]]||15.||3||0||3
|10||6||4
|-
|{{ZD|SCG}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2005.|2005.]]||15.||3||0||3
|6||4||2
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.|2007.]]||colspan=4 rowspan=2|''Nisu se kvalifikovali
|12||5||7
|-
|{{ZD|POL}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009.]]
|10||6||4
|-
|{{ZD|LTU}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2011.|2011.]]||19.||5||2||3
|8||3||5
|-
|{{ZD|SVN}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|2013.]]||12.||5||3|||2
|8||6||2
|-
|{{ZD|FRA}}{{ZD|HRV}}{{ZD|NJE}}{{ZD|LAT}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015.]]||23.||5||1||4
|4||4||0
|-
|{{ZD|FIN}}{{ZD|IZR}}{{ZD|RUM}}{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2017.|2017.]]||colspan=4 |''Nisu se kvalifikovali
|4||2||2
|-
|{{ZD|ČEŠ}}{{ZD|GRU}}{{ZD|ITA}}{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|2022.]]||colspan=4|''Kvalifikovani''
|6||5||1
|-
!Ukupno!!10/14!!41 !!9 !!32 !!115 !!72 !!43
|}
{{col-end}}
== Nedavni rezultati i naredne utakmice ==
{{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend2|#FFCCCC|Poraz|border=1px solid #AAAAAA}}
===2020.===
{{basketballbox collapsible
| format = 1
| round = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date = 27. novembar 2020.
| time = 21:00
| teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
| scoreA = '''88'''
| scoreB = 49
| Q1 = '''22'''–11
| Q2 = '''23'''–10
| Q3 = '''22'''–18
| Q4 = '''21'''–10
| teamB = {{KOŠ|BUL}}
| report = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2611/Bosnia-and-Herzegovina-Bulgaria Boxscore]
| points1 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 12
| rebounds1 = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 11
| assist1 = [[John Roberson|Roberson]] 6
| points2 = [[Demarquis Bost|Bost]] 13
| rebounds2 = [[Demarquis Bost|Bost]] 5
| assist2 = [[Vasil Bachev|Bachev]], [[Pavel Marinov|Marinov]] 2
| location = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors|Zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]], sve utakmice u novembru 2020. i februaru 2021. su igrane bez publike u odbranim gradovima domaćinima.<ref>{{cite web|title=Statement regarding the November 2020 and February 2021 Qualifiers|url=https://www.fiba.basketball/news/statement-regarding-the-november-2020-and-february-2021-qualifiers|access-date=18. septembar 2020}}</ref>}}
| arena = [[Sportska dvorana Hills]]
| attendance =
| referee = Marius Ciulin (ROU), Wojciech Liszka (POL), Zdenko Tomašovič (SVK)
| result = W
}}
{{basketballbox collapsible
| format = 1
| round = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date = 29. novembar 2020.
| time = 21:00
| teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
| scoreA = '''79'''
| scoreB = 73
| Q1 = '''20'''–17
| Q2 = '''20'''–11
| Q3 = '''20'''–17
| Q4 = 19–'''28'''
| teamB = {{KOŠ|LAT}}
| report = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2911/Bosnia-and-Herzegovina-Latvia Boxscore]
| points1 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 19
| rebounds1 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 7
| assist1 = [[John Roberson|Roberson]] 5
| points2 = [[Rihards Lomažs|Lomažs]] 19
| rebounds2 = [[Mārtiņš Meiers|Meiers]] 9
| assist2 = [[Aigars Šķēle|Šķēle]] 6
| location = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena = [[Sportska dvorana Hills]]
| attendance =
| referee = Eddie Viator (FRA), Michał Proc (POL), Wojciech Liszka (POL)
| result = W
}}
===2021.===
{{basketballbox collapsible
| format = 1
| round = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date = 20. februar 2021.
| time = 16:30
| teamA = {{KOŠ-D|GRČ}}
| scoreA = 69
| scoreB = '''84'''
| Q1 = 18–'''26'''
| Q2 = 19–'''23'''
| Q3 = 14–'''15'''
| Q4 = 18–'''20'''
| teamB = {{KOŠ|BIH}}
| report = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/1902/Greece-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
| points1 = [[Vassilis Kavvadas|Kavvadas]] 16
| rebounds1 = [[Christos Saloustros|Saloustros]] 7
| assist1 = [[Dimitrios Katsivelis|Katsivelis]] 6
| points2 = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 23
| rebounds2 = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 13
| assist2 = [[Amar Gegić|Gegić]] 10
| location = [[Riga]], Latvija* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena = [[Arēna Rīga]]
| attendance =
| referee = Nicolás Maestre (FRA), Marek Kúkelčík (SVK), Thomas Bissuel (FRA)
| result = W
}}
{{basketballbox collapsible
| format = 1
| round = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date = 22. februar 2021.
| time = 16:30
| teamA = {{KOŠ-D|BUL}}
| scoreA = 61
| scoreB = '''80'''
| Q1 = 16–'''19'''
| Q2 = 22–'''24'''
| Q3 = '''16'''–13
| Q4 = 7–'''24'''
| teamB = {{KOŠ|BIH}}
| report = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2202/Bulgaria-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
| points1 = [[Konstantin Kostadinov|Kostadinov]], [[Hristo Zahariev|Zahariev]] 11
| rebounds1 = [[Aleks Simeonov|Simeonov]] 5
| assist1 = [[Deyan Karamfilov|Karamfilov]] 9
| points2 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 17
| rebounds2 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 14
| assist2 = [[John Roberson|Roberson]] 7
| location = [[Riga]], Latvija* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena = [[Arēna Rīga]]
| attendance =
| referee = Nicolás Maestre (FRA), Andrei Sharapa (BLR), Marek Kúkelčík (SVK)
| result = W
}}
{{basketballbox collapsible
|date = {{Start date|2021|11|26}}
|time = 20:00
|format = 1
|round = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2611/Bosnia-and-Herzegovina-Czech-Republic
|teamA = '''{{KOŠ-D|BIH}}'''
|scoreA = '''97'''
|scoreB = 90
|teamB = {{KOŠ|CZE}}
|Q1 = 17–'''23'''
|Q2 = 27–'''33'''
|Q3 = '''31'''–11
|Q4 = 22–'''23'''
|arena = [[Dvorana "Mirza Delibašić"]]
|place = [[Sarajevo]]
|attendance = 1.000
|referee = Manuel Mazzoni (ITA), Thomas Bissuel (FRA), Tanel Suslov (EST)
|points1 = [[Džanan Musa|Musa]] 21
|rebounds1 = [[Miralem Halilović|Halilović]] 7
|assist1 = [[Edin Atić|Atić]], [[John Roberson|Roberson]] 4
|points2 = [[David Jelínek|Jelínek]] 31
|rebounds2 = [[Martin Peterka|Peterka]], [[Ondřej Sehnal|Sehnal]] 6
|assist2 = [[Jaromír Bohačík|Bohačík]], Sehnal 4
|result = W
}}
{{basketballbox collapsible
|date = {{Start date|2021|11|29}}
|time = 19:00
|format = 1
|round = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2911/Bulgaria-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA = {{KOŠ-D|BUL}}
|scoreA = 75
|scoreB = '''85'''
|teamB = '''{{KOŠ|BIH}}'''
|Q1 = 19–'''25'''
|Q2 = 23–'''25'''
|Q3 = 13–'''19'''
|Q4 = '''20'''–16
|arena = [[Arena Botevgrad]]
|place = [[Botevgrad]]
|attendance = 1.300
|referee = Fernando Calatrava (ESP), Beniamino Attard (ITA), Ilias Kounelles (CYP)
|points1 = [[Chavdar Kostov|Kostov]] 13
|rebounds1 = Kostov 9
|assist1 = [[Deyan Karamfilov|Karamfilov]], [[Stanimir Marinov|Marinov]] 5
|points2 = [[Miralem Halilović|Halilović]] 21
|rebounds2 = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 8
|assist2 = [[Edin Atić|Atić]] 5
|result = W
}}
===2022.===
{{basketballbox collapsible
|date = {{Start date|2022|2|24}}
|time = 20:00
|format = 1
|round = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2402/Bosnia-and-Herzegovina-Lithuania
|teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA = 77
|scoreB = '''78'''
|teamB = '''{{KOŠ|LTU}}'''
|Q1 = '''21'''–13
|Q2 = 20–'''23'''
|Q3 = 15–'''24'''
|Q4 ='''21'''–18
|arena = [[Dvorana Mejdan]]
|place = [[Tuzla]]
|attendance = 4.000
|referee = Yohan Rosso (FRA), Kerem Baki (TUR), Lorenzo Baldini (ITA)
|points1 = [[Miralem Halilović|Halilović]] 20
|rebounds1 = [[Amar Gegić|Gegić]] 7
|assist1 = [[Džanan Musa|Musa]] 6
|points2 = [[Osvaldas Olisevičius|Olisevičius]] 18
|rebounds2 = [[Arnas Butkevičius|Butkevičius]] 7
|assist2 = [[Mindaugas Girdžiūnas|Girdžiūnas]] 5
|result = L
}}
{{basketballbox collapsible
|date = {{Start date|2022|2|27}}
|time = 19:30
|format = 1
|round = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2702/Lithuania-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA = '''{{KOŠ-D|LTU}}'''
|scoreA = '''77'''
|scoreB = 56
|teamB = {{KOŠ|BIH}}
|Q1 = '''20'''–12
|Q2 = 14–'''20'''
|Q3 = '''21'''–12
|Q4 = '''22'''–12
|arena = [[Avia Solutions Group Arena]]
|place = [[Vilnius]]
|attendance = 2.246
|referee = Saverio Lanzarini (ITA), Luis Castillo (ESP), Carsten Straube (GER)
|points1 = [[Tomas Dimša|Dimša]] 19
|rebounds1 = [[Gytis Radzevičius|Radzevičius]] 8
|assist1 = [[Laurynas Birutis|Birutis]] 3
|points2 = [[Edin Atić|Atić]] 12
|rebounds2 = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 9
|assist2 = Atić 4
|result = L
}}
{{basketballbox collapsible
|date = {{Start date|2022|7|1}}
|time = 20:00
|format = 1
|round = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/0107/Czech-Republic-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA = {{KOŠ-D|CZE}}
|scoreA = '''93'''
|scoreB = 81
|teamB = {{KOŠ|BIH}}
|Q1 = '''24'''–17
|Q2 = '''27'''–19
|Q3 = 19–'''22'''
|Q4 = 23–23
|arena = [[Enteria arena (Pardubice)|Enteria arena]]
|place = [[Pardubice]]
|attendance =
|referee = Mārtiņš Kozlovskis (LAT), Andris Aunkrogers (LAT), Tanel Suslov (EST)
|points1 = [[Ondřej Balvín|Balvín]] 19
|rebounds1 = Balvín 11
|assist1 = [[Tomáš Satoranský|Satoranský]] 10
|points2 = [[Džanan Musa|Musa]], [[John Roberson|Roberson]] 16
|rebounds2 = [[Miralem Halilović|Halilović]] 10
|assist2 = [[Edin Atić|Atić]], Roberson 5
|result = POR
}}
{{basketballbox collapsible
|date = {{Start date|2022|7|4}}
|time = 20:00
|format = 1
|round = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/0407/Bosnia-and-Herzegovina-Bulgaria
|teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA = '''76'''
|scoreB = 73
|teamB = {{KOŠ|BUL}}
|Q1 = '''19'''–18
|Q2 = '''21'''–18
|Q3 = 18–'''26'''
|Q4 = '''18'''–11
|arena = [[Dvorana "Mirza Delibašić"]]
|place = [[Sarajevo]]
|attendance = 4.500
|referee = Georgios Poursanidis (GRE), Dariusz Zapolski (POL), Mihkel Zafer Yılmaz (TUR)
|points1 = [[Miralem Halilović|Halilović]] 16
|rebounds1 = Halilović 8
|assist1 = [[Džanan Musa|Musa]] 6
|points2 = [[Dee Bost|Bost]] 24
|rebounds2 = Minchev 8
|assist2 = [[Aleksandar Yanev|Georgiev]] 6
|result = POB
}}
{{basketballbox collapsible
|date = 24. august 2022.
|time = 19:00 ([[UTC+02:00|UTC+2]])
|format = 1
|round = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2408/Montenegro-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA = {{KOŠ-D|CG}}
|scoreA = '''88'''
|teamB = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB = 69
|Q1 = '''18'''–15
|Q2 = '''23'''–11
|Q3 = '''25'''–20
|Q4 = 22–'''23'''
|arena = [[Sportski centar Morača]]
|place = [[Podgorica]]
|attendance = 5.000
|referee = Antonio Conde (ESP), Oskars Lūcis (LAT), Carsten Straube (GER)
|points1 = [[Vladimir Mihailović|Mihailović]] 20
|rebounds1 = [[Bojan Dubljević|Dubljević]] 8
|assist1 = [[Igor Drobnjak|Drobnjak]], [[Kendrick Perry|Perry]] 4
|points2 = [[John Roberson|Roberson]] 20
|rebounds2 = [[Jusuf Nurkić|Nurkić]] 7
|assist2 = [[John Roberson|Roberson]] 7
|result = POR
}}
{{basketballbox collapsible
|date = 27. august 2022.
|time = 20:00 ([[UTC+02:00|UTC+2]])
|format = 1
|round = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2708/Bosnia-and-Herzegovina-France
|teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA = '''96'''
|teamB = {{KOŠ|FRA}}
|scoreB = 90
| Q1 = '''28'''–14
| Q2 = 10–'''32'''
| Q3 = '''21'''–5
| Q4 = 17–'''25'''
| overtime = (2 OT)
| OT = 7–7, '''13'''–7
|arena = [[Dvorana "Mirza Delibašić"]]
|place = [[Sarajevo]]
|attendance = 6.826
|referee = Manuel Mazzoni (ITA), Wojciech Liszka (POL), Ilias Kounelles (CYP)
|points1 = [[Jusuf Nurkić|Nurkić]] 21
|rebounds1 = Nurkić 9
|assist1 = [[Džanan Musa|Musa]] 5
|points2 = [[Evan Fournier|Fournier]] 24
|rebounds2 = [[Rudy Gobert|Gobert]] 14
|assist2 = Fournier, [[Terry Tarpey|Tarpey]] 3
|result = POB
}}
{{basketballbox collapsible
|date=1. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|BIH}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|HUN}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0109/Bosnia-and-Herzegovina-Hungary Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class = "collapsible collapsed"
|format = 1
|round = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date=3. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|GER}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0309/Germany-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class = "collapsible collapsed"
|format = 1
|round = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date=4. septembar 2022.
|time=17:45
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|SVN}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0409/Slovenia-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class = "collapsible collapsed"
|format = 1
|round = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date=6. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|BIH}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|FRA}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0609/Bosnia-and-Herzegovina-France Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class = "collapsible collapsed"
|format = 1
|round = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date=7. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|LTU}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0709/Lithuania-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class = "collapsible collapsed"
|format = 1
|round = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date = 11. novembar 2022.
|time =
|format = 1
|round = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/1111/Bosnia-and-Herzegovina-Hungary
|teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA =
|teamB = {{KOŠ|MAĐ}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena =
|place =
|attendance =
|referee =
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date = 14. novembar 2022.
|time =
|format = 1
|round = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/1411/France-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA = {{KOŠ-D|FRA}}
|scoreA =
|teamB = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena =
|place =
|attendance =
|referee =
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result =
}}
===2023.===
{{basketballbox collapsible
|date = 23. februar 2023.
|time =
|format = 1
|round = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2302/Bosnia-and-Herzegovina-Montenegro
|teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA =
|teamB = {{KOŠ|CG}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena =
|place =
|attendance =
|referee =
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date = 26. februar 2023.
|time =
|format = 1
|round = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2602/Hungary-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA = {{KOŠ-D|MAĐ}}
|scoreA =
|teamB = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena =
|place =
|attendance =
|referee =
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result =
}}
== Ekipa ==
=== Trenutni sastav ===
Igrači pozvani za dvije kvalifikacijske utakmice za Svjetsko prvenstvo 2023. protiv [[Košarkaška reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]] i [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuske]] koje će se igrati 24. i 27. augusta 2022, te za [[EuroBasket 2022.]]<ref>{{cite web|title=Selektor Adis Bećiragić objavio spisak igrača za Eurobasket, za u dvije naredne Svjetsko prvenstvo kvalifikacija naredne utakmice|url=https://basket.ba/selektor-adis-beciragic-objavio-spisak-igraca-za-eurobasket/|access-date=18 July 2022}}</ref><ref>{{cite web|title=Bosnia and Herzegovina during the 2023 FIBA World Cup European Qualifiers in August 2022|url=https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/team/Bosnia-and-Herzegovina|accessdate=18 July 2022}}</ref>
{{FIBA roster header|team=košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine
| color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}}
<!--list of players-->
{{FIBA player|df=y| num = | nat = SVN | name = Amar Alibegović | pos = F | m = 2.06 | year = 1995 | month = 3 | date = 31 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Cedevita Olimpija|Olimpija]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = MNE | name = Edin Atić | pos = G | m = 2.01 | year = 1997 | month = 1 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = GER | name = Rijad Avdić | pos = F | m = 2.01 | year = 1998 | month = 7 | date = 2 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = Münster}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Sani Čampara | pos = G | m = 1.90 | year = 1999 | month = 3 | date = 3 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Split|Split]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Haris Delalić | pos = F | m = 2.04 | year = 1994 | month = 4 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = | name = Luka Garza | pos = C | m = 2.10 | year = 1998 | month = 12 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = ''Slobodan igrač''}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Amar Gegić | pos = G | m = 2.00 | year = 1998 | month = 2 | date = 14 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Cibona|Cibona]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = FRA | name = Miralem Halilović | pos = F | m = 2.05 | year = 1991 | month = 7 | date = 22 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Nanterre 92|Nanterre]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = MNE | name = Kenan Kamenjaš | pos = C | m = 2.07 | year = 2000 | month = 1 | date = 17 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = MNE | name = Aleksandar Lazić | pos = F | m = 2.01 | year = 1996 | month = 6 | date = 10 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Mornar Bar|Mornar]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Džanan Musa | pos = F | m = 2.02 | year = 1999 | month = 5 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = USA | name = Jusuf Nurkić | pos = C | m = 2.13 | year = 1994 | month = 8 | date = 23 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Portland Trail Blazers]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Ajdin Penava | pos = F | m = 2.06 | year = 1997 | month = 3 | date = 11 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = TUR | name = John Roberson | pos = G | m = 1.80 | year = 1988 | month = 10 | date = 28 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Manisa Büyükşehir Belediyespor|Manisa]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = KOS | name = Ismet Sejfić | pos = C | m = 2.08 | year = 1993 | month = 9 | date = 7 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KB Ylli|Ylli]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Emir Sulejmanović | pos = F | m = 2.04 | year = 1995 | month = 7 | date = 13 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB 1939 Canarias|Tenerife]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Adin Vrabac | pos = F | m = 2.05 | year = 1994 | month = 1 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = SVK | name = Jure Zubac | pos = F | m = 2.04 | year = 1995 | month = 3 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[BK Inter Bratislava|Inter Bratislava]]}}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
*{{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
| asst_coach=
*{{ZD|BIH}} Hajrudin Prolić
*{{ZD|BIH}} Azur Sakić
|otherlegend=
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – označava zadnji klub<br />prije utakmica
*'''Godine''' – označava godine<br />na dan 18. juli 2022.
}}
=== Postava ===
{{Košarkaška postava
|linija_boja = 002395
|alt_boja = FFDF00
|oznaka_boja = 000000
|starter_c = [[Jusuf Nurkić]]
|starter_pf = [[Miralem Halilović]]
|starter_sf = [[Džanan Musa]]
|starter_sg = [[Edin Atić]]
|starter_pg = [[John Roberson]]
|klupa 1_c = [[Luka Garza]]
|klupa 1_pf = [[Emir Sulejmanović]]
|klupa 1_sf = [[Amar Alibegović]]
|klupa 1_sg = [[Aleksandar Lazić]]
|klupa 1_pg = [[Amar Gegić]]
|klupa 2_c = [[Kenan Kamenjaš]]
|klupa 2_pf = [[Ajdin Penava]]
|klupa 2_sf = [[Adin Vrabac]]
|klupa 2_sg = [[Rijad Avdić]]
|klupa 2_pg = [[Sani Čampara]]
|klupa 3_c = [[Ismet Sejfić]]
|klupa 3_pf = [[Jure Zubac]]
|klupa 3_sf = [[Haris Delalić]]
}}
=== Važniji igrači ===
Trenutni važniji igrači iz Bosne i Hercegovine:
{{FIBA roster header|team=
| color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}}
<!--list of players-->
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Filip Adamović | pos = G | m = 1.80 | year = 1988 | month = 12 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Nedim Buza | pos = F | m = 2.02 | year = 1995 | month = 5 | date = 10 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Nedim Đedović | pos = F | m = 2.03 | year = 1997 | month = 2 | date = 16 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Club Melilla Baloncesto|Melilla]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Ibrahim Durmo | pos = C | m = 2.00 | year = 1997 | month = 1 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Aleksa Gatarić | pos = G | m = 1.86 | year = 2002 | month = 4 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = MNE | name = Nemanja Gordić | pos = G | m = 1.94 | year = 1988 | month = 9 | date = 25 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Mornar Bar|Mornar]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Almir Hasandić | pos = G | m = 1.91 | year = 1990 | month = 10 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = SRB | name = Vojin Ilić | pos = F | m = 2.00 | year = 2000 | month = 8 | date = 9 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Vršac|Vršac]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Draško Knežević | pos = G | m = 1.88 | year = 1993 | month = 2 | date = 3 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Borac|Borac Banja Luka]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = POR | name = Markus Lončar | pos = C | m = 2.13 | year = 1996 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[FC Porto (košarka)|Porto]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = | name = Milan Milošević | pos = F | m = 2.02 | year = 1985 | month = 9 | date = 26 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = ''Slobodan igrač''}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Lazar Mutić | pos = F | m = 2.03 | year = 1999 | month = 1 | date = 6 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB Marbella|Marbella]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Muhamed Pašalić | pos = G | m = 1.92 | year = 1987 | month = 8 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Imran Polutak | pos = C | m = 2.09 | year = 1996 | month = 7 | date = 9 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Njegoš Sikiraš | pos = C | m = 2.06 | year = 1999 | month = 9 | date = 11 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB Peñas Huesca|Peñas Huesca]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = ROU | name = Andrija Stipanović | pos = C | m = 2.09 | year = 1986 | month = 12 | date = 18 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CS Universitatea Cluj-Napoca|Cluj Napoca]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Darko Talić | pos = G | m = 1.92 | year = 1998 | month = 2 | date = 23 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = MKD | name = Obrad Tomić | pos = C | m = 2.08 | year = 1993 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK EuroNickel 2005|EuroNickel 2005]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Đorđe Topolović | pos = C | m = 2.08 | year = 2001 | month = 10 | date = 7 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Vrijednosnice Osijek|Vrijednosnice]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = AUT | name = Tihomir Vranješ | pos = G | m = 1.96 | year = 1995 | month = 10 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Traiskirchen Lions]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = MNE | name = Adi Zahiragić | pos = G | m = 1.87 | year = 1995 | month = 2 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Sutjeska|Sutjeska]]}}
<!-- end list of players -->
{{FIBA roster footer
| otherlegend =
*'''Klub''' – označava trenutni klub
*'''Godine''' – označava godine<br />na dan 18. juli 2022.
}}
== Statistika ==
:'''''Podebljani''' igrači su još uvijek aktivni.''
{{col-begin}}
{{col-2}}
{|class="wikitable"
|+Najviše nastupa
|-
!#!!Igrač!!Karijera!!Nastupi
|-
|1.
|[[Gordan Firić]]
|1993–2006.
|63
|-
|2.
|[[Samir Lerić]]
|1993–2005.
|61
|-
|3.
|'''[[Elmedin Kikanović]]'''
|2006–
|59
|-
|4.
|[[Jasmin Hukić]]
|1998–2005.
|54
|-
|5.
|[[Kenan Bajramović]]
|2001–2011.
|52
|-
|6.
|[[Mirza Teletović]]
|2003–2014.
|51
|-
|7.
|[[Adis Bećiragić]]
|1993–1999.
|45
|-
|8.
|[[Nenad Marković]]
|1994–2001.
|43
|-
|9.
|[[Elvir Ovčina]]
|1997–2005.
|40
|-
|10.
|[[Ermin Jazvin]]
|2001–2011.
|39
|}
{{col-2}}
{|class="wikitable"
|+Najviše postignutih poena
|-
!#!!Igrač!!Karijera!!Poeni
|-
|1.
|[[Nenad Marković]]
|1994–2001.
|840
|-
|2.
|[[Mirza Teletović]]
|2003–2014.
|655
|-
|3.
|[[Gordan Firić]]
|1993–2006.
|639
|-
|4.
|[[Jasmin Hukić]]
|1998–2005.
|581
|-
|5.
|'''[[Elmedin Kikanović]]'''
|2006–
|500
|-
|6.
|[[Samir Avdić]]
|1993–1997.
|390
|-
|7.
|[[Samir Lerić]]
|1993–2005.
|388
|-
|8.
|[[Elvir Ovčina]]
|1997–2005.
|376
|-
|9.
|[[Damir Mršić]]
|2000–2006.
|345
|-
|10.
|[[Kenan Bajramović]]
|2001–2011.
|342
|}
{{col-end}}
== Selektori kroz historiju ==
{| class="wikitable"
|-
! Period
! Ime
|-
| 1993.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Mirza Delibašić]]
|-
| 1993–1995.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Faruk Kulenović]]
|-
| 1995–2001.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Sabit Hadžić]]
|-
| 2001–2003.
| {{ZD|BIH}} [[Draško Prodanović]]
|-
| 2004–2006.
| {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]]
|-
| 2006–2008.
| {{ZD|BIH}} [[Nenad Marković]]
|-
| 2008–2010.
| {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]]
|-
| 2010–2012.
| {{ZD|BIH}} [[Sabit Hadžić]]
|-
| 2012–2013.
| {{ZD|HRV}} [[Aleksandar Petrović]]
|-
| 2014–2015.
| {{ZD|CG}} [[Duško Ivanović]]
|-
| 2016.
| {{ZD|HRV}} [[Damir Mulaomerović]]
|-
| 2017–2018.
| {{ZD|CG}} [[Duško Vujošević]]
|-
| 2018.
| {{ZD|HRV}} [[Jasmin Repeša]] (privremeno)
|-
| 2018–2022.
| {{ZD|BIH}} [[Vedran Bosnić]]
|-
| 2022–
| {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
|}
== Prijašnji sastavi ==
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1993}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1997}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1999}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2001}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2003}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2005}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2011}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2013}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2015}}
== Također pogledajte ==
* [[Spisak zvaničnih utakmica košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine|Spisak zvaničnih utakmica Bosne i Hercegovine]]
* [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-20]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-18]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-16]]
== Bilješke ==
<references group="note"/>
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://www.basket.ba/ Službeni sajt]
* [https://www.fiba.basketball/federation/Bosnia-and-Herzegovina Bosna i Hercegovina] na sajtu FIBA-e
* [https://www.eurobasket.com/Bosnia/basketball-National-Team.aspx Bosna i Hercegovina] na sajtu Eurobasket.com
{{Košarka u BiH}}
{{Evropske košarkaške reprezentacije}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{DEFAULTSORT:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
[[Kategorija:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke reprezentacije]]
[[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|BiH]]
6mpmrgx9crtsmrqm3apbhqlqv1vtjv2
3429091
3429063
2022-08-28T10:15:39Z
Semso98
54573
/* Ekipa */
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija košarkaška reprezentacija
| boja1 = 0033CC
| boja2 = FFFFFF
| država = Bosna i Hercegovina
| logo = Košarkaški Savez BiH logo.png
| nadimak = [[Lilium bosniacum|Zlatni ljiljani]] <br/>''Zmajevi''
| FIBA_zona = FIBA Evropa
| nacionalni_savez = [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine]]
| selektor = {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
| pridruženi_FIBA = 1992.
| FIBA_poredak = 46. {{smanjenje}}1 <small>(1. mart 2022)<ref>{{cite web |title=FIBA World Ranking Presented by NIKE, men |url=https://www.fiba.basketball/rankingmen |website=FIBA.basketball |access-date=1. 3. 2022 |language=en}}</ref></small>
| OI_nastupi =
| OI_medalje =
| SP_nastupi = –
| SP_medalje =
| zona_prvenstvo = [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]
| zona_nastupi = 10 (''prvi put [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'')
| zona_medalje = –<br/>(''najbolji rezultat 8. mjesto, [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'')
| d_uzorak_t = _thinbluesides
| d_tijelo = FFDF00
| d_šorc = FFDF00
| d_uzorak_š =
| g_uzorak_t = _thinyellowsides
| g_tijelo = 0000aa
| g_šorc = 0000aa
| g_uzorak_š =
| prva_utakmica = {{KOŠ|BIH|1992}} 97–69 {{KOŠ-D|SVK}}<br>([[Wrocław]], Poljska; 30. maj 1993)
| najveća_pobjeda = {{nowrap|{{KOŠ|BIH}} 92–53 {{KOŠ-D|KIP|1960}}<br>([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 21. novembar 2001)<br>{{KOŠ|KIP|1960}} 56–95 {{KOŠ-D|BIH}}<br>([[Nikozija]], Kipar; 20. novembar 2002)<br> {{KOŠ|BIH}} 88–49 {{KOŠ-D|BUG}}<br>([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 27. novembar 2020)}}
| najveći_poraz = {{KOŠ|BIH}} 52–102 {{KOŠ-D|FRA}}<br>([[Tuzla]], Bosna i Hercegovina; 29. juni 2018)
}}
'''Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] u međunarodnim [[košarka]]škim utakmicama i takmičenjima i pod kontrolom je [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine]]. Do [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]] bosanskohercegovački košarkaši su igrali za [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|reprezentaciju Jugoslavije]].
Bosna i Hercegovina je prvi put samostalno nastupala na međunardonom takmičenju na [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|Evropskom prvenstvu 1993]]. Do sada su ukupno učestvovali devet puta na evropskim prvenstvima, dok na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|svjetskim prvenstvima]] još nisu igrali.
== Historija ==
{{glavni|Jugoslavenska košarkaška reprezentacija}}
Bosna i Hercegovina je bila dio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] sve do 1992. godine, pa su svi igrači rođeni u Bosni i Hercegovini igrali za Jugoslavensku košarkašku reprezentaciju. Značajniji od tih bili su [[Predrag Danilović]], [[Zoran Savić]], [[Aleksandar Nikolić]], [[Borislav Stanković]], [[Dražen Dalipagić]] i [[Mirza Delibašić]]. Tokom ovog perioda, glavni grad Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo]], bio je jedan od pet lokacija gdje su igrane utakmice [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.|Svjetskog prvenstva 1970]], gdje je Jugoslavija završila na prvoj poziciji, čime je osvojila svoju prvu zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetskom prvenstvu u košarci]].
Još od sticanja nezavisnosti od Jugoslavije, [[Bosna i Hercegovina]] se redovno kvalifikovala za [[EuroBasket]], veliki turnir i najveće evropsko takmičenje. Svoj najbolji rezultat su postigli završivši kao 8. na prvenstvu 1993. godine, nakon prolaska u četvrtfinale. Bosna i Hercegovina od stjecanja nezavisnosti nije se kvalifikovala za Evropsko prvenstvo 1995, 2007, 2009. i 2017.
== Takmičenja ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
===Svjetsko prvenstvo===
{| class="wikitable" style="text-align: center;font-size:90%;"
!colspan=5|[[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]
!rowspan=12|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
| Od [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1950.|1950.]] do [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1990.|1990.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|KAN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1994.|1994.]]||colspan=4 rowspan=7|''Nisu se kvalifikovali''
|colspan=3 rowspan=6|''EuroBasket služio<br>kao kvalifikacije''
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1998.|1998.]]
|-
|{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2002.|2002.]]
|-
|{{ZD|JPN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006.]]
|-
|{{ZD|TUR}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2010.|2010.]]
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014.]]
|-
|{{ZD|KIN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019.]]
|18||7||11
|-
|{{ZD|FIL}}{{ZD|JPN}}{{ZD|INDN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2023.|2023.]]||colspan=4|''Kvalifikacije''
|colspan=3|''U toku''
|-
!Ukupno!!0/7!! !! !! !!18 !!7 !!11
|}
===Olimpijske igre===
{| class="wikitable" style="text-align: center;font-size:90%;"
!colspan=5|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
!rowspan=12|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
|Od [[Košarka na Olimpijskim igrama 1936.|1936.]] do [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|1988.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|1992.]]||colspan=4 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali''
|colspan=3 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali''
|-
|{{ZD|SAD}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|1996.]]
|-
|{{ZD|AUS}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|2000.]]
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|2004.]]
|-
|{{ZD|KIN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2008.|2008.]]
|-
|{{ZD|UK}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2012.|2012.]]
|-
|{{ZD|BRA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2016.|2016.]]
|-
|{{ZD|JPN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|2020.]]
|-
!Ukupno!!0/8!! !! !! !! !! !!
|}
{{col-break}}
===Evropsko prvenstvo===
{| class="wikitable" style="text-align: center;font-size:90%;"
!colspan=5|[[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]
!rowspan=18|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
| Od [[Evropsko prvenstvo u košarci 1935.|1935.]] do [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|1991.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993.]]||8.||9||2||7
|7||5||2
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1995.|1995.]]||colspan=4|''Nisu se kvalifikovali''
|10||4||6
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1997.|1997.]]||15.||5||1||4
|10||7||3
|-
|{{ZD|FRA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1999.|1999.]]||15.||3||0||3
|10||9||1
|-
|{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2001.|2001.]]||13.||3||0||3
|10||6||4
|-
|{{ZD|ŠVE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|2003.]]||15.||3||0||3
|10||6||4
|-
|{{ZD|SCG}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2005.|2005.]]||15.||3||0||3
|6||4||2
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.|2007.]]||colspan=4 rowspan=2|''Nisu se kvalifikovali
|12||5||7
|-
|{{ZD|POL}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009.]]
|10||6||4
|-
|{{ZD|LTU}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2011.|2011.]]||19.||5||2||3
|8||3||5
|-
|{{ZD|SVN}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|2013.]]||12.||5||3|||2
|8||6||2
|-
|{{ZD|FRA}}{{ZD|HRV}}{{ZD|NJE}}{{ZD|LAT}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015.]]||23.||5||1||4
|4||4||0
|-
|{{ZD|FIN}}{{ZD|IZR}}{{ZD|RUM}}{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2017.|2017.]]||colspan=4 |''Nisu se kvalifikovali
|4||2||2
|-
|{{ZD|ČEŠ}}{{ZD|GRU}}{{ZD|ITA}}{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|2022.]]||colspan=4|''Kvalifikovani''
|6||5||1
|-
!Ukupno!!10/14!!41 !!9 !!32 !!115 !!72 !!43
|}
{{col-end}}
== Nedavni rezultati i naredne utakmice ==
{{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend2|#FFCCCC|Poraz|border=1px solid #AAAAAA}}
===2020.===
{{basketballbox collapsible
| format = 1
| round = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date = 27. novembar 2020.
| time = 21:00
| teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
| scoreA = '''88'''
| scoreB = 49
| Q1 = '''22'''–11
| Q2 = '''23'''–10
| Q3 = '''22'''–18
| Q4 = '''21'''–10
| teamB = {{KOŠ|BUL}}
| report = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2611/Bosnia-and-Herzegovina-Bulgaria Boxscore]
| points1 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 12
| rebounds1 = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 11
| assist1 = [[John Roberson|Roberson]] 6
| points2 = [[Demarquis Bost|Bost]] 13
| rebounds2 = [[Demarquis Bost|Bost]] 5
| assist2 = [[Vasil Bachev|Bachev]], [[Pavel Marinov|Marinov]] 2
| location = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors|Zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]], sve utakmice u novembru 2020. i februaru 2021. su igrane bez publike u odbranim gradovima domaćinima.<ref>{{cite web|title=Statement regarding the November 2020 and February 2021 Qualifiers|url=https://www.fiba.basketball/news/statement-regarding-the-november-2020-and-february-2021-qualifiers|access-date=18. septembar 2020}}</ref>}}
| arena = [[Sportska dvorana Hills]]
| attendance =
| referee = Marius Ciulin (ROU), Wojciech Liszka (POL), Zdenko Tomašovič (SVK)
| result = W
}}
{{basketballbox collapsible
| format = 1
| round = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date = 29. novembar 2020.
| time = 21:00
| teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
| scoreA = '''79'''
| scoreB = 73
| Q1 = '''20'''–17
| Q2 = '''20'''–11
| Q3 = '''20'''–17
| Q4 = 19–'''28'''
| teamB = {{KOŠ|LAT}}
| report = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2911/Bosnia-and-Herzegovina-Latvia Boxscore]
| points1 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 19
| rebounds1 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 7
| assist1 = [[John Roberson|Roberson]] 5
| points2 = [[Rihards Lomažs|Lomažs]] 19
| rebounds2 = [[Mārtiņš Meiers|Meiers]] 9
| assist2 = [[Aigars Šķēle|Šķēle]] 6
| location = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena = [[Sportska dvorana Hills]]
| attendance =
| referee = Eddie Viator (FRA), Michał Proc (POL), Wojciech Liszka (POL)
| result = W
}}
===2021.===
{{basketballbox collapsible
| format = 1
| round = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date = 20. februar 2021.
| time = 16:30
| teamA = {{KOŠ-D|GRČ}}
| scoreA = 69
| scoreB = '''84'''
| Q1 = 18–'''26'''
| Q2 = 19–'''23'''
| Q3 = 14–'''15'''
| Q4 = 18–'''20'''
| teamB = {{KOŠ|BIH}}
| report = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/1902/Greece-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
| points1 = [[Vassilis Kavvadas|Kavvadas]] 16
| rebounds1 = [[Christos Saloustros|Saloustros]] 7
| assist1 = [[Dimitrios Katsivelis|Katsivelis]] 6
| points2 = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 23
| rebounds2 = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 13
| assist2 = [[Amar Gegić|Gegić]] 10
| location = [[Riga]], Latvija* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena = [[Arēna Rīga]]
| attendance =
| referee = Nicolás Maestre (FRA), Marek Kúkelčík (SVK), Thomas Bissuel (FRA)
| result = W
}}
{{basketballbox collapsible
| format = 1
| round = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date = 22. februar 2021.
| time = 16:30
| teamA = {{KOŠ-D|BUL}}
| scoreA = 61
| scoreB = '''80'''
| Q1 = 16–'''19'''
| Q2 = 22–'''24'''
| Q3 = '''16'''–13
| Q4 = 7–'''24'''
| teamB = {{KOŠ|BIH}}
| report = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2202/Bulgaria-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
| points1 = [[Konstantin Kostadinov|Kostadinov]], [[Hristo Zahariev|Zahariev]] 11
| rebounds1 = [[Aleks Simeonov|Simeonov]] 5
| assist1 = [[Deyan Karamfilov|Karamfilov]] 9
| points2 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 17
| rebounds2 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 14
| assist2 = [[John Roberson|Roberson]] 7
| location = [[Riga]], Latvija* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena = [[Arēna Rīga]]
| attendance =
| referee = Nicolás Maestre (FRA), Andrei Sharapa (BLR), Marek Kúkelčík (SVK)
| result = W
}}
{{basketballbox collapsible
|date = {{Start date|2021|11|26}}
|time = 20:00
|format = 1
|round = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2611/Bosnia-and-Herzegovina-Czech-Republic
|teamA = '''{{KOŠ-D|BIH}}'''
|scoreA = '''97'''
|scoreB = 90
|teamB = {{KOŠ|CZE}}
|Q1 = 17–'''23'''
|Q2 = 27–'''33'''
|Q3 = '''31'''–11
|Q4 = 22–'''23'''
|arena = [[Dvorana "Mirza Delibašić"]]
|place = [[Sarajevo]]
|attendance = 1.000
|referee = Manuel Mazzoni (ITA), Thomas Bissuel (FRA), Tanel Suslov (EST)
|points1 = [[Džanan Musa|Musa]] 21
|rebounds1 = [[Miralem Halilović|Halilović]] 7
|assist1 = [[Edin Atić|Atić]], [[John Roberson|Roberson]] 4
|points2 = [[David Jelínek|Jelínek]] 31
|rebounds2 = [[Martin Peterka|Peterka]], [[Ondřej Sehnal|Sehnal]] 6
|assist2 = [[Jaromír Bohačík|Bohačík]], Sehnal 4
|result = W
}}
{{basketballbox collapsible
|date = {{Start date|2021|11|29}}
|time = 19:00
|format = 1
|round = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2911/Bulgaria-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA = {{KOŠ-D|BUL}}
|scoreA = 75
|scoreB = '''85'''
|teamB = '''{{KOŠ|BIH}}'''
|Q1 = 19–'''25'''
|Q2 = 23–'''25'''
|Q3 = 13–'''19'''
|Q4 = '''20'''–16
|arena = [[Arena Botevgrad]]
|place = [[Botevgrad]]
|attendance = 1.300
|referee = Fernando Calatrava (ESP), Beniamino Attard (ITA), Ilias Kounelles (CYP)
|points1 = [[Chavdar Kostov|Kostov]] 13
|rebounds1 = Kostov 9
|assist1 = [[Deyan Karamfilov|Karamfilov]], [[Stanimir Marinov|Marinov]] 5
|points2 = [[Miralem Halilović|Halilović]] 21
|rebounds2 = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 8
|assist2 = [[Edin Atić|Atić]] 5
|result = W
}}
===2022.===
{{basketballbox collapsible
|date = {{Start date|2022|2|24}}
|time = 20:00
|format = 1
|round = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2402/Bosnia-and-Herzegovina-Lithuania
|teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA = 77
|scoreB = '''78'''
|teamB = '''{{KOŠ|LTU}}'''
|Q1 = '''21'''–13
|Q2 = 20–'''23'''
|Q3 = 15–'''24'''
|Q4 ='''21'''–18
|arena = [[Dvorana Mejdan]]
|place = [[Tuzla]]
|attendance = 4.000
|referee = Yohan Rosso (FRA), Kerem Baki (TUR), Lorenzo Baldini (ITA)
|points1 = [[Miralem Halilović|Halilović]] 20
|rebounds1 = [[Amar Gegić|Gegić]] 7
|assist1 = [[Džanan Musa|Musa]] 6
|points2 = [[Osvaldas Olisevičius|Olisevičius]] 18
|rebounds2 = [[Arnas Butkevičius|Butkevičius]] 7
|assist2 = [[Mindaugas Girdžiūnas|Girdžiūnas]] 5
|result = L
}}
{{basketballbox collapsible
|date = {{Start date|2022|2|27}}
|time = 19:30
|format = 1
|round = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2702/Lithuania-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA = '''{{KOŠ-D|LTU}}'''
|scoreA = '''77'''
|scoreB = 56
|teamB = {{KOŠ|BIH}}
|Q1 = '''20'''–12
|Q2 = 14–'''20'''
|Q3 = '''21'''–12
|Q4 = '''22'''–12
|arena = [[Avia Solutions Group Arena]]
|place = [[Vilnius]]
|attendance = 2.246
|referee = Saverio Lanzarini (ITA), Luis Castillo (ESP), Carsten Straube (GER)
|points1 = [[Tomas Dimša|Dimša]] 19
|rebounds1 = [[Gytis Radzevičius|Radzevičius]] 8
|assist1 = [[Laurynas Birutis|Birutis]] 3
|points2 = [[Edin Atić|Atić]] 12
|rebounds2 = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 9
|assist2 = Atić 4
|result = L
}}
{{basketballbox collapsible
|date = {{Start date|2022|7|1}}
|time = 20:00
|format = 1
|round = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/0107/Czech-Republic-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA = {{KOŠ-D|CZE}}
|scoreA = '''93'''
|scoreB = 81
|teamB = {{KOŠ|BIH}}
|Q1 = '''24'''–17
|Q2 = '''27'''–19
|Q3 = 19–'''22'''
|Q4 = 23–23
|arena = [[Enteria arena (Pardubice)|Enteria arena]]
|place = [[Pardubice]]
|attendance =
|referee = Mārtiņš Kozlovskis (LAT), Andris Aunkrogers (LAT), Tanel Suslov (EST)
|points1 = [[Ondřej Balvín|Balvín]] 19
|rebounds1 = Balvín 11
|assist1 = [[Tomáš Satoranský|Satoranský]] 10
|points2 = [[Džanan Musa|Musa]], [[John Roberson|Roberson]] 16
|rebounds2 = [[Miralem Halilović|Halilović]] 10
|assist2 = [[Edin Atić|Atić]], Roberson 5
|result = POR
}}
{{basketballbox collapsible
|date = {{Start date|2022|7|4}}
|time = 20:00
|format = 1
|round = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/0407/Bosnia-and-Herzegovina-Bulgaria
|teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA = '''76'''
|scoreB = 73
|teamB = {{KOŠ|BUL}}
|Q1 = '''19'''–18
|Q2 = '''21'''–18
|Q3 = 18–'''26'''
|Q4 = '''18'''–11
|arena = [[Dvorana "Mirza Delibašić"]]
|place = [[Sarajevo]]
|attendance = 4.500
|referee = Georgios Poursanidis (GRE), Dariusz Zapolski (POL), Mihkel Zafer Yılmaz (TUR)
|points1 = [[Miralem Halilović|Halilović]] 16
|rebounds1 = Halilović 8
|assist1 = [[Džanan Musa|Musa]] 6
|points2 = [[Dee Bost|Bost]] 24
|rebounds2 = Minchev 8
|assist2 = [[Aleksandar Yanev|Georgiev]] 6
|result = POB
}}
{{basketballbox collapsible
|date = 24. august 2022.
|time = 19:00 ([[UTC+02:00|UTC+2]])
|format = 1
|round = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2408/Montenegro-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA = {{KOŠ-D|CG}}
|scoreA = '''88'''
|teamB = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB = 69
|Q1 = '''18'''–15
|Q2 = '''23'''–11
|Q3 = '''25'''–20
|Q4 = 22–'''23'''
|arena = [[Sportski centar Morača]]
|place = [[Podgorica]]
|attendance = 5.000
|referee = Antonio Conde (ESP), Oskars Lūcis (LAT), Carsten Straube (GER)
|points1 = [[Vladimir Mihailović|Mihailović]] 20
|rebounds1 = [[Bojan Dubljević|Dubljević]] 8
|assist1 = [[Igor Drobnjak|Drobnjak]], [[Kendrick Perry|Perry]] 4
|points2 = [[John Roberson|Roberson]] 20
|rebounds2 = [[Jusuf Nurkić|Nurkić]] 7
|assist2 = [[John Roberson|Roberson]] 7
|result = POR
}}
{{basketballbox collapsible
|date = 27. august 2022.
|time = 20:00 ([[UTC+02:00|UTC+2]])
|format = 1
|round = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2708/Bosnia-and-Herzegovina-France
|teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA = '''96'''
|teamB = {{KOŠ|FRA}}
|scoreB = 90
| Q1 = '''28'''–14
| Q2 = 10–'''32'''
| Q3 = '''21'''–5
| Q4 = 17–'''25'''
| overtime = (2 OT)
| OT = 7–7, '''13'''–7
|arena = [[Dvorana "Mirza Delibašić"]]
|place = [[Sarajevo]]
|attendance = 6.826
|referee = Manuel Mazzoni (ITA), Wojciech Liszka (POL), Ilias Kounelles (CYP)
|points1 = [[Jusuf Nurkić|Nurkić]] 21
|rebounds1 = Nurkić 9
|assist1 = [[Džanan Musa|Musa]] 5
|points2 = [[Evan Fournier|Fournier]] 24
|rebounds2 = [[Rudy Gobert|Gobert]] 14
|assist2 = Fournier, [[Terry Tarpey|Tarpey]] 3
|result = POB
}}
{{basketballbox collapsible
|date=1. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|BIH}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|HUN}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0109/Bosnia-and-Herzegovina-Hungary Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class = "collapsible collapsed"
|format = 1
|round = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date=3. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|GER}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0309/Germany-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class = "collapsible collapsed"
|format = 1
|round = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date=4. septembar 2022.
|time=17:45
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|SVN}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0409/Slovenia-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class = "collapsible collapsed"
|format = 1
|round = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date=6. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|BIH}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|FRA}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0609/Bosnia-and-Herzegovina-France Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class = "collapsible collapsed"
|format = 1
|round = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date=7. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|LTU}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0709/Lithuania-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class = "collapsible collapsed"
|format = 1
|round = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date = 11. novembar 2022.
|time =
|format = 1
|round = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/1111/Bosnia-and-Herzegovina-Hungary
|teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA =
|teamB = {{KOŠ|MAĐ}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena =
|place =
|attendance =
|referee =
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date = 14. novembar 2022.
|time =
|format = 1
|round = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/1411/France-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA = {{KOŠ-D|FRA}}
|scoreA =
|teamB = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena =
|place =
|attendance =
|referee =
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result =
}}
===2023.===
{{basketballbox collapsible
|date = 23. februar 2023.
|time =
|format = 1
|round = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2302/Bosnia-and-Herzegovina-Montenegro
|teamA = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA =
|teamB = {{KOŠ|CG}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena =
|place =
|attendance =
|referee =
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result =
}}
{{basketballbox collapsible
|date = 26. februar 2023.
|time =
|format = 1
|round = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2602/Hungary-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA = {{KOŠ-D|MAĐ}}
|scoreA =
|teamB = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena =
|place =
|attendance =
|referee =
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result =
}}
== Ekipa ==
=== Trenutni sastav ===
Igrači pozvani za dvije kvalifikacijske utakmice za Svjetsko prvenstvo 2023. protiv [[Košarkaška reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]] i [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuske]] koje će se igrati 24. i 27. augusta 2022, te za [[EuroBasket 2022.]]<ref>{{cite web|title=Selektor Adis Bećiragić objavio spisak igrača za Eurobasket, za u dvije naredne Svjetsko prvenstvo kvalifikacija naredne utakmice|url=https://basket.ba/selektor-adis-beciragic-objavio-spisak-igraca-za-eurobasket/|access-date=18 July 2022}}</ref><ref>{{cite web|title=Bosnia and Herzegovina during the 2023 FIBA World Cup European Qualifiers in August 2022|url=https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/team/Bosnia-and-Herzegovina|accessdate=18 July 2022}}</ref>
{{FIBA roster header|team=košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine
| color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}}
<!--list of players-->
{{FIBA player|df=y| num = | nat = MNE | name = Edin Atić | pos = G | m = 2.01 | year = 1997 | month = 1 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Sani Čampara | pos = G | m = 1.90 | year = 1999 | month = 3 | date = 3 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Split|Split]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Amar Gegić | pos = G | m = 2.00 | year = 1998 | month = 2 | date = 14 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Cibona|Cibona]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = FRA | name = Miralem Halilović | pos = F | m = 2.05 | year = 1991 | month = 7 | date = 22 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Nanterre 92|Nanterre]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = MNE | name = Kenan Kamenjaš | pos = C | m = 2.07 | year = 2000 | month = 1 | date = 17 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = MNE | name = Aleksandar Lazić | pos = F | m = 2.01 | year = 1996 | month = 6 | date = 10 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Mornar Bar|Mornar]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Džanan Musa | pos = F | m = 2.02 | year = 1999 | month = 5 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = USA | name = Jusuf Nurkić | pos = C | m = 2.13 | year = 1994 | month = 8 | date = 23 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Portland Trail Blazers]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Ajdin Penava | pos = F | m = 2.06 | year = 1997 | month = 3 | date = 11 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = TUR | name = John Roberson | pos = G | m = 1.80 | year = 1988 | month = 10 | date = 28 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Manisa Büyükşehir Belediyespor|Manisa]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Emir Sulejmanović | pos = F | m = 2.04 | year = 1995 | month = 7 | date = 13 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB 1939 Canarias|Tenerife]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Adin Vrabac | pos = F | m = 2.05 | year = 1994 | month = 1 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
*{{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
| asst_coach=
*{{ZD|BIH}} Hajrudin Prolić
*{{ZD|BIH}} Azur Sakić
|otherlegend=
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – označava zadnji klub<br />prije utakmica
*'''Godine''' – označava godine<br />na dan 18. juli 2022.
}}
=== Postava ===
{{Košarkaška postava
|linija_boja = 002395
|alt_boja = FFDF00
|oznaka_boja = 000000
|starter_c = [[Jusuf Nurkić]]
|starter_pf = [[Miralem Halilović]]
|starter_sf = [[Džanan Musa]]
|starter_sg = [[Aleksandar Lazić]]
|starter_pg = [[John Roberson]]
|klupa 1_c = [[Kenan Kamenjaš]]
|klupa 1_pf = [[Emir Sulejmanović]]
|klupa 1_sf = [[Adin Vrabac]]
|klupa 1_sg = [[Edin Atić]]
|klupa 1_pg = [[Amar Gegić]]
|klupa 2_c =
|klupa 2_pf = [[Ajdin Penava]]
|klupa 2_sf =
|klupa 2_sg =
|klupa 2_pg = [[Sani Čampara]]
}}
=== Važniji igrači ===
Trenutni važniji igrači iz Bosne i Hercegovine:
{{FIBA roster header|team=
| color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}}
<!--list of players-->
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Filip Adamović | pos = G | m = 1.80 | year = 1988 | month = 12 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Nedim Buza | pos = F | m = 2.02 | year = 1995 | month = 5 | date = 10 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Nedim Đedović | pos = F | m = 2.03 | year = 1997 | month = 2 | date = 16 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Club Melilla Baloncesto|Melilla]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Ibrahim Durmo | pos = C | m = 2.00 | year = 1997 | month = 1 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Aleksa Gatarić | pos = G | m = 1.86 | year = 2002 | month = 4 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = MNE | name = Nemanja Gordić | pos = G | m = 1.94 | year = 1988 | month = 9 | date = 25 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Mornar Bar|Mornar]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Almir Hasandić | pos = G | m = 1.91 | year = 1990 | month = 10 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = SRB | name = Vojin Ilić | pos = F | m = 2.00 | year = 2000 | month = 8 | date = 9 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Vršac|Vršac]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Draško Knežević | pos = G | m = 1.88 | year = 1993 | month = 2 | date = 3 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Borac|Borac Banja Luka]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = POR | name = Markus Lončar | pos = C | m = 2.13 | year = 1996 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[FC Porto (košarka)|Porto]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = | name = Milan Milošević | pos = F | m = 2.02 | year = 1985 | month = 9 | date = 26 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = ''Slobodan igrač''}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Lazar Mutić | pos = F | m = 2.03 | year = 1999 | month = 1 | date = 6 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB Marbella|Marbella]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Muhamed Pašalić | pos = G | m = 1.92 | year = 1987 | month = 8 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Imran Polutak | pos = C | m = 2.09 | year = 1996 | month = 7 | date = 9 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Njegoš Sikiraš | pos = C | m = 2.06 | year = 1999 | month = 9 | date = 11 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB Peñas Huesca|Peñas Huesca]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = ROU | name = Andrija Stipanović | pos = C | m = 2.09 | year = 1986 | month = 12 | date = 18 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CS Universitatea Cluj-Napoca|Cluj Napoca]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Darko Talić | pos = G | m = 1.92 | year = 1998 | month = 2 | date = 23 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = MKD | name = Obrad Tomić | pos = C | m = 2.08 | year = 1993 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK EuroNickel 2005|EuroNickel 2005]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Đorđe Topolović | pos = C | m = 2.08 | year = 2001 | month = 10 | date = 7 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Vrijednosnice Osijek|Vrijednosnice]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = AUT | name = Tihomir Vranješ | pos = G | m = 1.96 | year = 1995 | month = 10 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Traiskirchen Lions]]}}
{{FIBA player|df=y| num = | nat = MNE | name = Adi Zahiragić | pos = G | m = 1.87 | year = 1995 | month = 2 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Sutjeska|Sutjeska]]}}
<!-- end list of players -->
{{FIBA roster footer
| otherlegend =
*'''Klub''' – označava trenutni klub
*'''Godine''' – označava godine<br />na dan 18. juli 2022.
}}
== Statistika ==
:'''''Podebljani''' igrači su još uvijek aktivni.''
{{col-begin}}
{{col-2}}
{|class="wikitable"
|+Najviše nastupa
|-
!#!!Igrač!!Karijera!!Nastupi
|-
|1.
|[[Gordan Firić]]
|1993–2006.
|63
|-
|2.
|[[Samir Lerić]]
|1993–2005.
|61
|-
|3.
|'''[[Elmedin Kikanović]]'''
|2006–
|59
|-
|4.
|[[Jasmin Hukić]]
|1998–2005.
|54
|-
|5.
|[[Kenan Bajramović]]
|2001–2011.
|52
|-
|6.
|[[Mirza Teletović]]
|2003–2014.
|51
|-
|7.
|[[Adis Bećiragić]]
|1993–1999.
|45
|-
|8.
|[[Nenad Marković]]
|1994–2001.
|43
|-
|9.
|[[Elvir Ovčina]]
|1997–2005.
|40
|-
|10.
|[[Ermin Jazvin]]
|2001–2011.
|39
|}
{{col-2}}
{|class="wikitable"
|+Najviše postignutih poena
|-
!#!!Igrač!!Karijera!!Poeni
|-
|1.
|[[Nenad Marković]]
|1994–2001.
|840
|-
|2.
|[[Mirza Teletović]]
|2003–2014.
|655
|-
|3.
|[[Gordan Firić]]
|1993–2006.
|639
|-
|4.
|[[Jasmin Hukić]]
|1998–2005.
|581
|-
|5.
|'''[[Elmedin Kikanović]]'''
|2006–
|500
|-
|6.
|[[Samir Avdić]]
|1993–1997.
|390
|-
|7.
|[[Samir Lerić]]
|1993–2005.
|388
|-
|8.
|[[Elvir Ovčina]]
|1997–2005.
|376
|-
|9.
|[[Damir Mršić]]
|2000–2006.
|345
|-
|10.
|[[Kenan Bajramović]]
|2001–2011.
|342
|}
{{col-end}}
== Selektori kroz historiju ==
{| class="wikitable"
|-
! Period
! Ime
|-
| 1993.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Mirza Delibašić]]
|-
| 1993–1995.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Faruk Kulenović]]
|-
| 1995–2001.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Sabit Hadžić]]
|-
| 2001–2003.
| {{ZD|BIH}} [[Draško Prodanović]]
|-
| 2004–2006.
| {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]]
|-
| 2006–2008.
| {{ZD|BIH}} [[Nenad Marković]]
|-
| 2008–2010.
| {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]]
|-
| 2010–2012.
| {{ZD|BIH}} [[Sabit Hadžić]]
|-
| 2012–2013.
| {{ZD|HRV}} [[Aleksandar Petrović]]
|-
| 2014–2015.
| {{ZD|CG}} [[Duško Ivanović]]
|-
| 2016.
| {{ZD|HRV}} [[Damir Mulaomerović]]
|-
| 2017–2018.
| {{ZD|CG}} [[Duško Vujošević]]
|-
| 2018.
| {{ZD|HRV}} [[Jasmin Repeša]] (privremeno)
|-
| 2018–2022.
| {{ZD|BIH}} [[Vedran Bosnić]]
|-
| 2022–
| {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
|}
== Prijašnji sastavi ==
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1993}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1997}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1999}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2001}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2003}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2005}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2011}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2013}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2015}}
== Također pogledajte ==
* [[Spisak zvaničnih utakmica košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine|Spisak zvaničnih utakmica Bosne i Hercegovine]]
* [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-20]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-18]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-16]]
== Bilješke ==
<references group="note"/>
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://www.basket.ba/ Službeni sajt]
* [https://www.fiba.basketball/federation/Bosnia-and-Herzegovina Bosna i Hercegovina] na sajtu FIBA-e
* [https://www.eurobasket.com/Bosnia/basketball-National-Team.aspx Bosna i Hercegovina] na sajtu Eurobasket.com
{{Košarka u BiH}}
{{Evropske košarkaške reprezentacije}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{DEFAULTSORT:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
[[Kategorija:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke reprezentacije]]
[[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|BiH]]
d0d6036wn302uagrt2tb5vz6dy3nvkv
Nanomaterijal
0
149367
3429074
3333918
2022-08-27T23:00:03Z
Palapa
383
/* Fullereni */
wikitext
text/x-wiki
{{Nanomaterijali}}
Polje izučavanja '''nanomaterijala''' ima naučni pristup njihovom izučavanju u odnosu na [[Nanotehnologija|nanotehnologiju]]. Ona proučava materijale sa morfološkim osobinama na nano skali, i naročito one, koji imaju posebne osobine proizašle iz njihovih nano-dimenzija.<ref>http://arxiv.org/ftp/arxiv/papers/0801/0801.3280.pdf</ref>
Nanoskala se obično definiše kao jedna desetina mikrometra, kao najmanje jedna dimenzija, međutim, ovaj izraz se ponekad koristi također za materijale manje od jednog mikrometra.
== Uvod ==
Značajan aspekt u nanotehnologiji je ogromno povećanje omjera (en. ratio) veličine površi naspram zapremine, koji je prisutan kod mnogih materijala na nanoskali, što čini mogućim nove kvantne mehaničke efekte. Jedan primjer je “efekt [[kvant]]ne veličine” gdje se elektroničke osobine čvrstih tijela mijenjaju, sa značajnim smanjenjem veličine djelića. Ovaj efekt ne dolazi do izražaja kod smanjenja sa makro na mikro dimenzije.
<!--
However, it becomes pronounced when the nanometer size range is reached. A certain number of physical properties also alter with the change from macroscopic systems. Novel mechanical properties of nanomaterials is a subject of nanomechanics research. Catalytic activities also reveal new behaviour in the interaction with biomaterials.-->
== Uniformnost ==
{{Proširiti sekciju}}
== Klasifikacija ==
=== Fullereni ===
[[Datoteka:Buckminsterfullerene animated.gif|mini|desno|200px|Animirani buckminsterfulleren C<sub>60</sub>]]Fulereni su klasa [[Alotropi ugljika|alotropa ugljika]] koji su konceptualno [[Grafen|grafenski]] listovi umotani u cijevi ili sfere. Ovo uključuje [[Ugljična nanocijev|ugljenične nanocijevi]] (ili [[Silicijumske nanocevi|silicijske nanocijevi]]) koje su od interesa kako zbog svoje mehaničke čvrstoće, tako i zbog svojih električnih svojstava.<ref name="Encyclopædia Britannica">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/221916/fullerene|title=Fullerenes|publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref>
=== Nanodjelići ===
{{Proširiti sekciju}}
=== Sol-gel ===
{{Proširiti sekciju}}
== Davanje obilježja ==
{{Proširiti sekciju}}
== Sigurnost ==
{{Proširiti sekciju}}
== Dodatna literatura ==
{{Proširiti sekciju}}
== Također pogledajte ==
* [[Nanotehnologija]]
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20140407071905/http://nanohub.org/resources/376 (en) Nanomaterijali: kvantne tačke, nanožice i nanocijevi
* http://global.britannica.com/EBchecked/topic/221916/fullerene{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
{{nanotehnologija}}
{{Tehnologije u nastajanju}}
[[Kategorija:Tehnologije u nastajanju]]
[[Kategorija:Nanotehnologija]]
252idxvqnghad40ujounq6y6br2l561
3429075
3429074
2022-08-27T23:02:52Z
Palapa
383
/* Fullereni */
wikitext
text/x-wiki
{{Nanomaterijali}}
Polje izučavanja '''nanomaterijala''' ima naučni pristup njihovom izučavanju u odnosu na [[Nanotehnologija|nanotehnologiju]]. Ona proučava materijale sa morfološkim osobinama na nano skali, i naročito one, koji imaju posebne osobine proizašle iz njihovih nano-dimenzija.<ref>http://arxiv.org/ftp/arxiv/papers/0801/0801.3280.pdf</ref>
Nanoskala se obično definiše kao jedna desetina mikrometra, kao najmanje jedna dimenzija, međutim, ovaj izraz se ponekad koristi također za materijale manje od jednog mikrometra.
== Uvod ==
Značajan aspekt u nanotehnologiji je ogromno povećanje omjera (en. ratio) veličine površi naspram zapremine, koji je prisutan kod mnogih materijala na nanoskali, što čini mogućim nove kvantne mehaničke efekte. Jedan primjer je “efekt [[kvant]]ne veličine” gdje se elektroničke osobine čvrstih tijela mijenjaju, sa značajnim smanjenjem veličine djelića. Ovaj efekt ne dolazi do izražaja kod smanjenja sa makro na mikro dimenzije.
<!--
However, it becomes pronounced when the nanometer size range is reached. A certain number of physical properties also alter with the change from macroscopic systems. Novel mechanical properties of nanomaterials is a subject of nanomechanics research. Catalytic activities also reveal new behaviour in the interaction with biomaterials.-->
== Uniformnost ==
{{Proširiti sekciju}}
== Klasifikacija ==
=== Fullereni ===
[[Datoteka:Buckminsterfullerene animated.gif|mini|desno|200px|Animirani buckminsterfulleren C<sub>60</sub>]]Fulereni su klasa [[Alotropi ugljika|alotropa ugljika]] koji su konceptualno [[Grafen|grafenski]] listovi umotani u cijevi ili sfere. Ovo uključuje [[Ugljična nanocijev|ugljenične nanocijevi]] (ili [[Silicijumske nanocevi|silicijske nanocijevi]]) koje su od interesa kako zbog svoje mehaničke čvrstoće, tako i zbog svojih električnih svojstava.<ref name="Encyclopædia Britannica">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/221916/fullerene|title=Fullerenes|publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref>
Prvi otkriveni molekul fulerena i porodični imenjak, [[Buckminsterfullerene|bukminsterfuleren]] (C <sub>60</sub>), pripremili su 1985. [[Richard Smalley]], [[Robert Curl]], [[James R. Heath|James Heath]], [[Sean O'Brien (naučnik)|Sean O'Brien]] i [[Harold Kroto]] sa [[Univerzitet Rajs|Univerziteta Rice]]. Naziv je bio omaž [[Buckminster Fuller|Buckminsteru Fulleru]], na čije [[Geodetska kupola|geodetske kupole]] podsjeća. Od tada je otkriveno da se fulereni pojavljuju u prirodi.<ref name="Buseck_et_al">{{Cite journal|last=Buseck|first=P.R.|last2=Tsipursky|first2=S.J.|last3=Hettich|first3=R.|year=1992|title=Fullerenes from the Geological Environment|journal=[[Science (journal)|Science]]|volume=257|issue=5067|pages=215–7|bibcode=1992Sci...257..215B|doi=10.1126/science.257.5067.215|pmid=17794751}}</ref> Nedavno su fulereni otkriveni u svemiru.<ref>{{Cite journal|last=Cami|first=J|last2=Bernard-Salas|first2=J.|last3=Peeters|first3=E.|last4=Malek|first4=S. E.|date=2 September 2010|title=Detection of C<sub>60</sub> and C<sub>70</sub> in a Young Planetary Nebula|url=http://pdfs.semanticscholar.org/c14b/a4455e17f5045539de4a2d78bcf19825ce38.pdf|journal=[[Science (journal)|Science]]|volume=329|issue=5996|pages=1180–2|bibcode=2010Sci...329.1180C|doi=10.1126/science.1192035|pmid=20651118|archive-url=https://web.archive.org/web/20190303024856/http://pdfs.semanticscholar.org/c14b/a4455e17f5045539de4a2d78bcf19825ce38.pdf|archive-date=3 March 2019}}</ref>
=== Nanodjelići ===
{{Proširiti sekciju}}
=== Sol-gel ===
{{Proširiti sekciju}}
== Davanje obilježja ==
{{Proširiti sekciju}}
== Sigurnost ==
{{Proširiti sekciju}}
== Dodatna literatura ==
{{Proširiti sekciju}}
== Također pogledajte ==
* [[Nanotehnologija]]
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20140407071905/http://nanohub.org/resources/376 (en) Nanomaterijali: kvantne tačke, nanožice i nanocijevi
* http://global.britannica.com/EBchecked/topic/221916/fullerene{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
{{nanotehnologija}}
{{Tehnologije u nastajanju}}
[[Kategorija:Tehnologije u nastajanju]]
[[Kategorija:Nanotehnologija]]
srxrfknts4azpch2g9d0dp683yjpmhp
Šablon:Infokutija sport/dok
10
152565
3429102
3303554
2022-08-28T11:12:56Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Football_iu_1996.jpg datotekom [[:File:Football_in_Bloomington,_Indiana,_1996.jpg|Football_in_Bloomington,_Indiana,_1996.jpg]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:
wikitext
text/x-wiki
<noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude>
<!-- MOLIMO DA KATEGORIJE I INTERWIKI LINKOVE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE -->
<!-- Dokumentacija -->
== Korištenje ==
=== Primjer ===
{{Infokutija sport
| ime = Nogomet / fudbal
| slika = Football in Bloomington, Indiana, 1996.jpg
| opis_slike =
| najviša_upravna_organizacija = [[FIFA]]
| nadimak =
| kontakt = da
| broj_članova_tima = 11
| kategorija = ekipni sport, sport sa loptom
| oprema = [[fudbal (lopta)|fudbal]]
| mjesto = Fudbalsko igralište
| država/regija = svjetski sport
| olimpijski_sport = 1900.
}}
== Kôd ==
<syntaxhighlight lang="html+handlebars" style="overflow:auto;">
{{Infokutija sport
| ime =
| slika =
| opis_slike =
| najviša_upravna_organizacija =
| nadimak =
| regija_porijekla =
| kontakt =
| broj_članova_tima =
| kategorija =
| oprema =
| mjesto =
| država/regija =
| olimpijski_sport =
}}
</syntaxhighlight>
== TemplateData ==
{{TemplateDataHeader}}
<templatedata>
{
"params": {},
"format": "{{_\n| ____________________________ = _\n}}"
}
</templatedata>
<includeonly>
[[Kategorija:Infokutije|Sport]]
</includeonly>
bz7g2ldnnpapulhkl7gbnzh63rpm4v8
Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS
3
153037
3429088
3398469
2022-08-28T08:19:18Z
Multituberculata
134681
/* Translation request */ novi odlomak
wikitext
text/x-wiki
{{Stranica za razgovor u wikitekstu pretvorena u Flow|archive=Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS/Flow Arhiva 1|date=2016-09-08}}
:[[/arhiva1]]
== Hronologija DSR-a ==
Pogledaj kako su podijelili hronologiju DSR-a na
[[en:Timeline of World War II]]
. ;) Pošto i mene zanima DSR, nije isključeno da se uključim. :-) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 20 juni 2014 (CEST)
:A bio sam u dilemi da li da odmah započnem nešto u tom smislu, pa sam odlučio ovako ali eto ipak je bolje da se prihvati tvoj prijedlog jer je ovo preopširna teme i ima se o tome dosta pisati. Izgleda da je ovo mnogima omiljena tema :). [[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:21, 20 juni 2014 (CEST)
== Pravopis ==
Ne stavlja se tačka iza rednog broja kad iza nje dolazi drugi interpunkcijski znak. ;) Ne boj se - znam šta radim. ;) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 20 juni 2014 (CEST)
: Ne brini, nisam ja tako strašljiv :) OK je, malo sam uranio sa promjenama u šablonu prilagođavajući ga člancima a da nisam ni uspio primjetiti tvoje izmjene. Hvala na podsjećanju jer mi se to zna desiti pogotovo u brzini.
== Nagrada ==
Da imam još neku nagradu dao bih, ali već sam dao, jedino da neko od drugih korisnika ''posegne'' u džep pa izvadi koju ;) Stvarno si ko [[mrav]] u zadnje vrijeme. --<span style="white-space:nowrap;text-shadow:#df0578 0.1em 0.1em 1.5em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|<sup>pričaj</sup>]]</span>
: Hvala, a nije me bilo neko vrijeme pa sam morao pritisnuti gas kako bih bar donekle nadoknadio propušteno.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 15:29, 8 juli 2014 (CEST)
::Čovječe: još M. Hawthorn i '''poplavio si'''!!--<span style="white-space:nowrap;text-shadow:#df0578 0.1em 0.1em 1.5em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|<sup>pričaj</sup>]]</span> 13:04, 16 juli 2014 (CEST)
::: Pa da, kao zaljubljeniku u taj sport malo mi je smetala tolika praznina u šablonu. Pozdrav --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 13:28, 16 juli 2014 (CEST)
== Formula 1 ==
Zdravo BosnianWikiS, želim da ti se zahvalim za pomoć koju mi daješ u F1. :) --[[Korisnik:President23|President23]] ([[Razgovor sa korisnikom:President23|razgovor]]) 16:02, 17 juli 2014 (CEST)
:Nema na čemu druže, malo skačem s oblasti na oblast pa sam malo navratio i tu, inače omiljeni mi sport. Pozdrav i tebi.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 16:45, 17 juli 2014 (CEST)
== Čitač misli :) ==
Ti mi fakat čitaš misli nekad. :)) Pogledam Nedavne, kad tamo vidim da si uradio nešto što bih volio vidjeti da imamo ili što sam i sam nekad mislio uraditi (nije to samo danas), ali nisam stigao zbog drugih stvari koje radim. Očito nam se preklapaju neki interesi. :) Samo što ja više volim prevesti (s EN Wiki) nego preuzimati od komšija, mada povremeno i tako uradim. :) P. S: U posljednja 2-3 dana uradio si neke članke koji su kratki, pa imaj na umu njihovo proširivanje, da ne bi postali podložni brisanju. ;) Znaš da je u toku [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Projekti/Projekt_%C4%8Di%C5%A1%C4%87enja_%C4%8Dlanaka projekt brisanja ili spašavanja kratkih članaka]. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:41, 24 juli 2014 (CEST)
:Ko zna, možda pored ostalih posjedujem i tu sposobnost :) A i ja uglavnom prevodim sa En ali eto da se komšije ne uvrijede katkad navratim u komšiluk. Nastojim da članci budu dovoljne veličine ali to najčešće radim u narednim etapama. pozdrav -- [[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 18:18, 24 juli 2014 (CEST)
:: Pa ovo je stvarno wikipatija. :) Ja uradim [[Šablon:Rijeke na Pirenejskom poluostrvu|ovo]], a ti skoro istovremeno spisak rijeka u Evropi. Ovo više nije slučajnost. :-) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:01, 8 decembar 2015 (CET)
== Jubilarac :) ==
Samo da [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Novosti&curid=19051&diff=2457856&oldid=2440245 čestitam]. ;-) Đe me nađe... :-) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:08, 16 august 2014 (CEST)
: Hvala, a u nekom sam poslu pa nemam baš puno vremena biti tu ali eto pošto je atletika aktuelna morao sam dati svoj mali doprinos. Bio sam iznenađen da nemamo ništa o takvom sportisti pa mi je bilo zadovoljstvo nešto napraviti u tom smislu. -- [[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 23:15, 16 august 2014 (CEST)
:: I neka si, ja se neću buniti. :) Ali ipak ću ti reći (za ubuduće) da za atletičare imamo [[Šablon:Infokutija atletičar|posebnu infokutiju]]. :) Ja ću to poslije srediti kod Železnog - mora i mene malo zapasti. :) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 16 august 2014 (CEST)
::: OK, mada mislim da sam tu upravo i koristio.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 23:48, 16 august 2014 (CEST)
== Opšte ---> Opće ==
Molim te koristi: opće, općina, uopće, općenito :) --[[Korisnik:Munjanes|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munjanes|razgovor]]) 14:40, 19 august 2014 (CEST)
: Uglavnom i koristim mada sam ostavljao termin ''opština'' zbog službenog naziva tadašnje općine. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 15:15, 19 august 2014 (CEST)
== Kategorije i Wikidata ==
Samo da napomenem da i kategorija treba povezivati na Wikipodacima (Wikidati) isto kao i članke. ;) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:31, 11 septembar 2014 (CEST)
:Ponavljam napomenu. :) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:47, 6 maj 2015 (CEST)
::Nisam zaboravio već se ponekad desi da trenutno ne mogu povezati stranicu, odnosno ''neda'' se snimiti. :) --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 19:53, 6 maj 2015 (CEST)
== Struka ==
Šta si ti po struci, jesi li mašinac? --[[Korisnik:Munjanes|Munjanes]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munjanes|razgovor]]) 18:32, 14 oktobar 2014 (CEST)
:Da, jesam. Zbog čega?--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 18:44, 14 oktobar 2014 (CEST)
:: Možeš se sa mmom složiti da željezo i gvožđe nisu isto? Tj. da je željezo elementarno stanje Fe, dok je gvožđe - legura željeza i ugljika sa sadržajem C od 2.11 do 6.67%. Pridruži nam se na diskusiji u vezi sa ovim: [https://bs.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Liveno_%C5%BEeljezo#Gvo.C5.BE.C4.91e] --[[Korisnik:Munjanes|Munjanes]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munjanes|razgovor]]) 18:48, 14 oktobar 2014 (CEST)
== Za dobar rad... ==
Od mene za Vas! Za pare ne pitaj :) -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:gold;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 21:26, 3 decembar 2014 (CET)
: Ne pitam ali kažem hvala :) --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 21:30, 3 decembar 2014 (CET)
== Najveći gradovi ==
Imamo [[Šablon:Najveći gradovi|šablon]] za najveće gradove u bilo kojoj državi – ne mora se praviti za svaku državu posebno (doduše, treba ga popuniti), mada vidim da je i za Srbiju urađen poseban. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:30, 21 februar 2015 (CET)
== Poslanici ==
Imamo i [[Šablon:Ličnosti u Kur'anu|ovaj šablon]]. Započeo sam ga, pa smetnuo na njega. :) Ako ga želiš doraditi, slobodno kreni, a ako ne, ja ću nekad (važno je da sam ga se sjetio :-)). -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:06, 4 mart 2015 (CET)
: OK, nisam znao za taj šablon. Planiram nešto i u ovoj oblasti napisati pa ću i to imati u vidu :) --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 21:22, 4 mart 2015 (CET)
== "Šablonizacija" ==
Nisi se trebao mučiti i ubacivati onaj šablon; to se može začas botom (mislim, u slučaju kad ima puno članaka), mada je ovako "ručno" malo sigurnije. Samo ostavi poruku Munjanesu ili Edinwikiju koji šablon treba ubaciti i bit će urađeno kad mognu. ;-) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:31, 18 mart 2015 (CET)
: Nije bilo mnogo toga pa zato, u suprotnom biće posla za bota :) --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 22:42, 18 mart 2015 (CET)
== Bošnjaci ==
Vidio sam da si uređivao ovaj članak. Imaš <s>[[Korisnik:Munjanes/Test5|'''ovdje''']]</s> prevedeni tekst (sa enwiki), koji je sa ''iskrivljenom'' POINT OF VIEW, pa bih te zamolio da dijelove teksta koji izgledaju validno iskoristiš i ubaciš u članak. Šteta je da ovako stoji, a da se ne iskoristi. Recimo infokutija nije loša, a i dio teksta koji je neutralan i sa izvorima. --<span style="font-family: Segoe Script; font-size:12px;">[[User:Munjanes|Munja]] <sup>([[User talk:Munjanes|talk]])</sup></span> 20:57, 5 april 2015 (CEST)
:{{protiv}} tekst je pisala osoba sumnjivih poriva i ideja, a moguće je se radi i o istoj osobi koja taj članak '''unakazuje''' na en.wiki! Upravo se u infokutiji pokazuje prava intencija te osobe! Zaboga, kakve veze kraljice i banovi imaju sa Bošnjacima????? --<font style="white-space:nowrap;text-shadow:#df0578 0.1em 0.1em 1.5em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:55, 6 april 2015 (CEST)
::Pročitaj ponovo šta sam napisao. Nije na odmet. --<span style="font-family: Segoe Script; font-size:12px;">[[User:Munjanes|Munja]] <sup>([[User talk:Munjanes|talk]])</sup></span> 12:37, 6 april 2015 (CEST)
:::Pročitao sam šta je Munja napisao, ali i dalje stojim na svom mišljenju. Bolje je članak pisati sve isponovo. Tip piše pseudonaučno i vodi ''vodu na svoj mlin''. Kraljevi nam ne trebaju u sadašnjosti! --<font style="white-space:nowrap;text-shadow:#df0578 0.1em 0.1em 1.5em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 12:54, 6 april 2015 (CEST)
:Izbacimo kraljeve i banove i sve što je šuhveli, ostavimo normala dijelove teksta i imamo haos dobar članak. --<span style="font-family: Segoe Script; font-size:12px;">[[User:Munjanes|Munja]] <sup>([[User talk:Munjanes|talk]])</sup></span> 13:04, 6 april 2015 (CEST)
::Ni ti [[User:Munjanes|Munja]] ni ja nismo historičari (a i ON(!) je geodet). Kad si mene viđo da se petljam oko mašinstva, računara i sl.? A Boga m' i historije? O čemu ne znam neću da se petljam. Samo znam da iz te ''rupe'' smo ujedeni više puta i nemam namjeru više dopuštati da radi šta hoće (ne mislim na BosnianWikiS naravno). --<font style="white-space:nowrap;text-shadow:#df0578 0.1em 0.1em 1.5em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 13:11, 6 april 2015 (CEST)
:::Vala si u pravu, ako zanemarimo [[liveno gvožđe]].--<span style="font-family: Segoe Script; font-size:12px;">[[User:Munjanes|Munja]] <sup>([[User talk:Munjanes|talk]])</sup></span> 13:16, 6 april 2015 (CEST)
: [[User:Munjanes|Munja]] druže, šta ima? Ima li snijega u [[Sarajevo|olimpijskom gradu]], čujem da je sinoć vladala prava zimska idila :) Nego, nema me tu 24 sata i vidim da se otvorila prava tema. Ovaj put se slažem s Cerom jer iako volim historiju, nisam historičar i nebih dublje ulazio u historijske rasprave već radije nešto napišem općenito na temu [[Drugi svjetski rat|WWII]] ili o novijoj historiji gdje mnogo toga postoji kao izvor ili da se pohvalim da mnogo toga imam u svojoj ličnoj biblioteci. Pozdrav tebi i naravno [[Korisnik:C3r4|Ceri]] --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 18:16, 6 april 2015 (CEST)
::Vozdra BWS! Kod nas je ovdje pravo zahlađelo. Nego mislio sam baš te opće stvari da ostaviš, a eto ako nema takvih stvari u tekstu, onda uredu. --<span style="font-family: Segoe Script; font-size:12px;">[[User:Munjanes|Munja]] <sup>([[User talk:Munjanes|talk]])</sup></span> 19:37, 6 april 2015 (CEST)
== Geokutija/Infokutija planina ==
Pozdrav. Geokutija je zastarjela, i zato sada umjesto nje koristimo infokutije. Za planine imamo {{tl|Infokutija planina}}. Prekopirao sam sa en.wiki kutiju, pa bi te zamolio da prevedeš ostatak teksta. Potrebno je samo vrijednosti sa "desne" strane da se prevedu. Naprimjer, <code><nowiki>map_caption = [[Alaska]]</nowiki></code> samo prepraviti u <code><nowiki>map_caption = [[Aljaska]]</nowiki></code>. Hvala unaprijed. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 10:11, 8 maj 2015 (CEST)
Pogledaj ovo [[Tibet (autonomna regija)]]. Samo da znaš da postoji, da ne bi bilo miješanja. Ako želiš postavi odgovarajuću oznaku. --سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#df0578 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 15:08, 20 maj 2015 (CEST)
:Znam da postoji i taj članak (koji govori o Tibetu kao administrativnoj jedinici Kine) ali dobro je imati i članak o sveukupnom Tibetu. Jest da ima o tome mnogo pisati ali i najduži put počinje prvim korakom :) --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 15:22, 20 maj 2015 (CEST)
== Napomenica ==
Za pisce ima [[Šablon:Infokutija pisac|posebna infokutija]] (za ubuduće). ;) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 24 maj 2015 (CEST)
:Zahvaljujem. Bilo mi je čudno da takvo što ovdje ne postoji. -- [[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 16:39, 24 maj 2015 (CEST)
:: Postoji [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]] štošta. ;) Mada bi nam dobro došlo da ih ima još barem 15-20. :-) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:56, 24 maj 2015 (CEST)
:::Da, slažem se. Znao sam naići na oblast za koju ne postoji baš prikladna infokutija ali eto, projekat se razvija pa je očekivati da se i to i još mnogo štošta uradi.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 17:16, 24 maj 2015 (CEST)
Opet poplavio? --سلام - <span style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</span> 14:19, 14 juli 2015 (CEST)
: ;) -- [[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 14:54, 14 juli 2015 (CEST)
::Kojih 15-20? Ako u međuvremenu nisu napravljene, daj spisak, [[Korisnik:KWiki|KWiki]]. -- [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:59, 8 decembar 2015 (CET)
:::Ma nisam bio baš tako ozbiljan (vidiš li smješka? :-)). Ali ako ti jesi, onda [[:en:Category:Infobox templates|preberi ovdje]] kod Engleza. :-) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:06, 8 decembar 2015 (CET)
== Hitler ==
[[:en:Template:Adolf Hitler|Jesi li raspoložen?]] :-) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 19 januar 2016 (CET)
: U zadnje vrijeme sam slab s vremenom ali eto može se nešto napraviti čim abd nađem nešto više vremena. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor sa korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 15:12, 19 januar 2016 (CET)
:: Ma nije hitno (što se mene tiče, može čekati i narednu deceniju :-)), samo vidjeh da si ga se dotakao, pa se sjetih ovog šablona. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:14, 19 januar 2016 (CET)
== Ako... ==
si zainteresiran dopiši svoje ime [[Wikipedia:Projekti/Projekt "Upoznajmo islam"|ovdje]] a ionako već najviše učestvuješ od sviju nas. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:gold;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:17, 4 mart 2016 (CET)
== Tehnička napomena ==
Već si dovoljno dugo na Wiki, pa znaš da kratki članci (kao tvoja posljednja 2 iz geografije) nisu baš poželjni (naravno da imam u glavi i mogućnost da ćeš ih naknadno proširiti, ali govorim u vezi s onim što je trenutno), a ni povećan broj sitnih izmjena. Primjera radi: ako imaš vremena dodati 500-600 bajtova od 3-4 puta u malom vremenskom razmaku, onda imaš i za isti broj bajtova u jednom "cugu" (mada se i meni to povremeno desi). P. S: Ovo je dobronamjerna kritika. Znam(o) i vidim(o) da si vrijedan i doprinosiš, samo ukazujem na neke stvari u radu koje mogu biti bolje. A svi imamo takvih stvari kod sebe. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:24, 22 april 2016 (CEST)
: Uglavnom, sve mi je poznato i protivnik sam nabrojanih stvari, čak šta više, nastojim ispravljati takve kratke članke ali uprkos tome, neminovnost je da će biti i kratkih članaka i povremeno kratkih izmjena. Ništa se ti ne brini :). [[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 15:51, 22 april 2016 (CEST)
== Participate in the Ibero-American Culture Challenge! ==
Hi!
[[:m:Iberocoop|Iberocoop]] has launched a translating contest to improve the content in other Wikipedia related to Ibero-American Culture.
We would love to have you on board :)
Please find the contest here: https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Translating_Ibero_-_America/Participants_2016
Hugs!--[[Korisnik:Anna Torres (WMAR)|Anna Torres (WMAR)]] ([[Razgovor s korisnikom:Anna Torres (WMAR)|razgovor]]) 16:34, 10 maj 2016 (CEST)
== Izmjena IK ==
Pri izmjeni IK nemoj ovo zaboravljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wis%C5%82awa_Szymborska&type=revision&diff=2726184&oldid=2726179]. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 15:10, 26 maj 2016 (CEST)
== Kalinjingrad ==
Molim te da stavljaš reference, hvala.--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:02, 31 maj 2016 (CEST)
:{{FlowMention|Palapa}} - zanimljivo na en.wiki članak također nema ni jednu inline reference, jedino onaj na ru.wiki. --سلام - <span style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</span> 15:05, 31 maj 2016 (CEST)
::sve ok--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:28, 31 maj 2016 (CEST)
== Pozdrav ==
Pozdrav, možete poboljšati ovaj članak, hvala: [[Candelaria (Tenerife)]].--[[Posebno:Doprinos/81.39.188.158|81.39.188.158]] 21:26, 7 juni 2016 (CEST)
== Šablon:Ličnosti u Kur'anu ==
Mislio sam ga ja prevesti, ali kad si me već preduhitrio, neću se miješati, da ne bude sukoba izmjena. Ionako imam i drugih stvari. Hvala ti na pomoći. Samo javi kad sve bude gotovo, pa ću ja sve prečešljati. Ako nešto ne budeš znao, samo ostavi kako i stoji na engleskom, pa ću ja probati riješiti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:39, 20 juli 2016 (CEST)
: Halali mi ako sam te preduhitrio, nije mi to bila namjera. Iako sam i sam u poslu, nisam odolio da nešto ne poduzmem, na neke teme sam jednostavno slab. Ok, javim kad završim. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 19:06, 20 juli 2016 (CEST)
== Request ==
Greetings.
Could you create the article
[[en:History of Azerbaijan]]
in Bosnian?
Thank you.
== Reference ==
Nemoj da ti stalno napominjem za reference. Molim te, vrati se na svoje nedavne članke i dovrši ih. Hvala. – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:05, 27 juli 2016 (CEST)
== slm ==
Pošto radiš članke o surama, predložio bih ti da izbaciš sve sure iz kategorije:Islam, jer su sve već kategorisane u podkategoriju Kur'an.--سلام - <span style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</span> 17:30, 19 septembar 2016 (CEST)
== [[Salvador (Bahia)]] / [[Salvador (Brazil)]] ==
...bi trebalo spojiti u jedan članak. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:gold;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:42, 14 novembar 2016 (CET)
== polahko ==
Da nisi šta poremetio? "Departmani u Urugvaju"!--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 18:39, 17 novembar 2016 (CET)
:A jesam bio poremetio ali sada je sve OK. Zahvaljujem. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 19:05, 17 novembar 2016 (CET)
== User:EGalvez (WMF)/Sandbox/MassMessageTest ==
<div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">
Hello! The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey. We want to know how well we are supporting your work on and off wiki, and how we can change or improve things in the future.<ref>This survey is primarily meant to get feedback on the Wikimedia Foundation's current work, not long-term strategy.</ref> The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. You have been randomly selected to take this survey as we would like to hear from your Wikimedia community. To say thank you for your time, we are giving away 20 Wikimedia T-shirts to randomly selected people who take the survey.<ref>Legal stuff: No purchase necessary. Must be the age of majority to participate. Sponsored by the Wikimedia Foundation located at 149 New Montgomery, San Francisco, CA, USA, 94105. Ends January 31, 2017. Void where prohibited. [[m:Community Engagement Insights/2016 contest rules|Click here for contest rules]].</ref> The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes.
<big>'''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&Aud=VAE&Src=52VAECE Take the survey now!]'''</big>
You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project]]. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. Please visit our [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions page]] to find more information about this survey. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email to surveys@wikimedia.org.
Thank you!
--[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]] ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 22:44, 13 januar 2017 (CET)
</div>
<!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&oldid=16205393 -->
== Share your experience and feedback as a Wikimedian in this global survey (revised heading) ==
<div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">
Hello! The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey. We want to know how well we are supporting your work on and off wiki, and how we can change or improve things in the future.<ref>This survey is primarily meant to get feedback on the Wikimedia Foundation's current work, not long-term strategy.</ref> The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. You have been randomly selected to take this survey as we would like to hear from your Wikimedia community. To say thank you for your time, we are giving away 20 Wikimedia T-shirts to randomly selected people who take the survey.<ref>Legal stuff: No purchase necessary. Must be the age of majority to participate. Sponsored by the Wikimedia Foundation located at 149 New Montgomery, San Francisco, CA, USA, 94105. Ends January 31, 2017. Void where prohibited. [[m:Community Engagement Insights/2016 contest rules|Click here for contest rules]].</ref> The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes.
<big>'''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&Aud=VAE&Src=52VAECE Take the survey now!]'''</big>
You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project]]. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. Please visit our [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions page]] to find more information about this survey. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email to surveys@wikimedia.org.
Thank you!
--[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]] ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 22:50, 13 januar 2017 (CET)
</div>
<!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&oldid=16205393 -->
== Your feedback matters: Final reminder to take the global Wikimedia survey ==
(''Sorry to write in English'')
<div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">
Hello! This is a final reminder that the Wikimedia Foundation survey will close on '''28 February, 2017 (23:59 UTC)'''. The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes. '''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&Aud=VAE&Src=52VAECE Take the survey now.]'''
If you already took the survey - thank you! We won't bother you again.
'''About this survey:''' You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project here]] or you can read the [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions]]. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email through EmailUser function to [[:m:Special:EmailUser/EGalvez_(WMF)| User:EGalvez (WMF)]]. '''About the Wikimedia Foundation:''' The [[:wmf:Home|Wikimedia Foundation]] supports you by working on the software and technology to keep the sites fast, secure, and accessible, as well as supports Wikimedia programs and initiatives to expand access and support free knowledge globally. Thank you! --[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]] ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 09:04, 23 februar 2017 (CET)
</div>
<!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&oldid=16297909 -->
<div style="margin: auto 2em; border: 1px dashed #AAAAAA; padding: 4px; padding-left: 1em;">
<b>Reference</b>
{{refspisak}}
</div>
== Kategorizacije ==
Mislim da bi sure generalno trebalo kategorizirati samo u podkategoriju ''Sure'', koja je sastavni dio kategorije ''Kuran'', a ne i u kategoriju ''Kuran''. Ovako imamo gomilanje u glavnoj kategoriji. Potrebno je razlikovati glave kategorije i podkategorije.--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<span style="font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;">'''''R'''''</span>]])</sub> 12:00, 30 maj 2017 (CEST)
:Može se uraditi i tako, mada, [[Kur'an]] je već sam po sebi veličanstven i poseban, zato i jest [[mudžiza]].--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 13:29, 30 maj 2017 (CEST)
== islam u SFRJ ==
Možeš li šta o islamu u članku o Jugi da napišeš? Hoću da napokon završim članak. Hvala i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<span style="font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;">'''''R'''''</span>]])</sub> 09:08, 20 juli 2017 (CEST)
: Može se napisati nešto naravno ali nakon kraće ljetne pauze. Pozdrav. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 13:09, 20 juli 2017 (CEST)
== Poirot – prijevod naslova priča ==
Oprez: Prije prevođenja naziva pojedinih epizoda, tj. priča treba dobro provjeriti jesu li već prevedeni na našem govornom području (proguglati izdanja knjiga), ali i sadržaj dotične priče. I treba uzeti u obzir višeznačnost riječi. "The King of Clubs" nema veze s klubovima nego znači "Kralj tref" (provjeriti [[:en:Poirot's Early Cases#The King of Clubs|ovdje]]). Pretpostavljam ipak da je većina naslova u redu (nemam vremena provjeravati), ali ovaj primjer dovoljan je da se malo pripazi. ;-) Trenutno se radnim danima na HRT 2 oko 11:30 prikazuju starije epizode, a nedjeljom oko 9:00 ove nešto novije, pa i to može valjati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:24, 19 oktobar 2017 (CEST)
== Izvor ==
A šta fali [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Takla_Makan&diff=2872480&oldid=2872479 ovoj referenci]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:49, 29 novembar 2017 (CET)
: Nije valjda da sam to izbrisao? Nije bilo namjerno, vjerovatno uklanjajući ostali neprimjeren tekst. Od viška referenci ne boli glava :) --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 08:00, 29 novembar 2017 (CET)
:: EEE, šta se to meni puta desilo... naročito prije prve jutarnje, crne... :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 08:05, 29 novembar 2017 (CET)
::: Isti sam ti takav, pogotovo kada se naveče duže ostane budan :(. Pozdrav i ugodna jutarnja kafica. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 08:12, 29 novembar 2017 (CET)
== Članci o islamu ==
Zdravo, BosnianWikiS. Samo da napomenem, budući da vidim da pišeš članke o islamu, oni se trebaju pisati enciklopedijskim stilom, a ne iz tačke gledišta vjernika (ovo vrijedi i za članke o kršćanstvu/hrišćanstvu, judaizmu, hinduizmu i za sve druge religije). Pod tim se ovdje podrazumijeva da se ne koriste skraćenice "s. a. w. s.", "a. s." i druge, da se ne piše da je neko djelo "sveto ''to i to''" (ne bismo pisali ni "sveta kršćanska/hrišćanska Biblija", "sveta jevrejska Tora" itd.) i druge stvari. Pogledaj [[Razgovor:Omer ibn el-Hattab|ovaj razgovor]] i [[:en:Wikipedia:Manual_of_Style/Islam-related_articles#Islamic_honorifics|ovu stranicu]] za detalje. P. S: Sažeci se ne koriste za [[Special:Diff/2879766|čestitke i druge lične komentare upitne primjerenosti]], već za opis onog što je izmijenjeno, za prijedlog izmjene/izmjena i tome slično. Zamolio bih da se suzdržiš od toga ubuduće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:48, 1 decembar 2017 (CET)
: Pozdrav. Pišem ja članke o različitim temama ali ova oblast je izgleda baš zanimljiva što se tiče ispravki, kao da izaziva strah i samo pisanje o tome. Kao da živimo u srednjem vijeku, bar po predrasudama. Možda bi bilo najbolje da se o tome nikako ne piše. P.S. Nadam se da drugi dio tvog komentara, iako se radi o totalno drugoj temi, nema istu poveznicu sa prethodnim. Po meni, istina ne može biti ''primjerena'' ili ne, nasuprot nje može biti samo neistina. Druga je stvar ako je ta istina, pa bila i u vidu komentara, možda nekome neprihvatljiva, iz različitih razloga. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 14:51, 5 decembar 2017 (CET)
:: Niko ne zabranjuje pisanje o islamu, niti koga ima biti "strah" o tome pisati, ali se zna koji je stil pisanja opće enciklopedije, a koji vjerske (barem bi se trebalo znati). Ovo drugo nije povezano s islamom, no nisam htio praviti dvije različite teme za dvije rečenice post scriptuma. Ne zanimaju me analize "razloga" za ocjenu "(ne)''primjerenosti''" nečega. Zna se čemu služi sažetak izmjene. Sve što ne bude komentiralo sadržaj – bilo u vidu opisa odrađenih izmjena, prijedloga novih za druge korisnike, upita kako nešto izmijeniti ili šta raditi s nečim – poput neprimjerenih ličnih komentara/opaski o drugim ljudima ([[Special:Diff/2878068|primjer opaske]]), forumašenja i ostalog bit će uklonjeno po zdravorazumskoj osnovi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:11, 5 decembar 2017 (CET)
== Drugo značenje ==
Mislim da nema smisla pored svakog Sulejmana, dati link za drzgo značenje! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:54, 5 decembar 2017 (CET)
== Sažeci, ''numero dos'' i stil pisanja ==
[[Special:Diff/2880980|Sažetak nije mjesto za zafrkancije]]. Ponovo pročitaj šta sam napisao iznad i potrudi se [[Special:Diff/2880975|pisati enciklopedično]] i tačno – dakle, bez pjesničkih opisa onog što je desilo, vlastitih klasifikacija koja je država "važna", a koja nije i sličnih stvari. [[Special:Diff/2880913|Toni]] je već nešto slično rekao u vezi sa stilom. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 19:06, 7 decembar 2017 (CET)
== [[Ismail]] ==
Pitanje:<br>
U članku Ismail ne razumijem boldirani dio rečenice -
{{citat2|U sjećanju na ovaj događaj, hadžije svake godine, obavljajući obrede hadždža, <b>obavljaju saj</b> između Safe i Merve, odnosno prelaze 7 puta rastojanje između ova dva mjesta.|}}
-pa bi je trebalo preformulisati ili... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 10:16, 21 decembar 2017 (CET)
:{{Urađeno}} --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 10:27, 21 decembar 2017 (CET)
== Priznavanje država ==
Kakve veze ima činjenica kad je neka država priznala BiH sa člankom o toj državi? Hoćemo li sada u članku, npr., o Libiji navesti 200 podataka kad je koga Libija priznala? -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:34, 27 decembar 2017 (CET)
: Naravno da ima. Članak je na bosanskom, a bosanski jezik i Bosna i Hercegovina imaju jaču vezu nego što bi ti, izgleda, želio. Ali, to je već tvoj problem. -- [[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 15:44, 27 decembar 2017 (CET)
:: Ima ili nema - nije tema! Tema je da u člancima o pojedinim državama tim informacijama nije mjesto! Inače, Wikipedija na bosanskom jeziku nema nikakvu povezanost sa strukturama Bosne i Hercegovine. Wiki je slobodna enciklopedija! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 27 decembar 2017 (CET)
:::BosnianWikiS, bez uvrede, ovog puta slažem se sa {{Spomeni|AnToni}}-jem. Mislim da ne bi trebalo navoditi u člancima država kad je koja država koju priznala osim u nekim posebnim člancima, kao, npr., [[Međunarodno priznanje Kosova]] i sličnim člancima. Bosanski jezik jest usko vezan uz Bosnu i Hercegovinu, međutim, Wikipediju mogu uređivati ljudi koji nikad Bosnu i Hercegovinu nisu vidjeli u svom životu, a da govore bosanski jezik. U tome i jest poenta: pisati članke iz neutralnog ugla. Svako dobro! ;) -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 16:50, 27 decembar 2017 (CET)
:::: Kao profesor bosanskog jezika, Bošnjak, Bosanac i Hercegovac i administrator, potpuno se slažem s AnTonijem ovdje. Na većim Wikipedijama postoje posebni članci o bilateralnim odnosima nekih država i ovakvim podacima mjesto može biti upravo u njima (i samo u njima, ako ih budemo imali) i potpuni je promašaj navoditi ih u člancima opće tematike. Zamisli koliki je broj nezavisnih država danas i onda još kad je svaka od njih posebno priznala druge sa spiska posebno i navoditi to u člancima, i još davati bilo kojoj državi prednost u vezi s time (navesti samo za priznanje Bosne i Hercegovine mimo svih drugih država, kad se već navodi)? Ovo je ''Wikipedija na bosanskom jeziku'', ne ''Bosanskohercegovačka Wikipedija'' (razlikovati jezik od države; to što govornika bosanskog ima najviše u Bosni i Hercegovini druga je stvar i nije vezana za enciklopediju, kao što ni ona nije vezana za državu). I još insinuirati da AnToni (koji je tu otkad je BS Wiki pokrenuta i koji je u startu mogao otići na bilo koji od regionalnih Wiki-projekata ili čak na DE Wiki /jer odavno živi u tom govornom području/, ali je odabrao ovaj) ima nešto protiv Bosne i Hercegovine (ili bosanskog jezika)... Mislim, stvarno... Drag si mi jer si vrijedan i dobro radiš, ali ovo ti je priličan gaf (iako očito iz ljubavi prema Bosni i Hercegovini). U sekciji o vanjskoj politici treba navoditi općenite stvari (npr., ne znam, kojih je međunarodnih organizacija ili saveza ta država član, s kime je eventualno u nešto boljim ili nešto lošijim odnosima, ima li bilo kakvih aktualnih međunarodnih sporova ili vojnih sukoba, u kojim međunarodnim projektima / pokretima / akcijama učestvuje i tome slično). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:09, 27 decembar 2017 (CET)
== [[Rusija]] ==
Selam. Pošto vidim da voliš geografiju a dobro ti (Vam) ide predlažem da do početka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|FIFA SP 2018]]. pregledaš članak "Rusija" (malo članak koriguješ, ispraviš gramatičke greške ako postoje...), kao i članak [[Južna Koreja]] (zbog [[ZOI 2018.]])... ili da sebi staviš u planove da malo preuređuješ države gdje se održavaju neka sportska takmičenja u skorijoj budućnosti ([[Katar]]...). A što se tiče Alžira... nominiraj ga za [[Wikipedia:Odabrani članci/Glasanje|članak mjeseca]] da "bacim" jedan {{like}} :) Svako dobro! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 10:02, 16 februar 2018 (CET)
: Alejkumu selam. Ako me misliš persirati, ne moraš. Istina, geografija mi je jedna od omiljenih tema i nekada bila prvi prioritet što se tiče ovog projekta ali u aktuelnom momentu prioriteti mi se mijenjaju, po principu akcije-reakcije, uostalom svijet počiva na tome. A može nije problem, i Rusija i Južna Koreja zaslužuju bolji članak. Ako članak bude dobro urađen može se i nominirati. Hvala, također sve najbolje! --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 11:16, 16 februar 2018 (CET)
:: Malo da se i ja nadovežem na GBL-a, imaš ovdje pregled [[Korisnik:C3r4/Bilješke/Azija|Azije]] i [[Korisnik:C3r4/Bilješke/Evropa|Evrope]], čisto da vidiš (vidimo) gdje smo i dokle smo... A Afriku ne smijem ni napraviti/pogledati :( :( --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:29, 16 februar 2018 (CET)
::: Uglavnom, geografija je i moja ljubav, međutim, zbog kratkoće vremena zbog privatnih obaveza mimo wikipedije ne mogu dati doprinos iz svih oblasti tako da sam se većinom orijentisao na nogomet zbog lakoće prebacivanja podataka sa en. wiki, tako da mi je drago da na bs. wiki ima neko ko daje doprinos iz geografije. Pozdrav. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:12, 16 februar 2018 (CET)
== [[Lut]] ==
'''[http://bs.harunyahya.com/bs/Eser-Tipi/14758/Ibrahim-I-Lut-Savs Ovdje]''' imaš knjigu od Haruna Yahye o [[Ibrahim]]u i [[Lut]]u a.s. ako je već nisi pročitao (pošto vidim da uređivaš trenutno Luta). Možeš pogled baciti i na ostale poslanike kao i na moje uređivanje na člancima: [[Isa]], [[Adem]]. Selam. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 16:35, 19 februar 2018 (CET)
: Tu i slične knjige već imam i u ''tvrdoj'' kopiji jedino mi fali vremena zbog čega povremeno ''uskačem'' da članci ne bi bili baš prekratki. Ako bude vremena, mnogo toga treba popraviti. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 19:56, 19 februar 2018 (CET)
::Ako imaš na internetu neku knjigu o poslanicima za preporučiti pošalji mi link da je pročitam ili u e-mail (pdf, word....bilo koji format). --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 22:19, 19 februar 2018 (CET)
::: Ako imaš nalog na scribdu onda je [https://www.scribd.com/doc/28841105/Kazivanja-o-Vjerovjesnicima-Ibn-Kesir|Kazivanja o Vjerovjesnicima] od Ibn Kesira prilično dobro i sveobuhvatno djelo o ovoj temi. Ako nemaš nalog imam ja negdje skinuto pa ti mogu poslati. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 22:33, 19 februar 2018 (CET)
:::: Pročitao sam "Kazivanja o vjerovjesnicima" a imam tu knjigu i u svojoj maloj biblioteki. Ako nekad online naletiš na neku dobru knjigu o vjerovjesnicma znaš kome trebaš poslati link :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 06:22, 20 februar 2018 (CET)
::::: OK, ako nađem nešto zanimljivo online sjetim te se. :) --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 10:50, 20 februar 2018 (CET)
== Grbovi i zastave ==
Odgovaram na [[Special:Diff/2927981|ovo]]: Temu grbova / amblema (a i samim tim zastava, budući da su blisko povezani članci) prvi put je [[Special:Diff/2397899|pokrenuo Edin 2014.]] na stranici za razgovor projekta čišćenja članaka ([[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka#Plan|pod "Planom" piše da je tu poželjno odvijati raspravu o takvim stvarima]]), a dobio je [[Special:Diff/2754371|ovaj odgovor]] od KWikija 2016. Šemso i, čini mi se, Palapa počeli su ih spajati nedugo poslije (naprimjer, [[grb Angvile]], [[Grb Iraka|Iraka]], [[Grb Francuske Polinezije|Francuske Polinezije]], [[Grb Malavija|Malavija]], [[Grb Nove Kaledonije|Nove Kaledonije]] itd), ali su stali, pretpostavljam zbog obaveza. Dakle, imajući to u vidu (tačnije, da se niko nije protivio tada, što je jasno iz pruženih radnji), rekao bih da bi se ''svi kratki'' članci trebali spojiti. Voljan sam to odraditi ovih dana, a pomoć bi dobrodošla umjesto pozivanja na nekakve dvostruke aršine kad je zapravo riječ o prosto nedovršenom projektu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 13:17, 19 april 2018 (CEST)
: Pogrešno me tumačiš, ne povodim se niskim strastima ali ako već odgovaram, moja opaska se može shvatiti kao motivacioni faktor da se probudimo iz letargije. Nema ništa loše u tome, bar ja tako mislim jer i lično sam usljed ''vanjskog faktora'' motivacije u zadnje vrijeme mijenjao planove, i zahvalan sam motivatoru jer sam novim pristupom ''iskočio'' iz kolotečine u koju sam zapao. Naravno, uvijek sam spreman za akciju :) --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 15:01, 19 april 2018 (CEST)
:: Dobro onda... Eto, sad je baš izašao ovaj novi ''Pravopis'', tako da će posla biti k'o u priči. ;-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:11, 19 april 2018 (CEST)
: Spajamo članke ovih vrsta, šteta je da se izgube. Hvala vam.--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:20, 19 april 2018 (CEST)
== Poništena izmjena ==
Zašto! [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel6-2]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 09:25, 29 april 2018 (CEST)
: Ne znam na što misliš konkretno, pogotovo što me ovdje nije bilo 15 dana, tačnije 14. Ali sam se bar odmorio :) --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 13:20, 8 maj 2018 (CEST)
== Bazdulj ==
Poštovani,
Po kojem osnovu poništavaš moju izmenu po kojoj je Muharem Bazdulj bosanskohercegovački ali i srpski novinar, pisac itd. ?
Sam čovek je to tvrdio niti je ikada negirao nazivanje i srpskim intelektualcom, pride radi u Beogradu.
Wikipedija nije i ne treba da bude propagandističko sredstvo, već veslo istine.
Pozdrav,
[[Korisnik:Mm.srb|Mm.srb]] ([[Razgovor s korisnikom:Mm.srb|razgovor]]) 13:14, 28 august 2018 (CEST)
:Pozdrav i tebi. Upravo iz razloga koji si naveo sam i ispravio tvoju izmjenu. Ako postoji referenca da se izjašnjava ili da se osjeća kao pripadnik srpskog naroda onda može stojati prefiks ''srpski'' ili ako živi u Srbiji onda se može dodati ''srbijanski'', mada to ne mora biti i pravilo pogotovo za profesiju kojom se bavi. Ugodan ostatak dana.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 13:32, 28 august 2018 (CEST)
:: U tom intrvjuu je Bazdulj izjavio da je i srpski intelektualac, a vjerovatno bi potvrdio da je i hrvatski..jer pisci kao on ne poznaju takva ograničenja. Ali on je ipak bh književnik i porijeklom to ostaje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 28 august 2018 (CEST)@
==Htio sam Vam==
dodijeliti nagradu odn. medalju za doprinos temama iz geografije. Na žalost i poslije višegodišnjeg iskustva i nekoliko pokušaja ne znam kako to da izvedem :)) U svakom slučaju, računajte da ste je dobili. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 19:19, 18 septembar 2018 (CEST)
: Hvala, računajte kao i da ste dodijelili, bitna je iskrena namjera! Nažalost, manje sada radim na tim temama zbog drugih planova ali to mi je ipak najdraža tema. Također, zaslužuješ pohvale za svoj rad, vjerovatno si najvredniji dugo vremena a pogotovo cijenim to što mnogo radiš i što ti je namjera doprinos ovoj wikipediji a ne njeno rušenje i cjepidlačenje iz prikrajka! Živio i mnogo sreće u daljem radu. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 08:41, 19 septembar 2018 (CEST)
== Stari Oskol ==
Zdravo Bosnian Wikis.
Baš smo nekako potrefili da istovremeno radimo istu stranicu ([[Stari Oskol]]).
Kad sam htio da pošaljem moje izmjene (a poprilično materijala se dodalo), a ono veċ neko drugi tj. Bosnian Wikis radi.
Šteta što mi je sve propalo. Tebi lijep pozdrav i samo nastavi da radiš, a nadam se da se neċemo opet sudarati na novim projektima.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:35, 28 septembar 2018 (CEST)
: Zdravo i tebi. Izvini ako sam ti uzeo vremena zbog toga ali nisam mogao neke greške ne ispraviti odmah, bar ono osnovno. I meni se to znalo nekada desiti pa sada kada imam veću izmjenu ubacim šablon ''Izmjena u toku''. Hvala, također svako dobro.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 15:47, 28 septembar 2018 (CEST)
Nije nikakav problem. Sad sam onako brzinski ponovo ubacio par sitnica na stranicu i izgleda koliko-toliko pristojno.
Još jednom svako dobro želim i idemo u nove radne pobjede.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:10, 28 septembar 2018 (CEST)
== Severski Donjec ==
Zdravo Bosnian WikiS.
Primijetio sam jednu sitnicu u šablonu [[Spisak rijeka u Ukrajini]]. Rijeka Severski Donjec je nazvana Sjeverski Donjec, a u [[Spisak rijeka u Ukrajini|Spisku rijeka u Ukrajini]] koji si ti uradio stoji naziv Severski Donjec. Ja sam koristio ime ove rijeke iz tvoje tabele.
Eto, ako imaš pristupa da uradiš izmjenu na ovom šablonu i da "zaplavimo" i ovu rijeku. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:02, 19 decembar 2018 (CET)
== [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine]] ==
Šablon {{tl|Vanjska politika u Evropi po državama}} kad budeš imao vremena stavi u članak. Ne želim mijenjati ništa dok stoji šablon "izmjena u toku" da ti nebbih možda u međuvremenu uletio u izmjene i greškom poništio tvoje pisanje. Selam. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:33, 1 februar 2019 (CET)
: Alejkumu selam. Ubačen šablon a uklonjen {{tl|Izmjena u toku}} da i drugi eventualno dorade članak. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 08:58, 1 februar 2019 (CET)
::I ako može glas '''[https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Zahtjev_za_komentare/Promjela_pravila_nominacije_za_ukidanje_administratorskih_i_ostalih_prava ovdje]'''! Moramo napraviti čistku administratora. Unaprijed hvala. Esselamu alejkum. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 18:49, 2 februar 2019 (CET)
== Mišljenje ==
Zdravo majstore!
Reci mi šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#VAŽNO: Redizajn Početne strane|'''o tome''']]. Nadam se da će ti se svidjeti ideja! :)
Lijep pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 13:38, 7 juni 2019 (CEST)
== Zlatni ljiljani ==
Selam. Slažem se da bi tabelarni prikaz bio bolje rješenje za spiskove, s obzirom da trenutno članci izgledaju "neuredno", ali ja nisam siguran da li ću zbog obaveza stići to uraditi u skorije vrijeme. Ako ti nađeš vremena da popraviš članke, bujrum :) –[[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 21:42, 23 septembar 2019 (CEST)
: Ve alejkumu-s-selam. A u principu ovim spiskovima ništa ne nedostaje ali mogu napraviti urnek i povremeno nešto i dodati. Bitno je da si započeo ovu temu i da spiskovi postoje, lahko ih je malo stilski doraditi.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 14:36, 24 septembar 2019 (CEST)
Zašto se dopušta da Yahadzija koristi dva accounta: Pustahya i Haka-Taka?[[Posebno:Doprinos/92.36.191.101|92.36.191.101]] 17:28, 19 februar 2020 (CET)
:Ne znam zašto se pitanje postavlja meni kada za to postoji mjesto (koliko se sjećam na ''čaršiji'' se već o tome govorilo). Ako bude rasprave o tome mogu se uključiti u glasanje a osim toga nemam ni ovlasti niti bih koristio samovolju protiv čega sam se ovdje lično nekoliko puta borio. Bilo bi dobro da se uključite u projekat i date doprinos a na sve nepravilnosti treba ukazati i pokušati naći najbolje rješenje. Pozdrav.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 13:59, 20 februar 2020 (CET)
== Jedno važno pitanje ==
Poštovanje gospodine,imam jedno iznimno važno oitanje za vas.Na stranici Long away spominje se izvođenje uživo 11. maja 2010. godine.Znate li možda ako postoji neki izvor na internetu koji barem spominje taj nastup,molio bih vas da odgovorite što je proje mohuće jer je mnogo važno.
Kako god bilo,hvala vam na pomoći. [[Korisnik:Damir Okanović Dule|Damir Okanović Dule]] ([[Razgovor s korisnikom:Damir Okanović Dule|razgovor]]) 18:50, 13 august 2020 (CEST)
I svaka čast za doprinos na stranicam povezanim sa Queenom [[Korisnik:Damir Okanović Dule|Damir Okanović Dule]] ([[Razgovor s korisnikom:Damir Okanović Dule|razgovor]]) 19:19, 13 august 2020 (CEST)
Nema veze,našao sam [[Korisnik:Damir Okanović Dule|Damir Okanović Dule]] ([[Razgovor s korisnikom:Damir Okanović Dule|razgovor]]) 10:42, 14 august 2020 (CEST)
: Pozdrav {{Spomeni|Damir Okanović Dule}}! Nije me bilo ovdje pozadugo a samim time ne vidjeh ni poruku pa ti ne odgovorih a i već si se snašao. Bila je to dobra grupa, o tome se može dan i noć pisati. Uglavnom ako zatreba neka pomoć, slobodno se obrati. Dobrodošao na wiki i uspješan rad!--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 13:05, 19 august 2020 (CEST)
Hvala vam puno,pozdrav [[Korisnik:Damir Okanović Dule|Damir Okanović Dule]] ([[Razgovor s korisnikom:Damir Okanović Dule|razgovor]]) 17:11, 19 august 2020 (CEST)
== Geokutija -> Infokutija ==
Umjesto Geokutije planina ide [[Šablon:Infokutija planina|ova]]. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 23 oktobar 2020 (CEST)
: Zahvaljujem na napomeni, manje sam aktivan neko vrijeme i već sam ispao iz štosa. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 14:06, 23 oktobar 2020 (CEST)
:: Obje rade, ali plan je da se pređe na IK, a GK izbrišu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 23 oktobar 2020 (CEST)
== Nakon Rossa ==
...možda [[John Howard Northrop]]? [[:en:John Howard Northrop|Nije velik]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:56, 27 oktobar 2020 (CET)
: Što da ne, totalno smo slabi što se tiče članaka o Nobelovcima! --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 10:56, 27 oktobar 2020 (CET)
:: Hvala za Northropa. A sad jedna napomena: kad se napravi članak o nekome, onda ga treba unijeti i u članke o datumima i godinama njegovog rođenja i smrti. To nas većina zaboravlja uraditi. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 10 mart 2021 (CET)
::: A ništa, to su osobe koje su previše zadužile čovječanstvo da bi ih mi ovdje ''ignorisali''! U pravu si, ja prvi to zaboravljam, vjerovatno godine čine svoje. :) --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 13:58, 10 mart 2021 (CET)
==afc==
ako se može popraviti zastava marijanskih otoka
== Kušlat i srpski knez ==
Neki anonimac je ubacio na bosanskoj vikipediji da je kuslat izgradio srpski knez Radovan i da to tako kaže Evlija Čelebija? Dali je to istina [[Posebno:Doprinosi/77.239.8.6|77.239.8.6]] 09:44, 30 novembar 2021 (CET)
== Translation request ==
Hello.
Can you translate and upload the article [[:sh:Ženska muslimanska škola u Bakuu]] in Bosnian Wikipedia?
Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 10:19, 28 august 2022 (CEST)
m9y8hdq6qyjvfekmzg137ddq56zdxpo
Šablon:Podaci o zastavi Francuska
10
267822
3429096
2901470
2022-08-28T10:39:45Z
Semso98
54573
wikitext
text/x-wiki
{{ {{{1<noinclude>|Podaci o zastavi</noinclude>}}}
| alias = Francuska
| alias1 = {{{alias1|}}}
| alias genitiv = Francuske
| zastava alias = Flag of France.svg
| zastava alias-1790 = Flag of France (1790-1794).svg
| zastava alias-1794 = Flag of France (1794–1815, 1830–1958).svg
| zastava alias-1814 = Flag of the Kingdom of France (1814-1830).svg
| zastava alias-1830 = Flag of France (1830-1976).svg
| zastava alias-naval = Civil and Naval Ensign of France.svg
| veličina = {{{veličina|}}}
| ime = {{{ime|}}}
| link = {{{link|}}}
| link1 = {{{link1|}}}
| varijanta = {{{varijanta|}}}
<noinclude>
| var1 = 1790
| var2 = 1794
| var3 = 1814
| var4 = 1830
| var5 = naval
| preusmjerenje1 = FRA
</noinclude>
}}
moe0vsizf4wdvoln83g7inz0hrcgkvz
Seven Up
0
351209
3429064
3429027
2022-08-27T21:34:44Z
Srđan
73336
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija muzičar
| ime = Seven Up
| pozadina = skupina
| slika = Seven-Up-Seven.jpg
| žanr = [[Pop]]
| karijera = 1993–2004.
| bivši_članovi = {{Flatlist|
* [[Gordan Radić]]
* [[Damir Pašić]]
* [[Nedim Zgodić]]
* [[Elvir Hadžijamaković]]
* [[Aida Lindov]]
* [[Zoltan Milić]]
* [[Eldin Nizam]]
* [[Eldin Oprašić]]
* [[Deen]]
}}
| izdavač = {{Flatlist|
* Halix
* In Takt
* Big Best Company
* Croatia Records
* City Records
}}
| porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]]
}}
'''Seven Up''' bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pop grupa osnovana 1993. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Grupa prestaje s radom 2004. godine kada je napušta njen frontmen [[Deen]].
== Biografija ==
Grupa se osniva u na osnovu ideje Gordana Radića-Gogija, Elvira Hadžijamakovića-Lile, Zoltana Milića-Zolija, Eldina Nizama-Dine i Eldina Oprašića. Prvi put nastupaju na festivalu Vaš šlager sezone 93 na kome su kompozicijom "Princeza Neona" u konkurenciji sarajevske pop scene osvojili 4. mjesto. U narednom periodu grupa doživljava personalne promjene i dovođenjem ženskog vokala u grupu pripremaju pjesme za svoj prvi album " Noćne ptice" koji im [[1995]]. izdaje diskografska kuća HALIX iz Sarajeva. Album " Noćne ptice" biva proglašen albumom godine.
Krajem 1996. grupu napušta Nermin Karšić u grupu dolazi 15-godišnji [[Deen|Fuad Backović]] kao vokal umjesto dotadašnje pjevačice Aide Lindov i od tada grupa djeluje u postavi: Gordan-Gogi Radić vokal, koreograf i osnivač grupe, Nedim Zgodić, Elvir Hadžijamaković - Lilo, Damir Pašić - Dadi i Fuad Backovića, kao plesači i vokali. Godina 1997. je bila godina početka pune afirmacije grupe, koju su iskoristili za pripremu novih pjesama i za brojne nastupe, a ta koncertna aktivnost im je i bez novog projekta donijela titulu "Grupa godine 97". 1998. godine izdaju album "Otvori oči" koji je iste godine postigao tiraž od više desetina hiljada prodatih nosača zvuka. Zahvaljujući tome grupa je postala poznata u susjednim [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]] i počela sa nastupima po diskotekama širom Zapadne Evrope.
Godine 1999. grupa je bila na kvalifikacionom festivalu za [[Eurosong]], međutim kao predstavnik [[BiH]] izabran je [[Dino Merlin]] koji ih je prestigao za nekoliko bodova. Međunarodni muzički festival "Forte 99" održan u Sarajevu je osvaja 5 nagrada u svim kategorijama festivala.
U toku 1999. godine osim nastupa širom Evrope, Seven Up učestvuje i na večeri zabavne muzike festivala "[[Bihać]] 99" i osvaja prvu nagradu publike. Svi uspjesi kojima je obilježena 1999. godina, grupi Seven Up donose priznanje "Grupa godine 99" u BiH, a afirmacija grupe u Hrvatskoj i Sloveniji je potvrđena pozivom i učešćem na festivalu "Melodije Jadrana 99" održanom u [[Split]]u, na kojem je grupa Seven Up nastupila u revijalnom dijelu festivala i na kome su im predstavnici Croatia Records-a uručili priznanje za ostvaren tiraž albuma "Otvori oči" na teritoriji Hrvatske i Slovenije.<ref>http://sarajevo.co.ba/seven-up/</ref>
Tokom 2000. godine grupa nastupa na festivalima u [[Zrenjanin]]u i [[Budva|Budvi]], u Zrenjaninu grupa osvaja medijsku pažnju i pažnju publike, također izdaju novi album pod nazivom "Seven" povodom 7. godišnjice grupe koji osvaja publiku na cijelom prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Grupa Seven Up se odlikuje osmišljenim show programom koji prezentira publici prilikom svojih cjelovečernjih nastupa, a koji karakteriše bogat i raznovrstan repertoar u kome se osim vlastitih kompozicija nalaze i aktuelni hitovi domaće i inozemne muzike. 2003. [[Deen]] napušta grupu, a ona prestaje sa svojim radom 2004.
== Diskografija ==
* [[1995]]. "Noćne ptice"
* [[1998]]. "Otvori oči"
* [[2000]]. "Seven"
* [[2003]]. "Unikat"
* [[2004]]. "Kraj"
== Reference ==
{{reference}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pop-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1993.]]
4f0807p4cier1a4z3qribsfm60bfdjv
Košarkaška reprezentacija Italije
0
353952
3429097
3200768
2022-08-28T10:44:28Z
Semso98
54573
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija košarkaška reprezentacija
| država = Italija
| logo =
| nadimak = ''Gli Azzurri'' (Plavi)
| selektor = [[Gianmarco Pozzecco]]
| FIBA_poredak = 10. {{smanjenje}}1 <small>(1. mart 2022)<ref>{{cite web |title=FIBA World Ranking Presented by NIKE, men |url=https://www.fiba.basketball/rankingmen |website=FIBA.basketball |access-date=1. 3. 2022 |language=en}}</ref></small>
| pridruženi_FIBA = 1932 (suosnivači)
| FIBA_zona = FIBA Evropa
| nacionalni_savez = [[Košarkaški savez Italije|FIP]]
| OI_nastupi = 13
| OI_medalje = [[Datoteka:Silver medal.svg|16px]] ''Srebro:'' ([[Košarka na Olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|2004]])
| SP_nastupi = 9
| SP_medalje = –
| zona_prvenstvo = [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]
| zona_nastupi = 38
| zona_medalje = [[Datoteka:Gold medal europe.svg|16px]] ''Zlato:'' ([[Evropsko prvenstvo u košarci 1983.|1983]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1999.|1999]])<br>[[Datoteka:Silver medal europe.svg|16px]] ''Srebro:'' ([[Evropsko prvenstvo u košarci 1937.|1937]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1946.|1946]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|1991]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1997.|1997]])<br>[[Datoteka:Bronze medal europe.svg|16px]] ''Bronza:'' ([[Evropsko prvenstvo u košarci 1971.|1971]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1975.|1975]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1985.|1985]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|2003]])
| d_tijelo = 1549C3
| d_šorc = 1549C3
| d_uzorak_t = _italbasket21h
| d_uzorak_š = _italbasket21h
| g_uzorak_t = _italbasket21a
| g_uzorak_š = _italbasket21a
| prva_utakmica = {{KOŠ|ITA|1861}} 23–17 {{KOŠ-D|FRA|1794}}<br>([[Milano]], Italija; 4. april 1926)
| najveća_pobjeda = {{KOŠ|ITA}} 128–49 {{KOŠ-D|IRS}}<br>([[Edinburgh]], [[Škotska]]; 3. maj 1976)
| najveći_poraz = {{KOŠ|ITA}} 62–108 {{KOŠ-D|HRV}}<br>([[Zaragoza]], Španija; 3. juli 1992)
| šablon_medalja =
{{MedalCount|total=yes
|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|0|2|0
|[[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]|0|0|0
|[[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]|2|4|4
|[[Košarka na Mediteranskim igrama|Mediteranske igre]]|4|4|3
}}
}}
== Postava na SP-u 2006. ==
Trener [[Carlo Recalcati]] je poveo iduću momčad na [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Japan 2006.|SP]] u Japan:
{| class="wikitable"
|-
!|#
!|Položaj
!|Ime i prezime
!|Datum rođenja
!|Klub
|-
| 4 || odbrana || [[Fabio Di Bella]]|| [[1978]]. || {{ZD|ITA}} [[Virtus Bologna|VidiVici Bologna]]
|-
| 5 || odbrana || [[Gianluca Basile]]|| [[1975]]. || {{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Winterthur FCB]]
|-
| 6 || krilo || [[Stefano Mancinelli]]|| [[1983]]. || {{ZD|ITA}} [[Fortitudo Bologna|Climamio Bologna]]
|-
| 7 || odbrana|| [[Matteo Soragna]]|| [[1975]]. || {{ZD|ITA}} [[Pallacanestro Treviso|Benetton Treviso]]
|-
| 8 || centar || [[Denis Marconato]]|| [[1975]]. || {{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Winterthur FCB]]
|-
| 9 || odbrana || [[Marco Belinelli]]|| [[1986]]. || {{ZD|ITA}} [[Fortitudo Bologna|Climamio Bologna]]
|-
| 10 || odbrana || [[Andrea Pecile]]|| [[1980]]. || {{ZD|ITA}} [[Mens Sana Basket|Montepaschi Siena]]
|-
| 11 || krilo || [[Andrea Michelori]]|| [[1978]]. || {{ZD|ITA}} [[Virtus Bologna|VidiVici Bologna]]
|-
| 12 || krilo || [[Mason Rocca]]|| [[1977]]. || {{ZD|ITA}} [[Basket Napoli|Carpisa Napoli]]
|-
| 13 || odbrana || [[Marco Mordente]]|| [[1979]]. || {{ZD|ITA}} [[Pallacanestro Treviso|Benetton Treviso]]
|-
| 14 || centar || [[Luca Garri]]|| [[1982]]. || {{ZD|ITA}} [[Pallacanestro Virtus Roma|Lottomatica Roma]]
|-
| 15 || krilo|| [[Angelo Gigli]]|| [[1983]]. || {{ZD|ITA}} [[Pallacanestro Treviso|Benetton Treviso]]
|- bgcolor="peru"
| - || trener || [[Carlo Recalcati]] || ... || {{ZD|ITA}}
|}
==Reference==
{{Commonscat|Italy national basketball team}}
{{Refspisak}}
{{Evropski prvaci u košarci}}
{{stub-košarka}}
[[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|Italija]]
[[Kategorija:Košarka u Italiji]]
[[Kategorija:Italijanske reprezentacije|kosarka]]
7a44kmp3nbqbuivrezjgghqj17zkvhr
Evropsko prvenstvo u atletici
0
363663
3429092
3428904
2022-08-28T10:20:57Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija sportska liga
| naslov = Evropsko prvenstvo u atletici
| trenutna_sezona =
| logo = European Athletic Association Icon logo.svg
| piksela =
| opis =
| nekadašnji =
| zamijenjen =
| sport = [[Atletika]]
| osnovana = 1934.
| izvršni_direktor =
| direktor =
| fame =
| moto =
| inauguralna = [[Evropsko prvenstvo u atletici 1934.|1934.]]
| ekipe =
| singles =
| država =
| kontinent = [[Evropa]]
| ukinut =
| šampion =
| najviše_titula =
| kvalifikacije =
| TV =
| vezana_takmičenja =
| osnivač = [[Evropska atletska asocijacija|EAA]]
| web_stranica = {{URL|european-athletics.org}}
}}
'''Evropsko prvenstvo u [[atletika|atletici]]''' međunarodno je atletsko takmičenje koje organizira [[Evropska atletska asocijacija]].<ref name=eaa_01>{{Cite web |title=European Athletics Championships Zürich 2014 – Statistics Handbook |url=http://www.european-athletics.org/mm/Document/EventsMeetings/General/01/27/31/44/StatisticsHandbookZ%C3%BCrich2014_Neutral.pdf |publisher= EAA |access-date=13. 8. 2014}}</ref> Prvi put je održano [[Evropsko prvenstvo u atletici 1934.|1934.]] u [[Torino|Torinu]] i otad je organizirano svake četiri godine, uz nekoliko izuzetaka. Od 2010. održava se svake dvije godine i, kad se desi da u istoj godini budu i [[Olimpijske igre]], takmičenja u [[maraton]]u i [[brzo hodanje|brzom hodanju]] ne održavaju se.
== Izdanja ==
{| class="wikitable"
!#
!Godina
!Grad
!Trajanje
!Stadion
!Takmičenja
!Države
!Takmičari
|-
|1.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1934.|1934.]] || {{ZD|ITA|1861}} [[Torino]] ||7–9. septembar || [[Olimpijski stadion (Torino)|"Benito Mussolini"]] || 22 || 23 || 226
|-
|rowspan=2| 2.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1938.|1938.]] || {{ZD|FRA}} [[Pariz]] ||3–5. septembar || [[Olimpijski stadion "Yves du Manoir"|Colombes]] || 23 || 23 || 272
|-
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 1938.|1938.]] || {{ZD|NNJE}} [[Beč]]{{Napomena|Iako je prvenstvo održano u Beču, Austrija je od [[Anschluss|aprila 1938.]] bila u sastavu [[Treći rajh|Trećeg rajha]].}} || 17–18. septembar || [[Stadion "Ernst Happel"|Praterstadion]] || 9 || 14 || 80
|-
|3.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1946.|1946.]] || {{ZD|NOR}} [[Oslo]] || 22–25. august || [[Stadion Bislett|Bislett]] || 33 || 20 || 353
|-
|4.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1950.|1950.]] || {{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] || 23–27. august || [[Stadion kralja Baudouina|Heysel]] || 34 || 24 || 454
|-
|5.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1954.|1954.]] || {{ZD|ŠVI}} [[Bern]] || 25–29. august || [[Stadion Neufeld|Neufeld]] || 35 || 28 || 686
|-
|6.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1958.|1958.]] || {{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]] || 19–24. august || [[Olimpijski stadion (Stockholm)|Olimpijski stadion]] || 36 || 26 || 626
|-
|7.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1962.|1962.]] || {{ZD|JUG}} [[Beograd]] || 12–16. septembar || [[Stadion Partizana|Stadion JNA]] || 36 || 29 || 670
|-
|8.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1966.|1966.]] || {{ZD|MAĐ|1957}} [[Budimpešta]] ||30. august – 4. septembar || [[Stadion "Puskás Ferenc"|Népstadion]] || 36 || 30 || 769
|-
|9.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1969.|1969.]] || {{ZD|GRČ|stara}} [[Atina]] || 16–21. septembar || [[Stadion Karaiskakis|Karaiskakis]] || 38 || 30 || 674
|-
|10.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1971.|1971.]] || {{ZD|FIN}} [[Helsinki]] || 10–15. august || [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]] || 38 || 29 || 857
|-
|11.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1974.|1974.]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 2–8. septembar || [[Stadion "Olimpico"|Olimpico]] || 39 || 29 || 745
|-
|12.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1978.|1978.]] || {{ZD|ČSSR}} [[Prag]] ||29. august – 3. septembar|| [[Stadion "Evžen Rošický"|"Evžen Rošický"]] || 40 || 29 || 1004
|-
|13.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1982.|1982.]] || {{ZD|GRČ}} [[Atina]] || 3–9. septembar || [[Olimpijski stadion (Atina)|Olimpijski stadion]] || 41 || 29 || 756
|-
|14.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1986.|1986.]] || {{ZD|SRNJ}} [[Stuttgart]] || 26–31. august || [[Mercedes-Benz Arena|Neckarstadion]] || 43 || 31 || 906
|-
|15.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1990.|1990.]] || {{ZD|JUG}} [[Split]] || 26. august – 2. septembar || [[Stadion Poljud|Poljud]] || 43 || 33 || 952
|-
|16.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1994.|1994.]] || {{ZD|FIN}} [[Helsinki]] || 7–14. august || [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]] || 44 || 44 || 1.113
|-
|17.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1998.|1998.]] || {{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] ||18–23. august || [[Stadion "Puskás Ferenc"|Népstadion]] || 44 || 44 || 1.259
|-
|18.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2002.|2002.]] || {{ZD|NJE}} [[München]] || 6–11. august || [[Olimpijski stadion (München)|Olimpijski stadion]] || 46 || 48 || 1.244
|-
|19.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2006.|2006.]] || {{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]] || 7–13. august || [[Ullevi]] || 47 || 48 || 1288
|-
|20.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2010.|2010.]] || {{ZD|ŠPA}} [[Barcelona]] || 27. juli – 1. august || [[Olimpijski stadion "Lluís Companys"|"Lluís Companys"]] || 47 || 50 || 1.323
|-
|21.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2012.|2012.]] || {{ZD|FIN}} [[Helsinki]] || 27. juni – 1. juli || [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]] || 42 || 50 || 1.230
|-
|22.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2014.|2014.]] || {{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] || 12–17. august || [[Letzigrund]] || 47 || 50 || 1.439
|-
|23.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|2016.]] || {{ZD|HOL}} [[Amsterdam]] || 6–10. juli || [[Olimpijski stadion (Amsterdam)|Olimpijski stadion]] || 44 || 50 || 1.469
|-
|24.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2018.|2018]]{{Napomena|Dio [[Evropsko sportsko prvenstvo|Evropskog sportskog prvenstva]]}} || {{ZD|NJE}} [[Berlin]] || 7–12. august || [[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion]] || 50 || 49<small>{{#tag:ref|Ne uključujući Autorizirane neutralne takmičare i Atletski tim izbjeglica ({{tooltip|DNS|Prijavljeni takmičar nije startao}}).|group=lower-alpha}}</small> || 1.439
|-
|–|| 2020. || {{ZD|FRA}} [[Pariz]] || 26–30. august || [[Stadion "Sébastien Charléty"|"Sébastien Charléty"]] || style=text-align:center colspan=3| ''Otkazano zbog [[pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]''
|-
|25.|| align=center|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2022.|2022]]{{Napomena|Dio [[Evropsko sportsko prvenstvo|Evropskog sportskog prvenstva]]}} || {{ZD|NJE}} [[München]] || 16–21. august || [[Olimpijski stadion (München)|Olimpijski stadion]] || 50 || 48 || 1.495
|-
|26.|| align=center|''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2024.|2024.]]'' || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 10–15. septembar || [[Stadio "Olimpico"]] || || ||
|-
|27.|| align=center|''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2026.|2026.]]'' || {{ZD|VB}} [[Birmingham]] || 3–9. august || [[Stadion "Alexander"]] || || ||
|-
|28.|| align=center|''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2028.|2028.]]'' || {{ZD|POLJ}} [[Chorzów]] || 22–27. august || [[Stadion Śląski|"Śląski"]] || || ||
|-
|29.|| align=center|''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2030.|2030.]]'' || {{ZD|FRA}} [[Pariz]] || 19–25. august || [[Stadion "Sébastien Charléty"|"Sébastien Charléty"]] || || ||
|}
;Napomene:
{{Napomene}}
== Vječna tabela medalja (1934–2022)==
{| class=wikitable style="text-align:center" width=65%
!width=5%|Rang
!width=20%|Država
!style="background:Gold;" width=10%|Zlato
!style="background:Silver;" width=10%|Srebro
!style="background:#cd7f32" width=10%|Bronza
!width=10%|Ukupno
|-
|rowspan="1"| '''1.''' ||align=left| {{ZID|Velika Britanija}} || 124 || 96 || 106 || '''326'''
|-
|rowspan="1"| '''2.''' ||align=left| ''{{ZID|Sovjetski Savez}}'' || 121 || 109 || 102 || '''332'''
|-
|rowspan="1"| '''3.''' ||align=left| ''{{ZID|Istočna Njemačka}}'' || 90 || 83 || 66 || '''239'''
|-
|rowspan="1"| '''4.''' ||align=left| {{ZID|Njemačka}} || 71 || 71 || 63 || '''205'''
|-
|rowspan="1"| '''5.''' ||align=left| {{ZID|Francuska}} || 69 || 69 || 65|| '''203'''
|-
|rowspan="1"| '''6.''' ||align=left| {{ZID|Poljska}} || 57 || 58 || 65 || '''180'''
|-
|rowspan="1"| '''7.''' ||align=left| {{ZID|Rusija}} || 49 || 51 || 52 || '''152'''
|-
|rowspan="1"| '''8.''' ||align=left| {{ZID|Italija}} || 44 || 44 || 53 || '''141'''
|-
|rowspan="1"| '''9.''' ||align=left| ''{{ZID|Zapadna Njemačka}}'' || 36 || 44 || 51 || '''131'''
|-
|rowspan="1"| '''10.''' ||align=left| {{ZID|Finska}} || 35 || 29 || 41 || '''105'''
|-
|rowspan="1"| '''11.''' ||align=left| {{ZID|Španija}} || 32 || 26 || 37 || '''95'''
|-
|rowspan="1"| '''12.''' ||align=left| {{ZID|Švedska}} || 30 || 44 || 40 || '''114'''
|-
|rowspan="1"| '''13.''' ||align=left| {{ZID|Nizozemska}} || 30 || 24 || 24 || '''78'''
|-
|rowspan="1"| '''14.''' ||align=left| {{ZID|Ukrajina}} || 22 || 29 || 20 || '''71'''
|-
|rowspan="1"| '''15.''' ||align=left| {{ZID|Mađarska}} || 18 || 22 || 25 || '''65'''
|-
|rowspan="1"| '''16.''' ||align=left| ''{{ZID|Čehoslovačka}}'' || 16 || 16 || 27 || '''59'''
|-
|rowspan="1"| '''17.''' ||align=left| {{ZID|Norveška}} || 16 || 15 || 19 || '''50'''
|-
|rowspan="1"| '''18.''' ||align=left| {{ZID|Portugal}} || 16 || 14 || 8 || '''38'''
|-
|rowspan="1"| '''19.''' ||align=left| {{ZID|Grčka}} || 15 || 8 || 11 || '''34'''
|-
|rowspan="1"| '''20.''' ||align=left| {{ZID|Belgija}} || 13 || 14 || 11 || '''38'''
|-
|rowspan="1"| '''21.''' ||align=left| {{ZID|Bugarska}} || 12 || 16 || 12 || '''40'''
|-
|rowspan="1"| '''22.''' ||align=left| {{ZID|Turska}} || 12 || 9 || 9 || '''30'''
|-
|rowspan="1"| '''23.''' ||align=left| {{ZID|Bjelorusija}} || 10 || 13 || 10 || '''33'''
|-
|rowspan="1"| '''24.''' ||align=left| {{ZID|Rumunija}} || 8 || 21 || 10 || '''39'''
|-
|rowspan="1"| '''25.''' ||align=left| {{ZID|Švicarska}} || 8 || 15 || 15 || '''38'''
|-
|rowspan="1"| '''26.''' ||align=left| {{ZID|Hrvatska}} || 8 || 2 || 3 || '''13'''
|-
|rowspan="1"| '''27.''' ||align=left| {{ZID|Češka}} || 7 || 14 || 14 || '''35'''
|-
|rowspan="1"| '''28.''' ||align=left| ''{{ZID|Jugoslavija}}'' || 6 || 6 || 3 || '''15'''
|-
|rowspan="1"| '''29.''' ||align=left| {{ZID|Danska}} || 4 || 7 || 4 || '''15'''
|-
|rowspan="1"| '''30.''' ||align=left| {{ZID|Izrael}} || 4 || 2 || 4 || '''10'''
|-
|rowspan="1"| '''31.''' ||align=left| {{ZID|Irska}} || 3 || 7 || 7 || '''17'''
|-
|rowspan="1"| '''32.''' ||align=left| {{ZID|Estonija}} || 3 || 6 || 5 || '''14'''
|-
|rowspan="1"| '''33.''' ||align=left| {{ZID|Litvanija}} || 3 || 3 || 4 || '''10'''
|-
|rowspan="1"| '''33.''' ||align=left| {{ZID|Latvija}} || 3 || 3 || 3 || '''9'''
|-
|rowspan="1"| '''35.''' ||align=left| {{ZID|Island}} || 3 || 1 || 1 || '''5'''
|-
|rowspan="1"| '''36.''' ||align=left| {{ZID|Srbija}} || 2 || 6 || 3 || '''11'''
|-
|rowspan="1"| '''37.''' ||align=left| {{ZID|Slovenija}} || 2 || 2 || 3 || '''7'''
|-
|rowspan="1"| '''38.''' ||align=left| {{ZID|Austrija}} || 2 || 1 || 6 || '''9'''
|-
|rowspan="1"| '''39.''' ||align=left| {{ZID|Slovačka}} || 1 || 4 || 1 || '''6'''
|-
|rowspan="1"| – ||align=left| {{ZID|ANA}}{{ref|a|[1]}} || 1 || 3 || 2 || '''6'''
|-
|rowspan="1"| '''40.''' ||align=left| {{ZID|Albanija}} || 1 || 1 || 0 || '''2'''
|-
|rowspan="1"| '''41.''' ||align=left| {{ZID|Azerbejdžan}} || 0 || 2 || 2 || '''4'''
|-
|rowspan="1"| '''42.''' ||align=left| {{ZID|Crna Gora}} || 0 || 1 || 0 || '''1'''
|-
|rowspan="1"| '''42.''' ||align=left| {{ZID|Luksemburg}} || 0 || 1 || 0 || '''1'''
|-
|rowspan="1"| '''43.''' ||align=left| {{ZID|Moldavija}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|- bgcolor="lightgray"
| || || || || ||
|-
!colspan="2"| Ukupno || 1007 || 1012 || 1008 || 3027
|}
*{{note|a|[1]}} {{flag|ANA}} je ime pod kojim su takmičari iz Rusije nastupali na prvenstvima 2016. i 2018. Njihove medalje nisu uključene u zvaničnu tabelu medalja.
Zaključno s 2022, medalju još nisu osvojili [[Andora]], [[Armenija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Gibraltar]], [[Gruzija]], [[Kipar]], [[Kosovo]], [[Lihtenštajn]], [[Malta]], [[Monako]], [[San Marino]] i [[Sjeverna Makedonija]]. [[Saar (protektorat)|Saar]] se takmičio jednom (1954), ne osvojivši nijednu medalju.
== Višestruki osvajači medalja ==
=== Muškarci ===
{| class="wikitable sortable"
|-
!Ime
!Ukupno
!Zlato
!Srebro
!Bronza
!Godine
|-
|{{ZD|FRA}} [[Christophe Lemaitre]] || 8 || 4 || 2 || 2 || 2010–2014.
|-
|{{ZD|VB}} [[Matthew Hudson-Smith]] || 7 || 4 || 2 || 1 || 2014–2022.
|-
|{{ZD|BEL}} [[Kevin Borlée]] || 7 || 4 || 2 || 1 || 2010–2022.
|-
|{{ZD|SRNJ}} [[Harald Schmid]] || 6 || 5 || 1 || 0 || 1978–1986.
|-
|{{ZD|VB}} [[Roger Black]] || 6 || 5 || 1 || 0 || 1986–1994.
|-
|{{ZD|VB}} [[Mohamed Farah]] || 6 || 5 || 1 || 0 || 2006–2014.
|-
|{{ZD|VB}} [[Martyn Rooney]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 2010–2018.
|-
|{{ZD|ITA}} [[Pietro Mennea]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 1971–1978.
|-
|{{ZD|VB}} [[Linford Christie]] || 6 || 3 || 1 || 2 || 1986–1994.
|-
|{{ZD|BEL}} [[Jonathan Borlée]] || 6 || 3 || 1 || 2 || 2010-2022.
|}
=== Žene ===
{| class="wikitable sortable"
|-
!Ime
!Ukupno
!Zlato
!Srebro
!Bronza
!Godine
|-
|{{ZD|POLJ}} [[Irena Szewińska|Irena Szewińska (Kirszenstein)]] || 10 || 5 || 1 || 4 || 1966–1978.
|-
|{{ZD|NIZ}} [[Fanny Blankers-Koen]] || 8 || 5 || 1 || 2 || 1938–1950.
|-
|{{ZD|NJDR}} [[Renate Stecher|Renate Stecher (Meissner)]] || 8 || 4 || 4 || 0 || 1969–1974.
|-
|{{ZD|NIZ}} [[Dafne Schippers]] || 8 || 4 || 3 || 1 || 2012–2018.
|-
|{{ZD|NJDR}} [[Marlies Göhr]] || 7 || 5 || 1 || 1 || 1978–1986.
|-
|{{ZD|FRA}} [[Myriam Soumaré]] || 7 || 1 || 3 || 3 || 2010–2014.
|-
|{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] || 6 || 6 || 0 || 0 || 1978–1986.
|-
|{{ZD|HRV}} [[Sandra Perković]] || 6 || 6 || 0 || 0 || 2010-2022.
|-
|{{ZD|NJDR}} {{ZD|NJE}} [[Heike Drechsler]] || 6 || 5 || 1 || 0 || 1986–1998.
|-
|{{ZD|NJDR}} {{ZD|NJE}} [[Grit Breuer]] || 6 || 5 || 1 || 0 || 1990–2002.
|-
|{{ZD|VB}} [[Dina Asher-Smith]] || 6 || 4 || 2 || 0 || 2016–2022.
|-
|{{ZD|RUS}} [[Irina Privalova]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 1994–1998.
|-
|{{ZD|SSSR}} [[Jevgenija Sečenova]] || 6 || 2 || 2 || 2 || 1946–1950.
|}
=== Najviše medalja u istoj disciplini in the same event===
Petnaest atletičara i šest atletičarki osvojilo je četiri ili više medalja u istoj disciplini.<ref name="stat">{{cite web |url= https://directus.european-athletics.com/downloads/3692f95e-ded7-4d23-b46a-e9976dc4f85f/ECH-2022-Statistics-Handbook.pdf |title= Statistics Handbook 2022 – European Athletics Championships |publisher= European Athletics |access-date= 15. 8. 2022}}</ref> [[Sandra Perković]] jedina je u obje konkurencije uspjela pobijediti šest puta u istoj disciplini.
==== Muškarci ====
{| class="wikitable sortable"
|-
!Medalje
!Z/S/B
!Ime
!Godine
!Disciplina
|-
|5 || (3/2/0) || {{ZD|SSSR}} [[Igor Ter-Ovanesjan]] || 1958–1971. || Dalj
|-
|5 || (3/1/1) || {{ZD|BEL}} [[Jonathan Borlée]] || rowspan=2|2010–2022. || rowspan=2|4 × 400 m
|-
|5 || (3/1/1) || {{ZD|BEL}} [[Kevin Borlée]] ||
|-
|4 || (4/0/0) || {{ZD|SSSR}} [[Jānis Lūsis]] || 1962–1974. || Koplje
|-
|4 || (4/0/0) || {{ZD|VB}} [[Colin Jackson]] || 1990–2002. || 110 m prepone
|-
|4 || (4/0/0) || {{ZD|VB}} [[Steve Backley]] || 1990–2002. || Koplje
|-
|4 || (4/0/0) || {{ZD|FRA}} [[Mahiedine Mekhissi-Benabbad]] || || 2010–2018. || 3000 m prepreke
|-
|4 || (3/1/0) || {{ZD|VB}} [[Mohamed Farah]] || 2006–2014. || 5000 m
|-
|4 || (3/0/1) || {{ZD|POLJ}} [[Adam Kszczot]] || 2010–2018. || 800 m
|-
|4 || (3/0/1) || {{ZD|FRA}} [[Renaud Lavillenie]] || 2010–2018. || Motka
|-
|4 || (3/0/1) || {{ZD|NJE}} [[David Storl]] || 2010–2018. || Kugla
|-
|4 || (2/2/0) || {{ZD|SSSR}} [[Viktor Sanjejev]] || 1969–1978. || Troskok
|-
|4 || (2/1/1) || {{ZD|VB}} [[Matthew Hudson-Smith]] || 2014-2022. || 4 x 400 m
|-
|4 || (0/3/1) || {{ZD|EST}} [[Gerd Kanter]] || 2006–2016. || Disk
|-
|4 || (0/2/2) || {{ZD|NJE}} [[Alexander Kosenkow]] || 2002–2014. || 4 × 100 m
|-
|4 || (0/1/3) || {{ZD|NJDR}} [[Lothar Milde]] || 1962–1971. || Disk
|}
==== Žene ====
{| class="wikitable sortable"
|-
!Medalje
!Z/S/B
!Ime
!Godine
!Disciplina
|-
|6 || (6/0/0) || {{ZD|HRV}} [[Sandra Perković]] || 2010–2022. || Disk
|-
|5 || (4/0/1) || {{ZD|POLJ}} [[Anita Włodarczyk]] || 2010–2018. || Kladivo
|-
|4 || (4/0/0) || {{ZD|SSSR}} [[Nadežda Čižova]] || || 1966–1974. || Kugla
|-
|4 || (4/0/0) || {{ZD|NJDR}} {{ZD|NJE}} [[Heike Drechsler]] || 1986–2002. || DAlj
|-
|4 || (1/3/0) || {{ZD|FRA}} [[Floria Gueï]] || 2012–2018. || 4 × 400 m
|-
|4 || (1/1/2) || {{ZD|NJE}} [[Linda Stahl]] || 2010–2016. || Koplje
|}
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|European Championships in Athletics}}
* [http://www.european-athletics.org/ Službeni sajt EAA-e]
{{EP u atletici}}
[[Kategorija:Evropska prvenstva|Atletika]]
[[Kategorija:Evropska prvenstva u atletici]]
s23c0vdjxrgxa2pgyx1gwmdhfxmdfki
Bosanskohercegovački endemi
0
385794
3429080
3427826
2022-08-28T04:22:36Z
InternetArchiveBot
118070
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Proteus anguinus Postojnska Jama Slovenija.jpg|image_width|350px|mini|[[Čovječija ribica]] je endem [[Dinara|Dinarida]].
U Bosni i Hercegovini naseljava pećinske vode hercegovačkog krša, a zabilježena je čak i u nekim bunarima.]]
'''Bosanskohercegovački endemi''' obuhvataju niz [[biljka|biljnih]] i [[životinja|životnjskih]] vrsta i [[podvrsta]] čiji je [[areal]] ograničen na područje [[BiH|Bosne i Hercegovine]], a pripadaju [[balkan]]skom središtu [[endemizam|endemizma]]. Iako su pretežno vezani za [[Dinara|Dinaride]], ima ih i u unutrašnjosti, sve do [[Sava|posavskih]] ravničarskih područja.
Svi endemi u Bosni i Hercegovini mogu se svrstati u kategoriju koja se označava kao ''stenoendemi'', tj. endemi uskog rasprostranjenja. U toj kategoriji mogu se razlikovati oni koji su usko lokalno vezani, među kojima su posebno zanimljivi [[glacijacija|glacijalni]] [[relikt (biologija)|relikt]]i, koji su svoja pribježišta ([[refugij (biologija)|refugije]]) pred naletima [[glacijacija]] (ledenih doba) našli na području današnje Bosne i Hercegovine.
== Endemske biljke ==
Kriteriji za slijedeći popis su:
*Sve su [[endem]]ske biljke [[BiH|Bosne i Hercegovine]].
*Svi su endemi [[Dinaridi|Dinarida]], sa glavninom [[areal]]a u Bosni i Hercegovini,
*Svi su endemi čiji je ''locus classicus'' u Bosni i Hercegovini.
Posebnost rasprostranjenja je istaknuta u zadnjoj koloni naredne tabele.
*'''Napomena''': Glavnina priloženih podataka potiče iz knjige "Endemične biljke", koju je [[Čedomil Šilić]] objavio u seriji "Priroda Jugoslavije", u izdanju IP "Svjetlost" Sarajevo.<ref>Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. Izdanje. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-02557-9}}.</ref>
{| class="wikitable"
|- style="text-align:center;
| style="text-align:center;"|'''Naziv'''
| style="text-align:center;"|'''Naučna oznaka'''<br>([[Binarna nomenklatura]])
| style="text-align:center;"|'''[[Porodica (taksonomija)|Porodica]]'''
| style="text-align:center;"|'''[[Hromosomska garnitura]]'''
| style="text-align:center;"|'''[[Ploidija]]'''
| style="text-align:center;"|'''Rasprostranjenje'''
|-
|'''[[Bosanski ljiljan]]'''
|''[[Lilium bosniacum]]''
|''[[Liliaceae]]''
|align=center|24
|Diploid
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|-
|'''[[Vrtoglav]]''' (Katanijina ljilja)
|''[[Lilium cattaniae]]''
|''[[Liliaceae]]''
|align=center|24
|Diploid
|[[Dinaridi|Endem Dinarida]]; u [[BiH]]: [[Prenj]], [[Čvrsnica]], [[Čabulja]], [[Orjen]] i dr.
|-
|'''[[Handei-Macetijeva mišjakinjica]]'''
|''[[Minuartia handeii]]''
|''[[Caryophyllaceae]]''
|
|Diploid
|[[BiH|Bosanskohercegovački stenoendem]]
|-
|'''[[Bosanska mišjakinjica]]'''
|''[[Minuartia bosniaca]]''
|''[[Caryophyllaceae]]''
|
|Diploid
|[[Dinaridi|Endem Jugoistočnih Dinarida]]
|-
|'''[[Rajhenbahova pusina]]'''
|''[[Silene reichenbachii]]
|''[[Caryophyllaceae]]''
|
|Diploid
|[[Dinaridi|Endem centralnih Dinarida]]
|-
|'''[[Hercegovački zvončić]]'''
|''[[Campanula hercegovina]]
|''[[Campanulaceae]]''
|align=center|34
|[[Ploidija|Diploid]]
|[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]]
|-
|'''[[Dinarski encijan]]'''
|''[[Gentiana dinarica]]''
|''[[Gentianaceae]]''
|align=center|36
|Diploid
|[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]]
|-
|'''[[Hercegovačka lazarkinja]]'''
|''[[Asperula hercegovina]]''
|''[[Rubiaceae]]''
|
|
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|-
|'''[[Peterova preskočica]]'''
|''[[Succisella petteri]]
|''[[Dipsacaceae]]''
|
|
|[[Dinaridi|Endem Jugoistočnih Dinarida]]
|-
|'''[[Kitaibelov jaglac]]'''
|''[[Primula kitaibeliana]]''
|''[[Primulaceae]]''
|
|
|[[Dinaridi|Endem Centralnih Dinarida]]
|-
|'''[[Gregersenova mlječika]]'''
|''[[Euphorbia gregersenii]]''
|''[[Euphorbiaceae]]''
|
|
|[[BiH|Bosanskohercegovački stemoendem]]
|-
|'''[[Halačija]]'''
|''[[Halacsya sendtneri]]''
|''[[Boraginaceae]]''
|align=center|22
|Diploid
|[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]], pretežno u [[Bosna|Bosni]]{{dn}}
|-
|'''[[Knapov karanfil]]'''
|''[[Dianthus knapii]]''
|''[[Caryophyllaceae]]''
|align=center|30
|Diploid
|[[Dinaridi|Endem Dinarida]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Crna Gora]]
|-
|'''[[Retzdorffova pušinica]]'''
|''[[Silene retzdorffiana]]''
|''[[Caryophyllaceae]]''
|
|
|[[Dinaridi|Endem Dinarida]], pretežno [[Bosna i Hercegovina]]
|-
|'''[[Tomazinijeva pucavica]]''', <br>Dinarska kandilka ili dinarska orlica
|''[[Aquilegia dinarica]]''
|''[[Ranunculaceae]]
|align=center|14
|Diploid
|[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]]
|-
|'''[[Dinarski dimak]]'''
|''[[Crepis dinarica]]''
|''[[Compositae]]'' (''[[Asteraceae]]'')
|align=center|8
|[[Ploidija|Diplod]]
|[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]]
|-
|'''[[Pantočekov dimak]]'''
|''[[Crepis pantocseki]]''
|''[[Compositae]]''<br>(''[[Cichoriaceae]]'')
|align=center|10
|Diploid
|[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]]
|-
|'''[[Zelenkasta ivančica]]'''
|''[[Leucanthemum chloratum]]''
|''[[Asteraceae]]'' (''Compositae'')
|align=center|54
|[[Ploidija|Diploid]]
|[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Crna Gora]]
|-
|'''[[Bosanski staračac]]'''
|''[[Senecio bosniacus]]''
|''[[Asteraceae]]''
|
|
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|-
|'''[[Prijatna kandilka]]''' (prijatna orlica)
|''[[Aquilegia grata]]''
|''[[Ranunculaceae]]''
|align=center|16
|Diploid
|[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]] <br>(oko kanjona [[Drina|Drine]])
|-
|'''[[Freynov karanfil]]'''
|''[[Dianthus freyni]]''
|''[[Caryophyllaceae]]''
|
|
|[[Dinaridi|Endem Dinarida]], izvorno [[Hercegovina|hercegovačkog]] krša.
|-
|'''[[Melendorfova žumenica]]'''
| ''[[Alyssum mellendorffianum]]''
|''[[Brassicaceae]]''
|align=center|16
|Diploid
|[[BiH|Bosanskohercegovački stenoendem]]
|-
|'''[[Fialina režuha]]'''
|''[[Cardamine maritima]]''
|''[[Brassicaceae]]''
|
|
|[[BiH|Bosanskohercegovački]] stenoendem
|-
|'''[[Bosanski dičak]]'''<br>(Bosanska repnica, bosanska barbica)
|''[[Barbarea bosniaca]]''
|''[[Brassicaceae]]''
|
|
|Bosanski endem
|-
|'''[[Dinarska večernica]]'''
|''[[Hesperis dinarica]]''
|''[[Brassicaceae]]''
|align=center|24
|Diploid
|[[Balkan]]ski [[endem]], sa centrom rasprostranjenja u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]
|-
|'''[[Derventanski različak]]'''
|''[[Centaurea derventana]]''
|''[[Asteraceae]]'' (''Compositae'')
|align=center|24
|Diploid
|[[Podrinje|Endem Srednjeg Podrinja]]
|-
|'''[[Vraničko zvonce]]''' (Bijelo zvonce)
|''[[Edraianthus niveus]]''
|''[[Campanulaceae]]''
|align=center|32
|Diploid
|[[BiH|Bosanskogercegovački stenoendem]] ([[Vranica]] i [[Zec (planina)|Zec]])
|-
|'''[[Zvonce Sutjeske]]'''
|''[[Edraianthus sutjeskae]]''
|''[[Campanulaceae]]''
|align=center|32
|Diploid
|[[BiH|Bosanskohercegovački stenoendem]]
|-
|'''[[Bosanska zvončika]]'''
|''[[Symphiandra hofmannii]]''
|''[[Campanulaceae]]''
|align=center| 34
|[[Ploidija|Dipoid]]
|[[Bosna|Bosanski endem]]{{dn}}, pretežno od [[Bosna (rijeka)|Bosne]] do [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]]
|-
|'''[[Bosanska perunika]]'''
|''[[Iris reicenbachii]]'' var. ''bosniaca''
|''[[Iridaceae]]''
|align=center|24 i 48
|Diploid, Tetraploid
|[[Dinaridi|Endem centralnih i istočnih Dinarida]]
|-
|'''[[Prenjska kamenika]]'''
|''[[Saxifraga prenja]]''
|''[[Saxifragaceae]]''
|
|
|[[Dinaridi|Endem Dinarida]]
|-
|'''[[Konjički vričak]]'''
|''[[Acinos orontius]]''
|''[[Lamiaceae]]'' (''Labiateae'')
|
|
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|-
|'''[[Majoranolisni vričak]]'''
|''[[Acinos majoranifolius]]''
|''[[Lamiaceae]]''
|
|
|[[Dinaridi|Endem Centralnih Dinarida]], uglavnom [[Hercegovina]] i [[Crna Gora]]
|-
|'''[[Kratkozuba kadulja]]'''
|''[[Salvia brachiodon]]''
|''[[Lamiaceae]]''
|align=center|14
|[[Ploidija|Diploid]]
|Endem [[Dinaridi|Jugoistočnih Dinarida]]
|-
|'''[[Bosanska kadulja]]'''
|''[[Salvia pratense var. varbossania]]''
|''[[Lamiaceae]]
|
|
|[[Endem|Stenoendem]] [[Sarajevo|sarajevskog područja]]
|-
|'''[[Horvatov vrisak|Horvatov vrīsak]]'''
|''[[Satureja horvatii]]''
|''[[Lamiaceae]]
|align=center|30
|Dipolid
|[[BiH|Bosanskohercegovačko]]-[[Crna Gora|crnogorski]] [[endem]]
|-
|'''[[Dlakavočaška urodica]]'''
|''[[Melampyrum trichocalycinum]]
|''[[Scrophulariaceae]]''
|
|
|[[BiH|Bosanskohercegovački stenoendem]]
|-
|'''[[Bosanski strupnik]]'''
|''[[Scrophularia bosniaca]]''
|''[[Scrophulariaceae]]''
|
|
|[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]]
|-
|'''[[Žalosna zijevalica]]'''
|''[[Scrophularia tristis]]''
|''[[Scrophulariaceae]]''
|
|
|[[Podrinje|Endem Srednjeg Podrinja]]
|-
|'''[[Hermanov ušljivac]]'''
|''[[Pedicularis hoermanniana]]''
|''[[Scrophulariaceae]]
|
|
|[[Dinaridi|Endem Dinarida]], od [[Slovenija|Slovenije]] do [[Srbija|Zapadne Srbije]]
|-
|'''[[Bosanska divizma]]'''
|''[[Verbascum bosnense]]
|''[[Scrophulariaceae]]''
|align=center|14
|[[Ploidija|Diploid]]
|[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]], rasprostranjen pretežno u [[Bosna|Bosni]]{{dn}}
|-
|'''[[Vriskova čestoslavica]]'''
|''[[Veronica saturejoides]]''
|''[[Scrophulariaceae]]''
|align=center|16
|Diploid
|[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]], pretežno [[BiH|Bosna i Hercegovina]] i [[Crna Gora]]
|-
|'''[[Tomazinijeva žučica]]'''
|''[[Chamaedrys ecytisus tommasinii]]''
|''[[Fabaceae]]'' (''[[Papilionaceae]]'')
|
|
|Endem [[Dinaridi|Jugoistočnih Dinarida]]
|-
|'''[[Prenjska osivnica]]'''
|''[[Oxytropis prenja]]''
|''[[Fabaceae]]
|
|
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|-
|'''[[Tomazinijeva žućica]]'''
|''[[Chamaecytisus tommasinii]]
|''[[Fabaceae]]''
|
|
|[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]]
|-
|'''[[Dvodijelna graholika]]'''
|''[[Lathyrus binatus]]''
|''[[Fabaceae]]''
|
|
|[[Endem]] [[Istočna Bosna|Istočne Bosne]] i [[Srbija|Zapadne Srbije]], pretežno u Bosni.
|-
|'''[[Grahorica]]''' ('''[[Grašica]]''')
|''[[Vicia montenegrina]]''
|''[[Fabaceae]]''
|
|
|[[Balkan|Endem Zapadnog Balkana]], pretežno u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]
|-
|'''[[Dinarska grahorica]]'''
|''[[Vicia ochroleuca ssp. dinara]]''
|''[[Fabaceae]]'' (''[[Papilionaceae]]'')
|align=center|12
|Diploid
|[[Endem|Endem Dinarida]]
|-
|'''[[Malijev likovac]]'''
|''[[Daphne malyana]]''
|''[[Thymelaeaceae]]''
|
|
|[[Dinaridi|Endem Jugoistočnih Dinarida]], pretežno u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]
|-
|'''[[Pančićeva omorika]]'''
|''[[Picea omorika]]''
|''[[Pinaceae]]''
|align=center|24
|Diploid
| [[Endem]] [[Dinaridi|Dinarida]], [[Istočna Bosna]] i Jugozapadna [[Srbija]]
|}
==Endemske životinje==
{| class="wikitable"
|- style="text-align:center;"
| style="text-align:center;"|'''Naziv'''
| style="text-align:center;"|'''Naučna oznaka'''<br>([[Binarna nomenklatura]])
| style="text-align:center;"|'''[[Porodica (taksonomija)|Porodica]]'''
| style="text-align:center;"|'''[[Hromosomska garnitura]]'''
| style="text-align:center;"|'''[[Ploidija]]'''
| style="text-align:center;"|'''[[areal|Rasprostranjenje]]'''
|-
| colspan="5" style="text-align:center;"|'''[[Riba|Ribe]]'''
|-
|'''[[Oštrulj]]'''
|''[[Aulopyge hügelii]]'' / ''[[Aulopyge huegelii]]''
|''[[Cyprinidae]]''
|align=center |100
|[[Tetraploid]]
|[[Endem]] [[Dinara|Dinarida]] (pretežno u [[BiH]])
|-
|'''[[Mehkousna pastrmka]]'''
|''[[Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus]]'' / ''[[Salmo obtusirostris]]''
|''[[Salmonidae]]''
|align=center |82
|[[Diploid]]
| [[Neretva]]nski [[endem]] (u [[BiH]])
|-
|'''[[Glavatica]]'''
|''[[Salmo marmoratus]]''
|''[[Salmonidae]]''
|align=center |80
|[[Tetraploid]]
|[[Endem]] [[Jadransko more|Jadranskog sliva]] (u [[BiH]] [[Neretva]]nski sliv)
|-
|'''[[Popovska gaovica]]'''
|''[[Phoxinellus ghethaldii]]'' / ''[[Delminichthys ghetaldii]]''
|''[[Cyprinidae]]''
|align=center |50
|[[Diploid]]
|[[Dinara|Endem Dinarida]], pretežno u [[BiH]]
|-
|'''[[Imotska gaovica]]'''
|''[[Phoxinellus adspersus]]'' / ''[[Delminichthys adspersus]]''
|''[[Cyprinidae]]''
|align=center |50
|[[Diploid]]
|[[Dinara|Endem Dinarida]]
|-
|'''[[Pijurica]]'''
|''[[Phoxinellus alepidotus]]''
|''[[Cyprinidae]]''
|align=center |50
|[[Diploid]]
|[[Dinara|Endem Dinarida]], pretežno u [[BiH]]
|-
|'''[[Gatačka gaovica]]'''
|''[[Phoxinellus metohiensis]]'' / ''[[Telestes metohiensis]]''
|''[[Cyprinidae]]''
|align=center |50
|[[Diploid]]
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|-
|'''[[Trebinjska gaovica]]'''
|''[[Phoxinellus pstrossi]]'' / ''[[Delminichthys ghetaldii]]''
|''[[Cyprinidae]]''
|align=center |50
|[[Diploid]]
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|-
|'''[[Podbila (riba)|Podbila]]'''
|''[[Chondrostoma phoxinus]]''
|''[[Cyprinidae]]''
|align=center |50
|[[Diploid]]
|[[Dinaridi|Endem Dinarida]] (pretežno u [[BiH]])
|-
|[[Knerov klijen]]
|''[[Chondrostoma kneri]]'' / ''[[Chondrostoma knerii]]''
|''[[Cyprinidae]]''
|align=center|50
|Diploid
|[[Dinaridi|Endem srednjih Dinarida]] (pretežno u BiH)
|-
|'''[[Turski klijen]]'''
|''[[Leuciscus turskyi]]'' / ''[[Telestes turskyi]]''
|''[[Cyprinidae]]''
|align=center |50
|[[Diploid]]
|[[Dinaridi|Endem Dinarida]] (pretežno u [[BiH]])
|-
| colspan="5" style="text-align:center;"| '''[[Sisar]]i'''
|-
|'''[[Planinska rovčica]]'''
|''[[Sorex alpines hercynicus]]''
|''[[Soricidae]]''
|align=center|58
|
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] centralnih i južnih područja
|-
|'''[[Močvarna rovka]]'''
|''[[Neomis anomalus anomalus]]''
|''[[Soricidae]]''
|align=center|52
|
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] jugoisdtočnih područja
|-
|'''[[Dvobojna rovka]]'''
|''[[Crocidura leucodon narante]]''
|''[[Soricidae]]''
|align=center|28
|Diploid
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|-
|'''[[Hercegovački topir]]'''
|''[[Rhinolophus blasli blasli]]''
|''[[Chinolophidae]]''
|align=center|58
|Diploid
|[[Hercegovina|Hercegovački endem]]
|-
|'''[[Dvobojni šišmiš]]'''
|''[[Vespertilio murinus murinus]]
|''[[Chiroptera]]''
|align=center|38
|Diploid
|[[BiH|Bosanskohercegovasčki endem]] južnih područja
|-
|'''[[Veliki večernjak]]'''
|''[[Nyctalus lasiopterus lasiopterus]]
|''[[Vespertilionidae]]''
|align=center|42
|[[Ploidija|Diploid]]
|[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]]
|-
|'''[[Bjelorubi šišmiš]]'''
|''[[Pipistrellus kuhlii kuhlii]]''
|''[[Vespertilionidae]]''
|align=center|44
|
|[[BiH|Endem zapadne Hercegovine]]
|-
|'''[[Savijev šišmiš]]'''
|''[[Pipistrellus savii savii]]''
|''[[Vespertilionidae]]''
|align=center|44
|
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] sjeveroistočne Bosne
|-
|'''[[Mrki medvjed|Bosanski mrki medvjed]]'''
|''[[Ursus arctos|Ursus arctos bosnicus]]''
|''[[Ursidae]]''
|align=center |74
|[[Diploid]]
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|-
|'''[[Bosanskohercegovački vuk]]'''
|''[[Canis lupus kurjak]]''
|''[[Canidae]]''
|align=center|78
|[[Diploid]]
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|-
|'''[[Divokoza|Balkanska divokoza]]'''
|''[[Rupicapra rupicaria balcanica]]''
|''[[Bovidae]]''
|align=center| 58
|Diploid
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|-
|'''[[Divlja svinja|Bosanskohercegovačka divlja svinja]]'''
|''[[Sus scrofa|Sus scrofa reiseri]]''
|''[[Suidae]]''
|align=center|38
|Diploid
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|-
|'''[[Srna|Bosanskohercegovačka srna]]'''
|''[[Capreolus capreolus|Capreolus capreolus grandis]]''
|''[[Cervidae]]''
|align=center|70
|Diploid
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|-
|'''[[Kuna bjelica|Bosanski samsar]]''' ([[Podvrsta]]: Bosanska [[kuna bjelica]])
|''[[Martes foina|Martes foina bosniaca]]''
|''[[Mustelidae]]''
|align=center |38
|[[Diploid]]
|[[BiH|Bosanskohercegovački endem]]
|}<ref>Sofradžija A., Hadžiselimović R. (1981): ''Hromosomi slatkovodnih kolousta i riba Jugoslavije''. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu, 34: 117-152.</ref><ref>Sofradžija A. (1999): ''Lovna divljač''. Savez lovačkih organizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, COBISS/BIH-1D 6920454.</ref><ref>Sofradžija A., Muzaferović Š. (2007): ''Biodiverzitet sisara Bosne i Hercegovine''. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-4-5}}.</ref><ref>Sofradžija A. (2009): Slatkovodne ribe Bosne i Hercegovine. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, {{ISBN|978-9958-47-110-0}}.</ref>
==Reference==
{{reference}}
==Vanjski linkovi==
*http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs00606-004-0282-4#page-1
*https://web.archive.org/web/20150924074151/http://www.planet-mammiferes.org/drupal/en/node/39?indice=Ursus+arctos+bosniensis, Subspecies Sheet.
*http://www.science.smith.edu/msi/pdf/i0076-3519-538-01-0001.pdf, jstor=3504309 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124026/http://www.science.smith.edu/msi/pdf/i0076-3519-538-01-0001.pdf |date=24. 9. 2015 }}
*https://web.archive.org/web/20160305074414/http://www.planet-mammiferes.org/drupal/en/node/39?indice=Capreolus+capreolus+grandis.
*http://www.cabdirect.org/abstracts/20103231520.html;jsessionid=32ABB03A0885368E6CAE66672AC2307{{Mrtav link}}.
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ugrožene vrste]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački endemi]]
sn1iug5ir4bb5k9wgwww6xjf0o98ogk
Velika nagrada Singapura 2015.
0
394831
3429082
3136501
2022-08-28T06:42:30Z
Apeiro94
145321
Singapore 2015-2017
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija F1 VN
|naziv_VN = {{ZD|SIN}} '''Velika nagrada [[Singapur]]a 2015.'''
|slika = Singapore Street Circuit 2015.svg
|broj_utrka = 13.
|broj_sezona = 19.
|godina = 2015.
|datum = 20. septembar 2015.
|službeni_naziv = 2015 Formula 1 [[Singapore Airlines]] [[Velika nagrada Singapura|Singapore Grand Prix]]
|naziv_staze = '''Marina Bay Street Circuit''', [[Marina Bej]], [[Singapur]]
| broj_krugova = 61
| dužina_km = 5.065
| dužina_t_km = 308.828
| rekord_kruga = 1:48.574 ([[Formula 1 - sezona 2013.|2013]]) <br /> {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| pp_vozač = {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| pp_ekipa = [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| vrijeme_pp = 1:43.885
| pobjednik = {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| pobjednička_ekipa = [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| vrijeme_pobjednika = 2h 01m 22.118s<br/>(152,672 Km/h)
| drugoplasirani = {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| drugoplasirana_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| vrijeme_drugoplasiranog = +1.478s
| trećeplasirani = {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| trećeplasirana_ekipa = [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| vrijeme_trećeplasiranog = +17.154s
| nk_vozač = {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| nk_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| najbrži_krug = 1:50.041 <small>(52. krug)</small>
}}
'''Velika nagrada Singapura 2015.''' (službeno poznata kao '''"2015 FORMULA 1 SINGAPORE AIRLINES SINGAPORE GRAND PRIX"''') je automobilska trka [[Formula 1|Formule 1]] koja se održava 20. septembra 2015. na stazi [[Marina Bay (staza)|Marina Bay Street Circuit]] u [[Marina Bej]], u [[Singapur]]u. Ovo je trinaesta trka u [[Formula 1 - sezona 2015.|sezoni 2015.]], i ujedno i 8. trka za [[Velika nagrada Singapura|Veliku nagradu Singapura]].
Vozač [[Scuderia Ferrari|Ferrarija]] [[Sebastian Vettel]] osvojio je pol poziciju, svoje prve u italijanskoj ekipi. Četvorostruki svetski šampion došao do treće pobede ove sezone, a 42. u karijeri, kojom se izdvojio na trećem mestu liste pobednika svih vremena, pretekavši [[Ayrton Senna]]. Drugo mesto, sa jednom i po sekundom zaostatka, zauzeo je vozač [[Red Bull Racing|Red Bula]] [[Daniel Ricciardo]], dok se na trećem stepeniku pobedničkog postolja našao [[Kimi Räikkönen]] u drugom Ferrariju.
== Rezultati treninga (Petak) ==
=== Prvi trening ===
{| class=wikitable style="font-size:95%"
|- class="hintergrundfarbe5"
! Poz
! B
! Ime
! Konstruktor
! Vrijeme
! Gap
! Krug
|- align="center" valign="top"
! 1.
| 6
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| 1:47.995
| align="left" |
| align="left" | 27
|- align="center" valign="top"
! 2.
| 44
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
|1:48.314
| align="left" | +0.319
| align="left" | 24
|- align="center" valign="top"
! 3.
| 3
| align="left" | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
|1:48.331
| align="left" | +0.336
| align="left" | 21
|- align="center" valign="top"
! 4.
| 5
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
|1:48.494
| align="left" | +0.499
| align="left" | 23
|- align="center" valign="top"
! 5.
| 7
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
|1:48.785
| align="left" | +0.790
| align="left" | 20
|- align="center" valign="top"
! 6.
| 77
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
|1:49.380
| align="left" | +1.385
| align="left" | 19
|- align="center" valign="top"
! 7.
| 33
| align="left" | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]]
|1:49.466
| align="left" | +1.471
| align="left" | 17
|- align="center" valign="top"
! 8.
| 27
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
|1:49.854
| align="left" | +1.859
| align="left" | 21
|- align="center" valign="top"
! 9.
| 55
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]]
|1:50.019
| align="left" | +2.024
| align="left" | 28
|- align="center" valign="top"
! 10.
| 13
| align="left" | {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Mercedes]]
|1:50.068
| align="left" | +2.073
| align="left" | 21
|- align="center" valign="top"
! 11.
| 14
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
|1:50.123
| align="left" | +2.128
| align="left" | 21
|- align="center" valign="top"
! 12.
| 11
| align="left" | {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
|1:50.125
| align="left" | +2.130
| align="left" | 23
|- align="center" valign="top"
! 13.
| 12
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Nasr]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
|1:50.158
| align="left" | +2.163
| align="left" | 18
|- align="center" valign="top"
! 14.
| 8
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Mercedes]]
|1:50.341
| align="left" | +2.346
| align="left" | 23
|- align="center" valign="top"
! 15.
| 22
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
|1:50.455
| align="left" | +2.460
| align="left" | 21
|- align="center" valign="top"
! 16.
| 9
| align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
|1:50.883
| align="left" | +2.888
| align="left" | 21
|- align="center" valign="top"
! 17.
| 19
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
|1:51.035
| align="left" | +3.040
| align="left" | 18
|- align="center" valign="top"
! 18.
| 26
| align="left" | {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvyat]]
| align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
|1:51.188
| align="left" | +3.193
| align="left" | 8
|- align="center" valign="top"
! 19.
| 28
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Will Stevens]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|Marussia-Ferrari]]
|1:53.903
| align="left" | +5.908
| align="left" | 20
|- align="center" valign="top"
! 20.
| 53
| align="left" | {{ZD|SAD}} [[Alexander Rossi]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|Marussia-Ferrari]]
|1:53.918
| align="left" | +5.923
| align="left" | 18
|- align="center" valign="top"
|}
=== Drugi trening ===
{| class=wikitable style="font-size:95%"
|- class="hintergrundfarbe5"
! Poz
! B
! Ime
! Konstruktor
! Vrijeme
! Gap
! Kruga
|- align="center" valign="top"
! 1.
| 26
| align="left" | {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvyat]]
| align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
|1:46.142
| align="left" |
| align="left" | 34
|- align="center" valign="top"
! 2.
| 7
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
|1:46.181
| align="left" | +0.039
| align="left" | 34
|- align="center" valign="top"
! 3.
| 3
| align="left" | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
|1:46.256
| align="left" | +0.114
| align="left" | 29
|- align="center" valign="top"
! 4.
| 44
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
|1:46.479
| align="left" | +0.337
| align="left" | 33
|- align="center" valign="top"
! 5.
| 5
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
|1:46.487
| align="left" | +0.345
| align="left" | 35
|- align="center" valign="top"
! 6.
| 11
| align="left" | {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
|1:46.659
| align="left" | +0.517
| align="left" | 30
|- align="center" valign="top"
! 7.
| 6
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| 1:46.781
| align="left" | +0.639
| align="left" | 34
|- align="center" valign="top"
! 8.
| 14
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
|1:46.959
| align="left" | +0.817
| align="left" | 26
|- align="center" valign="top"
! 9.
| 27
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
|1:47.294
| align="left" | +1.152
| align="left" | 35
|- align="center" valign="top"
! 10.
| 33
| align="left" | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]]
|1:47.427
| align="left" | +1.285
| align="left" | 32
|- align="center" valign="top"
! 11.
| 19
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
|1:47.684
| align="left" | +1.542
| align="left" | 28
|- align="center" valign="top"
! 12.
| 12
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Nasr]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
|1:47.755
| align="left" | +1.613
| align="left" | 26
|- align="center" valign="top"
! 13.
| 9
| align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
|1:47.795
| align="left" | +1.653
| align="left" | 33
|- align="center" valign="top"
! 14.
| 22
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
|1:47.888
| align="left" | +1.746
| align="left" | 28
|- align="center" valign="top"
! 15.
| 55
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]]
|1:48.012
| align="left" | +1.870
| align="left" | 23
|- align="center" valign="top"
! 16.
| 8
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Mercedes]]
|1:48.096
| align="left" | +1.954
| align="left" | 32
|- align="center" valign="top"
! 17.
| 77
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
|1:48.118
| align="left" | +1.976
| align="left" | 28
|- align="center" valign="top"
! 18.
| 13
| align="left" | {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Mercedes]]
|1:50.094
| align="left" | +3.952
| align="left" | 30
|- align="center" valign="top"
! 19.
| 53
| align="left" | {{ZD|SAD}} [[Alexander Rossi]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|Marussia-Ferrari]]
|1:56.739
| align="left" | +10.597
| align="left" | 9
|- align="center" valign="top"
! 20.
| 28
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Will Stevens]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|Marussia-Ferrari]]
|1:59.932
| align="left" | +13.790
| align="left" | 3
|- align="center" valign="top"
|}
== Rezultati treninga (Subota) ==
=== Treći trening ===
{| class=wikitable style="font-size:95%"
|- class="hintergrundfarbe5"
! Poz
! B
! Ime
! Konstruktor
! Vrijeme
! Gap
! Kruga
|- align="center" valign="top"
! 1.
| 5
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
|1:45.682
| align="left" |
| align="left" | 12
|- align="center" valign="top"
! 2.
| 7
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
|1:46.132
| align="left" | +0.450
| align="left" | 12
|- align="center" valign="top"
! 3.
| 26
| align="left" | {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvyat]]
| align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
|1:46.167
| align="left" | +0.485
| align="left" | 19
|- align="center" valign="top"
! 4.
| 3
| align="left" | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
|1:46.359
| align="left" | +0.677
| align="left" | 14
|- align="center" valign="top"
! 5.
| 44
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
|1:46.802
| align="left" | +1.120
| align="left" | 15
|- align="center" valign="top"
! 6.
| 6
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| 1:47.223
| align="left" | +1.541
| align="left" | 16
|- align="center" valign="top"
! 7.
| 14
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
|1:47.237
| align="left" | +1.555
| align="left" | 14
|- align="center" valign="top"
! 8.
| 55
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]]
|1:47.301
| align="left" | +1.619
| align="left" | 18
|- align="center" valign="top"
! 9.
| 33
| align="left" | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]]
|1:47.464
| align="left" | +1.782
| align="left" | 17
|- align="center" valign="top"
! 10.
| 9
| align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
|1:47.568
| align="left" | +1.886
| align="left" | 20
|- align="center" valign="top"
! 11.
| 77
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
|1:47.587
| align="left" | +1.905
| align="left" | 20
|- align="center" valign="top"
! 12.
| 27
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
|1:47.640
| align="left" | +1.958
| align="left" | 16
|- align="center" valign="top"
! 13.
| 22
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
|1:47.715
| align="left" | +2.033
| align="left" | 14
|- align="center" valign="top"
! 14.
| 19
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
|1:47.733
| align="left" | +2.051
| align="left" | 21
|- align="center" valign="top"
! 15.
| 13
| align="left" | {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Mercedes]]
|1:47.817
| align="left" | +2.135
| align="left" | 16
|- align="center" valign="top"
! 16.
| 11
| align="left" | {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
|1:48.002
| align="left" | +2.320
| align="left" | 15
|- align="center" valign="top"
! 17.
| 8
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Mercedes]]
|1:48.116
| align="left" | +2.434
| align="left" | 15
|- align="center" valign="top"
! 18.
| 12
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Nasr]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
|1:48.932
| align="left" | +3.250
| align="left" | 20
|- align="center" valign="top"
! 19.
| 53
| align="left" | {{ZD|SAD}} [[Alexander Rossi]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|Marussia-Ferrari]]
|1:52.588
| align="left" | +6.906
| align="left" | 26
|- align="center" valign="top"
! 20.
| 28
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Will Stevens]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|Marussia-Ferrari]]
|1:55.293
| align="left" | +9.611
| align="left" | 22
|- align="center" valign="top"
|}
=== Kvalifikacije ===
{| class=wikitable style="font-size:95%"
|- class="hintergrundfarbe5"
! Poz
! B
! Ime
! Konstruktor
! Q1
! Q2
! Q3
! Grid
|- align="center" valign="top"
! 1.
| 5
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| 1:46.017
| '''1:44.743'''
| '''1:43.885'''
| 1.
|- align="center" valign="top"
! 2.
| 3
| align="left" | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| 1:46.166
| 1:45.291
| 1:44.428
| 2.
|- align="center" valign="top"
! 3.
| 7
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| 1:46.467
| 1:45.140
| 1:44.667
| 3.
|- align="center" valign="top"
! 4.
| 26
| align="left" | {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvyat]]
| align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| '''1:45.340'''
| 1:44.979
| 1:44.745
| 4.
|- align="center" valign="top"
! 5.
| 44
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| 1:45.765
| 1:45.650
| 1:45.300
| 5.
|- align="center" valign="top"
! 6.
| 6
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| 1:46.201
| 1:45.653
| 1:45.415
| 6.
|- align="center" valign="top"
! 7.
| 77
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
| 1:46.231
| 1:45.887
| 1:45.676
| 7.
|- align="center" valign="top"
! 8.
| 33
| align="left" | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]]
| 1:46.483
| 1:45.635
| 1:45.798
| 8.
|- align="center" valign="top"
! 9.
| 19
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
| 1:46.879
| 1:45.701
| 1:46.077
| 9.
|- align="center" valign="top"
! 10.
| 8
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Mercedes]]
| 1:46.860
| 1:45.805
| 1:46.413
| 10.
|- align="center" valign="top"
|- bgcolor=white
| colspan="8" |
|- align="center" valign="top"
! 11.
| 27
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
| 1:46.669
| 1:46.305
|
| 11.
|- align="center" valign="top"
! 12.
| 14
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
| 1:46.600
| 1:46.328
|
| 12.
|- align="center" valign="top"
! 13.
| 11
| align="left" | {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
| 1:46.576
| 1:46.385
|
| 13.
|- align="center" valign="top"
! 14.
| 55
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]]
| 1:46.465
| 1:46.894
|
| 14.
|- align="center" valign="top"
! 15.
| 22
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
| 1:46.891
| 1:47.019
|
| 15.
|- bgcolor=white
| colspan="8" |
|- align="center" valign="top"
! 16.
| 12
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Nasr]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
| 1:46.965
|
|
| 16.
|- align="center" valign="top"
! 17.
| 9
| align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
| 1:47.088
|
|
| 17.
|- align="center" valign="top"
! 18.
| 13
| align="left" | {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Mercedes]]
| 1:47.323
|
|
| 18.
|- align="center" valign="top"
! 19.
| 28
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Will Stevens]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|Marussia-Ferrari]]
| 1:51.021
|
|
| 19.'''*'''
|- align="center" valign="top"
! 20.
| 53
| align="left" | {{ZD|SAD}} [[Alexander Rossi]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|Marussia-Ferrari]]
| 1:51.523
|
|
| 20.'''*'''
|-
!colspan="8"| Q1 107% vrijeme: 1:52.714
|-
|}
:{{note|a|1}} [[Will Stevens]] - 5. mjesta grid kazna - zamjena mjenjača.
:{{note|a|2}} [[Alexander Rossi]] - 5. mjesta grid kazna - zamjena mjenjača.
== Utrka (Nedjelja) ==
{| class=wikitable style="font-size:95%"
|- class="hintergrundfarbe5"
! Poz
! B
! Ime
! Konstruktor
! Krugovi
! Vrijeme/Odustati
! Grid
! Bodovi
|- align="center" valign="top"
! 1.
| 5
| align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Sebastian Vettel]]'''
| align="left" | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]'''
| 61
| 2:01:22.118
| 1.
| '''25'''
|- align="center" valign="top"
! 2.
| 3
| align="left" | {{ZD|AUS}} '''[[Daniel Ricciardo]]'''
| align="left" | {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]'''
| 61
| +1.478
| 2.
| '''18'''
|- align="center" valign="top"
! 3.
| 7
| align="left" | {{ZD|FIN}} '''[[Kimi Räikkönen]]'''
| align="left" | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]'''
| 61
| +17.154
| 3.
| '''15'''
|- align="center" valign="top"
! 4.
| 6
| align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Nico Rosberg]]'''
| align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]'''
| 61
| +24.720
| 6.
| '''12'''
|- align="center" valign="top"
! 5.
| 77
| align="left" | {{ZD|FIN}} '''[[Valtteri Bottas]]'''
| align="left" | {{ZD|UK}} '''[[Williams F1|Williams-Mercedes]]'''
| 61
| +34.204
| 7.
| '''10'''
|- align="center" valign="top"
! 6.
| 26
| align="left" | {{ZD|RUS}} '''[[Daniil Kvyat]]'''
| align="left" | {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]'''
| 61
| +35.508
| 4.
| '''8'''
|- align="center" valign="top"
! 7.
| 11
| align="left" | {{ZD|MEX}} '''[[Sergio Pérez]]'''
| align="left" | {{ZD|IND}} '''[[Force India|Force India-Mercedes]]'''
| 61
| +50.836
| 13.
| '''6'''
|- align="center" valign="top"
! 8.
| 33
| align="left" | {{ZD|HOL}} '''[[Max Verstappen]]'''
| align="left" | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]]'''
| 61
| +51.450
| 8.
| '''4'''
|- align="center" valign="top"
! 9.
| 55
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Sainz Jr.]]'''
| align="left" | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Toro Rosso|STR-Renault]]'''
| 61
| +52.860
| 14.
| '''2'''
|- align="center" valign="top"
! 10.
| 12
| align="left" | {{ZD|BRA}} '''[[Felipe Nasr]]'''
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} '''[[Sauber|Sauber-Ferrari]]'''
| 61
| +1:30.045
| 16.
| '''1'''
|- align="center" valign="top"
! 11.
| 9
| align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
| 61
| +1:37.507
| 17.
|
|- align="center" valign="top"
! 12.
| 13
| align="left" | {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Mercedes]]
| 61
| +1:37.718
| 18.
|
|- align="center" valign="top"
! 13.
| 8
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Mercedes]]
| 59
| Mjenjač
| 10.
|
|- align="center" valign="top"
! 14.
| 53
| align="left" | {{ZD|SAD}} [[Alexander Rossi]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|Marussia-Ferrari]]
| 59
| +2 Kruga
| 20.
|
|- align="center" valign="top"
! 15.
| 28
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Will Stevens]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|Marussia-Ferrari]]
| 59
| +2 Kruga
| 19.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 22
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
| 52
| Mjenjač
| 15.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 14
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
| 33
| Mjenjač
| 12.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 44
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| 32
| Turbo
| 5.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 19
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
| 30
| Mjenjač
| 9.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 27
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
| 12
| Nesreća
| 11.
|
|- align="center" valign="top"
|}
==Rangiranje nakon utrke==
{{col-start}}
{{col-2}}
;Vozači
{| class="wikitable" style="font-size: 95%;"
|-
|
! Poz
! Vozači
! Bodovi
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 1.
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align="right" | 252
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 2.
| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align="right" | 211
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 3.
| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align="right" | 203
|-
| [[Datoteka:1uparrow_green.svg|12px]]
| align="center" | 4.
| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align="right" | 107
|-
| [[Datoteka:1uparrow_green.svg|12px]]
| align="center" | 5.
| {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align="right" | 101
|-
|}
{{col-2}}
;Konstruktori
{|class="wikitable" style="font-size: 95%;"
|-
|
! Poz
! Konstruktor
! Bodovi
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 1.
| {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align="right" | 463
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 2.
| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align="right" | 310
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 3.
| {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
| align="right" | 198
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 4.
| {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align="right" | 139
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 5.
| {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
| align="right" | 69
|-
|}
{{col-end}}
* <small>Samo je u prvih 5 pozicija uključen plasman za oba seta.</small>
== Zanimljivosti ==
=== Vozači ===
* 42. pobjeda za [[Sebastian Vettel]].
* 10. podij za [[Daniel Ricciardo]].
* 50. utrka za [[Valtteri Bottas]].
=== Konstruktori ===
* 224. pobjeda za [[Scuderia Ferrari|Ferrari]].
=== Motor ===
* 225. pobjeda za Ferrari.
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2015 Singapore Grand Prix}}
* [http://www.formula1.com/content/fom-website/en/championship/results/2015-race-results/2015-singapore-results/practice-1.html formula1.com – Rezultati 1. treninga (en)]
* [http://www.formula1.com/content/fom-website/en/championship/results/2015-race-results/2015-singapore-results/practice-2.html formula1.com – Rezultati 2. treninga (en)]
* [http://www.formula1.com/content/fom-website/en/championship/results/2015-race-results/2015-singapore-results/practice-3.html formula1.com – Rezultati 3. treninga (en)]
* [http://www.formula1.com/content/fom-website/en/championship/results/2015-race-results/2015-singapore-results/qualifying.html formula1.com – Rezultati kvalifikacija (en)]
* [http://www.formula1.com/content/fom-website/en/championship/results/2015-race-results/2015-singapore-results/race.html formula1.com – Rezultati utrka (en)]
* [http://www.statsf1.com/en/2015/singapour.aspx stasf1.com - detalji utrke (en)]
{{F1GP 10-19}}
[[Kategorija:Velike nagrade Formule 1 2015.|Singapur]]
[[Kategorija:2015. u Singapuru]]
[[Kategorija:Velike nagrade Singapura|2015]]
5n6eqnrososoiap76wdkiujkf0askog
Rogosija
0
405310
3429158
3300125
2022-08-28T11:46:50Z
46.239.2.26
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u BiH
| ime = Rogosija
| vrsta = (naselje)
| službeni_naziv =
| slogan =
| nadimak =
| slika =
| opis_slike =
| veličina_slike =
| zastava =
| grb =
| entitet = [[Republika Srpska]]
| kanton =
| općina = [[Vlasenica]]
| nadmorska_visina =
| širina_stepeni = 44.2403
| dužina_stepeni = 18.9936
| najveća tačka =
| najveća tačka metara =
| površina_grada =
| površina_općine =
| stanovništvo grad = 4
| stanovništvo procjena =
| stanovništvo godina = 2013
| stanovništvo procjena godina =
| gustoća =
| poštanski broj =
| pozivni broj = (+387) 56
| matični broj = 204951<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=6. 1. 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
| matični broj općine = 20095
| karta_lokacija = Bosna i Hercegovina
| opis_karte = Rogosija u Bosni i Hercegovini
| web stranice =
| bilješka =
}}
'''Rogosija''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Vlasenica]], [[Bosna i Hercegovina]].
== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta = Rogosija
| vrsta_naseljenog_mjesta = naselje
| maticni_broj = 204951
| admin_godina = 2013
| g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref>
| g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 123) |work=fzs.ba |accessdate= 6. 1. 2016}}</ref>
| g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 6. 1. 2016}}</ref>
| g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 6. 1. 2016}}</ref>
| g2013_ukupno = 1
| g2013_srbi = 1
| g1991_ukupno = 34
| g1991_srbi = 34
| g1981_ukupno = 59
| g1981_srbi = 59
| g1971_ukupno = 91
| g1971_srbi = 89
| g1971_albanci = 1
}}
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-vlasenica.org/ Zvanični sajt općine Vlasenica]
{{Općina Vlasenica}}
j9whm0kimcg2mpkoa7u78oqkl1e0eso
Denis Zvizdić
0
405455
3429059
3428916
2022-08-27T19:48:19Z
Z1KA
87045
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija politički vođa
| ime = Denis Zvizdić
| slika = Denis Zvizdić (cropped).jpg
| redoslijed = Član kolegija [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 31. mart 2015 – 23. decembar 2019.
| prethodnik =
| nasljednik =
| redoslijed2 = 9. [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]
| prethodnik2 = [[Vjekoslav Bevanda]]
| nasljednik2 = [[Zoran Tegeltija]]
| redoslijed3 = [[Kanton Sarajevo|Premijer Kantona Sarajevo]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 6. februar 2003 – 16. novembar 2006.
| prethodnik3 = [[Nermin Pećanac]]
| nasljednik3 = [[Samir Silajdžić]]
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|6|9}}
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SFRJ]]
| datum_smrti =
| puno_ime =
| etnicitet = [[Bošnjak]]
| politička_stranka = [[Stranka demokratske akcije]] (1991 - 2021)<br>[[Narod i pravda]] (od 2021.)
| supruga = Samira Zvizdić
| djeca = Kenan Zvizdić
| obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Arhitektonski fakultet u Sarajevu|arhitektura]])
| vjera = [[Islam]]
| potpis =
| web_stranica =
| vrijeme_na_vlasti = od 6. augusta 2019.
}}
'''Denis Zvizdić''' (rođen 9. juna 1964) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar i doktor arhitektonsko-urbanističkih nauka. Od 31. marta 2015. do 23. decembra 2019. vršio je funkciju [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|predsjedavajućeg XII saziva]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]], a trenutno je član kolegija [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]. Od 15. novembra 2021. član je [[Narod i pravda|Naroda i pravde]].
== Biografija ==
Rođen je u Sarajevu 9. juna 1964. godine od roditelja koji su porijeklom iz [[Gacko|Gacka]], a trenutno živi sa suprugom Samirom i sinom Kenanom u Sarajevu. Godine 1989. je diplomirao na [[Arhitektonski fakultet u Sarajevu|Arhitektonskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Prije [[Rat u BiH|rata]] radio je u [[Unionivest]]u, a kasnije je bio ministar za prostorno uređenje [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].
Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] obavljao je istu tu funkciju u okviru [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Obavljao je i funkciju direktora Direktorata [[NEAP]]-a, te se smatra zaslužnim za izradu državnog akcijskog strateškog plana u oblasti okoliša. Godine 2000. je postao magistar arhitektonskih nauka.
Predaje na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, trenutno na Katedri za urbanizam i prostorno planiranje. Dobitnik je niza nagrada iz područja društvenog angažmana i stručnog djelovanja, među kojima su: [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] i Zlatna plaketa Međunarodne lige humanista.
Govori [[Engleski jezik|engleski]] i [[njemački jezik]].
=== Stranačka karijera ===
Godine 1991. Denis Zvizdić je postao član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), te bilježio članstvo u općinskom odjeljenju SDA [[Centar (Sarajevo)|Centar]], Kantonalnom odjeljenju SDA [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]], u predsjedništvu SDA Bosne i Hercegovine, također je bio Predsjednik Vijeća SDA Bosne i Hercegovine. 2015. godine je izabran za potpredsjednika Stranke demokratske akcije. Dana 2. jula 2021. medijima je objavio da će napustiti SDA. Nedugo nakon toga, dana 15. novembra 2021. godine, službeno pristupa [[Narod i pravda|Narodu i pravdi]].
U političkom djelovanju, obnašao je najznačajnije funkcije, imenovan je za [[Premijer Kantona Sarajevo|premijera Kantona Sarajevo]], predsjedavajućeg [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštine Kantona Sarajevo]], delegata u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]], potom predsjedavajućeg [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma Parlamenta FBiH]], a od 2015. do 2019. je bio predsjedavajući Vijeća ministara BiH. Trenutno je član kolegija [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma BiH]].
== Reference ==
* [http://imovinapoliticara.cin.ba/profil.php?profil=88#!biography.php?id=88 CIN: Imovina političara Denis Zvizdić]
* [http://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=109 Dr. Denis Zvizdić - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnički dom]
* [https://web.archive.org/web/20150319021744/http://www.snagabih.ba/nosioci/denis-zvizdic/ Denis Zvizdić - Snaga Bosne i Hercegovine]
* [http://dnevni-list.ba/web1/tko-je-denis-zvizdic/ Tko je Denis Zvizdić | Dnevni List]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://vijesti.ba/clanak/208793/postoji-sinergija-u-sda-i-izrazito-dobra-politicka-saradnja-izmedu-izetbegovica-i-tihica Postoji sinergija u SDA i izrazito dobra politička saradnja između Izetbegovića i Tihića | Vijesti.Ba]
{{Predsjedavajući Vijeća ministara BiH}}
{{DEFAULTSORT:Zvizdić, Denis}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Stranka demokratske akcije]]
2ek2y74j5nilgkpi3v26249nj7owzab
Velika nagrada Singapura 2016.
0
417289
3429083
3136332
2022-08-28T06:42:40Z
Apeiro94
145321
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija F1 VN
|naziv_VN = {{ZD|SIN}} '''Velika nagrada [[Singapur]]a 2016.'''
|slika = Singapore Street Circuit 2015.svg
|broj_utrka = 15.
|broj_sezona = 21.
|godina = 2016.
|datum = 18. septembar 2016.
|službeni_naziv = 2016 Formula 1 [[Singapore Airlines]] [[Velika nagrada Singapura|Singapore Grand Prix]]
|naziv_staze = '''Marina Bay Street Circuit''', [[Marina Bej]], [[Singapur]]
| broj_krugova = 61
| dužina_km = 5.065
| dužina_t_km = 308.828
| rekord_kruga = 1:48.574 ([[Formula 1 - sezona 2013.|2013]]) <br /> {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| pp_vozač = {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| pp_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| vrijeme_pp = 1:42.584
| pobjednik = {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| pobjednička_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| vrijeme_pobjednika = 1h 55m 48.950s<br/>(159,992 Km/h)
| drugoplasirani = {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| drugoplasirana_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]
| vrijeme_drugoplasiranog = +0.488s
| trećeplasirani = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| trećeplasirana_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| vrijeme_trećeplasiranog = +8.038s
| nk_vozač = {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| nk_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]
| najbrži_krug = 1:47.187 <small>(49. krug)</small>
}}
'''Velika nagrada Singapura 2016.''' (službeno poznata kao '''"2016 FORMULA 1 SINGAPORE AIRLINES SINGAPORE GRAND PRIX"''') automobilska je trka [[Formula 1|Formule 1]] koja se održala 18. septembra 2016. na stazi [[Marina Bay (staza)|Marina Bay Street Circuit]] u [[Marina Bej]], u [[Singapur]]u. Ovo je petnaesta trka u [[Formula 1 - sezona 2016.|sezoni 2016.]], i ujedno i 9. trka za [[Velika nagrada Singapura|Veliku nagradu Singapura]].
Vozač [[Mercedes GP|Mercedes]]a [[Nico Rosberg]] osvojio je sedma pol poziciju u sezoni i 29. u karijeri. Rosberg on je ostvario osmi trijumf u sezoni, 22. u karijeri. Drugo mjesto zauzeo je vozač [[Red Bull Racing|Red Bull]]a [[Daniel Ricciardo]], dok se na trećem stepeniku pobedničkog postolja našao [[Lewis Hamilton]] u drugom Mercedesu.
== Kvalifikacije (subota) ==
{| class=wikitable style="font-size:95%"
|- class="hintergrundfarbe5"
! Poz
! B
! Ime
! Konstruktor
! Q1
! Q2
! Q3
! Grid
|- align="center" valign="top"
! 1.
| 6
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
|1:45.316
|'''1:43.020'''
|'''1:42.584'''
| 1.
|- align="center" valign="top"
! 2.
| 3
| align="left" | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]
|'''1:44.255'''
|1:43.933
|1:43.115
| 2.
|- align="center" valign="top"
! 3.
| 44
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
|1:45.167
|1:43.471
|1:43.288
| 3.
|- align="center" valign="top"
! 4.
| 33
| align="left" | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]
|1:45.036
|1:44.112
|1:43.328
| 4.
|- align="center" valign="top"
! 5.
| 7
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
|1:44.964
|1:44.159
|1:43.540
| 5.
|- align="center" valign="top"
! 6.
| 55
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso-Ferrari]]
|1:45.499
|1:44.493
|1:44.197
| 6.
|- align="center" valign="top"
! 7.
| 26
| align="left" | {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvyat]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso-Ferrari]]
|1:45.291
|1:44.475
|1:44.469
| 7.
|- align="center" valign="top"
! 8.
| 27
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
|1:46.081
|1:44.737
|1:44.479
| 8.
|- align="center" valign="top"
! 9.
| 14
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
|1:45.373
|1:44.653
|1:44.553
| 9.
|- align="center" valign="top"
! 10.
| 11
| align="left" | {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
|1:45.204
|1:44.703
|1:44.582
| 17.'''*'''
|- bgcolor=white
| colspan="8" |
|- align="center" valign="top"
! 11.
| 77
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
|1:46.086
|1:44.740
|
| 10.
|- align="center" valign="top"
! 12.
| 19
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
|1:46.056
|1:44.991
|
| 11.
|- align="center" valign="top"
! 13.
| 22
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
|1:45.262
|1:45.144
|
| 12.
|- align="center" valign="top"
! 14.
| 21
| align="left" | {{ZD|MEX}} [[Esteban Gutiérrez]]
| align="left" | {{ZD|SAD}} [[Haas F1|Haas-Ferrari]]
|1:45.465
|1:45.593
|
| 13.
|- align="center" valign="top"
! 15.
| 8
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
| align="left" | {{ZD|SAD}} [[Haas F1|Haas-Ferrari]]
| 1:45.609
| 1:45.723
|
| 20.'''*'''
|- align="center" valign="top"
! 16.
| 9
| align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
| 1:46.427
| 1:47.827
|
| 14.
|- bgcolor=white
| colspan="8" |
|- align="center" valign="top"
! 17.
| 20
| align="left" | {{ZD|DAN}} [[Kevin Magnussen]]
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| 1:46.825
|
|
| 15.
|- align="center" valign="top"
! 18.
| 12
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Nasr]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
| 1:46.860
|
|
| 16.
|- align="center" valign="top"
! 19.
| 30
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Jolyon Palmer]]
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| 1:46.960
|
|
| 18.
|- align="center" valign="top"
! 20.
| 94
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Pascal Wehrlein]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|MRT-Mercedes]]
| 1:47.667
|
|
| 19.
|- align="center" valign="top"
! 21.
| 31
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Esteban Ocon]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|MRT-Mercedes]]
| 1:48.296
|
|
| 21.
|- align="center" valign="top"
! 22.
| 5
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
|1:49.116
|
|
| 22.'''*'''
|-
!colspan="8"| Q1 107% vrijeme: 1:51.552
|}
:{{note|a|1}} [[Sergio Pérez]] - 3 mjesta grid kazne - Pretjecao pod žutim zastavama; 5 mjesta grid kazne - Ignorišu žute zastavama.
:{{note|a|2}} [[Romain Grosjean]] - 5 mjesta grid kazne - zamjena mjenjača.
:{{note|a|3}} [[Sebastian Vettel]] - 25 mjesta grid kazne - korištene šesti turbopunjača; šesti MGU-H; šesti motora i zamjena mjenjača.
== Utrka (nedjelja) ==
{| class=wikitable style="font-size:95%"
|- class="hintergrundfarbe5"
! Poz
! B
! Ime
! Konstruktor
! Krugovi
! Vrijeme/Odustajanje
! Grid
! Bodovi
|- align="center" valign="top"
! 1.
| 6
| align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Nico Rosberg]]'''
| align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]'''
| 61
| 1:55:48.950
| 1.
| '''25'''
|- align="center" valign="top"
! 2.
| 3
| align="left" | {{ZD|AUS}} '''[[Daniel Ricciardo]]'''
| align="left" | {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]'''
| 61
| +0.488
| 2.
| '''18'''
|- align="center" valign="top"
! 3.
| 44
| align="left" | {{ZD|UK}} '''[[Lewis Hamilton]]'''
| align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]'''
| 61
| +8.038
| 3.
| '''15'''
|- align="center" valign="top"
! 4.
| 7
| align="left" | {{ZD|FIN}} '''[[Kimi Räikkönen]]'''
| align="left" | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]'''
| 61
| +10.219
| 5.
| '''12'''
|- align="center" valign="top"
! 5.
| 5
| align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Sebastian Vettel]]'''
| align="left" | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]'''
| 61
| +27.694
| 22.
| '''10'''
|- align="center" valign="top"
! 6.
| 33
| align="left" | {{ZD|HOL}} '''[[Max Verstappen]]'''
| align="left" | {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]'''
| 61
| +1:11.197
| 4.
| '''8'''
|- align="center" valign="top"
! 7.
| 14
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} '''[[Fernando Alonso]]'''
| align="left" | {{ZD|UK}} '''[[McLaren|McLaren-Honda]]'''
| 61
| +1:29.198
| 9.
| '''6'''
|- align="center" valign="top"
! 8.
| 11
| align="left" | {{ZD|MEX}} '''[[Sergio Pérez]]'''
| align="left" | {{ZD|IND}} '''[[Force India|Force India-Mercedes]]'''
| 61
| +1:51.062
| 17.
| '''4'''
|- align="center" valign="top"
! 9
| 26
| align="left" | {{ZD|RUS}} '''[[Daniil Kvyat]]'''
| align="left" | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso-Ferrari]]'''
| 61
| +1:51.557
| 7.
| '''2'''
|- align="center" valign="top"
! 10.
| 20
| align="left" | {{ZD|DAN}} '''[[Kevin Magnussen]]'''
| align="left" | {{ZD|FRA}} '''[[Renault F1|Renault]]'''
| 61
| +1:59.952
| 15.
| '''1'''
|- align="center" valign="top"
! 11.
| 21
| align="left" | {{ZD|MEX}} [[Esteban Gutiérrez]]
| align="left" | {{ZD|SAD}} [[Haas F1|Haas-Ferrari]]
| 60
| +1 Krug
| 13.
|
|- align="center" valign="top"
! 12.
| 19
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
| 60
| +1 Krug
| 11.
|
|- align="center" valign="top"
! 13.
| 12
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Nasr]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
| 60
| +1 Krug
| 16.
|
|- align="center" valign="top"
! 14.
| 55
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso-Ferrari]]
| 60
| +1 Krug
| 6.
|
|- align="center" valign="top"
! 15.
| 30
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Jolyon Palmer]]
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| 60
| +1 Krug
| 18.
|
|- align="center" valign="top"
! 16.
| 94
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Pascal Wehrlein]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|MRT-Mercedes]]
| 60
| +1 Krug
| 19.
|
|- align="center" valign="top"
! 17.
| 9
| align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
| 60
| +1 Krug
| 14.
|
|- align="center" valign="top"
! 18.
| 31
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Esteban Ocon]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Manor Motorsport|MRT-Mercedes]]
| 59
| +2 Kruga
| 21.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 22
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
| 43
| Kočnice
| 12.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 77
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
| 35
| Mehanički
| 10.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 27
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
| 0
| Nesreća šteta
| 8.
|
|- align="center" valign="top"
! NP
| 8
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
| align="left" | {{ZD|SAD}} [[Haas F1|Haas-Ferrari]]
| 0
| Kočnice
| 20.
|
|- align="center" valign="top"
|}
==Rangiranje nakon utrke==
{{col-start}}
{{col-2}}
;Vozači
{| class="wikitable" style="font-size: 95%;"
|-
|
! Poz.
! Vozači
! Bodovi
|-
| [[Datoteka:1uparrow_green.svg|12px]]
| align="center" | 1.
| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align="right" | 273
|-
| [[Datoteka:1downarrow_red.svg|12px]]
| align="center" | 2.
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align="right" | 265
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 3.
| {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| align="right" | 179
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 4.
| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align="right" | 153
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 5.
| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align="right" | 148
|-
|}
{{col-2}}
;Konstruktori
{|class="wikitable" style="font-size: 95%;"
|-
|
! Poz.
! Konstruktor
! Bodovi
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 1.
| {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align="right" | 538
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 2.
| {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]
| align="right" | 316
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 3.
| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align="right" | 301
|-
| [[Datoteka:1uparrow_green.svg|12px]]
| align="center" | 4.
| {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
| align="right" | 112
|-
| [[Datoteka:1downarrow_red.svg|12px]]
| align="center" | 5.
| {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
| align="right" | 111
|-
|}
{{col-end}}
* <small>U plasman je uključeno samo prvih 5 pozicija u obje kategorije.</small>
== Zanimljivosti ==
=== Vozači ===
* 22. pobjeda i 200. trka za [[Nico Rosberg]];
* 50. trka za [[Marcus Ericsson]].
=== Konstruktori ===
* 59. pobjeda za [[Mercedes GP|Mercedes]];
* 50. najbrži krug za [[Red Bull Racing]];
* 200 trka za [[Scuderia Toro Rosso]].
=== Motor ===
* 145. pobjeda i 150. pol pozicija za Mercedes;
* 10. podij za [[TAG Heuer]].
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2016 Singapore Grand Prix}}
* {{en simbol}} [http://www.formula1.com/en/results.html/2016/races/951/singapore/qualifying.html formula1.com – Rezultati kvalifikacija]
* {{en simbol}} [http://www.formula1.com/en/results.html/2016/races/951/singapore/race-result.html formula1.com – Rezultati utrka]
* {{en simbol}} [http://www.statsf1.com/en/2016/singapour.aspx stasf1.com - detalji utrke]
{{F1GP 10-19}}
[[Kategorija:Velike nagrade Formule 1 2016.|Singapur]]
[[Kategorija:2016. u Singapuru]]
[[Kategorija:Velike nagrade Singapura|2016]]
c5tcxf6fzlrmiilmnjdt11ol9qlqxaj
Titov voz na Oštrelju
0
430811
3429065
3312217
2022-08-27T21:36:29Z
J budissin
3046
slika
wikitext
text/x-wiki
{{coord|44|28|40|N|16|24|08|E|display=intitle}}
[[File:Oštrelj – Proleterka 03.jpg|mini|desno|Titov voz na Oštrelju]]
'''Titov voz na Oštrelju''' nalazi se na području općine [[Bosanski Petrovac]], [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] <ref name="Titov voz">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3709 |title= Partizanski – Titov voz na Oštrelju |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 9. 6. 2017 }}</ref>
== Lokacija ==
Nalazi se u blizini centra naselja [[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]], 25-30 m desno od [[Magistralni put M14.2|magistralnog puta M14.2]] [[Bosanski Petrovac]] – [[Drvar]], u blizini nekadašnjeg šumskog kolosjeka koji vodi prema Javorovoj kosi – [[Osječenica|Osječenici]], uskotračne [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini|Štainbajsove željezničke pruge]] koja je povezivala [[Drvar]] sa [[Srnetica (planina)|Srneticom]].
== Historija ==
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prugu na području Oštrelja koristili su [[Partizanska željeznica|partizani]] u nekoliko navrata. U upravi željeznica [[NDH]] u [[Zagreb]]u cijelo vrijeme je bila označena crvenom bojom – ''ne radi''. [[Vrhovni štab NOVJ]], sa [[Tito|Josipom Brozom Titom]], 8. oktobra 1942. godine iz pravca [[Mlinište|Mliništa]] dolazi na Oštrelj i smješta se u manju kompoziciju. <ref name="Dnevnik">{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00003/745.php |title=U Drinićima ispod Klekovače (Povratak u Krajinu) |work=Vladimir Dedijer: DNEVNIK 1941-1944, knjiga I |accessdate=9. 6. 2017 |archive-date=7. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180207085458/http://www.znaci.net/00003/745.php |url-status=dead }}</ref> Oštrelj je tada bio u sastavu slobodne teritorije [[Bihaćka republika|Bihaćke republike]]. Obuhvat Bihaćke republike zauzimao je dužinu od 250 km i širinu oko 80 do 100 km. U tom trenutku ova lokomotiva sa kompozicijom bila je jedini voz koji je saobraćao na teritoriji [[Evropa|Evrope]] koja nije bila okupirana od strane [[Treći Rajh|Njemačke]].
== Opis ==
Parna lokomotiva oznake znov n. 12 Maffei 2438/1904 je proizvedena u njemačkom preduzeću Krauss-Maffei 1904. godine. Lokomotiva je imala maksimalnu brzinu 25 km/h. Oznaka osovina po [[Njemačka|njemačkoj]] notifikaciji bila je B´Bt-n4v(12). Vozila je isključivo na Steinbeisovim/[[ŠIPAD|Šipadovim]] prugama.
Poštanski, dvoosovinski metalni vagon Dn 5202, u kojem je bio smješten Josip Broz Tito, dug je 7,90 m. Tokom Titovog boravka na Oštrelju u oktobru 1942. godine, vagon je bio podijeljen na dva dijela. U jednom dijelu nalazila se metalna peć, nepomična klupa i polica. U drugom odjeljenju nalazila se jedna šira nepomična klupa (krevet), polica, stol i četiri stolice. Poštanska kola su izvana bila obojena zelenom bojom, a iznutra obložena [[Celuloza|celuloznim]] papirom sive boje proizvedenim u tvornici celuloze u [[Drvar]]u. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ova kola sa namještajem izgorjela su.
Prilikom restauracijskih i konzervacijskih poslova izvođenih tokom 2006. i 2007. godine, voz je dobio izgled iz ratnog perioda ([[Ćirilica|ćirilični]] natpis ''Proleterka'', [[Petokraka zvijezda|zvijezde petokraka]] na [[Lokomotiva|lokomotivi]], brojčane oznake – nazivi lokomotive i vagona).
== Sadašnje stanje ==
Voz se nalazi u dobrom stanju
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.bosanskipetrovac.gov.ba/ Općina Bosanski Petrovac]
* [http://bh-itinerary.com/gradovi/znamenitosti-atrakcije/partizanski-titov-voz-na-o%C5%A1trelju.html Partizanski voz (fotografija)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171014044901/http://bh-itinerary.com/gradovi/znamenitosti-atrakcije/partizanski-titov-voz-na-o%C5%A1trelju.html |date=14. 10. 2017 }}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Bosanskom Petrovcu]]
[[Kategorija:Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini]]
<sub>Tekst indeksa</sub>
sizdgy37g61u6dlk1ht7zpq14eu43ur
Velika nagrada Singapura 2017.
0
433179
3429084
3136357
2022-08-28T06:42:52Z
Apeiro94
145321
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija F1 VN
|naziv_VN = {{ZD|SIN}} '''Velika nagrada [[Singapur]]a 2017.'''
|slika = Singapore Street Circuit 2015.svg
|broj_utrka = 14.
|broj_sezona = 20.
|godina = 2017.
|datum = 17. septembar 2017.
|službeni_naziv = 2017 Formula 1 [[Singapore Airlines]] [[Velika nagrada Singapura|Singapore Grand Prix]]
|naziv_staze = '''Marina Bay Street Circuit''', [[Marina Bej]], [[Singapur]]
| broj_krugova = 58
| dužina_km = 5.065
| dužina_t_km = 293.633
| rekord_kruga = 1:47.187 ([[Formula 1 - sezona 2016.|2016.]]) <br /> {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| pp_vozač = {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| pp_ekipa = [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| vrijeme_pp = 1:39.491
| pobjednik = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| pobjednička_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| vrijeme_pobjednika = 2h 03m 23.544s<br/>(142,780 Km/h)
| drugoplasirani = {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| drugoplasirana_ekipa = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]
| vrijeme_drugoplasiranog = +4.507s
| trećeplasirani = {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| trećeplasirana_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| vrijeme_trećeplasiranog = +8.800s
| nk_vozač = {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| nk_ekipa = [[Mercedes GP|Mercedes]]
| najbrži_krug = 1:45.008 <small>(55. krug)</small>
}}
'''Velika nagrada Singapura 2017.''' (službeno poznata kao '''"2017 FORMULA 1 SINGAPORE AIRLINES SINGAPORE GRAND PRIX"''')<ref>{{Cite web|url=https://www.formula1.com/en/championship/races/2017/Singapore.html|title=Singapur|website=Formula 1® - The Official F1® Website|language=en|accessdate=16. 9. 2017}}</ref> automobilska je trka [[Formula 1|Formule 1]] koja se održala 17. septembra 2017. na stazi [[Marina Bay (staza)|Marina Bay Street Circuit]] u [[Marina Bej]], u [[Singapur]]u. Ovo je četrnaesta trka u [[Formula 1 - sezona 2017.|sezoni 2017.]], i ujedno i 10. trka za [[Velika nagrada Singapura|Veliku nagradu Singapura]].
[[Sebastian Vettel]] ostvario je treću pol poziciju ove sezone i 49. u karijeri. Vozač [[Mercedes GP|Mercedes]]a [[Lewis Hamilton]] je ostvario 60. pobjedu u karijeri, a sedmu u sezoni. Drugo mjesto zauzeo je [[Daniel Ricciardo]] iz [[Red Bull Racing|Red Bull]]a, a treći je bio vozač Mercedesa [[Valtteri Bottas]].
== Kvalifikacije (subota) ==
{| class=wikitable style="font-size:95%"
|- class="hintergrundfarbe5"
! Poz
! B
! Ime
! Konstruktor
! Q1
! Q2
! Q3
! Grid
|- align="center" valign="top"
! 1.
| 5
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| 1:43.336
| 1:40.529
| '''1:39.491'''
| 1.
|- align="center" valign="top"
! 2.
| 33
| align="left" | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]
| '''1:42.010'''
| '''1:40.332'''
| 1:39.814
| 2.
|- align="center" valign="top"
! 3.
| 3
| align="left" | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]
| 1:42.063
| 1:40.385
| 1:39.840
| 3.
|- align="center" valign="top"
! 4.
| 7
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| 1:43.328
| 1:40.525
| 1:40.069
| 4.
|- align="center" valign="top"
! 5.
| 44
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| 1:42.455
| 1:40.577
| 1:40.126
| 5.
|- align="center" valign="top"
! 6.
| 77
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| 1:43.137
| 1:41.409
| 1:40.810
| 6.
|- align="center" valign="top"
! 7.
| 27
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| 1:42.586
| 1:41.277
| 1:41.013
| 7.
|- align="center" valign="top"
! 8.
| 14
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
| 1:42.086
| 1:41.442
| 1:41.179
| 8.
|- align="center" valign="top"
! 9.
| 2
| align="left" | {{ZD|BEL}} [[Stoffel Vandoorne]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
| 1:42.222
| 1:41.227
| 1:41.398
| 9.
|- align="center" valign="top"
! 10.
| 55
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Sainz Jr.]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso-Renault]]
| 1:42.176
| 1:41.826
| 1:42.056
| 10.
|- bgcolor=white
| colspan="8" |
|- align="center" valign="top"
! 11.
| 30
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Jolyon Palmer]]
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| 1:42.472
| 1:42.107
|
| 11.
|- align="center" valign="top"
! 12.
| 11
| align="left" | {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
| 1:43.594
| 1:42.246
|
| 12.
|- align="center" valign="top"
! 13.
| 26
| align="left" | {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvjat]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso-Renault]]
| 1:42.544
| 1:42.338
|
| 13.
|- align="center" valign="top"
! 14.
| 31
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Esteban Ocon]]
| align="left" | {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
| 1:43.626
| 1:42.760
|
| 14.
|- align="center" valign="top"
! 15.
| 8
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
| align="left" | {{ZD|SAD}} [[Haas F1|Haas-Ferrari]]
| 1:43.627
| 1:43.883
|
| 15.
|- bgcolor=white
| colspan="8" |
|- align="center" valign="top"
! 16.
| 20
| align="left" | {{ZD|DAN}} [[Kevin Magnussen]]
| align="left" | {{ZD|SAD}} [[Haas F1|Haas-Ferrari]]
| 1:43.756
|
|
| 16.
|- align="center" valign="top"
! 17.
| 19
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
| 1:44.014
|
|
| 17.
|- align="center" valign="top"
! 18.
| 18
| align="left" | {{ZD|KAN}} [[Lance Stroll]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
| 1:44.728
|
|
| 18.
|- align="center" valign="top"
! 19.
| 94
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Pascal Wehrlein]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
| 1:45.059
|
|
| 19.
|- align="center" valign="top"
! 20.
| 9
| align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
| 1:45.570
|
|
| 20.'''*'''
|-
!colspan="8"| Q1 107% vrijeme: 1:49.150
|}
:{{note|a|1}} [[Marcus Ericsson]] - kazne od 5 mjesta - zamjena mjenjača.
== Utrka (nedjelja) ==
{| class=wikitable style="font-size:95%"
|- class="hintergrundfarbe5"
! Poz
! B
! Ime
! Konstruktor
! Krugovi
! Vrijeme/Odustati
! Grid
! Bodovi
|- align="center" valign="top"
! 1.
| 44
| align="left" | {{ZD|UK}} '''[[Lewis Hamilton]]'''
| align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]'''
| 58
| 2:03:23.544
| 5.
| '''25'''
|- align="center" valign="top"
! 2.
| 3
| align="left" | {{ZD|AUS}} '''[[Daniel Ricciardo]]'''
| align="left" | {{ZD|AUT}} '''[[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]'''
| 58
| +4.507
| 3.
| '''18'''
|- align="center" valign="top"
! 3.
| 77
| align="left" | {{ZD|FIN}} '''[[Valtteri Bottas]]'''
| align="left" | {{ZD|NJE}} '''[[Mercedes GP|Mercedes]]'''
| 58
| +8.800
| 6.
| '''15'''
|- align="center" valign="top"
! 4.
| 55
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Sainz Jr.]]'''
| align="left" | {{ZD|ITA}} '''[[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso-Renault]]'''
| 58
| +22.822
| 10.
| '''12'''
|- align="center" valign="top"
! 5.
| 11
| align="left" | {{ZD|MEX}} '''[[Sergio Pérez]]'''
| align="left" | {{ZD|IND}} '''[[Force India|Force India-Mercedes]]'''
| 58
| +25.359
| 12.
| '''10'''
|- align="center" valign="top"
! 6.
| 30
| align="left" | {{ZD|UK}} '''[[Jolyon Palmer]]'''
| align="left" | {{ZD|FRA}} '''[[Renault F1|Renault]]'''
| 58
| +27.259
| 11.
| '''8'''
|- align="center" valign="top"
! 7.
| 2
| align="left" | {{ZD|BEL}} '''[[Stoffel Vandoorne]]'''
| align="left" | {{ZD|UK}} '''[[McLaren|McLaren-Honda]]'''
| 58
| +30.388
| 9.
| '''6'''
|- align="center" valign="top"
! 8.
| 18
| align="left" | {{ZD|KAN}} '''[[Lance Stroll]]'''
| align="left" | {{ZD|UK}} '''[[Williams F1|Williams-Mercedes]]'''
| 58
| +41.696
| 18.
| '''4'''
|- align="center" valign="top"
! 9.
| 8
| align="left" | {{ZD|FRA}} '''[[Romain Grosjean]]'''
| align="left" | {{ZD|SAD}} '''[[Haas F1|Haas-Ferrari]]'''
| 58
| +43.282
| 15.
| '''2'''
|- align="center" valign="top"
! 10.
| 31
| align="left" | {{ZD|FRA}} '''[[Esteban Ocon]]'''
| align="left" | {{ZD|IND}} '''[[Force India|Force India-Mercedes]]'''
| 58
| +44.795
| 14.
| '''1'''
|- align="center" valign="top"
! 11.
| 19
| align="left" | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
| 58
| +46.536
| 17.
|
|- align="center" valign="top"
! 12.
| 94
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Pascal Wehrlein]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
| 56
| +2 Kruga
| 19.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 20
| align="left" | {{ZD|DAN}} [[Kevin Magnussen]]
| align="left" | {{ZD|SAD}} [[Haas F1|Haas-Ferrari]]
| 50
| MGU-K
| 16.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 27
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
| align="left" | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| 48
| Hidraulički
| 7.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 9
| align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]]
| align="left" | {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
| 35
| Nesreća
| 20.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 26
| align="left" | {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvjat]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso-Renault]]
| 10
| Nesreća
| 13.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 14
| align="left" | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align="left" | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Honda]]
| 8
| Sudara šteta
| 8.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 5
| align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| 0
| Sudara šteta
| 1.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 33
| align="left" | {{ZD|HOL}} [[Max Verstappen]]
| align="left" | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]
| 0
| Sudar
| 2.
|
|- align="center" valign="top"
! Odu
| 7
| align="left" | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align="left" | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| 0
| Sudar
| 4.
|
|}
==Rangiranje nakon utrke==
{{col-start}}
{{col-2}}
;Vozači
{| class="wikitable" style="font-size: 95%;"
|-
!
! Poz
! Vozači
! Bodovi
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 1.
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align="right" | 263
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 2.
| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align="right" | 235
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 3.
| {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| align="right" | 212
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 4.
| {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| align="right" | 162
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 5.
| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align="right" | 138
|-
|}
{{col-2}}
;Konstruktori
{|class="wikitable" style="font-size: 95%;"
|-
!
! Poz
! Konstruktor
! Bodovi
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 1.
| {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align="right" | 475
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 2.
| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align="right" | 373
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 3.
| {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-TAG Heuer]]
| align="right" | 230
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 4.
| {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
| align="right" | 124
|-
| [[Datoteka:1rightarrow_blue.svg|12px]]
| align="center" | 5.
| {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Mercedes]]
| align="right" | 59
|-
|}
{{col-end}}
* <small>Samo je u prvih 5 pozicija uključen plasman za oba seta.</small>
== Zanimljivosti ==
=== Vozači ===
* 60. pobjeda za [[Lewis Hamilton|Lewisa Hamiltona]].
=== Konstruktori ===
* 73. pobjeda za [[Mercedes GP|Mercedes]].
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2017 Singapore Grand Prix}}{{Refspisak|}}
* {{en simbol}} [https://www.formula1.com/en/results.html/2017/races/972/singapore/qualifying.html formula1.com – Rezultati kvalifikacija]
*{{en simbol}} [https://www.formula1.com/en/results.html/2017/races/972/singapore/race-result.html formula1.com – Rezultati utrka]
* {{en simbol}} [http://www.statsf1.com/en/2017/singapour.aspx stasf1.com - detalji utrke]
{{F1GP 10-19}}
[[Kategorija:Velike nagrade Formule 1 2017.|Singapur]]
[[Kategorija:2017. u Singapuru]]
[[Kategorija:Velike nagrade Singapura|2017]]
8v2hwnsff7pbkf6p675zri59jmoayqw
Portal:Nogomet/Header/Image/2
100
438280
3429103
2882333
2022-08-28T11:13:12Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Football_iu_1996.jpg datotekom [[:File:Football_in_Bloomington,_Indiana,_1996.jpg|Football_in_Bloomington,_Indiana,_1996.jpg]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:
wikitext
text/x-wiki
{{Portal:Nogomet/Header/Image/Layout
|image = Football in Bloomington, Indiana, 1996.jpg
|size =
|caption = Nogomet
}}<noinclude>
[[Kategorija:Portal:Nogomet|{{SUBPAGENAME}}]]
</noinclude>
k7zca9qn3mgkjbhf4zit2gm9u5e16t9
Šablon:Crvena jabuka
10
446184
3429100
3428642
2022-08-28T11:12:05Z
Srđan
73336
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija muzičar
| ime = Crvena jabuka
| naslov = [[Crvena jabuka]]
| stanje = {{{stanje|autocollapse}}}
| tijeloklasa = hlist
| pozadina = skupina
| iznad =
* '''[[Damir Gönz]]'''
* '''[[Dražen Žerić]]'''
* ''' [[Krešimir Kaštelan]]'''
* ''[[Aljoša Buha]]''
* ''[[Branko Sauka]]''
* ''[[Darko Jelčić]]''
* ''[[Dražen Ričl]]''
* ''[[Igor Ivanović]]''
* ''[[Nikša Bratoš]]''
* ''[[Saša Zalepugin]]''
* ''[[Srđan Šerbedžija]]''
* ''[[Zlatan Arslanagić]]''
* ''[[Zlatko Bebek]]''
* ''[[Zlatko Volarević]]''
* ''[[Zoran Šerbedžija]]''
| grupa1 = Studijski albumi
| podaci1 =
* ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]
* '' [[Za sve ove godine]]''
* ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]''
* ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]''
* ''[[Nekako s proljeća]]''
* ''[[U tvojim očima]]''
* ''[[Svijet je lopta šarena]]''
* ''[[Riznice sjećanja]]''
* ''[[Sve što sanjam]]''
* ''[[Tvojim željama vođen]]''
* ''[[Oprosti što je ljubavna]]''
* ''[[Duša Sarajeva]]''
* ''[[Volim te (Crvena jabuka)|Volim te]]''
* ''[[Nek' bude ljubav]]''
| grupa2 = Koncertni albumi
| podaci2 =
* ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]''
* ''[[Live Dom Sportova Zagreb]] ''
* ''[[Riznice sjećanja-unplugged]]''
* ''[[Bivše djevojčice, bivši dječaci]]''
| grupa3 = Kompilacijski albumi
| podaci3 =
* ''[[Ima nešto od srca do srca]]''
* ''[[Moje najmilije]]''
* ''[[Zlatna kolekcija (Crvena Jabuka)|Zlatna kolekcija]]''
* ''[[Antologija (Crvena Jabuka)|Antologija]]''
* ''[[The ultimate collection (Crvena jabuka)|The ultimate collection]]''
* ''[[25 godina - da nije ljubavi]]''
* ''[[Najljepše ljubavne pjesme]]''
* ''[[18 zlatnih hitova]]''
* ''[[Original album collection]]''
* ''[[100 originalnih hitova]]''
* ''[[Greatest hits collection]]''
* ''[[Christmas limited edition]]''
* ''[[Sarajevo 1985 - 2020]]''
* ''[[Balade 18 hitova]]''
| grupa4 = Singlovi
| podaci4 =
* ''[[Sa tvojih usana / Nek' te ljubi on (kad ne mogu ja)]]''
* ''[[Dirlija / Crvena jabuka (medley)]]''
* ''[[Ako, ako / Uzmi me kad hoćeš ti]]''
* ''[[Nema više vremena / Tugo nesrećo]]''
* ''[[Za sve ove godine / Umrijeću noćas od ljepote]]''
* ''[[Ima nešto od srca do srca / Sanjati, slušati i ništa više]]''
* ''[[Malo ćemo da se kupamo / Ti znaš]]''
* ''[[Kad kazaljke se poklope / Sviđa mi se ova stvar]]''
* ''[[Ostani / Ples nevjernih godina]]''
* ''[[To mi radi / Radio medley 1|2 / Čarolija (kad prestane) / Radio medley 3|4]]''
* ''[[Bacila je sve niz rijeku / Radio single/ Medley (live)]]''
* ''[[Sve što imaš ti / Sa tvojih usana]]''
* ''[[Moje najmilije / Nekako s proljeća]]''
* ''[[Bijeli božić / Bijeli božić]]'' (Crvena jabuka i Saša Lošić)
* ''[[Oči moje srne / Tamo da putujem (rastanak)]]''
* ''[[Godinama / Milion žena]]''
* ''[[Lubenice (Crvena jabuka)|Lubenice]]''
* ''[[Dolly Bell]]''
* ''[[Čuj to]]''
* ''[[Berlin (pjesma)|Berlin]]''
* ''[[Tvrđava (pjesma)|Tvrđava]]''
* ''[[Aleje ljubavi]]'' (Crvena jabuka i Željko Samardžić)
* ''[[Za jedan zagrljaj]]''
* ''[[Rano moja / Kad s' tobom nema me]]''
* ''[[Bulevar kaldrma]]''
}}<noinclude>
[[Kategorija:Navigacione kutije muzike]]
[[Kategorija:Crvena jabuka]]
</noinclude>
q5pl7qkyvz69rvlqolbdyi341pwxa13
Jovica Spajić
0
451451
3429045
2978850
2022-08-27T15:10:45Z
109.111.238.19
wikitext
text/x-wiki
'''Jovica Spajić''' je jedan od najboljih [[Ultramaraton|ultramaratonaca]] na svetu.
Rođen je 15. januara 1987. godine kod [[Priboj]]a, u [[Lim|Polimlju]]. Nosilac je crnog pojasa u japanskoj [[Džiu-džica|džiu-džici]] i [[džudo]]u, [[Guinnessova knjiga rekorda|Ginisov rekorder]] (uradio je 2014. godine 30.000 trbušnjaka za 24 sata bez predaha) i pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice, SAJ, u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova [[Republika Srbija|Republike Srbije]]. Od [[2012.]] godine postao je reprezentativac Republike Srbije u ultramaratonu i od tada predstavlja svoju zemlju na najznačajnijim trkama izdržljivosti i takmičenjima. U svojoj prvoj trci "Sahara race" u dužini od 250 klimetara 2012. godine, Jovica je bio jedini predstavnik [[Balkan]]a i od 250 učesnika iz celog sveta osvojio je 17. mesto u ukupnom plasmanu, a 5. mesto u svojoj konkurenciji. U 2014. godini učestvovao je u ultramaratonima IAU u Srbiji, "Tor des Geants" u [[Alpi|Alpima]], "Milano – San Remo "u [[Italija|Italiji]], "Badwater" i "Icarus Florida Ultra Fest" u [[SAD|Americi]] gde je osvojio drugo mesto u ukupnoj konkurenciji, a prvo u svojoj starosnoj kategoriji, istrčavši i novi nacionalni rekord od 682,3 km.
==Vanjski linkovi==
* [https://www.youtube.com/watch?v=tQKsZXyHG8c Ultra Jovica (RTS Sasvim prirodno - Zvaničan kanal)]
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/241299/Jovica-Stajic-pretrcao-Saharu Jovica Spajić pretrčao Saharu (Politika, J. Kavaja, 27.11.2012.)]
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/352156/Јовица-Спајић-се-припрема-за-најекстремнију-трку-на-свету Jovica Spajić se priprema za najekstremniju trku na svijetu (Politika, B.V. 30.03.2016.)]
* [http://mondo.rs/a931652/Info/Drustvo/Pretrcao-Himalaje-Jovica-Spajic-pobedio-u-ultramaratonu.html Pretrčao Himalaje: Jovica Spajić pobedio u ultramaratonu (Mondo, 19.08.2016.)]
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/391559/Pripadnik-SAJ-a-pobedio-na-Dzungla-maratonu-kroz-Amazoniju Pripadnik SAJ-a pobedio na "Džungla maratonu" kroz Amazoniju (Politika, L.L.28.10.2017.)]
{{DEFAULTSORT:Spajić, Jovica}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Biografije, Priboj]]
[[Kategorija:Srbijanski atletičari]]
9ilw03bf32hchdv12poc1yjlmd6xijl
3429046
3429045
2022-08-27T15:14:45Z
109.111.238.19
Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
'''Jovica Spajić''' je jedan od najboljih [[Ultramaraton|ultramaratonaca]] na svetu.
Rođen je 15. januara 1987. godine kod [[Priboj]]a, u [[Lim|Polimlju]]. Nosilac je crnog pojasa u japanskoj [[Džiu-džica|džiu-džici]] i [[džudo]]u, [[Guinnessova knjiga rekorda|Ginisov rekorder]] (uradio je 2014. godine 30.000 trbušnjaka za 24 sata bez predaha) i pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice, SAJ, u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova [[Republika Srbija|Republike Srbije]]. Od [[2012.]] godine postao je reprezentativac Republike Srbije u ultramaratonu i od tada predstavlja svoju zemlju na najznačajnijim trkama izdržljivosti i takmičenjima. U svojoj prvoj trci "Sahara race" u dužini od 250 klimetara 2012. godine, Jovica je bio jedini predstavnik [[Balkan]]a i od 250 učesnika iz celog sveta osvojio je 17. mesto u ukupnom plasmanu, a 5. mesto u svojoj konkurenciji. U 2014. godini učestvovao je u ultramaratonima IAU u Srbiji, "Tor des Geants" u [[Alpi|Alpima]], "Milano – San Remo "u [[Italija|Italiji]], "Badwater" i "Icarus Florida Ultra Fest" u [[SAD|Americi]] gde je osvojio drugo mesto u ukupnoj konkurenciji, a prvo u svojoj starosnoj kategoriji, istrčavši i novi nacionalni rekord od 682,3 km.
==Spoljni linkovi==
* [https://www.youtube.com/watch?v=tQKsZXyHG8c Ultra Jovica (RTS Sasvim prirodno - Zvaničan kanal)]
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/241299/Jovica-Stajic-pretrcao-Saharu Jovica Spajić pretrčao Saharu (Politika, J. Kavaja, 27.11.2012.)]
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/352156/Јовица-Спајић-се-припрема-за-најекстремнију-трку-на-свету Jovica Spajić se priprema za najekstremniju trku na svijetu (Politika, B.V. 30.03.2016.)]
* [http://mondo.rs/a931652/Info/Drustvo/Pretrcao-Himalaje-Jovica-Spajic-pobedio-u-ultramaratonu.html Pretrčao Himalaje: Jovica Spajić pobedio u ultramaratonu (Mondo, 19.08.2016.)]
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/391559/Pripadnik-SAJ-a-pobedio-na-Dzungla-maratonu-kroz-Amazoniju Pripadnik SAJ-a pobedio na "Džungla maratonu" kroz Amazoniju (Politika, L.L.28.10.2017.)]
{{DEFAULTSORT:Spajić, Jovica}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Biografije, Priboj]]
[[Kategorija:Srbijanski atletičari]]
fxqewe9e0eu226bxp4x6vim30m6guf9
3429049
3429046
2022-08-27T15:54:41Z
AnToni
2325
Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/109.111.238.19|109.111.238.19]] ([[User talk:109.111.238.19|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Свифт|Свифт]]
wikitext
text/x-wiki
'''Jovica Spajić''' je jedan od najboljih [[Ultramaraton|ultramaratonaca]] na svijetu.
Rođen je 15. januara 1987. godine kod [[Priboj]]a, u [[Lim|Polimlju]]. Nosilac je crnog pojasa u japanskoj [[Džiu-džica|džiu-džici]] i [[džudo]]u, [[Guinnessova knjiga rekorda|Ginisov rekorder]] (uradio je 2014. godine 30.000 trbušnjaka za 24 sata bez predaha) i pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice, SAJ, u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova [[Republika Srbija|Republike Srbije]]. Od [[2012.]] godine postao je reprezentativac Republike Srbije u ultramaratonu i od tada predstavlja svoju zemlju na najznačajnijim trkama izdržljivosti i takmičenjima. U svojoj prvoj trci "Sahara race" u dužini od 250 klimetara 2012. godine, Jovica je bio jedini predstavnik [[Balkan]]a i od 250 učesnika iz cijelog svijeta osvojio je 17. mjesto u ukupnom plasmanu, a 5. mjesto u svojoj konkurenciji. U 2014. godini učestvovao je u ultramaratonima IAU u Srbiji, "Tor des Geants" u [[Alpi|Alpima]], "Milano – San Remo "u [[Italija|Italiji]], "Badwater" i "Icarus Florida Ultra Fest" u [[SAD|Americi]] gde je osvojio drugo mjesto u ukupnoj konkurenciji, a prvo u svojoj starosnoj kategoriji, istrčavši i novi nacionalni rekord od 682,3 km.
==Vanjski linkovi==
* [https://www.youtube.com/watch?v=tQKsZXyHG8c Ultra Jovica (RTS Sasvim prirodno - Zvaničan kanal)]
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/241299/Jovica-Stajic-pretrcao-Saharu Jovica Spajić pretrčao Saharu (Politika, J. Kavaja, 27.11.2012.)]
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/352156/Јовица-Спајић-се-припрема-за-најекстремнију-трку-на-свету Jovica Spajić se priprema za najekstremniju trku na svijetu (Politika, B.V. 30.03.2016.)]
* [http://mondo.rs/a931652/Info/Drustvo/Pretrcao-Himalaje-Jovica-Spajic-pobedio-u-ultramaratonu.html Pretrčao Himalaje: Jovica Spajić pobedio u ultramaratonu (Mondo, 19.08.2016.)]
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/391559/Pripadnik-SAJ-a-pobedio-na-Dzungla-maratonu-kroz-Amazoniju Pripadnik SAJ-a pobedio na "Džungla maratonu" kroz Amazoniju (Politika, L.L.28.10.2017.)]
{{DEFAULTSORT:Spajić, Jovica}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Biografije, Priboj]]
[[Kategorija:Srbijanski atletičari]]
n0y8dr5q1md5p69u8by9t8ckpy1ggn8
MediaWiki:Gadget-Shortdesc-helper.js
8
459687
3429069
3263805
2022-08-27T21:53:42Z
Srđan
73336
javascript
text/javascript
window.sdh = {};
/* These messages can be changed to localize Shortdesc helper for your wiki.
** If that is not necessary, then this can be removed, and English-language messages will be used. */
window.sdh.messages = {
/** Uncomment the following to change messages used in settings dialog */
/*
"libSettings-settings-title": "Postavke",
"libSettings-save-label": "Sačuvaj postavke",
"libSettings-cancel-label": "Otkaži",
"libSettings-showDefaults-label": "Prikaži predodređeno",
"libSettings-showCurrentSettings-label": "Prikaži trenutne postavke",
"libSettings-save-success-message": "Postavke za $1 uspješno su sačuvane.",
"libSettings-save-fail-message": "Ne mogu sačuvati postavke za $1.",
*/
/* Settings messages */
'sdh-settingsDialog-title': 'Postavke Pomoćnika za kratke opise',
'sdh-header-general': 'Opšte',
'sdh-header-appearance': 'Izgled',
'sdh-AddToRedirect-label': 'Dozvoli dodavanje kratkih opisa preusmjerenjima',
'sdh-AddToRedirect-help': 'Uključivanjem ove opcije preusmjerenja će imati dugme "dodaj", što će omogućiti dodavanje kratkog opisa. (preodređena vrijednost: isključeno)',
'sdh-InputWidth-label': 'Širina kutije u znakovima (preodređena vrijednost: 40)',
'sdh-FontSize-label': 'Veličina fonta u postocima (preodređena vrijednost: 100%)',
/* Initial view messages */
'sdh-missing-description': 'nedostaje <a href="/wiki/Wikipedia:Kratki opis">opis</a>',
/* Initial view buttons */
'sdh-add-label': 'dodaj',
'sdh-add-title': 'dodaj kratki opis',
'sdh-edit-label': 'uredi',
'sdh-edit-title': 'uredi kratki opis',
/* Editing messages */
'sdh-description-placeholder': 'kratki opis',
'sdh-summary-placeholder': 'ručni sažetak',
'sdh-save-label': 'Sačuvaj',
'sdh-save-title': 'Sačuvaj opis',
'sdh-cancel-label': 'Otkaži',
'sdh-cancel-title': 'Otkaži uređivanje',
'sdh-summary-label': 'Sažetak',
'sdh-summary-title': 'Prikaži polje za ručni upis sažetka',
'sdh-settings-title': 'Postavke',
/* Wikidata summary messages */
'sdh-wd-summary': '([[w:en:Wikipedia:Shortdesc helper|Shortdesc helper]])',
'sdh-wd-edit-failed': 'Ne mogu sačuvati na Wikipodatke.',
'sdh-wd-edit-failed-prefix': '\n\nWikipodaci su pružili sljedeće informacije:\n\n'
};
mw.loader.getScript( 'https://en.wikipedia.org/w/load.php?modules=ext.gadget.libSettings' ).then( function() {
mw.loader.load( 'https://en.wikipedia.org/w/load.php?modules=ext.gadget.Shortdesc-helper' );
})
iz5lobqvzpowvge9k9a3mqve17upzt0
Kolašinski proces
0
460513
3429057
3155846
2022-08-27T19:05:27Z
Истина као идеал
145308
wikitext
text/x-wiki
'''Kolašinski proces''' ili '''Vasojevićka afera''' je bilo suđenje iz 1909. pripadnicima opozicije crnogorskom knezu [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikoli Petroviću Njegošu]]. Od 103 osobe kojima se sudilo, na smrtnu kaznu je osuđeno 11 osoba, 51 na vremenske kazne, dok su 33 osobe proglašene nevinim. Ovaj događaj je pogoršao odnose Crne Gore i Srbije. [[Glas Crnogorca]] je pisao o osuđenima na smrtnu kaznu. Presuda je izvršena u ponedjeljak 16. novembra 1909. godine. U [[Andrijevica|Andrijevici]] su ubijeni potporučnik Petar Đinović, barjaktar Mihailo Jojić i Radisav Račić, a u [[Podgorica|Podgorici]] penzionirani komandir Petar Mitrović, Bratonožić i Ilija Božin Petrović, Kuč, preduzimač državnih građevina. <ref>{{Cite book|last= |first=|authorlink= |title=Глас Црногорца, бр. 49., Пресуда Великог Војног Суда|year=1909|url=http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=2873&skrd=1#|publisher=|pages=2., 3.|location=Цетиње|id= }}</ref> Kasnije su mnogi pomilovani, kao Đoko Ćosović i mnogi drugi iz [[Kuči|Kuča]], dvojica [[Vasojevići|Vasojevića]] i jedan čovjek iz [[Bjelopavlići|Bjelopavlića]]. <ref>{{Cite book|last= |first=|authorlink= |title=Цетињски Вјесник, бр. 68., Помиловњa|year=1910|url=http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=4125&skrd=1|publisher=|pages=2.|location=Цетиње|id= }}</ref> [[Lazar Tomanović]], ministar pravosuđa i ministar vanjskih poslova Crne Gore je o Kolašinskoj aferi u svojim memoarima zapisao: ''Kolašinska afera je posljedica neuspjha [[Bombaška afera (1907-1908)|bombaške afere]], uporni podzemni rad Beča.'' <ref>{{Cite book|last=Томановић|first=Лазар|authorlink= |title=Мемоари|year=2018|url= |publisher=ЦИД|pages=81.|location=Подгорица|id= }}</ref>
== Kritika ==
[[Adam Pribićević]] je u listu [[Srpsko kolo (novine)|Srpsko kolo]] od 26. novembra (9. decembra) 1909. godine pisao povodom osude sedam Crnogoraca na smrt i strijeljanju petorice zbog optužbe za pobunu: ''Ali neka bude uvjeren stari tiranin, da će krv one petorice pasti na njega i djecu njegovu. I Obrenovići su u Srbiji strijeljali, ali su dočekali da i njih strijeljaju. Bilo je i ruskih i francuskih i engleskih i drugih vladara, koji su vješali i strijeljali, ali su i oni dočekali strašnu uru. Dočekaće je i on za jamačno... Stid, sramota i prokletstvo narodno pokriće uspomenu izroda srpskih što su digli krvavu ruku na glave braće svoje, jer htjedoše slobode i pravde...'' <ref>{{Cite book|last=Прибићевић |first=Адам|authorlink= |title=Српско Коло, бр. 48., Стријељање у Црној Гори|year=1909|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref> <ref>{{Cite book|last= Вишњић |first= Чедомир |authorlink= |title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914.|year=2013|url= |publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник|pages=480.|location=Загреб, Београд|id=}}</ref>
== Reference ==
{{reference}}
[[Kategorija:Historija Crne Gore]]
gw4kalfudy7cgv8l8hswipa4lmdjbas
3429060
3429057
2022-08-27T20:00:34Z
AnToni
2325
Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Истина као идеал|Истина као идеал]] ([[User talk:Истина као идеал|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Andrija1234567|Andrija1234567]]
wikitext
text/x-wiki
'''Kolašinski proces''' ili '''Vasojevićka afera''' je bilo suđenje iz 1909. pripadnicima opozicije crnogorskom knezu [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikoli Petroviću Njegošu]]. Od 103 osobe kojima se sudilo, na smrtnu kaznu je osuđeno 11 osoba, 51 na vremenske kazne, dok su 33 osobe proglašene nevinim. Ovaj događaj je pogoršao odnose Crne Gore i Srbije. [[Glas Crnogorca]] je pisao o osuđenima na smrtnu kaznu. Presuda je izvršena u ponedjeljak 16. novembra 1909. godine. U [[Andrijevica|Andrijevici]] su ubijeni potporučnik Petar Đinović, barjaktar Mihailo Jojić i Radisav Račić, a u [[Podgorica|Podgorici]] penzionirani komandir Petar Mitrović i Ilija Božin Petrović, preduzimač državnih građevina. <ref>{{Cite book|last= |first=|authorlink= |title=Глас Црногорца, бр. 49., Пресуда Великог Војног Суда|year=1909|url=http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=2873&skrd=1#|publisher=|pages=2., 3.|location=Цетиње|id= }}</ref> Kasnije su mnogi pomilovani, kao Đoko Ćosović i mnogi drugi iz [[Kuči|Kuča]], dvojica [[Vasojevići|Vasojevića]] i jedan čovjek iz [[Bjelopavlići|Bjelopavlića]]. <ref>{{Cite book|last= |first=|authorlink= |title=Цетињски Вјесник, бр. 68., Помиловњa|year=1910|url=http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=4125&skrd=1|publisher=|pages=2.|location=Цетиње|id= }}</ref> [[Lazar Tomanović]], ministar pravosuđa i ministar vanjskih poslova Crne Gore je o Kolašinskoj aferi u svojim memoarima zapisao: ''Kolašinska afera je posljedica neuspjha [[Bombaška afera (1907-1908)|bombaške afere]], uporni podzemni rad Beča.'' <ref>{{Cite book|last=Томановић|first=Лазар|authorlink= |title=Мемоари|year=2018|url= |publisher=ЦИД|pages=81.|location=Подгорица|id= }}</ref>
== Kritika ==
[[Adam Pribićević]] je u listu [[Srpsko kolo (novine)|Srpsko kolo]] od 26. novembra (9. decembra) 1909. godine pisao povodom osude sedam Crnogoraca na smrt i strijeljanju petorice zbog optužbe za pobunu: ''Ali neka bude uvjeren stari tiranin, da će krv one petorice pasti na njega i djecu njegovu. I Obrenovići su u Srbiji strijeljali, ali su dočekali da i njih strijeljaju. Bilo je i ruskih i francuskih i engleskih i drugih vladara, koji su vješali i strijeljali, ali su i oni dočekali strašnu uru. Dočekaće je i on za jamačno... Stid, sramota i prokletstvo narodno pokriće uspomenu izroda srpskih što su digli krvavu ruku na glave braće svoje, jer htjedoše slobode i pravde...'' <ref>{{Cite book|last=Прибићевић |first=Адам|authorlink= |title=Српско Коло, бр. 48., Стријељање у Црној Гори|year=1909|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref> <ref>{{Cite book|last= Вишњић |first= Чедомир |authorlink= |title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914.|year=2013|url= |publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник|pages=480.|location=Загреб, Београд|id=}}</ref>
== Reference ==
{{reference}}
[[Kategorija:Historija Crne Gore]]
4u0r423lg3rxibiehf2a0457oh76xpc
Sonic: Superjež
0
466134
3429089
3401903
2022-08-28T09:59:28Z
2806:2F0:51C0:5448:1CFE:E047:DAA:8D41
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija film
| naziv = Sonic: Superjež
| poster = Sonikov film poster.jpg
| režija =
| producent = Jeff Fowler
| scenarist = Pat Casey, Josh Miller
| narator =
| uloge =
| muzika =
| žanr = afgkcijski film
| kinematografija =
| montaža =
| studio =
| distributer =
| datum =
| trajanje = 99 minuta
| zemlja = [[Sjedinjene Američke Države]]<br/ >[[Japan]]
| jezik = [[engleski jezik]]
| budžet = $81–95 milliona
| nasljednik = [[Sonic: Superjež 2]]
}}
'''''Sonic: Superjež''''', također poznat kao '''''Sonikov film''''' ({{Jez-en|Sonic the Hedgehog}}) jest akcijski film iz 2020. napravljen na temelju [[Sonic the Hedgehog|istoimenih]] igara. Režirao ga je [[Jeff Flower]], a napisali su ga [[Pat Casey]] i [[Josh Miller]]. Glas Sonicu daje [[Ben Schwartz]], dok [[Jim Carrey]] daje glas Eggmanu. U filmu, Sonic se udružuje sa šerifom Tomom Wachowskim, da nađe svoje izgubljene prstenove i pobjegne od Eggmana.
Razvoj filma počeo je u 1990-ima, ali nije prešao fazu planiranja sve dok [[Sony Pictures]] nije stekao filmska prava 2013. godine. Produkcija je uključivala saradnju japanskog studija Marza Animation Planet Sega Sammyja, s Fowlerom koji je priveden za režiju 2016. Nakon što je Sony preokrenuo projekt, [[Paramount Pictures]] ga je preuzeo 2017. Veći dio glumačke postave potpisao je u augustu 2018. i glavni dio snimanja filma odvijao se između septembra i oktobra te godine u [[Vancouver]]u i na istoimenom ostrvu. Nakon negativne reakcije na prvi trailer 2019., izdavanje filma kasnilo je tri mjeseca kako bi redizajnirali lik Sonica.yhp
== Radnja ==
Sonic, vanzemaljski plavi jež koji može trčati nadzvučnim brzinama, nađe se u potrazi za plemenom ehida zbog svoje moći. Njegov čuvar, Owl Longclaw, daje mu vreću s prstenovima koji mogu kreirati portale na drugim planetima, koristeći jedan da ga pošalje na Zemlju dok ga ona štiti od ehida, a također daje Sonic mapu planetu ispunjenom gljivama na korištenje ako na Zemlji nađe probleme. Deset godina kasnije, Sonic uživa u tajnom životu u blizini gradića Green Hills u državi Montana, ali čezne za prijateljstvom. Idolizira lokalnog šerifa, Tom Wachowski i njegovu suprugu veterinara, Maddie, nesvjesni da se par uskoro planira preseliti u San Francisco, jer je Toma angažirala policijska uprava San Francisca.
Jednu noć Sonic, sav tužan i depresivan, počne igrati bejzbol sam samcat. Postao je još tužniji, pa je rezultatom tuge, trčao oko bejzbol terena, i time stvorio elektromagnetni impuls. Eggman postaje zadužen od strane Ministarstva Obrane Sjedinjenih Američkih Država da sazna razlog elekromagnetnog impulsa. Eggman uspije saznati, i time počne tražiti Sonica, koji se krije u šerifovoj šupi. Šerif je saznao za Sonica i slučajno ga upucao sa sredstvom za smirenje. Šerif je nosio majcu na kojoj piše <nowiki>''San Francisco'', i kada je upucao Sonica sa sredstvom za smirenje, Sonic je pročitao ''San Francisco''</nowiki>, i slučajno bacio jedan prsten, čime otvara portal i baca vreću sa prstenovima u portal. Šerif se složi da pomogne Sonicu da se sakrije od Eggmana u njegovoj kući.
Eggman nailazi na jedno od Sonic-ovih dlaka, otkrivajući snagu s u njemu sa kojom može potaknuti svoje robove i postaje opsjednut hvatanjem Sonica. Dok ih pronalazi, Tom razgovara o svojim planovima napuštanja Green Hillsa (grada u kojem Sonic živi), što Sonic ne odobrava. Ubrzo nakon poraza robota koji je poslao Robotnik, eksplozija ozljeđuje Sonica. Stigavši u San Francisco, Tom ga dovodi do Maddie, koja ga oživljava. Dok Tom objašnjava Maddie svoju situaciju, Sonic dobiva novi par tenisica od Maddieine nećakinje. Grupa se upućuje na piramidu Transamerica, gdje je sletila Sonicina vreća prstenova, i obnavlja ih. Robotnik stiže u letećem zrakoplovu i napada ih, prisiljavajući Sonic da upotrijebi prsten kako bi Toma i Maddie poslali na Green Hills.
Sonic bježi od Eggmana koji koristi snagu Sonicovog pera da odgovara njegovoj brzini. Njih dvoje sudjeluju u potjeri širom svijeta, da bi se na kraju vratili na Green Hills. Robotnik onesposobljava Sonica, ali Tom i ostali mještani interveniraju, omogućujući Sonicu da povrati snagu i povrati izgubljenu energiju. Nadvladavši Robotnika, Sonic ga poražava šaljući ga na planet gljiva. Nakon incidenta, Tom i Maddie odlučuju ostati u Green Hillsu i pustiti Sonica da živi s njima. Američka vlada briše sve dokaze o događajima, uključujući zapise o postojanju Eggmana. U međuvremenu, ludi Eggman, koji je još u posjedu Sonicovog pera, započinje zavjeru svoje osvete.
U zadnjoj sceni, može se viditi Sonicov prijatelj Tails, koji započinje potragu za Sonicom.
== Uloge ==
{| class="wikitable"
!Ime lika
!Glas/glumac
|-
|[[Sonic the Hedgehog (lik)|Sonic/Sonik]]
|Ben Schwartz
|-
|Tom Wachowski
|[[James Marsden]]
|-
|Doktor Robotnik
|Jim Carrey
|-
|Agent Stone
|Lee Majdoub
|-
|Maddie Wachowski
|[[Tika Sumpter]]
|-
|Wade Whipple
|[[Adam Pally]]
|-
|Rachel
|[[Natasha Rothwell]]
|-
|Jojo
|Meloday Niemann
|-
|Ludi Carl
|[[Frank C. Turner]]
|-
|Bennington
|[[Neal McDonough]]
|-
|Kandža/Longclaw
|Donna Jay Fulks
|-
|Konobarica
|[[Shannon Chan-Kent]]
|}
== Reference ==
<references responsive="" />
{{Sonic the Hedgehog}}
[[Kategorija:Sonic the Hedgehog]]
[[Kategorija:Animirani filmovi Paramount Picturesa]]
[[Kategorija:Filmovi Paramount Picturesa]]
6abotlqk5g18qx3r09neods4drwzvv7
3429093
3429089
2022-08-28T10:21:20Z
KWiki
9400
Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2806:2F0:51C0:5448:1CFE:E047:DAA:8D41|2806:2F0:51C0:5448:1CFE:E047:DAA:8D41]] ([[User talk:2806:2F0:51C0:5448:1CFE:E047:DAA:8D41|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija film
| naziv = Sonic: Superjež
| poster = Sonikov film poster.jpg
| režija =
| producent = Jeff Fowler
| scenarist = Pat Casey, Josh Miller
| narator =
| uloge =
| muzika =
| žanr = akcijski film
| kinematografija =
| montaža =
| studio =
| distributer =
| datum =
| trajanje = 99 minuta
| zemlja = [[Sjedinjene Američke Države]]<br/ >[[Japan]]
| jezik = [[engleski jezik]]
| budžet = $81–95 milliona
| nasljednik = [[Sonic: Superjež 2]]
}}
'''''Sonic: Superjež''''', također poznat kao '''''Sonikov film''''' ({{Jez-en|Sonic the Hedgehog}}) jest akcijski film iz 2020. napravljen na temelju [[Sonic the Hedgehog|istoimenih]] igara. Režirao ga je [[Jeff Flower]], a napisali su ga [[Pat Casey]] i [[Josh Miller]]. Glas Sonicu daje [[Ben Schwartz]], dok [[Jim Carrey]] daje glas Eggmanu. U filmu, Sonic se udružuje sa šerifom Tomom Wachowskim, da nađe svoje izgubljene prstenove i pobjegne od Eggmana.
Razvoj filma počeo je u 1990-ima, ali nije prešao fazu planiranja sve dok [[Sony Pictures]] nije stekao filmska prava 2013. godine. Produkcija je uključivala saradnju japanskog studija Marza Animation Planet Sega Sammyja, s Fowlerom koji je priveden za režiju 2016. Nakon što je Sony preokrenuo projekt, [[Paramount Pictures]] ga je preuzeo 2017. Veći dio glumačke postave potpisao je u augustu 2018. i glavni dio snimanja filma odvijao se između septembra i oktobra te godine u [[Vancouver]]u i na istoimenom ostrvu. Nakon negativne reakcije na prvi trailer 2019., izdavanje filma kasnilo je tri mjeseca kako bi redizajnirali lik Sonica.
== Radnja ==
Sonic, vanzemaljski plavi jež koji može trčati nadzvučnim brzinama, nađe se u potrazi za plemenom ehida zbog svoje moći. Njegov čuvar, Owl Longclaw, daje mu vreću s prstenovima koji mogu kreirati portale na drugim planetima, koristeći jedan da ga pošalje na Zemlju dok ga ona štiti od ehida, a također daje Sonic mapu planetu ispunjenom gljivama na korištenje ako na Zemlji nađe probleme. Deset godina kasnije, Sonic uživa u tajnom životu u blizini gradića Green Hills u državi Montana, ali čezne za prijateljstvom. Idolizira lokalnog šerifa, Tom Wachowski i njegovu suprugu veterinara, Maddie, nesvjesni da se par uskoro planira preseliti u San Francisco, jer je Toma angažirala policijska uprava San Francisca.
Jednu noć Sonic, sav tužan i depresivan, počne igrati bejzbol sam samcat. Postao je još tužniji, pa je rezultatom tuge, trčao oko bejzbol terena, i time stvorio elektromagnetni impuls. Eggman postaje zadužen od strane Ministarstva Obrane Sjedinjenih Američkih Država da sazna razlog elekromagnetnog impulsa. Eggman uspije saznati, i time počne tražiti Sonica, koji se krije u šerifovoj šupi. Šerif je saznao za Sonica i slučajno ga upucao sa sredstvom za smirenje. Šerif je nosio majcu na kojoj piše <nowiki>''San Francisco'', i kada je upucao Sonica sa sredstvom za smirenje, Sonic je pročitao ''San Francisco''</nowiki>, i slučajno bacio jedan prsten, čime otvara portal i baca vreću sa prstenovima u portal. Šerif se složi da pomogne Sonicu da se sakrije od Eggmana u njegovoj kući.
Eggman nailazi na jedno od Sonic-ovih dlaka, otkrivajući snagu s u njemu sa kojom može potaknuti svoje robove i postaje opsjednut hvatanjem Sonica. Dok ih pronalazi, Tom razgovara o svojim planovima napuštanja Green Hillsa (grada u kojem Sonic živi), što Sonic ne odobrava. Ubrzo nakon poraza robota koji je poslao Robotnik, eksplozija ozljeđuje Sonica. Stigavši u San Francisco, Tom ga dovodi do Maddie, koja ga oživljava. Dok Tom objašnjava Maddie svoju situaciju, Sonic dobiva novi par tenisica od Maddieine nećakinje. Grupa se upućuje na piramidu Transamerica, gdje je sletila Sonicina vreća prstenova, i obnavlja ih. Robotnik stiže u letećem zrakoplovu i napada ih, prisiljavajući Sonic da upotrijebi prsten kako bi Toma i Maddie poslali na Green Hills.
Sonic bježi od Eggmana koji koristi snagu Sonicovog pera da odgovara njegovoj brzini. Njih dvoje sudjeluju u potjeri širom svijeta, da bi se na kraju vratili na Green Hills. Robotnik onesposobljava Sonica, ali Tom i ostali mještani interveniraju, omogućujući Sonicu da povrati snagu i povrati izgubljenu energiju. Nadvladavši Robotnika, Sonic ga poražava šaljući ga na planet gljiva. Nakon incidenta, Tom i Maddie odlučuju ostati u Green Hillsu i pustiti Sonica da živi s njima. Američka vlada briše sve dokaze o događajima, uključujući zapise o postojanju Eggmana. U međuvremenu, ludi Eggman, koji je još u posjedu Sonicovog pera, započinje zavjeru svoje osvete.
U zadnjoj sceni, može se viditi Sonicov prijatelj Tails, koji započinje potragu za Sonicom.
== Uloge ==
{| class="wikitable"
!Ime lika
!Glas/glumac
|-
|[[Sonic the Hedgehog (lik)|Sonic/Sonik]]
|Ben Schwartz
|-
|Tom Wachowski
|[[James Marsden]]
|-
|Doktor Robotnik
|Jim Carrey
|-
|Agent Stone
|Lee Majdoub
|-
|Maddie Wachowski
|[[Tika Sumpter]]
|-
|Wade Whipple
|[[Adam Pally]]
|-
|Rachel
|[[Natasha Rothwell]]
|-
|Jojo
|Meloday Niemann
|-
|Ludi Carl
|[[Frank C. Turner]]
|-
|Bennington
|[[Neal McDonough]]
|-
|Kandža/Longclaw
|Donna Jay Fulks
|-
|Konobarica
|[[Shannon Chan-Kent]]
|}
== Reference ==
<references responsive="" />
{{Sonic the Hedgehog}}
[[Kategorija:Sonic the Hedgehog]]
[[Kategorija:Animirani filmovi Paramount Picturesa]]
[[Kategorija:Filmovi Paramount Picturesa]]
h685dr0802zfduz9ywfvs47yu11rcm4
Spomenici narodnooslobodilačke borbe u Bosanskom Petrovcu
0
467821
3429066
3391051
2022-08-27T21:37:45Z
J budissin
3046
slika
wikitext
text/x-wiki
'''Spomenici NOB-e u Bosanskom Petrovcu''' predstavljaju sjećanje na [[Fašizam|antifašističku]] borbu u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] stanovništva petrovačkog područja. Podignuto je nekoliko spomenika.
'''[[Spomenik u Vođenici]]'''. Nakon što su u [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] 1941. god. [[Sile Osovine]] okupirale [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslavije]], područje današnje općine [[Bosanski Petrovac]], našlo se u novostvorenoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Nakon nekoliko mjeseci okupacije, i [[Genocid u NDH|nacionalne politike u NDH]], stanovništvo Bosanskog Petrovca se organizovalo i priključilo brojnim oružanim jedinicama u Bosni i Hercegovini. Tokom jeseni 1941. god.
na ideološkoj osnovi došlo je do podjele pobunjenog stanovništva. Stanovnici Bosanskog Petrovca većim dijelom su se priključili [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], koju su predvodile [[Partizani|partizanske]] snage. U toj borbi živote su izgubili mnogi borci i civilno stanovništvo.<ref name="Vođenica">{{Cite web |url= http://www.znaci.net/00003/686.htm |title= Mile Tešić: ZLODJELA USTAŠA U DONJOJ VOĐENICI |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 6, strana 468 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 20. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160320075216/http://www.znaci.net/00003/686.htm |url-status= dead }}</ref> Tokom 1950-ih XX vijeka u naselju [[Vođenica]] izrađeno je prvo spomen obilježje od [[kamen]]ih blokova, a u vrijeme sedamdesetih izrađen je [[beton]]ski spomenik, visok 6 m. Ime autora nije poznato. Na spomeniku su, sa svih strana, [[granit]]ne ploče sa imenima žrtava.
Početkom XXI vijeka spomenik je izvan bilo kakve brige i čitav prostor je neuređen i oštećen. Granitne ploče su oštećene ili u potpunosti razvaljene. Ne postoje nikakve komemorativne svečanosti niti pokušaji da se spomenik dovede u pristojno stanje, pa se može smatrati potpuno zaboravljenim.<ref name="Spomenik u Vođenici">{{Cite web|url=http://www.spomenikdatabase.org/vodjenica|title=Donald Niebyl: Name: Monument to the Revolution - Location: Vođenica, Bosnia|work=Spomenik Database|accessdate=12. 9. 2017}}</ref>
'''[[Spomenik u Bravsku]]'''. Podignut je borcima i civilnim žrtvama tokom [[Bosanski Petrovac u NOB|Narodnooslobodilačke borbe]] sa područja [[Bravsko polje|Bravska]].<ref name="Bravsko">{{Cite web |url= http://www.znaci.net/00003/744.php |title= Dušan Grbić: Strijeljanja u Donjem Bravsku 29. 7. 1941. godine |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 1 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 20. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160320092305/http://www.znaci.net/00003/744.php |url-status= dead }}</ref> Spomenik je rad Mirka Radulovića. [[Rat u Bosni i Hercegovini|Nakon rata 1992-1995]] spomenik je bez ikakvog održavanja.<ref name="Spomenik u Bravsku">{{Cite web|url=http://www.spomenikdatabase.org/bravsko|title=Donald Niebyl: Monument to the Fallen Fighters of the National Liberation War (Spomenik palim borcem v NOB) - Location: Bravsko, FBiH, Bosnia & Herzegovina)|work=Spomenik Database|accessdate=12. 9. 2017}}</ref>
'''[[Spomenik u Driniću]]''' podignut je na ulasku u [[Drinić (Petrovac)|Drinić]] borcima antifašistima iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], zanimljivog izgleda i interesantne umjetničke ideje iz sedamdesetih godina prošloga vijeka. Odmah pored ovog impozantnog zdanja nalazi se i spomen ploča žrtvama fašističkog terora ovoga kraja.<ref>{{Cite web |url=http://www.drinic.rs.ba/svetinje.htm |title=Spomenik u Driniću |access-date=24. 8. 2020 |archive-date=25. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200925165122/http://www.drinic.rs.ba/svetinje.htm |url-status=dead }}</ref> Dolaskom proleterskih jedinica u područje Bosanskog Petrovca 1942. god, došao je i veliki broj ranjenika. Najprije se smještaju u Drinić. Bilo je to očuvano i nešto bogatije selo u koje se smješta Centralna bolnica sa 700 ranjenika. Kasnije se ranjenici razmještaju po ostalim selima i novoizgrađenim šumskim paviljonima u Jasikovcu, Slatini, Šobotovcu i Ataševcu. Za sve je bila obezbijeđena hrana, odjeća i obuća, posuđe.
'''[[Spomen biste narodnih heroja u Bosanskom Petrovcu]]''' u čast 22 [[Narodni heroj Jugoslavije|narodna heroja]], po čemu je Bosanski Petrovac bio na prvom mjestu po broju narodnih heroja u odnosu na broj stanovnika. Biste su uklonjene nakon rata 1992-1995. godine.
'''[[Spomen obilježje u Vrtoču]]''' u potpunosti je obnovljeno i svojom simbolikom čuva sjećanje na 408 boraca i 768 žrtava fašističkog terora iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sa područja [[Vrtoče (Bosanski Petrovac)|Vrtoča]], [[Bjelaj]]a, [[Prkosi|Prkosa]] i [[Oraško Brdo|Oraškog Brda]].<ref name="VRTOČE">{{Cite web |url= http://www.znaci.net/00003/744.php |title= Petar Radošević: Teror ustaša u Vrtoču |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 1 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 20. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160320092305/http://www.znaci.net/00003/744.php |url-status= dead }}</ref>
'''[[Spomenik u Medenom polju]]'''. Spomenik predstavlja sjećanje ne samo na poginule, nego i na početak partizanskog vazduhoplovstva vezanog za [[Aerodrom Medeno Polje]].<ref name="Petrovac u Nob">{{Cite web |url= http://www.znaci.net/00003/687.htm |title= Dimitrije Kovijanić: NA AERODROMU KOD BOSANSKOG PETROVCA |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 7 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 20. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160320111643/http://www.znaci.net/00003/687.htm |url-status= dead }}</ref> Sa ovog improvizovanog aerodroma prebačeno je preko 2000 ranjenika u savezničke bolnice u [[Italija|Italiji]]. Uz spomen tablu postavljen je i vojni transportni avion Daglas C-47s (DC-3). [[Avion]] je nakon posljednjeg rata uništen eksplozivom i odnešen u staro gvožđe. Spomenik je bez održavanja.
[[Aerodrom]] je bio i inspiracija [[Hajrudin Krvavac|Hajrudinu Krvavcu]] za njegov film ''Partizanska eskadrila'' snimljen 1979. god.
Osnovni spomenik, nepoznatog autora, podignut je 1982. god. Predstavlja spojena tri luka koja prave slovo ''U'' visine 8 m.<ref name="Spomenik u Medenom Polju">{{Cite web|url=http://www.spomenikdatabase.org/medeno-polje|title=Donald Niebyl: Name: Monument to the Partisan Air Squadron Location: Medeno Polje, FBiH, Bosnia & Herzegovina|work=Spomenik Database|accessdate=12. 9. 2017}}</ref>
'''[[Titov voz na Oštrelju]]''' je [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Titov voz">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Bos%20Petrovac_Titov%20voz%20BOS.pdf |title= Partizanski – Titov voz na Oštrelju |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 9. 6. 2017 }}{{Mrtav link}}</ref>
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prugu na području Oštrelja koristili su [[partizani]] u nekoliko navrata.<ref name="Partizanska željeznica">{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00003/686.htm |title=Jovo Došen, PARTIZANSKE ŽELJEZNICE |work=Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 6 |accessdate=9. 2. 2016 |archive-date=20. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160320075216/http://www.znaci.net/00003/686.htm |url-status=dead }}</ref> U upravi željeznica NDH u [[Zagreb]]u cijelo vrijeme je bila označena crvenom bojom – ne radi. [[Vrhovni štab NOVJ]], sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]], 8. oktobra 1942. godine iz pravca Mliništa dolazi na Oštrelj i smješta se u manju kompoziciju. Oštrelj je tada bio u sastavu slobodne teritorije [[Bihaćka republika|Bihaćke republike]]. Obuhvat Bihaćke republike zauzimao je dužinu od 250 km i širinu oko 80 do 100 km. U tom trenutku ova lokomotiva sa kompozicijom bila je jedini voz koji je saobraćao na teritoriji Europe koja nije bila okupirana od strane [[Treći rajh|Njemačke]].
== Galerija ==
<gallery>
Spomenik u Vođenici.jpg|Spomenik u Vođenici
Bravsko - Spomenik NOB-e.jpg|Spomenik u Bravsku
Memorijalna zona u Driniću.jpg|Spomenik u Driniću
Bista u parku Bos Petrovac.jpg|Spomen bista, jedna od 22 koje su bile postavljene u spomen parku
Vrtoče - Spmenik NOB-e.jpg|Spomenik u Vrtoču
Medeno polje - spomenik iz NOB.jpg|Spomenik na partizanskom aerodromu Medeno polje
Bihac Partisan Monument 1982.jpeg|Spomen ploča u Medenom Polju
Oštrelj – Proleterka 03.jpg|[[Titov voz na Oštrelju]]
</gallery>
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Spomenici narodnooslobodilačke borbe u Bosni i Hercegovini|Bosanski Petrovac]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Petrovac]]
jaro1tudhykbbce464p6wh73f86y4yd
Predsjednik Rusije
0
469710
3429086
3428753
2022-08-28T07:09:35Z
93.170.189.132
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija službena pozicija
| pozicija = Predsjednik
| tijelo = Ruske Federacije
| nativni_naziv =
| oznaka = Emblem of the President of Russia.svg
| oznakavel = 120
| oznakatekst = Predsjednički pečat
| zastava = Standard of the President of the Russian Federation.svg
| zastavavel = 130
| zastavatekst = Predsjednička zastava
| slika = Владимир Путин (18-06-2022).jpg
| slikavel =
| tekst =
| trenutno = [[Vladimir Putin]]
| trenutnood = 7. maja 2012.
| odjel = {{plainlist|
* [[Izvršna grana vlasti Rusije]]
* [[Predsjednička administracija Rusije]]
}}
| stil =
| vrsta =
| status = [[Šef države]]
| skraćenica = PORF, POR
| član =
| izvještava =
| prebivalište = Moskovski kremlj<br />(Zvanično)<br />Novo-Ogaryovo<br />(Za stanovanje)
| sjedište = [[Moskva]]
| predlagač =
| imenujega =
| imenujega_kvalificiran =
| mandat = Šest godina,
| mandat_kvalificiran = jedan uzastopni reizbor
| konstituirani_instrument = [[Ustav Rusije]]
| prethodnik =
| inauguralni =
| osnivanje = 10. juli 1991.
| osnivač =
| imenovano_po =
| prvi = [[Boris Jeljcin]]
| posljednji =
| ukinuto =
| sukcesija =
| neslužbeni_nazivi =
| zamjenik = [[Premijer Rusije]]
| plata = 136.000 $ godišnje
| veb-sajt =
| fusnote =
}}
'''Predsjednik Ruske Federacije''', je [[šef države]] i vrhovni komandant [[Rusija|ruskih]] oružanih snaga. Bira se na 6 godina i može biti izabran za još jedan ili više mandata. Najviši je državni funkcioner i neprikosnoveno lice.
1991. godine ured predsjedika je nakratko bio poznat kao predsjednik Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike do [[25. decembar|25. decembra]] [[1991]]. Prema ruskom ustavu iz [[1978.]], predsjednik Rusije bio je šef [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] i bio na čelu Vijeća ministara Rusije. Prema trenutnom Ustavu Rusije iz [[1993.]] godine, predsjednik Rusije nije dio ruske vlade koja vrši izvršnu vlast.<ref>I.E. Kozlova and O. E. Kutafin, Konstitutsionnoe Pravo Rossii (Ustavni zakon Ruske Federacije) (4. ed, 2006.) str. 383.</ref>
U svim slučajevima kada predsjednik ne može ispuniti svoje dužnosti, onda [[Premijer Rusije|premijer]], kao drugi najviši državni funkcioner, postaje vršilac dužnosti predsjednika Rusije.<ref>{{cite web |url=http://eng.constitution.kremlin.ru/#article-92-3 |title=Конституция Российской Федерации |publisher=Eng.constitution.kremlin.ru |language=ruski |accessdate=3. 3. 2014}}</ref>
Ovlasti predsjednika Rusije uključuje izvršenje saveznog zakona, uz odgovornost imenovanja saveznih [[ministar]]a, diplomatskih, regulatornih i pravosudnih službenika, i zaključivanje ugovora sa stranim ovlaštenjima uz savjet i saglasnost Državne dume i Vijeća Federacije. Predsjednik je dalje ovlašćen da daje savezno pomilovanje i odsustva, te da saziva i prekida saveznu skupštinu pod vanrednim okolnostima. Predsjednik takođe usmjerava vanjsku i unutrašnju politiku [[Rusija|Ruske Federacije]].
Trenutni predsjednik je [[Vladimir Putin]], obnašavši dužnost predsjednika od [[7. maj]]a [[2012.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/putin-preuzeo-duznost-predsjednika/120507050 |title=Putin preuzeo dužnost predsjednika |publisher=Klix.ba |accessdate=7. 5. 2012}}</ref>
==Spisak predsjednika==
{| class="wikitable"
|-
!! colspan=2|Ime i prezime !! Vrijeme na vlasti !! colspan=2|Stranka
|-
| [[Datoteka:Борис Николаевич Ельцин.jpg|70p]]
| [[Boris Jeljcin]]
| 10. juli 1991 – 31. decembar 1999.
|style="background-color:#DDDDDD |
| [[Nezavisni (politika)|Nezavisni]]
|-
| [[Datoteka:Vladimir Vladimirovich Putin.jpg|70p]]
| [[Vladimir Putin]]
| 7. maj 2000 – 7. maj 2008.
|style="background-color:#DDDDDD |
| [[Nezavisni (politika)|Nezavisni]]
|-
| [[Datoteka:Dmitry Anatolyevich Medvedev.jpg|70p]]
| [[Dmitrij Medvedev]]
| 7. maj 2008 – 7. maj 2012.
|style="background-color:#0C2C84 |
| [[Jedinstvena Rusija]]
|-
| [[Datoteka:Vladimir Vladimirovich Putin (2nd Presidency).jpg|70p]]
| [[Vladimir Putin]]
| 7. maj 2012 – ''trenutni''
|style="background-color:#DDDDDD |
| [[Nezavisni (politika)|Nezavisni]]
|}
==Reference==
{{Reference}}
==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|President of Russia}}
{{Vođe evropskih država}}
{{Predsjednici Ruske Federacije}}
[[Kategorija:Ruski predsjednici| ]]
[[Kategorija:Politika Rusije]]
[[Kategorija:Predsjednici po državama|Rusija]]
shjhft7xg7exu4nr2pb72f25lplhtn9
Šablon:Evropsko prvenstvo u košarci 2022.
10
470038
3429095
3237178
2022-08-28T10:27:44Z
Semso98
54573
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
| ime = Evropsko prvenstvo u košarci 2022.
| naslov = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.]]
| naslovstil = background:#FFA500;
| grupastil = background:#FFA500;
| podaciklasa = hlist
| grupa1 = Faze
| podaci1 =
* [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022 - grupa A|Grupa A]]
* [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022 - grupa B|Grupa B]]
* [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022 - grupa C|Grupa C]]
* [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022 - grupa D|Grupa D]]
* [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022 - nokaut faza|Nokaut faza]]
* [[Finale Evropskog prvenstva u košarci 2022.|Finale]]
| grupa2 = Opšte
| podaci2 =
* [[Sastavi ekipa na Evropskom prvenstvu u košarci 2022.|Sastavi]]
* [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|Kvalifikacije]]
| grupa3 = Dvorane
| podaci3 =
* [[Lanxess Arena]] ([[Köln]])
* [[Mediolanum Forum]] ([[Milano]])
* [[Mercedes-Benz Arena (Berlin)|Mercedes-Benz Arena]] ([[Berlin]])
* [[02 Arena (Prag)|O2 Arena]] ([[Prag]])
* [[Tbilisi Sports Arena]] ([[Tbilisi]])
| grupa4 = Ekipe
| podaci4 =
* [[Košarkaška reprezentacija Belgije|Belgija]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
* [[Košarkaška reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]
* [[Košarkaška reprezentacija Češke|Češka]] (domaćin)
* [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]]
* [[Košarkaška reprezentacija Finske|Finska]]
* [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
* [[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
* [[Košarkaška reprezentacija Gruzije|Gruzija]] (domaćin)
* [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
* [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]] (domaćin)
* [[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]
* [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]
* [[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
* [[Košarkaška reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
* [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačka]] (domaćin)
* [[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
* [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]]
* [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]
* [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]
* [[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]]
* [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
* [[Košarkaška reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]]
}}
4bb1tiuel4xv2888zx4uojrdo0q6yho
Korisnik:Palapa/Predsjednik Vanuatua
2
490400
3429054
3409479
2022-08-27T17:11:56Z
Mike Rohsopht
140274
([[c:GR|GR]]) [[File:Esmon Saimon profile.svg]] → [[File:Esmon Saimon 2018.jpg]]
wikitext
text/x-wiki
'''Predsjednik Vanuatua''' ( {{Jez-fr|Président du Vanuatu}} ) je šef države [[Vanuatu]]. Predsjednika na petogodišnji mandat bira [[Izborni koledž|elektorski kolegij]] koji se sastoji od [[Parlament|Parlamenta]] i [[Predsjednik|predsjednika]] regionalnih vijeća.
Predsjednikova uloga je uglavnom ceremonijalna. Jedna funkcija koja je njemu ili njoj rezervisana po [[Ustav Vanuatua|Ustavu]] je imenovanje glavnog sudije [[Vrhovni sud Vanuatua|Vrhovnog suda Vanuatua]] i tri druge sudije.
U slučaju upražnjenog mjesta, [[Lista predsjednika parlamenta Vanuatua|predsjednik parlamenta]] će biti vršilac dužnosti predsjednika Vanuatua.
Od 1906. do 1980. [[Spisak stalnih komesara Novih Hebrida|stalni komesari Novih Hebrida]] bili su britanski i francuski kolonijalni zvaničnici. Od 1887. do 1906. [[Novi Hebridi|Nove Hebride]] su vodili [[Anglo-francuska združena pomorska komisija|anglo-francuski zajednički pomorski komesari]].
Trenutni predsjednik je [[Tallis Obed Moses]], od 6. jula 2017. godine. Naredni izbori zakazani su za [[Predsjednički izbori u Vanuatuu 2022|2022.]] godinu. <ref>{{Cite web|url=https://country.eiu.com/article.aspx?articleid=1055671089&Country=Vanuatu&topic=Politics&subtopic=_4|title=Presidential election concludes|website=country.eiu.com|access-date=2022-02-08}}</ref>
== Spisak predsjednika ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
! rowspan=2| {{abbr|No.|Number}}
! rowspan=2| Portrait
! rowspan=2| Name<br />{{small|(Birth–Death)}}
! colspan=3| Term of office
! rowspan=2| Political party
|-
! Took office
! Left office
! Time in office
|-
{{Officeholder table
| order2 = 1
| image = Ati George Sokomanu, (cropped).jpg |bSize =80
| officeholder = [[Ati George Sokomanu]]
| born_year = 1937
| died_year =
| term_start = 30 July 1980
| term_end = 17 February 1984
| timeinoffice = {{ayd|1980|07|30|1984|02|17}}
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Frederick Karlomuana Timakata]]
| born_year = 1936
| died_year = 1995
| term_start = 17 February 1984
| term_end = 8 March 1984
| timeinoffice = {{ayd|1984|02|17|1984|03|08}}
| acting = y
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = (1)
| image = Ati George Sokomanu, (cropped).jpg |bSize =80
| officeholder = [[Ati George Sokomanu]]
| born_year = 1937
| died_year =
| term_start = 8 March 1984
| term_end = 12 January 1989
| timeinoffice = {{ayd|1984|03|08|1989|01|12}}
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Onneyn Tahi]]
| born_year = 1944
| died_year = 1998
| term_start = 12 January 1989
| term_end = 30 January 1989
| timeinoffice = {{ayd|1989|01|12|1989|01|30}}
| acting = y
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = 2
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Frederick Karlomuana Timakata]]
| born_year = 1936
| died_year = 1995
| term_start = 30 January 1989
| term_end = 30 January 1994
| timeinoffice = {{ayd|1989|01|30|1994|01|30}}
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Alfred Maseng]]
| born_year = ?
| died_year = 2004
| term_start = 30 January 1994
| term_end = 2 March 1994
| timeinoffice = {{ayd|1994|01|30|1994|03|02}}
| acting = y
| alt_party = Union of Moderate Parties
}}
{{Officeholder table
| order2 = 3
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Jean Marie Leye Lenelgau]]
| born_year = 1932
| died_year = 2014
| term_start = 2 March 1994
| term_end = 2 March 1999
| timeinoffice = {{ayd|1994|03|02|1999|03|02}}
| alt_party = Union of Moderate Parties
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = Edward Natapei 2009.jpg |bSize =80
| officeholder = [[Edward Natapei]]
| born_year = 1954
| died_year = 2015
| term_start = 2 March 1999
| term_end = 24 March 1999
| timeinoffice = {{ayd|1999|03|02|1999|03|24}}
| acting = y
| alt_party = Vanua'aku Pati
}}
{{Officeholder table
| order2 = 4
| image = |bSize =80
| officeholder = [[John Bani]]
| born_year = 1941
| died_year =
| term_start = 24 March 1999
| term_end = 24 March 2004
| timeinoffice = {{ayd|1999|03|24|2004|03|24}}
| alt_party = Union of Moderate Parties
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Roger Abiut]]
| born_year = 1972
| died_year =
| term_start = 24 March 2004
| term_end = 12 April 2004
| timeinoffice = {{ayd|2004|03|24|2004|04|12}}
| acting = y
| alt_party = Vanuatu Labour Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = 5
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Alfred Maseng]]
| officeholder_note = ''De facto''
| born_year = ?
| died_year = 2004
| term_start = 12 April 2004
| term_end = 11 May 2004<br>{{small|(Election invalidated)}}<ref name=pacnews>{{cite news|title=VANUATU: President Removed by Supreme Court|url=http://www.pacificmagazine.net/news/2004/05/11/vanuatu-president-removed-by-supreme-court|work=[[RNZI]]|publisher=[[Pacific Magazine]]|date=2004-05-11|access-date=2008-08-01|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20070614094204/http://www.pacificmagazine.net/news/2004/05/11/vanuatu-president-removed-by-supreme-court|archive-date=2007-06-14}}</ref>
| timeinoffice = {{ayd|2004|04|12|2004|07|11}}
| alt_party = Union of Moderate Parties
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Roger Abiut]]
| born_year = 1972
| died_year =
| term_start = 11 May 2004
| term_end = 28 July 2004
| timeinoffice = {{ayd|2004|07|11|2004|07|28}}
| acting = y
| alt_party = Vanuatu Labour Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Josias Moli]]
| born_year = 1972
| died_year =
| term_start = 28 July 2004
| term_end = 16 August 2004
| timeinoffice = {{ayd|2004|07|28|2004|08|16}}
| acting = y
| alt_party = Union of Moderate Parties
}}
{{Officeholder table
| order2 = 6
| image = Kalkot Mataskelekele.jpg |bSize =80
| officeholder = [[Kalkot Mataskelekele]]
| born_year = 1949
| died_year =
| term_start = 16 August 2004
| term_end = 16 August 2009
| timeinoffice = {{ayd|2004|08|16|2009|08|16}}
| alt_party = National United Party (Vanuatu)
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Maxime Carlot Korman]]
| born_year = 1942
| died_year =
| term_start = 16 August 2009
| term_end = 2 September 2009
| timeinoffice = {{ayd|2009|08|16|2009|09|02}}
| acting = y
| alt_party = Union of Moderate Parties
}}
{{Officeholder table
| order2 = 7
| image = Iolu Abil UNDP 2010.jpg |bSize =80
| officeholder = [[Iolu Abil]]
| born_year = 1942
| died_year =
| term_start = 2 September 2009
| term_end = 2 September 2014
| timeinoffice = {{ayd|2009|09|02|2014|09|02}}
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Philip Boedoro]]
| born_year = 1958
| died_year =
| term_start = 2 September 2014
| term_end = 22 September 2014
| timeinoffice = {{ayd|2014|09|02|2014|09|22}}
| acting = y
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = 8
| image = Baldwin Lonsdale 2015.jpg |bSize =80
| officeholder = [[Baldwin Lonsdale]]
| born_year = 1948
| died_year = 2017
| died = y
| term_start = 22 September 2014
| term_end = 17 June 2017
| timeinoffice = {{ayd|2014|09|22|2017|06|17}}
| alt_party = Independent politician
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = Esmon Saimon 2018.jpg |bSize =80
| officeholder = [[Esmon Saimon]]
| born_year = 1955
| died_year =
| term_start = 17 June 2017
| term_end = 6 July 2017
| timeinoffice = {{ayd|2017|06|17|2017|07|06}}
| acting = y
| alt_party = Melanesian Progressive Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = 9
| image = Tallis Obed Moses 2017.jpg |bSize =80
| officeholder = [[Tallis Obed Moses]]
| born_year = 1954
| died_year =
| term_start = 6 July 2017
| timeinoffice = {{ayd|2017|07|06}}
| alt_party = Independent politician
}}
|}
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Predsjednici po državama]]
6n3z37co94q0ywapw5fwtf6sslu3kd7
3429070
3429054
2022-08-27T21:58:30Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
'''Predsjednik Vanuatua''' ( {{Jez-fr|Président du Vanuatu}} ) je šef države [[Vanuatu]]. Predsjednika na petogodišnji mandat bira [[Izborni koledž|elektorski kolegij]] koji se sastoji od [[Parlament|Parlamenta]] i [[Predsjednik|predsjednika]] regionalnih vijeća.
Predsjednikova uloga je uglavnom ceremonijalna. Jedna funkcija koja je njemu ili njoj rezervisana po [[Ustav Vanuatua|Ustavu]] je imenovanje glavnog sudije [[Vrhovni sud Vanuatua|Vrhovnog suda Vanuatua]] i tri druge sudije.
U slučaju upražnjenog mjesta, [[Lista predsjednika parlamenta Vanuatua|predsjednik parlamenta]] će biti vršilac dužnosti predsjednika Vanuatua.
Od 1906. do 1980. [[Spisak stalnih komesara Novih Hebrida|stalni komesari Novih Hebrida]] bili su britanski i francuski kolonijalni zvaničnici. Od 1887. do 1906. [[Novi Hebridi|Nove Hebride]] su vodili [[Anglo-francuska združena pomorska komisija|anglo-francuski zajednički pomorski komesari]].
Trenutni predsjednik je [[Tallis Obed Moses]], od 6. jula 2017. godine. Naredni izbori zakazani su za [[Predsjednički izbori u Vanuatuu 2022|2022.]] godinu. <ref>{{Cite web|url=https://country.eiu.com/article.aspx?articleid=1055671089&Country=Vanuatu&topic=Politics&subtopic=_4|title=Presidential election concludes|website=country.eiu.com|access-date=2022-02-08}}</ref>
== Spisak predsjednika ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
! rowspan=2| Br.
! rowspan=2| Portret
! rowspan=2| Ime<br />{{small|(Rođenje–smrt)}}
! colspan=3| Term of office
! rowspan=2| Politička stranka
|-
! Took office
! Left office
! Time in office
|-
{{Officeholder table
| order2 = 1
| image = Ati George Sokomanu, (cropped).jpg |bSize =80
| officeholder = [[Ati George Sokomanu]]
| born_year = 1937
| died_year =
| term_start = 30 juli 1980
| term_end = 17 februar 1984
| timeinoffice = {{ayd|1980|07|30|1984|02|17}}
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Frederick Karlomuana Timakata]]
| born_year = 1936
| died_year = 1995
| term_start = 17 februar 1984
| term_end = 8 mart 1984
| timeinoffice = {{ayd|1984|02|17|1984|03|08}}
| acting = y
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = (1)
| image = Ati George Sokomanu, (cropped).jpg |bSize =80
| officeholder = [[Ati George Sokomanu]]
| born_year = 1937
| died_year =
| term_start = 8 mart 1984
| term_end = 12 januar 1989
| timeinoffice = {{ayd|1984|03|08|1989|01|12}}
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Onneyn Tahi]]
| born_year = 1944
| died_year = 1998
| term_start = 12. januar 1989.
| term_end = 30. januar 1989.
| timeinoffice = {{ayd|1989|01|12|1989|01|30}}
| acting = y
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = 2
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Frederick Karlomuana Timakata]]
| born_year = 1936
| died_year = 1995
| term_start = 30. januar 1989.
| term_end = 30. januar 1994.
| timeinoffice = {{ayd|1989|01|30|1994|01|30}}
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Alfred Maseng]]
| born_year = ?
| died_year = 2004
| term_start = 30. januar 1994.
| term_end = 2. mart 1994.
| timeinoffice = {{ayd|1994|01|30|1994|03|02}}
| acting = y
| alt_party = Union of Moderate Parties
}}
{{Officeholder table
| order2 = 3
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Jean Marie Leye Lenelgau]]
| born_year = 1932
| died_year = 2014
| term_start = 2. mart 1994.
| term_end = 2. mart 1999.
| timeinoffice = {{ayd|1994|03|02|1999|03|02}}
| alt_party = Union of Moderate Parties
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = Edward Natapei 2009.jpg |bSize =80
| officeholder = [[Edward Natapei]]
| born_year = 1954
| died_year = 2015
| term_start = 2 mart 1999
| term_end = 24 mart 1999
| timeinoffice = {{ayd|1999|03|02|1999|03|24}}
| acting = y
| alt_party = Vanua'aku Pati
}}
{{Officeholder table
| order2 = 4
| image = |bSize =80
| officeholder = [[John Bani]]
| born_year = 1941
| died_year =
| term_start = 24 mart 1999
| term_end = 24 mart 2004
| timeinoffice = {{ayd|1999|03|24|2004|03|24}}
| alt_party = Union of Moderate Parties
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Roger Abiut]]
| born_year = 1972
| died_year =
| term_start = 24. mart 2004.
| term_end = 12. april 2004.
| timeinoffice = {{ayd|2004|03|24|2004|04|12}}
| acting = y
| alt_party = Vanuatu Labour Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = 5
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Alfred Maseng]]
| officeholder_note = ''De facto''
| born_year = ?
| died_year = 2004
| term_start = 12. april 2004.
| term_end = 11. maj 2004<br>{{small|(Election invalidated)}}<ref name=pacnews>{{cite news|title=VANUATU: President Removed by Supreme Court|url=http://www.pacificmagazine.net/news/2004/05/11/vanuatu-president-removed-by-supreme-court|work=[[RNZI]]|publisher=[[Pacific Magazine]]|date=2004-05-11|access-date=2008-08-01|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20070614094204/http://www.pacificmagazine.net/news/2004/05/11/vanuatu-president-removed-by-supreme-court|archive-date=2007-06-14}}</ref>
| timeinoffice = {{ayd|2004|04|12|2004|07|11}}
| alt_party = Union of Moderate Parties
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Roger Abiut]]
| born_year = 1972
| died_year =
| term_start = 11 May 2004
| term_end = 28 juli 2004
| timeinoffice = {{ayd|2004|07|11|2004|07|28}}
| acting = y
| alt_party = Vanuatu Labour Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Josias Moli]]
| born_year = 1972
| died_year =
| term_start = 28 juli 2004
| term_end = 16 August 2004
| timeinoffice = {{ayd|2004|07|28|2004|08|16}}
| acting = y
| alt_party = Union of Moderate Parties
}}
{{Officeholder table
| order2 = 6
| image = Kalkot Mataskelekele.jpg |bSize =80
| officeholder = [[Kalkot Mataskelekele]]
| born_year = 1949
| died_year =
| term_start = 16 august 2004
| term_end = 16 august 2009
| timeinoffice = {{ayd|2004|08|16|2009|08|16}}
| alt_party = National United Party (Vanuatu)
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Maxime Carlot Korman]]
| born_year = 1942
| died_year =
| term_start = 16 august 2009
| term_end = 2 septembar 2009
| timeinoffice = {{ayd|2009|08|16|2009|09|02}}
| acting = y
| alt_party = Union of Moderate Parties
}}
{{Officeholder table
| order2 = 7
| image = Iolu Abil UNDP 2010.jpg |bSize =80
| officeholder = [[Iolu Abil]]
| born_year = 1942
| died_year =
| term_start = 2 septembar 2009
| term_end = 2 septembar 2014
| timeinoffice = {{ayd|2009|09|02|2014|09|02}}
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = |bSize =80
| officeholder = [[Philip Boedoro]]
| born_year = 1958
| died_year =
| term_start = 2. septembar 2014.
| term_end = 22. septembar 2014.
| timeinoffice = {{ayd|2014|09|02|2014|09|22}}
| acting = y
| alt_party = Vanua'aku Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = 8
| image = Baldwin Lonsdale 2015.jpg |bSize =80
| officeholder = [[Baldwin Lonsdale]]
| born_year = 1948
| died_year = 2017
| died = y
| term_start = 22 septembar 2014
| term_end = 17 June 2017
| timeinoffice = {{ayd|2014|09|22|2017|06|17}}
| alt_party = Independent politician
}}
{{Officeholder table
| order2 = –
| image = Esmon Saimon 2018.jpg |bSize =80
| officeholder = [[Esmon Saimon]]
| born_year = 1955
| died_year =
| term_start = 17. juni 2017.
| term_end = 6. juli 2017.
| timeinoffice = {{ayd|2017|06|17|2017|07|06}}
| acting = y
| alt_party = Melanesian Progressive Party
}}
{{Officeholder table
| order2 = 9
| image = Tallis Obed Moses 2017.jpg |bSize =80
| officeholder = [[Tallis Obed Moses]]
| born_year = 1954
| died_year =
| term_start = 6. juli 2017.
| timeinoffice = {{ayd|2017|07|06}}
| alt_party = Independent politician
}}
|}
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Predsjednici po državama]]
qu2l51sskdxhblwv57h51qv6ozp5jjj
3429071
3429070
2022-08-27T22:00:17Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
'''Predsjednik Vanuatua''' ({{Jez-fr|Président du Vanuatu}} ) je šef države [[Vanuatu]]. Predsjednika na petogodišnji mandat bira [[Izborni koledž|elektorski kolegij]] koji se sastoji od [[Parlament|Parlamenta]] i [[Predsjednik|predsjednika]] regionalnih vijeća.
Predsjednikova uloga je uglavnom ceremonijalna. Jedna funkcija koja je njemu ili njoj rezervisana po [[Ustav Vanuatua|Ustavu]] je imenovanje glavnog sudije [[Vrhovni sud Vanuatua|Vrhovnog suda Vanuatua]] i tri druge sudije.
U slučaju upražnjenog mjesta, [[Lista predsjednika parlamenta Vanuatua|predsjednik parlamenta]] će biti vršilac dužnosti predsjednika Vanuatua.
Od 1906. do 1980. [[Spisak stalnih komesara Novih Hebrida|stalni komesari Novih Hebrida]] bili su britanski i francuski kolonijalni zvaničnici. Od 1887. do 1906. [[Novi Hebridi|Nove Hebride]] su vodili [[Anglo-francuska združena pomorska komisija|anglo-francuski zajednički pomorski komesari]].
Trenutni predsjednik je [[Tallis Obed Moses]], od 6. jula 2017. godine. Naredni izbori zakazani su za [[Predsjednički izbori u Vanuatuu 2022|2022.]] godinu. <ref>{{Cite web|url=https://country.eiu.com/article.aspx?articleid=1055671089&Country=Vanuatu&topic=Politics&subtopic=_4|title=Presidential election concludes|website=country.eiu.com|access-date=2022-02-08}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Predsjednici po državama]]
6ejbsnsdxmq993h6lokdtvd0bdn1q93
Ambideksternost
0
492476
3429156
3425998
2022-08-28T11:17:48Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Ambidekstrija''' ili '''ambideksternost''' je sposobnost podjednako dobrog korištenja i desne i lijeve ruke.<ref>{{cite web|url=https://www.oxforddictionaries.com/definition/english/ambidextrous?q=Ambidexterity#ambidextrous__5/|title=ambidextrous - Definition of ambidextrous in English by Oxford Dictionaries|website=Oxford Dictionaries - English}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rightleftrightwrong.com/what.html|title=Right, Left, Right, Wrong! - What is Handedness?|website=www.rightleftrightwrong.com}}</ref> Kada se govori o predmetima, termin označava da je predmet podjednako prikladan za dešnjake i ljevoruke osobe. Kada se govori o ljudima, to ukazuje na to da osoba nema [[desnorukost|naznačenu preferenciju za korištenje desne ili lijeve ruke]].
Samo oko jedan posto ljudi prirodno je obostrano, što je jednako otprilike 70.000.000 ljudi od 7 milijardi svjetske populacije.<ref>{{cite web|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2010/01/100125094511.htm|title=Mixed-handed children more likely to have mental health, language and scholastic problems, study finds}}</ref> U moderno doba, uobičajeno je naći neke ljude koji se smatraju obostranorukima, a koji su izvorno bili ljevoruki i koji su naučili biti obostranoruki, bilo namjerno ili kao rezultat obuke u školama ili na poslovima gdje se navike dešnjaka često naglašavaju ili zahtijevaju. Budući da su mnogi svakodnevni uređaji (kao što su [[otvarač za limenke]] i [[škare]]) asimetrični i dizajnirani za dešnjake, mnogi ljevoruki ih nauče koristiti desnom rukom zbog rijetkosti ili nedostatka modela za ljevoruke. Stoga je vjerojatnije da će ljevoruki ljudi razviti [[motorne sposobnosti]] u svojoj nedominantnoj ruci nego kod dešnjaka.
==Etimologija==
Riječ "ambidextrous" izvedena je iz [[latinski|latinskog]] korijena ''[[wiktionary:ambi-|ambi-]]'', što znači "oboje", i ''[[wiktionary:dexter|dexter]]'' , što znači "pravo" ili "povoljno". Dakle, ''ambidextrous'' je doslovno "oboje u pravu" ili "obojica povoljni". Izraz ''[[:wikt:ambidexter|ambidexter]]'' na [[engleski|engleskom]] izvorno je korišten u [[pravo|pravnom]] smislu za [[porotu|porotnike]] koji su primali mito od obje strane za svoju [[presuda|presudu]].<ref>1811 MMADEHof the Vulgar Tongue, page 12, {{ISBN|0-695-80216-X}}</ref>
==Pisanje==
Neki ljudi mogu pisati s obje ruke. Poznati primjeri su [[Albert Einstein]],<ref name="ambidextrous celebrities">{{cite web|title=26 Celebrities Who Are Ambidextrous|url=https://www.ranker.com/list/ambidextrous-celebrities/celebrity-lists|publisher=Ranker}}</ref> [[Benjamin Franklin]],<ref name="ambidextrous celebrities"/> [[Nikola Tesla]],<ref>{{cite web|title=Other Handedness Issues - Handedness and Intellect|url=https://www.rightleftrightwrong.com/issues_intellect.html|publisher=Right Left Right Wrong}}</ref> i [[Leonardo da Vinci]].<ref>{{cite web|title=Was Leonardo da Vinci, a Famous Lefty, Actually Ambidextrous?|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/was-leonardo-da-vinci-famous-lefty-actually-ambidextrous-180971938/|publisher=Smithsonian Magazine|date=11. 4. 2019}}</ref>
U indijskom okrugu [[Singrauli]] postoji jedinstvena dvostruka škola pod nazivom Veena Vandini School u selu Budhela, gdje se učenici uče pisati istovremeno s obje ruke.<ref>{{cite news |date=9. 7. 2014|title=200 kids in remote MP school can beat any other left and right|url=https://timesofindia.indiatimes.com/city/bhopal/200-kids-in-remote-MP-school-can-beat-any-other-left-right/articleshow/38035068.cms|newspaper=Times of India}}</ref><ref>{{cite news |date=5. 4. 2018|title=Bizarre! Students from this 'ambidextrous' school can write using both hands together and finish exams in half the time|url=https://www.indiatoday.in/education-today/news/story/bizarre-students-from-this-ambidextrous-school-can-write-using-both-hands-together-can-finish-exam-in-halftime-1205207-2018-04-05|newspaper=India Today}}</ref>
==Sport==
===Bejzbol===
Ambidekstrija je visoko cijenjena u sportu [[bejzbol]]u. "[[Zamjenski udarač|Zamjensko udaranje]]" najčešći je fenomen i vrlo je cijenjen jer udarač obično ima veću statističku šansu da uspješno pogodi bejzbol loptu kada je bacač suprotnom rukom. Stoga, napadač s obje strane može udarati s bilo koje strane koja mu je u toj situaciji povoljnija. [[Pete Rose]], koji je postigao više pogodaka nego itko drugi u povijesti Major League Baseball, bio je [[zamjenski stoper]].<ref>[http://seattletimes.nwsource.com/html/sports/2003130073_moments16.html Seattletimes.com] paragraph 2</ref>
U 21. stoljeću postoji samo jedan bacač prve lige, [[Pat Venditte]] iz Seattle Marinersa, koji redovito baca s obje ruke. Venditte je postao prvi bacač u 21. stoljeću u glavnoj ligi svojim debijem 5. juna 2015. protiv Boston Red Soxa, bacajući dva inninga, dopuštajući samo jedan pogodak i zabilježivši pet auta desnom rukom i jedan aut ljevoručno. Tokom njegove karijere stvoreno je istoimeno "Venditte pravilo".<ref name=Abraham>{{Cite news
|last=Abraham|first=Peter
|title=The switch-pitcher rule change
|publisher=LoHud Yankees Blog|year=2008
|access-date=3. 7. 2008
|url=http://yankees.lhblogs.com/2008/07/03/the-switch-pitcher-rule-change/
|url-status=live
|archive-url=https://web.archive.org/web/20081008105842/http://yankees.lhblogs.com/2008/07/03/the-switch-pitcher-rule-change/
|archive-date=8. 10. 2008
}}</ref> ograničavanje mogućnosti bacača da promijeni ruke usred udarca.<ref name="kleinschmidt20181219">{{Cite web |url=https://www.nbcsports.com/bayarea/giants/pat-venditte-everything-you-need-know-about-mlb-switch-pitcher |title=Why Venditte has a rule dedicated to him and everything |last=Kleinschmidt |first=Jessica |date=19. 12. 2018 |website=NBC Sports Bay Area |access-date=24. 12. 2018}}</ref>
[[Billy Wagner]] je u mladosti bio prirodni bacač desnom rukom, ali nakon što je dva puta slomio ruku za bacanje, naučio je kako koristiti lijevu ruku bacajući samo brze lopte o zid staje. Postao je dominantan ljevoruki pomoćni bacač, najpoznatiji po svojoj brzoj lopti od 100+ mph. U svojoj sezoni 1999. Wagner je osvojio National League Rolaids Relief Man of the Year, kao Houston Astros.
Bacač Sv. Louis Cardinalsa [[Brett Cecil]] je po prirodi dešnjak, ali je od ranog djetinjstva bacao ljevicom. Kao takav, većinu zadataka piše i obavlja desnom stranom tijela, a baca lijevom.
===Košarka===
U [[košarka|košarci]] igrač može odabrati dodavanje ili udarac sa slabijom rukom. NBA zvijezde [[Kyrie Irving]], [[Carlos Boozer]], [[David Lee]], [[John Wall]], [[Derrick Rose]], [[Chandler Parsons]], [[Andrew Bogut]], [[John Henson]], [[Michael Beasley]] i [[Jerryd Bayless]] su igrači s dvije ruke, kao što je bio i [[Kobe Bryant]]. I Bogut i Henson su jači u postu s hook udarcem lijevom rukom nego što su s prirodnom desnom rukom. Braća [[Marc Gasol|Marc]] i [[Pau Gasol]] mogu izvoditi hook udarce objema rukama, dok je desna ruka dominantna za svakoga. [[Bob Cousy]], legenda Boston Celticsa bio je prisiljen igrati lijevom rukom u srednjoj školi kada je ozlijedio desnu ruku, što ga je učinilo efektivno dvostrukim. [[Mike Conley Jr.|Mike Conley]] puca lijevom rukom, ali više voli pucati desnicom, jer sve ostalo radi desnom rukom izvan terena. [[Ben Simmons]] i [[Luke Kennard (košarkaš)|Luke Kennard]] također su prirodni dešnjaci koji pucaju lijevom rukom. [[Tristan Thompson]] je prirodni ljevak i bio je ljevoruki strijelac, ali je pucao desnom rukom od sezone 2013.-2014..<ref>{{cite web|title = Tristan Thompson will switch shooting hands next season|url = https://www.sbnation.com/nba/2013/8/11/4611888/tristan-thompson-shooting-hands-switch|access-date = 2. 6. 2015|first = Drew|last = Garrison|date = 11. 8. 2013}}</ref> Češće izvodi kuka udarce lijevom rukom. Centar [[Los Angeles Lakers]]a [[DeAndre Jordan]] koji je ljevoruk, puca lijevom rukom, ali je poznato da zakucava desnom rukom, vrti se u smjeru kazaljke na satu u svojih 360 zakucavanja,<ref>Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/StTTRVOLk0E Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20190703054812/https://www.youtube.com/watch?v=StTTRVOLk0E&gl=US&hl=en Wayback Machine]{{cbignore}}: {{Citation|last=TricksHD|title=NBA 2017 Dunk Contest ALL DUNKS HD|date=18. 2. 2017|url=https://www.youtube.com/watch?v=StTTRVOLk0E|access-date=16. 6. 2017}}{{cbignore}}</ref> i pucati desnom rukom hook udarce tačnije i dalje. Charlotte Hornetsoc mali napadač [[Miles Bridges]] je ljevoruki strijelac; no sve češće zakucava loptu i blokira udarce desnom rukom. Bivši centar Los Angeles Lakersa [[Roy Hibbert]] jednako dobro puca objema rukama. Bivši ljevoruki igrač Oklahoma City Thundersa [[Derek Fisher]] je u svojim ranim godinama zakucavao desnom rukom. [[Candace Parker]], napadačica Chicago Skya, također ima podjednaku dominaciju s obje ruke. [[Los Angeles Lakers]]ova superzvijezda [[Kobe Bryant]] pucao je objema rukama, iako mu je desna bila dominantna: zbog ozljede desne ruke bio je prisiljen pucati lijevom. Poznato je da su [[Paul George]], [[Tracy McGrady]] i [[Vince Carter]] dešnjaci, ali se okreću u smjeru kazaljke na satu za zakucavanja, ali Carter se također može okretati i suprotno od kazaljke na satu, kao što je radio u srednjoj školi.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=mR-FwCgDvGk|archive-url=https://web.archive.org/web/20151216160427/https://www.youtube.com/watch?v=mR-FwCgDvGk|url-status=dead|archive-date=16. 12. 2015|title=YouTube|website = [[YouTube]]|date=16. 12. 2015}}</ref> McGrady se također okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu za svoja zakucavanja s osnovne linije. [[Larry Bird]], [[LeBron James]], [[Paul Millsap]], [[Russell Westbrook]], [[Danny Ainge]] i [[Gary Payton]] pucaju desnom rukom, ali rade gotovo sve ljevoruko izvan terena, ali Bird je jednom imao utakmicu u kojoj je lijevom pucao samo u trku, unakrsnim dodavanjima i polaganju. [[Ronnie Price]], međutim, ima tendenciju zakucavanja lijevom rukom, ali on je desnoruki strijelac. [[Josh McRoberts]] je poznat kao ljevoruki strijelac, ali sve radi desnom rukom, kao što su njegova poznata zakucavanja. [[Ivica Zubac]] je desnoruki strijelac, ali može pucati s obje ruke, a precizniji je s krošeom lijevom rukom.
[[Trevor Booker]] je ljevoruk jer šutira košarkašku loptu, ali piše desnom rukom. [[Ben Simmons]] šutira iz skoka i slobodna bacanja lijevom rukom, ali sve ostalo radi desnom rukom, uključujući zakucavanja, bacanja dugih dodavanja i pisanje. Također puca više desnorukih neskakača (polaganja, lebdeći udarci i udarci kukom).
===Fudbal===
U [[nogomet]]u mogućnost udarca s obje noge daje više mogućnosti za dodavanje i postizanje pogotka, kao i mogućnost igranja na obje strane terena. Stoga su igrači sa sposobnošću da vješto koriste svoju slabiju nogu vrijedni u svakoj ekipi. Primjeri dvostrukih nogometaša su [[Andreas Brehme]], [[Johan Cruyff]], [[Obafemi Martins]], [[Santi Cazorla]], [[Adam Lallana]], [[Diogo Jota]], [[Adriano Correia]], [[Pedro (footballer, born 1987)|Pedro Rodriguez]], [[Diego Forlán]], [[Glenn Hoddle]], [[Alfredo Di Stéfano]], [[Sócrates]], [[Paolo Maldini]], [[George Best]], [[Michael Laudrup]], [[Pelé]], [[Marc Overmars]], [[Michel Platini]], [[Roberto Baggio]], [[Carlos Valderrama]], [[Bobby Charlton]], [[Zico]], [[Tom Finney]], [[John Barnes]], [[John Charles]], [[Ousmane Dembélé]], [[Mason Greenwood]], [[Ronaldo Nazário]], [[Cristiano Ronaldo]], [[Zidane]], [[Wayne Rooney]].<ref>{{cite web|url=https://bleacherreport.com/articles/1062536-20-greatest-two-footed-players-in-world-football-history |title=20 Great Two-Footed Players in World Football History |website=The Bleacher Report |date=15. 2. 2018 |access-date=28. 11. 2018 }}</ref>
==U umjetnosti==
Iako većina umjetnika ima omiljenu ruku, neki koriste obje ruke za umjetnost kao što su [[slikarstvo|crtanje]] i [[kiparstvo]]. Vjeruje se da je [[Leonardo da Vinci]] koristio obje ruke nakon ozljede desne ruke tokom ranog djetinjstva.<ref>{{cite journal | pmid = 15177791 | doi=10.1016/j.bandc.2004.02.042 | volume=55 | issue=2 | title=The handedness of Leonardo da Vinci: a tale of the complexities of lateralisation | journal=Brain Cogn | pages=262–8 | last1 = McManus | first1 = IC | last2 = Drury | first2 = H| year=2004 | s2cid=15774729 }}</ref>
Suvremeni umjetnik Gur Keren može crtati i objema rukama, pa čak i nogama.<ref>{{cite web|url=http://illusion.scene360.com/news-community/quasistochastic-morphogenesis/|title=Quasistochastic Morphogenesis|last=Scene360|access-date=3. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606235716/http://illusion.scene360.com/news-community/quasistochastic-morphogenesis/|archive-date=6. 6. 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.holesinthenet.co.il/holesinthenet-media-story-2859|archive-url=https://web.archive.org/web/20130627140605/http://www.holesinthenet.co.il/holesinthenet-media-story-2859|url-status=dead|archive-date=27. 6. 2013|title=חורים ברשת - אמן בארבע גפיים: הכירו את גור קרן|date=27. 6. 2013}}</ref> Thea Alba je bila poznata Njemica koja je znala pisati sa svih deset prstiju.<ref>{{cite web|url=http://flashbak.com/1920s-thea-alba-was-the-woman-with-10-brains-one-for-each-finger-20442/|title=1920s: Thea Alba Was 'The Woman With 10 Brains' (One For Each Finger) - Flashbak|date=15. 9. 2014}}</ref>
Tribalogija je umjetnička studija stvaranja apstraktnih linija i oblika na površini koristeći obje ruke u isto vrijeme. Umjetnik koji proučava tribalogiju naziva se tribalogistom.<ref>{{cite web|url=http://www.tribalogy.com/|archive-url=https://web.archive.org/web/20030727093455/http://www.tribalogy.com/|url-status=dead|archive-date=27. 7. 2003|date=27. 7. 2003}}</ref>
==U muzici==
U korpusu bubnjeva i bugla (i korpusu bubnjeva i zvona), bubnjari, quads (tenori) i bas bubnjari moraju biti donekle ambidekstralni. Pošto se moraju pridržavati onoga što je kompozitor/aranžer napisao, moraju naučiti da sviraju ravnomjerno u smislu dinamike i brzine desnom i lijevom rukom.
Bivši član [[Beatles]]a [[Paul McCartney]] je ljevoruk ([[gitara]] i [[bas gitara]]) i svira ljevoruko kada nastupa (što se može vidjeti na mnogim fotografijama i video zapisima tokom njegove karijere mjuzikla). Bubnjar The Beatlesa, [[Ringo Starr]], također je ljevoruk, ali svira desnoruko na [[bubnjevi]]ma. Američki instrumentalni gitarista [[Michael Angelo Batio]] poznat je po tome što može da svira i dešnjačku i levoruku gitaru. Irski gitarista [[Niall Horan]], iz boybanda One Direction, se odnosi na ovaj slučaj. Piše lijevom rukom, a desnom svira gitaru. Ambideksnost [[Jimi Hendrix|Jimija Hendrixa]] je istražena u psihologiji, ali je bio poznat po tome što je svirao standardnu desnoruku gitaru lijevom rukom. Gitarista [[Duane Allman]] je bio obrnuto od Hendrixa, svirajući kao dešnjak, ali ljevak u svim ostalim zadacima. [[Shara Lin]] je prirodno ljevoruka, ali svira violinu i gitaru desnom.<ref>Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/TlBq7eyCnis Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20170208005307/https://www.youtube.com/watch?v=TlBq7eyCnis Wayback Machine]{{cbignore}}: {{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=TlBq7eyCnis|title=大黃蜂電吉他矇眼版|last=iamSharaLin|date=13. 7. 2013|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref> Ona također može svirati [[klavir]] lijevom rukom dok [[citra|citru]] svira desnom.<ref>Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/CiVlAevviq8 Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20110507115121/http://www.youtube.com/watch?v=CiVlAevviq8 Wayback Machine]{{cbignore}}: {{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=CiVlAevviq8|title=超正點女子一人樂坊演奏 [舞孃]_Taiwan Artist - Shara Lin 林逸欣|last=layla19781101|date=3. 5. 2011|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref> Također, prirodno ljevoruki muzičari moraju da sviraju samo sa dešnjacima ([[violina]], [[viola]], [[violončelo]]).
[[Kurt Cobain]], frontmen [[Nirvana (bend)|Nirvane]], bio je prirodno ambidekstratan. Odrastao je malo preferirajući svoju lijevu ruku (što se može vidjeti na mnogim njegovim fotografijama iz djetinjstva), ali kao odrasla osoba pisao je desnom rukom. Gitaru je svirao isključivo ljevoruko.
==Alati==
Što se tiče alata, ambidekstro se može koristiti da znači da se alat može jednako dobro koristiti bilo kojom rukom; "ambidekstralni nož" se odnosi na mehanizam za otvaranje i mehanizam za zaključavanje na preklopnom nožu. To također može značiti da se alat može mijenjati između lijevog i desnog na neki drugi način, kao što je "ambidekstrosne slušalice", koje se mogu nositi na lijevom ili desnom uhu.<ref>{{cite web|url=http://www.tout-lemonde.com/?page=shop/flypage&product_id=174|archive-url=https://web.archive.org/web/20081205095305/http://www.tout-lemonde.com/?page=shop%2Fflypage&product_id=174|url-status=dead|archive-date=5. 12. 2008|title=Pruner -Thumb Lock LEFT or RIGHT HAND|date=5. 12. 2008|access-date=4. 6. 2017|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.slashgear.com/logitech-cordless-vantage-headset-for-ps3-137352.php|title=Logitech Cordless Vantage Headset for PS3|date=13. 9. 2007}}</ref> Kao suprotan primjer, neke su makaze napravljene posebno za korištenje u jednoj ruci i neće se pravilno rezati ako se koriste u drugoj ruci. Danas su dostupne i [[makaze]] za ljevoruke kao i za ambidekstriju.
==Također pogledajte==
* [[Asimetrija mozga]]
* [[Unakrsna dominacija]]
* [[Teorija dvojnog mozga]]
* [[Desnorukost/ljevorukost]]
* [[Lateralnost]]
* [[Lateralizacija funkcije mozga]]
==Napomena==
# <small>{{note label|1728|1|^}}{{Cyclopaedia 1728|title=Ambidexter|url=http://digicoll.library.wisc.edu/cgi-bin/HistSciTech/HistSciTech-idx?type=turn&entity=HistSciTech.Cyclopaedia01.p0123&id=HistSciTech.Cyclopaedia01&isize=M|page=76}}</small>
==Reference==
{{reflist|30em}}
==Dopunska literatura==
* {{cite web|last1=Hill|first1=Benjamin|title=Venditte: Pitcher or Pioneer? Staten Island's ambidextrous hurler could spark baseball revolution|url=http://www.milb.com/news/article.jsp?ymd=20080704&content_id=427705&fext=.jsp&vkey=news_l127&sid=l127|website=milb.com|publisher=Minor League Baseball|access-date=27. 5. 2015}}
{{Desnorukost/ljevorukost}}
{{Lateralnost}}
[[Kategorija:Ruka]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]
gfxvcgfokm6w1t5lbunuqwtueoeet6h
Srčani zastoj
0
492479
3429155
3427798
2022-08-28T11:17:45Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv = Srčani zastoj
| sinonimi = Kardiopulmonalni zastoj, cirkulatorni zastoj, iznenadni srčani zastoj (SCA)
| slika = US Navy 040421-N-8090G-001 Hospital Corpsman 3rd Class Flowers administers chest compressions to a simulated cardiac arrest victim.jpg
| veličina_slike = 300px
| alt =
| opis_slike = Tokom simulacije srčanog zastoja primjenjuje se [[kardiopulmonalna reanimacija]]
| izgovor =
| specijalnost = [[Kardiologija]], [[hitna medicina]]
| simptomi =[[svijest|Gubitak svijesti]], [[respiratorni zastoj|nenormalnost ili prekid]] [[disanje|disanja]]
| komplikacije = [[Sindrom nakon srčanog zastoja]]
| pojava = Starija dob
| trajanje =
| vrste =
| uzroci = [[Bolest koronarne arterije]], [[urođena srčana mana]], veliki [[krvarenje|gubitak krvi]], nedostatak kisika, [[električna povreda]], [[hipokalemija|veoma nizak nivo kalija]], [[srčana slabost]]
| rizici =
| dijagnoza = Nalaz bez pulsa
| diferencijalna_dijagnoza =
| prevencija = Nepušenje, fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, zdrava ishrana
| tretman = [[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR), [[defibrilacija]]<ref name="NIH2022T">{{cite web |title=Cardiac Arrest - Treatment |url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/cardiac-arrest/treatment |website=www.nhlbi.nih.gov |access-date=24. 7. 2022}}</ref>
| lijek =
| prognoza = Ukupna stopa preživljavanja ~ 10% (van bolnice) 25% (u bolnici);<ref name=JAMA2019>{{cite journal | vauthors = Andersen LW, Holmberg MJ, Berg KM, Donnino MW, Granfeldt A | title = In-Hospital Cardiac Arrest: A Review | journal = JAMA | volume = 321 | issue = 12 | pages = 1200–1210 | date = mart 2019 | pmid = 30912843 | pmc = 6482460 | doi = 10.1001/jama.2019.1696 }}</ref> jako ovisi o tipu i uzroku
| frekvencija = 13/10.000 ljudu godišnje (van bolnice u SAD)
| smrtnost = > 425.000 godišnje (SAD)<ref>{{cite journal | vauthors = Meaney PA, Bobrow BJ, Mancini ME, Christenson J, de Caen AR, Bhanji F, Abella BS, Kleinman ME, Edelson DP, Berg RA, Aufderheide TP, Menon V, Leary M | display-authors = 6 | title = Cardiopulmonary resuscitation quality: [corrected] improving cardiac resuscitation outcomes both inside and outside the hospital: a consensus statement from the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 128 | issue = 4 | pages = 417–435 | date = juli 2013 | pmid = 23801105 | doi = 10.1161/CIR.0b013e31829d8654 | doi-access = free }}</ref>
}}
'''Srčani zastoj''' je pojava kada srce iznenada i neočekivano prestane da kuca.<ref name="HF">{{cite web |title=What is cardiac arrest {{!}} The Heart Foundation|url=https://www.heartfoundation.org.au/conditions/cardiac-arrest |website=heartfoundation-prod.azurewebsites.net |access-date=23. 7. 2022 |language=en-au}}</ref><ref name="NIH2016What"/> To je bolest za [[hitna medicinska pomoć|hitnu medicinsku pomoć]] koja će bez hitne medicinske intervencije za nekoliko minuta rezultirati '''iznenadnom srčanom smrću'''.<ref name="HF"/><ref name="NIH2016What">{{cite web|title=What Is Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|website=NHLBI|access-date=16. 8. 2016|date=22. 6. 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728031608/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|archive-date=28. 7. 2016}}</ref>[[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) i eventualno [[defibrilacija]] su potrebni dok se ne može obezbijediti dalji tretman. Srčani zastoj dovodi do brzog [[nesvijest|gubitak svijesti]], a [[disanje]] može biti [[respiratorni zastoj|nenormalno ili odsutno]].<ref name="NIH2016What" /><ref name="Fie2009">{{cite book| vauthors = Field JM |title=The Textbook of Emergency Cardiovascular Care and CPR|date=2009|publisher=Lippincott Williams&Wilkins|isbn=9780781788991|page=11|url=https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&pg=PA11|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&pg=PA11|archive-date=5. 9. 2017}}</ref><ref name="NIH2016Sign"/><ref>{{Cite web |date=8. 8. 2021 |title=Cardiac Arrest |url=https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/cardiac-arrest |access-date=10. 5. 2022 |website=www.hopkinsmedicine.org |language=en}}</ref>
Iako srčani zastoj može biti uzrokovan [[infarkt miokarda|srčanim udarom]] ili [[srčana insuficijencija|insuficijencijom]], to nije isto, a u 15 do 25% slučajeva postoji nesrčani uzrok.<ref name=":4"/><ref name="ReferenceA"/> Neki pojedinci mogu osjetiti [[bol u grudima]], [[disanje|kratak dah]], [[mučnina|mučninu]], povišen broj [[srćani ciklus|otkucaja srca]] i osjećaj vrtoglavica neposredno pre ulaska u srčani zastoj.<ref name="NIH2016Sign">{{cite web|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|website=NHLBI|access-date=16. 8. 2016|date=22. 6. 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160827190624/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=27. 8. 2016}}</ref>
== Faktori rizika ==
Faktori rizika za iznenadni srčani zastoj (SCA) su slični onima kod [[koronarna arterijska bolest|koronarne arterijske bolesti]] i uključuju godine, [[pušenje duhana|pušenje cigareta]], [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[holesterol|visok holesterol]], nedostatak [[fizičke vežbe]], [[gojaznost]], [[dijabetes]] i [[porodična historija]] srčanih bolesti.<ref>{{cite journal | vauthors = Friedlander Y, Siscovick DS, Weinmann S, Austin MA, Psaty BM, Lemaitre RN, Arbogast P, Raghunathan TE, Cobb LA | display-authors = 6 | title = Family history as a risk factor for primary cardiac arrest | journal = Circulation | volume = 97 | issue = 2 | pages = 155–160 | date = januar 1998 | pmid = 9445167| doi =10.1161/01.cir.97.2.155|doi-access = free}}</ref> Prethodna epizoda iznenadnog zastoja srca takođe povećava vjerovatnoću budućih epizoda.<ref>{{cite book|title=Harrison's principles of internal medicine.|vauthors=Kasper DL, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL, Loscalzo J|year=2014|isbn=9780071802154|edition=19th|location=New York|chapter=327. Cardiovascular Collapse, Cardiac Arrest, and Sudden Cardiac Death|oclc=893557976}}</ref> Statistička analiza mnogih od ovih faktora rizika utvrdila je da se otprilike 50% svih srčanih zastoja događa u 10% populacije za koju se smatra da je pod najvećim rizikom zbog ukupne štete višestrukih faktora rizika, pokazujući da kumulativni rizik od više komorbiditeta premašuje zbir svakog rizika pojedinačno.<ref name="Braunwald_2015">{{cite book |title=Braunwald's Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine |date=2015 | veditors = Mann DL, Zipes PL, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |isbn=978-1-4557-5134-1|edition=Tenth |location=Philadelphia, PA |page=826|oclc=881838985|last1=Mann |first1=Douglas L. |last2=Zipes |first2=Douglas P. |last3=Libby |first3=Peter |last4=Braunwald |first4=Eugene |last5=Bonow |first5=Robert O.}}</ref>
Prethodni neželjeni srčani događaji, neodrživa [[tahikardija|komorska tahikardija]] (NSVT), [[sinkopa]] i [[hipertrofija lijeve komore]] (LVT) su pokazali da predviđaju iznenadnu srčanu smrt kod djece.<ref>{{cite journal | vauthors = Norrish G, Cantarutti N, Pissaridou E, Ridout DA, Limongelli G, Elliott PM, Kaski JP | title = Risk factors for sudden cardiac death in childhood hypertrophic cardiomyopathy: A systematic review and meta-analysis | journal = European Journal of Preventive Cardiology | volume = 24 | issue = 11 | pages = 1220–1230 | date = juli 2017 | pmid = 28482693 | doi = 10.1177/2047487317702519 | s2cid = 206821305 }}</ref> Utvrđeno je da sadašnji pušači cigareta sa koronarnom bolešću imaju dva do tri puta veći rizik od iznenadne smrti između 30. i 59. godine. Nadalje, otkriveno je da je rizik od bivših pušača bliži riziku onih koji nikada nisu pušili.<ref name=":2"/><ref>{{cite journal | vauthors = Goldenberg I, Jonas M, Tenenbaum A, Boyko V, Matetzky S, Shotan A, Behar S, Reicher-Reiss H | display-authors = 6 | title = Current smoking, smoking cessation, and the risk of sudden cardiac death in patients with coronary artery disease | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 163 | issue = 19 | pages = 2301–2305 | date = oktobar 2003 | pmid = 14581249 | doi = 10.1001/archinte.163.19.2301 | doi-access = free }}</ref>
Pokazalo se da funkcionalne promjene u srcu kao što su smanjena [[ejekcijska frakcija]] ili srčana [[aritmija]] povećavaju rizik od srčanog zastoja i djeluju neovisno od prethodno navedenih faktora rizika. Stanja koja dovode do ovih funkcionalnih promjena mogu se steći nakon prethodne ozljede srca ili naslijediti kroz porodičnu anamnezu aritmogenih poremećaja.<ref name="Braunwald_2015"/>{{rp|828}}
==Znakovi i simptomi==
Zastoju srca ne prethode nikakvi simptomi upozorenja kod otprilike 50 posto ljudi.<ref name=":2">{{cite book|title=Braunwald's heart disease: a textbook of cardiovascular medicine |url=https://archive.org/details/braunwaldsheartd0000unse_i2w1 | publisher=Saunders| vauthors = Lilly LS, Braunwald E, Mann DL, Zipes DP, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |year=2015 |isbn=9781455751341 | veditors = Myerburg RJ |edition=Tenth|location=Philadelphia, PA|pages=[https://archive.org/details/braunwaldsheartd0000unse_i2w1/page/821 821]–860|chapter=Cardiac Arrest and Sudden Cardiac Death|oclc=890409638}}</ref> Za osobe koje imaju simptome, oni su obično nespecifični za srčani zastoj.<ref name=":13"/> To se može manifestirati u obliku novih simptoma ili pogoršanja:
* [[bol u grudima]]<ref>{{cite book | vauthors = Johnson K, Ghassemzadeh S | chapter = Chest Pain |date=2019| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470557/| title =StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29262011|access-date=5. 11. 2019}}</ref>
* [[umor]]
* [[sinkopa|zamračenje]]
* [[vrtoglavica]]
* [[kratak dah]]
* [[slabost]]
* [[povraćanje]]<ref name=":13">{{cite web|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|date=1. 4. 2011|publisher=National Heart, Lung and Blood Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20150621171145/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=21. 6. 2015|url-status=live|access-date=21. 6. 2015}}</ref>
Kada se sumnja na srčani zastoj zbog znakova nesvestice ili abnormalnog disanja, posmatrač treba da pokuša da oseti [[puls]] tokom 10 sekundi; ako se ne osjeti puls, treba pretpostaviti da je žrtva ima srčani zastoj.<ref>{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Bartos JA, Cabañas JG, Donnino MW, Drennan IR, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Kurz MC, Lavonas EJ, Morley PT, O'Neil BJ, Peberdy MA, Rittenberger JC, Rodriguez AJ, Sawyer KN, Berg KM | display-authors = 6 | title = Part 3: Adult Basic and Advanced Life Support: 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 142 | issue = 16_suppl_2 | pages = S366–S468 | date = oktobar 2020 | pmid = 33081529 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000916 | s2cid = 224829530 }}</ref> Kao posljedica gubitka [[cerebralna cirkulacija|cerebralne perfuzije]] (protok krvi u [[lmozak]]), osoba će brzo izgubiti [[nesvijest|svijest]] i može prestati da diše. [[Iskustva bliske smrti]] prijavljuje 10 do 20 posto ljudi koji su preživjeli srčani zastoj, što pokazuje određeni nivo kognitivnih procesa koji su još uvijek aktivni tokom reanimacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Parnia S, Spearpoint K, Fenwick PB | title = Near death experiences, cognitive function and psychological outcomes of surviving cardiac arrest | journal = Resuscitation | volume = 74 | issue = 2 | pages = 215–221 | date = august 2007 | pmid = 17416449 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2007.01.020 }}</ref>
== Uzroci i mehanizmi==
[[slika:Basic representation of cardiac conduction.gif|thumb|221x221px| Provođenje srca. Promjene u ovom obrascu mogu biti rezultat ozljede srčanog mišića i dovesti do neprovodnih otkucaja i na kraju do srčanog zastoja.]]
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb|EKG prikaz komorske fibrilacije (bez organiziranog ritma)]]
Iznenadni srčani zastoj (SCA) ili iznenadna srčana smrt (SCD) nastaju kada srce naglo počne da kuca u abnormalnom ili nepravilnom ritmu ([[srčana sritmija|aritmija]]).<ref name=":6"/> Bez organizirane električne aktivnosti u [[srčani mišić|srčanom mišiću]], nema konzistentne kontrakcije [[komora (srce)|komora]], što rezultira nesposobnošću srca da stvori adekvatan [[srčani minutni volumen]] (upumpavanje krvi iz srce u ostatak tijela).<ref name=UTD2016>{{cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/pathophysiology-and-etiology-of-sudden-cardiac-arrest|title=Pathophysiology and etiology of sudden cardiac arrest| vauthors = Podrid PJ |date=22. 8. 2016|website=www.uptodate.com|access-date=3. 12. 2017}}</ref> Postoji mnogo različitih tipova [[aritmija srca|aritmija]], ali one koje se najčešće bilježe kod iznenadnog zastoja srca su komorska [[tahikardija]] i [[komoraka fibrilacija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Zipes DP, Camm AJ, Borggrefe M, Buxton AE, Chaitman B, Fromer M, Gregoratos G, Klein G, Moss AJ, Myerburg RJ, Priori SG, Quinones MA, Roden DM, Silka MJ, Tracy C, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Antman EM, Anderson JL, Hunt SA, Halperin JL, Nishimura R, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Blanc JJ, Budaj A, Dean V, Deckers JW, Despres C, Dickstein K, Lekakis J, McGregor K, Metra M, Morais J, Osterspey A, Tamargo JL, Zamorano JL | display-authors = 6 | title = ACC/AHA/ESC 2006 Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force and the European Society of Cardiology Committee for Practice Guidelines (writing committee to develop Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death): developed in collaboration with the European Heart Rhythm Association and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 114 | issue = 10 | pages = e385–e484 | date = septembar 2006 | pmid = 16935995 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.106.178233 | doi-access = free | author-link9 = Arthur J. Moss }}</ref> Manje uobičajeni uzroci aritmija kod srčanog zastoja uključuju [[električna aktivnost bez pulsa|električnu aktivnost bez pulsa]] (PEA), [[bradikardija|bradijaritmije]] ili [[sistola|asistole]].<ref name=":6"/> Takvi se ritmovi vide kada postoji produženi srčani zastoj, progresija komorske fibrilacije ili napori kao što je defibrilacija da bi se osoba reanimirala.<ref name=":6"/> Čini se da promjene ritma također imaju korelaciju s osnovnim uzrokom srčane ozljede kada su prisutni (ishemijski vs. neishemijski uzroci).<ref name = "Braunwald_2015" />{{rp|831}}
Iznenadni zastoj srca može biti posljedica srčanih i nekardijalnih uzroka, uključujući sljedeće:
=== Srčani uzroci ===
==== Bolest koronarnih arterija ====
[[slika:Coronary Artery Disease.png|thumb|Normalna vs blokirana koronarna arterija]]
[[Bolest koronarne arterije]] (CAD), također poznata kao ishemijska bolest srca, odgovorna je za 62 do 70 posto svih iznenadnih srčanih smrti.<ref name=":0">{{cite journal | title = State-specific mortality from sudden cardiac death--United States, 1999 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 51 | issue = 6 | pages = 123–126 | date = februar 2002 | pmid = 11898927 | author1 = Centers for Disease Control Prevention (CDC) }}</ref><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = oktobar 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}</ref> CAD je mnogo rjeđi uzrok iznenadne srčane smrti kod osoba mlađih od 40 godina.<ref name=":0"/> Slučajevi su pokazali da je najčešći nalaz pri postmortalnom pregledu iznenadne srčane smrti hronična visokostepena [[stenoza]] barem jednog segmenta velike koronarne arterije, arterija koje opskrbljuju [[srčani mišić]] [[krv]]lju.<ref>{{cite book | vauthors = Falk E, Shah PK | chapter = Pathogenesis of atherothrombosis. Role of vulnerable, ruptured, and eroded plaques | chapter-url= https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&pg=PA460 |title=Atherothrombosis and Coronary Artery Disease | veditors = Fuster V, Topol EJ, Nabel EG |date=2005|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=9780781735834|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603002043/https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&pg=PA460&lpg=PA460|archive-date=3. 6. 2016|url-status=live}}</ref> Ova stenoza je često rezultat suženja i otvrdnuća arterija nakon taloženja [[aterosklerotski plak|holesterolskih plakova]] i upale tokom nekoliko godina. Ovo nakupljanje i remodeliranje koronarnih sudova zajedno sa drugim sistemskim krvnim sudovima karakteriše napredovanje [[Ateroskleroza|aterosklerotske kardiovaskularne bolesti]].<ref>{{cite book | vauthors = Pahwa R, Jialal I |chapter = Atherosclerosis |date=2021| chapter-url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507799/| title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939576|access-date=5. 11. 2021 }}</ref> Kada stabilan plak pukne, može blokirati protok krvi i kisika kroz male arterije što rezultira [[ishemija|ishemijskom]] ozljedom. Povreda tkiva nakon ishemije može dovesti do strukturnih i funkcionalnih promjena koje sprečavaju srce da nastavi normalne cikluse provodljivosti i mijenja otkucaje srca.<ref name="Braunwald_2015"/>{{rp|829}}<ref name="Braunwald_2015"/>{{rp|829}}
==== Neaterosklerotske abnormalnosti koronarnih arterija ====
Abnormalnosti koronarnih arterija koje nisu povezane s aterosklerozom uključuju kongenitalne [[anomalija koronarne arterije|anomalije koronarne arterije]] (najčešće anomalno porijeklo lijeve koronarne arterije iz plućne arterije), upalu poznatu kao koronarni [[arteritis]], [[embolija]], vazospazam i mehaničke abnormalnosti povezane s bolestima ili traumom [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Ova stanja uzrokuju 10-15% srčanih zastoja i iznenadne srčane smrti.<ref name = "Braunwald_2015" />{{rp|829}}
* Koronarni arteritis obično je rezultat pedijatrijskog febrilnog upalnog stanja poznatog kao [[Kawasaki bolest]]. Drugi [[Vaskulitis|vaskulitidi]] također mogu doprinijeti povećanju rizika od iznenadne srčane smrti.
* Embolija, ili zgrušavanje koronarnih arterija najčešće se javlja od sepsnih embolija sekundarnih do endokarditisa uz zahvaćenost aortnog zaliska, trikuspidnog zaliska ili protetskih zalistaka.
* [[Koronarni vazospazam]] može dovesti do srčanih aritmija, mijenjanja električne provodljivosti srca uz rizik od potpunog zastoja srca zbog teških ili produženih promjena ritma.
* Mehaničke abnormalnosti sa povezanim rizikom od srčanog zastoja mogu nastati zbog disekcije koronarne arterije koja se može pripisati [[Marfanov sindrom|Marfanovom sindromu]] ili traumi.<ref name = "Braunwald_2015" />{{rp|829}}
====Strukturalna srčana bolest ====
[[slika:Heart left ventricular hypertrophy sa.jpg|thumb|Kratka os srca pokazuje zadebljanje zida kod hipertrofije lijeve komore]]
Strukturne bolesti srca koje nisu povezane s koronarnom bolešću čine 10% svih iznenadnih srčanih smrti.<ref name=UTD2016/><ref name=":1"/> Primjeri ovih uključuju: [[kardiomiopatija|kardiomiopatije]] ([[hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijska]], [[dilatirana kardiomiopatija|dilatirana]] ili [[aritmogena kardiomiopatija]]), [[Srčana aritmija|poremećaji srčanog ritma]], [[bolest srčanog ritma]], [[miokarditis]],<ref name="Circ012">{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = oktobar 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}</ref> i [[kongestivno zatajenje srca]].<ref name="AHJ982">{{cite journal | vauthors = Kannel WB, Wilson PW, D'Agostino RB, Cobb J | title = Sudden coronary death in women | url = https://archive.org/details/sim_american-heart-journal_1998-08_136_2/page/205 | journal = American Heart Journal | volume = 136 | issue = 2 | pages = 205–212 | date = august 1998 | pmid = 9704680 | doi = 10.1053/hj.1998.v136.90226 }}</ref>
[[slika:Left Ventricular Hypertrophy Unlabeled.jpg|thumb|EKG prikaz hipertrofije lijeve komore]]
Smatra se da je [[hipertrofija lijeve komore]] vodeći uzrok iznenadne srčane smrti u populaciji odraslih.<ref name=":6"/><ref>{{cite journal | vauthors = Stevens SM, Reinier K, Chugh SS | title = Increased left ventricular mass as a predictor of sudden cardiac death: is it time to put it to the test? | journal = Circulation: Arrhythmia and Electrophysiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 212–217 | date = februar 2013 | pmid = 23424223 | pmc = 3596001 | doi = 10.1161/CIRCEP.112.974931 }}</ref> Ovo je najčešće posljedica dugotrajnog [[Hipertenzija|visokog krvnog pritiska]], ili hipertenzije, koja je izazvala neprilagođenu promjenu zida glavne pumpne komore srca, [[srčana komora|lijeve komore]].<ref name=":9">{{cite journal | vauthors = Katholi RE, Couri DM | title = Left ventricular hypertrophy: major risk factor in patients with hypertension: update and practical clinical applications | journal = International Journal of Hypertension | volume = 2011 | pages = 495349 | year = 2011 | pmid = 21755036 | pmc = 3132610 | doi = 10.4061/2011/495349 }}</ref> Povišeni [[krvni pritisak]] znači da srce mora pumpati još jače kako bi krv prokrvila na adekvatan način kroz tijelo. Ako srce to radi duži vremenski period zbog nekontrolirane hipertenzije, lijeva komora može hipertrofirati (narasti) na način koji smanjuje djelotvornost srca.<ref>{{cite book | vauthors = Bornstein AB, Rao SS, Marwaha K | chapter = Left Ventricular Hypertrophy |date=2021| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557534/ | title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher= StatPearls Publishing|pmid=32491466|access-date=5. 11. 2021 }}</ref> Hipertrofija lijeve komore može se pokazati na [[Ehokardiografija|ehokardiogramu]] i [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramu]] (EKG).<ref name=":9"/>
Pregled iznenadnih srčanih smrti u Sjedinjenim Državama iz 1999. godine otkrio je da strukturne bolesti srca čine preko 30% iznenadnih srčanih zastoja kod osoba mlađih od 30 godina. Studija vojnih regruta starosti 18-35 godina pokazala je da je to činilo više od 40% iznenadnih srčanih smrti.<ref name=":0"/><ref name=":1"/>
Kongestivna srčana insuficijencija pet puta povećava rizik od iznenadne srčane smrti.<ref name="AHJ982"/>
Strukturne abnormalnosti srčanog provodnog sistema (posebno [[Atrioventrikularni čvor|Ađ
atrioventrikularnog čvora]] i [[Purkinjeva vlakna|His-Purkinjeovog]] sistema) mogu predisponirati pojedinca za aritmije sa rizikom od napredovanja do iznenadnog zastoja srca, iako je ovaj rizik ostaje nizak. Mnogi od ovih provodnih blokova mogu se liječiti unutrašnjim srčanim defibrilatorima za one za koje se utvrdi da su pod visokim rizikom zbog ozbiljnosti fibroze ili teških elektrofizioloških poremećaja.<ref name="Braunwald_2015"/>{{rp|833}}
==== Sindromi naslijeđenih aritmija ====
Aritmije koje nisu uzrokovane strukturnom srčanom bolešću čine 5 do 10% iznenadnih srčanih zastoja.<ref name=":4">{{cite journal | vauthors = Drory Y, Turetz Y, Hiss Y, Lev B, Fisman EZ, Pines A, Kramer MR | title = Sudden unexpected death in persons less than 40 years of age | journal = The American Journal of Cardiology | volume = 68 | issue = 13 | pages = 1388–1392 | date = novembar 1991 | pmid = 1951130 | doi = 10.1016/0002-9149(91)90251-f }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Chugh SS, Kelly KL, Titus JL | title = Sudden cardiac death with apparently normal heart | journal = Circulation | volume = 102 | issue = 6 | pages = 649–654 | date = august 2000 | pmid = 10931805 | doi = 10.1161/01.cir.102.6.649 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = | title = Survivors of out-of-hospital cardiac arrest with apparently normal heart. Need for definition and standardized clinical evaluation. Consensus Statement of the Joint Steering Committees of the Unexplained Cardiac Arrest Registry of Europe and of the Idiopathic Ventricular Fibrillation Registry of the United States | journal = Circulation | volume = 95 | issue = 1 | pages = 265–272 | date = januar 1997 | pmid = 8994445 | doi = 10.1161/01.cir.95.1.265 }}</ref> Oni su često uzrokovani [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajima]] koji dovode do abnormalnih srčanih ritmova.<ref name=":6"/> Genetičke [[mutacije]] često utiču na specijalizirane proteine poznate kao [[ionski kanal]]i koje provode [[Ion|električno nabijene čestice]] kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], pa se ova grupa stanja često naziva [[Kanalopatija|kanalopatije]]. Primjeri ovih nasljednih sindroma aritmije uključuju [[sindrom dugog QT intervala]] (LQTS), [[Brugada sindrom]], [[tahikardija|kateholaminergijska polimorfna komorska tahikardija]] i [[sindrom kratkog QT intervala]]. Mnogi su također povezani s okolišnim ili neurogenim okidačima kao što je odgovor na preglasne [[zvuk]]ove koji mogu izazvati smrtonosne aritmije.<ref name="Braunwald_2015" />{{rp|833}} Ostala stanja koja promovišu aritmije, ali nisu uzrokovana genetičkim mutacijama uključuju [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom]].<ref name="UTD2016" />
[[Sindrom dugog QT]] intervala, stanje koje se često spominje kod smrti mladih ljudi, javlja se kod jednog od svakih 5.000 do 7.000 novorođenčadi i procjenjuje se da je odgovoran za 3.000 smrtnih slučajeva svake godine u poređenju sa otprilike 300.000 srčanih zastoja koje vide hitne službe.<ref name="AHA2">{{cite web | url = http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741 | title = Sudden Cardiac Death | archive-url = https://web.archive.org/web/20100325174959/http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741| archive-date=25. 3. 2010 | publisher = American Heart Association }}</ref> Ova stanja su dio ukupnih smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim zastojem, ali predstavljaju stanja koja se mogu otkriti prije zastoja i koja se mogu liječiti. Simptomska ekspresija sindroma dugog QT-a je prilično široka i češće se manifestuje [[sinkopa]], a ne srčani zastoj. Međutim, rizik od srčanog zastoja je i dalje prisutan i osobe sa porodičnom historijom iznenadnih srčanih zastoja treba da se pregledaju na LQTS i druge uzroke smrtonosne aritmije koji se mogu liječiti. Viši nivoi rizika od srčanog zastoja povezani su sa ženskim spolom, značajnijim produženjem QT intervala, historijom neobjašnjive sinkope (nesvjestice) ili prerane iznenadne srčane smrti.<ref name="Braunwald_2015" />{{rp|833}} Dodatno, osobe sa LQTS-om trebale bi izbjegavati određene lijekove koji nose rizik od povećanja ozbiljnosti ove abnormalnosti provodljivosti, kao što su određeni antiaritmici, antidepresivi i [[hinolonski antibiotik|hinolon]] ili [[makrolid]]ni [[antibiotici]].<ref>{{cite journal | vauthors = Fazio G, Vernuccio F, Grutta G, Re GL | title = Drugs to be avoided in patients with long QT syndrome: Focus on the anaesthesiological management | journal = World Journal of Cardiology | volume = 5 | issue = 4 | pages = 87–93 | date = april 2013 | pmid = 23675554 | pmc = 3653016 | doi = 10.4330/wjc.v5.i4.87 }}</ref>
===Nesrčani uzroci===
Nesrčani uzroci čine 15 do 25% srčanih zastoja.<ref name=":4"/><ref name="ReferenceA">{{cite journal | vauthors = Kuisma M, Alaspää A | title = Out-of-hospital cardiac arrests of non-cardiac origin. Epidemiology and outcome | journal = European Heart Journal | volume = 18 | issue = 7 | pages = 1122–1128 | date = juli 1997 | pmid = 9243146 | doi = 10.1093/oxfordjournals.eurheartj.a015407 | doi-access = free }}</ref> Najčešći nesrčani uzroci su [[fizička trauma|trauma]], velika [[krvarenje|krvarenja]] ([[gastrointestinalno krvarenje]], [[ruptura aorte]] ili [[intrakranijalno krvarenje]]), [[hipovolemično krvarenje]], [[predoziranje]], [[davljenje]] i [[plućna embolija]].<ref name="ReferenceA"/><ref name=Raab2008>{{cite journal | vauthors = Raab H, Lindner KH, Wenzel V | title = Preventing cardiac arrest during hemorrhagic shock with vasopressin | journal = Critical Care Medicine | volume = 36 | issue = 11 Suppl | pages = S474–S480 | date = novembar 2008 | pmid = 20449913 | doi = 10.1097/ccm.0b013e31818a8d7e | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}</ref><ref name=Voel2000>{{cite journal | vauthors = Voelckel WG, Lurie KG, Lindner KH, Zielinski T, McKnite S, Krismer AC, Wenzel V | title = Vasopressin improves survival after cardiac arrest in hypovolemic shock | url = https://archive.org/details/sim_anesthesia-and-analgesia_2000-09_91_3/page/627 | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 91 | issue = 3 | pages = 627–634 | date = septembar 2000 | pmid = 10960389 | doi = 10.1097/00000539-200009000-00024 | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}</ref> Srčani zastoj također može biti uzrokovan trovanjem kao što je [[Meduza|ubodi određenih meduza]], ili strujnim udarom, poput munje.<ref name=":6"/>
====Reverzibilni uzroci====
Drugi nesrčani uzroci srčanog zastoja mogu biti rezultat privremenih poremećaja [[homeostaza]] u tijelu Ovo može biti rezultat promjena u omjeru [[elektrolit]]a, zasićenosti kisikom ili promjenama drugih iona koji utiču na [[pH]] tijela.<ref name=":3"/>
====Mnemonika za reverzibilne uzroke====
{{Glavni|Hs i Ts}}
"Hs i Ts" je naziv za mnemotehniku koja se koristi za pamćenje izlječivih ili reverzibilnih uzroka srčanog zastoja.<ref name=":3" /><ref name="RCUK20052">{{cite web|url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|archive-date=15. 12. 2009|url-status=live}}</ref><ref name="AHA05">{{cite journal | title = 2005 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 112 | issue = 24 Suppl | pages = IV1-203 | date = decembar 2005 | pmid = 16314375 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.166550 | doi-access = free | author = ECC Committee, Subcommittees and Task Forces of the American Heart Association }}</ref> Napomena: Ova mnemonika uključuje uzroke srčanog i nesrčanog porijekla, ali svi su reverzibilni, uz odgovarajući tretman koji je vremenski osjetljiv.
; Hs
* [[Hipovolemija|'''H'''ipovolemija]] – Nedostatak volumena krvi
* [[Hipoksija|'''H'''ipoksija]] – Nedostatak [[kisik]]a
* [[vodik|'''V'''odikovi]] ioni ([[acidoza]]) – Nenormalan pH u tijelu
* [[Hiperkalemija|'''H'''iperkalemija]] ili [[Hipokalemija|'''h'''ipokalemia]] – I povećan i smanjen nivo [[kalij]]a može biti opasan po život
* [[Hipotermija|'''H'''ipotermija]] – Niska [[Tjelesna temperatura|tjelesna temperatura jezgre]]
* [[Hipoglikemija|'''H'''ipoglikemija]] ili [[Hiperglikemija|'''h'''iperglikemija]] – Nizak ili visok nivo glukoze u krvi
; Ts
* [[Tableta|'''T'''ablete]] ili [[Toksin|'''t'''oksini]] kao što je predoziranje drogom/lijekom
* [[Tamponada srca|Srčana '''t'''amponada]] – Tečnost se nakuplja oko srca
* [[Tenzijski pneumotoraks|'''T'''enzijski pneumotoraks]] – kolabirano plućno krilo
* [[Tromboza|'''T'''romboza]] ([[infarkt miokarda]]) – srčani udar
* [[Tromboza|'''T'''romboembolija]] ([[plućna embolija]]) – Krvni ugrušak u plućima
* [[Traumatski srčani zastoj|'''T'''raumatski srčani zastoj]]
=== Djeca ===
Kod djece, najčešći uzrok kardiopulmonalnog zastoja je [[šok]] ili [[respiratorna insuficijencija]] koji nije liječen.<ref name=":6" /> [[Srčana aritmija]] nije najčešći uzrok kod djece.<ref name=":6"/> Kada postoji srčana aritmija, najčešće je [[sistola|asistola]] ili [[bradikardija]], za razliku od [[komorska fibrilacija|komorske fibrilacije]] ili [[tahikardija|komorske tahikardije]] kao što se vidi kod odraslih.<ref name=":6"/> Drugi uzroci mogu uključivati droge kao što su [[Otrovanje kokainom|kokain]], [[metamfetamin]] ili predoziranje lijekovima kao što su antidepresivi kod djeteta koje je ranije bilo zdravo, ali sada ima aritmiju koja je napredovao do srčanog zastoja.<ref name=":6"/> Uobičajeni uzroci iznenadnog neobjašnjivog zastoja srca kod djece uključuju [[hipertrofijska kardiomiopatija|hipotrofijsku kardiomiopatiju]], abnormalnosti koronarnih arterija i aritmije.<ref>{{cite journal | vauthors = Topjian AA, Raymond TT, Atkins D, Chan M, Duff JP, Joyner BL, Lasa JJ, Lavonas EJ, Levy A, Mahgoub M, Meckler GD, Roberts KE, Sutton RM, Schexnayder SM | display-authors = 6 | title = Part 4: Pediatric Basic and Advanced Life Support 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Pediatrics | volume = 147 | issue = Suppl 1 | pages = e2020038505D | date = januar 2021 | pmid = 33087552 | doi = 10.1542/peds.2020-038505D | s2cid = 224826594}}</ref>
===Mehanizam===
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb|upright=1.3|Komorska fibrilacija]]
Definitivni električni mehanizmi srčanog zastoja, koji mogu nastati iz bilo koje od gore navedenih funkcionalnih, strukturnih ili fizioloških abnormalnosti, karakterizirani su tahiaritmijskim ili bradiaritmijskim događajima koji ne dovode do sistole.<ref name="Braunwald_2015" />{{rp| 837–838}} Tahiaritmije se dalje mogu klasificirati kao [[komorska fibrilacija]] (V-fib) i bez pulsa ili trajna [[komorskaa tahikardija]] (V-tach), a obje su brze i nestalne aritmije koje mijenjaju cirkulatorni put tako da se adekvatan protok krvi ne može održati i nije adekvatan da zadovolji potrebe tijela.<ref name="Braunwald_2015"/>{{rp|837–838}}
Mehanizam odgovoran za većinu iznenadnih srčanih smrti je [[ventrikulska fibrilacija]]. Ventrikulska fibrilacija je tahiaritmija koju karakterizira turbulentna električna aktivnost u ventrikulskomom dijeku [[miokard]]a koja dovodi do previše neorganiziranog i brzog otkucaja srca proizvodeći bilo kakav značajan minutni volumen srca, što rezultira nedovoljnom perfuzijom mozga i esencijalnih organa.<ref>{{Cite web|title=Ventricular tachycardia - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-tachycardia/symptoms-causes/syc-20355138|access-date=29. 11. 2021|website=Mayo Clinic|language=en}}</ref> Kod komorske tahikardije, srce također kuca brže od normalnog, što može spriječiti srčane komore da se pravilno pune krvlju.<ref>{{Cite web|title=Ventricular fibrillation - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-fibrillation/symptoms-causes/syc-20364523|access-date=29. 11. 2021|website=Mayo Clinic|language=en}}</ref> Neki od elektrofizioloških mehanizama koji podupiru ventrikulske fibrilacije uključuju ektopijski automatizam, ponovni ulazak i aktiviranu aktivnost.<ref>{{cite journal | vauthors = Szabó Z, Ujvárosy D, Ötvös T, Sebestyén V, Nánási PP | title = Handling of Ventricular Fibrillation in the Emergency Setting | journal = Frontiers in Pharmacology | volume = 10 | pages = 1640 | date = 29. 1. 2020 | pmid = 32140103 | pmc = 7043313 | doi = 10.3389/fphar.2019.01640 | doi-access = free }}</ref> Strukturne promjene u oboljelom srcu kao rezultat nasljednih faktora ([[mutacije]] u [[gen]]ima za kodiranje [[ionski kanal|ionskih kanala]], naprimjer) ne mogu objasniti iznenadnu srčanu smrt.<ref>{{cite journal | vauthors = Rubart M, Zipes DP | title = Mechanisms of sudden cardiac death | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 115 | issue = 9 | pages = 2305–2315 | date = septembar 2005 | pmid = 16138184 | pmc = 1193893 | doi = 10.1172/JCI26381 }}</ref>
I ventrikulska fibrilacija i ventrikulska tahikardija mogu dovesti do toga da srce neučinkovito pumpa krv u tijelo. Ventrikulsku tahikardiju karakterizira izmijenjen QRS kompleks i broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti.<ref>{{cite journal | vauthors = AlMahameed ST, Ziv O | title = Ventricular Arrhythmias | journal = The Medical Clinics of North America | volume = 103 | issue = 5 | pages = 881–895 | date = septembar 2019 | pmid = 31378332 | doi = 10.1016/j.mcna.2019.05.008 | s2cid = 199437558 }}</ref> Kada se V-tah održava (traje najmanje 30 sekundi), neadekvatan dotok krvi u srčano tkivo može dovesti do zastoja srca.<ref>{{cite journal | vauthors = Baldzizhar A, Manuylova E, Marchenko R, Kryvalap Y, Carey MG | title = Ventricular Tachycardias: Characteristics and Management | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 28 | issue = 3 | pages = 317–329 | date = septembar 2016 | pmid = 27484660 | doi = 10.1016/j.cnc.2016.04.004}}</ref>
[[Bradikardija|Bradiaritmije]] se javljaju nakon disocijacije spontane električne provodljivosti i mehaničke funkcije srca što rezultira [[električna aktivnost bez pulsa|električnom aktivnošću bez pulsa]] (PEA) ili potpunim odsustvom električne aktivnosti srca što rezultira [[sistola|asistolom]] . Slično kao i kod tahiaritmija, ova stanja dovode do nemogućnosti da se održi i adekvatan protok krvi, iako je u slučaju bradijaritmija osnovni uzrok odsustvo mehaničke aktivnosti, a ne brzi otkucaji koji dovode do dezorganizacije.<ref name="Braunwald_2015"/>{{rp|837–838}}
==Dijagnoza==
[[slika:Carotidian pulse and recovery position.jpg|thumb|Medicinsko osoblje provjerava karotidni puls pacijenta]]
Srčani zastoj je sinonim za pojam [[klinička smrt]].<ref name="AHA05"/> Historijski podaci i [[fizički pregled]] mogu dijagnosticirati srčani zastoj i pružiti informacije o potencijalnom uzroku i prognozi.<ref name=":6"/> Pružatelj koji uzima kliničku anamnezu osobe trebao bi imati za cilj utvrditi da li je epizodu primijetio neko drugi, u koje vrijeme se epizoda dogodila, šta je osoba radila (posebno ako je bilo traume) i da li je bilo uključenosti droge.<ref name=":6"/> Dio fizičkog pregleda dijagnosticiranja srčanog zastoja fokusira se na odsustvo pulsa.<ref name=":6"/> U mnogim slučajevima, nedostatak [[puls|karotidnog pulsa]] je [[zlatni standard (test)|zlatni standard]] za dijagnosticiranje srčanog zastoja. Nedostatak pulsa na periferiji (radijalno/pedala) može također biti rezultat drugih stanja (npr. cirkulacijski [[šok]]), ili jednostavno greška spasitelja.<ref name=":7"/> Studije su pokazale da spasitelji često mogu pogriješiti kada provjeravaju karotidni puls u hitnim slučajevima, bilo da se radi o zdravstvenim radnicima ili laicima.<ref name=":7">{{cite journal | vauthors = Ochoa FJ, Ramalle-Gómara E, Carpintero JM, García A, Saralegui I | title = Competence of health professionals to check the carotid pulse | url = https://archive.org/details/sim_resuscitation_1998-06_37_3/page/173 | journal = Resuscitation | volume = 37 | issue = 3 | pages = 173–175 | date = juni 1998 | pmid = 9715777 | doi = 10.1016/S0300-9572(98)00055-0 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Bahr J, Klingler H, Panzer W, Rode H, Kettler D | title = Skills of lay people in checking the carotid pulse | url = https://archive.org/details/sim_resuscitation_1997-08_35_1/page/23 | journal = Resuscitation | volume = 35 | issue = 1 | pages = 23–26 | date = august 1997 | pmid = 9259056 | doi = 10.1016/S0300-9572(96)01092-1 }}</ref>
[[Hitni ultrazvuk|Ultrazvuk na mjestu pružanja pomoći (POCUS)]] je alat koji se može koristiti za ispitivanje pokreta srca i snage njegove kontrakcije kod osobe koja je doživjela srčani zastoj uz krevet.<ref name="Long_2018">{{cite journal | vauthors = Long B, Alerhand S, Maliel K, Koyfman A | title = Echocardiography in cardiac arrest: An emergency medicine review | journal = The American Journal of Emergency Medicine | volume = 36 | issue = 3 | pages = 488–493 | date = mart 2018 | pmid = 29269162 | doi = 10.1016/j.ajem.2017.12.031 | s2cid = 3874849 }}</ref> POCUS može precizno dijagnosticirati srčani zastoj u bolničkim uvjetima, prevazilazeći neke od nedostataka dijagnoze provjeravanjem centralnog pulsa ([[karotidne arterije]] ili [[subklavijske arterije]]), kao i otkrivanjem pokreta i kontrakcija srca.<ref name="Long_2018"/>
Koristeći POCUS, kliničari mogu imati ograničene, dvodimenzionalne poglede na različite dijelove srca tokom zastoja.<ref name=":15">{{cite journal | vauthors = Paul JA, Panzer OP | title = Point-of-care Ultrasound in Cardiac Arrest | journal = Anesthesiology | volume = 135 | issue = 3 | pages = 508–519 | date = septembar 2021 | pmid = 33979442 | doi = 10.1097/ALN.0000000000003811 | s2cid = 234486749 }}</ref> Ove slike mogu pomoći kliničarima da utvrde da li je električna aktivnost u srcu [[Bespulsna električna aktivnost|bez pulsa]] ili pseudobezpulsna, kao i da im pomognu da dijagnosticiraju potencijalno reverzibilne uzroke zastoja.<ref name=":15"/> Objavljene smjernice udruženja American Society of Echocardiography, American College of Emergency Physicians, European Resuscitation Council i American Heart Association, kao i preoperativne smjernice Advanced cardiac life support, prepoznali su potencijalne prednosti korištenja POCUS-a u dijagnostici i upravljanju srčanim zastojem.<ref name=":15"/>
Zbog nepreciznosti ovog metoda dijagnoze, neka tijela poput Evropskog savjeta za reanimaciju (ERC) smanjila su njen značaj. Umjesto toga, sadašnje smjernice podstiču pojedince da započnu CPR kod bilo koje osobe bez svijesti koja ima odsutno ili abnormalno disanje.<ref name="RCUK2005"/> Vijeće za reanimaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu stoji u skladu s preporukama ERC-a i preporukama American Heart Association.<ref name="AHA05"/> Predložili su da tehniku provjere karotidnih pulseva trebaju koristiti samo zdravstveni radnici sa specifičnom obukom i stručnošću, a čak i tada da je treba promatrati u kombinaciji s drugim pokazateljima kao što je agonalno [[disanje]].<ref name="RCUK2005">{{cite web |url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |archive-date=15. 12. 2009 }}</ref>
Predložene su razni drugi metodi za otkrivanje cirkulacije, a samim tim i dijagnosticiranje srčanog zastoja. Smjernice koje slijede prema preporukama Međunarodnog komiteta za vezu za reanimaciju (ILCOR) iz 2000. bile su da spasitelji traže "znakove cirkulacije", ali ne posebno puls.<ref name="AHA05"/> Ovi znakovi su uključivali [[kašalj]], dahtanje, boju, trzanje i [[kretanje]].<ref>{{cite book |author=British Red Cross |author2=St Andrew's Ambulance Association |author3=St John Ambulance |title=First Aid Manual: The Authorised Manual of St. John Ambulance, St. Andrew's Ambulance Association, and the British Red Cross |publisher=Dorling Kindersley |year=2006 |isbn=978-1-4053-1573-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/firstaidmanualau0000unse }}</ref> Međutim, suočeni sa dokazima da su ove smjernice bile nedjelotvorne, nova preporuka ILCOR-a je da se srčani zastoj treba dijagnosticirati kod svih unesrećenih koji su u nesvijesti i ne dišu normalno, sličan protokol koji je usvojilo Evropsko vijeće za reanimaciju.<ref. name="AHA05"/> U neakutnom okruženju gdje je pacijent istekao, dijagnoza srčanog zastoja može se obaviti putem molekulske [[autopsija|autopsije]] ili postmortem molekulskog testiranja koji su srčani defekti koje koristi skup molekulskih tehnika za pronalaženje [[ionski kanal|ionskih kanala]].<ref>{{Citation| vauthors = Glatter KA, Chiamvimonvat N, He Y, Chevalier P, Turillazzi E |title=Postmortem Analysis for Inherited Ion Channelopathies|date=2006|work=Essentials of Autopsy Practice: Current Methods and Modern Trends|pages=15–37| veditors = Rutty GN |publisher=Springer|language=en|doi=10.1007/1-84628-026-5_2|isbn=978-1-84628-026-9 }}</ref> Ovo bi moglo pomoći da se razjasni uzrok smrti pacijenta.
Drugi fizički znakovi ili simptomi mogu pomoći u određivanju potencijalnog uzroka srčanog zastoja.<ref name=":6"/> Ispod je grafikon kliničkih nalaza i znakova/simptoma koje osoba može imati i potencijalni uzrok povezan s tim.
{|
|+Fizički nalazi vezani za potencijalne uzroke<ref name=":6"/>
!Lokacija
!Nalazi
!Mogući uzroci
|-
|Općenito
|Blijeda koža
|[[Krvarenje|Krvarenja]]
|-
|
|Smanjena tjelesna temperatura
|[[Hipotermija]]
|-
|Dišni put
|Prisustvo sekreta, povraćanja krvi
|[[Plućna aspiracija|Aspiracija]]
|-
|
|Nemogućnost pružanja [[Načini mehaničke ventilacije|ventilacije pod pozitivnim pritiskom]]
|[[Pneumotoraks|Tenzioni pneumotoraks]]
[[Opstrukcija disajnih puteva]]
|-
|Vrat
|[[Julularni venski pritisak|Distenzija vratnih vena]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Tamponada srca]]
[[Plućne embolije]]
|-
|
|[[Devijacija dušnika|Traheja pomaknuta na jednu stranu]]
|Tenzijski pneumotoraks
|-
|Grudi
|[[Grudna kost|Ožiljak u sredini grudne kosti]]
|Srčana bolest
|-
|Pluća
|[[Zvukovi disanja|Zvukovi disanja samo na jednoj strani]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Trahejska intubacija|Intubacija desnog glavnog stabla]]
Aspiracija
|-
|
|Nema zvukova daha ili udaljenih zvukova daha
|Intubacija jednjaka
Opstrukcija disajnih puteva
|-
|
|[[Zviždanje]]
|Aspiracija
[[Bronhospazam]]
[[Pućni edem]]
|-
|
|[[Crackles|Rales]]
|Aspiracija
Plućni edem
[[Upala pluća]]
|-
|Srce
|Smanjenje srčanih tonova
|[[Hipovolemija]]
Tamponada srca
Tenzijski pneumotoraks
Plućna embolija
|-
|[[Abdomen]]
|[[Abdominalna distenzija|Naduvenost trbuha]] i tupa
|Ruptura [[aneurizma abdominalne aorte]]
Puknuta [[ektopijska trudnoća]]
|-
|
|Rastegnuti i bubnjići
|Intubacija jednjaka
|-
|[[Rektum]]ski
|Prisutna krv
|[[Gastrointestinalno krvarenje]]
|-
|Ekstremiteti
|Asimetrični impulsi
|[[Aortna disekcija]]
|-
|[[Koža]]
|Tragovi igle
|Zloupotreba droga
|}
===Klasifikacije===
Kliničari klasifikuju srčani zastoj u "šokirani" u odnosu na "nešokirani", što je određeno ritmom [[Elektrokardiogram|EKG]]. Ovo se odnosi na to da li se određena klasa [[srfčana aritmija|srčane aritmije]] može liječiti pomoću [[defibrilacija]].<ref name="RCUK2005"/> Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulsksa bespulsna tahikardija]] dok su dva "nešokova" ritma [[asistola]] i [[električna aktivnost bez pulsa]].<ref>{{cite book|title=ABC of resuscitation| veditors = Soar J, Perkins JD, Nolan J |year=2012|publisher=Wiley-Blackwell|location=Chichester, West Sussex |isbn=9781118474853 |page=43 |url= https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&pg=PA43 |edition=6th |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&pg=PA43|archive-date=5. 9. 2017}}</ref>
==Upravljanje==
Iznenadni zastoj srca može se liječiti pokušajima [[reanimacija]]. Ovo se obično izvodi na osnovu protokola zvanih [[osnovna podrška života]], [[napredna podrška za život srca]] (ACLS), [[pedijatrijska napredna podrška života]] (PALS) ili [[program neonatalne reanimacije]] (NRP).<ref name="AHA05"/><ref>{{cite journal | title = 2005 American Heart Association (AHA) guidelines for cardiopulmonary resuscitation (CPR) and emergency cardiovascular care (ECC) of pediatric and neonatal patients: pediatric advanced life support | journal = Pediatrics | volume = 117 | issue = 5 | pages = e1005–e1028 | date = maj 2006 | pmid = 16651281 | doi = 10.1542/peds.2006-0346 | s2cid = 46720891 | author1 = American Heart Association }}</ref>
[[slika:CPR training-04.jpg|thumb|CPR trening na lutki]]
===Kardiopulmonalna reanimacija===
Rana [[kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) je neophodna za preživljavanje srčanog zastoja s dobrom neurološkom funkcijom.<ref name=":6">{{Cite book|title=Rosen's emergency medicine : concepts and clinical practice| veditors = Walls RM, Hockberger RS, Gausche-Hill M |isbn=9780323390163|oclc=989157341|date = 9. 3. 2017| vauthors = Walls R, Hockberger R, Gausche-Hill M }}</ref><ref>{{cite web |title=AHA Releases 2015 Heart and Stroke Statistics {{!}} Sudden Cardiac Arrest Foundation |url=https://www.sca-aware.org/sca-news/aha-releases-2015-heart-and-stroke-statistics |website=www.sca-aware.org |access-date=21. 9. 2019}}</ref> Preporučuje se da se počne što je prije moguće uz minimalne prekide nakon početka. Komponente CPR-a koje čine najveću razliku u preživljavanju su [[kompresija grudnog koša]] i defibrilacijski udarni ritmovi.<ref name=":3">{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|veditors = Cydulka RK |isbn= 9780071837026 |oclc=957505642|date = 28. 8. 2017| vauthors = Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK }}</ref> Nakon defibrilacije, kompresije grudnog koša treba nastaviti dvije minute prije nego što se ponovo izvrši provjera ritma.<ref name=":6"/> Ovo se zasniva na stopi kompresije od 100–120 kompresija u minuti, dubina kompresije od 5–6 centimetara u [[grudni koš]], puna [[Kardiopulmonalna reanimacija|povratak grudnog koša]] i brzina ventilacije od 10 ventilacija disanja u minuti.<ref name=":6"/> Pokazalo se da pravilno izvedena CPR kod posmatrača povećava preživljavanje; međutim, to se izvodi u manje od 30% zadržavanja u bolnici od 2007. Ako visokokvalitetni CPR nije rezultirao [[krvotok|povratkom spontane cirkulacije]], a srčani ritam osobe je u [[sistola|asistoli]], razumno je prekinuti CPR i proglasiti smrt osobe nakon 20 minuta.<ref name=UK2010/> Izuzeci od ovoga uključuju određene slučajeve sa [[hipotermija|hipotermijom]] ili koji su [[utopljenje|udavili]].<ref name=":3"/><ref name=UK2010>{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Pre-hospital cardiac arrest|url=https://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|website=www.resus.org.uk|access-date=3. 9. 2014|page=41|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150513032323/http://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|archive-date=13. 5. 2015}}</ref> Neki od ovih slučajeva bi trebali imati duži i trajniji CPR dok ne budu skoro [[Normotermija|normotermni]].<ref name=":3"/> Duže trajanje CPR-a može biti razumno kod onih koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici.<ref>{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Comments on the duration of CPR following the publication of 'Duration of resuscitation efforts and survival after in-hospital cardiac arrest: an observational study' Goldberger ZD et al. Lancet.|url=https://www.resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|access-date=3. 9. 2014|date=5. 9. 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140628095645/http://resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|archive-date=28. 6. 2014}}</ref> namjernički CPR, od strane laičke javnosti, prije dolaska hitne pomoći također poboljšava ishode.
===Defibrilacija===
[[slika:Defibrillator-809447 1920.jpg|thumb|upright=1.3| Automatski eksterni defibrilator pohranjen u vidljivu narandžastu muralnu potporu]]
Defibrilacija je indikovana ako je prisutan srčani ritam koji može izazvati električni udar. Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulska tahikardija bez pulsa]]. Kod djece se preporučuje 2 do 4 J/Kg.<ref name="AHA2015Part12">{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = novembar 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}</ref>
Defibrilaciju vrši [[automatski eksterni defibrilator]] (AED), prenosiva mašina koju može koristiti čak i svaki korisnik jer proizvodi glasovne instrukcije koje vode proces, automatski provjerava stanje žrtve i primjenjuje ispravne električne šokove. Neki defibrilatori čak daju povratnu informaciju o kvalitetu CPR kompresija, ohrabrujući spasioca laika da pritisne [[grudni koš]] osobe dovoljno snažno da cirkulira krv.<ref>{{cite web|title=Zoll Automated External Defibrillator (AED) Plus|url=http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110621004342/http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-date=21. 6. 2011|work=Life Assistance Training}}</ref>
Osim toga, sve je veća upotreba defibrilacije javnog pristupa. To uključuje postavljanje automatskog eksternog defibrilatora na javna mjesta i obuku osoblja u tim područjima kako da ih koristi. Ovo omogućava da se defibrilacija obavi prije dolaska hitne pomoći i pokazalo se da dovodi do povećanih šansi za preživljavanje. Pokazalo se da oni koji imaju zastoje na udaljenim lokacijama imaju lošije ishode nakon srčanog zastoja.<ref name="Lyon ''et al.'' 2004">{{cite journal | vauthors = Lyon RM, Cobbe SM, Bradley JM, Grubb NR | title = Surviving out of hospital cardiac arrest at home: a postcode lottery? | journal = Emergency Medicine Journal | volume = 21 | issue = 5 | pages = 619–624 | date = septembar 2004 | pmid = 15333549 | pmc = 1726412 | doi = 10.1136/emj.2003.010363 }}</ref>
===Lijekovi ===
[[slika:LipidEmulsion.JPG|thumb|upright=1.3|left| Lipidna emulzija koja se koristi kod srčanog zastoja zbog sredstava [[anestetik|lokalnih anestetika]]]]
Od 2016., lijekovi koji nisu [[epinefrin]] (adrenalin), iako su uključeni u smjernice, nisu pokazali da poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice nakon izvanbolničkog zastoja srca.<ref name=":3"/> Ovo uključuje upotrebu [[atropin]]a, [[lidokain]]a i [[amiodaron]]a.<ref name=":3"/><ref>{{cite journal | vauthors = Olasveengen TM, Sunde K, Brunborg C, Thowsen J, Steen PA, Wik L | title = Intravenous drug administration during out-of-hospital cardiac arrest: a randomized trial | journal = JAMA | volume = 302 | issue = 20 | pages = 2222–2229 | date = novembar 2009 | pmid = 19934423 | doi = 10.1001/jama.2009.1729 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Lin S, Callaway CW, Shah PS, Wagner JD, Beyene J, Ziegler CP, Morrison LJ | title = Adrenaline for out-of-hospital cardiac arrest resuscitation: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials|journal = Resuscitation|volume=85|issue=6|pages=732–740|date=juni 2014|pmid=24642404|doi=10.1016/j.resuscitation.2014.03.008}}</ref><ref>{{cite journal|vauthors = Laina A, Karlis G, Liakos A, Georgiopoulos G, Oikonomou D, Kouskouni E, Chalkias A, Xanthos T | display-authors = 6 | title = Amiodarone and cardiac arrest: Systematic review and meta-analysis | journal = International Journal of Cardiology | volume = 221 | pages = 780–788 | date = oktobar 2016 | pmid = 27434349|doi=10.1016/j.ijcard.2016.07.138}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = McLeod SL, Brignardello-Petersen R, Worster A, You J, Iansavichene A, Guyatt G, Cheskes S | title = Comparative effectiveness of antiarrhythmics for out-of-hospital cardiac arrest: A systematic review and network meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 121 | pages = 90–97 | date = decembar 2017 | pmid = 29037886 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2017.10.012 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ali MU, Fitzpatrick-Lewis D, Kenny M, Raina P, Atkins DL, Soar J, Nolan J, Ristagno G, Sherifali D | display-authors = 6 | title = Effectiveness of antiarrhythmic drugs for shockable cardiac arrest: A systematic review | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 63–72 | date = novembar 2018 | pmid = 30179691 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.08.025 | s2cid = 52154562 | url = http://wrap.warwick.ac.uk/113491/1/WRAP-effectiveness-antiarrhythmic-drugs-cardiac-review-Nolan-2018.pdf }}</ref> Čini se da epinefrin kod odraslih od 2019. poboljšava preživljavanje, ali ne poboljšava neurološki normalno preživljavanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Holmberg MJ, Issa MS, Moskowitz A, Morley P, Welsford M, Neumar RW, Paiva EF, Coker A, Hansen CK, Andersen LW, Donnino MW, Berg KM | display-authors = 6 | title = Vasopressors during adult cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 139 | pages = 106–121 | date = juni 2019 | pmid = 30980877 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.04.008 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Vargas M, Buonanno P, Iacovazzo C, Servillo G | title = Epinephrine for out of hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Resuscitation | volume = 136 | pages = 54–60 | date = mart 2019 | pmid = 30685547 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.10.026 | s2cid = 207940828 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = | title = Epinephrine for Out-of-Hospital Cardiac Arrest: An Updated Systematic Review and Meta-Analysis. | journal = Critical Care Medicine | volume = 48 | pages = 225–229 | date = 27. 11. 2019 | pmid = 31789700 | doi = 10.1097/CCM.0000000000004130 | s2cid = 208537959 }}</ref> Općenito se preporučuje svakih pet minuta. Adrenalin djeluje na alfa-1 receptor, što zauzvrat povećava protok krvi koji opskrbljuje srce.<ref>{{Cite web|title=Deep Dive into the Evidence: Epinephrine in Cardiac Arrest|url=http://www.emra.org/emresident/article/deep-dive-epi/|access-date=12. 11. 2021|website=www.emra.org|language=en}}</ref> To bi pomoglo u obezbjeđivanju više kisika srcu. Na osnovu smjernica iz 2019., 1 mg epinefrina se može davati pacijentima svakih 3–5 minuta, ali se doze veće od 1 mg epinefrina ne preporučuju za rutinsku upotrebu u slučaju srčanog zastoja. Ako pacijent ima ritam bez šoka, epinefrin treba primijeniti što je prije moguće. Za ritam koji je podložan šoku, epinefrin treba davati samo nakon što su početni pokušaji defibrilacije neuspjeli.<ref>{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Berg KM, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Del Rios M, Cabañas JG, Link MS, Kurz MC, Chan PS, Morley PT, Hazinski MF, Donnino MW | display-authors = 6 | title = 2019 American Heart Association Focused Update on Advanced Cardiovascular Life Support: Use of Advanced Airways, Vasopressors, and Extracorporeal Cardiopulmonary Resuscitation During Cardiac Arrest: An Update to the American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 140 | issue = 24 | pages = e881–e894 | date = decembar 2019 | pmid = 31722552 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000732 | s2cid = 208019248}}</ref> [[Vazopresin]] sveukupno ne poboljšava niti pogoršava ishode u poređenju sa epinefrinom. Čini se da kombinacija epinefrina, vazopresina i [[metilprednizolon]]a poboljšava ishod.<ref>{{cite journal | vauthors = Belletti A, Benedetto U, Putzu A, Martino EA, Biondi-Zoccai G, Angelini GD, Zangrillo A, Landoni G | display-authors = 6 | title = Vasopressors During Cardiopulmonary Resuscitation. A Network Meta-Analysis of Randomized Trials | journal = Critical Care Medicine | volume = 46 | issue = 5 | pages = e443–e451 | date = maj 2018 | pmid = 29652719 | doi = 10.1097/CCM.0000000000003049 | s2cid = 4851288 | url = https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/162689/1/document%282%29.pdf }}</ref> Neki od nedostataka dugoročne koristi mogu biti povezani sa kašnjenjem u upotrebi epinefrina.<ref>{{cite journal | vauthors = Attaran RR, Ewy GA | title = Epinephrine in resuscitation: curse or cure? | journal = Future Cardiology | volume = 6 | issue = 4 | pages = 473–482 | date = juli 2010 | pmid = 20608820 | doi = 10.2217/fca.10.24 }}</ref> Dok dokazi ne podržavaju njegovu upotrebu kod djece, smjernice navode da je njegova upotreba razumna.<ref name=":3"/> Lidokain i amiodaron se također smatraju razumnim kod djece sa srčanim zastojem koja imaju šokantan ritam. Općenita upotreba [[natrij-bikarbonat]]a ili [[kalcij]]a se ne preporučuje.<ref>{{cite journal | vauthors = Velissaris D, Karamouzos V, Pierrakos C, Koniari I, Apostolopoulou C, Karanikolas M | title = Use of Sodium Bicarbonate in Cardiac Arrest: Current Guidelines and Literature Review | journal = Journal of Clinical Medicine Research | volume = 8 | issue = 4 | pages = 277–283 | date = april 2016 | pmid = 26985247 | pmc = 4780490 | doi = 10.14740/jocmr2456w }}</ref> Upotreba [[kalcij]]a kod djece povezana je sa lošom neurološkom funkcijom kao i smanjenim preživljavanjem.<ref name=":6"/> Ispravno doziranje lijekova kod djece ovisi o težini.<ref name=":6"/> Da bi se smanjilo vrijeme utrošeno na izračunavanje doza lijekova, preporučuje se korištenje [[Broselowa traka|Broselowe trake]].<ref name=":6"/>
Smjernice iz 2010. American Heart Association više ne sadrže preporuku za korištenje atropina u električnoj aktivnosti bez pulsa i [[sistola|asistoli]] zbog nedostatka dokaza za njegovu upotrebu.<ref name=":3"/><ref>{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Otto CW, Link MS, Kronick SL, Shuster M, Callaway CW, Kudenchuk PJ, Ornato JP, McNally B, Silvers SM, Passman RS, White RD, Hess EP, Tang W, Davis D, Sinz E, Morrison LJ | display-authors = 6 | title = Part 8: adult advanced cardiovascular life support: 2010 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 122 | issue = 18 Suppl 3 | pages = S729–S767 | date = novembar 2010 | pmid = 20956224 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.110.970988 | doi-access = free }}</ref> Ni lidokain ni amiodaron, kod onih koji i dalje imaju [[tahikardija|ventrikuldku tahikardiju]] ili ventrikuldku fibrilaciju uprkos defibrilaciji, ne poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice, ali oba podjednako poboljšavaju preživljavanje do prijema u bolnicu.<ref>{{cite journal | vauthors = Sanfilippo F, Corredor C, Santonocito C, Panarello G, Arcadipane A, Ristagno G, Pellis T | title = Amiodarone or lidocaine for cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 107 | pages = 31–37 | date = oktobar 2016 | pmid = 27496262 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2016.07.235 | doi-access = free }}</ref>
==Prognoza==
Ukupne šanse za preživljavanje među onima koji imaju srčani zastoj van bolnice su niske, 10%.<ref>{{cite journal | vauthors = Benjamin EJ, Blaha MJ, Chiuve SE, Cushman M, Das SR, Deo R, de Ferranti SD, Floyd J, Fornage M, Gillespie C, Isasi CR, Jiménez MC, Jordan LC, Judd SE, Lackland D, Lichtman JH, Lisabeth L, Liu S, Longenecker CT, Mackey RH, Matsushita K, Mozaffarian D, Mussolino ME, Nasir K, Neumar RW, Palaniappan L, Pandey DK, Thiagarajan RR, Reeves MJ, Ritchey M, Rodriguez CJ, Roth GA, Rosamond WD, Sasson C, Towfighi A, Tsao CW, Turner MB, Virani SS, Voeks JH, Willey JZ, Wilkins JT, Wu JH, Alger HM, Wong SS, Muntner P | display-authors = 6 | title = Heart Disease and Stroke Statistics-2017 Update: A Report From the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 135 | issue = 10 | pages = e146–e603 | date = mart 2017 | pmid = 28122885 | pmc = 5408160 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000485 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Kusumoto FM, Bailey KR, Chaouki AS, Deshmukh AJ, Gautam S, Kim RJ, Kramer DB, Lambrakos LK, Nasser NH, Sorajja D | display-authors = 6 | title = Systematic Review for the 2017 AHA/ACC/HRS Guideline for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 138 | issue = 13 | pages = e392–e414 | date = septembar 2018 | pmid = 29084732 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000550 | doi-access = free }}</ref> Među onima koji imaju vanbolnički srčani zastoj, 70% se javlja kod kuće, a njihova stopa preživljavanja je 6%.<ref>{{cite book|title=Strategies to Improve Cardiac Arrest Survival: A Time to Act | author = Institute of Medicine |date=30. 6. 2015|isbn=9780309371995 |doi=10.17226/21723|pmid = 26225413}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Jollis JG, Granger CB | title = Improving Care of Out-of-Hospital Cardiac Arrest: Next Steps | journal = Circulation | volume = 134 | issue = 25 | pages = 2040–2042 | date = decembar 2016 | pmid = 27994023 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.116.025818 | doi-access = free }}</ref> Za one koji imaju srčani zastoj u bolnici, stopa preživljavanja godinu dana od najmanje pojave srčanog zastoja procjenjuje se na 13%.<ref name=":12">{{cite journal | vauthors = Schluep M, Gravesteijn BY, Stolker RJ, Endeman H, Hoeks SE | title = One-year survival after in-hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 90–100 | date = novembar 2018 | pmid = 30213495 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.09.001 | s2cid = 52270938 }}</ref> Procjenjuje se da je jednogodišnje preživljavanje veće kod osoba s dijagnozom prijema srca (39%), u poređenju sa onima s nesrčanom dijagnozom (11%).<ref name=":12"/> Stope preživljavanja među djecom su 3 do 16% u Sjevernoj Americi.<ref name="AHA2015Part122">{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = novembar 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}</ref> Za bolnički srčani zastoj preživljavanje do otpusta je oko 22%.<ref name=":3"/><ref name="AHA2015Part42">{{cite journal | vauthors = Kronick SL, Kurz MC, Lin S, Edelson DP, Berg RA, Billi JE, Cabanas JG, Cone DC, Diercks DB, Foster JJ, Meeks RA, Travers AH, Welsford M | display-authors = 6 | title = Part 4: Systems of Care and Continuous Quality Improvement: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S397–S413 | date = novembar 2015 | pmid = 26472992 | doi = 10.1161/cir.0000000000000258 | s2cid = 10073267 | doi-access = free }}</ref> Oni koji prežive do povratka spontane cirkulacije (ROSC) i prijema u bolnicu često imaju [[sindrom postkardijalnog zastoja]] koji se obično manifestira kao [[neurološka ozljeda]] koja može varirati od [[amnezija|blagih problema s pamćenjem]] do [[koma|kome]].<ref name=":3"/>
[[Cerebralna hipoksija|Hipoksična ishemijska povreda mozga]] je najštetniji ishod za ljude koji pate od srčanog zastoja.<ref name="Gräsner_2021">{{cite journal | vauthors = Gräsner JT, Herlitz J, Tjelmeland IB, Wnent J, Masterson S, Lilja G, Bein B, Böttiger BW, Rosell-Ortiz F, Nolan JP, Bossaert L, Perkins GD | display-authors = 6 | title = European Resuscitation Council Guidelines 2021: Epidemiology of cardiac arrest in Europe | journal = Resuscitation | volume = 161 | pages = 61–79 | date = april 2021 | pmid = 33773833 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2021.02.007 | s2cid = 232408830 }}</ref> Loši neurološki ishodi nakon srčanog zastoja mnogo su češći u zemljama koje ne koriste prekid doživotnog održavanja (~50%) u poređenju sa onima koje koriste (manje od 10%).<ref name="Gräsner_2021"/> Većina poboljšanja kognicije dolazi tokom prva tri mjeseca nakon srčanog zastoja, a neki pojedinci prijavljuju poboljšanje do godinu dana nakon srčanog zastoja.<ref name="Gräsner_2021"/> 50 – 70% preživjelih od srčanog zastoja navodi [[umor]] kao simptom , čineći umor najčešćim simptomom o kojem je pacijent prijavljen.<ref name="Gräsner_2021"/>
Prognoza se obično procjenjuje 72 sata ili više nakon srčanog zastoja.<ref name="AHA2015Part13">{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Shuster M, Callaway CW, Gent LM, Atkins DL, Bhanji F, Brooks SC, de Caen AR, Donnino MW, Ferrer JM, Kleinman ME, Kronick SL, Lavonas EJ, Link MS, Mancini ME, Morrison LJ, O'Connor RE, Samson RA, Schexnayder SM, Singletary EM, Sinz EH, Travers AH, Wyckoff MH, Hazinski MF | display-authors = 6 | title = Part 1: Executive Summary: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S315–S367 | date = novembar 2015 | pmid = 26472989 | doi = 10.1161/cir.0000000000000252 | doi-access = free }}</ref> Stopa preživljavanja je bolja kod onih kod kojih je neko vidio kolaps, koji su imali CPR kod promatrača ili su imali ventrikulsku tahikardiju ili ventrikulsku fibrilaciju kada se procijeni.<ref name="Sas20102">{{cite journal | vauthors = Sasson C, Rogers MA, Dahl J, Kellermann AL | title = Predictors of survival from out-of-hospital cardiac arrest: a systematic review and meta-analysis | journal = Circulation: Cardiovascular Quality and Outcomes | volume = 3 | issue = 1 | pages = 63–81 | date = januar 2010 | pmid = 20123673 | doi = 10.1161/circoutcomes.109.889576 | doi-access = free }}</ref> Preživljavanje među onima sa [[Ventrikulska fibrilacija|Vfib]] ili [[Ventrikulska tahikardija|Vtach]] je 15 do 23%.<ref name="Sas20102"/> Žene imaju veću vjerovatnoću da prežive srčani zastoj i napuste bolnicu nego muškarci.<ref>{{cite journal | vauthors = Bougouin W, Mustafic H, Marijon E, Murad MH, Dumas F, Barbouttis A, Jabre P, Beganton F, Empana JP, Celermajer DS, Cariou A, Jouven X | display-authors = 6 | title = Gender and survival after sudden cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 94 | pages = 55–60 | date = septembar 2015 | pmid = 26143159 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2015.06.018 }}</ref>
Pregled iz 1997. godine otkrio je stope preživljavanja do otpusta od 14% iako su različite studije varirale od 0 do 28%.<ref name="Ballew2">{{cite journal | vauthors = Ballew KA | title = Cardiopulmonary resuscitation | journal = BMJ | volume = 314 | issue = 7092 | pages = 1462–1465 | date = maj 1997 | pmid = 9167565 | pmc = 2126720 | doi = 10.1136/bmj.314.7092.1462 }}</ref> Kod onih starijih od 70 godina koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici, preživljavanje do otpusta iz bolnice je manje od 20%.<ref name="Gi20142">{{cite journal | vauthors = van Gijn MS, Frijns D, van de Glind EM, C van Munster B, Hamaker ME | title = The chance of survival and the functional outcome after in-hospital cardiopulmonary resuscitation in older people: a systematic review | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 4 | pages = 456–463 | date = juli 2014 | pmid = 24760957 | doi = 10.1093/ageing/afu035 | doi-access = free }}</ref> Koliko dobro ove osobe mogu da se snalaze nakon izlaska iz bolnice, nije jasno.<ref name="Gi20142"/>
Utvrđeno je da je globalna stopa ljudi koji su uspjeli da se oporave od vanbolničkog srčanog zastoja nakon primitka CPR-a oko 30%, a stopa preživljavanja do otpusta iz bolnice procijenjena je na 9%.<ref name="Yan_2020">{{cite journal | vauthors = Yan S, Gan Y, Jiang N, Wang R, Chen Y, Luo Z, Zong Q, Chen S, Lv C | display-authors = 6 | title = The global survival rate among adult out-of-hospital cardiac arrest patients who received cardiopulmonary resuscitation: a systematic review and meta-analysis | journal = Critical Care | volume = 24 | issue = 1 | pages = 61 | date = februar 2020 | pmid = 32087741 | pmc = 7036236 | doi = 10.1186/s13054-020-2773-2 }}</ref> Preživljenje do otpusta iz bolnice vjerovatnije je među ljudima čiji je srčani zastoj svjedočio slučajni prolaznik ili hitna medicinska služba, koji su primili CPR posmatrača i među onima koji žive u Evropi i Sjevernoj Americi.<ref name="Yan_2020"/> Relativno niže preživljavanje u azijskim zemljama zabilježene su stope otpuštanja iz bolnice.<ref name="Yan_2020"/>
== Prevencija ==
Uz nedostatak pozitivnih ishoda nakon srčanog zastoja, napori su uloženi u pronalaženje učinkovitih strategija za sprječavanje srčanog zastoja. S obzirom na to da su glavni uzroci srčanog zastoja ishemijska bolest srca, važni su napori da se promovira [[zdrava prehrana]], [[vježbanje]] i [[pušenje|prestanak pušenja]]. Za ljude kod rizika od srčanih bolesti, koriste se mjere kao što su kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritista]], snižavanje [[holesterol]]a i druge medicinsko-terapijske intervencije. Međutim, treba napomenuti da je [[Cochranepv pregled]] objavljen 2016. godine pronašao dokaze umjerenog kvaliteta koji pokazuju da lijekovi za snižavanje krvnog pritiska zapravo ne smanjuju rizik od iznenadne srčane smrti.<ref>{{cite journal | vauthors = Taverny G, Mimouni Y, LeDigarcher A, Chevalier P, Thijs L, Wright JM, Gueyffier F | title = Antihypertensive pharmacotherapy for prevention of sudden cardiac death in hypertensive individuals | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | pages = CD011745 | date = mart 2016 | issue = 3 | pmid = 26961575 | doi = 10.1002/14651858.CD011745.pub2|pmc=8665834}}</ref> Vježbanje je efikasna preventivna mjera za srčani zastoj u opštoj populaciji, ali može biti rizična za one sa već postojećim stanjima.<ref name="Fanous_2019">{{cite journal | vauthors = Fanous Y, Dorian P | title = The prevention and management of sudden cardiac arrest in athletes | journal = CMAJ | volume = 191 | issue = 28 | pages = E787–E791 | date = juli 2019 | pmid = 31308007 | doi = 10.1503/cmaj.190166 | pmc = 6629536 }}</ref> Rizik od prolaznog katastrofalnog srčanog događaja povećava se kod osoba sa srčanim oboljenjima za vrijeme i neposredno nakon vježbanja.<ref name="Fanous_2019"/> Međutim, i životni i akutni rizik od srčanog zastoja su smanjeni kod osoba sa srčanim oboljenjima koji redovno rade vježbanja, što sugerira da su rizici vježbanja veći od koristi.<ref name="Fanous_2019"/>
===Implantabilni kardioverter defibrilator ===
[[slika:Blausen_0543_ImplantableCardioverterDefibrillator_InsideLeads.png|upright=1.3|thumb| Ilustracija implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD)]]
[[Implantabilni kardioverter-defibrilator|implantabilni kardioverter defibrilator]] (ICD) je uređaj na baterije koji prati električnu aktivnost u srcu i kada se otkrije aritmija može isporučiti električni udar, kako bi prekinuo abnormalni ritam. ICD se koriste za prevenciju iznenadne srčane smrti (SCD) kod onih koji su preživjeli prethodnu epizodu iznenadnog srčanog zastoja (SCA) zbog ventrikulske fibrilacije ili ventrikulske tahikardije ([[sekundarna prevencija]]).<ref name=":10">{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Epstein AE, DiMarco JP, Ellenbogen KA, Estes NA, Freedman RA, Gettes LS, Gillinov AM, Gregoratos G, Hammill SC, Hayes DL, Hlatky MA, Newby LK, Page RL, Schoenfeld MH, Silka MJ, Stevenson LW, Sweeney MO, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Anderson JL, Buller CE, Creager MA, Ettinger SM, Faxon DP, Halperin JL, Hiratzka LF, Hunt SA, Krumholz HM, Kushner FG, Lytle BW, Nishimura RA, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Tarkington LG, Yancy CW|date=maj 2008|title=ACC/AHA/HRS 2008 Guidelines for Device-Based Therapy of Cardiac Rhythm Abnormalities: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Writing Committee to Revise the ACC/AHA/NASPE 2002 Guideline Update for Implantation of Cardiac Pacemakers and Antiarrhythmia Devices): developed in collaboration with the American Association for Thoracic Surgery and Society of Thoracic Surgeons|journal=Circulation|volume=117|issue=21|pages=e350–e408|doi=10.1161/CIRCUALTIONAHA.108.189742|pmid=18483207|doi-access=free}}</ref> ICD se takođe koriste profilaksno za sprečavanje iznenadne srčane smrti u određenim populacijama pacijenata sa visokim rizikom ([[Preventivna zdravstvena zaštita|primarna prevencija]]).<ref name=":11">{{cite journal|vauthors=Shun-Shin MJ, Zheng SL, Cole GD, Howard JP, Whinnett ZI, Francis DP|date=juni 2017|title=Implantable cardioverter defibrillators for primary prevention of death in left ventricular dysfunction with and without ischaemic heart disease: a meta-analysis of 8567 patients in the 11 trials|journal=European Heart Journal|volume=38|issue=22|pages=1738–1746|doi=10.1093/eurheartj/ehx028|pmc=5461475|pmid=28329280}}</ref>
Provedene su brojne studije o upotrebi ICD-a za sekundarnu prevenciju ISS. Ove studije pokazale su poboljšano preživljavanje sa ICD u poređenju sa upotrebom antiaritmijskih lekova.<ref name=":10"/> ICD terapija je povezana sa 50% [[relativno smanjenje rizika|relativnog smanjenja rizika]] smrti uzrokovane aritmijom i 25% smanjenje relativnog rizika za sve uzroke smrtnosti.<ref>{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Connolly SJ, Hallstrom AP, Cappato R, Schron EB, Kuck KH, Zipes DP, Greene HL, Boczor S, Domanski M, Follmann D, Gent M, Roberts RS|date=decembar 2000|title=Meta-analysis of the implantable cardioverter defibrillator secondary prevention trials. AVID, CASH and CIDS studies. Antiarrhythmics vs Implantable Defibrillator study. Cardiac Arrest Study Hamburg . Canadian Implantable Defibrillator Study|journal=European Heart Journal|volume=21|issue=24|pages=2071–2078|doi=10.1053/euhj.2000.2476|pmid=11102258|doi-access=free}}</ref>
Primarna prevencija ISS sa ICD terapijom za visokorizične populacije pacijenata je na sličan način pokazala poboljšane stope preživljavanja u brojnim velikim studijama. Populacije pacijenata sa visokim rizikom u ovim studijama definisane su kao one sa teškom [[ishemija|ishemijskom kardiomiopatijom]] (određeno smanjenom [[Ejekcijska frakcija|ejekcijskom frakcijom lijeve komore]] (LVEF). Kriteriji LVEF-a korišteni u ovim ispitivanjima kretali su se od manje od ili jednako 30% u MADIT-II do manje od ili jednako 40% u MUSTT.<ref name=":10"/><ref name=":11"/>
==Epidemiologija==
Rizik od srčanog zastoja varira u zavisnosti od geografskog regiona, starosti i spola. Životni rizik je tri puta veći kod muškaraca (12,3%) nego kod žena (4,2%) na osnovu analize Framingham Heart Study.<ref>{{cite journal|vauthors=Lloyd-Jones DM, Berry JD, Ning H, Cai X, Goldberger JJ|date=2009|title=Lifetime risk for sudden cardiac death at selected index ages and by risk factor strata and race: cardiovascular lifetime risk pooling project|url=https://www.ahajournals.org/doi/abs/10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|journal=Circulation|volume=120|pages=S416–S417|doi=10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|doi-broken-date=28. 2. 2022}}</ref> Međutim, ova rodna razlika je nestala nakon 85. godine života.<ref name="Circ013">{{cite journal|vauthors=Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA|date=oktobar 2001|title=Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998|journal=Circulation|volume=104|issue=18|pages=2158–2163|doi=10.1161/hc4301.098254|pmid=11684624|doi-access=free}}</ref> Otprilike polovina ovih osoba je mlađa od 65 godina.<ref name=":32">{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|vauthors=Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK|date=28. 8. 2017|isbn=9780071837026|veditors=Cydulka RK|oclc=957505642}}</ref>
=== Sjeverna Amerika ===
Na osnovu umrlica, iznenadna srčana smrt čini oko 20% svih smrtnih slučajeva u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].<ref name=":8">{{cite journal|vauthors=Wong CX, Brown A, Lau DH, Chugh SS, Albert CM, Kalman JM, Sanders P|date=januar 2019|title=Epidemiology of Sudden Cardiac Death: Global and Regional Perspectives|journal=Heart, Lung & Circulation|language=English|volume=28|issue=1|pages=6–14|doi=10.1016/j.hlc.2018.08.026|pmid=30482683|s2cid=53744984}}</ref> U Sjedinjenim Državama, oko 326.000 slučajeva vanbolničkog i 209.000 slučajeva srčanog zastoja u bolnici se dogodi među odraslima godišnje, što se ispostavilo kao incidenca od približno 110,8 na 100.000 odraslih godišnje. U Sjedinjenim Državama, srčani zastoj tokom [[trudnoća]] javlja se u otprilike jednom od dvanaest hiljada porođaja ili 1,8 na 10.000 živorođenih.<ref name="Lav2015">{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Lavonas EJ, Drennan IR, Gabrielli A, Heffner AC, Hoyte CO, Orkin AM, Sawyer KN, Donnino MW|date=novembar 2015|title=Part 10: Special Circumstances of Resuscitation: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care|journal=Circulation|volume=132|issue=18 Suppl 2|pages=S501–S518|doi=10.1161/cir.0000000000000264|pmid=26472998|doi-access=free}}</ref> Stope su niže u Kanadi.<ref name="Lav2015"/>
=== Ostale regije ===
Nezapadne regije svijeta imaju različite incidencije. Incidencija iznenadne srčane smrti u Kini je 41,8 na 100 000, a u Južnoj Indiji 39,7 na 100 000.<ref name=":8"/>
== Također pogledajte==
*[[Lanac preživljavanja]]
*[[Iznenadna srčana smrt sportista]]
*[[Sindrom nakon srčanog zastoja]]
== Reference ==
{{Reflist|colwidth=30em}}
== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB = 2095
| ICD10 = {{ICD10|I|46||i|30}}
| ICD9 = {{ICD9|427.5}}
| ICDO =
| OMIM =
| MedlinePlus =
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID = D006323
| SNOMED CT = 410429000
}}
* [http://www.med.upenn.edu/resuscitation/ The Center for Resuscitation Science at the Hospital of the University of Pennsylvania]
{{ Patologija cirkulacijskog sistema }}
{{Authority control}}
{{DEFAULTSORT:Cardiac Arrest}}
[[Kategorija:Srčana aritmija]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Srce]]
phajw42dwkb3uqb3xhaww0vx9vvm0us
Praznik rada (film)
0
492480
3429154
3426176
2022-08-28T11:17:39Z
WumpusBot
120674
/* top */razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija film
| naziv = Praznik rada
| slika =
| veličina_slike =
| slika_alt =
| tekst =
| originalni_naslov =
| režija = [[Pjer Žalica]]
| producent = {{plainlist|
* Pjer Žalica
* [[Aida Huseinović]]
* [[Rusmir Efendić]]
* [[Igor Kecman]]
* [[Jelena Mitrović]]
* [[Boris T. Matić]]
* [[Teona Strugar Mitevska]]
* [[Ivan Đurović]]
}}
| scenarist = Pjer Žalica
| narator =
| uloge = {{plainlist|
* [[Muhamed Hadžović]]
* [[Emir Hadžihafizbegović]]
* [[Admir Glamočak]]
* [[Boris Isaković]]
* [[Aleksandar Seksan]]
* [[Tatjana Šojić]]
* [[Jasna Žalica]]
* [[Bane Popović]]
* [[Branka Katić]]
* [[Mirvad Kurić]]
* [[Labina Mitevska]]
}}
| muzika = [[Dino Šukalo]]<br/> [[Giboni]]
| kinematografija = Almir Đikoli
| scenografija = Nedjeljko Mikac
| žanr = komedija, drama
| montaža = Redžinald Šimek
| produkcija = {{plainlist|
* [[Udruženje Forum Sarajevo]]
[[Backroom Production & BAŠ ČELIK]], Beograd
* [[Propeler film]] Zagreb
* [[Sisters and Brother Mitevski Production]] Skopje
* [[Aba Film & Artikulacija Film]] Podgorica
* [[BHRT]]
}}
| distributer =
| datum = 2022.
| trajanje = 90 minuta
| zemlja = [[BiH]]
| jezik = bosanski jezik
| budžet =
| zarada =
}}
'''''Praznik rada''''' je igrani film iz 2022. godine [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] režisera [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]]. Premijerno je prikazan na zatvaranju 28. [[Sarajevo film festival]]a.
== Radnja ==
"Praznik rada" je crnohumorna drama o potrazi za istinom koja oslobađa, ali često i boli. Nakon deset godina u Njemačkoj Armin u gluhoj noći dolazi u Bosnu. Prvomajski su praznici, tek je oženjen, želi da iznenadi oca Fudu. Nema ga kući. Komišija kaže: uhapsiše Fudu, ko zna zašto. U mahali nemir. Fudo da je zločinac?! Armin želi doznati istinu, a komšiluk proslaviti Praznik rada.
==Uloge==
* [[Muhamed Hadžović]]
* [[Emir Hadžihafizbegović]]
* [[Admir Glamočak]]
* [[Boris Isaković]]
* [[Aleksandar Seksan]]
* [[Tatjana Šojić]]
* [[Jasna Žalica]]
* [[Dženita Imamović Omerović]]
* [[Labina Mitevska]]
* [[Mirvad Kurić]]
* [[Ermin Bravo]]
* [[Vedran Đekić]]
* [[Branka Katić]]
* [[Branimir Popović]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
*[https://www.nezavisne.com/kultura/film/Praznik-rada-Pjera-Zalice-zatvara-28-SFF/728852] - "Praznik rada" Pjera Žalice zatvara 28. SFF
== Vanjski linkovi ==
*{{Wikicitat|Praznik rada}}
* [http://www.imdb.com/title/tt15301362/ IMDb]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi iz 2020.]]
[[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]]
s5rn4zer8gpwhi0xfegjx5lm6tjdv6u
Sinkopa
0
492485
3429153
3427794
2022-08-28T11:17:37Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv =Sinkopa
| sinonimi =Nesvjestica, onesvještenje, nesvijest
| slika = Pietro Longhi 027.jpg
| opis_slike =Uljana slika [[Pietro Longhi|Pietra Longhija]] pod nazivom "Nesvjestica" iz 1744.
| veličina_slike = 300px
| alt =
| izgovor =
| specijalnost = [[Neurologija]], [[Kardiologija]]
| simptomi =[[Gubitak svijesti]] i mišićne snage<ref name=EB2014/>
| komplikacije =Ozljeđivanje<ref name=EB2014>Peeters, SY; Hoek, AE; Mollink, SM; Huff, JS (April 2014). "Syncope: risk stratification and clinical decision making". Emergency Medicine Practice. 16 (4): 1–22, quiz 22–23. PMID 25105200.</ref>
| pojava = Bilo koja dob, brzi početak<ref name=EB2014/>
| trajanje = Kratkotrajna
| vrste = Srčana, refleksna, [[ortostatska hipotenzija]]
| uzroci = Smanjenje protoka krvi u [[mozak|mozgu]]
| rizici =
| dijagnoza = Anamneza, [[fizički pregled]], [[elektrokardiogram]]
| prevencija =
| tretman = Na osnovu osnovnog uzroka
| lijekovi =
| prognoza = Zavisi od osnovnog uzroka
| frekvencija = ~5 na 1.000 godišnje
}}
U medicini, '''sinkopa''' ([[starogrčki|grč.]] συγϰοπή – sinkopa = skraćivanje) je '''nesvjestica''' uz nagli, kratkotrajni gubitak [[svijest]]i, obično zbog poremećaja krvnoga protoka u mozgu, u kojem na trenutak ponestane kisika ([[hipoksija]]). Prije nastupa sinkope osoba može osjetiti opću slabost, vrtoglavicu, mučninu, zamračenje vida, a koža je pokrivena hladnim [[znoj]]em. Uzroci su mnogobrojni: naglo sniženje krvnoga pritiska pri ustajanju, napad ubrzanoga pulsa (paroksizamska [[tahikardija]]), podražaj živca [[vagus]]a, napad [[kašalj|kašlja]] ili [[smijeh]]a, pad koncentracije [[šećer]]a u [[krv]]i, zagrcnuće hranom ili pićem i sl.). Uobičajeno je poznata kao '''nesvjestica''', ili '''onesvještenje''', gubitak [[svijest]]i i mišićne snage koju karakterizira brz početak, kratko trajanje i spontani oporavak.<ref name=EB2014/> To je uzrokovano smanjenjem protoka krvi u [[mozak]], obično zbog [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]].<ref name=EB2014/> Ponekad postoje [[simptom]]i prije gubitka svijesti kao što su [[omaglica]], [[dijaforeza|znojenje]], [[blijeda koža]], zamagljen vid, mučnina, [[povraćanje]] ili osećaj toplote.< ref name=NIH2020 /><ref name=EB2014/> Sinkopa također može biti povezana s kratkom epizodom trzanja mišića.<ref name=EB2014/><ref name=NIH2020 /> Psihijatrijski uzroci također se mogu utvrditi kada pacijent doživi strah, [[anksioznost]] ili paniku; posebno prije stresnog događaja obično medicinske prirode.<ref>Chen-Scarabelli C, Scarabelli TM: Neurocardiogenic syncope. BMJ 2004;329:336–41</ref><ref>Singh J.R., Rand E.B., Erosa S.C., Cho R.S., Sein M. Aromatherapy for Procedural Anxiety in Pain Management and Interventional Spine Procedures: A Randomized Trial. ''Am. J. Phys. Med. Rehabil..'' 2021;100(10):978-982. doi:10.1097/PHM.0000000000001690</ref> Kada svijest i snaga mišića nisu potpuno izgubljeni, to se naziva [[presinkopa]].<ref name=EB2014/> Preporučuje se da se presinkopa tretira isto kao i sinkopa.<ref name=EB2014/>
==Uzroci==
Uzroci se kreću od neozbiljnih do potencijalno smrtonosnih.<ref name="EB2014"/> Postoje tri široke kategorije uzroka: povezani sa [[srce]]m ili [[krvni sud|krvnim sudovima]] i [[refleks]]na, također poznata kao [[Nervni sistem|nervno]] posredovana i [[ortostatska hipotenzija]].<ref name="EB2014"/> Problemi sa srcem i krvnim sudovima su uzrok u oko 10% i obično su najozbiljniji, dok je nervno posredovana najčešća.<ref name="EB2014"/> Čini se da postoji i genetička komponenta sinkope. Nedavna genetička studija identificirala je prvo mjesto rizika za sinkopu i kolaps. Glavna genetička varijanta, koja se nalazi na [[hromosom 2|hromosomskoj poziciji 2q31.1]], je intergenska varijanta, otprilike 250 kb nizvodno od gena ZNF804A. Varijanta je uticala na ekspresiju ZNF804A, čineći ovaj gen najjačim pokretačem asocijacije.<ref>{{cite journal|last1=Hadji-Turdeghal|first1=Katra|date=2019|title=Genome-wide association study identifies locus at chromosome 2q32. 1 associated with syncope and collapse|url= |journal=Cardiovascular Research|volume=116|pages=138–48|doi=10.1093/cvr/cvz106|pmc=6918066|pmid=31049583}}</ref>
===Nervno posredovana sinkopa===
[[Refleksna sinkopa]] ili nervno posredovana sinkopa nastaje kada se [[krvni sud]]ovi šire i [[bradikardija|smanjuje broj otkucaja srca]] na neodgovarajući način dovodi do lošeg dotoka krvi u [[mozak]].<ref name="EB2014"/> Ovo se može desiti ili od izazivajući događaj kao što je izlaganje [[krv]]i, [[bol]], jaka osećanja ili određena aktivnost kao što je [[mokrenje]], [[povraćanje]] ili [[kašljanje]].<ref name="EB2014"/>
====Vazovagusna sinkopa====
{{glavni|Vazovagusna sinkopa}}
Vazovagusna (situaciona) sinkopa je jedan od najčešćih tipova koji se može pojaviti kao odgovor na bilo koji od niza okidača, kao što su zastrašujuće, neugodne ili neprijatne situacije, tokom vađenja krvi ili trenuci iznenadnog neobično visokog [[stres]]a.<ref name=NIH2020>{{Cite web|url=https://www.ninds.nih.gov/Disorders/All-Disorders/Syncope-Information-Page|title=Syncope Information Page {{!}} National Institute of Neurological Disorders and Stroke|website=www.ninds.nih.gov|access-date=23. 1. 2020}}</ref> Postoji mnogo različitih sindroma sinkope koji svi spadaju pod okrilje vazovagusne sinkope povezani istim centralnim mehanizmom.<ref name=NIH2020/> Prvo, osoba je obično predisponirana na sniženje krvnog pritiska zbog različitih faktora okoline. Manji volumen krvi od očekivanog, naprimjer, zbog uzimanja dijete s malo [[soli]] u odsustvu bilo kakve tendencije zadržavanja soli. Ili toplota koja izaziva vazodilataciju i pogoršava efekat relativno nedovoljnog volumena krvi. Sljedeća faza je adrenalgični odgovor. Ako u osnovi postoji strah ili [[anksioznost]] (npr. društvene okolnosti), ili akutni strah (npr. akutna prijetnja, [[Tripanofobija|iglofobija]]), vazomotorni centar zahtijeva pojačano pumpanje iz srca (odgovor bijeg ili borba). Ovo se pokreće adrenalgijskim (simpatičkim) odlivom iz mozga, ali srce nije u stanju ispuniti zahtjeve zbog malog volumena krvi ili smanjenog povrata. Povratna reakcija na [[medulla oblongata]] pokreće se preko aferentnog [[Vagusni nerv|vagusnog nerva]]. Visoka (neefikasna) simpatička aktivnost je stoga modulirana vagusnim (parasimpatičkim) odlivom što dovodi do pretjeranog usporavanja [[srčani ciklus|srčanog ritma]]. Abnormalnost leži u ovom prekomjernom vagusnom odgovoru koji uzrokuje gubitak dotoka krvi u [[mozak]].<ref name=":1"/> Test nagibnom stola obično izaziva napad. Izbjegavanje onoga što uzrokuje sinkopu i eventualno veći unos soli često je sve što je potrebno.<ref name=":12">{{cite journal|last1=Kaufmann|first1=H|last2=Bhattacharya|first2=K|date=maj 2002|title=Diagnosis and treatment of neurally mediated syncope.|journal=The Neurologist|volume=8|issue=3|pages=175–85|doi=10.1097/00127893-200205000-00004|pmid=12803689|s2cid=9740102}}</ref>
Povezani simptomi mogu se osjetiti u minutima prije vazovagusne epizode i nazivaju se prodromom. Oni se sastoje od vrtoglavice, smetenosti, bljedila, mučnine, salivacije, znojenja, tahikardije, zamagljenog vida i iznenadne želje za nuždom, između ostalih simptoma.<ref name=":1"/>
Vazovagusna sinkopa može se posmatrati u dva oblika:
* Izolirane epizode gubitka svijesti, nenajavljene bilo kakvim upozoravajućim simptomima duže od nekoliko trenutaka. Oni se obično javljaju u starosnoj grupi adolescenata i mogu biti povezani s postom, vježbanjem, naprezanjem [[trbuh]]a ili okolnostima koje potiču vazodilataciju (npr. vrućina, alkohol). Subjekt je uvijek uspravan. [[Test nagibnog stola]], ako se izvrši, općenito je negativan.
* Ponavljajuća sinkopa sa složenim povezanim simptomima. Ovo je nervno posredovana sinkopa (NMS). Povezana je sa bilo kojim od sljedećih: prethodna ili kasnija pospanost, prethodni poremećaj vida („mrlje pred očima“), znojenje, vrtoglavica.<ref name=NIH2020/> Subjekt je obično, ali ne uvijek, uspravan. Test nagibnog stola, ako je obavljen, općenito je pozitivan. To je relativno neuobičajeno.
Sinkopa je povezana s psihološkim okidačima.<ref name=NIH2020/> Ovo uključuje nesvjesticu kao odgovor na pogled ili pomisao na krv, igle, bol i druge emocijski stresne situacije. Jedna teorija u [[evolucijska psihologija|evolucijskoj psihologiji]] je da je nesvjestica pri pogledu na krv mogla evoluirati kao oblik [[Prividna smrt|izigravanja mrtvaca]] koja je povećala preživljavanje od napadača i mogla je usporiti gubitak krvi u primitivnom okruženju.<ref>{{cite web|url=https://www.psychologytoday.com/blog/brain-babble/201302/why-do-some-people-faint-the-sight-blood|title=Why do Some People Faint at the Sight of Blood?|url-status=live|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20160801224802/http://www.psychologytoday.com/blog/brain%2Dbabble/201302/why%2Ddo%2Dsome%2Dpeople%2Dfaint%2Dthe%2Dsight%2Dblood|archive-date=1. 8. 2016|access-date=15. 8. 2015}}</ref> "Fobiju od krvarećih povreda", kako se to zove, ima oko 15% ljudi.<ref>{{cite web|url=http://www.webmd.com/mental-health/features/swoon-at-the-sight-of-blood|title=Swoon at the Sight of Blood? Why the sight of blood might make you faint – and what you can do about it.|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906021717/http://www.webmd.com/mental-health/features/swoon-at-the-sight-of-blood|archive-date=6. 9. 2015|access-date=15. 8. 2015}}</ref> Često je moguće upravljati ovim simptomima specifičnim tehnikama ponašanja.
Drugi stav evolucijske psihologije je da su neki oblici nesvjestice neverbalni signali koji su se razvili kao odgovor na povećanu međugrupnu agresiju tokom [[paleolit]]a. Neborac koji se onesvijestio signalizira da ona ili on nisu prijetnja. Ovo bi objasnilo povezanost između nesvjestice i podražaja kao što su puštanje krvi i ozljede koje se mogu vidjeti kod [[fobija]] od vrste povrede od ubrizgavanja krvi, kao što je [[fobija od igle]], kao i razlike među spolovima.<ref>{{cite journal |author=Bracha HS |title=Human brain evolution and the 'Neuroevolutionary Time-depth Principle:' Implications for the Reclassification of fear-circuitry-related traits in DSM-V and for studying resilience to warzone-related posttraumatic stress disorder |journal=Prog. Neuropsychopharmacol. Biol. Psychiatry |volume=30 |issue=5 |pages=827–53 |date=juli 2006 |pmid=16563589 |doi=10.1016/j.pnpbp.2006.01.008|url=http://cogprints.org/5013/1/2006_P.N.P._Neuro-evolution_of_fear_circuit_disorders.pdf |pmc=7130737 }}</ref>
Veliki dio ovog puta je otkrio Bezold u eksperimentima na životinjama 1860-ih. Kod životinja može predstavljati odbrambeni mehanizam kada se suoči s opasnošću ("igranje oposuma").
====Situacijska sinkopa====
Sinkopa može biti uzrokovana specifičnim [[ponašanje]]m uključujući [[kašalj]], mokrenje, [[defekacija|defekaciju]], [[povraćanje]], [[gutanje]] ([[degluticija]]) i sljedeće vježbe.<ref name=NIH2020 /> Manisty et al. napominju: "Sinkopa pri gutanju karakterizira gubitak svijesti pri gutanju; povezana je ne samo s gutanjem čvrste hrane, već i s gaziranim i ledeno hladnim napicima, pa čak i podrigivanjem."<ref>{{cite journal |vauthors=Manisty C, Hughes-Roberts Y, Kaddoura S |date=juli 2009 |title=Cardiac manifestations and sequelae of gastrointestinal disorders |journal=Br J Cardiol |volume=16 |issue=4 |pages=175–80 |url=http://bjcardio.co.uk/2009/07/cardiac-manifestations-and-sequelae-of-gastrointestinal-disorders/ |access-date=11. 5. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130611075350/http://bjcardio.co.uk/2009/07/cardiac-manifestations-and-sequelae-of-gastrointestinal-disorders/ |archive-date=11. 6. 2013 }}</ref> Nesvjestica se može javiti u "kašaljskoj sinkopi" nakon teških napada [[kašalj|kašljanja]], kao što su oni povezani s [[pertussis]] ili "velikim kašljem".<ref>{{cite journal|vauthors=Dicpinigaitis PV, Lim L, Farmakidis C|date=februar 2014|title=Cough syncope.|journal=Respiratory Medicine|volume=108|issue=2|pages=244–51|doi=10.1016/j.rmed.2013.10.020|pmid=24238768|doi-access=free}}</ref> Nervno posredovana sinkopa se također može pojaviti kada se pritisne područje na vratu poznato kao [[karotidni sinus]].<ref name="EB2014"/> Normalan odgovor na masažu karotidnog sinusa je smanjenje krvnog pritiska i usporavanje otkucaji srca. Naročito kod osoba sa [[sindrom preosjetljivog karotidnog sinusa|sindromom preosjetljivog karotidnog sinusa]] ovaj odgovor može uzrokovati sinkopu ili presinkopu.<ref name=":1"/>
===Srčani===
Uzroci povezani sa srcem mogu uključivati [[srčana aritmija|nenormalan srčani ritam]], probleme sa [[srčani zalistak|srčanim zaliskom]] ili [[srčani mišić|srčanim mišićem]] ili začepljenje krvnih sudova zbog [[plućna embolija|plućne embolije]] ili [[disekcija aorte ]], između ostalih.<ref name="EB2014" />
[[Slika:Blausen 0100 Bradycardia Fainting.png|thumb|Sinkopa zbog bradikardije]]
====Srčane aritmije====
Najčešći uzrok srčane sinkope je srčana [[srčana aritmija|aritmija]] (nenormalan [[srčani ciklus|srčani ritam]]), pri čemu srce kuca presporo, prebrzo ili previše nepravilno da bi pumpalo dovoljno [[krv]]i u [[mozak]].<ref name=":1">{{Cite journal|last=Paluso|first=K. A.|date=august 2000|title=The fainting patient. First and foremost, a meticulous evaluation|journal=Journal of the American Academy of Physician Assistants|volume=13|issue=8|pages=40–42, 48–49, 53–54 passim|issn=1547-1896|pmid=11521616}}</ref> Neke aritmije mogu biti opasne po život.<ref name=":1"/>
Dvije glavne grupe aritmija su [[bradikardija]] i [[tahikardija]]. Bradikardiju mogu uzrokovati [[srčani blok]]ovi. Tahikardije uključuju SVT ([[supraventrikulska tahikardija]]) i VT ([[ventrikulska tahikardija]]). SVT ne uzrokuje sinkopu osim kod [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom|Wolff-Parkinson-Whiteovog sindroma]]. [[Ventrikulska tahikardija]] nastaje u komorama. VT uzrokuje sinkopu i može rezultirati iznenadnom smrću.<ref name=":8">{{Cite journal|last=Gauer|first=Robert|date=15. 9. 2011|title=Evaluation of Syncope|url=https://www.aafp.org/afp/2011/0915/p640.html|journal=American Family Physician|language=en|volume=84|issue=6|pages=640–50|pmid=21916389|issn=0002-838X}}</ref> Komorska [[tahikardija]], koja opisuje broj otkucaja srca od preko 100 otkucaja u minuti s najmanje tri nepravilna otkucaja srca kao niz uzastopnih prijevremenih otkucaja, može se degenerirati u [[komorska fibrilacija|ventrikulska fibrilacija]], koja je brzo fatalna bez [[kardiopulmonalna reanimacija|kardiopulmonalne reanimacije]] (CPR) i [[defibrilacija]].
[[Sindrom dugog QT intervala]] može uzrokovati sinkopu kada izazove ventrikulsku tahikardiju ili [[torsades de pointes]]. Stepen produženja QT intervala određuje rizik od sinkope.<ref name=":8"/> [[Brugada sindrom]] se takođe često manifestuje sinkopom koja je posljedica aritmije.<ref name=":8"/>
Tipski, sinkopa izazvana tahikardom je uzrokovana prestankom otkucaja nakon tahikardične epizode. Ovo stanje, koje se naziva sindrom tahikardije-bradikardije, obično je uzrokovano disfunkcijom sinoatrijskog čvora ili blokadom ili [[pretkomorskokomorski blok|pretkomorskokomorskim blokom]].<ref name="Harrisons18">{{cite book |last1=Freeman |first1=Roy |editor1-first=Dan L. |editor1-last=Longo |editor2-first=Dennis L. |editor2-last=Kasper |editor3-first=J. Larry |editor3-last=Jameson |editor4-first=Anthony S. |editor4-last=Fauci |editor5-first=Stephen L. |editor5-last=Hauser |editor6-last=Loscalzo |editor6-first=Joseph |title=Harrison's Principles of Internal Medicine |type=Textbook |edition=18th |year=2011 |publisher=The McGraw-Hill Companies |location=New York|isbn=978-0-07-174889-6 |pages=171–77 |chapter=Chapter 20: Syncope}}</ref>
====Opstruktivna srčana lezija====
Blokada u glavnim žilama ili unutar srca također može ometati protok krvi u mozgu. [[Aortna stenoza|Aortna]] i [[mitralna stenoza]] su najčešći primjeri. Glavni [[srčani zalisci]] postaju ukočeni i smanjuju efikasnost pumpnog djelovanja srca. Ovo možda neće uzrokovati simptome u mirovanju, ali uz napor, srce nije u stanju držati korak s povećanim zahtjevima koji dovode do sinkope. Stenoza aorte se manifestuje ponovljenim epizodama sinkope.<ref name=":1"/> Rijetko, srčani tumori kao što su atrijski miksomi također mogu dovesti do sinkope.<ref name=":1"/>
====Strukturalna kardiopulmonalna bolest====
Bolesti koje uključuju oblik i snagu srca mogu biti uzrok smanjenog dotoka krvi u mozak, što povećava rizik od sinkope.<ref name=NIH2020/> Najčešći uzrok u ovoj kategoriji je nesvjestica povezana s akutnim [[infarkt miokarda|infarktom miokarda]] ili ishemijski događaj. Nesvjestica je u ovom slučaju prvenstveno uzrokovana abnormalnom reakcijom nervnog sistema sličnom refleksnoj nesvjestici. Žene imaju značajno veću vjerovatnoću da dožive sinkopu kao prezentujući simptom infarkta miokarda.<ref>{{Cite journal|last1=Coventry|first1=Linda L.|last2=Finn|first2=Judith|last3=Bremner|first3=Alexandra P.|date=1. 11. 2011|title=Sex differences in symptom presentation in acute myocardial infarction: A systematic review and meta-analysis|url=https://www.heartandlung.org/article/S0147-9563(11)00270-6/abstract|journal=Heart & Lung|language=en|volume=40|issue=6|pages=477–91|doi=10.1016/j.hrtlng.2011.05.001|issn=0147-9563|pmid=22000678}}</ref> Općenito, nesvjestice uzrokovane strukturnim oboljenjem srca ili krvnih žila posebno je važno prepoznati, jer upozoravaju na potencijalno opasna stanja po život.<ref name=":1"/>
Među ostalim stanjima sklonim sinkopi (bilo hemodinamskim kompromisom ili mehanizmom nervnog refleksa, ili oboje), neka od najvažnijih su [[hipertrofijska kardiomiopatija]], akutna disekcija aorte, perikardna tamponada, plućna embolija, aortna stenoza i [[plućna hipertenzija]].<ref name=":1"/>
====Ostali srčani uzroci====
[[Sindrom bolesnog sinusa]], disfunkcija sinusnog čvora, koja uzrokuje naizmjeničnu bradikardiju i tahikardiju. Često postoji duga pauza (asistolija) između otkucaja srca.<ref name=":1" />
[[Adams-Stokesov sindrom]] je srčana sinkopa koja se javlja kod napadaja uzrokovanih potpunim ili nepotpunim srčanim blokom. Simptomi uključuju duboko i ubrzano disanje, slab i spor puls i respiratorne pauze koje mogu trajati 60 sekundi.
[[Sindrom subklavijske krađe]] nastaje retrogradnim (obrnutim) protokom krvi u vertebralnoj arteriji ili unutrašnjoj toraksnoj arteriji, zbog proksimalne stenoze (suženja) i/ili okluzije subklavijske arterije.<ref name=":1"/> Simptomi kao što su sinkopa, vrtoglavica i parestezije se javljaju prilikom vježbanja ruke na zahvaćenoj strani (najčešće lijevo).
[[Aortna disekcija]] (pukotina u aorti) i [[kardiomiopatija]] također mogu dovesti do sinkope.<ref>{{cite journal |vauthors=Nallamothu BK, Mehta RH, Saint S, etal |title=Syncope in acute aortic dissection: diagnostic, prognostic, and clinical implications |journal=Am. J. Med. |volume=113 |issue=6 |pages=468–71 |date=oktobar 2002 |pmid=12427495 |doi=10.1016/S0002-9343(02)01254-8}}</ref>
Različiti lijekovi, kao što su [[beta blokator]]i, mogu uzrokovati sinkopu uzrokovanu bradikardijom.<ref name="Harrisons18"/>
[[Plućna embolija]] može uzrokovati opstrukciju krvnih žila i uzrok je sinkope kod manje od 1% ljudi koji se jave u hitnu pomoć.<ref>{{cite journal|last1=Oqab|first1=Zardasht|last2=Ganshorn|first2=Heather|last3=Sheldon|first3=Robert|date=septembar 2017|title=Prevalence of pulmonary embolism in patients presenting with syncope. A systematic review and meta-analysis|journal=The American Journal of Emergency Medicine|volume=36|issue=4|pages=551–55|doi=10.1016/j.ajem.2017.09.015|pmid=28947223|s2cid=5012417}}</ref>
===Krvni pritisak===
[[Ortostatska hipotenzija|''Ortostatska (posturna) hipotenzivna sinkopa'']] je prvenstveno uzrokovana prekomjernim padom krvnog pritiska prilikom ustajanja iz prethodnog položaja ležanja ili sjedenja.<ref name="EB2014"/><ref name=":1"/> Kada je glava podignuta iznad stopala, sila gravitacije uzrokuje pad krvnog pritiska u glavi. To osete [[receptori za istezanje karotidnog sinusa]] u zidovima krvnih žila u karotidnom sinusu i luku aorte.<ref name=":1"/> Ovi receptori tada pokreću [[SNS|simpatički nervni odgovor]] kako bi kompenzirali i redistribuirali krv nazad u mozak. Simpatički odgovor uzrokuje perifernu vazokonstrikciju i ubrzan rad srca. Oni zajedno djeluju na podizanje krvnog pritiska natrag na početnu vrijednost.<ref name=":1"/> Očigledno zdrave osobe mogu iskusiti manje simptome ("omaglica", "bljedilo") dok ustaju ako [[krvni pritisak]] sporo reagira na stres uspravnog držanja. Ako se krvni pritisak ne održava na odgovarajući način tokom stajanja, može doći do nesvjestice.<ref name=NIH2020/> Međutim, rezultirajuća "prolazna ortostatska hipotenzija" ne mora nužno signalizirati bilo kakvu ozbiljnu osnovnu bolest. Jednako je uobičajena ili možda čak i češća od vazovagusne sinkope.
To može biti zbog [[lijek]]ova, [[dehidracija]], značajnog [[krvarenja]] ili [[infekcije]].<ref name="EB2014"/> Najosjetljivije osobe su starije slabe osobe ili osobe koje su dehidrirane zbog vrućeg okruženja ili neadekvatnog unosa tečnosti.<ref name=NIH2020/> Naprimjer, studenti medicine bi bili izloženi riziku od ortostatske hipotenzivne sinkope dok posmatraju duge operacije u operacionoj sali.<ref name="Jamjoom2009">{{cite journal|vauthors=Jamjoom AA, Nikkar-Esfahani A, Fitzgerald JE|year=2009|title=Operating theatre related syncope in medical students: a cross sectional study|journal=BMC Med Educ|volume=9|pages=14|doi=10.1186/1472-6920-9-14|pmc=2657145|pmid=19284564}}</ref> Također postoje dokazi da vježbanje može pomoći u smanjenju ortostatske netolerancije.<ref>{{cite book|title=Springer ''Reference''|work=SpringerReference|publisher=Springer-Verlag|year=2011|chapter=Athletes and Sudden Cardiac Death|doi=10.1007/springerreference_188007}}</ref> Ozbiljnija ortostatska hipotenzija često je rezultat određenih uobičajeno propisivanih lijekova kao što su diuretici, β-adrenergijski blokatori, drugi antihipertenzivi (uključujući vazodilatatore) i [[nitroglicerin]].<ref name=NIH2020/> U malom postotku slučajevima, uzrok ortostatske hipotenzivne nesvjestice je strukturno oštećenje [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] zbog sistemskih bolesti (npr. [[amiloidoza]] ili [[dijabetes]]a) ili neuroloških bolesti (npr. [[Parkinsonova bolest]]).<ref name=":1"/>
Hiperadrenergijska ortostatska hipotenzija odnosi se na ortostatski pad krvnog pritiska unatoč visokim razinama simpatičkog adrenargijskog odgovora. Ovo se dešava kada osoba sa normalnom fiziologijom nije u stanju da nadoknadi >20% gubitka intravaskularnog volumena.<ref name=":11"/> Ovo može biti zbog gubitka krvi, dehidracije ili [[Odjeljci za tekućinu|trećeg razmaka]]. U stojećem položaju osoba će doživjeti [[refleks]]nu tahikardiju (najmanje 20% povećana u ležećem položaju) i pad krvnog pritiska.<ref name=":1"/>
Hipoadrenalinska ortostatska hipotenzija nastaje kada osoba nije u stanju da održi normalan simpatički odgovor na promjene krvnog pritiska tokom kretanja uprkos adekvatnom intravaskularnom volumenu. Postoji mali ili nikakav kompenzatorni porast otkucaja srca ili krvnog pritiska kada stojite do 10 minuta. Ovo je često uzrokovano osnovnim poremećajem ili upotrebom lijekova i praćeno je drugim [[Adrenalna insuficijencija|hipoadrenergičkim znakovima]].<ref name=":1"/>
===Ishemija centralnog nervnog sistema===
Centralni ishemijski odgovor pokreće neadekvatna opskrba oksigeniranom krvlju u mozgu.<ref name=NIH2020/> Uobičajeni primjeri uključuju [[moždani udar]] i [[prolazni ishemijski napad]]. Iako ova stanja često narušavaju svijest, rijetko ispunjavaju medicinsku definiciju sinkope. [[Moždani udar vertebrobazilarne arterije|Vertebrobazilarni]] prolazni ishemijski napadi mogu izazvati pravu sinkopu kao simptom.<ref name=":1"/> [[Respiratorni sistem]] može nadoknaditi pad nivoa kisika putem [[hiperventilacija|hiperventilacije]], iako iznenadna [[ishemija|ishemijska]] epizoda može da se odvija brže nego što respiratorni sistem može da reaguje.<ref name=":1"/> Ovi procesi uzrokuju tipske simptome nesvjestice: blijeda koža, ubrzano [[disanje]], mučnina i slabost udova, posebno nogu.<ref name=NIH2020/> Ako je ishemija intenzivna ili produžena, slabost udova napreduje do kolapsa.<ref name =NIH2020/> Slabost nogu uzrokuje da većina ljudi sjedne ili legne ako ima vremena za to. Ovo može spriječiti potpuni kolaps, ali bez obzira da li pacijent sjedne ili padne, rezultat ishemijske epizode je položaj u kojem je potreban manji krvni tlak da bi se postigao adekvatan protok krvi. Pojedincu sa vrlo malo pigmentacije kože može se činiti da je sva boja osušena sa njegovog ili njenog lica na početku epizode.<ref name=NIH2020 /> Ovaj efekt u kombinaciji sa sledećim kolapsom može ostaviti snažan i dramatičan utisak na posmatrače.
====Vertebro-bazilarna arterijska bolest====
Arterijska bolest u gornjem dijelu [[kičmena moždina|kičmene moždine]] ili donjem dijelu mozga koja uzrokuje sinkopu ako dođe do smanjenja opskrbe krvlju. Ovo se može dogoditi pri ispružanju [[vrat]]a ili uz upotrebu lijekova za snižavanje krvnog pritiska.<ref name=":1"/>
===Ostali uzroci===
Postoje i druga stanja koja mogu uzrokovati ili ličiti na sinkopu.
[[epilepsijski napad|Napadi]] i sinkopa mogu biti teško razlikovani. Oboje se često manifestuje kao iznenadni gubitak svijesti i konvulzivni pokreti mogu biti prisutni ili odsutni u oba. Pokreti u sinkopi su tipski kratki i nepravilniji od napada.<ref name=":8"/> [[Atonični napad|Akinetički napadi]] mogu se manifestovati iznenadnim gubitkom posturnog tonusa bez povezanih toničko-kloničkih pokreta. Odsustvo dugog post-iktalnog stanja ukazuje na sinkopu, a ne na akinetički napad.
Subarahnoidno [[krvarenje]] može dovesti do sinkope. Često je to u kombinaciji sa iznenadnom, jakom glavoboljom. Može se pojaviti kao rezultat rupture aneurizme ili traume glave.<ref>{{Cite journal|last1=Dubosh Nicole M.|last2=Bellolio M. Fernanda|last3=Rabinstein Alejandro A.|last4=Edlow Jonathan A.|date=1. 3. 2016|title=Sensitivity of Early Brain Computed Tomography to Exclude Aneurysmal Subarachnoid Hemorrhage|journal=Stroke|volume=47|issue=3|pages=750–55|doi=10.1161/STROKEAHA.115.011386|pmid=26797666|s2cid=7268382|doi-access=free}}</ref>
[[Toplotna sinkopa]] nastaje kada izlaganje toploti uzrokuje smanjen volumen krvi i perifernu vazodilataciju.<ref name=":5">{{Cite book|title=Tintinalli's Emergency Medicine : A Comprehensive Study Guide, 9e|last=Tintinalli, Judith E. Stapczynski, J Stephan. Ma, O John. Yealy, Donald M. Meckler, Garth D. Cline, David|date=2017|publisher=McGraw-Hill Education LLC|isbn=978-1-260-01993-3|oclc=1120739798}}</ref> Promjene položaja, posebno tokom intenzivnog vježbanja na vrućini, mogu dovesti do smanjenog dotoka krvi u mozak.<ref name=":5"/> Usko povezani s drugim uzrocima sinkope povezanim s hipotenzijom (nizak [[krvni pritisak]]) kao što je ortostatska sinkopa .<ref name=":1"/>
Neka psihološka stanja ([[anksiozni poremećaj|anksioznost]] poremećaj, [[poremećaj somatskih simptoma]], [[konverzivni poremećaj]]) mogu uzrokovati simptome koji liče na sinkopu.<ref name=":1" /> Brojne psihološke intervencije je dostupno.<ref>{{cite journal|vauthors=Gaynor D, Egan J|year=2011|title=Vasovagal syncope (the common faint): what clinicians need to know|journal=The Irish Psychologist|volume=37|issue=7|pages=176–79|hdl=10147/135366}}</ref>
Nizak šećer u krvi može biti rijedak uzrok sinkope.<ref name=":14">{{Cite journal|last=Strieper|first=Margaret J.|date=1. 3. 2005|title=Distinguishing Benign Syncope from Life-Threatening Cardiac Causes of Syncope|journal=Seminars in Pediatric Neurology|series=Seizures, Syncope, and Sudden Death: Recognizing Cardiac Causes|language=en|volume=12|issue=1|pages=32–38|doi=10.1016/j.spen.2005.01.001|pmid=15929463|issn=1071-9091}}</ref>
[[Narkolepsija]] može se manifestirati iznenadnim gubitkom svijesti sličnim sinkopi.<ref name=":1"/>
==Dijagnostički pristup==
Anamneza, [[fenotipski pregled|pregled]] i [[elektrokardiogram]] (EKG) su najefikasniji načini za određivanje osnovnog uzroka sinkope.<ref name="EB2014"/> Smjernice Američkog koledža ljekara za hitne slučajeve i Američkog udruženja za srce preporučuju da obrada sinkope uključuje detaljnu anamnezu, fizički pregled s ortostatskim vitalnim pokazateljima i [[EKG]] s 12 kanala.<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Sandhu|first1=Roopinder K.|last2=Sheldon|first2=Robert S.|date=2019|title=Syncope in the Emergency Department|journal=Frontiers in Cardiovascular Medicine|language=en|volume=6|pages=180|doi=10.3389/fcvm.2019.00180|pmid=31850375|pmc=6901601|issn=2297-055X|doi-access=free}}</ref> EKG je koristan za otkrivanje abnormalnog srčanog ritma, [[koronarna arterijska bolest|slabog protoka krvi u srčanom mišiću]] i drugih električnih problema, kao što su [[sindrom dugog QT]] i [[Brugada sindrom]].<ref name="EB2014" /><ref name=":8"/> Uzroci povezani sa srcem također često imaju malu povijest [[prodroma]].<ref name="EB2014" /> Nizak [[krvni k i pritisak, ubrzan rad srca nakon događaja može ukazivati na gubitak krvi ili dehidraciju, dok se [[hipoksija|nizak nivo kisika u krvi]] može vidjeti nakon događaja kod onih sa plućnom embolijom.<ref name="EB2014"/> Rutinsko široko panelno laboratorijsko testiranje otkriva abnormalnosti u <2–3% rezultata i stoga se ne preporučuje.<ref name=":8"/>
Na osnovu ove početne obrade mnogi ljekari će prilagoditi testiranje i odrediti da li se osoba kvalificira kao 'visoko rizična', 'srednjw rizična' ili 'niskorizična' na osnovu alata za stratifikaciju rizika.<ref name=":11">{{Cite journal|last1=Sandhu|first1=Roopinder K.|last2=Sheldon|first2=Robert S.|date=2019|title=Syncope in the Emergency Department|journal=Frontiers in Cardiovascular Medicine|language=en|volume=6|pages=180|doi=10.3389/fcvm.2019.00180|issn=2297-055X|pmc=6901601|pmid=31850375|doi-access=free}}</ref><ref name=":6"/> Specifičniji testovi kao što su [[implantabilni rekorder petlje]], [[testiranje nagibnim stolom]] ili [[masaža karotidnog sinusa]] mogu biti korisni u nesigurnim slučajevima.<ref name="EB2014"/> [[Kompjuterizirana tomografija]] (CT) generalno nije potrebna osim ako su prisutne posebne zabrinutosti.<ref name="EB2014"/> Ostali uzroci sličnih simptoma koje treba uzeti u obzir uključuju [[epilepsijski napad]], [[moždani udar]], [[potres mozga]], [[hipoksija|nizak kisik u krvi]], [[hipoglikemija|nizak nivo šećera u krvi]], [[otrovanje lojekovima]] i neki psihijatrijski poremećaji između ostalog.<ref name="EB2014"/><ref name=":1"/> Liječenje zavisi od osnovnog uzroka.<ref name="EB2014" /> Oni za koje se nakon ispitivanja smatra da su pod visokim rizikom mogu biti primljeni u bolnicu radi daljeg [[telemetrija|nadgledanja srca]].<ref name="EB2014"/><ref name=":1"/>
Nivo [[hemoglobin]]a može ukazivati na anemiju ili gubitak krvi. Međutim, ovo je bilo korisno kod samo oko 5% ljudi koji su procijenjeni zbog nesvjestice.<ref>Grubb (2001) str. 83</ref> [[Test sa nagibnim stolom]] izvodi se da bi se izazvala ortostatska sinkopa koja je sekundarna autonomnoj disfunkciji (neurogena). Brojni faktori čine uzrok povezan sa srcem vjerovatnijim, uključujući starost preko 35 godina, prethodnu [[pretkomorska fibrilacija|atrijsku fibrilaciju]] i plavu boju tokom događaja.<ref>{{cite journal |last1=Albassam |first1=OT |last2=Redelmeier |first2=RJ |last3=Shadowitz |first3=S |last4=Husain |first4=AM |last5=Simel |first5=D |last6=Etchells |first6=EE |title=Did This Patient Have Cardiac Syncope?: The Rational Clinical Examination Systematic Review. |journal=JAMA |date=25. 6. 2019 |volume=321 |issue=24 |pages=2448–57 |doi=10.1001/jama.2019.8001 |pmid=31237649|s2cid=205099479}}</ref>
===Elektrokardiogram===
[[Elektrokardiogram]]ski (EKG) nalazi koje treba tražiti uključuju znakove [[srčana ishemija|ishemije srca]], [[stčana aritmija|aritmije]], [[atrioventrikularni blok]], [[dugi QT]], [[kratki PR]], [[Brugada sindrom]], znake [[hipertrofijska opstruktivna kardiomiopatija|hipertrofijske opstruktivne kardiomiopatije]] (HOCM) i znake [[aritmogena displazija desne komore|aritmogene displazije desne komore]] (ARVD/C).<ref>{{cite journal |last1=Toscano |first1=Joseph |title=Review of Important ECG Findings in Patients with Syncope |journal=American Journal of Clinical Medicine |date=2012 |url=https://www.aapsus.org/wp-content/uploads/ecg92.pdf |access-date=11. 11. 2019}}</ref><ref name=Mar2012>{{cite journal |last1=Marine |first1=JE |title=ECG Features that suggest a potentially life-threatening arrhythmia as the cause for syncope. |journal=Journal of Electrocardiology |date=2012 |volume=46 |issue=6 |pages=561–68 |doi=10.1016/j.jelectrocard.2013.07.008 |pmid=23973090}}</ref> Znakovi HCM uključuju velike napone u prekordijalnim odvodima, abnormalnosti repolarizacije i široki QRS sa nejasnim uzlaznim udarom.<ref name=Mar2012/> Znakovi ARVD/C uključuju [[inverzija T talasa|inverziju T-talasa]] i [[epsilon talasi|epsilon talase]] u odvodu V1 do V3.<ref name=Mar2012/>
Procjenjuje se da od 20 do 50% ljudi ima abnormalan EKG. Međutim, dok EKG može identificirati stanja kao što su [[atrijska fibrilacija]], srčani blok ili novi ili stari [[srčani udar]], on obično ne daje definitivnu dijagnozu osnovnog uzroka nesvjestice.<ref>Grubb (2001) str. 83–84</ref> Ponekad se može koristiti [[Holster monitor]]. Ovo je prijenosni EKG uređaj koji može snimiti srčane ritmove korisnika tokom svakodnevnih aktivnosti tokom dužeg vremenskog perioda.<ref name=NIH2020/><ref name=":4">{{Cite journal|last1=D'Ascenzo|first1=Fabrizio|last2=Biondi-Zoccai|first2=Giuseppe|last3=Reed|first3=Matthew J.|last4=Gabayan|first4=Gelareh Z.|last5=Suzuki|first5=Masaru|last6=Costantino|first6=Giorgio|last7=Furlan|first7=Raffaello|last8=Del Rosso|first8=Andrea|last9=Sarasin|first9=Francois P.|last10=Sun|first10=Benjamin C.|last11=Modena|first11=Maria Grazia|date=15. 7. 2013|title=Incidence, etiology and predictors of adverse outcomes in 43,315 patients presenting to the Emergency Department with syncope: An international meta-analysis|journal=International Journal of Cardiology|language=en|volume=167|issue=1|pages=57–62|doi=10.1016/j.ijcard.2011.11.083|pmid=22192287|hdl=11380/793892|issn=0167-5273|hdl-access=free}}</ref> Budući da se nesvjestica obično ne javlja na komandu, Holter monitor može pružiti bolje razumijevanje aktivnosti srca tokom epizoda nesvjestice. Za osobe s više od dvije epizode sinkope i bez dijagnoze na "rutinskom testiranju", može se koristiti umetljivi srčani monitor.<ref name=":4"/> Traje 28–36 mjeseci i ubacuje se neposredno ispod kože u gornji duo [[grudni koš|grudnog koša]].
<gallery mode="packed" heights="175px">
File:DVA2555 (CardioNetworks ECGpedia).jpg|ECG sa HOCM-om
File:De-Acquired longQT (CardioNetworks ECGpedia) (cropped).jpg|Sindrom dugog QT
Image:WPW09.JPG|Kratki PR kod Wolff–Parkinson–Whiteovog sindroma
File:Brugada syndrome type2 example1 (CardioNetworks ECGpedia).png|Tip 2 Brugada ECG obrasca
</gallery>
===Snimanje===
[[Ehokardiografija]] i testiranje na ishemiju mogu se preporučiti u slučajevima kada početna evaluacija i [[EKG]] testiranje nisu dijagnostički. Za osobe s nekomplikovanom sinkopom (bez napada i normalnog neurološkog pregleda) [[kompjuterizirana tomografija]] ili [[MRI]] općenito nisu potrebni.<ref>{{cite journal |vauthors=Moya A, Sutton R, Ammirati F, etal |title=Guidelines for the diagnosis and management of syncope (version 2009) |journal=Eur. Heart J. |volume=30 |issue=21 |pages=2631–71 |date=novembar 2009 |pmid=19713422 |pmc=3295536 |doi=10.1093/eurheartj/ehp298}}</ref><ref name=ACC2017>{{cite journal|last1=Shen|first1=Win-Kuang|last2=Sheldon|first2=Robert S.|last3=Benditt|first3=David G.|last4=Cohen|first4=Mitchell I.|last5=Forman|first5=Daniel E.|last6=Goldberger|first6=Zachary D.|last7=Grubb|first7=Blair P.|last8=Hamdan|first8=Mohamed H.|last9=Krahn|first9=Andrew D.|last10=Link|first10=Mark S.|last11=Olshansky|first11=Brian|last12=Raj|first12=Satish R.|last13=Sandhu|first13=Roopinder Kaur|last14=Sorajja|first14=Dan|last15=Sun|first15=Benjamin C.|last16=Yancy|first16=Clyde W.|title=2017 ACC/AHA/HRS Guideline for the Evaluation and Management of Patients With Syncope|journal=Journal of the American College of Cardiology|volume=70|issue=5|pages=e39–e110|date=mart 2017|doi=10.1016/j.jacc.2017.03.003|pmid=28286221|doi-access=free}}</ref> Isto tako, nije indicirana upotreba [[ultrasonografija karotida]] na osnovu identifikacije [[bolesti karotidne arterije]] kao uzroka sinkope.<ref name="AANfive">{{Citation |author1 = American Academy of Neurology |date = februar 2013 |title = Five Things Physicians and Patients Should Question |publisher = American Academy of Neurology |work = Choosing Wisely: an initiative of the ABIM Foundation |url = http://www.choosingwisely.org/doctor-patient-lists/american-academy-of-neurology/ |access-date = 1. 8. 2013 |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20130901115555/http://www.choosingwisely.org/doctor-patient-lists/american-academy-of-neurology/ |archive-date = 1. 9. 2013 }}, which cites:
#* {{Cite journal | last1 = Strickberger | first1 = S. A. | last2 = Benson | first2 = D. W. | last3 = Biaggioni | first3 = I. | last4 = Callans | first4 = D. J. | last5 = Cohen | first5 = M. I. | last6 = Ellenbogen | first6 = K. A. | last7 = Epstein | first7 = A. E. | last8 = Friedman | first8 = P. | last9 = Goldberger | first9 = J. | last10 = Heidenreich | first10 = P. A. | last11 = Klein | first11 = G. J. | last12 = Knight | first12 = B. P. | last13 = Morillo | first13 = C. A. | last14 = Myerburg | first14 = R. J. | last15 = Sila | first15 = C. A.| author16 = American Heart Association Councils On Clinical Cardiology| doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.170274 | first19 = S. | first20 = S. | title = AHA/ACCF Scientific Statement on the Evaluation of Syncope: From the American Heart Association Councils on Clinical Cardiology, Cardiovascular Nursing, Cardiovascular Disease in the Young, and Stroke, and the Quality of Care and Outcomes Research Interdisciplinary Working Group; and the American College of Cardiology Foundation: In Collaboration with the Heart Rhythm Society: Endorsed by the American Autonomic Society | journal = Circulation | volume = 113 | issue = 2 | pages = 316–27 | year = 2006 | pmid = 16418451 | doi-access = free }}
#* {{Cite journal | last1 = Moya | first1 = A.| author2 = European Society of Cardiology (ESC) | last3 = Sutton | first3 = R.| author4 = European Heart Rhythm Association (EHRA) | last5 = Ammirati | first5 = F.| author6 = and Heart Rhythm Society (HRS) | last7 = Blanc | first7 = J.-J.| author8 = Endorsed by the following societies | last9 = Brignole | first9 = M.| author10 = European Society of Emergency Medicine (EuSEM) | last11 = Moya | first11 = J. B.| author12 = European Federation of Internal Medicine (EFIM) | last13 = Sutton | first13 = J.-C.| author14 = European Union Geriatric Medicine Society (EUGMS) | last15 = Ammirati | first15 = J. | last16 = Blanc | first16 = K.| author17 = European Neurological Society (ENS) | last18 = Brignole | first18 = A.| author19 = European Federation of Autonomic Societies (EFAS) | last20 = Dahm | first20 = M. | last21 = Deharo | first21 = M. | last22 = Gajek | first22 = T. | last23 = Gjesdal | first23 = R. R. | last24 = Krahn | first24 = F. | last25 = Massin | first25 = A. | last26 = Pepi | first26 = J. G. | last27 = Pezawas | first27 = E. P. | last28 = Ruiz Granell | first28 = W. | last29 = Sarasin | first29 = H. | last30 = Ungar | first30 = D. G. | last31 = Van Dijk | first31 = W. W. | last32 = Walma | first32 = B. P. | last33 = Wieling | first33 = H. | last34 = Morillo | first34 = C. | last35 = Olshansky | first35 = B. | last36 = Parry | first36 = S. W. | last37 = Sheldon | first37 = R. | last38 = Shen | first38 = W. K. | last39 = Vahanian | first39 = A. | title = Guidelines for the diagnosis and management of syncope (version 2009): The Task Force for the Diagnosis and Management of Syncope of the European Society of Cardiology (ESC) | journal = European Heart Journal | volume = 30 | issue = 21 | pages = 2631–71 | year = 2009 | pmid = 19713422| pmc =3295536 | display-authors = 1 | doi = 10.1093/eurheartj/ehp298 | url = http://www.zora.uzh.ch/28784/2/28784_2009_V.pdf }}
#* {{Citation |date=august 2010 |title=Transient loss of consciousness in adults and young people (CG109) |publisher=NICE |url=http://guidance.nice.org.uk/CG109 |access-date=24. 10. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029193529/http://guidance.nice.org.uk/CG109 |archive-date=29. 10. 2013 }}
</ref> Iako se ponekad istražuje kao uzrok sinkope, malo je vjerovatno da će problemi karotidnih arterija uzrokovati to stanje.<ref name="AANfive"/> Osim toga, općenito se ne preporučuje [[elektroencefalogram]] (EEG).<ref name=Wise2018>{{cite web |title=American Epilepsy Society Choosing Wisely |url=http://www.choosingwisely.org/societies/american-epilepsy-society/ |website=www.choosingwisely.org |date=14. 8. 2018 |access-date=30. 8. 2018}}</ref> Ultrazvuk uz krevet može se obaviti kako bi se isključila [[aneurizma abdominalne aorte]] kod ljudi koji imaju anamnezu ili prezentaciju.<ref name=":14"/>
===Diferencijalna dijagnoza===
Ostale bolesti koje oponašaju sinkopu uključuju [[Epilepsijski napad|napad]], [[hipoglikemija|nizak šećer u krvi]] i određene tipove [[moždani udar|moždanog udara]].<ref name=":1"/> Dok se one mogu pojaviti kao "nesvjestica", ne uklapaju se u striktnu definiciju sinkope kao iznenadnog reverzibilnog gubitka svijesti zbog smanjenog dotoka krvi u mozak.<ref name=":1"/>
==Upravljanje==
Liječenje sinkope fokusira se na liječenje osnovnog uzroka.<ref name=":7">{{Cite journal|last1=D'Ascenzo|first1=Fabrizio|last2=Biondi-Zoccai|first2=Giuseppe|last3=Reed|first3=Matthew J.|last4=Gabayan|first4=Gelareh Z.|last5=Suzuki|first5=Masaru|last6=Costantino|first6=Giorgio|last7=Furlan|first7=Raffaello|last8=Rosso|first8=Andrea Del|last9=Sarasin|first9=Francois P.|last10=Sun|first10=Benjamin C.|last11=Modena|first11=Maria Grazia|date=15. 7. 2013|title=Incidence, etiology and predictors of adverse outcomes in 43,315 patients presenting to the Emergency Department with syncope: An international meta-analysis|url=https://www.internationaljournalofcardiology.com/article/S0167-5273(11)02140-1/abstract|journal=International Journal of Cardiology|language=en|volume=167|issue=1|pages=57–62|doi=10.1016/j.ijcard.2011.11.083|issn=0167-5273|pmid=22192287|hdl=11380/793892|hdl-access=free}}</ref> Ovo može biti izazovno jer je osnovni uzrok nejasan u polovini svih slučajeva.<ref name=":7"/> Razvijeno je nekoliko alata za stratifikaciju rizika (objašnjeno u nastavku) za borbu protiv nejasne prirode ove dijagnoze. Osobe s abnormalnim očitavanjem EKG-a, historijom kongestivne srčane insuficijencije, porodičnom historijom iznenadne srčane smrti, otežanim disanjem, HCT<30, hipotenzijom ili dokazom [[krvarenja]] trebaju biti primljeni u bolnicu radi dalje procjene i praćenja.<ref name=":7"/> Niskorizični slučajevi vazovagusne ili ortostatske sinkope kod mlađih osoba bez značajne srčane anamneze, bez porodične anamneze iznenadne neobjašnjive smrti i normalan EKG i početna procjena mogu biti kandidati za otpust radi praćenja primarne pružateljske njege.<ref name=":8"/>
Preporučeni akutni tretman vazovagusne i ortostatske (hipotenzivne) sinkope uključuje vraćanje krvi u mozak postavljanjem osobe na tlo, s blago podignutim nogama ili sjedištem nagnutim naprijed i glavom između koljena najmanje 10-15 minuta, po mogućnosti u hladno i tiho mjesto. Za pojedince koji imaju problema s hroničnim nesvjesticama, terapija bi se trebala fokusirati na prepoznavanje pokretača i učenje tehnika da se ne onesvijeste.<ref name=":12"/> Prilikom pojave znakova upozorenja kao što su vrtoglavica, mučnina ili hladnoća i ljepljiva koža, manevri kontra-pritiska koji uključuju hvatanje prstiju u šaku, zatezanje ruku i prekrštavanje nogu ili stiskanje bedara mogu se koristiti za odbijanje nesvjestice. Nakon što simptomi prođu, preporučuje se [[spavanje]]. Promjene načina života važne su za liječenje ljudi koji imaju ponovljene epizode sinkope. Izbjegavanje okidača i situacija u kojima bi gubitak svijesti bio ozbiljno opasan (upravljanje teškim mašinama, komercijalni pilot, itd.) pokazalo se djelotvornim.
=== Alati rizika===
Pravilo o sinkopi u [[San Francisko|San Francisku]] je razvijeno da izoluje ljude koji imaju veći rizik od ozbiljnog uzroka sinkope. Visok rizik je svako ko ima: kongestivnu srčanu insuficijenciju, hematokrit <30%, abnormalnost na elektrokardiografu, kratak dah ili sistolni [[krvni pritisak]] <90 mmHg.<ref>{{cite journal|vauthors=Quinn J, McDermott D, Stiell I, Kohn M, Wells G|date=maj 2006|title=Prospective validation of the San Francisco Syncope Rule to predict patients with serious outcomes|url=https://archive.org/details/sim_annals-of-emergency-medicine_2006-05_47_5/page/448|journal=Ann Emerg Med|volume=47|issue=5|pages=448–54|doi=10.1016/j.annemergmed.2005.11.019|pmid=16631985}}</ref> Međutim, kasnijim studijama nije potvrđeno pravilo sinkope u San Franciscu.<ref name=":4" /><ref>{{cite journal|vauthors=Birnbaum A, Esses D, Bijur P, Wollowitz A, Gallagher EJ|date=august 2008|title=Failure to validate the San Francisco Syncope Rule in an independent emergency department population|journal=Ann Emerg Med|volume=52|issue=2|pages=151–59|doi=10.1016/j.annemergmed.2007.12.007|pmid=18282636}}</ref>
Kanadski skor rizika od sinkope razvijen je kako bi pomogao u odabiru ljudi niskog rizika koji bi mogli biti održivi za otpust kući.<ref name=":6"/> Skor <0 na kanadskom skoru rizika od sinkope povezan je sa rizikom od <2% ozbiljnih nuspojava u roku od 30 dana.<ref name=":6"/> Pokazalo se da je učinkovitiji od starijih ocjena rizika od sinkope čak iu kombinaciji sa srčanim [[biomarker]]ima u predviđanju neželjenih događaja.<ref name=":6"/>
==Epidemiologija==
Postoji 18,1–39,7 epizoda sinkope na 1.000 ljudi u općoj populaciji. Stope su najviše u dobi od 10 do 30 godina. Ovo je vjerovatno zbog visoke stope vazovagalne sinkope u mlađoj odrasloj populaciji. Starije odrasle osobe češće imaju ortostatsku ili srčanu sinkopu.
Sinkopa pogađa oko tri do šest od svakih hiljadu ljudi svake godine. Češća je kod starijih ljudi i žena. To je razlog za 2-5 % posjeta hitnim službama i prijema u bolnicu. Do polovine žena starijih od 80 godina i trećina studenata medicine opisuju barem jedan događaj u nekom trenutku svog života.
==Prognoza==
Od onih koji su se javili sa sinkopom na odjel hitne pomoći, oko 4% je umrlo u sljedećih 30 dana. Rizik od lošeg ishoda, međutim, u velikoj mjeri ovisi o osnovnom uzroku. Situaciona sinkopa nije pod povećanim rizikom od smrti ili neželjenih ishoda. Kardijalna sinkopa je povezana sa lošijom prognozom u poređenju sa nesrčanom sinkopom.<ref name=":9">{{Cite journal|last1=Gibson|first1=Thomas|last2=Weiss|first2=Robert|last3=Sun|first3=Benjamin|date=30. 4. 2018|title=Predictors of Short-Term Outcomes after Syncope: A Systematic Review and Meta-Analysis|journal=Western Journal of Emergency Medicine|volume=19|issue=3|pages=517–23|doi=10.5811/westjem.2018.2.37100|pmc=5942019|pmid=29760850}}</ref> Faktori povezani sa lošim ishodima uključuju istoriju zatajenja srca, anamnezu infarkta miokarda, abnormalnosti EKG-a, palpitacije, znakove krvarenja, sinkopu tokom napora i poodmakloj dobi.<ref name=":4"/>
==Društvo i kultura==
{{također pogledajte|Soba za nesvjesticu|Kauč za nesvjesticu}}
Nesvjestica kod žena bila je uobičajen trop ili stereotip u [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorijanskoj Engleskoj]] i u savremenim i modernim prikazima tog perioda.
Sinkopa i presinkopa su česte kod mladih sportista. Godine 1990. američki koledž košarkaš [[Hank Gathers]] se iznenada srušio i umro tokom televizijske međukolegijske košarkaške utakmice<ref>{{Cite web|url=https://www.acc.org/latest-in-cardiology/articles/2016/04/29/19/06/the-syncopal-athlete|title=The Syncopal Athlete|last=Madan|first=Shivanshu|date=29. 4. 2016|website=American College of Cardiology|access-date=25. 1. 2020}}</ref> Prethodno se srušio tokom utakmice nekoliko mjeseci prije. Tada mu je dijagnosticirana ventrikulska tahikardija uzrokovana vježbanjem. Nagađalo se da je od tada prestao uzimati propisane lijekove na dane utakmica.
[[Padavica]] je [[sindrom vezan za kulturu]] koji se prvenstveno javlja u [[SAD|južnim Sjedinjenim Državama]] i [[Karibi]]ma.
===Etimologija===
Termin je izveden od [[latinski jezik|kasnolatinskog]] ''sinkopa'', od [[starogrčki]] συγκοπή (''sunkopē'') 'rezanje', 'iznenadni gubitak snage', od σύν (''sunce'', ''zajedno, temeljno'') i κόπτειν (''koptein'', ''udariti, odsjeći'').
==Također pogledajte==
* [[Voodoo smrt]]
==Reference==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|fainting}}
* {{curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Neurological_Disorders/Neurologic_Manifestations/Syncope/}}
* [https://web.archive.org/web/20080719123057/http://www.escardio.org/guidelines-surveys/esc-guidelines/Pages/syncope.aspx 2004 European Society of Cardiology Guidelines on Management (Diagnosis and Treatment) of Syncope]
* [https://www.acc.org/latest-in-cardiology/ten-points-to-remember/2017/03/07/23/36/2017-acc-aha-hrs-guideline-for-syncope?w_nav=CI 2017 American College of Cardiology Guideline]
* [https://www.youtube.com/watch?v=-t-ZhMssEbE Tilt table test]
* [http://www.mdcalc.com/san-francisco-syncope-rule-to-predict-serious-outcomes/ The San Francisco syncope rule]
* {{cite web | url = https://medlineplus.gov/fainting.html | publisher = U.S. National Library of Medicine | work = MedlinePlus | title = Fainting }}
{{Medicinski izvori
|DiseasesDB = 27303
|ICD10 = {{ICD10|R|55||r|50}}
|ICD9 = {{ICD9|780.2}}
|ICDO =
|OMIM =
|eMedicineSubj = med
|eMedicineTopic = 3385
|eMedicine_mult = {{eMedicine2|ped|2188}} {{eMedicine2|emerg|876}}
|MeshID = D013575
|MedlinePlus = 003092
}}
{{Poremećaji svijesti}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Svijest]]
[[Kategorija:Neurologija]]
[[Kategorija:Simptomi i znaci mentalnih poremećaja]]
jlpt90t8vbn8iudddjg3mqqzvyywyrm
Stadler FLIRT
0
492489
3429152
3426609
2022-08-28T11:17:33Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Stadler FLIRT''' (Fast Light Intercity and Regional Train; {{Jez-de|Flinker Leichter Intercity- und Regional-Triebzug}}) je putnički voz koje proizvodi Stadler Rail iz [[Švicarska|Švicarske]]. Osnovni dizajn FLIRT-a je električni [[Zglobni automobil|višejedinični zglobni voz]] koji može biti u jedinicama od dva do dvanaest vagona s dvije do šest motoriziranih osovina. Maksimalna brzina je 200 km/h. Standardna visina poda je 57 cm, ali 78 cm visoki podovi su također dostupni za visine platforme od 76 centimetara .
FLIRT voz je prvobitno razvijen za [[Švicarske federalne željeznice]] i prvi put je isporučen 2004. godine. Vozovi su brzo postali uspješni i naručili su ih operateri<ref>{{Cite web|url=http://www.stadlerrail.com/en/vehicles/flirt/|title=Home - Stadler}}</ref> u [[Alžir]]u, [[Azerbejdžan]]u, [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Češka|Češkoj]],<ref name="ekonomika.idnes.cz">{{Cite web|url=http://ekonomika.idnes.cz/vlaky-leo-expressm-budou-cerno-zlate-a-vyjdou-o-tretinu-levneji-nez-pendolino-1wg-/ekoakcie.aspx?c=A101210_182130_ekoakcie_vel|title=Vlaky Leo Express budou černo-zlaté a vyjdou o třetinu levněji než pendolino|date=11. 12. 2010|language=cs}}</ref> [[Estonija|Estoniji]], [[Finska|Finskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Poljska|Poljskoj]], [[Srbija|Srbiji]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] 2018, u [[Kanada|Kanadi]].<ref name="flirt-ottawa">{{Cite news|url=http://www.stage2lrt.ca/news/city-secures-funding-to-extend-o-train-trillium-line-to-the-heart-of-riverside-south/|title=City secures funding to extend O-Train Trillium Line to the heart of Riverside South - Stage 2 Ottawa|work=Stage 2 Ottawa|access-date=16. 7. 2018|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20190815224841/http://www.stage2lrt.ca/news/city-secures-funding-to-extend-o-train-trillium-line-to-the-heart-of-riverside-south/|archive-date=15. 8. 2019}}</ref> Od oktobra 2021. godine prodano je više od 2500 jedinica.<ref name="stadler">{{Cite web|url=https://www.stadlerrail.com/media/pdf/2021_1005_media%20release_stadler%20wins%20tender%20for%20up%20to%20510%20flirt%20trains%20for%20switzerland_en.pdf|title=Stadler wins tender for up to 510 FLIRT trains for Switzerland, October 2021}}</ref>
Osim električnog (EMU), FLIRT se proizvodi u dizel-električnoj verziji (DEMU), a odnedavno i kao elektro-dizel (bi-mode/BMU), koju je prva naručila regija [[Valle d'Aosta]] u [[Italija|Italiji]] (BTR.813),<ref>{{Cite web|url=https://www.railjournal.com/regions/europe/italian-region-orders-bi-mode-stadler-flirts/|title=Italian region orders bi-mode Stadler Flirts|date=13. 5. 2015}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://wwwstadlerrailcom-live-01e96f7.s3-eu-central-1.amazonaws.com/filer_public/1c/11/1c116727-4cdc-4adc-b34e-cf9d7bed1d1b/f3vd0716e.pdf|title=Archived copy|website=wwwstadlerrailcom-live-01e96f7.s3-eu-central-1.amazonaws.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170203081919/https://wwwstadlerrailcom-live-01e96f7.s3-eu-central-1.amazonaws.com/filer_public/1c/11/1c116727-4cdc-4adc-b34e-cf9d7bed1d1b/f3vd0716e.pdf|archive-date=3. 2. 2017|url-status=dead|access-date=13. 1. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://railcolornews.com/2016/10/08/uk-new-images-of-the-stadler-flirt-uk-interior-and-exterior/|title=[UK] New images of the Stadler FLIRT UK interior and exterior|work=Railcolor News|date=8. 10. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://blog.tuttotreno.it/20048-innotrans-stadler-presenta-alla-regione-val-daosta-il-modello-del-bmu/|title=Innotrans: Stadler presenta alla Regione Val d'Aosta il modello del BMU}}</ref> a zatim od strane [[Greater Anglia (kompanija koja upravlja vlakovima)|Greater Anglia]] (British Rail Class 755),<ref>{{Cite web|url=http://www.railmagazine.com/news/network/2016/08/10/new-trains-as-abellio-scoops-east-anglia-franchise|title=New trains as Abellio scoops East Anglia franchise|website=railmagazine.com|language=en|access-date=3. 6. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.abellio.com/news/abellio-confirms-deal-stadler-and-rock-rail-new-trains|title=Abellio confirms deal with Stadler and Rock Rail for new trains {{!}} Abellio|website=abellio.com|language=en|access-date=3. 6. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.stadlerrail.com/en/meta/news-media/article/stadler-signs-largest-uk-order-abellio-east-anglia/|title=Stadler signs largest UK order with Abellio East Anglia and Rock Rail|work=Stadler Rail|access-date=3. 6. 2017|language=en}}</ref> Norske Tog,<ref>''railcolornews.com/2019/02/06/no-expert-25-flirts-for-norske-tog-bimodal-units-included-update-edit/''<br />"[NO / Expert] +25 FLIRTs for Norske Tog – bimodal units included [update/edit]"<br />Written by Ferry Lissenberg on 06.02.2019</ref> i Wales &amp; Borders ("tri-mode" verzija: dizel/električni/baterija).<ref>{{Cite web|url=https://railcolornews.com/2018/08/13/uk-official-stadler-is-preferred-bidder-to-supply-71-trains-for-wales-borders-video/|title=[UK] Official: Stadler is preferred bidder to supply 71 trains for Wales & Borders (video)|date=13. 8. 2018}}</ref>
== Specifikacije ==
FLIRT je nova generacija višestrukih jedinica, iako ima zapanjujuće sličnosti sa [[Stadler GTW|GTW]] vozilima. Vozovi mogu imati dva do šest sekcija, a dostupne su električne varijante za snajčešće korištene sisteme napajanja (AC i DC), kao i za [[Standardni gabar|standardni]] i [[ruski merač|široki kolosijek]] . Ima Jacobs okretna postolja koja se dijele između pojedinačnih vagona. Visinu poda na ulazima može izabrati operater. Automatske spojnice tipa Schwab (na svim švicarskim jedinicama) ili tipa Scharfenberg na oba kraja voza omogućavaju povezivanje do četiri voza.
[[Datoteka:Stadler Flirt "PowerPack" Wagen.jpg|mini|"PowerPack" vagon DEMU Flirt-a]]
Ovisno o broju okretnih postolja, dužini i težini, FLIRT može dostići maksimalnu brzinu od 120 km/h do 200 km/h (obično 160 km/h).
Dizel, bi-mode elektro-dizel, hibridna dizel-baterija ili verzije na baterije u suštini imaju isti dizajn kao ostali FLIRT-ovi. Jedina razlika je jedan dodatni neputnički vagon–nazvan ''PowerPack'' vagon. Taj vagon sadrži komponente za proizvodnju i skladištenje električne energije, kao što su dizel motori i baterije, koji daju električnu energiju vozu za kretanje bez kontaktne mreže. U centru vagona postoji prolaz koji omogućava putnicima da prolaze između dva dijela voza.
== Operateri ==
=== Alžir ===
[[Datoteka:Swiss Flirt for SNTF Algeria.jpg|mini|Stadler FLIRT koji koristi SNTF]]
Alžirski operater SNTF je 18. marta 2006. objavio da je naručio 64 EMU sa četiri vagona za prigradske usluge u [[Alžir (grad)|Alžiru]] .<ref>{{Cite web|url=http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view/stadler-wins-alger-contract.html|title=Stadler wins Alger contract|date=1. 5. 2006|website=[[Railway Gazette International]]}}</ref> Vozovi su isporučeni između 2008. i 2010.<ref>{{Cite web|url=http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view/first-flirt-to-algeria.html|title=First Flirt to Algeria|date=8. 1. 2008|website=[[Railway Gazette International]]}}</ref>
=== Azerbejdžan ===
U novembru 2019. godine objavljeno je da su Azərbaycan Dəmir Yolları (Azerbejdžanske željeznice) naručile deset jedinica za široki kolosijek pod cijenom od 115 miliona eura. Isporuka bi trebala početi 2022. godine.<ref>{{Cite web|url=https://railcolornews.com/2019/11/27/az-broad-gauge-network-broad-gauge-flirts-for-azerbaijan/|title=Broad-gauge network FLIRTs for Azerbaijan|date=27. 11. 2019|website=Railcolor News}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://caspiannews.com/news-detail/azerbaijan-brings-stadlers-cutting-edge-trains-to-caspian-2019-11-27-34/|title=Azerbaijan Brings Stadler's Cutting-Edge Trains to Caspian|date=27. 11. 2019|website=Caspian News}}</ref>
=== Bjelorusija ===
Deset jedinica za široki kolosijek isporučeno je [[Bjeloruske željeznice|Bjeloruskim željeznicama]] 2011. godine. Još šest je isporučeno od 2013. do 2014.<ref>{{Cite web|url=http://www.railwaygazette.com/news/passenger/single-view/view/more-flirts-for-belarus.html|title=More Flirts for Belarus|last=UK|first=DVV Media}}</ref>
Vozovi se uglavnom koriste na raznim prigradskim linijama oko [[Minsk]]a, kao što je Minsk-Pasažyrski do Nacionalnog aerodroma Minsk . Stadler FLIRT-ovi se koriste i kao regionalni vozovi u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], na relacijama Minsk–[[Gomelj]],<ref>{{Cite web|url=http://gp.by/category/news/news95374.html|title=3 июня из Гомеля в Минск отправилась первая электричка|website=gp.by}}</ref> i Minsk– [[Brest, Bjelorusija|Brest]] .<ref>{{Cite web|url=http://brestcity.com/blog/poezdom-bez-ostanovok-iz-bresta-v-minsk-za-3-chasa-15-minut|title=Поездом без остановок из Бреста в Минск за 3 часа 15 минут - БрестСИТИ|date=29. 5. 2014}}</ref>
=== Kanada ===
[[Datoteka:Stadler_FLIRT_train_C10_OC_Transpo_6459.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/16/Stadler_FLIRT_train_C10_OC_Transpo_6459.jpg/220px-Stadler_FLIRT_train_C10_OC_Transpo_6459.jpg|mini| OC Transpo FLIRT]]
3. maja 2018. godine objavljeno je da će grad [[Ottawa]] kupiti 7 dizel-električnih FLIRT vozova za korištenje na svojoj nadograđenoj i proširenoj liniji Trillium .<ref name="flirt-ottawa"/> Testiranje vozova počelo je u januaru 2022.
=== Češka Republika ===
[[Datoteka:Praha, hlavní nádraží, Leo Express (2).jpg|mini|Stadler FLIRT češkog privatnog željezničkog operatera Leo Express]]
Češki privatni operater [[LEO Express]] naručio je 5 jedinica.<ref name="ekonomika.idnes.cz"/> Jedinice su modificirane kao InterCity vozovi. Svih 5 jedinica prometovalo je na liniji [[Prag]]–[[Ostrava]] od decembra 2012. godine. Od decembra 2013. godine jedna jedinica radi na liniji [[Prag]] – [[Staré Město (Okrug Uherské Hradiště)|Staré Město u Uherského Hradiště]], a od decembra 2014. jedna posluje na međunarodnoj relaciji [[Prag]]–[[Košice]] ([[Slovačka]]). Maksimalna brzina ovih jedinica je 189 km/h, ali u upotrebi je ograničen na 160 km/h.
=== Estonija ===
[[Datoteka:Stadler FLIRT in Ülemiste.JPG|mini|Estonski Stadler FLIRT EMU]]
Elron je naručio 18 električnih i 20 dizel vozova za široki kolosijek. Do juna 2014. godine isporučeno je svih 38 vozova. Ovo je bio prvi put da su FLIRT DMU proizvedeni.<ref>{{Cite web|url=http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view/10/elektriraudtee-orders-stadler-flirt-trains.html|title=Elektriraudtee orders Stadler Flirt trains|date=12. 4. 2010|website=[[Railway Gazette International]]}}</ref> Prvih 5 vozova pušteno je u promet 1. jula 2013. godine, a do januara 2014. godine svi stari vozovi su zamijenjeni novim. Dana 16. aprila 2014. jedan od novih DMU-a koji je radio samo 5 mjeseci doživio je nesreću u blizini Raasikua (sudar kamiona).<ref>{{Cite web|url=http://news.postimees.ee/2765182/train-accident-takes-two-lives|title=Train accident takes two lives|date=17. 4. 2014}}</ref> Jedinica je teško oštećena. Vratit će se u upotrebu do 2015. godine kada će dva oštećena vagona biti zamijenjena novima.<ref>{{Cite web|url=http://www.delfi.ee/news/paevauudised/110_112/fotod-ja-video-tallinna-tartu-rongile-soitis-veoauto-sisse-hukkus-kaks-inimest-vigastada-sai-12-inimest.d?id=68455365|title=FOTOD ja VIDEO: Tallinna-Tartu rongile sõitis veoauto sisse, hukkus kaks inimest, vigastada sai 12 inimest|date=16. 4. 2014|website=[[Delfi (web portal)|Delfi]]}}</ref> U novembru 2014. Elron je pokrenuo istragu o sumnjivim nedostacima u nekim dizel vozovima. U mnogim vozovima su pronađene dvije različite greške u izradi, a neispravne komponente su zamijenjene pod garancijom.<ref>{{Cite web|url=http://arileht.delfi.ee/news/uudised/stadleri-praakrongid-majandusminister-palo-kohtub-elroni-juhiga?id=70188389|title=Stadleri praakrongid: majandusminister Palo kohtub Elroni juhiga|date=19. 11. 2014|website=Ärileht}}</ref>
=== Finska ===
[[Datoteka:Sm5 Leppävaara.jpg|mini|Finski EMU klase Sm5 u gradu Espoo]]
Prva jedinica Sm5 stigla je u [[Finska|Finsku]] 11. novembra 2008.<ref>{{Cite web|url=http://raitio.org/news/uutis08/uutis081.htm|title=SRS uutiset 2008|date=12. 11. 2008|publisher=Suomen raitiotieseura|language=fi|archive-url=https://web.archive.org/web/20080605065743/http://raitio.org/news/uutis08/uutis081.htm|archive-date=5. 6. 2008|url-status=dead|access-date=12. 11. 2008}}</ref> Nakon preliminarnog testiranja, prva jedinica je predstavljena javnosti u [[Helsinki]]ju 17. decembra 2008. Tokom ostatka 2008. i tokom većeg dijela 2009. jedinice Sm5 su bile opsežno testirane u različitim dijelovima Finske.<ref name="HS 2008-12-18">{{Cite web|url=http://www.hs.fi/kaupunki/artikkeli/Uusi+Sm5+toimii+kuin+junan+vessa/HS20081218SI1KA02yax|title=Uusi Sm5 toimii kuin junan vessa|date=18. 12. 2008|website=HS.fi|publisher=Helsingin Sanomat|language=fi|access-date=19. 12. 2008}}</ref> Prva jedinica je ušla u putnički promet 18. novembra 2009.<ref name="Junakalusto">{{Cite web|url=http://www.junakalusto.fi/Uusi%20kaupunkijuna%20liikenteeseen_131109.doc|title=Uusi kaupunkijuna liikenteeseen|date=13. 11. 2009|publisher=Pääkaupunkiseudun Junakalusto Oy|language=fi|access-date=20. 11. 2009}}</ref>
=== Njemačka ===
[[Datoteka:30.03.17 Bielefeld Hbf ET 004-0427.112 (33723493421).jpg|mini|FLIRT od WestfalenBahn]]
[[Datoteka:Stadler Flirt ET 429, DB Regio (27767295926).jpg|mini|FLIRT od DB Regio]]
[[Datoteka:Abellio NRW FLIRT3 about to leave Arnhem for Dusseldorf (38354006072).jpg|mini|FLIRT od Abellio NRW]]
Cantus Verkehrsgesellschaft, zajednička podružnica Hessische Landesbahn i Hamburger Hochbahn, postala je prvi njemački operater FLIRT-a kada su primili svoj prvi voz 2006. godine. Njihov vozni park se sastoji od 14 jedinica sa 3 vagona i 6 jedinica sa 4 vagona
2006. godine DB Regio, podružnica [[Deutsche Bahn]]a naručila je 5 jedinica za regionalne usluge na njemačkoj istočnoj obali. Vozovi su isporučeni u augustu 2007. godine i do decembra 2019. godine su korišteni na relacijama [[Rostock]]–[[Stralsund]]–[[Lietzow]]–[[Sassnitz]] (Hanse-Express), Sassnitz–Stralsund i [[Binz]]–[[Lietzow]] . Od oktobra 2020. saobraćaju na RB17 (Wismar–Ludwigslust).
Najveća narudžba iz Njemačke do sada stigla je u oktobru 2006. godine od lizing kompanije Angel Trains Europa kada su naručili 25 FLIRT vozova sa 4 vagona. Svih 25 jedinica je iznajmljeno [[Eurobahn]]u koji ih koristi na mreži Hellweg u [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Sjevernoj Rajni-Vestfaliji]] .<ref>{{Cite web|url=http://www.stadlerrail.com/en/news/2006/10/18/major-order-for-stadler-pankow/|title=Major order for Stadler Pankow|date=18. 10. 2006|publisher=Stadler Rail|archive-url=https://web.archive.org/web/20110718101515/http://www.stadlerrail.com/en/news/2006/10/18/major-order-for-stadler-pankow/|archive-date=18. 7. 2011|url-status=dead|access-date=28. 11. 2009}}</ref> Samo godinu dana kasnije, u novembru 2007. godine, Angel Trains je naručio još 4 voza sa četiri vagona i 14 vozova sa pet vagona koje će također koristiti Eurobahn.<ref>{{Cite web|url=http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view//eurobahn-signs-operating-contract.html|title=Eurobahn signs operating contract|date=25. 8. 2009|website=[[Railway Gazette International]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20100104114753/http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view/eurobahn-signs-operating-contract.html|archive-date=4. 1. 2010|url-status=dead}}</ref> Eurobahn je 2017. godine preuzeo i [[WestfalenBahn]] mrežu Teutoburger-Wald, preuzimajući 18 jedinica FLIRT 1, naručivši još 8 novih FLIRT 3 jedinica.<ref>{{Cite web|url=https://www.eurobahn.de/keolis-deutschland/zahlen-daten-fakten/|title=Zahlen, Daten & Fakten|website=Keolis Deutschland|language=de|access-date=9. 8. 2021}}</ref>
[[Go-Ahead Germany]] je naručila 45 jedinica u 2016. za isporuku 2019.<ref>[http://www.railwaygazette.com/news/traction-rolling-stock/single-view/view/go-ahead-orders-flirt-emu-fleet.html Go-Ahead orders Flirt EMU fleet] ''Railway Gazette International'' 11 May 2016</ref><ref>[http://www.railjournal.com/index.php/rolling-stock/stadler-wins-go-ahead-stuttgart-train-contract.html? Stadler wins Go-Ahead Stuttgart train contract] ''[[International Railway Journal]]'' 11 May 2016</ref>
U julu 2019. godine, željeznička uprava Schleswig-Holsteina NAH. SH je naručila 55 Stadler FLIRT jedinica u iznosu od 600 miliona eura. Naručeni vozovi su Flirt Akku jedinice čiji je pogon na baterije. U sklopu narudžbe je i održavanje vozova tokom perioda od 30 godina. Vozovi, koji imaju domet od 150 km, početi će ulaziti u upotrebu 2022. i zamijeniti DMU-ove na neelektrificiranim linijama.<ref>{{Cite news|url=https://www.railwaygazette.com/news/traction-rolling-stock/single-view/view/battery-answer-to-schleswig-holsteins-diesel-replacement-question.html|title=Battery answer to Schleswig-Holstein's diesel replacement question|date=2. 7. 2019|work=Railway Gazette}}</ref>
=== Mađarska ===
[[Datoteka:MÁV-START Flirt motorvonat - 415 105.jpg|mini|MÁV-Start serija 415 FLIRT u gradu Dunakeszi]]
Mađarska ima najveću flotu Stadler Flirt EMU vozova. MÁV upravlja 123 jedinice, dok GYSEV upravlja 20 jedinica iz ove serije. (2020)
Planirano je da prvih 60 jedinica bude opremljeno ETCS L2 sistemom signalizacije, upravljanja i zaštite vozova, dok su sve novije jedinice već opremljene ETCS L2. Jedinice će također dobiti plavo-bijelu shemu boja.
=== Italija ===
[[Datoteka:FLIRT a Venezia Mestre.jpg|mini|ETR 360 regionalni voz]]
U Italiji FLIRT koristi 6 regionalnih željeznica, ukupno naručene i izgrađene jedinice su podijeljene između sljedećih kompanija: Ferrovie del Gargano, Ferrotramviaria, SAD, Sistemi Territoriali, Tilo, Ferrovie Emilia Romagna i [[Valle d'Aosta|regija Valle d'Aosta]].
=== Nizozemska ===
[[Datoteka:Heukelom NSR Flirt 2205-2220 trein 5229 Weert (36893153555).jpg|mini|Nederlandse Spoorwegen FLIRT]]
[[Datoteka:Station Boskoop Snijdelwijk - NS R-net FLIRT.jpg|mini|NS R-Net FLIRT na stanici Boskoop Snijdelwijk]]
[[Datoteka:Keolis FLIRT 7407 te Amersfoort (38748360521).jpg|mini|Keolis FLIRT]]
23. aprila 2015. holandski državni željeznički operater [[Nederlandse Spoorwegen]] objavio je da naručuje 58 Stadler FLIRT EMU, koji se sastoje od 25 jedinica sa 4 vagona i 33 jedinice sa 3 vagona, koji će biti isporučeni do kraja 2016.<ref>'Stadler on track for success in the Netherlands,' Stadler Rail press release 23 April 2015,{{Cite web|url=http://www.stadlerrail.com/media/uploads/2015-04-23_Stadler_gewinnt_in_den_Niederlanden_EN.pdf|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701053454/http://www.stadlerrail.com/media/uploads/2015-04-23_Stadler_gewinnt_in_den_Niederlanden_EN.pdf|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead|access-date=28. 6. 2015}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.railwaygazette.com/news/traction-rolling-stock/single-view/view/ns-confirms-direct-order-for-58-stadler-emus.html?sword_list%5B0%5D=stadler&sword_list%5B1%5D=NS&cHash=8a8618e8d6914e020fafc38d34890590|title=NS confirms direct order for 58 Stadler EMUs|last=Ltd|first=DVV Media International|website=Railway Gazette}}</ref> Veoma kratak rok za isporuku (20 mjeseci), kako bi se zadovoljile potrebe za kapacitetom, omogućio je NS-u da se pozove na odredbe o 'režimu hitnosti' u pravilima o nabavkama EU i da naruči bez tendera. 58 FLIRT EMU za NS proizvedeno je u Stadlerovoj tvornici u Siedlceu, [[Poljska]], 92 km istočno od [[Varšava|Varšave]], prema nalogu koji je ta fabrika završila za PKP Intercity u Poljskoj.<ref>{{Cite web|url=https://kurierkolejowy.eu/aktualnosci/24198/58-FLIRT-ow-dla-Holendrow-powstanie-w-Polsce.html|title=58 FLIRT-ów dla Holendrów powstanie w Polsce|last=Kolejowy|first=Kurier|website=kurierkolejowy.eu}}</ref> U međuvremenu, Arriva Nederland je također naručila jedinice sa dva i tri vagona za rad u provinciji Limburg .
=== Norveška ===
[[Datoteka:I12 017 Bf Oslo S, 74507.jpg|mini|Stadler FLIRT u [[Oslo|Oslu]]]]
[[Norveške državne željeznice|Vy]] (bivše Norveške državne željeznice (NSB)) naručio je 50 FLIRT jedinica. 26 jedinica je postavljeno na prigradsku željeznicu u Oslu, a preostale 24 jedinice korištene su na regionalnim i ekspresnim rutama.<ref>{{Cite web|url=http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view//nsb-selects-stadler-for-largest-train-order.html|title=NSB selects Stadler for largest train order|date=20. 8. 2008|website=[[Railway Gazette International]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120604042908/http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view/nsb-selects-stadler-for-largest-train-order.html|archive-date=4. 6. 2012|url-status=dead}}</ref> Tokom proljeća i ljeta 2012. svi FLIRT vozovi koje je Vy koristio bili su opremljeni besplatnim bežičnim internetom za putnike. U Vy-ovom sistemu, FLIRT vozovi su klasifikovani kao "klasa 74" za regionalne vozove i "klasa 75" za lokalne vozove.
=== Poljska ===
[[Datoteka:Stadler FLIRT PKP IC W-wa Gdańska.jpg|mini|FLIRT 3 poljskog PKP na stanici u [[Varšava|Varšavi]]]]
Koleje Mazowieckie je 2008. godine kupio 10 jedinica sa 4 vagona koje se napajaju 3 kV DC strujom za usluge u [[Varšava|Varšavskoj]] regiji. [[Koleje Śląskie]] (KŚ) kupio je 4 jedinice sa 4 vagona koje se napajaju 3 kV DC strujom za usluge u [[Šleska|Šleziji]]. [[Łódzka Kolej Aglomeracyjna]] (ŁKA) je 2012. godine naručila 20 jedinica s 2 vagona za usluge u regiji oko [[Łódź]]a, za isporuku do februara 2015.<ref>{{Cite web|url=http://www.stadlerrail.pl/media/uploads/F3L0513p_.pdf|title=Archived copy|website=www.stadlerrail.pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20131021153729/http://www.stadlerrail.pl/media/uploads/F3L0513p_.pdf|archive-date=21. 10. 2013|url-status=dead|access-date=13. 1. 2022}}</ref> PKP Intercity je u augustu 2013. naručio 20 jedinica sa 8 vagona koje se napajaju 3 kV DC strujom sa unutrašnjosti za putovanja na velike udaljenosti i (maksimalnom brzinom od 160 km/h ) za uslugu na četiri međugradske rute u Poljskoj, iz konzorcija Stadler Poljska i Newag za isporuku do oktobra 2015.<ref>{{Cite web|url=https://www.railwaygazette.com/news/news/europe/single-view/view/stadler-and-newag-win-pkp-intercity-train-order.html?sword_list=&cHash=8782c887d365051790745be3bf794d13|title=Stadler and Newag win PKP Intercity train order|last=Ltd|first=DVV Media International|website=Railway Gazette}}</ref>
=== Portugal ===
Kako bi obnovili svoju regionalnu flortu, u oktobru 2020. godine, Comboios de Portugal naručio je isporuku 22 FLIRT jedinice za iberijski kolosijek (1.668 mm). Ovo su prvi FLIRT vozovi na [[Pirenejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.stadlerrail.com/de/|title=Artikel - Stadler|website=Stadler Rail|language=en|access-date=22. 10. 2020}}</ref> Od ova 22 voza, 10 će biti električni FLIRT EMU, a 12 će biti bimodalni FLIRT BMU. Sastojati će se se od 3 aluminijske karoserije maksimalnog kapaciteta za 375 putnika, od kojih 214 može sjediti. Ovi vozovi mogu dostići maksimalnu brzinu od 160 km/h, odnosno 140 km/h, u zavisnosti od izvora energije koji se koristi. Vozovi će imati dužinu od 63,2 metra (EMU jedinice) i 74,4 metra (BMU jedinice).<ref>{{Cite web|url=https://www.railwaygazette.com/traction-and-rolling-stock/cp-orders-1-668-mm-gauge-electric-and-bi-mode-multiple-units/57629.article|title=CP orders 1 668 mm gauge electric and bi-mode multiple-units|last=2020-10-22T07:53:00+01:00|website=Railway Gazette International|language=en|access-date=22. 10. 2020}}</ref> Isporuka se očekuje krajem 2024.<ref>{{Cite web|url=https://www.riasbaixastribuna.com/2020/10/firmo-la-cp-el-contrato-de-compra-de-22.html|title=Firmó la CP el contrato de compra de 22 trenes "Stadler" por 158 millones de euros|access-date=22. 10. 2020}}</ref>
=== Srbija ===
[[Datoteka:Železničko stajalište Kamendin Regio.jpg|thumbtime=14|mini|FLIRT 3 prolazi kroz stanicu Kamendin]]
Željeznice Srbije naručile su 21 FLIRT 3 EMU za regionalni saobraćaj i isporučene su 2014. i 2015. godine<ref>{{Cite web|url=http://www.stadlerrail.com/en/news/2013/03/04/stadler-flirting-in-serbia/|title=Stadler flirting in Serbia|date=4. 3. 2013|website=[[Stadler Rail]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130528130632/http://www.stadlerrail.com/en/news/2013/03/04/stadler-flirting-in-serbia/|archive-date=28. 5. 2013|url-status=dead}}</ref> Vozovi su označeni brojem ŽS 413/417.<ref>{{Cite web|url=http://www.stadlerrail.com/media/uploads/F3ZS0613en.pdf|title=FLIRT electrical low-floor multiple-unit trains|date=19. 6. 2014|website=[[Stadler Rail]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140628073224/http://www.stadlerrail.com/media/uploads/F3ZS0613en.pdf|archive-date=28. 6. 2014|url-status=dead}}</ref>
=== Slovenija ===
[[Datoteka:SŽ 610 v Žalni.jpg|mini|SŽ 610 DMU na stanici [[Žalna]]]]
[[Datoteka:SŽ Stadler serija 510-515 01.jpg|mini|SŽ 510/515]]
Slovenske željeznice su u aprilu 2018. naručile 11 FLIRT EMU-a kapaciteta od 235 putnika (SŽ 510/515) i 5 DMU-a kapaciteta od 171 putnika (SŽ 610/615), za isporuku do početka 2020.<ref>{{Cite web|url=https://www.railjournal.com/index.php/rolling-stock/slovenian-railways-orders-26-multiple-units-from-stadler.html?channel=000|title=Slovenian Railways orders 26 multiple units from Stadler|date=18. 4. 2018|publisher=International Rail Journal|access-date=23. 4. 2018}}</ref> Slovenske željeznice odlučile su se za još 10 EMU-a i 16 DMU-a u maju 2019. za isporuku do kraja 2021,<ref>{{Cite web|url=https://www.railjournal.com/passenger/main-line/sz-orders-26-stadler-multiple-units/|title=SZ orders 26 more Stadler multiple units|date=28. 5. 2019|publisher=International Rail Journal|access-date=22. 2. 2020}}</ref> čime se ukupna narudžba povećava na 21 EMU s 4 vagona i 21 DMU s 3 vagona.
=== Španija ===
[[Španske državne željeznice|Renfe-ova]] divizija Cercanías naručila je 24 voza od 100m i 35 kombinovanih FLIRT/KISS EMU vozova od 200m za iberijski kolosijek. Očekuje se da će služiti Cercanías Madrid i Rodalies de Catalunya do 2024. godine, zamjenjujući starija željeznička vozila iz 1970-ih i ranih 1990-ih.<ref>{{Cite web|url=https://economia3.com/2021/07/15/451220-renfe-y-stadler-firman-la-compra-de-59-trenes-para-cercanias/|title=Renfe y Stadler firman la compra de 59 trenes para Cercanías|date=15. 7. 2021|website=Economia3|language=es|access-date=3. 10. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.deia.eus/economia/2021/03/09/alstom-stadler-llevan-gran-contrato/1104695.html|title=Alstom y Stadler se llevan el gran contrato de Renfe|last=Deia|date=8. 3. 2021|website=www.deia.eus|language=es|access-date=3. 10. 2021}}</ref> Varijante od 100 m će se sastojati od dva jednospratna FLIRT vagona povezana sa dva dvoetažna KISS vagona, dok će varijante od 200m imati dodatna dva jednospratna FLIRT vagona.<ref>{{Cite web|url=https://www.railvolution.net/news/new-emus-for-renfe-cercanias|title=New EMUs for Renfe Cercanías}}</ref>
=== Švedska ===
[[MTRX]] je naručio šest Flirt EMU-a za međugradske linije između [[Stockholm|Štokholma]] i [[Göteborg|Geteborga]]. Vrlo su slični norveškim jedinicama, sa maksimalnom brzinom do 200 km/h, ali imaju udobnija sjedišta za veće udaljenosti i mali kafić. Prva jedinica je isporučena u novembru 2014. Počeli su sa radom u martu 2015.<ref>{{Cite web|url=https://mtrexpress.travel/sv|title=Boka tågbiljetter – Res Stockholm–Göteborg | MTR Express|website=mtrexpress.travel}}</ref>
[[Datoteka:MTR Express X74 74005, Göteborg C, 2019 (02).jpg|mini|MTR Express na stanici Göteborg]]
[[Transitio]] je 2014. godine potpisao ugovor sa Stadlerom, [[CAF]]om i [[Bombardier]]om. Ove tri kompanije izabrane su za isporuku narudžbi za regionalne i lokalne vozove tokom 2015-2021.<ref>[http://www.transitio.se/nyhetsarkiv/transitio-sakrar-fordon-for-framtiden/ Transitio säkrar fordon för framtiden] (published 2014-05-07, in Swedish)</ref> Odabrani vozni park je ER1 koji se isporučuje od 2020.
=== Švicarska ===
[[Datoteka:St. Margrethen - FLIRT RABe 523 101.jpg|mini|Stadler FLIRT na stanici [[Sankt Margarethen an der Raab|St. Margrethen]]]]
[[Švicarske federalne željeznice|Švicarske savezne željeznice]] bile su Stadlerov prvi kupac FLIRT-a kada su naručile 42 jedinice sa narudžbom za još 100 u septembru 2002. Prvo vozilo isporučeno je 2004. za upotrebu na Stadtbahn Zug.
Osim švicarskih saveznih željeznica, još dvije kompanije u Švicarskoj upravljaju FLIRT vozovima: Südostbahn koristi 11 vozova sa oznakom RABe 526, a Transports Publics Neuchâtelois posjeduje 3 RABe 527 i 4 RABe 523 voza.
=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Datoteka:FLIRTing at Radyr (geograph 7150949).jpg|mini|Stadler bi-mode FLIRT prolazi kroz stanicu Radyr]]
U augustu 2016. [[Greater Anglia]] je odabrala Stadler FLIRT električne i bi-mode jedinice za franšizu [[East Anglia]], kako bi zamijenila svoje električne lokomotive klase 90, vagone Mark 3, klasu 153, 156 i 170 dizel višestruke jedinice i klasu 379.
U junu 2018, [[KeolisAmey Wales]] je najavio da će kupiti 35 FLIRT-a: 24 tri-mode (7 jedinica sa 3 vagona i 17 jedinica sa 4 vagona) jedinice i 11 jedinica sa 4 vagona dizel-električnih jedinica za metro Južnog Walesa .
=== Sjedinjene Američke Države ===
[[Datoteka:TEXRail DFW Airport Terminal B Nov 2019 1.jpg|mini|Trinity Metro TEXRail FLIRT 3 stiže na DFW aerodrom/Terminal B stanicu, 2019.]]
[[Trinity Metro]] je 9. juna 2015. potpisao ugovor o nabavci osam zglobnih FLIRT 3 dizel-električnih višestrukih jedinica sa 4 vagona za TEXRail prigradsku liniju, koja je otvorena u januaru 2019. Ugovor je potpisan na ceremoniji održanoj na Centralnoj Stanici [[Centralna stanica u Fort Worthu|Fort Worth]]. Vrijednost ugovora je 107 miliona dolara, a uključuje isporuku komponenti za 10 godina. Ugovor također uključuje opciju za dodatna 24 DMU-a. Ovo je Stadlerova prva narudžba za svoju FLIRT porodicu u SAD-u (prethodne narudžbe su bile za GTW), i prva koja uključuje federalno finansiranje i stoga podliježe Zakonu o kupovini Amerikčkog. Kao takav, jedan element ugovora je da će se konačna montaža vozova održati u SAD-u, a nekoliko lokacija za montažu kao što je Lewisville je razmatrano za objekat. Stadler je na kraju iznajmio prostor od Utah Transit Authority u njihovim bivšim prodavnicama Union Pacifica u [[Salt Lake City]]ju, Utah.
== Potencijalni operateri ==
=== Filipini ===
Ministarstvo saobraćaja Filipina (DOTr) nabavlja 56 aerodromskih ekspresnih EMU jedinica za svoj projekat prigradske željeznice sjever-jug, kojim će upravljati Filipinske nacionalne željeznice (PNR). Natjecaj je počeo 15. oktobra 2021. godine, a tri izvođača su ponudila svoje predložene izrade. Jedan od tri ponuđača je japanska firma [[Marubeni]] koja se udružila sa Stadler Railom i osnovala sopstveno zajedničko preduzeće.<ref>{{Cite web|url=http://jknews.jp/category/08yusou/cat.htm|title=交通システム|date=oktobar 2021|website=jknews.jp|publisher=Heavy & Chemical Industries News Agency|language=ja|trans-title=Transportation system|access-date=24. 10. 2021}}</ref> Predložili su visokopodnu standardnu varijantu FLIRT-a, koja će biti raspoređena u garniture od osam vagona i imati maksimalnu brzinu od 160 km/h, te maksimalnu projektovanu brzinu od 180 km/h.
== Raskinuti ugovori ==
=== Latvija ===
Dana 1. jula 2014. latvijski željeznički operater [[Pasažieru vilciens]] najavio je da će kupiti FLIRT vozove kao dio ugovora o najmu/kupovini,<ref>{{Cite web|url=http://www.pv.lv/images/userfiles/presei/jauno_vilcienu_rezultati.docx|title=Archived copy|website=www.pv.lv|archive-url=https://web.archive.org/web/20140718050253/http://www.pv.lv/images/userfiles/presei/jauno_vilcienu_rezultati.docx|archive-date=18. 7. 2014|url-status=dead|access-date=13. 1. 2022}}</ref> međutim, vlasnik Pv-a, Latvijske Željeznice su na kraju povukle ugovor i nijedna nabavka nije ostvarena.
== Nesreće i incidenti ==
* 15. februara 2012, jedinica FLIRT koja se koristila za testiranje i edukaciju vozača, bez putnika, iskočila je iz šina u blizini [[Holmestrand]]a u [[Norveška|Norveškoj]], pri čemu je ranila pet osoba. Voz je ulazio u krivinu 135 km/h umjesto dozvoljene maksimalne brzine od 70 km/h .<ref name="Aftenposten">{{Cite news|title=Flirt-toget kjørte i 135 km/t i 70-sonen|url=http://www.aftenposten.no/nyheter/iriks/Flirt-toget-kjorte-i-135-kmt-i-70-sonen-6765004.html#.Tz5iTFFqe9t|access-date=17. 2. 2012|work=[[Aftenposten]]|date=17. 2. 2012}}</ref>
* 16. aprila 2014. godine, FLIRT kojim je upravljao Elron koji je išao iz [[Tallinn]]a u [[Tartu]] doživio je nesreću u [[Raasiku]]i. Kiper je udario u treći vagon na pružnom prijelazu, zbog čega je više vagona iskočilo iz šina. Jedna putnica stara 43 godine je poginula. 12 osoba je povrijeđeno. Vozač kipera, muškarac star 59 godina, zadobio je smrtne povrede. Oštećene jedinice su popravljene i nastavile su sa radom.<ref name="Postimees">{{Cite news|title=Train accident takes two lives|url=https://news.postimees.ee/2765182/train-accident-takes-two-lives|access-date=20. 1. 2022|work=Postimees|date=17. 4. 2014}}</ref>
* 5. novembra 2014. godine, FLIRT kojim upravlja SNTF iskočio je iz šina u [[Hussein-Dey]]u, u istočnom predgrađu [[Alžir (grad)|Alžira]]. Išao je za [[Theniu]], 50 kilometara od glavnog grada, voz je trebao biti prebačen na prolaznu petlju koja je udajena 150 m od željezničke stanice Hussein-Dey kako bi se omogućilo brzom [[Alžir (grad)|Alžir]]-[[Oran]] da prestigne, jer potonji nije programiran da stane na toj stanici. Voz je iskočio iz šine na skretnici brzinom većom od ograničene, u nesreći je poginulo 55-godišnjak starica i 70 povređenih, navode lokalne vlasti.<ref>{{Cite web|url=https://www.liberte-algerie.com/actualite/deraillement-spectaculaire-dun-train-a-alger-213656|title=Déraillement spectaculaire d'un train à Alger: Toute l'actualité sur liberte-algerie.com|last=liberte-algerie.com|website=liberte-algerie.com|language=FR|access-date=21. 6. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.leparisien.fr/faits-divers/algerie-un-mort-et-53-blesses-apres-un-deraillement-de-train-05-11-2014-4267559.php|title=Algérie : au moins un mort et 70 blessés dans le déraillement d'un train|last=à 11h32|first=Le 5 novembre 2014|date=5. 11. 2014|website=leparisien.fr|language=fr-FR|access-date=21. 6. 2019}}</ref>
* 16. maja 2015. godine, FLIRT kojim upravlja WestfalenBahn bio je uključen u sudaru na pružnom prijelazu u [[Ibbenbüren]]u, [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], Njemačka. Dvije osobe su poginule, a dvadeset je povrijeđeno.<ref name="BBC32764373">{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-32764373|title=German train crash kills two near Ibbenbueren|work=BBC News|date=16. 5. 2015|access-date=16. 5. 2015}}</ref> Voz je prodat u dijelove.
* 9. februara 2016., dva FLIRT-a kojima upravlja [[Bayerische Oberlandbahn]] sudjelovala su u direktnom sudaru u blizini [[Bad Aibling]]a u Njemačkoj. Poginulo je 11 ljudi, a 80 je povrijeđeno.<ref name="bbc-35530538">{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-35530538|title=Germany train crash: Several killed in Bavarian town of Bad Aibling|work=BBC News Online|date=9. 2. 2016|access-date=9. 2. 2016}}</ref><ref name="Guardian">{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2016/feb/09/bavaria-train-crash-german-police-report-deaths-and-injuries|title=Bavaria train crash: at least eight dead in southern Germany|date=9. 2. 2016|website=[[TheGuardian.com]]|access-date=9. 2. 2016}}</ref>
* 12. jula 2016. FLIRT je bio uključen u sudaru u Andriji, [[Apulija]], [[Italija]], u kojem su poginule 23 osobe.<ref name="BBC36774059">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-36774059|title=Italy train crash: 'Twenty killed' near Bari|date=12. 7. 2016|publisher=BBC News Online|access-date=12. 7. 2016}}</ref>
* 5. juna 2017., FLIRT kojim je upravljao Leo Express ignorisao je signal za zaustavljanje i zabio se u stajalište u [[Přerov]]u, [[Češka]]. Povrijeđeno je 18 osoba, uključujući osoblje voza.<ref>{{Cite web|url=http://www.ceskenoviny.cz/zpravy/leo-express-ze-nehodou-vlaku-v-prerove-nebyla-technicka-zavada/1496488|title=Leo Express: Ze nehodou vlaku v Přerově nebyla technická závada {{!}} ČeskéNoviny.cz|website=ceskenoviny.cz|language=cs|access-date=3. 10. 2017}}</ref>
* 24. novembra 2019, voz klase 755 kojim upravlja Greater Anglia približavao se pružnom prijelazu u [[Thorpe Endu]], [[Norfolk]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] brzinom od 72 km/h kada su se rampe podigle dok je voz bio 200 metara udaljen od prijelaza i automobili su krenuli da prelaze ispred voza. I pored naglog kočenja, voz se nije mogao zaustaviti prije prijelaza. Sudar je izbjegnut za pola sekunde. Odjel za istragu željezničkih nesreća otvorio je istragu o incidentu. Kao odgovor, Velika Anglija je postavila ograničenje brzine od 32 km/h na pet pružnih prijelaza na liniji Bittern.<ref name="EDP6413014">{{Cite web|url=https://www.edp24.co.uk/news/new-greater-anglia-train-level-crossing-trouble-1-6413014|title=New trains investigated after shocking near miss with car at level crossing|date=6. 12. 2019|website=Eastern Daily Press|publisher=Archant Media Ltd|access-date=6. 12. 2019}}</ref><ref name="RAIBDec19">{{Cite web|url=https://www.gov.uk/government/news/near-miss-at-norwich-road-level-crossing|title=Near miss at Norwich Road level crossing|publisher=Rail Accident Investigation Branch|access-date=6. 12. 2019}}</ref>
== Također pogledajte ==
* [[Siemens Velaro]]
* [[ŽFBH serija 411]]
* [[Švicarske federalne željeznice]]
* [[Španske državne željeznice]]
== Izvori ==
* [https://www.stadlerrail.com/en/products/detail-all/flirt160/29/ Službena web stranica Flirt160]
* [https://www.stadlerrail.com/en/products/detail-all/flirt200/55/ Službena web stranica Flirt200]
* [https://web.archive.org/web/20091212175956/http://www.stadlerrail.com/en/vehicles/flirt/ Stara stranica]
* [https://web.archive.org/web/20090301013241/http://www.lokifahrer.ch/Lokomotiven/Loks-SBB/SBB_RABe_523.htm Opis SBB varijanti Bruno Lämmlija (na njemačkom)]
* [http://documents.epfl.ch/users/a/al/allenbac/www/documents/Fich0321.pdf Spec Sheet za SBB varijantu; francuski]
* [https://www.sob.ch/dienstleistungen/fahrzeuge/flotte SOB vozni park]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline}}
* [https://www.stadlerrail.com/en/products/detail/flirt160/ FLIRT160 (regionalna verzija) na web stranici Stadlera]
* [https://www.stadlerrail.com/en/products/detail/flirt200/ FLIRT200 (verzija na daljinu) na Stadler web stranici]
* [http://trainspo.com/family/27/ Stadler Flert @ Trainspo]
[[Kategorija:Željeznica]]
[[Kategorija:Voz]]
[[Kategorija:Stadler]]
[[Kategorija:Švicarske federalne željeznice]]
[[Kategorija:Voz velike brzine]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
pf1lpvpzd4l7j320qg4ezt9p55v7p4z
Fukoza
0
492493
3429151
3426801
2022-08-28T11:17:29Z
WumpusBot
120674
/* top */razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula = [[Datoteka: L-Fucose.png|200px]][[slika:L-Fucose_chemical_structure.png|200px]]
| Hemijski spoj = {{sm|l}}-Fukoza
| Druga imena = 6-Deoksi-{{sm|l}}-galaktoza<br>[[IUPAC]] ime: (2''S'',3''R'',4''R'',5''S'')-6-Metiltetrahidro-<wbr>2''H''-piran-2,3,4,5-tetraol
| Sumarna formula = C<sub>6</sub>H<sub>12</sub>O<sub>5</sub>
| CAS registarski broj = 2438-80-4
| SMILES = O[C@@H]1[C@H](O)[C@@H](OC(O)[C@H]1O)C
| Kratki opis =
| Molarna masa = 164,16 g/mol
| Agregatno stanje = Čvrsto
| Gustoća =
| Tačka topljenja =150–153 °C
| Tačka ključanja =
| Pritisak pare =
| Rastvorljivost = Rastvorljiva u vodi i etanolu
| Dipolni moment =
| InChI = 1/C6H12O5/c1-2-3(7)4(8)5(9)6(10)11-2/h2-10H,1H3/t2-,3+,4+,5-,6?/m0/s1 <br>[[PubChem]]: 17106
}}
'''Fukoza''' je [[heksoza|heksozni]] [[dezoksi šećer]] sa [[hemijska formula|hemijskom formulom]] C<sub>6</sub>H<sub>12</sub>O<sub> 5</sub>. Nalazi se na [[N-vezani glikan|''N''-vezanom glikanu]] na [[ćelijska membrana|ćelijskoj površini]] kod [[sisar]]a, [[insekti|insekata]] i [[biljke|biljaka]]. Fukoza je osnovna podjedinica [[polisaharid]]a [[morska trava|morske trave]] zvanog [[fukoidan]].<ref>{{Cite journal|date=1. 9. 2017|title=Polysaccharides from macroalgae: Recent advances, innovative technologies and challenges in extraction and purification|journal=Food Research International|language=en|volume=99|issue=Pt 3|pages=1011–1020|doi=10.1016/j.foodres.2016.11.016|pmid=28865611|issn=0963-9969|last1=Garcia-Vaquero|first1=M.|last2=Rajauria|first2=G.|last3=O'Doherty|first3=J.V.|last4=Sweeney|first4=T.|hdl=10197/8191|hdl-access=free}}</ref> [[Anomer|α(1→3) povezano]] jezgro fukoze je sumnjivi [[ugljikohidrat]]ni [[antigen]] za [[Imunoglobulin E|IgE-om]] posredovanu [[alergija|alergiju]].<ref>[[Image:Free review.png]] {{cite journal| title=Fucose: biosynthesis and biological function in mammals|date=juli 2003| pmid=12651883| author=Daniel J. Becker|author2=John B. Lowe| journal=Glycobiology| volume=13| pages=41R–53R| doi=10.1093/glycob/cwg054| issue=7}}</ref>
Učestvuje u izgradnji [[glikokonjugati|glikokonjugata]] (gliko- + [[latinski|lat.]] ''coniugatus'' = povezan), organskih spojeva koji nastaju povezivanjem [[oligosaharid]]a.
Dvije strukturne karakteristike razlikuju fukozu od ostalih šećera sa šest [[ugljik]]a prisutnih kod sisara: nedostatak [[hidroksil]] grupe na ugljiku na poziciji 6 (C-6) (čime se čini [[dezoksi šećer]]) i <small>[[Dekstrorotacija i levorotacija|L]]</small>[[Dekstrorotacija i levorotacija|-konfiguracija]]. To je ekvivalentno 6-dzeoksi-{{sm|l}}-[[galaktoza|galaktozi]].
U strukturama glikana koje sadrže fukozu, fukozilovanih glikana, fukoza može postojati kao terminalna modifikacija ili služiti kao tačka vezivanja za dodavanje drugih šećera.<ref>[[slika:Free text.png|]] {{cite journal| title=The O-linked fucose glycosylation pathway: identification and characterization of a uridine diphosphoglucose: fucose-<nowiki>[beta]</nowiki>1,3-glucosyltransferase activity from Chinese hamster ovary cells|date=juli 1999| pmid=10362837| author=Daniel J. Moloney|author2=Robert S. Haltiwanger| journal=Glycobiology| volume=9| pages=679–687| doi=10.1093/glycob/9.7.679| issue=7| doi-access=free}}</ref>
U ljudskim ''N''-vezanim glikanima, fukoza je najčešće povezana α-1,6 sa redukcijskim terminalom β-''N''-acetilglukozamina. Međutim, fukoza na nereducirajućim krajevima povezana α-1,2 sa galaktozom formira [[ABO sistem krvnih grupa#Antigeni|H antigen]], podstrukturu antigena [[krvna grupa|krvnih grupa]] A i B.
Fukoza se oslobađa iz polimera koji sadrže fukozu pomoću enzima zvanog α-[[fukozidaza]] koji se nalazi u [[lizosom]]ima.
{{sm|l}}-Fukoza ima nekoliko potencijalnih primjena u kozmetici, farmaceutskim proizvodima i dodacima prehrani.<ref>{{cite journal |last1=Roca |first1=C |title=Exopolysaccharides enriched in rare sugars: bacterial sources, production, and applications |journal=Front Microbiol |date=2015 |volume=6 |page=288 |pmid=25914689|pmc=4392319 |doi=10.3389/fmicb.2015.00288 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Vanhooren |first1=PT |title=L-fucose: occurrence, physiological role, chemical, enzymatic and microbial synthesis |journal=J. Chem. Technol. Biotechnol. |date=1999 |volume=74 |issue=6 |pages=479–497|doi=10.1002/(SICI)1097-4660(199906)74:6<479::AID-JCTB76>3.0.CO;2-E }}</ref>
Utvrđeno je da [[fukozilacija]] antitijela smanjuje vezivanje za [[Fc receptor]] ćelija [[Prirodna ćelija ubica|prirodnih ubica]] i time smanjuje ćelijsku citotoksičnost zavisnu od [[antigen]]a. Stoga su [[afukozilovana monoklonska antitijela]] dizajnirana da regrutuju [[imunski sistem]] za ćelije raka proizvedene u ćelijskim linijama kojima nedostaje [[enzim]] za fukozilaciju jezgra ([[FUT8]]), čime se povećava ubijanje ćelija ''[[in vivo]]''.<ref>{{Cite journal|last1=Dalziel|first1=Martin|last2=Crispin|first2=Max|last3=Scanlan|first3=Christopher N.|last4=Zitzmann|first4=Nicole|last5=Dwek|first5=Raymond A.|date=3. 1. 2014|title=Emerging Principles for the Therapeutic Exploitation of Glycosylation |journal=Science|language=en|volume=343|issue=6166|pages=1235681|doi=10.1126/science.1235681|issn=0036-8075|pmid=24385630|s2cid=206548002}}</ref><ref name=Yu2017>{{cite journal|last1=Yu|first1=X|last2=Marshall|first2=MJE|last3=Cragg|first3=MS|last4=Crispin|first4=M|title=Improving Antibody-Based Cancer Therapeutics Through Glycan Engineering.|journal=BioDrugs : Clinical Immunotherapeutics, Biopharmaceuticals and Gene Therapy|date=juni 2017|volume=31|issue=3|pages=151–166|doi=10.1007/s40259-017-0223-8|pmid=28466278|s2cid=3722081|url=https://eprints.soton.ac.uk/410615/1/Resubmission_Yu_Manuscript_and_table.pdf}}<!--https://eprints.soton.ac.uk/410615/1/Resubmission_Yu_Manuscript_and_table.pdf--></ref>
== Također pogledajte==
* [[Digitaloza]], metil etar <small>D</small>-fukoze
* [[Fucitol]]
* [[Escherichia coli koja proizvodi verotoksin|''Escherichia coli'' koja proizvodi verotoksin]]
==Reference==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Ugljikohidrati}}
* {{en}} [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/summary/summary.cgi?sid=4263 D-Fucose] [[NCBI]] database
* {{en}} [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/summary/summary.cgi?sid=4264 L-Fucose] [[NCBI]] database
* {{en}} [http://www.genome.jp/dbget-bin/www_bget?cpd+C01019 COMPOUND: C01019 L-Fucose] www.Genome.net
* {{en}} [http://www.genome.jp/dbget-bin/www_bget?cpd+C01018 COMPOUND: C01018 D-Fucose] www.Genome.net
{{Portal|Hemija}}
[[Kategorija:Aldoheksoze]]
[[Kategorija:Dezoksi šećeri]]
2zum2tb8aoariypvyicw0bb876gglnq
Mašta
0
492494
3429150
3427413
2022-08-28T11:17:27Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
[[slika:Imagination-Warner-Highsmith.jpeg|thumb|200px|[[Olin Levi Warner]], ''Imagination'' (1896). Kongresna biblioteka [[zgrada Thomasa Jeffersona]], [[Washington]], D.C.]]
'''Mašta''' ili '''imaginacija''' je proizvodnja ili simulacija novih objekata, senzacija i ideja u [[um]]u. bez ikakvog neposrednog [[čula|čulnog]] unosa. Stefan Szczelkun to opisuje kao formiranje [[iskustvo|iskustava]] u nečijem umu, što može biti rekreacija prošlih iskustava, kao što su živopisna sjećanja sa zamišljenim promjenama, ili potpuno izmišljene i moguće fantastične scene.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=ZIxODwAAQBAJ&q=imagination+ability+form+images+invent+ideas+and+sensations+in+the+mind&pg=PT43|title= SENSE THINK ACT: a collection of exercises to experience total human ability|last= Szczelkun|first= Stefan|date= 3. 3. 2018 |publisher= Stefan Szczelkun|isbn= 9781870736107 | quote = To imagine is to form experiences in the mind. These can be recreations of past experiences as they happened such as vivid memories with imagined changes, or they can be completely invented and possibly fantastic scenes.}}</ref> Mašta pomaže da znanje bude primenljivo u rešavanju problema i od suštinskog je značaja za integraciju iskustva i [[proces učenja]].<ref name="Norman2000">Norman 2000 pp. 1-2</ref><ref name="Sutton-Smith88">[[Brian Sutton-Smith]] 1988, p. 22</ref><ref>[[Archibald MacLeish]] 1970, p. 887</ref><ref name="Egan92">[[Kieran Egan]] 1992, pp. 50</ref> Kao pristup teoriji izgradnje, naziva se "disciplinirana mašta".<ref>{{Cite journal |last1=Gümüsay |first1=Ali Aslan |last2=Reinecke |first2=Juliane |date=2022 |title=Researching for Desirable Futures: From Real Utopias to Imagining Alternatives |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/joms.12709 |journal=Journal of Management Studies |volume=59 |pages=236–242|doi=10.1111/joms.12709 |hdl=10419/241847 |s2cid=233645071 }}</ref> Osnovni trening za maštu je slušanje [[pripovijedanja]] ([[narativ]]a),<ref name="Norman2000"/><ref>[[Northrop Frye]] 1963, str. 49</ref> u kojoj je tačnost odabranih riječi temeljni faktor za "prizivanje svjetova".<ref>As noted by [[Giovanni Pascoli]].</ref>
Mašta je [[kognitivni proces]] koji se koristi u mentalnom funkcionisanju i ponekad se koristi zajedno sa [[psihologija|psihološkim]] [[slika|slikovnim]] doživljasima. Smatra se takvim jer uključuje razmišljanje o mogućnostima.<ref>{{Cite book|title= The Rational Imagination: How People Create Alternatives to Reality|url= https://archive.org/details/rationalimaginat00byrn|url-access=limited|last=Byrne|first=Ruth|publisher=MIT Press|year= 2007|isbn=978-0262025843|location=Cambridge, MA|pages=[https://archive.org/details/rationalimaginat00byrn/page/n52 38]}}</ref> Srodni termin, "mentalna slika" može se koristiti u [[psihologija|psihologiji]] za označavanje procesa oživljavanja u umu prisjećanja na objekte koji su ranije bili dati u čulnoj percepciji. Budući da je ova upotreba termina u sukobu sa uobičajenim [[jezik]]om, neki psiholozi su radije opisali ovaj proces kao [[wikt: imaging|"imaging"]] ili [[wikt:imagery|"imagery"]] ili govoriti o tome kao [[Reproduktivna mašta|"reproduktivna"]] za razliku od "produktivne" ili [[Konstruktivna imaginacija|"konstruktivne"]] imaginacije. Konstruktivna imaginacija se dalje dijeli na dobrovoljnu maštu koju pokreće [[lateralni prefrontalni korteks]] (LPFC) i nevoljnu maštu (nezavisnu od LPFC), kao što su REM-spavanje [[sanjanje]] sna, [[maštarenje]], [[halucinacije]] i spontani [[uvid]]i.<ref>{{cite journal |last1=Vyshedskiy |first1=Andrey |title=Voluntary and Involuntary Imagination: Neurological Mechanisms, Developmental Path, Clinical Implications, and Evolutionary Trajectory |journal=Evolutionary Studies in Imaginative Culture |date=2020 |volume=4 |issue=2 |pages=1–18 |doi=10.26613/esic.4.2.186 |jstor=10.26613/esic.4.2.186 |s2cid=231912956 |url=https://www.jstor.org/stable/10.26613/esic.4.2.186 |issn=2472-9884}}</ref> Voljni tipovi mašte uključuju integraciju [[modifikator]]a i [[mentalna rotacija|mentalne rotacije]]. Zamišljene slike, kako nove tako i prisjećane, vide se "[[umno oko|umnim okom]]".
Mašta se, međutim, ne smatra isključivo kognitivnom aktivnošću jer je također povezana s tijelom i mjestom, posebno što uključuje i uspostavljanje odnosa s materijalima i ljudima, isključujući osjećaj da je mašta zaključana u glavi.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=awRR9dWdF9MC&q=imagination+cognitive+process&pg=PT35|title=Imagining Landscapes: Past, Present and Future|last1=Janowski|first1=Dr Monica|last2=Ingold|first2=Professor Tim|date=1. 9. 2012|publisher=Ashgate Publishing, Ltd.|isbn=9781409461449}}</ref>
Mašta se može izraziti i kroz priče kao što su [[bajka]] ili [[fantazija]]. Djeca često koriste takve [[narativ]]e i pretvaraju se da bi vježbala svoju maštu. Kada djeca razviju fantaziju, oni se igraju na dva nivoa: prvo se koriste [[uloga]]ma da odglume ono što su razvili svojom maštom, a na drugom nivou se ponovo igraju sa svojom izmišljenom situacijom, ponašajući se kao da koje su razvili je stvarna realnost.<ref>{{cite book |author=Laurence Goldman |title= Child's play: myth, mimesis and make-believe. |quote= Basically what this means is that the children use their make-believe situation and act as if what they are acting out is from a reality that already exists even though they have made it up.imagination comes after story created. |location= Oxford New York|isbn=978-1-85973-918-1 |publisher=Berg Publishers |year=1998}}
</ref>
==Historija==
[[Aristotel]] u ''[[O duši]]'' je smatrao maštu kao sposobnost stvaranja mentalnih slika i razlikovao je od percepcije i od mišljenja. Međutim, smatrao je da je misao uvijek praćena slikom.<ref>{{cite web |url=https://plato.stanford.edu/entries/aristotle-psychology/suppl4.html |title=Supplement to Aristotle's Psychology: Imagination |last=Shields |first=Christopher|date=2020 |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher= |access-date=26 Oct 2021}}</ref>
Pojam "umnog oka" seže barem do [[Ciceron]]ovog pozivanja na '''''mentis oculi''''' tokom njegove rasprave o govornikovoj prikladnoj upotrebi [[osmijeh]]a.<ref>[https://archive.org/details/deoratorelibr00cice/page/535 Cicero, ''De Oratore'', Liber III: XLI: 163.]</ref>
U ovoj raspravi, Ciceron je primetio da aluzije na "[[Gabeski zaliv|Sirtis]] njegovog nasledstva" i "[[Haribda|Haribdu]] njegovog imanja" uključuju poređenja koja su "previše nategnuta"; i savjetovao je govornika da, umesto toga, govori samo o "stini" i "zalivu" (respektivno) – na osnovu toga da su "oči uma lakše usmjerene na one predmete koje smo videli, nego na one koje smo samo čuli".<ref>[https://archive.org/stream/ciceroonoratorya00ciceuoft#page/239/mode/1upWatson, J.S. (trans. and ed.), ''Cicero on Oratory and Orators'', Harper & Brothers, (New York), 1875: Book III, C.XLI, p.239.]</ref>
U srednjovekovnoj [[fakultetska psihologija|fakultetskoj psihologiji]], mašta je bila jedna od [[pet pameti|unutrašnjih pameti]] zajedno sa [[pamćenje]]m i ''[[sensus communis]]''. Omogućio je rekombinaciju slika, naprimjer kombinacijom percepcije zlata i planine kako bi se dobila ideja o zlatnoj planini.<ref>{{cite book |last=Harvey |first=E Ruth |author-link= |date=1975 |title=The Inward Wits: Psychological Theory in the Middle Ages and the Renaissance |url= |location=London |publisher=Warburg Institute |page= |isbn=9780854810512}}</ref><ref>{{cite book |last=Mahoney |first=Edward P |editor1-last=Kretzmann |editor1-first=N |editor2-last=Kenny |editor2-first=A |editor3-last=Pinborg |editor3-first=J |editor4-last=Stump |editor4-first=E |date=1982 |title=Cambridge History of Later Medieval Philosophy |chapter=Sense, intellect, and imagination in Albert, Thomas, and Siger |chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/abs/cambridge-history-of-later-medieval-philosophy/sense-intellect-and-imagination-in-albert-thomas-and-siger/C14862252E39C684E11C1B1133FA0EE9 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |pages=602–622 |isbn=9781139055154 |doi=10.1017/CHOL9780521226059.033}}</ref>
Koncept "umnog oka" pojavio se na engleskom u [[Geoffrey Chaucer|Chaucerovom]] (c.1387) [[Prolog i priča Čovjeka od zakona|Priča o Čovjeku od zakona]] u njegovim [[Centerburyjske priče|Canterburyjskim pričama]], gde nam kaže da je jedan od trojice muškaraca koji su živjeli u zamku bio slijep i da je mogao da vidi samo "očima svog uma"; naime, one oči "kojima svi ljudi vide nakon što su oslijepili".<ref>[https://archive.org/stream/canterburyprol00chauuoft#page/78/mode/1up ''The Man of Laws Tale'', lines 550-553.]</ref>
[[Galileo]] je koristio maštu kako bi proveo [[misaoni eksperiment|misaone eksperimente]]e, kao što je traženje od čitatelja da zamisle u kojem će smjeru letjeti kamen pušten iz praćke.<ref>{{cite book |last=Franklin |first=James|editor1-last=Freeland |editor1-first=G |editor2-last=Corones |editor2-first=A |date=2000 |title=1543 and All That: Image and Word, Change and Continuity in the Proto-Scientific Revolution |chapter=Diagrammatic reasoning and modelling in the imagination: the secret weapons of the Scientific Revolution |chapter-url=http://www.maths.unsw.edu.au/~jim/imagin.pdf |location=Dordrecht |publisher=Kluwer |pages=53–115 |isbn=9780792359135}}</ref>
==Opis==
Uobičajena uporaba pojma je za proces formiranja novih slika u umu koje nisu prethodno doživljene uz pomoć onoga što je već viđeno, čulo ili osjetilo, ili barem samo djelomično ili u različitim kombinacijama. To također može biti uključeno u smišljanje mogućih ili nemogućih ishoda nečega ili nekoga u bogatim životnim situacijama i iskustvima. Slijede neki tipični primjeri:
* [[Bajka]]
* [[Fikcija]]
* Oblik [[vjerodostojnost]]i koji se često poziva u [[fantazija]]ma i [[naučna fantastika|naučnoj fantastici]] poziva čitatelje da se pretvaraju da su takve priče istinite pozivajući se na [[objekt uma|objekte uma]], kao što su izmišljene knjige ili godine koje ne postoje osim [[imaginarni svijet|imaginarnog svijeta]].
Mašta, koja nije ograničena na sticanje tačnog znanja zahtjevima praktične nužde, uglavnom je oslobođena objektivnih ograničenja. Sposobnost da se zamislite na mjestu druge osobe vrlo je važna za društvene odnose i razumijevanje. [[Albert Einstein]] je rekao: "Mašta ... je važnija od znanja. Znanje je ograničeno. Mašta okružuje svijet."<ref>{{cite journal | title=What life means to Einstein: an interview | date=26. 10. 1929 | last=Viereck | first=George Sylvester | journal=The Saturday Evening Post}}</ref>
Ista ograničenja opsjedaju maštu u polju [[naučni metod|naučnih]] [[hipoteza]]. Napredak u naučnim istraživanjima uglavnom je rezultat privremenih objašnjenja koja se razvijaju maštom, ali takve hipoteze moraju biti uokvirene u odnosu na prethodno utvrđene činjenice iu skladu sa principima određene nauke.
Mašta je eksperimentalna podjela uma koja se koristi za razvoj teorija i ideja zasnovanih na funkcijama. Uzimajući objekte iz stvarnih percepcija, mašta koristi složene ako-funkcije koje uključuju i [[Semantičko pamćenje|semantičko]] i [[Epizodno pamćenje|epizodno]] [[pamćenje]] za razvoj novih ili revidiranih ideja.<ref>{{Cite journal|last1=Devitt|first1=Aleea L.|last2=Addis|first2=Donna Rose|last3=Schacter|first3=Daniel L.|date=1. 10. 2017|title=Episodic and semantic content of memory and imagination: A multilevel analysis|journal=Memory & Cognition|language=en|volume=45|issue=7|pages=1078–1094|doi=10.3758/s13421-017-0716-1|issn=1532-5946|pmc=5702280|pmid=28547677}}</ref> Ovaj dio uma je od vitalnog značaja za razvoj boljih i lakših načina za izvršavanje starih i novih zadataka. U sociologiji, imaginacija se koristi za rastanak sa stvarnošću i razumijevanje društvenih interakcija izvedenih iz perspektive izvan samog društva. To dovodi do razvoja teorija kroz pitanja koja se obično ne bi postavljala. Ove eksperimentalne ideje mogu se bezbedno sprovesti unutar virtuelnog svijeta i onda, ako je ideja vjerovatna i funkcija istinita, ideja se može realizovati u stvarnosti. Mašta je ključ za novi razvoj uma i može se dijeliti s drugima, napredujući zajedno.
Što se tiče volonterskog rada, mašta se može klasificirati na:
* nevoljna (san iz sna, sanjarenje)
* voljna (reproduktivna mašta, kreativna mašta, san o perspektivi)
==Psihologija==
Psiholozi su proučavali imaginativnu misao, ne samo u njenom egzotičnom obliku [[kreativnost]]i i umjetničkog izražavanja, već iu njenom svjetovnom obliku svakodnevne mašte.<ref>Ward, T.B., Smith, S.M, & Vaid, J. (1997). Creative thought. Washington DC: APA</ref> [[Ruth M. J. Byrne]] predložila je da svakodnevne maštovite misli o [[kontračinjenično razmišljanje|protivčinjeničnim]] alternativama stvarnosti mogu biti zasnovane na istim kognitivnim procesima na kojima se zasnivaju i racionalne misli.<ref>Byrne, R.M.J. (2005). The Rational Imagination: How People Create Alternatives to Reality. Cambridge, MA: MIT Press.</ref> Djeca se mogu uključiti u stvaranje maštovitih alternativa stvarnosti od najranijih godina.<ref>Harris, P. (2000). The work of the imagination. London: Blackwell.</ref> [[Kulturna psihologija]] trenutno razrađuje pogled na maštu kao višu mentalnu funkciju uključenu u brojne svakodnevne aktivnosti, kako na individualnom tako i na kolektivnom nivou<ref>Tateo, L. (2015). Giambattista Vico and the psychological imagination. Culture and Psychology, vol. 21(2):145-161.</ref> koji omogućava ljudima da manipulišu složenim značenjima i jezičkih i ikoničkih oblika u procesu doživljavanja.
O fenomenologiji imaginacije govori se u knjizi ''The Imaginary: A Phenomenological Psychology of the Imagination'' ([[francuski|L'Imaginaire: Psychologie phénoménologique de l'imagination}}), također objavljenoj pod naslovom ''The Psychology of the Imagination'']]), knjiga [[Jean-Paul Sartre]]a iz 1940. godine, u kojoj on iznosi svoj koncept imaginacije i raspravlja o tome šta postojanje imaginacije pokazuje o prirodi ljudske svijesti.<ref>{{Cite book|title=The psychology of imagination|author=Sartre, Jean-Paul|date=1995|publisher=Routledge|isbn=9780415119542|location=London|oclc=34102867}}</ref>
Mašta je također aktivna u našoj percepciji fotografskih slika kako bi one izgledale stvarne.<ref>{{Cite journal|last=Wilson|first=John G.|date=1. 12. 2016|title=Sartre and the Imagination: Top Shelf Magazines|journal=Sexuality & Culture|volume=20|issue=4|pages=775–784|doi=10.1007/s12119-016-9358-x|s2cid=148101276|issn=1095-5143}}</ref>
==Memorija==
{{Također pogledajte|Mentalna slika|Slika}}
Pokazalo se da pamćenje i mentalne slike, koje se često posmatraju kao dio procesa mašte, utiču jedna na drugu.<ref name="Long">{{Cite book
|author=Long, Priscilla |title=My Brain On My Mind |page=27 |date=2011 |isbn=978-1612301365}}</ref> "Slike napravljene funkcionalnom tehnologijom magnetne rezonancije pokazuju da [[pamćenje]] i zamišljanje šalju krv za identifikaciju dijelova mozga."<ref name="Long"/> Različiti psihološki faktori mogu uticati na mentalnu obradu mozga i povećati njegovu šansu da zadrži informacije kao dugoročna ili kratkoročna sjećanja. John Sweller je ukazao da se iskustva pohranjena kao dugoročna sjećanja lakše prisjećaju, jer su dublje ukorijenjena u umu. Svaki od ovih oblika zahtijeva da se informacije predaju na specifičan način, kako bi se koristile različite regije mozga prilikom obrade.<ref>{{cite journal|last=Leahy|first=Wayne|author2=John Sweller|title=The Imagination Effect Increases with an Increased Intrinsic Cognitive Load|journal=Applied Cognitive Psychology|date=5. 6. 2007|volume=22|issue=2|pages=273–283|doi=10.1002/acp.1373}}</ref> Ove informacije potencijalno mogu pomoći u razvoju programa za mlade [[učenik]]e kako bi kultivirali ili dodatno unaprijedili svoje kreativne sposobnosti od malih nogu. [[Neokorteks]] i [[talamus]] su odgovorni za kontrolu moždane mašte, zajedno sa mnogim drugim funkcijama mozga kao što su svijest i apstraktna misao. Budući da mašta uključuje mnoge različite moždane funkcije, kao što su emocije, [[pamćenje]], misli, itd., dijelovi mozga u kojima se javljaju višestruke funkcije – kao što su talamus i neokorteks – su glavne regije u kojima je dokumentirana maštovita obrada.<ref>{{cite web|url=http://www.scienceforums.net/topic/33986-what-part-of-the-brain-handles-imagination-answered/ |title=Welcome to ScienceForums.Net!}}</ref> Razumijevanje "kako" su pamćenje i mašta povezane u mozgu, otvara put ka boljem razumijevanju nečije sposobnosti da poveže značajna prošla iskustva sa svojom maštom.
==Percepcija==
[[Jean Piaget|Piaget]] je postavio da [[percepcija]] zavisi od pogleda na svijet osobe. Pogled na svijet rezultat je sređivanja percepcija u postojeće slike pomoću mašte. Piaget navodi primer djeteta koje kaže da je mesec prati kada noću šeta selom. Na taj način, percepcije su integrisane u pogled na svijet da bi imale smisla. Mašta je potrebna da bi se percepcije shvatile.<ref>Piaget, J. (1967). The child's conception of the world. (J. & A. Tomlinson, Trans.). London: Routledge & Kegan Paul. BF721 .P5 1967X</ref>
==Aktivacija mozga==
Studija koja je koristila f[[MRI]] dok su ispitanici bili zamoljeni da zamisle precizne vizuelne figure, da ih mentalno rastave ili mentalno spoje, pokazala je aktivnost [[potiljačni režanj|okcipitalnog]], frontoparijetalnog, [[tjemeni režanj|posteriornog parijetalnog]], [[precuneus]]nog i [[čeoni režanj|dorzolateralnog prefrontalnog]] regiona mozga subjekta.<ref>Alexander Schlegel, Peter J. Kohler, Sergey V. Fogelson, Prescott Alexander, Dedeepya Konuthula, and Peter Ulric Tse (Sep 16, 2013) [http://www.pnas.org/content/early/2013/09/13/1311149110 Network structure and dynamics of the mental workspace] ''PNAS'' early edition</ref>
==Evolucija==
[[Slika:TheoryLargeFigures.png|300px|thumb| [[Filogeneza]] i [[ontogeneza]] različitih komponenti imaginacije]]
[[Filogenetika|Filogenetičko]] sticanje mašte bio je postepen proces. Najjednostavniji oblik mašte, REM spavajuće [[sanjanje]], evoluirao je kod [[sisar]]a sa sticanjem [[REM spavanja]] prije 140 miliona godina.<ref>{{cite journal |last1=Hobson |first1=J. Allan |title=REM sleep and dreaming: towards a theory of protoconsciousness |journal=Nature Reviews Neuroscience |date=1. 10. 2009 |volume=10 |issue=11 |pages=803–813 |doi=10.1038/nrn2716 |pmid=19794431|s2cid=205505278 }}</ref> Spontani [[uvid]] poboljšan kod [[primat]]a akvizicijom [[moždana kora|lateralnog prefrontalnog korteksa]] prije 70 miliona godina. Nakon što su se [[hominini]] odvojili od linije [[čimpanze|čimpanzi]] prije 6 miliona godina, dodatno su poboljšali svoju maštu. [[Prefrontalna analiza]] stečena je prije 3,3 miliona godina, kada su hominini počeli proizvoditi jedan način rada za kamene alate.<ref>{{cite journal |last1=Harmand |first1=Sonia |last2=Lewis |first2=Jason E. |last3=Feibel |first3=Craig S. |last4=Lepre |first4=Christopher J. |last5=Prat |first5=Sandrine |last6=Lenoble |first6=Arnaud |last7=Boës |first7=Xavier |last8=Quinn |first8=Rhonda L. |last9=Brenet |first9=Michel |last10=Arroyo |first10=Adrian |last11=Taylor |first11=Nicholas |last12=Clément |first12=Sophie |last13=Daver |first13=Guillaume |last14=Brugal |first14=Jean-Philip |last15=Leakey |first15=Louise |last16=Mortlock |first16=Richard A. |last17=Wright |first17=James D. |last18=Lokorodi |first18=Sammy |last19=Kirwa |first19=Christopher |last20=Kent |first20=Dennis V. |last21=Roche |first21=Hélène |title=3.3-million-year-old stone tools from Lomekwi 3, West Turkana, Kenya |journal=[[Nature]] |date=20. 5. 2015 |volume=521 |issue=7552 |pages=310–315 |doi=10.1038/nature14464|pmid=25993961 |bibcode=2015Natur.521..310H |s2cid=1207285 |url=https://academiccommons.columbia.edu/doi/10.7916/D8697F75/download }}</ref> Napredak u kulturi kamenih oruđa do drugog načina proizvodnje kamenih [[alat]]a, prije 2 miliona godina označava značajno poboljšanje prefrontalne analize. Najnapredniji mehanizam mašte, [[prefrontalna analioza|prefrontalnu sintezu]], ljudi su vjerovatno stekli prije oko 70.000 godina i rezultiralo je modernošću [[ponašanja]].<ref>{{cite journal |last1=Vyshedsky |first1=Andrey |title=Neuroscience of Imagination and Implications for Human Evolution |journal=Curr Neurobiol |date=2019 |volume=10 |issue=2 |pages=89–109 |url=http://currentneurobiology.org/neurobiology/neuroscience-of-imagination-and-implications-for-humanevolution.pdf}}</ref> Ovaj skok ka modernoj mašti paleoantropolozi su okarakterisali kao "kognitivnu revoluciju",<ref>{{Cite book|title=Sapiens : a brief history of humankind|last=Harari, Yuval N.|isbn=9781846558245|location=London|oclc=890244744|year=2014|url-access=registration|url=https://archive.org/details/isbn_9780099590088}}</ref> „Gornjepaleolitsku revoluciju",<ref>{{Cite journal|last=Bar-Yosef|first=Ofer|date=oktobar 2002|title=The Upper Paleolithic Revolution|journal=Annual Review of Anthropology|volume=31|issue=1|pages=363–393|doi=10.1146/annurev.anthro.31.040402.085416|issn=0084-6570}}</ref> i "Veliki skok naprijed".<ref>{{Cite book|title=The third chimpanzee : the evolution and future of the human animal|url=https://archive.org/details/thirdchimpanzeee0000diam|last=Diamond, Jared M.|date=2006|publisher=HarperPerennial|isbn=0060845503|location=New York|oclc=63839931}}</ref>
==Moralna imaginacija==
Moralna imaginacija obično opisuje mentalnu sposobnost pronalaženja odgovora na etička pitanja i dileme kroz proces mentalne i intelektualne imaginacije i vizualizacije.
U literaturi se mogu naći različite definicije "moralne imaginacije".<ref>{{cite book |author1=Freeman, R. E. |author2=Dmytriyev, S.|author3= Wicks, A. C. |title=The moral imagination of Patricia werhane: A festschrift. |date=2018 |publisher=Springer International Publishing |pages=97}}</ref>
Jednu od najistaknutijih definicija dao je filozof [[Mark Johnson]]: "Sposobnost da se maštovito razaznaju različite mogućnosti za djelovanje u datoj situaciji i da se predvidi potencijalna pomoć i šteta koja je vjerovatno rezultat date akcije."<ref>{{cite book |last1=Johnson |first1=M. |title=Moral imagination |url=https://archive.org/details/moralimagination0000john |date=1993 |publisher=Chicago: University of Chicago Press. |page=[https://archive.org/details/moralimagination0000john/page/202 202]}}</ref>
U članku nedavno objavljenom u Journal of Management History, autori su tvrdili da je Hitlerov ubica [[Claus von Stauffenberg]] odlučio da se usuđuje da svrgne nacistički režim posebno (između ostalih faktora) kao rezultat procesa "moralne mašte". Njegova spremnost da ubije [[Hitler]]a bila je manja zbog suosjećanja za svoje drugove, njegovu porodicu ili prijatelje koji su živjeli u to vrijeme (stvarni ljudi koji su živjeli u to vrijeme), već je proizašla prije iz činjenice da je već razmišljao o potencijalnim problemima kasnijih [[generacija]] i ljudi koje nije poznavao. Drugim riječima, kroz proces “moralne imaginacije” razvio je empatiju prema “apstraktnim” ljudima (naprimjer, Nijemcima kasnijih generacija, ljudima koji još nisu bili živi).<ref>{{cite journal |author1=Langhof, J. G. |author2=Gueldenberg, S. |date=2021 |title=Whom to serve? Exploring the moral dimension of servant leadership: Answers from operation Valkyrie |journal=Journal of Management History |volume=27 |issue=ahead-of-print |pages=537–573 |doi=10.1108/jmh-09-2020-0056|s2cid=238689370 }}</ref>
==Također pogledajte==
{{Portal|Filozofija|Psihologija}}
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Vještačka mašta]]
* [[Svjetlosno tijelo]]
* [[Kognitivne disonance]]
* [[Kreativna vizualizacija]]
* [[Kreativnost]]
* [[Dekatastrofiranje]]
* [[Preterivanje]]
* [[Fantazija (psihologija)]]
* [[Izmišljene zemlje]]
* [[Vođene slike]]
* [[Slike]]
* [[Imaginarnost (psihoanaliza)]]
* [[Imaginarnost (sociologija)]]
* [[Imaginacijsaka dob]]
* [[Inflacija mašte]]
* [[Intuicija (psihologija)]]
* [[Magični realizam]]
* [[Mentalna slika]]
* [[Mimezis]]
* [[Kraljevska komisija za životinjski magnetizam]]
* [[Sociološka imaginacija]]
* [[Istina]]
* [[Tulpa]]
* [[Veresimilitude]]
{{div col end}}
==Reference==
{{Reflist|30em}}
{{Wikiquote|imagination}}
{{NIE Poster|year=1905|Imagination}}
==Dopunska literatura==
;Knjige
* Byrne, R. M. J. (2005). ''The Rational Imagination: How People Create Alternatives to Reality.'' Cambridge, MA: MIT Press
* [[Kieran Egan]] (1992). ''Imagination in Teaching and Learning''. Chicago: University of Chicago Press.
*[https://unifi.academia.edu/PaoloFabiani Fabiani, Paolo "The Philosophy of the Imagination in Vico and Malebranche". F.U.P. (Florence UP), Italian edition 2002, English edition 2009.]
* Frye, N. (1963). ''The Educated Imagination''. Toronto: Canadian Broadcasting Corporation.
* Norman, Ron (2000) ''Cultivating Imagination in Adult Education'' Proceedings of the 41st Annual Adult Education Research.
* Salazar, Noel B. (2010) ''[http://www.berghahnbooks.com/title.php?rowtag=SalazarEnvisioning Envisioning Eden: Mobilizing imaginaries in tourism and beyond.]'' Oxford: Berghahn.
* Sutton-Smith, Brian. (1988). ''In Search of the Imagination''. In K. Egan and D. Nadaner (Eds.), Imagination and Education. New York, Teachers College Press.
* {{cite journal | last1 = Wilson | first1 = J. G. | year = 2016 | title = Sartre and the Imagination: Top Shelf Magazines | journal = Sexuality & Culture | volume = 20 | issue = 4| pages = 775–784 | doi = 10.1007/s12119-016-9358-x | s2cid = 148101276 }}
;Članci
* Salazar, Noel B. (2020). [https://dx.doi.org/10.1177/1354067X20936927 On imagination and imaginaries, mobility and immobility: Seeing the forest for the trees.] ''Culture & Psychology'' 1–10.
* {{cite journal | last1 = Salazar | first1 = Noel B. | year = 2011 | title = The power of imagination in transnational mobilities | journal = Identities: Global Studies in Culture and Power | volume = 18 | issue = 6| pages = 576–598 | doi = 10.1080/1070289X.2011.672859 | s2cid = 143420324 | url = https://lirias.kuleuven.be/handle/123456789/275464 }}
* Watkins, Mary: "Waking Dreams" [Harper Colophon Books, 1976] and "Invisible Guests - The Development of Imaginal Dialogues" [The Analytic Press, 1986]
* Moss, Robert: "The Three "Only" Things: Tapping the Power of Dreams, Coincidence, and Imagination" [New World Library, September 10, 2007]
* {{EB1911|wstitle=Imagination|volume=14|pages=304–305}}
Tri filozofa za koje je mašta središnji pojam su [[Kendall Walton]], [[John Sallis]] i [[Richard Kearney]]. Vidi posebno:
* [[Kendall Walton]], ''Mimesis as Make-Believe: On the Foundations of the Representational Arts.'' Harvard University Press, 1990. {{ISBN|0-674-57603-9}} (pbk.).
* [[John Sallis]], ''Force of Imagination: The Sense of the Elemental'' (2000)
* [[John Sallis]], ''Spacings-Of Reason and Imagination. In Texts of Kant, Fichte, Hegel'' (1987)
* [[Richard Kearney]], ''The Wake of Imagination.'' Minneapolis: University of Minnesota Press (1988); 1st Paperback Edition- ({{ISBN|0-8166-1714-7}})
* [[Richard Kearney]], "Poetics of Imagining: Modern to Post-modern." Fordham University Press (1998)
==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|imagination}}
*{{Commons category|Imagination|lcfirst=yes}}
*{{In Our Time|Imagination|p00548lc|Imagination}}
*[http://www.co-bw.com/BrainConciousness%20Update%20index.htm Imagination, Mental Imagery, Consciousness, and Cognition: Scientific, Philosophical and Historical Approaches]
*[https://archive.today/20121228013431/http://search.dmoz.org/cgi-bin/search?search=Two-Factor+Imagination+Scale&all=yes&cs=UTF-8&cat=Science/Social_Sciences/Psychology/Intelligence/Emotional_Intelligence/Online_Tests Two-Factor Imagination Scale] at the Open Directory Project
*{{cite web|title=The neuroscience of imagination |url=http://ed.ted.com/lessons/the-neuroscience-of-imagination-andrey-vyshedskiy|website=TED-Ed}}
{{Mentalni procesi}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Mašta| ]]
[[Kategorija:Spoznaja]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]
bxi550bq41fctoe843i3e0ianq69ypj
Tačno u podne
0
492504
3429149
3427465
2022-08-28T11:17:25Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox film
| name = High Noon
| image = High Noon (1952 poster).jpg
| caption = Poster za kina
| director = [[Fred Zinnemann]]
| producer = [[Stanley Kramer]]
| scenarist = [[Carl Foreman]] (zasnovano na kratkoj priči "The Tin Star" [[John W. Cunningham|Johna W. Cunninghama]] iz 1947)
| starring = {{Plainlist|
* [[Gary Cooper]]
* [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]]
* [[Lloyd Bridges]]
* [[Katy Jurado]]
* [[Grace Kelly]]
* [[Otto Kruger]]
* [[Lon Chaney Jr.|Lon Chaney]]<!-- Potpisan kao "Lon Chaney" -->
* [[Harry Morgan|Henry Morgan]]<!-- Potpisan kao "Henry Morgan" -->
}}
| music = [[Dimitri Tiomkin]]
| cinematography = [[Floyd Crosby]]
| editing = [[Elmo Williams]]<br/> [[Harry W. Gerstad]]
| studio = Stanley Kramer Productions
| distributor = [[United Artists]]
| released = {{Film date|1952|7|24}}
| runtime = 85 minuta
| country = {{ZID|SAD}}
| language = [[Engleski jezik|Engleski]]
| budget = 730.000 $<ref>{{cite news|author=Champlin, C.|date=10. 10. 1966|title=Foreman hopes to reverse runaway|work=Los Angeles Times|id={{ProQuest|155553672}}}}</ref>
| gross = 12 miliona $<ref>Tino Balio, ''United Artists: The Company That Changed the Film Industry'', University of Wisconsin Press, 1987, str. 47.</ref>
}}
'''''Tačno u podne''''' američki je [[vestern]] snimljen 1952. u produkciji [[Stanley Kramer|Stanleyja Kramera]] prema scenariju [[Carl Foreman|Carla Foremana]], a u režiji [[Fred Zinnemann|Freda Zinnemana]]. Glavnu ulogu tumači [[Gary Cooper]]. Radnja se fokusira na gradskog šerifa, čiji je osjećaj dužnosti testiran kada mora odlučiti da li da se sam suoči s bandom ubica ili da napusti grad sa svojom tek vjenčanom suprugom. Iako je u vrijeme prikazivanja imao status kontroverznog filma zbog političkih tema, film je nominiran za sedam [[Oscar]]a, osvojivši četiri: za [[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu|najboljeg glavnog glumca]], [[Oscar za najbolju montažu|najbolju montažu]], [[Oscar za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|originalnu pjesmu]],<ref name="oscars">{{cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1953|title=The 25th Academy Awards – 1953|website=oscars.org|access-date=3. 7. 2020}}</ref> , te četiri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]]: za [[Zlatni globus za najboljeg glumca – drama|najboljeg glumca]], [[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu|sporednu glumicu]], [[Zlatni globus za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i najbolji crno-bijeli film.<ref name="globes">[https://www.imdb.com/title/tt0044706/awards IMDB List] of nominations and awards for [[Stanley Kramer]]'s ''High Noon''.</ref> Nagrađenu muziku za film komponirao je [[Dimitri Tiomkin]].
Godine 1989. [[Kongresna biblioteka]] odabrala je ''Tačno u podne'' kao jedan od prvih 25 filmova za očuvanje u [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]] Sjedinjenih Država jer je "kulturno, historijski ili estetski važan".<ref>{{cite news|date=19. 9. 1989|title=ENTERTAINMENT: Film Registry Picks First 25 Movies|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-09-19-mn-347-story.html|work=[[Los Angeles Times]]|access-date=22. 4. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|title=Complete National Film Registry Listing |url=https://www.loc.gov/programs/national-film-preservation-board/film-registry/complete-national-film-registry-listing/|access-date=30. 10. 2020|website=Library of Congress}}</ref> Film je stekao legendarni status zbog svoje priče koja je djelomično ili potpuno ponovljena u kasnijim filmskim produkcijama, a posebno njegov završetak inspirirao je brojne kasnije filmove, uključujući vesterne kao i ostale žanrove.
== Radnja ==
U Hadleyvilleu, gradiću na teritoriji današnjeg [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], lokalni šerif [[Will Kane]], tek oženjen s Amy Fowler, priprema se za penziju. Sretni par uskoro će krenuti u novi život kako bi osnovali porodicu i vodili radnju u drugom gradu. Međutim, stiže vijest da je Frank Miller, opaki odmetnik koga je Kane nekoć poslao u zatvor, oslobođen i da će stići podnevnim vozom. Millerova banda – njegov mlađi brat Ben, Jack Colby i Jim Pierce – čekaju njegov dolazak na željezničkoj stanici.
[[Datoteka:High Noon1.JPG|thumb|left|Will Kane i Amy Fowler se raspravljaju u šerifovoj kancelariji]]
Za pobožnu Amy, koja je po vjeroispovijesti [[Kveker]] a po uvjerenju [[Pacifizam|pacifist]], rješenje je jednostavno – napustiti grad prije nego što Miller stigne – ali Kaneov osjećaj dužnosti i časti ga tjeraju da ostane. Osim toga, kaže on, Miller i njegova banda će ga ionako uloviti. Amy postavlja Kaneu ultimatum: otići podnevnim vozom, sa ili bez njega. Kane posjećuje niz starih prijatelja i saveznika, ali niko ne može (ili neće) pomoći: sudija Percy Mettrick, koji je osudio Millera, bježi na konju i poziva Kanea da učini isto. Kaneov mladi zamjenik Harvey Pell, koji je ogorčen što ga Kane nije preporučio za svog nasljednika, kaže da će stati uz Kanea samo ako Kane ode kod gradskih očeva i "kaže koju riječ" za njega. Kada Kane odbije to učiniti, Pell mu predaje svoju značku.
Kaneovi napori da okupi grupu u Ramírezovom salunu, a zatim i crkvu, nailaze na strah i neprijateljstvo. Neki građani, zabrinuti da bi pucnjava mogla naštetiti ugledu grada, pozivaju Kanea da u potpunosti izbjegne sukob. Neki su Millerovi prijatelji, ali drugi zamjeraju što je Kane uopće počistio grad. Neki su mišljenja da njihov novac od [[porez]]a ide za podršku lokalnim snagama zakona i da borba nije odgovornost grupe. Sam Fuller se krije u svojoj kući, šaljući svoju ženu Mildred do vrata da kaže Kaneu da nije kod kuće. Jimmy nudi pomoć, ali je slabovidan i pijan; Kane ga šalje kući radi njegove vlastite sigurnosti. Gradonačelnik nastavlja ohrabrivati Kanea da jednostavno napusti grad. Kaneov prethodnik, Martin Howe, ne može pomoći Kaneu, jer je prestar i artritičan. Herb Baker je pristao da bude zamjienjen, ali odustaje kada shvati da je on jedini dobrovoljac. Konačna ponuda pomoći dolazi od 14-godišnjeg Johnnyja; Kane se divi dječakovoj hrabrosti, ali odbija njegovu pomoć.
Dok u hotelu čeka voz, Amy upoznaje Helen Ramírez, koja je nekada bila Millerova ljubavnica, zatim Kaneova, te na kraju Pellova, a koja također odlazi iz grada. Helen kaže Amy da da je Kane njen muškarac, i ne bi ga nikad napustila u trenutku velike potrebe. U štali, Pell osedlava konja i pokušava nagovoriti Kanea da ga uzme. Njihov razgovor prerasta u svađu, a potom i tuču. Kane konačno baca u nesvijest svog bivšeg zamjenika. Kane se vraća u svoju kancelariju da napiše oporuku dok sat otkucava prema podnevu.
Kane tada izlazi na ulicu kako bi se sam suočio s Millerom i njegovom bandom. Amy i Ramirez prolaze u kočiji s prtljagom, putujući do željezničke stanice. Kane i Amy razmjenjuju kratke poglede, a onda Amy gleda pravo ispred sebe dok prolazi pored Kanea. Kamera u punom planu prikazuje Kanea kako stoji sam u napuštenoj ulici. Ubrzo počinje pucnjava. Dok se voz sprema da krene, Amy čuje pucnjavu, skače i trči nazad u grad. Kane ubija Bena Millera i Colbyja, ali je ranjen dok Miller pokušava požarom istjerati Kanea iz štale. Birajući između života svog muža i svojih vjerskih uvjerenja, Amy uzima pištolj koji visi u Kaneovoj kancelariji (nekoć je bio Pellov pištolj; okačio ga je tamo kada je dao ostavku na mjesto zamjenika zgađen zbog Kaneovog tretmana prema njemu) i puca u Piercea s leđa, ostavljajući samo Franka Millera, koji zgrabi Amy kao ljudski štit da bi natjerao Kanea da izađe napolje. Kada je Amy zagrebala Millerovo lice noktima, on čini kobnu grešku gurnuvši je na tlo, a Kane koristi tu priliku da ga ubije. Kane pomaže svojoj novovjenčanoj supruzi da ustane i oni se grle. Dok građani izlaze i okupljaju se oko njega, Kane baca svoju šerifsku zvijezdu na zemlju, bijesno gleda u gomilu i odlazi s Amy na njihovim kočijama.
== Uloge ==
[[Datoteka:Gary Cooper in High Noon 1952.JPG|thumb|Gary Cooper kao šerif Will Kane]]
[[Datoteka:GraceKellyHighNoonTrailerScreenshot1952.jpg|thumb|Grace Kelly kao Amy Fowler Kane]]
[[Datoteka:Katy Jurado in High Noon.png|thumb|upright|Katy Jurado kao Helen Ramírez]]
* [[Gary Cooper]] - šerif [[Will Kane]]
* [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]] - gradonačelnik Jonas Henderson
* [[Lloyd Bridges]] - zamjenik šerifa Harvey Pell
* [[Katy Jurado]] - Helen Ramírez
* [[Grace Kelly]] - Amy Fowler Kane
* [[Otto Kruger]] - sudija Percy Mettrick
* [[Lon Chaney Jr.]] - Martin Howe, bivši šerif
* [[Harry Morgan]] - Sam Fuller
* [[Ian MacDonald (glumac)|Ian MacDonald]] - Frank Miller
* [[Eve McVeagh]] - Mildred Fuller
* [[Morgan Farley]] - dr. Mahin, svećenik
* [[Harry Shannon (glumac)|Harry Shannon]] - Cooper
* [[Lee Van Cleef]] - Jack Colby
* [[Robert J. Wilke]] - Jim Pierce
* [[Sheb Wooley]] - Ben Miller
== Produkcija ==
Vrijeme produkcije i prikazivanja filma dešavali su se za vrijeme [[Crvena panika|Crvene panike]] i [[Korejski rat|Korejskog rata]]. Godine 1951, tokom produkcije filma, [[Carl Foreman]] bio je pozvan pred [[Komitet za neameričke aktivnosti]] (HUAC) tokom njegove istrage o "komunističkoj propagandi i utjecaju" u filmskoj industriji. Foreman je nekada bio član [[Komunistička partija|Komunističke partije]], ali je odbio da identifikuje svoje kolege ili bilo koga za koga je sumnjao da je trenutno član. Kao rezultat toga, komisija ga je označila kao "nekooperativnog svjedoka", što ga je uvrstilo na [[Holivudska crna lista|Holivudsku crnu listu]].<ref name="Byman">{{cite book |title=Showdown at High Noon: Witch-hunts, Critics, and the End of the Western |author=Byman, Jeremy |publisher=Scarecrow Press |year=2004 |isbn=0-8108-4998-4 |url=https://books.google.com/books?id=WIp2PfC1Mm4C}}</ref> Nakon što je njegovo odbijanje da navede imena objavljeno u javnosti, Foremanov produkcijski partner [[Stanley Kramer]] zatražio je hitno raskid njihovog partnerstva. Kao potpisnik zajma za produkciju, Foreman je ostao u projektu filma; ali prije prikazivanja filma, prodao je svoj partnerski udio Krameru i preselio se u Veliku Britaniju, znajući da više neće naći posao u Sjedinjenim Državama.<ref name="Byman"/>
Kramer je kasnije tvrdio da je prekinuo njihovo partnerstvo jer je Foreman zaprijetio da će ga pred HUAC-om lažno prozvati komunistom. Foreman je rekao da se Kramer plašio štete po svoju karijeru zbog "krivnje zbog udruživanja". Foreman je zaista bio na crnoj listi holivudskih studija zbog etikete "nekooperativnog svjedoka" i dodatnog pritiska predsjednika [[Columbia Pictures]]a [[Harryja Cohna]], [[Motion Picture Alliance for the Preservation of American Ideals|MPA]] predsjednika [[John Wayne|Johna Waynea]], i trač kolumnistice ''[[Los Angeles Times]]a'' [[Hedda Hopper|Hedde Hopper]].<ref name="Byman"/>
Prema dokumentarnom filmu iz 2002. ''Mrak u podne: Dokumenti Carla Foremana'', djelomično zasnovanom na dugačkom pismu Foremana filmskom kritičaru [[Bosley Crowther]]u iz 1952. Foremanova uloga u stvaranju i produkciji filma ''Tačno u podne'' godinama je nepravedno umanjivana u korist Kramera. Foreman je rekao Crowtheru da je film nastao iz plana radnje koje je napisao na četiri stranice, a ispostavilo se da je vrlo sličan kratkoj priči [[John W. Cunningham]]a pod nazivom "Limena zvijezda". Foreman je otkupio filmska prava na Cunninghamovu priču i napisao scenarij. U vrijeme kada je dokumentarni film prikazan, većina aktera je bila pokojna, uključujući Kramera, Foremana, Zinnemanna i Coopera. [[Victor Navasky]], autor knjige ''Imenovanje imena'', definitivnog prikaza holivudske crne liste, rekao je novinaru da je, na osnovu njegovih intervjua s Kramerovom udovicom i drugima, dokumentarac izgledao "jednostrano, a problem da li je Stanley Kramer prikazan kao negativac, stvar je dosta komplikovana."<ref name="nytimes">{{cite web|title='High Noon,' High Dudgeon|author=Weinraub, Bernard|work=The New York Times|date=18. 4. 2002|url=https://www.nytimes.com/2002/04/18/movies/high-noon-high-dudgeon.html}}</ref> [[Richard Fleischer]] je kasnije tvrdio da je pomogao Carlu Foremanu da razvije priču filma tokom osam sedmica dok se vozio do i sa seta filma ''[[Glineni golub (film)|Glineni golub]]'' (1949), koji su zajedno snimili. Fleischer kaže da ga je njegov RKO ugovor spriječio da režira ''Tačno u podne''.<ref name="richard">{{cite book|first=Richard|last=Fleischer|title=Just Tell Me When to Cry: A Memoir|url=https://archive.org/details/justtellmewhento00flei|year=1993|publisher=Carroll and Graf|pages=[https://archive.org/details/justtellmewhento00flei/page/35 35]–36}}</ref>
=== Dodjela uloga ===
[[Datoteka:Kelly-Cooper-Jurado.jpg|thumb|left|Gary Cooper drži Grace Kelly dok Katy Jurado gleda u njih, promotivna fotografija]]
[[John Wayne]] je prvobitno dobio glavnu ulogu u filmu, ali ju je odbio jer je vjerovao da je Foremanova priča očigledna alegorija protiv holivudske crne liste, koju je on aktivno podržavao. Kasnije je jednom novinaru rekao da "nikada neće požaliti što je pomogao da Foreman pobjegne iz zemlje".<ref>[https://pages.shanti.virginia.edu/Wild_Wild_Cold_War/files/2011/11/John_Wayne_Playboy_Int2.pdf John Wayne: ''Playboy'' Interview / MAY 1971]. Retrieved May 11, 2015.</ref> Gary Cooper je bio Wayneov dugogodišnji prijatelj i dijelio je njegove konzervativne političke stavove; Cooper je bio "prijateljski svjedok" pred komisijom [[HUAC]]-a, ali nije nikoga imenovao kao osumnjičenog komunistu, a kasnije je postao žestoki protivnik stavljanja na crnu listu.<ref>Meyer, Jeffrey ''Gary Cooper: American Hero'' ( 1998), str. 144.</ref> Ironično, Cooper je osvojio [[Oscar]]a za svoju ulogu, a pošto je u to vrijeme radio u Evropi, zamolio je Waynea da u njegovo ime primi Oskara. Iako su Wayneov prezir prema filmu i odbijanje njegove glavne uloge bili dobro poznati, rekao je: "Drago mi je vidjeti da ovo daju čovjeku koji je ne samo najzaslužniji, već se godinama ponašao u ovom poslu na način na koji svi možemo biti ponosni ... Sada kada sam postao tako dobar prijatelj ... vraćam se da pronađem svog menadžera i agenta ... i saznam zašto nisam mogao dobiti ulogu u filmu ''Tačno u podne'' umjesto Coopera..."<ref name="TCM">[http://www.tcm.com/tcmdb/title/24083/High-Noon/articles.html ''High Noon''], retrieved September 11, 2016.</ref>
Nakon što je Wayne odbio ulogu Willa Kanea, Kramer ju je ponudio [[Gregory Peck]]u, koji je odbio jer je smatrao da je previše slična njegovoj ulozi u filmu ''[[The Gunfighter]]'', u kojem je glumio godinu ranije. Peck je kasnije rekao da je to smatrao najvećom greškom u svojoj karijeri.<ref>[http://www.destinationhollywood.com/celebrities/gregorypeck/funfeatures_content.shtml Gregory Peck], preuzeto 6. septembra 2016.</ref> [[Marlon Brando]], [[Montgomery Clift]] i [[Charlton Heston]] su također odbili tu ulogu.<ref name="TCM"/> Kramer je gledao [[Grace Kelly]] u predstavi Broadwaya i nju je izabrao za Kaneovu zaručnicu, uprkos Cooperovoj i Kellynoj značajnoj starosnoj razlici (Cooper je tada imao 50 a Kelly 21 godinu). Glasine o aferi između Coopera i Kelly tokom snimanja ostaju nedokazane. Kellyjin biograf Donald Spoto napisao je da nema dokaza o romansi, osim tračeva tabloida.<ref>Spoto, D. ''High Society: The Life of Grace Kelly''. Crown Archetype (2009), pp. 67–9. {{ISBN|0307395618}}</ref> Biograf Gina McKinnon spekulirala je da je "moguće da je bilo prevrtanja u balama sijena", ali nije naveden nijedan dokaz, osim opaske Kellyne sestre Lizanne da je Kelly bila "zaljubljena" u Coopera.<ref>McKinnon, G. ''What Would Grace Do?: How to Live Life in Style Like the Princess of Hollywood''. Gotham (2013), p. 145. {{ISBN|1592408281}}</ref> [[Lee Van Cleef]] je debitirao sa filmom ''Tačno u podne''. Kramer je prvi put ponudio Van Cleefu ulogu Harveyja Pella, nakon što ga je vidio u produkcijskoj turneji ''[[Mister Roberts (pozorišni komad)|Mister Robertsa]]'', pod uslovom da Van Cleef hirurški promijeni nos kako bi izgledao manje prijeteći. Van Cleef je odbio i umjesto toga je dobio ulogu Colbyja, jedinu ulogu u njegovoj karijeri bez ijednog reda dijaloga.<ref>[http://www.westernclippings.com/heavies/leevancleef_charactersheavies.shtml Lee Van Cleef], retrieved September 6, 2016.</ref>
=== Snimanje ===
''Tačno u podne'' je sniman u kasno ljeto/ranu jesen 1951. godine na nekoliko lokacija u Kaliforniji. Uvodne scene snimljene su na [[Iverson Movie Ranch]] u blizini [[Los Angeles]]a. Nekoliko gradskih scena snimljeno je u [[Columbia State Historic Park]]u, očuvanom rudarskom gradu iz doba [[Zlatna groznica 1849.|Zlatne groznice]] u blizini [[Sonora, Kalifornija|Sonore]], ali većina uličnih scena je snimljena na filmskom ranču [[Columbia Pictures]]a u [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]]. Crkva Svetog Josepha u [[Tuolumne City, Kalifornija|Tuolumne Cityju]] je korištena za vanjske snimke crkve Hadleyvillea. Pruga je bila stara [[Sierra Railroad]] u [[Jamestown, Kalifornija|Jamestownu]], nekoliko milja južno od Kolumbije, sada poznata kao [[Railtown 1897 State Historic Park]], i često nazivana "filmska željeznica" zbog česte upotrebe u filmovima i televizijskim emisijama. Željeznička stanica je izgrađena za film uz vodotoranj u Warnervilleu, oko 15 milja jugozapadno.<ref>{{cite web|url=http://www.movie-locations.com/movies/h/highnoon.html |website=Movie-Locations.com|title=High Noon}}</ref><ref>{{cite book | last =Jensen | first =Larry | authorlink = | title =Hollywood's Railroads: Sierra Railroad | publisher =Cochetopa Press | series = | volume = Two| edition = | date =2018 | location =Sequim, Washington | pages =30 | language = | url =https://books.google.com/books?id=c-RNswEACAAJ&dq=Hollywood%27s+Railroads&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwiKgvSWqYncAhXqhFQKHQdfCaAQ6AEINjAE | doi = | id = | isbn =9780692064726 | mr = | zbl = | jfm = }}</ref> Cooper nije bio voljan da snimi scenu borbe s Bridgesom zbog stalnih problema s leđima, ali je na kraju to učinio bez upotrebe kaskadera. Nije nosio šminku kako bi naglasio tjeskobu i strah svog lika, koji je vjerovatno bio pojačan bolom od nedavne operacije uklanjanja krvarenja [[čir na želucu|čira na želucu]].<ref>Hyams, J. ''The Life and Times of the Western Movie.'' Gallery Books (1984), pp. 113–5.</ref> Vrijeme trajanja priče gotovo je precizno podudareno sa vremenom trajanja filma — efekat pojačan čestim snimcima satova kako bi podsjetili likove (i publiku) da će negativac stići podnevnim vozom.<ref>{{cite web|url=https://www.criterion.com/current/posts/830-high-noon |title=High Noon|author=Howard Suber|date=15. 12. 1986|publisher=[[The Criterion Collection]]}}</ref>
=== Muzika ===
Tematska pjesma filma, ''[[The Ballad of High Noon]]'' (kako je navedena u filmu), također je poznata po uvodnom tekstu, "Ne ostavljaj me, o moj dragi", postala je glavni hit na [[Country-Western music|Country-Western]] top listama u izvođenju [[Tex Ritter|Texa Rittera]], a kasnije također i pop hita [[Frankie Laine|Frankieja Lainea]].<ref name="TCM"/> Njegova popularnost je postavila presedan za tematske pjesme koje su bile opjevane u mnogim kasnijim vestern filmovima.<ref>[http://www.destinationhollywood.com/movies/highnoon/funfeatures_content.shtml ''High Noon''], retrieved September 6, 2016.</ref> Muzika i pjesma kompozitora [[Dmitri Tiomkin|Dimitrija Tiomkina]], sa tekstom [[Ned Washington|Neda Washingtona]], postali su popularni godinama nakon toga, a Tiomkin je postao tražen da radi na budućim vesternima 1950-ih, poput ''[[Obračun kod O.K. Corrala (film)|Obračuna kod O.K. Corrala]]'' i ''[[Posljednji voz iz Gun Hilla|Posljednjeg voza iz Gun Hilla]]''.<ref>{{cite web|url=http://www.americanmusicpreservation.com/HighNoon.htm |title=Film In Focus – HIGH NOON and Dimitri Tiomkin's film score|website=americanmusicpreservation.com|access-date=8. 5. 2018}}</ref>
== Kritike ==
Na [[Rotten Tomatoes]]-u, ''Tačno u podne'' ima ocjenu od 95%, na osnovu 60 recenzija. Kritički konsenzus glasi: "Klasik vestern žanra koji je prekinuo mnoge tradicije tog vremena, film izdržava -- u velikoj mjeri zahvaljujući prkosnoj glumi Garyja Coopera koji je osvojio Oscara."
Procjenjuje se da je film 1952. godine zaradio 3.4 miliona dolara na kino blagajnama u Sjevernoj Americi.<ref>'Top Box-Office Hits of 1952', ''Variety'', January 7, 1953.</ref> Po objavljivanju, kritičari i publika koja je očekivala jurnjave, tuče, spektakularne prizore i druge uobičajene [[vestern (žanr)|vestern]] filmske elemente bili su iznenađeni shvativši da su u velikoj mjeri zamijenjeni emotivnim i moralističkim dijalozima sve do vrhunca završnih scena.<ref>''The Making of High Noon'', hosted by [[Leonard Maltin]], 1992. Available on the Region 1 DVD from [[Artisan Entertainment]].</ref> Neki kritičari ismijavali su neuobičajeno spašavanje heroja od strane heroine.<ref name="DiMare2011">{{cite book|last=DiMare|first=Philip C.|title=Movies in American History: An Encyclopedia: An Encyclopedia|url=https://books.google.com/books?id=0qUJ-JuSPdQC&pg=PA411|access-date=3. 6. 2013|date=17. 6. 2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-59884-297-5|page=411}}</ref><ref name="Bishop2006">{{cite book|last=Bishop|first=David|title=The Wheel of Ideals|url=https://books.google.com/books?id=OEU3nx-h9tcC&pg=PA289|access-date=3. 6. 2013|date=1. 8. 2006|publisher=Lulu.com|isbn=978-1-84728-535-5|page=289}}{{self-published source|date=februar 2020}}</ref> David Bishop je tvrdio da kvekerka Amy "nije" pomogla svom mužu pucajući muškarcu u leđa, takva neaktivnost bi predstavila [[pacifizam]] "kao apolonsku dekadenciju".<ref name="Bishop2006"/> [[Alfred Hitchcock]] je mislio da je Kellyna gluma "prilično uštogljena" i da joj nedostaje animacije; tek u kasnijim filmovima, rekao je, pokazala je svoju pravu zvijezdu.<ref name="Mcclure2012">{{cite book|last=Mcclure|first=Hal Hays|title=Adventuring: My Life As a Pilot, Foreign Correspondent and Travel Adventure Filmmaker|url=https://books.google.com/books?id=QCjiD1gtW1EC&pg=PA91|access-date=3. 6. 2013|date=30. 7. 2012|publisher=AuthorHouse|isbn=978-1-4685-9812-4|page=91}}{{self-published source|date=februar 2020}}</ref> {{self-published inline|date=februar 2020}}<ref name="Fawell2004">{{cite book|last=Fawell|first=John|title=Hitchcock's Rear Window: The Well-made Film|url=https://books.google.com/books?id=spGXHQUHmLUC&pg=PA142|access-date=3. 6. 2013|year=2004|publisher=SIU Press|isbn=978-0-8093-8970-4|page=142}}</ref>
Nekoliko [[Predsjednik Sjedinjenih Država|predsjednika SAD-a]] naveli su film kao njihov favorit. [[Dwight D. Eisenhower|Dwight Eisenhower]] prikazao je film u [[Bijeloj kući]],<ref name="Byman"/> a [[Bill Clinton]] je bio domaćin rekordnih 17 projekcija u Bijeloj kući.8<ref>{{cite web|url=http://www.gotterdammerung.org/film/reviews/h/high-noon.html |title=''High Noon'' (1952)|website=gotterdammerung.org|access-date=8. 5. 2018}}</ref> "Nije slučajno da političari sebe vide kao Gary Coopera u filmu, rekao je Clinton. "Ne samo političari, već svi koji su primorani da idu protiv volje većine. Svaki put kada ste sami i osjećate da ne dobijate podršku koja vam je potrebna, Cooperov Will Kane postaje savršena [[metafora]]."<ref>Interview with Bill Clinton on ''High Noon'' Collector's Edition DVD (Lionsgate, 2008), ASIN B0016MLIKM.</ref><ref>{{cite book|last=Clinton |first=Bill |title=My Life |url=https://archive.org/details/mylifecl00clin |publisher=Knopf |date=22. 6. 2004 |page=[https://archive.org/details/mylifecl00clin/page/21 21]}}</ref> [[Ronald Reagan]] je naveo ''Tačno u podne'' kao svoj omiljeni film, zbog snažne posvećenosti glavnog lika dužnosti i zakonu.<ref name=Mulholland>Mulholland, J. ''Inside High Noon''. DVD documentary.</ref>
Za razliku od ostalih, John Wayne je jednom novinaru rekao da smatra "Tačno u podne" "najneameričkom stvari koju je ikada vidio u svom životu",<ref>[https://pages.shanti.virginia.edu/Wild_Wild_Cold_War/files/2011/11/John_Wayne_Playboy_Int2.pdf John Wayne: Playboy Interview / MAY 1971]. Retrieved May 11, 2015.</ref> a kasnije se udružio s režiserom [[Howard Hawks|Howardom Hawksom]] kako bi snimio ''[[Rio Bravo (1959)|Rio Bravo]]'' kao odgovor. Napravio sam ''Rio Bravo'' jer mi se nije dopao ''Tačno u podne'', objasnio je Hawks. "Ni Duke (Wayne) ga nije volio. Mislim da nije dobro da jedan dobar gradski šerif trči gradom kao kokoška odsječene glave tražeći od svih da mu pomognu. A ko ga spašava? Njegova žena kvekera. To nije moja ideja dobrog vesterna."<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lVJL6w1T3ocC&q=Howard+Hawks+%22I+didn%27t+like+High+Noon%22&pg=PT148|title=John Wayne: The Man Behind the Myth |publisher=Penguin|isbn=0-451-21414-5|year=2005 |page=148 |author=Michael Munn}}</ref> Zinnemann je odgovorio: "Jako se divim Hawksu. Samo bih volio da ostavi moje filmove na miru!"<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=SiK_3d6a7DQC&pg=PA44|title=Fred Zinnemann: Interviews|first=Fred|last=Zinnemann|date=8. 5. 2018|publisher=Univ. Press of Mississippi|access-date=8. 5. 2018|via=Google Books|isbn=9781578066988}}</ref> U intervjuu iz 1973., Zinnemann je dodao: "Prilično sam iznenađen Hawksovim i Waynovim razmišljanjem. Šerifi su ljudi i ne postoje dva ista čovjeka. Priča o ''Tačno u podne'' odvija se na Divljem Zapadu, ali je stvarno priča o čovjekovom sukobu savjesti. U tom smislu on je brat blizanac filmu ''[[Čovjek za sva vremena (1966)|Čovjek za sva vremena]]''. U svakom slučaju, poštovanje prema herojima vesterna nije umanjeno filmom ''Tačno u podne''."<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=SiK_3d6a7DQC&pg=PA44 |title=Fred Zinnemann: Interviews |editor=Gabriel Miller|publisher=[[University Press of Mississippi]] |isbn=1-57806-698-0 |year=2005 |page=44}}</ref> Film je kritiziran u Sovjetskom Savezu kao "veličanje pojedinca".<ref name="Byman" />
U poglavlju XXXV romana ''[[Virdžinijanac (roman)|Virdžinijanac]]'' autora [[Owen Wister|Owena Wistera]], nalazi se opis incidenta koji je vrlo sličan središnjoj radnji filma ''Tačno u podne''. Trampas ([[zlikovac]]) proziva Virdžinijanca, kojeg čeka njegova tek vjenčana supruga koju bi mogao izgubiti ako se upusti u borbu. ''Tačno u podne'' je čak opisan kao "direktan [[remake]]" filmske verzije [[Virdžinijanac (1929)|iz 1929]] u kojem je Cooper također glumio.<ref name="WayneAmerica">{{cite book|last1=Wills|first1=Garry|title=John Wayne's America|date=1998|publisher=Simon & Schuster|location=New York|isbn=9780684838830|page=274|edition=1st Touchstone |url=https://books.google.com/books?id=wc_KHo_MWc0C&pg=PA274|access-date=15. 2. 2016}}</ref>
== Naslijeđe i kulturni utjecaj ==
[[Datoteka:W samo poludnie 4 6 89-Tomasz Sarnecki.jpg|thumb|"Tačno u podne, 4. juna 1989.". Poljski politički poster sa [[Gary Cooper]]om kao podsticaj glasanju za [[Solidarnost (Poljski sindikat)|Solidarnost]] partiju na izborima za [[Sejm]] 1989.]]
''Tačno u podne'' se smatra ranim primjerom revizionističkog vesterna. [[Kim Newman]] ga naziva "najuticajnijim vesternom 1950-ih jer su njegovi stavovi suptilno promijenili društvenu viziju čitavog vestern žanra".{{sfn|Newman|1990|p=148}} Tradicionalni vestern je format vesterna snažnog muškog lika koji predvodi civilizirane protiv neciviliziranih, ali u ovom filmu civilizirani ljudi ne uspijevaju (na način koji je John Wayne opisao kao "neamerički") da podrže svog gradskog šerifa. Newman povlači kontrast između "sablasno urednog i civiliziranog" grada Hadleyvillea i "bezdušnosti, vlastitog interesa i nedostatka kičme što pokazuju njegovi stanovnici" koji će omogućiti gradu da "sklizne natrag u divlju prošlost" iz koje su ga Kane i njegovi zamjenici jednom spasili.{{sfn|Newman|1990|pp=146–147}} U svom članku, ''Žene u "Tačno u podne": Revizionistički pogled"'', Don Graham tvrdi da pored teme čovjeka sam protiv svih film predstavlja značajan napredak u prikazivanju žena u vesternima".{{sfn|Graham|1980|p=244}} U poređenju sa "uobičajenim predstavljanjem" stereotipnih ženskih likova u ranijim vesternima, ''Tačno u podne'' daje likovima Amy i Helen prošireno prisustvo, a njih dvije su kontrapunkt.{{sfn|Graham|1980|p=245}} Dok je Helen društveno inferiorna, ona ima značajnu ekonomsku moć u zajednici.{{sfn|Graham|1980|p=246}} Helenin susret sa Amy3 je ključan jer ona govori Amy da nikada ne bi napustila Kanea, i da je on njen muškarac – ona bi nabavila pištolj i borila se, predskazujući tako Amyne postupke.{{sfn|Graham|1980|p=247}} Veći dio filma, Amy je "arhetip istočne djevice", ali njena reakcija na prvi pucanj "nadilazi ograničenja njene žanrovske uloge" u trenutku kad se vraća u grad i ubija Piercea.{{sfn|Graham|1980|pp=247–248}} Postupci bande ukazuju na implicitnu, ali vrlo stvarnu prijetnju koju predstavljaju ženama; kao što sugeriše Meksikanka koja se prekrsti kada prva trojica uđu u grad. Graham sažima mnoge reference na žene kao na zajednicu demoraliziranu neuspjehom njenih muških članova, osim Kanea.{{sfn|Graham|1980|pp=249–250}} Žene su, kako on tvrdi, jednake Kaneu po snazi karaktera do te mjere da su "protofeministkinje".{{sfn|Graham|1980|p=250}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|High Noon}}
* {{IMDb title|0044706|Tačno u podne}}
* {{TCMDb title|24083|Tačno u podne}}
* {{AllMovie title|22384|Tačno u podne}}
* {{Rotten Tomatoes|1046060-high_noon|Tačno u podne}}
* Esej Daniela Eagana o ''Tačno u podne'' u "Američkom filmskom naslijeđu": The Authoritative Guide to the Landmark Movies in the National Film Registry, A&C Black, 2010, str. 458–460; {{ISBN|0826429777}}; [https://www.google.com/books/edition/America_s_Film_Legacy/deq3xI8OmCkC?hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwicy-G58bHsAhUQkHIEHUm-AsEQiKUDMBZ6BAgGEAQ]
* [https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/23/34-best-political-movies-ever-made/ "The 34 best political movies ever made"], [[Ann Hornaday]], ''[[The Washington Post]]'', 23. 1. 2020; rangiran na 27. mjesto
{{Filmovi Freda Zinnemanna}}
{{AFI-jevih 10 top 10}}
[[Kategorija:Filmovi iz 1952.]]
[[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]]
[[Kategorija:Američki vesterni]]
[[Kategorija:Antivesterni]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu muziku]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu pjesmu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg glumca - drama]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Novom Meksiku]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]]
[[Kategorija:Filmovi United Artistsa]]
[[Kategorija:Filmovi s muzikom Dimitrija Tiomkina]]
[[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]]
gt50qli2ebk1zxuqlcpmf1m7nj4z3b7
Prodromus
0
492507
3429148
3427017
2022-08-28T11:17:22Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Prodromus''' (preteča ili prethodnik) zvani '''prodrom''' ([[grčki|grč.]] πρόδρομος – ''pródromos'' = onaj/ono koji/koje ide ispred) je termin koji se koristi u [[prirodne nauke|prirodnim naukama]] da opiše preliminarnu publikaciju namijenjenu kao osnova za kasniju, sveobuhvatniji rad.
To je također medicinski izraz koji se koristi za [[premonitor]]ski [[simptom]], odnosno simptom koji ukazuje na početak bolesti.<ref>''Webster's Revised Unabridged Dictionary'', published 1913 by C. & G. Merriam Co.</ref><ref>''Dorland's Medical Dictionary for Health Consumers'' (2007, Saunders)</ref>
Poreklo reči je iz 19. stoljeća: preko [[francuski|francuskog]] od novolatinskog prodromus, od [[grčki|grčkog]] ''prodromos'' = preteča.<ref>{{cite web|last1=Collins|first1=Dictionary|title=Collins Dictionary|url=http://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/prodrome|website=collinsdictionary.com|access-date=16. 2. 2015}}</ref>
''De solido intra solidum naturaliter contento dissertationis prodromus'' [[Nicolas Steno|Nicolasa Stenoa]], jedna je od ranih rasprava koje pokušavaju objasniti pojavu fosila u čvrstoj stijeni.
Latinski prijevod [[Ludovico Marracci|Ludovica Marraccija]] sa [[arapski|arapskog]] [[Kur'an]]a objavljen je 1698. Njegov 'Uvod' (''Prodromus'') objavljen je sedam godina ranije.<ref>Alastair Hamilton, ''After Marracci: The Reception of Ludovico Marracci’s Edition of The Qur’an in Northern Europe from the Late 17thC to the Early 19thC'', The Warburg Institute</ref>
Drugi značajni prodromi uključuju ''Prodromus Entomology'', ''Prodromus Florae Novae Hollandiae et Insulae Van Diemen'', ''Prodromus Systematis Naturalis Regni Vegetabilis''.
==Reference==
{{reflist}}
[[Kategorija:Akademsko izdavaštvo]]
[[Kategorija:Prirodne nauke]]
[[Kategorija:Medicinska terminologija]]
[[Kategorija:Naučna terminologija]]
taw710ktsf961w0tatuohh1e0leurlz
Iskustvo
0
492509
3429147
3427022
2022-08-28T11:17:20Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Iskustvo''' se odnosi na događaje [[Svijest|svjesnosti]] uopće, tačnije na [[percepcija|percepciju]], ili na praktično [[znanje]] koje proizvode ovi svjesni procesi. Shvaćeno kao svjestan događaj u najširem smislu, iskustvo uključuje subjekt kojem se prezentiraju različiti predmeti. U tom smislu, viđenje žute [[ptice]] na grani predstavlja subjektu objekte "ptica" i "grana", odnos između njih i svojstvo "žuto". Mogu biti uključeni i nestvarni predmeti, što se dešava kada doživljavate [[halucinacije]] ili snove. Kada se shvati u ograničenom smislu, samo se čulna svijest računa kao iskustvo. U tom smislu, iskustvo se obično poistovećuje sa percepcijom i suprotstavlja se drugim tipovima svesnih događaja, kao što su [[razmišljanje]] ili [[imaginacija]]. U malo drugačijem smislu, iskustvo se ne odnosi na same svjesne događaje, već na praktično znanje i poznavanje koje oni proizvode. U tom smislu, važno je da direktan perceptivni kontakt sa [[Svijet#Filozofija uma|spoljašnjim svijetom]] bude izvor znanja. Dakle, iskusan planinar je neko ko je zaista proživio mnogo planinarenja, a ne neko ko je samo pročitao mnogo knjiga o planinarenju. Ovo je povezano i sa ponavljanjem prošlih poznanstava i [[sposobnost]]i naučenim kroz njih.
Mnoge naučne debate o prirodi iskustva fokusiraju se na iskustvo kao svjesni događaj, bilo u širem ili ograničenom smislu. Jedna važna tema u ovoj oblasti je pitanje da li su sva iskustva [[Intencionalnost|namjerna]], tj. usmjerena su na objekte različite od njih samih. Druga debata se fokusira na pitanje da li postoje ne[[koncept]]na iskustva i, ako postoje, kakvu bi ulogu mogla imati u opravdavanju vjerovanja. Neki teoretičari tvrde da su iskustva „transparentna“, što znači da ono što iskustvo doživljava zavisi samo od sadržaja predstavljenih u ovom iskustvu. Drugi teoretičari odbacuju ovu tvrdnju ističući da nije važno samo ono što je predstavljeno, već i kako je predstavljeno.
U akademskoj literaturi raspravlja se o velikom broju tipova iskustava. Perceptivna iskustva, naprimjer, predstavljaju vanjski svijet putem podražaja koje registruju i prenose osjetila. Iskustvo [[pamćenje|epizodnog pamćenja]], s druge strane, uključuje ponovno proživljavanje događaja iz prošlosti. U imaginativnom iskustvu, objekti se predstavljaju bez namjere da pokažu kako stvari zapravo jesu. Iskustvo razmišljanja uključuje mentalne reprezentacije i obradu informacija, u kojima se ideje ili prijedlozi zabavljaju, prosuđuju ili povezuju. [[Zadovoljstvo]] se odnosi na iskustvo koje daje dobar osjećaj. Usko je povezano sa [[Emocija|emocijskim]] iskustvom, koje ima dodatne evaluativne, fiziološke i bihevioralne komponente. [[Raspoloženje (psihologija)|Raspoloženja]] su slična emocijama, s jednom ključnom razlikom što im nedostaje specifičan objekat koji se nalazi u emocijama. Svjesne [[želja|želje]] uključuju iskustvo želje za nečim. Oni imaju centralnu ulogu u iskustvu djelovanja, u kojem se formiraju [[namjera|namjere]], planiraju tokovi [[Akcija (filozofija)|akcije]] i donose se i ostvaruju [[izbor|odluke]] . [[Promijenjeno stanje svijesti|Neobično iskustvo]] odnosi se na rijetka iskustva koja se značajno razlikuju od iskustva u običnom budnom stanju, kao što su [[religiozno iskustvo]], [[vantjelesno iskustvo]] ili [[iskustvo bliske smrti]].
O iskustvu se raspravlja u raznim disciplinama. [[Fenomenologija (filozofija)|Fenomenologija]] je nauka o strukturi i sadržaju iskustva. Koristi različite metode, poput [[epoha]] ili [[eidetična varijacija|identične varijacije]]. Senzorno iskustvo je od posebnog interesa za [[epistemologija|epistemologiju]]. Važna tradicijska rasprava u ovoj oblasti tiče se toga da li je svo znanje zasnovano na čulnom iskustvu, kako tvrde [[empiristi]], ili ne, kako tvrde [[racionalisti]]. Ovo je usko povezano s ulogom iskustva u [[nauka|nauci]], u kojoj se kaže da iskustvo djeluje kao neutralni arbitar između konkurentskih teorija. U [[metafizika|metafizici]] iskustvo je uključeno u [[problem uma i tijela]] i [[teški problem svijesti]], a oba pokušavaju da objasne odnos između materije i iskustva. U [[psihologija|psihologiji]], neki teoretičari smatraju da se svi koncepti uče iz iskustva, dok drugi tvrde da su neki koncepti urođeni.
== Definicija ==
Termin "iskustvo" povezan je sa nizom blisko povezanih značenja, zbog čega se u akademskoj literaturi nalaze različite njegove definicije. Iskustvo se često shvata kao [[svijest|svjestan]] događaj. Ovo je ponekad ograničeno na određene tipove svijesti, poput [[percepcija]] ili [[čula]], kroz koje subjekt postiže znanje o svijetu.<ref name="Borchert">{{cite book |last1=Borchert |first1=Donald |title=Macmillan Encyclopedia of Philosophy, 2nd Edition |date=2006 |publisher=Macmillan |url=https://philpapers.org/rec/BORMEO |chapter=Experience}}</ref> Ali u širem smislu, iskustvo uključuje i druge tipove svjesnih događaja osim percepcije i osjeta.<ref name="Smith">{{cite web |last1=Smith |first1=David Woodruff |title=Phenomenology: 1. What is Phenomenology? |url=https://plato.stanford.edu/entries/phenomenology/#WhatPhen |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=20. 9. 2021 |date=2018}}</ref><ref name="Gupta2012">{{cite journal |last1=Gupta |first1=Anil |title=An Account of Conscious Experience |journal=Analytic Philosophy |date=2012 |volume=53 |issue=1 |pages=1–29 |doi=10.1111/j.2153-960X.2012.00545.x |url=https://philpapers.org/rec/GUPAAO}}</ref> Ovo je slučaj, naprimjer, za iskustvo razmišljanja ili iskustvo sanjanja.<ref>{{cite journal |last1=Jorba |first1=Marta |title=Is There a Specific Experience of Thinking? |journal=Theoria: An International Journal for Theory, History and Foundations of Science |date=2010 |volume=25 |issue=2 |pages=187–196 |url=https://philpapers.org/rec/JORITA-6}}</ref> U drugačijem smislu, "iskustvo" se ne odnosi na same svjesne događaje, već na [[znanje]] i praktično znanje koje oni nose sa sobom.<ref name="Borchert"/><ref name="Masiello"/><ref>{{cite book |last1=Mittelstraß |first1=Jürgen |title=Enzyklopädie Philosophie und Wissenschaftstheorie |date=2005 |publisher=Metzler |url=https://www.springer.com/de/book/9783476021083 |chapter=Erfahrung}}</ref> Prema ovom značenju, osoba sa radnim iskustvom ili iskusan planinar je neko ko ima dobro praktično poznavanje dotične oblasti. U tom smislu, iskustvo se ne odnosi na svesni proces, već na rezultat tog procesa.
Riječ "iskustvo" dijeli zajednički [[latinski]] korijen s riječju "[[eksperimentacija]]".<ref>{{cite web |title=Experience |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/experience |website=Merriam-Webster |access-date=16. 7. 2020}}</ref>
== Transparentnost ==
Među teoretičarima iskustva postoji neslaganje oko toga da li je subjektivni karakter iskustva u potpunosti određen njegovim sadržajem. Ova tvrdnja je nazvana „transparentnost iskustva".<ref>{{cite journal |last1=Siewert |first1=Charles |title=Is Experience Transparent? |journal=Philosophical Studies |date=2004 |volume=117 |issue=1/2 |pages=15–41 |doi=10.1023/B:PHIL.0000014523.89489.59 |jstor=4321434 |s2cid=170961261 |url=https://www.jstor.org/stable/4321434 |issn=0031-8116}}</ref> U njemu se navodi da kako je proći kroz iskustvo zavisi samo od stavki koje su u njemu predstavljene. To bi značilo da su dva iskustva potpuno slična ako imaju isti sadržaj.<ref name="Gupta2012"/><ref>{{cite journal |last1=Chediak |first1=Karla |title=Intentionalism and the Problem of the Object of Perception |journal=Trans/Form/Ação |date=2016 |volume=39 |issue=2 |pages=87–100 |doi=10.1590/S0101-31732016000200005 |url=https://philpapers.org/rec/CHEIAT-5|doi-access=free }}</ref> Razni filozofi su odbacili ovu tezu, često uz argument da nije važno samo „šta“ je predstavljeno već i „kako“ je predstavljeno. Naprimjer, svojstvo zaobljenosti može se prikazati vizualno, kada se gleda u sferu, ili haptički, kada se sfera dodiruje.<ref name="Mitchell">{{cite journal |last1=Mitchell |first1=Jonathan |title=Another Look at Mode Intentionalism |journal=Erkenntnis |date=12. 9. 2020 |doi=10.1007/s10670-020-00314-4 |language=en |issn=1572-8420|doi-access=free }}</ref> Zagovornici teze o transparentnosti ističu da se razlika između iskustava u ovakvim primjerima može objasniti na nivou sadržaja: jedno iskustvo predstavlja svojstvo vizuelne zaokruženosti, dok drugo predstavlja zaokruženost.<ref name="Mitchell"/> Drugi protivprimjeri uključuju zamagljen vid, gdje se zamućenost vidi kao pogrešna reprezentacija bez predstavljanja samog viđenog objekta kao zamućenog.<ref>{{cite journal |last1=Pace |first1=Michael |title=Blurred Vision and the Transparency of Experience |journal=Pacific Philosophical Quarterly |date=2007 |volume=88 |issue=3 |pages=328–354 |doi=10.1111/j.1468-0114.2007.00296.x |url=https://philpapers.org/rec/PACBVA}}</ref> Tvrdilo se da samo univerzalije prisutne u iskustvu određuju subjektivni karakter iskustva. S ovog gledišta, dva iskustva koja uključuju različite pojedinosti koje instanciraju potpuno iste univerzalije bila bi subjektivno identična.<ref name="Gupta2012"/>
==Tipovi iskustva ==
=== Percepcija ===
[[Percepcija|Perceptivno iskustvo]] odnosi se na "neposrednu svijest o postojanju stvari izvan nas".<ref name="Crane1">{{cite web |last1=Crane |first1=Tim |last2=French |first2=Craig |title=The Problem of Perception: 1. Our Ordinary Conception of Perceptual Experience |url=https://plato.stanford.edu/entries/perception-problem/#OrdConPerExp |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=2. 10. 2021 |date=2021}}</ref><ref>{{cite web |last1=Silins |first1=Nicholas |title=Perceptual Experience and Perceptual Justification |url=https://plato.stanford.edu/entries/perception-justification/ |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=13. 10. 2021 |date=2019}}</ref> Ova [[Mentalna reprezentacija|reprezentacija]] [[Svijet#Filozofija uma|spoljašnjeg svijeta]] dešava se putem stimulansa koje registruju i prenose čula.<ref name="Hirst">{{cite web |last1=Hirst |first1=R. |title=Encyclopedia of Philosophy: Perception |url=https://www.encyclopedia.com/medicine/psychology/psychology-and-psychiatry/perception}}</ref> Perceptivno iskustvo javlja se u različitim modalitetima koji odgovaraju različitim čulima, npr. kao [[vizuelna percepcija]], [[auditivna percepcija]] ili [[haptička percepcija]].<ref>{{cite book |last1=Stokes |first1=Dustin |last2=Matthen |first2=Mohan |last3=Biggs |first3=Stephen |title=Perception and Its Modalities |date=2014 |publisher=Oxford University Press |url=https://philpapers.org/rec/BIGPAI |chapter=Sorting the senses}}</ref> Obično se smatra da su predmeti koji se percipiraju na ovaj način ''obični materijalni objekti'', poput kamenja, cvijeća, mačaka ili aviona koji se predstavljaju kao javni objekti koji postoje neovisno o tome kako ih um percipira.<ref name="Crane1"/><ref name="Hirst"/> Ovo je u suprotnosti, naprimjer, sa načinom na koji su objekti predstavljeni u imaginativnom iskustvu. Još jedna karakteristika koja se obično pripisuje perceptivnom iskustvu je da se čini da nas ono dovodi u „direktan dodir“ sa objektom koji predstavlja. Dakle, percepator obično nije svjestan kognitivnih procesa počevši od stimulacije osjetilnih organa, nastavljajući u prijenosu ovih informacija u mozak i završavajući obradom informacija koja se tamo događa.<ref name="Crane1"/><ref name="Hirst"/> Iako je percepcija obično pouzdan izvor informacija za praktična pitanja naših svakodnevnih poslova, ona također može uključivati "lažne informacije" u obliku [[iluzija]] i [[halucinacija]].<ref name="Crane1"/><ref name="Hirst"/> U nekim slučajevima, nepouzdanost percepcije je već naznačena unutar samog iskustva, naprimjer, kada percepator ne uspije identificirati objekt zbog zamućenosti vizija.<ref name="Hirst"/> Ali takve indikacije se ne nalaze u svim obmanjujućim iskustvima, koja mogu izgledati jednako pouzdana kao i njihovi tačni pandani.<ref name="Crane1"/>
Ovo je izvor takozvanog "problema percepcije". Sastoji se u činjenici da se do sada pripisivane osobine percepcije čine nespojive jedna s drugom, čineći tako okarakterisanu percepciju nemogućom: u slučaju zabludnih percepcija, percepciji se mogu predstaviti objekti koji ne postoje, što bi bilo nemoguće da su u direktnom kontaktu sa prikazanim objektima.<ref name="Crane1"/> Predložena su različita rješenja ovog problema. [[Teorija senzornih podataka|Teorije senzornih podataka]], naprimjer, smatraju da mi percipiramo čulne podatke, poput mrlja boja u vizualnoj percepciji, koji postoje čak i u iluzijama.<ref name="Coates">{{cite web |last1=Coates |first1=Paul |title=Sense-Data |url=https://iep.utm.edu/sense-da/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=2. 10. 2021}}</ref> Oni time poriču da su obične materijalne stvari objekti percepcije.<ref name="Crane3"/> [[Disjunktivizam|Disjunktivisti]], s druge strane, pokušavaju riješiti problem poricanjem da istinite percepcije i iluzije pripadaju istom tipu iskustva.<ref>{{cite web |last1=Fish |first1=William |title=Disjunctivism |url=https://iep.utm.edu/disjunct/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=2. 10. 2021}}</ref> Drugi pristupi uključuju adverbijalizam i intencionalizam.<ref name="Coates"/><ref name="Crane3">{{cite web |last1=Crane |first1=Tim |last2=French |first2=Craig |title=The Problem of Perception: 3. Theories of Experience |url=https://plato.stanford.edu/entries/perception-problem/#TheExp |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=2. 10. 2021 |date=2021}}</ref> Problem s ovim različitim pristupima je u tome što nijedan od njih nije u potpunosti zadovoljavajući jer se čini da svaki od njih protivrječi nekom tipu introspektivnog dokaza o temeljnim karakteristikama perceptivnog iskustva..<ref name="Hirst"/><ref name="Crane3"/>
== U raznim disciplinama ==
=== Fenomenologija ===
[[Fenomenologija (filozofija)|Fenomenologija]] je nauka o strukturi i sadržaju iskustva. Proučava [[fenomen]]e, tj. pojavu stvari iz perspektive prvog lica.<ref name="Smith"/><ref name="JoelSmith">{{cite web |last1=Smith |first1=Joel |title=Phenomenology |url=https://iep.utm.edu/phenom/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=10. 10. 2021}}</ref> Na ovaj način se istražuje veliki broj iskustava, uključujući percepciju, [[pamćenje]], [[mašta|maštu]], misao, želju, [[emocije]] i djelovanje.<ref name="Smith2">{{cite web |last1=Smith |first1=David Woodruff |title=Phenomenology: 2. The Discipline of Phenomenology |url=https://plato.stanford.edu/entries/phenomenology/#DiscPhen |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=10. 10. 2021 |date=2018}}</ref> Prema tradicijskoj fenomenologiji, jedna važna struktura koja se nalazi u svim različitim vrstama iskustva je [[intencionalnost]], što znači da je svo iskustvo „iskustvo nečega“.<ref name="Smith"/><ref name=" JoelSmith"/> U tom smislu, iskustvo je uvijek usmjereno na određene objekte pomoću svojih reprezentativnih sadržaja. Iskustva se u značajnom smislu razlikuju od objekata iskustva jer iskustva nisu samo predstavljena, već se kroz njih živi.<ref name="Smith2"/> Fenomenologija se takođe bavi proučavanjem [[uslov mogućnosti|uslova mogućnosti]] [[fenomen]]a koji mogu različito oblikovati iskustvo za različite ljude. Ovi uslovi uključuju utjelovljenje, [[kultura|kulturu]], [[jezik]] i društveno porijeklo.<ref name="Smith"/><ref name="JoelSmith"/>
Postoje razni različiti oblici fenomenologije, koji koriste različite metode.<ref name="JoelSmith"/><ref name="Smith2"/> Centralno za tradicijsku fenomenologiju povezanu sa [[Edmund Husserl|Edmundom Husserlom]] je tzv. [[epoha]], koja se takođe naziva [[Uvođenje u zagrade (fenomenologija)#Huserl i epoha|zagrada]]. U njemu istraživač obustavlja svoj sud o vanjskom postojanju doživljenih objekata kako bi se fokusirao isključivo na strukturu samog iskustva, odnosno na to kako su ti objekti predstavljeni.<ref name="JoelSmith"/><ref>{{cite web |last1=Beyer |first1=Christian |title=Edmund Husserl: 5. The phenomenological epoché |url=https://plato.stanford.edu/entries/husserl/#PheEpo |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=10. 10. 2021 |date=2020}}</ref> Važan metod za proučavanje sadržaja iskustva naziva se [[eidetička varijacija]]. Ona ima za cilj razaznati njihovu [[suština|suštinu]] zamišljanjem predmetnog objekta, variranjem njegovih karakteristika i procjenom da li predmet može preživjeti ovu imaginarnu promjenu. Samo one karakteristike koje se ne mogu promijeniti na ovaj način pripadaju suštini objekta.<ref>{{cite book |last1=Drummond |first1=John J. |title=Historical Dictionary of Husserl's Philosophy |date=2009 |publisher=Scarecrow Press |url=https://philpapers.org/rec/DRUHDO |chapter=Eidetic variation}}</ref> [[Hermeneutička fenomenologija]], nasuprot tome, daje veći značaj našem postojećem poznavanju iskustva.<ref name="Smith2"/> Ona pokušava razumjeti kako ovo predrazumijevanje sa sobom donosi različite oblike interpretacije koje oblikuju iskustvo i može unijeti distorzije u njega.<ref>{{cite journal |last1=Laverty |first1=Susann M. |title=Hermeneutic Phenomenology and Phenomenology: A Comparison of Historical and Methodological Considerations |journal=International Journal of Qualitative Methods |date=1. 9. 2003 |volume=2 |issue=3 |pages=21–35 |doi=10.1177/160940690300200303 |s2cid=145728698 |url=https://journals.sagepub.com/doi/full/10.1177/160940690300200303 |language=en |issn=1609-4069}}</ref><ref>{{cite web |last1=George |first1=Theodore |title=Hermeneutics: 1. Interpretive Experience |url=https://plato.stanford.edu/entries/hermeneutics/#InteExpe |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=10. 10. 2021 |date=2021}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Sammel |first1=Ali |title=An Invitation to Dialogue: Gadamer, Hermeneutic Phenomenology, and Critical Environmental Education |journal=Canadian Journal of Environmental Education (CJEE) |date=1. 1. 2003 |volume=8 |issue=1 |pages=155–168 |url=https://cjee.lakeheadu.ca/article/view/244 |issn=1205-5352}}</ref> [[Neuropfenomenologija]], s druge strane, ima za cilj da premosti jaz između perspektive u prvom licu tradicijske fenomenologije i pristupa trećeg lica koji favorizuju prirodne nauke. To se događa traženjem veza između subjektivnog iskustva i objektivnih moždanih procesa, naprimjer, uz pomoć skeniranja mozga.<ref name="Smith2"/><ref>{{cite journal |last1=Bockelman |first1=Patricia |last2=Reinerman-Jones |first2=Lauren |last3=Gallagher |first3=Shaun |title=Methodological lessons in neurophenomenology: Review of a baseline study and recommendations for research approaches |journal=Frontiers in Human Neuroscience |date=2013 |volume=7 |pages=608 |doi=10.3389/fnhum.2013.00608 |pmid=24133430 |pmc=3794193 |issn=1662-5161|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Berkovich-Ohana |first1=Aviva |last2=Dor-Ziderman |first2=Yair |last3=Trautwein |first3=Fynn-Mathis |last4=Schweitzer |first4=Yoav |last5=Nave |first5=Ohad |last6=Fulder |first6=Stephen |last7=Ataria |first7=Yochai |title=The Hitchhiker's Guide to Neurophenomenology – The Case of Studying Self Boundaries With Meditators |journal=Frontiers in Psychology |date=2020 |volume=11 |pages=1680 |doi=10.3389/fpsyg.2020.01680 |pmid=32793056 |pmc=7385412 |issn=1664-1078|doi-access=free }}</ref>
=== Epistemologija ===
Iskustvo, kada se shvati u smislu senzacije, od posebnog je interesa u epistemologiji. Znanje zasnovano na ovom obliku iskustva naziva se "empirijsko znanje" ili "znanje a posteriori". [[Empirizam]] je teza da je svo znanje empirijsko znanje, tj. da ne postoji znanje koje u konačnici ne počiva na čulnom iskustvu. Tradicijski, ovom stavu se suprotstavljaju [[racionalisti]], koji prihvataju da čulno iskustvo može utemeljiti znanje, ali i omogućiti druge izvore znanja. Naprimjer, neki racionalisti tvrde da ljudi imaju ili urođeno ili intuitivno znanje matematike koje se ne zasniva na generalizacijama zasnovanim na čulnim iskustvima.<ref name="Markie">{{cite web |last1=Markie |first1=Peter |last2=Folescu |first2=M. |title=Rationalism vs. Empiricism |url=https://plato.stanford.edu/entries/rationalism-empiricism/#Intr |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=21. 9. 2021 |date=2021}}</ref>
Drugi problem je razumjeti kako je moguće da čulna iskustva opravdaju vjerovanja. Prema jednom gledištu, osjetilna iskustva su sama po sebi slična vjerovanju u smislu da uključuju afirmaciju propozicionih sadržaja. Prema ovom gledištu, viđenje bijelog snijega uključuje, između ostalog, afirmacijski prijedlog "snijeg je bijeli".<ref>{{cite web |last1=Oppy |first1=Graham |title=Propositional attitudes |url=https://www.rep.routledge.com/articles/thematic/propositional-attitudes/v-1 |website=Routledge Encyclopedia of Philosophy |access-date=21. 9. 2021 |language=en}}</ref> Uzimajući u obzir ovu pretpostavku, iskustva mogu opravdati vjerovanja na isti način kao što uvjerenja mogu opravdati druga uvjerenja: jer njihovi propozicijski sadržaji stoje u odgovarajućim logičkim i objašnjavajućim odnosima jedan prema drugom. Ali ova pretpostavka ima mnogo protivnika, koji tvrde da su senzacije nekonceptualne i stoga nepropozicione. S takvog gledišta, afirmacija da je snijeg bijel je već nešto što se dodaje čulnom iskustvu, što samo po sebi možda ne predstavlja mnogo više od predstavljanja mrlje bjeline.<ref>{{cite journal |last1=Balog |first1=Katalin |title=Jerry Fodor on Non-Conceptual Content |journal=Synthese |date=2009 |volume=167 |issue=3 |pages=311–320 |doi=10.1007/s11229-009-9585-x |s2cid=18583257 |url=https://philpapers.org/rec/BALJFO}}</ref> Jedan od problema za ovaj [[#Konceptualnost i mit o datom|nekonceptualističkom pristupu]] perceptivnom iskustvu je taj što se suočava sa poteškoćama u objašnjavanju kako čulna iskustva mogu opravdati vjerovanja, kao što ona očigledno čine. Jedan od načina da se izbjegne ovaj problem je poricanje ove pojave držeći se da ona ne opravdavaju uvjerenja, već samo uzrokuju uvjerenja.<ref name="DiFate"/> U [[teorija koherentnosti opravdanja|teoriji koherentnosti opravdanja]], ova uvjerenja još uvijek mogu biti opravdano, ne zbog iskustava koja su odgovorna za njih, već zbog načina na koji se usklađuju s ostalim uvjerenjima osobe.
Zbog svog odnosa prema opravdanju i znanju, iskustvo igra centralnu ulogu za empirijsku racionalnost.<ref name="Gupta2012"/> Da li je racionalno da neko vjeruje u određenu tvrdnju zavisi, između ostalog, od iskustava koje ta osoba ima prethodno.<ref name="Audi"/><ref name="Rescher"/> Naprimjer, nastavnik može opravdano vjerovati da će određeni [[učenik]] položiti ispit na osnovu nastavnikovog iskustva sa učenikom u učionici. Ali isto vjerovanje ne bi bilo opravdano za stranca koji nema ova iskustva. Racionalnost je u tom smislu relativna u odnosu na iskustvo. Ovo implicira da bi moglo biti racionalno da jedna osoba prihvati određenu tvrdnju, dok druga osoba može racionalno odbiti istu tvrdnju.<ref name="Gupta2012"/><ref name="Audi">{{cite journal |last1=Audi |first1=Robert |title=Précis of the Architecture of Reason |journal=Philosophy and Phenomenological Research |date=2003 |volume=67 |issue=1 |pages=177–180 |doi=10.1111/j.1933-1592.2003.tb00031.x |url=https://philpapers.org/rec/AUDPOT}}</ref><ref name="Rescher">{{cite book |last1=Rescher |first1=Nicholas |title=Rationality: A Philosophical Inquiry Into the Nature and the Rationale of Reason |date=1988 |publisher=Oxford University Press |url=https://philpapers.org/rec/RESRAP |chapter=10. The Universality of the Rational}}</ref>
=== Nauka ===
Usko povezana sa ulogom iskustva u epistemologiji je njegova uloga u [[nauka|nauci]].<ref name="Masiello">{{cite book |last1=Masiello |first1=R. J. |title=New Catholic Encyclopedia |url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/experience |chapter=Experience}}</ref> Često se tvrdi da je iskustvo posmatranja centralno za naučne eksperimente. Dokazi dobijeni na ovaj način se zatim koriste za potvrđivanje ili poništavanje naučnih teorija. Na taj način iskustvo djeluje kao neutralni arbitar između suprotstavljenih teorija.<ref name="DiFate">{{cite web |last1=DiFate |first1=Victor |title=Evidence |url=https://iep.utm.edu/evidence/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=11. 6. 2021}}</ref><ref name="Crupi">{{cite web |last1=Crupi |first1=Vincenzo |title=Confirmation |url=https://plato.stanford.edu/entries/confirmation/ |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=13. 6. 2021 |date=2021}}</ref><ref name="ThomasKelly">{{cite web |last1=Kelly |first1=Thomas |title=Evidence |url=https://plato.stanford.edu/entries/evidence/ |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=11. 6. 2021 |date=2016}}</ref> Naprimjer, astronomska zapažanja [[Galileo Galilei|Galilea Galileija]] u vezi sa orbitama [[planeta]] korištena su kao dokaz u [[Kopernikanska revolucija|Kopernikanskoj revoluciji]], u kojoj je tradicionalni [[geocentrični model]] odbačen u korist [[heliocentrični model|heliocentričnog]].<ref>{{cite web |title=Copernican Revolution |url=https://www.britannica.com/topic/Copernican-Revolution |website=Encyclopedia Britannica |access-date=29. 9. 2021 |language=en}}</ref> Jedan od problema za ovo gledište je da je neophodno da naučni dokazi budu javni i nekontroverzni. Razlog za to je što bi različiti naučnici trebali biti u mogućnosti da dijele iste dokaze kako bi došli do dogovora o tome koja je hipoteza tačna. Ali iskustvo se obično shvata kao privatno mentalno stanje, a ne kao javno vidljiv fenomen, čime se dovodi u pitanje njegova uloga kao naučnog dokaza.<ref name="Borchert"/><ref name="DiFate"/><ref name="ThomasKelly"/><ref>{{cite book |last1=Gage |first1=Logan Paul |title=Objectivity and Subjectivity in Epistemology: A Defense of the Phenomenal Conception of Evidence |chapter=1. Introduction: Two Rival Conceptions of Evidence|date=2014 |publisher=Baylor University |url=https://philpapers.org/rec/GAGOAS|type=PhD Thesis }}</ref>
=== Metafizika ===
Centralni problem u [[metafizika|metafizici]] je [[problem uma i tijela]]. Uključuje pitanje kako zamisliti odnos između tijela i uma.<ref>{{cite book |last1=Borchert |first1=Donald |title=Macmillan Encyclopedia of Philosophy, 2nd Edition |date=2006 |publisher=Macmillan |url=https://philpapers.org/rec/BORMEO |chapter=Mind-Body Problem}}</ref><ref name="RobinsonHoward"/> Shvaćen u svom najširem smislu, ne tiče se samo iskustva, već i bilo kojeg oblika [[svijest|uma]], uključujući i nesvjesna mentalna stanja.<ref name="RobinsonHoward"/> Ali tvrdi se da iskustvo ovdje ima posebnu važnost jer je često viđeno kao paradigmatski oblik uma.<ref name="Pernu"/><ref>{{cite web |last1=Bourget |first1=David |last2=Mendelovici |first2=Angela |title=Phenomenal Intentionality: 2. The phenomenal intentionality theory |url=https://plato.stanford.edu/entries/phenomenal-intentionality/#PhenInteTheo |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=11. 10. 2021 |date=2019}}</ref> Ideja da za početak postoji "problem" često se vodi unazad do toga koliko se čini da su materija i iskustvo različiti.<ref name="Pernu">{{cite journal |last1=Pernu |first1=Tuomas K. |title=The Five Marks of the Mental |journal=Frontiers in Psychology |date=2017 |volume=8 |page=1084 |doi=10.3389/fpsyg.2017.01084 |pmid=28736537 |language=English |issn=1664-1078|pmc=5500963 |doi-access=free }}</ref><ref name="Kim">{{cite book |last1=Kim |first1=Jaegwon |title=Philosophy of Mind |date=2006 |publisher=Boulder: Westview Press |url=https://philpapers.org/rec/KIMPOM-3 |chapter=1. Introduction|edition=Second }}</ref> Fizička svojstva, poput veličine, oblika i težine, su javna i pripisuju se objektima. Iskustva su, s druge strane, privatna i pripisuju se subjektima.<ref name="RobinsonHoward">{{cite web |last1=Robinson |first1=Howard |title=Dualism: 1.1 The Mind-Body Problem |url=https://plato.stanford.edu/entries/dualism/#MinBod |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=11. 10. 2021 |date=2020}}</ref> Još jedno važno karakteristično obilježje je da su iskustva namjerna, tj. da su usmjerena na objekte različite od njih samih. Ali uprkos tim razlikama, tijelo i um izgledaju da međusobno uzročno komuniciraju, što se naziva psiho-fizička uzročnost.<ref>{{cite journal |last1=Lowe |first1=E. J. |title=The Problem of Psychophysical Causation |journal=Australasian Journal of Philosophy |date=1992 |volume=70 |issue=3 |pages=263–76 |doi=10.1080/00048409212345161 |url=https://philpapers.org/rec/LOWTPO}}</ref><ref name="Robb">{{cite web |last1=Robb |first1=David |last2=Heil |first2=John |title=Mental Causation |url=https://plato.stanford.edu/entries/mental-causation/ |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=11. 10. 2021 |date=2021}}</ref> Ovo se odnosi i na način na koji fizički događaji, kao što je kamen koji pada na nečiju nogu, izazivaju iskustva, poput oštre boli, i kako iskustva, poput namjere da se zaustavi [[bol]], uzrokuju fizičke događaje, kao što je izvlačenje [[stopala]] ispod stijene.<ref name="Robb"/>
Predstavljena su različita rješenja problema uma i tijela.<ref>{{cite web |title=Philosophy of mind - Traditional metaphysical positions |url=https://www.britannica.com/topic/philosophy-of-mind/The-soul-and-personal-identity#ref283966 |website=Encyclopedia Britannica |access-date=12. 10. 2021 |language=en}}</ref> Dualizam je tradicijski važan pristup. On kaže da tijela i umovi pripadaju različitim ontološkim kategorijama i da postoje nezavisno jedan od drugog.<ref name="RobinsonHoward"/><ref>{{cite web |last1=Calef |first1=Scott |title=Dualism and Mind |url=https://iep.utm.edu/dualism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=12. 10. 2021}}</ref> Centralni problem za dualiste je da daju uvjerljivo objašnjenje o tome kako je njihova interakcija moguća ili zašto se čini da djeluju. Monisti, s druge strane, poriču ovaj tip ontološke bifurkacije.<ref>{{cite web |last1=Schaffer |first1=Jonathan |title=Monism |url=https://plato.stanford.edu/entries/monism/ |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=12. 10. 2021 |date=2018}}</ref> Umjesto toga, oni tvrde da, na najosnovnijem nivou, postoji samo jedna vrsta [[entitet]]a. Prema [[materijalizam|materijalizmu]], sve je na kraju materijalno. Prema ovom mišljenju, umovi ili ne postoje ili postoje kao materijalni aspekti tijela.<ref>{{cite web |title=Materialism |url=https://www.britannica.com/topic/materialism-philosophy |website=Encyclopedia Britannica |access-date=12. 10. 2021 |language=en}}</ref> Prema [[idealizam|idealizmu]], sve je na kraju mentalno. Prema ovom mišljenju, materijalni objekti postoje samo u obliku ideja i stoga zavise od iskustva i drugih mentalnih stanja.<ref>{{cite web |last1=Guyer |first1=Paul |last2=Horstmann |first2=Rolf-Peter |title=Idealism: 1. Introduction |url=https://plato.stanford.edu/entries/idealism/#Intr |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=12. 10. 2021 |date=2021}}</ref> Monisti se suočavaju s problemom objašnjenja kako dva tipa entiteta koji izgledaju toliko različiti mogu pripadati istoj ontološkoj kategoriji.<ref name="Pernu"/><ref name="Kim"/>
[[Teški problem svijesti]] je usko povezano pitanje. Bavi se objašnjenjem zašto su neki fizički događaji, kao što su moždani procesi, praćeni [[svijest|svjesnim]] iskustvom, tj. da se podvrgavanje njima osjeća na određeni način subjektu.<.<ref name="Weisberg">{{cite web |last1=Weisberg |first1=Josh |title=Hard Problem of Consciousness |url=https://iep.utm.edu/hard-con/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=11. 10. 2021}}</ref><ref name="Vasilyev">{{cite journal |last1=Vasilyev |first1=Vadim V. |title="The Hard Problem of Consciousness" and Two Arguments for Interactionism |url=https://philpapers.org/rec/VASTHP-2 |journal=Faith and Philosophy |pages=514–526 |doi=10.5840/faithphil200926552 |date=2009|volume=26 |issue=5 }}</ref><ref name="McClelland">{{cite journal |last1=McClelland |first1=Tom |title=The Problem of Consciousness: Easy, Hard or Tricky? |journal=Topoi |date=2017 |volume=36 |issue=1 |pages=17–30 |doi=10.1007/s11245-014-9257-4 |s2cid=145287229 |url=https://philpapers.org/rec/MCCTPO-36}}</ref> Ovo je posebno relevantno iz perspektive [[prirodne nasuke|prirodnih nauka]] jer se čini da je moguće, barem u principu, objasniti ljudsko [[ponašanje]] i spoznaju bez pozivanja na iskustvo. Takvo objašnjenje se može dogoditi u odnosu na obradu informacija u obliku električnih signala. U tom smislu, teški problem svijesti ukazuje na razjašnjavajući jaz između fizičkog svijeta i svjesnog iskustva.<ref name="Weisberg"/><ref name="Vasilyev"/><ref name="McClelland"/> Postoji značajno preklapanje između rješenja predloženih za problem uma i tijela i rješenja predloženih za teški problem svijesti.<ref name="RobinsonHoward"/><ref name="Weisberg"/>
=== Psihologija ===
Još jedno neslaganje između empirista i racionalista, osim njihovog epistemološkog spora, tiče se uloge iskustva u formiranju koncepata.<ref name="Markie"/> Koncepti su opći pojmovi koji čine temeljne gradivne blokove misli. Neki empiristi smatraju da se svi koncepti uče iz iskustva. Ovo se ponekad objašnjava tvrdnjom da koncepti samo predstavljaju generalizacije, apstrakcije ili kopije originalnog sadržaja iskustva.<ref name="Gupta2012"/> Logički empiristi, naprimjer, koristili su ovu ideju u nastojanju da smanje sadržaj svih empirijske propozicije protokolarnih rečenica koje ne bilježe ništa osim neposrednih iskustava naučnika.<ref name="Borchert"/><ref>{{cite book |last1=Uebel |first1=Thomas |title=Empiricism at the Crossroads: The Vienna Circle's Protocol-Sentence Debate Revisited |date=2. 11. 2015 |publisher=Open Court |isbn=978-0-8126-9929-6 |url=https://books.google.com/books?id=nq-6CgAAQBAJ |language=en}}</ref><ref>{{cite web |title=Logical positivism |url=https://www.britannica.com/topic/logical-positivism |website=Encyclopedia Britannica |access-date=23. 9. 2021 |language=en}}</ref> Ova ideja je uvjerljiva za neke koncepte, poput koncepta "crvenog" ili "pasa", za koje se čini da se stiču iskustvom sa svojim primjerima. Ali kontroverzno je da li je to tačno za sve koncepte.<ref name="Borchert"/> [[Immanuel Kant]], naprimjer, brani [[racionalizam|racionalističku]] poziciju držeći da iskustvo zahtijeva određene koncepte tako osnovne da to ne bi bilo moguće bez njih. Ovi pojmovi, takozvane kategorije, ne mogu se steći iskustvom jer su oni „uslovi mogućnosti iskustva“, prema Kantu.<ref>{{cite book |last1=Piché |first1=Claude |title=Transcendental Inquiry: Its History, Methods and Critiques |date=2016 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-40715-9 |pages=1–20 |url=https://papyrus.bib.umontreal.ca/xmlui/bitstream/handle/1866/21324/picheC-KantOnTheConditions-TranscendentalInquiry-2016.pdf |language=en |chapter=Kant on the “Conditions of the Possibility” of Experience}}</ref><ref>{{cite web |last1=Thomasson |first1=Amie |title=Categories |url=https://plato.stanford.edu/entries/categories/#KanCon |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2019}}</ref><ref>{{cite web |last1=Wardy |first1=Robert |title=Categories |url=https://www.rep.routledge.com/articles/thematic/categories/v-1/sections/categories-in-kant |website=Routledge Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 9. 2021 |language=en}}</ref>
== Također pogledajte ==
{{Portal|Filozofija}}
{{Wikiquote}}
{{Wiktionary}}
*[[Korisničko iskustvo]]
*[[Empirizam]]
*[[Ekonomija iskustva]]
*[[Iskustveno obrazovanje]]
*[[Iskustveni marketing]]
*[[Ideastezija]]
*[[Percepcija]]
*[[Adrenalinski ovisnik|Uzbuđenje]]
*[[Mudrost#Konfucijanizam]]
**[[Ljudska samorefleksija|Refleksija]]
**[[Imitacija]]
==Reference==
{{Reflist}}
{{Filozofske teme}}
{{Metafizika}}
{{Svijest}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Koncepti u epistemologiji]]
[[Kategorija:Koncepti u metafilozofiji]]
[[Kategorija:Koncepti u metafizici]]
[[Kategorija:Koncepti u filozofiji uma]]
[[Kategorija:Koncepti u filozofiji nauke]]
[[Kategorija:Svijest]]
[[Kategorija:Kritičko razmišljanje]]
[[Kategorija:Empirizam]]
[[Kategorija:Epistemološke teorije]]
[[Kategorija:Epistemologija nauke]]
[[Kategorija:Historija filozofije]]
[[Kategorija:Historija nauke]]
[[Kategorija:Intelektualna historija]]
[[Kategorija:Znanje]]
[[Kategorija:Metafizičke teorije]]
[[Kategorija:Metafizika uma]]
[[Kategorija:Um]]
[[Kategorija:Percepcija]]
[[Kategorija:Fenomenologija]]
[[Kategorija:Filozofija uma]]
[[Kategorija:Filozofija nauke]]
[[Kategorija:Izvori znanja]]
[[Kategorija:Misao]]
lsn9cx4r0hl3w0ko6nknmqvai3lahyl
Radost Satane
0
492520
3429146
3427123
2022-08-28T11:17:18Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Sigil of Baphomet (Cuneiform).gif|mini|Jedan od najučestalijih simbola "Radosti Satane"]]
'''Radost Satane/Radost Sotone''' ili '''Joy of Satan (JoS)'''<ref>{{Cite book|last=Petersen|first=Jasper|title=Between Darwin and the Devil: Modern Satanism as Discourse, Milieu, and Self|publisher=Norwegian University of Science and Technology|year=2011|pages=218—219, 144—146}}</ref> je web stranica i zapadna ezoterična okultna organizacija koju je 2002. osnovala [[Maxine Dietrich]] (Andrea Maxine-Dietrich).<ref>{{Cite book|last=Asprem, Granhom|first=Egil, Kennet|title=Contemporary Esotericism|publisher=Routledge|year=142, 144—146|isbn=978-1908049322}}</ref> Radost Satane zagovara "duhovni satanizam" ili "teistički satanizam", ideologiju koja predstavlja jedinstvenu sintezu teističkog satanizma, [[Nacizam|nacizma]], gnostičkog [[Paganizam|paganizma]], zapadnog ezoterizma, teorija zavjere o [[NLO]]-ima i vanzemaljskih vjerovanja sličnih onima koje su popularizirali Zecharia Sitchin i David Icke.<ref>{{Cite web|url=https://www.joyofsatan.org/|title=Joy of Satan}}</ref>
== Vjerovanja ==
Članovi vjeruju da je Satana "pravi otac i Bog stvoritelj čovječanstva", čija je želja bila da se njegove kreacije i čovječanstvo uzdignu kroz znanje i razumijevanje.<ref>{{Cite book|last=McBride|first=Jaemes|title=The Divine Province: Birthing New Earth.|year=2013|pages=84}}</ref> Oni vjeruju da je judeo-kršćanski bog, i islamski također, zapravo zli neprijatelj čovječanstva koji radi sa [[Jevreji]]ma.
Oni su bili predmet značajnih kontroverzi zbog svojih [[Antisemitizam|antisemitskih]] uvjerenja i povezanosti s bivšim predsjednikom Nacionalsocijalističkog pokreta, američke neonacističke organizacije.
== Aktivnost ==
Na prostorima bivše Jugoslavije je godinama Radost Satane djelovala pod različitim imenima, poput "Temple of Pride" (Hram Ponosa)<ref>{{Cite news|url=https://m-blog.vecernji.hr/danijel-tatic/sotonisticka-svecenica-u-sotonizmu-je-sve-besplatno-znanje-savjet-pomoc-740|title=Sotonistička svećenica: u sotonizmu je sve besplatno – znanje, savjet, pomoć…}}</ref> i "Crni Plamen".<ref>{{Cite news|url=https://www.telegraf.rs/vesti/1775934-satanisticka-sekta-aktivna-u-srbiji-hriscani-zavetujte-se-satani-video|title=SATANISTIČKA SEKTA AKTIVNA U SRBIJI: "Hrišćani, zavetujte se SATANI"! (VIDEO)}}</ref>
Trenutno pod okrivljem organizacije Joy of Satan, postoji "srpsko-hrvatski ogranak Radosti Satane".<ref>{{Cite web|url=https://radostsatane.com/|title=Radost Satane - "srpsko-hrvatski sajt"}}</ref>
<references />
[[Kategorija:Neonacizam]]
[[Kategorija:Satanizam]]
[[Kategorija:Novi religiozni pokreti]]
[[Kategorija:Antisemitizam]]
lpqeqp4x4rl4v3rvxuyr716ju1gwvvn
Dobrota Lošić
0
492521
3429145
3427129
2022-08-28T11:17:17Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Dobrota Lošić''' (1932. [[Bosansko Grahovo]]-[2. novembar 2020, [[Sarajevo]]) je bio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanski]] [[novinar]] i jedan od osnivača [[Radiotelevizija Sarajevo|Televizije Sarajevo]].
== Biografija ==
Rođen je 1932. godine u [[Bosansko Grahovo|Bosanskom Grahovu]] gdje je završio [[Osnovna škola|osnovnu školu]], a učiteljsku i Pedagošku akademiju u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Za [[novinarstvo]] se opredijelio još u mladosti surađujući u banjalučkom “Glasu” i Radiju Banja Luka. Sredinom 1960-ih bio je među prvim zaposlenim na Televiziji Sarajevo koja je kao republička TV bila dio sadašnjeg emiterskog sistema. Da bi se bolje slikom i tonom pokrila [[Bosanska krajina]], Dobrota po zadatku odlazi za dopisnika u Banju Luku gdje je ostao desetak godina.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/a483400-Umro-Dobrota-Losic/|title=Umro Dobrota Lošić|date=2. 11. 2020|website=N1|language=bs-BA|access-date=3. 8. 2022}}</ref>
== Karijera ==
Vrativši se u Sarajevo, Lošić je u TVSA bio urednik i voditelj TV dnevnika. Nakon odlaska u uredništvo vanjske politike jednom sedmično se pojavljivao na ekranu kao urednik i voditelj emisije „Sedam dana u svijetu“.
Značajno poglavlje u životu Dobrote Lošića predstavlja njegova intenzivna aktivnost u [[Društvo novinara Bosne i Hercegovine|Društvu novinara Bosne i Hercegovine]] koje je u to vrijeme bilo izuzetno cijenjeno kao profesionalna organizacija u koju se moglo učlaniti tek nakon zaposlenja u nekom od medija.<ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/cir/drustvo/vijesti/preminuo-novinar-dobrota-losic/338221|title=Преминуо новинар Доброта Лошић|last=ГС|date=2. 11. 2020|website=Glas Srpske|language=sr|access-date=3. 8. 2022}}</ref>
== Smrt ==
Pred kraj život Dobrota Lošić bio je u jednoj ustanovi za starije u Sarajevu gdje je imao smještaj i medicinsku njegu. Nakon duže bolesti, preminuo je u Sarajevu 2. novembra 2020.
== Izvori ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Lošić, Dobrota}}
[[Kategorija:Rođeni 1932.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Biografije, Bosansko Grahovo]]
ih96npnbjt3i33hmrfgnlentye0fqae
Kao kakao
0
492522
3429144
3427156
2022-08-28T11:17:15Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}}
{{Infokutija album
| naziv = Kao kakao
| vrsta = Album
| pozadina = studio
| izvođač_gen = [[Leb i sol]]
| objavljen = 30. mart 1987.
| snimljen = Zima 1986/87
| studio = Studio M-2, [[Skopje]]
| žanr = rock, pop
| izdavač = [[Jugoton]]
| prethodni_album = ''[[Zvučni zid]]'' (1986.)
| ovaj_album = ''Kao kakao''
| sljedeći_album = ''[[Putujemo]]'' (1989.)
}}
'''Kao kakao''' je deveti album [[Sjeverna Makedonija|makedonske]] rock grupe [[Leb i sol]]. Sadrži 9 pjesama od kojih su, za razliku od prethodnih albuma, sve pevljive. Najveći hitovi sa ovog albuma su ''Mamurni'' ljudi,<ref name=":0">{{Citation|title=Leb I Sol - Mother Teach Us|url=https://www.discogs.com/release/11927628-Leb-I-Sol-Mother-Teach-Us|language=en|access-date=9. 7. 2022}}</ref> Čuvam ''noć'' od budnih,<ref name=":0" /> Čekam ''kišu'' … Izdao ga je [[Jugoton]] 1987. godine.<ref name=":1"/> Album je praćen spotovima za pjesme Mamurni ljudi i Skoplje (prvi put snimljen na makedonskom).<ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=NTTKZFO5ldI|title=Skopje music video|website=[[YouTube]]}}</ref>
Godine [[1999.|1999]]. album je osvojio [[Porin (nagrada)|nagradu Porin]] za najbolje reizdanje.<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/1999-110|title=Porin 1999|website=Porin Archive|url-status=live}}</ref>
Nasljednik Jugotona [[Croatia Records]] 2006. godine izdaje ovaj album na CD-u kao dio box seta Leb i sol.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/3125045-Leb-I-Sol-Kolekcija-1983-1989|title=Collection 1983-1989|website=[[Discogs]]}}</ref>
== Pozadina ==
Tokom [[1986.|1986. godine]], [[Vlatko Stefanovski|Vlatko Stefanvoski]] i Bodan Arsovski komponovali su muziku za [[Televizija|TV emisiju]] Bušava azbuka. Uz njih je pesme izvela članica Bastiona Ana Kostovska. Grupi su se pridružili Goce Micanov i još jedan član Bastiona, Kiril Džajkovski. Bubnjar Garabet Tavitijan vratio se u grupu nakon 6 godina.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}}
</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2013/06/rock-legende-vlatko-stefanovski-ovaj.html|title=Vlatko Stefanovski i Leb i sol, "Kao kakao" '87: "Femme Fatale" - poklon pesma Bebi Dol i Arsena Dedića|access-date=27. 7. 2022}}</ref>
Krajem 1987. magazin Pokret opisao je da je Vlatko ponovo mamuran zbog toga što je čuvao noć od budnih, dodajući da mu je svijet kao kakao i da je jedina oaza [[Skoplje]]. U daljem tekstu se navodi da je upoznao fatalnu ženu koju je redovno vodio na utakmice [[FK Vardar]].<ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2016/01/top-20-yu-rock-lp-izdanja-1987-i-zasto.html|title=Top 20 YU rock LP izdanja 1987... I zašto su Vesna i Halid prodali više ploča od domaćih rockera...|access-date=9. 7. 2022}}</ref>
== Zanimljivosti ==
Naslovnica 442. broja magazina Start pojavljuje se u spotu za Mamurni ljudi.
== Plagijati ==
* Pesma ''Skopje'' <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@leb-i-sol/skopje-733d83d8-c5c2-447d-8eba-c9d959821359|title=BPM and key for Skopje by Leb I Sol {{!}} Tempo for Skopje|website=Song BPM|language=en|access-date=1. 7. 2022}}</ref> je semplovala ''Walk like an Egyptian'' od grupe The Bangels.<ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@the-bangles/walk-like-an-egyptian-f2b67f55-eb79-4651-bfb7-4115ccef9daf|title=BPM and key for Walk Like an Egyptian by The Bangles {{!}} Tempo for Walk Like an Egyptian|website=Song BPM|language=en|access-date=1. 7. 2022}}</ref> ''Skopje'' je semplovano u pesmi ''[[Panta rei (album)|Soliter]]'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] .<ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/soliter-dY03vOc2ZU|title=BPM and key for Soliter by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Soliter|website=Song BPM|language=en|access-date=1. 7. 2022}}</ref>
* Pesma ''Čuvam noć od budnih'' semplovala je Careless Whisper od Whama, ali i dio [[saksofon]]a iz ''[[Bezdan (album)|Narodnjaci]]'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] .<ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/narodnjaci-qAQrnTNLDP|title=BPM and key for Narodnjaci by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Narodnjaci|website=Song BPM|language=en|access-date=1. 7. 2022}}</ref> ''Čuvam noć od budnih'' semplovana je u ''Ja za ljubav neću moliti'' [[Nina Badrić|Nine Badrić]] .<ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@nina-badric/ja-za-ljubav-necu-moliti-6e2a84d6-74f6-4217-89c0-7b1676a840e9|title=BPM and key for Ja za ljubav neću moliti by Nina Badric {{!}} Tempo for Ja za ljubav neću moliti|website=Song BPM|language=en|access-date=1. 7. 2022}}</ref>
== Izvori ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]]
[[Kategorija:Albumi iz 1987.]]
[[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]]
cm7ivdzejxod9lnneqqf4h5h2vhrqcr
Sposobnost
0
492523
3429143
3427165
2022-08-28T11:17:13Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Sposobnosti''' su moći koje agent ima za obavljanje različite [[Akcija (filozofija)|akcija]]. One uključuju uobičajene sposobnosti, kao što je hodanje i rijetke sposobnosti, kao što je izvođenje dvostrukog okreta unazad. Sposobnosti su inteligentne moći: vođene su namjerom osobe i njihovo uspješno izvršenje rezultira akcijom, što nije tačno za sve vrste moći. Usko su povezane, ali nisu identične sa raznim drugim konceptima, kao što su [[dispozicija]], [[znam kako]] (know-how), sposobnost, [[talent]], [[potencijal]] i [[vještina]].
Teorije sposobnosti imaju za cilj da artikulišu prirodu sposobnosti. Tradicijski, „uslovna analiza“ je najpopularniji pristup. Prema njemu, posjedovanje sposobnosti znači da bi neko izvršio radnju o kojoj je riječ ako bi to pokušao. Prema ovom mišljenju, [[Michael Phelps]] ima sposobnost da prepliva 200 metara za manje od 2 minute, jer bi to učinio da je pokušao. Ovaj pristup je kritiziran na različite načine. Neki protivprimjeri uključuju slučajeve u kojima je agent fizički sposoban nešto učiniti, ali ne može pokušati, zbog jake averzije. Kako bi se izbjegli ovi i drugi protivprimjeri, predloženi su različiti alternativni pristupi. „Modalne teorije“ sposobnosti, naprimjer, fokusiraju se na ono što je moguće da agent učini. Ostali prijedlozi uključuju definiranje sposobnosti u smislu dispozicija i potencijala.
Važna razlika među sposobnostima je između "općih sposobnosti" i "specifičnih sposobnosti". Opće sposobnosti su sposobnosti koje posjeduje agent neovisno o njihovoj situaciji, dok se specifične tiču onoga što agent može učiniti u određenoj situaciji. Dakle, dok stručan pijanist uvijek ima opću sposobnost sviranja različitih [[klavir]]skih komada, nedostaje im odgovarajuća specifična sposobnost u situaciji kada nema klavira. Druga razlika se odnosi na pitanje da li se uspješno izvođenje radnje slučajno računa kao posjedovanje odgovarajuće sposobnosti. U tom smislu, haker amater može imati "efikasnu sposobnost" da hakuje e-mail nalog svog šefa, jer može imati sreće i pogoditi lozinku ispravno, ali ne i odgovarajuću "transparentnu sposobnost", jer nije u stanju da to pouzdano učiniti.
Koncept sposobnosti i kako ih treba shvatiti je relevantan za razna srodna polja. „Slobodna volja“, naprimjer, često se shvata kao sposobnost da se radi drugačije. Debata između kompatibilizma i inkompatibilizma tiče se pitanja da li ova sposobnost može postojati u svijetu kojim upravljaju deterministički zakoni prirode. „Autonomija“ je blisko povezan koncept, koji se može definisati kao sposobnost individualnih ili kolektivnih agenata da upravljaju sobom. Da li agent ima sposobnost da izvrši određenu radnju, važno je za to da li ima „moralnu obavezu“ da izvrši ovu radnju. Ako ga posjeduju, mogu biti "moralno odgovorni" za njegovo izvođenje ili za propust. Kao iu debati o slobodnoj volji, takođe je relevantno da li su imali mogućnost da učine drugačije. Istaknuta teorija „koncepta“ i „posedovanja pojmova“ razumije ove termine u odnosu na sposobnosti. Prema njemu, potrebno je da agent posjeduje i sposobnost razlikovanja pozitivnih i negativnih slučajeva i sposobnost izvođenja zaključaka o povezanim konceptima.
== Definicija i semantičko polje ==
Sposobnosti su moći koje agent ima za obavljanje različitih radnji.<ref name="Maier1">{{cite web |last1=Maier |first1=John |title=Abilities: 1. A taxonomy |url=https://plato.stanford.edu/entries/abilities/#Tax |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=31. 8. 2021 |date=2021}}</ref> Neke sposobnosti su vrlo česte među ljudskim agentima, poput sposobnosti hodanja ili [[govor]]a. Ostale sposobnosti poseduju samo nekolicine, kao što je sposobnost izvođenja dvostrukog prevrtanja unazad ili [[skica dokaza za Gödelovu prvu teoremu o nepotpunosti|dokaži Gedelovu teoremu o nepotpunosti]]. Dok su sve sposobnosti moći, obrnuto nije tačno, tj. postoje neke moći koje nisu sposobnosti. To je slučaj, naprimjer, za moći koje ne posjeduju agensi, kao što je moć [[soli]] da se otopi u vodi. Ali neke moći koje posjeduju agenti ne predstavljaju ni sposobnosti. Naprimjer, moć razumijevanja francuskog nije sposobnost u ovom smislu jer ne uključuje radnju, za razliku od sposobnosti govorenja francuskog.<ref name="Maier1"/> Ova razlika ovisi o razlici između radnji i neakcije. Radnje se obično definiraju kao događaji koje agent izvodi u datu svrhu i koji su vođeni [[namjera|namjerom]],<ref name="Wilson">{{cite web |last1=Wilson |first1=George |last2=Shpall |first2=Samuel |last3=Piñeros Glasscock |first3=Juan S. |title=Action |url=https://plato.stanford.edu/entries/action/ |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2016}}</ref><ref name="Honderich">{{cite book |last1=Honderich |first1=Ted |title=The Oxford Companion to Philosophy |date=2005 |publisher=Oxford University Press |url=https://philpapers.org/rec/HONTOC-2 |chapter=Action}}</ref> za razliku od ponašanja majke, poput nevoljnih [[refleks]]a.<ref>{{cite book |last1=Audi |first1=Robert |title=The Cambridge Dictionary of Philosophy |publisher=Cambridge University Press |url=https://philpapers.org/rec/AUDTCD-2 |chapter=action theory}}</ref><ref name="Craig">{{cite book |last1=Craig |first1=Edward |title=Routledge Encyclopedia of Philosophy |date=1996 |publisher=Routledge |url=https://philpapers.org/rec/BEAREO |chapter=Action}}</ref> U tom smislu, sposobnosti se mogu posmatrati kao "inteligentne moći".
Različiti termini unutar [[semantika|semantičkog polja]] pojma "sposobnost" ponekad se koriste kao sinonimi, ali imaju malo drugačije konotacije. [[Dispozicije]] se, na primjer, često izjednačavaju sa moćima i razlikuju se od sposobnosti u smislu da nisu nužno povezane sa agentima i akcijama.<ref name="Maier1"/><ref>{{cite journal |last1=Bird |first1=Alexander |title=Overpowering: How the Powers Ontology Has Overreached Itself |journal=Mind |date=2016 |volume=125 |issue=498 |pages=341–383 |doi=10.1093/mind/fzv207 |url=https://philpapers.org/rec/BIROHT-2}}</ref> Sposobnosti su usko povezane sa know-how-om, kao oblikom praktičnog znanja o tome kako nešto postići. No, tvrdi se da ova dva pojma možda nisu identična jer know-how više pripada strani znanja o tome kako nešto učiniti, a manje moći da se to zaista učini.<ref name="Maier1"/><ref>{{cite journal |last1=Stanley |first1=Jason |last2=Willlamson |first2=Timothy |title=Knowing How |journal=Journal of Philosophy |date=2001 |volume=98 |issue=8 |pages=411–444 |url=https://philpapers.org/rec/WILKHV}}</ref> Termini "sposobnost" i "[[talent]]" obično se odnose na izvanredne urođene sposobnosti.<ref>{{cite web |title=Aptitude - definition and meaning |url=https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/aptitude |website=www.collinsdictionary.com |language=en}}</ref> Često se koriste da izraze da se određeni skup sposobnosti može steći ako se pravilno koristi ili trenira. Sposobnosti stečene učenjem često se nazivaju [[vještina]]ma.<ref>{{cite web |title=Skill - definition and meaning |url=https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/skill |website=www.collinsdictionary.com |language=en}}</ref> Termin "[[nesopsobnost|invalidnost]]" koristi se obično za dugotrajno odsustvo opće ljudske sposobnosti koje značajno narušava aktivnosti u kojima se neko može baviti i način na koji može da komunicira sa svijetom.<ref>{{cite web |title=Convention on the Rights of Persons with Disabilities : resolution / adopted by the General Assembly |url=https://www.refworld.org/docid/45f973632.html |website=refworld.org |publisher=UN General Assembly |date=24. 1. 2007 |access-date=31. 8. 2021 |language=en}}</ref> U tom smislu, nedostatak sposobnosti ne predstavlja invalidnost. Umjesto toga, direktniji antonim za "sposobnost" je "nesposobnost".<ref>{{cite web |title=The American Heritage Dictionary entry: inability |url=https://www.ahdictionary.com/word/search.html?q=inability |website=www.ahdictionary.com |publisher=Houghton Mifflin Harcourt Publishing |access-date=12. 9. 2021}}</ref>
== Tipovi ==
Da li je ispravno pripisati određenu sposobnost agentu često zavisi od toga na koji se oblik sposobnosti misli. ''Opće sposobnosti'' se tiču onoga što agenti mogu učiniti nezavisno od njihove trenutne situacije, za razliku od ''specifičnih sposobnosti''. Za posjedovanje "efikasne sposobnosti" dovoljno je da agent može uspjeti kroz sretan slučaj, što nije slučaj sa "transparentnim sposobnostima".
=== Općenite i specifične ===
Važna razlika između sposobnosti je između "općih" i "specifičnih sposobnosti",<ref name="Maier2">{{cite web |last1=Maier |first1=John |title=Abilities: 2. Two fundamental distinctions |url=https://plato.stanford.edu/entries/abilities/#TwoFunDis |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=31. 8. 2021 |date=2021}}</ref> ponekad se nazivaju i "globalnim" i "lokalnim sposobnostima".<ref name="Whittle">{{cite journal |last1=Whittle |first1=Ann |title=Dispositional Abilities |journal=Philosophers' Imprint |date=2010 |volume=10 |url=https://philpapers.org/rec/WHIDA}}</ref> „Opće sposobnosti“ odnose se na ono što agenti mogu generalno, tj. nezavisno od situacije u kojoj se nalaze. Ali sposobnosti često za svoje izvršenje zavise od raznih uslova koji se moraju ispuniti u datim okolnostima. U tom smislu, termin "specifična sposobnost" koristi se da opiše da li agent ima sposobnost u specifičnoj situaciji. Dakle, dok stručni pijanisti uvijek imaju "opću sposobnost" sviranja raznih klavirskih komada, nedostaje im odgovarajuća "specifična sposobnost" ako su vezani za zid, ako nema klavira ili ako su jako drogirani.<ref name="Maier2"/><ref name="Whittle"/> U takvim slučajevima, neki od neophodnih uslova za korišćenje sposobnosti nisu ispunjeni. Iako ovaj primjer ilustruje slučaj opće sposobnosti bez specifične sposobnosti, moguće je i obrnuto. Iako većina ljudi nema opću sposobnost da skoči 2 metra visoko, oni mogu imati specifičnu sposobnost da to učine kada se nađu na trampolini.<ref name="Whittle"/> Razlog zašto im nedostaje ova opšta sposobnost je taj što oni to ne bi uspjeli izvršiti u većini slučajeva. Bilo bi neophodno uspjeti u odgovarajućem omjeru relevantnih slučajeva i za posjedovanje opće sposobnosti,<ref name="Whittle"/> kao što bi to bio slučaj sa [[sport]]istom u skoku u vis u ovom primjeru.
Čini se da su ta dva pojma međusobno definirana, ali postoji neslaganje oko toga koji je od njih osnovniji. Dakle, specifična sposobnost se može definisati kao opća sposobnost zajedno sa mogućnošću. Imati opću sposobnost, s druge strane, može se smatrati posedovanjem specifične sposobnosti u različitim relevantnim situacijama.<ref name="Maier2"/> Slična razlika može se povući ne samo za termin "sposobnost", već i za širi pojam "dispozicija".<ref name="Whittle"/> Razlika između općih i specifičnih sposobnosti nije uvijek eksplicitno povučena u akademskoj literaturi. Dok se diskusije često više fokusiraju na opći smisao, ponekad je namijenjen specifični smisao.<ref name="Maier2"/> Ova razlika je relevantna za različita filozofska pitanja, posebno za "sposobnost da se učini drugačije" u slobodna volja debata. Ako se ova sposobnost shvati kao opća sposobnost, čini se da je kompatibilna sa determinizmom. Ali izgleda da to nije slučaj ako se misli na određenu sposobnost.<ref name="Whittle"/>
=== Efektivne i transparentne ===
Druga razlika koja se ponekad nalazi u literaturi odnosi se na pitanje da li se uspješno izvođenje radnje slučajno računa kao posjedovanje odgovarajuće sposobnosti.<ref name="Mandelkern">{{cite journal |last1=Mandelkern |first1=Matthew |last2=Schultheis |first2=Ginger |last3=Boylan |first3=David |title=Agentive Modals |journal=Philosophical Review |date=2017 |volume=126 |issue=3 |pages=301–343 |doi=10.1215/00318108-3878483 |url=https://philpapers.org/rec/MANAM}}</ref> Naprimjer, [[učenik]] prvog razreda može, u slabijem smislu, recitovati prvih 10 cifara Pi ukoliko je u stanju izgovoriti bilo kakvu permutaciju brojeva od 0 do 9. Ali ne mogu to učiniti. u jačem smislu jer nisu zapamtili tačan redosled. Slabije [[čulo]] se ponekad naziva "efikasne sposobnosti", za razliku od "transparentnih sposobnosti" koje odgovaraju jačem čulu. Obično, pripisivanje sposobnosti ima jači smisao na umu, ali ovo nije uvijek slučaj. Naprimjer, rečenica "[[Usain Bolt]] može pretrčati 100 metara za 9,58 sekundi" obično se ne shvata kao da Bolt može, po svojoj volji, stići do cilja za tačno 9,58 sekundi, ni više ni manje. Umjesto toga, on može učiniti nešto što se svodi na ovo u slabijem smislu.
== Reference ==
{{Reflist|30em}}
[[Kategorija:Odgovornost]]
[[Kategorija:Uzročnost]]
[[Kategorija:Koncepti u etici]]
[[Kategorija:Inteligencija]]
[[Kategorija:Sposobnost]]
[[Kategorija:Koncepti moći (društveni i politički)]]
5r8oskti8gvmfepef2830gro1aovap8
Building Your Field of Dreams
0
492533
3429142
3427258
2022-08-28T11:17:11Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija knjiga}}
{{Kategorizacija}}{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}}
'''''Building Your Field of Dreams''''' (1996) prva je knjiga [[Mary Morrissey]]. U knjizi Morrissey razmatra svoju ličnu istoriju i nudi praktične smernice za čitaoce u žanru samospoznaje<ref name=":9">
Morrissey, Mary Manin (1996). Building Your Field of Dreams. Bantam Books. pp. 205–210. ISBN 978-0-553-10214-7. https://books.google.com/books?id=LcPWv2lfID8C as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-553-10214-7
</ref> Nakon objavljivanja knjige, časopis ''Publishers Weekly'' je primetio iskrenost Morrisseya „u njenoj želji da pomogne ljudima da ostvare svoje snovi"<ref name=":9" /> Knjigu je usvojila zajednica za samorazvoj, a Wayne Dyer je napisao da je knjiga "puna svjetla".<ref name=":12">
"Religion Book Review: Building Your Field of Dreams". Publishers Weekly. July 1996. Retrieved 2021-10-02. https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10214-7
</ref> Knjiga je postala popularna<ref name=":10">
"New Thought by Mary Manin Morrissey: 9781585421428 | PenguinRandomHouse.com: Books". https://www.penguinrandomhouse.com/books/288681/new-thought-by-mary-manin-morrissey/
</ref> i korištena je kao materijal za učenje u mnogim studijskim grupama širom Sjedinjenih Država.<ref name=":1">See ''[[The Kansas City Star]]'', 23 May 1998, Page 61, "Rev. Mary Omwake Speaking Using The Book 'Building Your Field of Dreams'"</ref><ref name=":2">Mary Morrissey: Fulfilling Your Dreams, ''[[Los Angeles Times|The Los Angeles Times]],'' 6 Nov 1997, Page 24</ref><ref name=":3">"An Adventure in Spirit", ''[[The Kansas City Star]]'', 2 May 1998, Page 63</ref>
Nekoliko godina nakon svog prvog izdanja, knjiga je postala "metafizički klasik"<ref name=":4">
Douglas-Smith, Pam. "Living End: Cultivating Blessings". Peninsula Daily News Magazine: Living on the Peninsula. September 2016: 38.
</ref> i pojavila se mnogo puta na listama preporučene literature u okviru žanra ljudskih potencijala<ref name=":5">
Lamothe, Denise (2002). The Taming of the Chew: A Holistic Guide to Stopping Compulsive Eating. Penguin. pp. Reading List Section. ISBN 978-1-4406-5101-4. https://books.google.com/books?id=I_43SDENrk4C&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT145 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-5101-4
</ref><ref name=":21">
Jones, Dennis Merritt (2008). The Art of Being: 101 Ways to Practice Purpose in Your Life. Penguin. ISBN 978-1-4406-3575-5. https://books.google.com/books?id=XOy9jODD3IYC&dq=Mary+manin+morrissey+1949&pg=PT226 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-3575-5
</ref><ref name=":6">
M.S, Tess Keehn (2015-11-19). Alchemical Inheritance: Embracing What Is, Manifesting What Becomes. Balboa Press. ISBN 978-1-5043-4347-3. https://books.google.com/books?id=Z2cTCwAAQBAJ&dq=%22Building+Your+Field+of+Dreams%22&pg=PT130 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-5043-4347-3
</ref><ref name=":7">
PhD, Sage Bennet (2010). Wisdom Walk: Nine Practices for Creating Peace and Balance from the World's Spiritual Traditions. New World Library. pp. Chapter 8. ISBN 978-1-57731-822-4. https://books.google.com/books?id=dsVgpaNKRNUC&dq=%22Building+Your+Field+of+Dreams%22&pg=PT198 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Library and https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-822-4
</ref> Razmatrana je njena španska verzija među najboljim knjigama o duhovnosti 25 godina nakon objavljivanja knjige.<ref name=":8">
"10 libros que conseguirán que tu vida sea como tú siempre quisiste". elconfidencial.com (in Spanish). 2016-07-09. Retrieved 2021-10-02. https://www.elconfidencial.com/alma-corazon-vida/2016-07-09/libros-exito-en-la-vida_1230079/
</ref><ref name=":11">
F, J. (2019-05-24). "Diez libros que conseguirán que tu vida sea como soñaste". Levante-EMV (in Spanish). Retrieved 2021-10-02. https://www.levante-emv.com/cultura/2019/05/24/diez-libros-conseguiran-vida-sea-13978319.html
</ref> Između ostalog, knjiga je inovirala novu misao jer je dalje razvila koncept kreativne vizualizacije: praksu stvaranja pozitivnih mentalnih slika.<ref name=":12"/><ref name=":13">
Morrissey, Mary Manin (1996). Building Your Field of Dreams. Bantam Books. pp. 205–210. ISBN 978-0-553-10214-7.
</ref>
== Sadržaj ==
''Building Your Field of Dreams'' je 1996. godine objavio Bantam, Random House kompanija. Knjiga opisuje Morrisseyne probleme kao majke tinejdžerke koja ima samo 17 godina i opisuje njen proces samospoznaje.<ref name=":9"/>
Knjiga opisuje ispunjenje Morrisseyinog sna o stvaranju zajednice od svojih neočekivanih početaka kao majke tinejdžerke. Knjiga opisuje korak po korak metodu samokoučinga. Ona također govori o konceptu davanja desetine.<ref name=":9"/>
Knjiga govori o izgradnji snova u kontekstu mentalnih i emocionalnih stanja. Autor razmatra koncepte zadovoljstva životom i blagostanja .<ref>
Morrissey, Mary Manin (1997). Building Your Field of Dreams. Random House Publishing Group. p. 288. ISBN 978-0-553-37814-6. https://books.google.com/books?id=u8HcVh2CZMMC&q=%22field+of+dreams%22+%22morrissey%22
</ref>
Konkretno, Morrissey istražuje praksu kreativnih slika: praksu stvaranja pozitivnih i ugodnih mentalnih slika.<ref name=":13"/>
== Kritika ==
Časopis ''Publishers Weekly'' kritizirao je knjigu, ističući da Mary Morrisey "često koristi duhovne klišeje"<ref name=":9"/> Međutim, kritičarka je tvrdila da "nema sumnje da je Mary Morrissey iskrena u svojoj želji da pomogne ljudima da ostvare svoje snove"<ref name=":9" />
Knjigu je usvojila zajednica za samorazvoj, a autor Gay Hendricks nazvao je knjigu "izvorom duhovne mudrosti"<ref name=":12"/> Knjigu su čitaoci u studijskim grupama širom Sjedinjenih Država koristili kao nastavno sredstvo.<ref name=":1"/><ref name=":2"/><ref name=":3"/> Mary Morrissey je lično predavala kroz nastavni plan i program knjige u Međunarodnom duhovnom centru Agape (International Center Spirita Agape) zajedno sa dr. Michael Beckwith.<ref name=":0">"The Spirit of Joy," [[LA Weekly]], 17 Apr 1997, Page 60, "the most powerful spiritual voices in the New Thought Movement."</ref>
''Peninsula Daily News'' je zabilježio:<blockquote>''Izgradite svoje polje snova'' Mary Manin Morrissey je metafizički klasik. Ona nas podsjeća da smo mi sukreatori svog života radeći na stvaralačkom polju Božjem i da je način na koji to činimo veoma važan za njegov razvoj. [. . . ] Zaključak Mary Morrissey: "Izuzetni ljudi su obični ljudi koji pokušavaju otkriti ono izvanredno što je već u njima."<ref name=":4"/></blockquote>Nekoliko godina nakon prvog izdanja, knjiga se pojavila na listama za lektiru u okviru žanra ljudskih potencijala.<ref name=":5"/> U svojoj knjizi ''Umijeće bivanja'', autor Dennis Merritt Jones navodi ''Stvaranje vašeg polja snova'' među preporučenim štivom za čitaoce zainteresirane za meditaciju svijesti .<ref name=":21"/>
Autorka Tess Keehn, u svojoj knjizi ''Alhemijsko naslijeđe'', piše da je ''Izgradnja vašeg polja snova'' bila ključna za pomoć u stvaranju ploča za vizije.<ref name=":6"/> Slično, autorica Sage Bennet u svojoj knjizi ''Walking Wisely'' spominje knjigu Build Your Field of Dreams od Morrisseya kao izvor za učenje o Novoj misli.<ref name=":7"/>
== Reference ==
{{Refspisak}}
4c27m410xeeah5w6p7jzy331bgrgj70
Vještina
0
492535
3429141
3427458
2022-08-28T11:17:09Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Vještina''' je [[Učenje|naučena]] [[sposobnost]] za izvođenje radnje sa utvrđenim rezultatima uz dobro izvršenje često unutar date količine vremena, [[energije]] ili oboje. Vještine se često mogu podijeliti na općedomenske i vještine specifične za domen. Naprimjer, u domenu rada, neke opće vještine bi uključivale [[upravljanje vremenom]], timski rad i liderstvo, samomotivaciju i druge, dok bi se vještine specifične za domen koristile samo za određeni posao. Vještina obično zahtijeva određene podsticaje i situacije iz okoline kako bi se procijenio nivo vještine koja se pokazuje i koristi.
Vještina se može nazvati '''umjetnošću''' kada predstavlja korpus znanja ili granu učenja, kao u ''vještini medicine'' ili ''umijeću ratovanja''. Iako su [[umjetnost]]i također vještine, postoje mnoge vještine koje formiraju umjetnost, ali nemaju veze sa [[slikarstvo|likovnim]].
Ljudima je potreban širok spektar vještina kako bi doprinijeli modernoj ekonomiji. Zajednički [[ASTD]] i Atmerička studijaja Ministarstva rada pokazala je da se kroz tehnologiju radno mjesto mijenja i identificirala 16 osnovnih vještina koje zaposleni moraju imati kako bi mogli mijenjati s njim.<ref>{{cite web|url=http://wdr.doleta.gov/research/rlib_doc.cfm?docn=941|title=Publications and Research Search Results, Employment & Training Administration (ETA) |publisher= U.S. Department of Labor|website=wdr.doleta.gov|access-date=28. 4. 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180428145153/https://wdr.doleta.gov/research/rlib_doc.cfm?docn=941|archive-date=28. 4. 2018|df=dmy-all}}</ref> Predlažu se tri široke kategorije vještina, a to su tehničke, ljudske i konceptualne.<ref>{{Cite book|title=Hospitality Employee Management and Supervision: Concepts and Practical Applications|url=https://archive.org/details/hospitalityemplo0000somm|last=Sommerville|first=Kerry|publisher=John Wiley & Sons, Inc.|year=2007|isbn=9780471745228|location=Hoboken, NJ|pages=[https://archive.org/details/hospitalityemplo0000somm/page/328 328]}}</ref> Prve dvije mogu se zamijeniti hard (teške), odnosno soft (mehke) vještinama.<ref>{{Cite book|title=Soft Skills - Enhancing Employability: Connecting Campus with Corporate|last=Rao|first=M.S.|publisher=I. K. International Publishing House Pvt Ltd|year=2010|isbn=9789380578385|location=New Delhi|pages=225}}</ref>
==Teške vještine==
Teške vještine, koje se nazivaju i tehničke vještine, su sve vještine koje se odnose na bilo koji specifični zadatak ili situaciju. To uključuje i razumijevanje i stručnost u takvoj specifičnoj aktivnosti koja uključuje metode, procese, procedure ili tehnike.<ref>{{Cite book|title=Essentials of Management|last=DuBrin|first=Andrew|publisher=South-Western Cengage Learning|year=2008|isbn=9780324353891|location=Mason, OH|pages=16}}</ref> Ove vještine se lahko mogu kvantificirati za razliku od [[meke vještine|mekih vještina]], koje se odnose na nečiju ličnost.<ref>{{cite web|url=http://www.investopedia.com/terms/h/hard-skills.asp|title=Hard Skills|authors= Staff|date=15. 5. 2010|website=Investopedia|access-date=28. 4. 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131205191350/http://www.investopedia.com/terms/h/hard-skills.asp|archive-date=5. 12. 2013|df=dmy-all}}</ref> To su također vještine koje se mogu testirati ili su bile testirane i mogu zahtijevati neke profesionalne, tehničke ili akademske kvalifikacije.<ref>{{Cite book|title=Higher Education Computer Science|last1=Carter|first1=Jenny|last2=O'Grady|first2=Michael|last3=Rosen|first3=Clive|publisher=Springer|year=2018|isbn=9783319985893|location=Cham|pages=223}}</ref>
==Generičke vještine – Holističke kompetencije==
Holističke kompetencije su krovni izraz za različite tipove generičkih vještina (npr. [[kritičko razmišljanje]], [[rješavanje problema]] vještine, pozitivne vrijednosti i stavove (npr. [[otpornost]], uvažavanje drugih) koje su ključne za cjeloživotno učenje i razvoj cijele osobe.<ref>{{cite journal |last1=Chan |first1=Cecilia K.Y. |last2=Fong |first2=Emily T.Y. |last3=Luk |first3=Lillian Y.Y. |last4=Ho |first4=Robbie |title=A review of literature on challenges in the development and implementation of generic competencies in higher education curriculum |journal=International Journal of Educational Development |date=novembar 2017 |volume=57 |pages=1–10 |doi=10.1016/j.ijedudev.2017.08.010 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Chan |first1=Cecilia K. Y. |last2=Yeung |first2=Nai Chi Jonathan |title=Students' 'approach to develop' in holistic competency: an adaption of the 3P model |journal=Educational Psychology |date=27. 5. 2020 |volume=40 |issue=5 |pages=622–642 |doi=10.1080/01443410.2019.1648767 |s2cid=201383143 }}</ref>
==Radne vještine ==
{{Glavni|Vještina (rad)}}
Kvalificirani radnici su dugo imali historijski značaj (''vidi'' [[Podjela rada]]) kao [[električar]]i, [[zidar]]i, [[Stolarija|stolari]], [[kovač]]i, [[pekar]]i, [[pivar]]i, [[Štampač|štampari]] i druga zanimanja koja su ekonomski produktivna. Kvalificirani radnici su često bili politički aktivni kroz svoje [[zanatski ceh|zanatske cehove]]..<ref>{{cite book |last=Cowan |first=Ruth Schwartz |title=A Social History of American Technology |url=https://archive.org/details/socialhistoryofa0000cowa |publisher=Oxford University Press |place=New York |year=1997 |isbn=0-19-504605-6 |page=[https://archive.org/details/socialhistoryofa0000cowa/page/179 179]}}</ref>
==Životne vještine==
{{Glavni|Životne vještine}}
Sposobnost i kapacitet stečeni namjernim, sistematičnim i kontinuiranim naporima da se glatko i prilagodljivo izvode složene aktivnosti ili radne funkcije koje uključuju ideje (kognitivne vještine), stvari (tehničke vještine) i/ili ljude (interpersonalne vještine).
==Ljudske vještine==
{{Glavni|Ljudske vještine}}
Prema ''American City Business Journals'', ljudske vještine su opisane kao:<ref>{{cite news|author=Rifkin, H. |url=http://portland.bizjournals.com/portland/stories/2002/06/03/focus6.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080718185643/http://portland.bizjournals.com/portland/stories/2002/06/03/focus6.html |url-status=dead |archive-date=18. 7. 2008 |title=Invest in people skills to boost bottom line|date=18. 7. 2008 |access-date= 14. 10. 2009|journal=Portland Business Journal}}</ref>
* razumijevanje sebe i moderiranje naših odgovora
* efikasno govorenje i [[empatija|empatijski]] tačno
* izgradnja odnosa [[povjerenje (društvene nauke)|povjerenje]], poštovanje i produktivne interakcije.
Britanska definicija je "sposobnost da se efikasno komunicira sa ljudima na prijateljski način, posebno u poslu".<ref>[http://www.macmillandictionary.com/dictionary/british/people-skills “Macmillan Dictionary”] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091105115142/http://www.macmillandictionary.com/dictionary/british/people-skills |date=5. 11. 2009 }} Retrieved on 2009-08-18</ref> The term is already listed in major US dictionaries.<ref>[https://www.dictionary.com/browse/people-skills# Dictionary.com definition]. Retrieved on 2009-08-18</ref>
Termin ''ljudske vještine'' koristi se da uključi i psihološke vještine i [[socijalne vještine]], ali je manje inkluzivan od [[životne vještine]].
==Društvene vještine==
{{Glavni|Društvene vještine}}
Socijalne vještine su sve vještine koje olakšavaju [[Interpersonalni odnos|interakciju]] i [[Društvena komunikacija|komunikaciju]] sa drugima. [[Društvena pravila]] i [[Međuljudski odnosi|odnosi]] se stvaraju, komuniciraju i mijenjaju na verbalne i neverbalne načine. Proces učenja takvih vještina naziva se [[socijalizacija]].
==Mehke vještine==
{{Glavni|Meke vještine}}
Meke vještine su kombinacija vještina međuljudskih odnosa, društvenih vještina, komunikacijskih vještina, karakternih osobina, stavova, karijernih atributa i kvocijenta emocionalne inteligencije (EQ) između ostalog.<ref>{{cite journal|author=Robles, Marcel M. |title= Executive Perceptions of the Top 10 Soft Skills Needed in Today's Workplace|date=12. 8. 2016 |journal= Business Communication Quarterly|volume= 75|number=4|pages= 453–465| doi=10.1177/1080569912460400 |s2cid= 167983176}}</ref>
==Također pogledajte==
* [[Komunikacijske vještine]]
* [[Odvikavanje]]
* [[DISCO - Evropski rječnik vještina i kompetencija]]
* [[Dreyfusov model sticanja vještina]]
* [[Vještina prognoze]]
* [[Igra vještine]]
* [[Online igra zasnovana na vještinama]]
* [[Proceduralno znanje]]
* [[Analiza prenosivih vještina]]
==Reference==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Skills}}
{{Wikiquote}}
*[https://web.archive.org/web/19961029102610/http://www.astd.org/ American Society for Training & Development ]
*[https://web.archive.org/web/20090611141847/http://www.dest.gov.au/sectors/training_skills/ Australian National Training Authority]
*[http://www.ncver.edu.au/research/proj/nr0024.pdf NCVER's Review of generic skills for the new economy]
*[http://www.skills-ip.eu/ SKILLS EU Research Integrated Project]
{{Authority control}}
[[Kategorija:Vještine| ]]
[[Kategorija:Učenje]]
[[Kategorija:Znanje]]
7yfktf6o6ysg1f2289urhzg0hy281tq
No Less Than Greatness
0
492544
3429140
3427252
2022-08-28T11:17:07Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija knjiga}}
{{Kategorizacija}}{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}}
'''''No Less Than Greatness''''' (2001) je druga knjiga [[Mary Morrissey]]. Dok se njena prva knjiga, ''Building your Field of Dreams,'' prvenstveno bavila novim razmišljanjem i inovirala je polje mentalnih slika.<ref>
M.S, Tess Keehn (2015-11-19). Alchemical Inheritance: Embracing What Is, Manifesting What Becomes. Balboa Press. ISBN 978-1-5043-4347-3 https://books.google.com/books?id=Z2cTCwAAQBAJ&dq=%22Building+Your+Field+of+Dreams%22&pg=PT130
</ref>
Knjiga " ''Ne manje od veličine"'' govorila je o ljudskim odnosima: brakovima koji su ujedno i partnerski odnosi, kontinuiranoj bliskosti sa članovima porodice i zdravim doživotnim vezama uzajamne socijalizacije. Razgovarala je o konceptima kao što su unutrašnje dijete, aktivna mašta i metode suočavanja s relacijskom agresijom.
Knjigu je usvojio pokret ljudskih potencijala.<ref name=":0">
Carter, Andrew. "Aces of Trades: Walston helping people through life coaching". The Marion Star. Retrieved 2021-10-02. https://www.marionstar.com/story/news/2020/02/18/aces-trades-amy-walston-helps-people-through-life-coaching/4784458002/
</ref><ref name=":1">"No Less Than Greatness By Mary Morrissey", ''[[Times Colonist]]'' (Victoria, British Columbia, Canada), 11 Jan 2003, Page 44</ref> Knjiga je postala "klasika" na polju odnosa.<ref name=":2">
Jones, Dennis Merritt (2008). The Art of Being: 101 Ways to Practice Purpose in Your Life. Penguin. ISBN 978-1-4406-3575-5.
</ref><ref name=":3">
Walsch, Neale Donald (2005-01-04). Tomorrow's God: Our Greatest Spiritual Challenge. Simon and Schuster. p. 230. ISBN 978-0-7434-6304-1.
</ref> Autor Gary Zukav nazvao je knjigu "praktičnom i inspirativnom".<ref name=":13">
Morrissey, Mary Manin (2002-08-27). No Less Than Greatness: The Seven Spiritual Principles That Make Real Love Possible. Random House Publishing Group. p. 279. ISBN 978-0-553-89694-7.
</ref> Autorka Marianne Williamson napisala je da bi knjiga "trebalo biti pratilac svakog para".<ref name=":4">
Malinowski, Bronislaw; Morrissey, Mary Manin (2002-08-27). No Less Than Greatness. Bantam Books. ISBN 978-5-551-12057-5.
</ref> ''Publishers Weekly'' je napisao da je Morrisseyjev stil "uvjerljiv" i također "osjetljiv", ali je kritikovao jednostavnost knjige.<ref name="publishersweekly.com">"Nonfiction Book Review: NO LESS THAN GREATNESS". Publishers Weekly. 7 August 2001. Retrieved 2021-10-02. https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10653-4</ref>
== pozadini ==
Odnosi su često bili u središtu učenja Mary Morrissey, govoreći o tenzijama između muškosti i ženstvenosti. U svojoj knjizi ''Friendship with God'', autor Neale Donald Walsch tvrdi da su mu učenja Mary Morrissey otvorila oči za "toksičnu muškost".<ref>
Walsch, Neale Donald (2002). Friendship with God: An Uncommon Dialogue. Penguin. ISBN 978-1-101-65945-8. https://books.google.com/books?id=ok2DU4LEhhMC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT173
</ref>
Tokom godina pisala je članke i kolumne za razne novine i časopise, često se fokusirajući na odnose iz duhovne perspektive.<ref name=":16">
"The Real Reason Some People Just Can't Find Love". YourTango. 2017-02-16. Retrieved 2021-10-02. https://www.yourtango.com/experts/mary-morrissey/3-steps-changing-your-relationship-destiny
</ref><ref name=":17">
Morrissey, Mary (2014-10-24). "What Would You Love?". HuffPost. Retrieved 2021-10-04. https://www.huffpost.com/entry/what-would-you-love_b_6028942
</ref><ref name=":23">
Morrissey, Mary (2017-01-12). "What the Dalai Lama Taught Me About Relationships". SUCCESS. Retrieved 2021-10-05. https://www.success.com/what-the-dalai-lama-taught-me-about-relationships/
</ref>
Godine 2001. Morrissey je prikupila svoje lekcije o vezama u knjizi " ''Ne manje od veličine'' : ''Pronalaženje savršene ljubavi u nesavršenim vezama".'' Knjigu je objavio "Random House".<ref name=":6">
"No Less Than Greatness by Mary Manin Morrissey | PenguinRandomHouse.com". 2016-02-13. Archived from the original on 2016-02-13. Retrieved 2021-10-04. https://web.archive.org/web/20160213162311/http://www.penguinrandomhouse.com/books/117700/no-less-than-greatness-by-mary-manin-morrissey/9780553379037 and http://www.penguinrandomhouse.com/books/117700/no-less-than-greatness-by-mary-manin-morrissey/9780553379037
</ref>
== Sadržaj ==
Knjiga je prvenstveno imala za cilj podučavanje o "duhovnim principima" za "pronalaženje ljubavi i život u savršenoj ljubavi". Poglavlja su završavala sa "Transformisanjem misli" i vežbama kao što su mentalna vizualizacija i pitanja.<ref name="publishersweekly.com"/>
Morrissey je ispričala svoju priču: Izabrana je za "princezu" svog razreda, ali je zatrudnjela sa 16 godina i izbačena iz srednje škole. Bila je u braku 26 godina, postala majka četvoro djece, razvedena i preudala.<ref name="publishersweekly.com"/> Objasnila je kako svaka veza pruža "skrivenog učitelja"<ref name=":5" /> Pisala je o metodama za kontrolu bijesa i za "podizanje emocionalne tačke ključanja".<ref name=":5">
Morrissey, Mary Manin (2001). No Less Than Greatness: Finding Perfect Love in Imperfect Relationships. Bantam Books. pp. 127–145. ISBN 978-0-553-10653-4.
</ref>
Glavni argument knjige je da se pozitivni odnosi stvaraju namjerno, a ne slučajno. Detaljnije je pisala o procesu komunikacije među parovima, konkretno o metodi aktivnog slušanja. Ovaj proces razvili su Carl Rogers i Virginia Satir, ali Mary Morrissey je proširila koncept i dodala principe koje je lično naučila iz svojih susreta s [[Dalaj Lama|Dalaj Lamom]] :<blockquote>Slušanje nije pasivna aktivnost. To je duhovna praksa. Kada manje pričamo, više slušamo. Vježbajte da ne prekidate slušajući ne samo riječi već i tišinu između riječi. Odnosi koji zadovoljavaju obe strane ne nastaju slučajno; mi ih stvaramo. Kroz autentično slušanje možemo poslati poruku: "Ono što je vama važno, važno je i meni."<ref>
Morrissey, Mary Manin (2002-08-27). No Less Than Greatness: The Seven Spiritual Principles That Make Real Love Possible. Random House Publishing Group. pp. 135–136. ISBN 978-0-553-89694-7. https://books.google.com/books?id=jJ80FmO_8BwC&dq=%22no+less+than+greatness%22+%22listening%22+%22morrissey%22&pg=PA134
</ref></blockquote>Mary Morrissey je dalje pružila metode za dizajniranje zajedničkih sistema vrijednosti, raspravljala o kreativnim metodama za [[rješavanje problema]] i pratila čitatelja kroz terapiju usmjerenu na emocije za parove.<ref>
Morrissey, Mary Manin (2002-08-27). No Less Than Greatness: The Seven Spiritual Principles That Make Real Love Possible. Random House Publishing Group. p. 279. ISBN 978-0-553-89694-7.https://books.google.com/books?id=jJ80FmO_8BwC&dq=%22ordained+minister%22+%22morrissey%22&pg=PA277
</ref>
== Kritika ==
Knjiga nije naišla na veliku naklonost među kritičarima; ''Publishers Weekly'' je napisao da knjiga "pruža zdravorazumske savjete preuzete iz Biblije i ''Kursa čuda,'' obrađujući teme kao što su oprost, molitva, odanost, slušanje i rituali."
Časopis je također naveo: "Nažalost, Morrisseyjev pristup pokazuje samo površnu svijest i o psihologiji i o ozbiljnim problemima u vezi."<ref name="publishersweekly.com"/> Kritičar je, uprkos tome, istakao da su Morisijeve reči bile „uverljive“ i takođe „osetljive“, te da će se knjiga „dopasti mnogim poklonicima žanra duhovne samopomoći“.<ref name="publishersweekly.com"/> Bez obzira na oprezni prijem kritičara, knjigu su usvojili psihoterapeuti i korišćena je kao udžbenik na međunarodnom nivou.<ref name=":0"/> a autorka Marianne Williamson napisala je da bi knjiga „trebalo biti pratilac svakog para“.<ref name=":4"/>
Robert LaCrosse je citirao knjigu kao preporučeni izvor u svojoj knjizi " ''Učenje iz razvoda"'' .<ref>
Coates, Christie; LaCrosse, Robert (2003-11-10). Learning From Divorce: How to Take Responsibility, Stop the Blame, and Move On. John Wiley & Sons. p. 248. ISBN 978-0-7879-7193-9.
</ref> Autor Dennis Jones preporučio ''je knjigu'' u svojoj knjizi " ''The Art of Being" iz 2008.''<ref name=":2"/>
Neale Donald Walsch, u svojoj knjizi " ''The God of Tomorrow",'' preporučio je "čitalačku zabavu" koja je uključila Morrisseyjevu knjigu među druge ključne knjige ovog žanra.<ref name=":3"/>
== Reference ==
{{Refspisak}}
mr1ifjhw11b3wzv1bz2x8s3wyqrsm9g
New Thought: A Practical Spirituality
0
492545
3429139
3427251
2022-08-28T11:17:05Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija knjiga}}
{{Kategorizacija}}{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}}
'''''New Thought: Practical Spiritualism''''' (2003) je treća knjiga [[Mary Morrissey]], u kojoj je prikupila i uredila spise propovjednika Nove misli. Knjiga je istraživala judeo-kršćansku premisu da misli utiču na percepciju stvarnosti.
Knjiga je postala ključni izvor za razumijevanje Nove misli kao međunarodnog pokreta.<ref name=":19">
Singleton, Mark; Goldberg, Ellen, eds. (2013). Gurus of Modern Yoga. New York: Oxford University Press. pp. 67, 77 https://oxford.universitypressscholarship.com/view/10.1093/acprof:oso/9780199938704.001.0001/acprof-9780199938704 https://oxford.universitypressscholarship.com/view/10.1093/acprof:oso/9780199938704.001.0001/acprof-9780199938704
</ref><ref name=":0">
Mercer, Jean (2014-07-30). Alternative Psychotherapies: Evaluating Unconventional Mental Health Treatments. Rowman & Littlefield. pp. 17, 210. ISBN 978-1-4422-3492-5 https://books.google.com/books?id=Odo-BAAAQBAJ&dq=morrissey&pg=PA17 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4422-3492-5 as well as https://books.google.com/books?id=Odo-BAAAQBAJ&dq=morrissey&pg=PA17 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4422-3492-5
</ref><ref name=":1">
Young, Caroline; Koopsen, Cyndie (2010-08-15). Spirituality, Health, and Healing: An Integrative Approach. Jones & Bartlett Publishers. pp. 25, 33. ISBN 978-0-7637-7942-9 https://books.google.com/books?id=zd1egJXMCzEC&dq=Morrissey&pg=PA33 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7637-7942-9 as well as https://books.google.com/books?id=zd1egJXMCzEC&dq=Morrissey&pg=PA33 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7637-7942-9
</ref> Različite akademske istraživačke institucije, uključujući Oxford University Press, pozivaju se na knjigu ''New Thought'' Mary Morrissey kao primarni izvor za razumijevanje društvenih i religijskih aspekata pokreta Nove misli.<ref name=":19" /><ref name=":2">
PhD, Sage Bennet (2010-10-06). Wisdom Walk: Nine Practices for Creating Peace and Balance from the World's Spiritual Traditions. New World Library. ISBN 978-1-57731-822-4 https://books.google.com/books?id=dsVgpaNKRNUC&dq=%22New+Thought%22+%22Morrissey%22&pg=PT198 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Library as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-822-4 as well as https://books.google.com/books?id=dsVgpaNKRNUC&dq=%22New+Thought%22+%22Morrissey%22&pg=PT198 https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Library as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-822-4
</ref>
== pozadini ==
Morrisseyina prva knjiga, ''Building Your Field of Dreams,'' uglavnom se bavila novim razmišljanjem i samospoznajom,<ref>
M.S, Tess Keehn (2015-11-19). Alchemical Inheritance: Embracing What Is, Manifesting What Becomes. Balboa Press. ISBN 978-1-5043-4347-3. https://books.google.com/books?id=Z2cTCwAAQBAJ&dq=%22Building+Your+Field+of+Dreams%22&pg=PT130 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/ISBN_(identifier) as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-5043-4347-3
</ref><ref name=":9">
"Religion Book Review: Building Your Field of Dreams". Publishers Weekly. July 1996. Retrieved 2021-10-02. https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10214-7
</ref> dok se njena druga knjiga, ''Ne manje od veličine'', fokusirala na ljudske odnose .<ref name=":112">
"Nonfiction Book Review: NO LESS THAN GREATNESS". Publishers Weekly. 7 August 2001. Retrieved 2021-10-02. https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10653-4
</ref> U svojim knjigama i drugim spisima, Morrissey je uključila izvore iz mnogih religijskih tradicija, uključujući [[Biblija|Bibliju]],<ref name=":112"/> Kurs čuda,<ref name=":112"/> [[Talmud]],<ref name=":17">
Morrissey, Mary (2014-10-24). "What Would You Love?". HuffPost. Retrieved 2021-10-04. https://www.huffpost.com/entry/what-would-you-love_b_6028942
</ref> [[Tao Te Ching|Daudejing]],<ref>
Krause, Wanda (2013). Spiritual Activism: Keys for Personal and Political Success. Red Wheel/Weiser/Conari. ISBN 978-1-61852-068-5.https://books.google.com/books?id=8c8BAgAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT128 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Red_Wheel/Weiser/Conari as well as https://en.wikipedia.org/wiki/ISBN_(identifier) as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-61852-068-5
</ref> i Thoreauove spise,<ref name=":22">Joan Rosenberg mentions Morrissey being her "premier" teacher. See:
Joan Rosenberg mentions Morrissey being her "premier" teacher. See: Joan Rosenberg mentions Morrissey being her "premier" teacher. See: Rosenberg, Joan (2019). 90 Seconds to a Life You Love: How to Turn Difficult Feelings into Rock-Solid Confidence. Hodder & Stoughton. ISBN 978-1-4736-8702-8 https://books.google.com/books?id=UR5lDwAAQBAJ&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PT274 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Hodder_%26_Stoughton as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4736-8702-8 as well as https://books.google.com/books?id=UR5lDwAAQBAJ&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PT274 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Hodder_%26_Stoughton https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4736-8702-8
</ref> između ostalih. Želeći da koherentnije i potpunije predstavi pokret Nove misli, zamolila je vođe unutar pokreta da izraze svoje mišljenje o ključnim elementima vjere Nove misli: zdravlju, prosperitetu, kreativnim nastojanjima, odnosima i duhovnosti. Ona ih je prikupila i uredila u ono što je kasnije postalo njena treća knjiga: ''Nova misao: Praktični spiritualizam'' . Objavio je Penguin 2002. godine, a knjiga je uključivala kratke eseje više od 40 mislilaca Nove misli, s poglavljima koje je napisala sama Mary Morrissey.<ref name=":10">
New Thought by Mary Manin Morrissey: 9781585421428 | PenguinRandomHouse.com: Books". PenguinRandomhouse.com. Retrieved 2021-10-02 https://www.penguinrandomhouse.com/books/288681/new-thought-by-mary-manin-morrissey/ https://www.penguinrandomhouse.com/books/288681/new-thought-by-mary-manin-morrissey/
</ref>
== Sadržaj ==
Knjiga je podijeljena u pet dijelova. Prvi dio, '''zdravlje''', bavi se bolešću i iscjeljenjem. Fokusira se na duhovno iscjeljenje i praksu koncepta jedinstva. Govori o moći kongregacija kao što su [[Crkva|crkve]], [[Džamija|džamije]] i [[Sinagoga|sinagoge]] da pomognu u liječenju zajednica u krizi.
Drugi dio, '''prosperitet''', fokusira se na samospoznaju i piramidu potreba prema Abrahamu Maslowu . Govori o duhovnim aspektima novca i načinima razmjene. Raspravlja o vjerovanjima u teologiju prosperiteta i istražuje ulogu [[svijest]]i .
Treći dio, '''Kreativni napori''', govori o ulozi kreativnosti i inspiracije, metodama mentalne kontrole, spoznaji i načinu primjene metafilozofskih koncepata. Ovaj odjeljak govori o mentalnim procesima i [[:Kategorija:Metafizika uma|metafizici uma]] .
Četvrti dio se fokusira na '''odnose''' . Govori o afinitetu i međuljudskoj privrženosti . Peti i posljednji dio bavi se '''spiritualizmom''' . Ovaj odjeljak istražuje praksu poznavanja "slika Božje" u svakodnevnom životu. Govori o vjeri u natprirodni svijet izvan običnog i vidljivog svijeta, moći ličnog rasta i važnosti potrage za smislom.
== Kritika ==
Ubrzo nakon objavljivanja, knjiga je postala ključni izvor za razumijevanje Nove misli kao međunarodnog pokreta.<ref name=":19"/> U knjizi ''Alternative Psychotherapies'' (Alternative Psychotherapies), autorka Jean Mercer referencirala je Morrisseyjevu knjigu ''New Thought'' kao važan izvor za razumijevanje "odnosa sa duhovnim svijetom".<ref name=":0"/>
U knjizi Jones & Bartlett iz 2009. ''Spiritualism, Health, and Healing: An Integrative Approach'', autori Young i Koopsen naveli su Morrisseyjevu ''novu misao'' kao izvor za razlikovanje između pokreta New Thought i New Age :<blockquote>Nova misao kaže da naše greške naše duše pozivaju na iskustvo kako bismo mogli naučiti lekciju koja će nas dovesti do točke buđenja. Nova misao je inkluzivna, a ne isključiva, i poštuje sve puteve do Boga [. . . ] Nova misao nije samo teologija nego i praksa [. . . ] Nova misao vjeruje da možemo, uz Božju pomoć, izliječiti svoje tijelo i duh (Morrissey, 2002).<ref name=":1"/></blockquote>Dodatne istraživačke knjige, uključujući ''Gurue moderne joge'' iz Oxford University Pressa, navode Morrisseyevu knjigu kao primarni izvor za produbljivanje nečijeg razumijevanja pokreta Nove misli.<ref name=":19"/><ref name=":2"/>
== Reference ==
{{Refspisak}}
7cbyf1450hcc89vz94pxa2l8homkukd
Mary Morrissey
0
492546
3429138
3427254
2022-08-28T11:17:03Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorizacija}}{{Preuređivanje}}{{Wiki}}{{Standardi}}
'''Mary Morrissey''' (rođena 1949.) je američka autorica Nove misli<ref name=":5">"Spiritual Center Offers New Program." ''[[Chicago Tribune]]'', 11 Aug 2011, Page 7</ref><ref>Carter, Andrew. "Walston Committed to Helping People." ''The Marion Star - USA Today Network'', 18 Feb 2020, Page A3</ref> i aktivistica za međunarodno nenasilje .<ref name=":7">"Exploring the Sacred," ''The World'' (Coos Bay, Oregon), 17 Jul 2006, Page 6</ref> Ona je autorica knjige ''Building Your Field of Dreams'', koja opisuje Morrisseyjeve rane životne borbe i lekcije.<ref>
"Religion Book Review: Building Your Field of Dreams by Mary Manin Morrissey, Author Bantam Books $22.95 (282p) ISBN 978-0-553-10214-7". PublishersWeekly.com. Retrieved October 4, 2021 https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10214-7
</ref><ref name=":1">New Perspective'', [[The Sacramento Bee]]'', 5 Jun 1999, Page 2</ref> Ona je također autorica knjige ''Ni manje ni više od veličine,'' o iscjeljivanju odnosa.<ref name=":6">
"No Less Than Greatness by Mary Manin Morrissey | PenguinRandomHouse.com". February 13, 2016. Archived from the original on February 13, 2016. Retrieved October 4, 2021 https://web.archive.org/web/20160213162311/http://www.penguinrandomhouse.com/books/117700/no-less-than-greatness-by-mary-manin-morrissey/9780553379037 as well as http://www.penguinrandomhouse.com/books/117700/no-less-than-greatness-by-mary-manin-morrissey/9780553379037
</ref><ref>
"Nonfiction Book Review: NO LESS THAN GREATNESS: Finding Perfect Love in Imperfect Relationships by Mary Manin Morrissey, Author . Bantam $23.95 (288p) ISBN 978-0-553-10653-4". PublishersWeekly.com. Retrieved October 4, 2021 https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10653-4
</ref> Godine 2002. prikupila je i uredila knjigu ''Nova misao: Praktični Spiritualizam.''<ref>
"New Thought by Mary Manin Morrissey: 9781585421428 | PenguinRandomHouse.com: Books". PenguinRandomhouse.com. Retrieved October 4, 2021 https://www.penguinrandomhouse.com/books/288681/new-thought-by-mary-manin-morrissey/
</ref> Američki pisac Wayne Dyer nazvao ju je "jednom od najvažnijih autora našeg vremena".<ref name=":3">Dyer, Wayne. "Mary Manin Morrissey, Author of Building Your Field of Dreams" ''[[Los Angeles Times|The Los Angeles Times]]'', 13 Mar 1997</ref>
Morrissey je bila aktivna od početka svoje karijere; 1995. suosnivala je Asocijaciju za globalnu novu misao i bila njena prva predsjednica.<ref name=":5"/><ref name=":18">
"AGNT Leadership Council". web.archive.org. Retrieved September 27, 2021 https://web.archive.org/web/20030225112804fw_/http://www.agnt.org/leaders~1.htm#Manin
</ref> Godine 1997. sarađivala je sa unukom [[Mahatma Gandhi|Mahatme Gandija]], Arunom Gandijem, na uspostavljanju ''Međunarodne sezone nenasilja'' .<ref name=":7"/><ref name=":8">https://web.archive.org/web/20030225112804fw_/http://www.agnt.org/leaders~1.htm#Manin</ref> U januaru 2019. godine, ''Sezona nenasilja'' je proslavljena širom svijeta kao prilika da se "zbliže zajednice, osnažujući ih da zamisle i pomognu u stvaranju svijeta bez nasilja".<ref name=":15">
Titus, John and Bev (January 30, 2019). "Season for Nonviolence begins 5th season". Urbana Daily Citizen. Retrieved October 2, 2021 https://www.urbanacitizen.com/news/67441/season-for-nonviolence-begins-5th-season
</ref>
== Rani život ==
Mary Morrissey (izvorno Manin) rođena je u Beavertonu, Oregon, 1949. godine. Kao 16-godišnjakinja bila je potpredsjednica svog razreda. Zatim se zaljubila u studenta i ubrzo ostala trudna.<ref name=":2">"A Minister Explains How New Thought Changed Her Life", ''[[The Gettysburg Times]]'', 16 Jun 1999, Page 8</ref> Par se brzo vjenčao, ali zbog sramote tinejdžerske trudnoće sredinom šezdesetih, Morrissey je izbačen iz srednje škole.<ref name=":2" /> Ubrzo nakon porođaja, smrtno se razboljela od infekcije bubrega, a ljekari su joj prognozirali još šest mjeseci života.<ref name=":2" /><ref>
Mitchell, Mary E. (2014). The Practitioner Handbook for Spiritual Mind Healing. Red Wheel/Weiser/Conari. pp. Chapter 23. ISBN 978-0-917849-34-3 https://books.google.com/books?id=OOWaBgAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT75 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-917849-34-3
</ref> Morrissey je kasnije napisala da je vjerovala da je uzrok njene bolesti samo sramota, jer je "cijelu godinu provela osjećajući se loše zbog sramote koju je nanijela na sebe, svoju školu i svoju porodicu".<ref>New Perspective'', [[The Sacramento Bee]]'', 5 Jun 1999, Page H1</ref> Nakon promjene mišljenja uzrokovane posjetom propovjednika njenom bolničkom krevetu, Morrissey se brzo oporavila.<ref name=":2" /><ref>
Smith, Sandra Lindsey (2014). Life's Garden of Weekly Wisdom. Red Wheel/Weiser/Conari. ISBN 978-0-917849-36-7 https://books.google.com/books?id=p-WaBgAAQBAJ&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PT56 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Red_Wheel/Weiser/Conari as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-917849-36-7
</ref> Počela je proučavati polje Nove misli, koje je tada bilo relativno novo.<ref name=":1"/><ref>"Religion: Minister Explains How 'New Thought' Changed Her Life." ''[[The Citizens' Voice|Citizens' Voice]]'', 29 Mar 2000, Page 23</ref>
== Humanitarni rad i aktivizam ==
Morrissey je postala učiteljica, a 1975. postala je zaređena propovjednica.<ref>
Morrissey, Mary Manin (2002). No Less Than Greatness: The Seven Spiritual Principles That Make Real Love Possible. Random House Publishing Group. ISBN 978-0-553-89694-7 https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-553-89694-7
</ref> Počela je da drži predavanja iz oblasti Nove misli,<ref>Awakened Dreams, ''[[The Desert Sun]]'', 23 Apr 1999, Page 15</ref> duhovnog rasta<ref>"ALTERNATIVE: Rev. Mary Manin Morrissey Talks About Spiritual Growth", ''[[Chicago Tribune]]'', 28 Sep 2001, Page 133</ref> i nenasilja.<ref name=":14">No Less Than Greatness: The Seven Spiritual Principles That Make Real Love, By Mary Manin Morrissey, p. 277</ref> Postala je aktivistica i vođa pokreta Nove misli i pomogla je osnivanje duhovnih centara širom Sjedinjenih Država.<ref>"Where Love Is Left and Lives Are Changed: Spokane Spiritual Center", ''[[The Spokesman-Review]]'', 19 Dec 1998, Page 73</ref> Prema Wayne Dyeru, njena "sposobnost da pronađe zajednički jezik koji se dotiče lično" joj je pomogla da komunicira sa ljudima različitih kultura.<ref>Martin-Burk, Elizabeth. "Spiritual Life Center Counts Down to Planned Workshop" ''The Press-Tribune'' (Roseville, California) 08 Sep 2000, Page 6</ref> Kao aktivna feministkinja u američkom drugom valu feminizma sedamdesetih, Morrissey se pridružila Barbari Marx Hubbard i Jean Houston kako bi osnovali Društvo za univerzalnog čovjeka.<ref>
Hubbard, Barbara Marx (2010). Conscious Evolution: Awakening the Power of Our Social Potential. New World Library. ISBN 978-1-57731-281-9 https://books.google.com/books?id=UBNz9ljRmxkC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA238 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Library as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-281-9
</ref> Kasnije je pozvana da se pridruži Transformacijskom vijeću lidera, koji je osnovao Jack Canfield.<ref>
"Transformational Leadership Council - Member public profile". www.transformationalleadershipcouncil.com. Retrieved October 2, 2021 https://www.transformationalleadershipcouncil.com/Sys/PublicProfile/41845695/4372632
</ref><ref>
Patterson, Michelle (2014). Women Change the World: Noteworthy Women on Cultivating Your Potential and Achieving Success. BenBella Books. p. 101. ISBN 978-1-939529-17-6 https://books.google.com/books?id=xDdcAwAAQBAJ&dq=at+a+transformational&pg=PA101 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/BenBella_Books as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-939529-17-6
</ref>
Mary Morrissey je radila sa [[Dalaj Lama|Dalaj Lamom]] na pitanjima vezanim za globalni pokret nenasilja.<ref>
Kipp, Mastin (2017). Claim Your Power. Hay House. pp. Day 34. ISBN 978-1-4019-4955-6. https://books.google.com/books?id=Mi0zDwAAQBAJ&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PT259 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Hay_House as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4019-4955-6
</ref><ref>
White, Barbara. Golden, Howard (ed.). "Grow Your Dream". Body Mind Spirit. Golden Galleries. October 2012: 9
</ref><ref name=":23">
Morrissey, Mary (January 12, 2017). "What the Dalai Lama Taught Me About Relationships". SUCCESS. Retrieved October 5, 2021 https://www.success.com/what-the-dalai-lama-taught-me-about-relationships/
</ref> Suosnivala je ''Asocijaciju za globalnu novu misao'' 1995. i bila je njena prva predsjednica.<ref name=":5"/><ref name=":18"/> Kao dio svog humanitarnog rada, upoznala je [[Nelson Mandela|Nelsona Mandelu]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]] i kasnije je svom radu dodala njegova učenja o nenasilnom otporu .<ref>
Morrissey, Mary (October 26, 2016). "What My Conversation with Nelson Mandela Taught Me About Finding Purpose Amidst Suffering". HuffPost. Retrieved October 30, 2021 https://www.huffpost.com/entry/what-my-conversation-with_b_12443192
</ref>
Kao aktivistica za međunarodno nenasilje, ona i Arun Gandhi, unuk Mahatme Gandija, osnovali su ''Sezonu za nenasilje'' .<ref name=":7"/><ref name=":8"/> Kao dio svog rada na ''Sezoni nenasilja'', Morrissey je bila pozvana da se obrati [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]], prvo o smanjenju nasilja,<ref name=":14"/> a zatim i o potrebi za međunarodnom agendom za nenasilje.<ref name=":7" /><ref>
Belmessieri, Debbie (2011). Tapping into God: Experiencing the Spiritual Spectrum. BalboaPress. p. 310. ISBN 978-1-4525-3525-8 https://books.google.com/books?id=r62B469M774C&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PA311 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4525-3525-8
</ref> Tokom decenija od svog osnivanja, ''Sezona nenasilja'' je rasla i sada se slavi i predaje širom sveta.<ref>https://www.k-state.edu/nonviolence/Documents/Ways%20to%20practice%20NV/Ways%20to%20practice%20NV1.doc</ref> U januaru 2019. godine, ''Sezona nenasilja'' je proslavljena širom svijeta kako bi se „zbližile zajednice, osnažile ih da zamišljaju i pomognu u stvaranju svijeta bez nasilja“.<ref name=":15"/>
== Centar za obogaćivanje života ==
Morrissey je bila osnivačica Centra za ''obogaćivanje života'' u Oregonu,<ref>
Perkins-Reed, Marcia (April 3, 1996). Thriving in Transition: Effective Living in Times of Change. Simon and Schuster. p. 127. ISBN 978-0-684-81189-5 https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-684-81189-5
</ref> ali su 2004. godine ona i njen tadašnji suprug bankrotirali. Tokom medijskog skandala koji je uslijedio, Morrissey se izvinila što je svoje pratioce navela na "finansijski rizičan put".<ref name=":4">"Former Church Leaders Agree To Federal Settlement", ''[[Albany Democrat-Herald]]'', 7 Apr 2005, Page 7</ref><ref>"Beaverton Church Folds"'', [[The World (Coos Bay)]]'', 6 Aug 2004, Page 5</ref> Preuzela je "punu odgovornost" za situaciju.<ref>
Ardagh, Arjuna (2010). The Translucent Revolution: How People Just Like You Are Waking Up and Changing the World. New World Library. p. 366. ISBN 978-1-57731-808-8 https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Library as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-808-8
</ref> Postigla je nagodbu sa saveznom vladom prema kojoj je morala da vrati 10 miliona dolara duga.<ref name=":4" /> Morrissey se kasnije razvela od muža i radila je narednih 14 godina da otplati svoj dug. Prema Morrisseyju, dug je otplaćen krajem 2018.<ref>
089: Bouncing Back from Massive Setbacks with Mary Morrissey, retrieved October 2, 2021 https://www.youtube.com/watch?v=USMgFrejq6I
</ref>
== Knjige ==
=== ''Building Your Field of Dreams'' (1996) ===
''Glavni članak: Izgradnja vašeg polja snova''
''Izgradnja vašeg polja snova'' opisuje Morrisseyne borbe kao majke tinejdžerke i opisuje njen proces samospoznaje.<ref name=":9">
"Religion Book Review: Building Your Field of Dreams". Publishers Weekly. July 1996. Retrieved October 2, 2021 https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10214-7
</ref> Magazin ''Publishers Weekly'' nazvao je knjigu "iskrenom", ali je i tvrdio da je puna "klišea".<ref name=":9" /> Knjigu je usvojila zajednica za samorazvoj ; Wayne Dyer je napisao da knjiga "osvjetljava"<ref name=":12">
Morrissey, Mary Manin (1997). Building Your Field of Dreams. Random House Publishing Group. p. 288. ISBN 978-0-553-37814-6 https://books.google.com/books?id=u8HcVh2CZMMC&q=%22field+of+dreams%22+%22morrissey%22 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-553-37814-6
</ref>, a autor Gay Hendricks nazvao je knjigu "izvorom duhovne mudrosti".<ref name=":12" /> Knjiga je postala popularna<ref name=":10">
"New Thought by Mary Manin Morrissey: 9781585421428 | PenguinRandomHouse.com: Books". PenguinRandomhouse.com. Retrieved October 2, 2021 https://www.penguinrandomhouse.com/books/288681/new-thought-by-mary-manin-morrissey/
</ref> i korištena je kao udžbenik širom Sjedinjenih Država.<ref>See ''[[The Kansas City Star]]'', 23 May 1998, Page 61, "Rev. Mary Omwake Speaking Using The Book 'Building Your Field of Dreams'"</ref><ref>Mary Morrissey: Fulfilling Your Dreams, ''[[Los Angeles Times|The Los Angeles Times]],'' 6 Nov 1997, Page 24</ref><ref>"An Adventure in Spirit", ''[[The Kansas City Star]]'', 2 May 1998, Page 63</ref><ref name=":0">"The Spirit of Joy," [[LA Weekly]], 17 Apr 1997, Page 60, "the most powerful spiritual voices in the New Thought Movement."</ref> Časopis ''Peninsula Daily News'' nazvao je knjigu "metafizičkim klasikom".<ref>
Douglas-Smith, Pam. "Living End: Cultivating Blessings". Peninsula Daily News Magazine: Living on the Peninsula. September 2016: 38.
</ref> U svojoj knjizi ''The Art of Being'', autor Dennis Merrit navodi ''Building Your Field of Dreams'' među preporučenim štivom za čitaoce zainteresirane za meditaciju svijesti .<ref name=":21">
Jones, Dennis Merritt (2008). The Art of Being: 101 Ways to Practice Purpose in Your Life. Penguin. ISBN 978-1-4406-3575-5 https://books.google.com/books?id=XOy9jODD3IYC&dq=Mary+manin+morrissey+1949&pg=PT226 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-3575-5
</ref> Autorka Tess Keehn piše u svojoj knjizi ''Alhemijsko naslijeđe'' da je ''izgradnja vašeg polja snova'' bila ključna za pomoć u stvaranju ploča za vizije.<ref>
M.S, Tess Keehn (November 19, 2015). Alchemical Inheritance: Embracing What Is, Manifesting What Becomes. Balboa Press. ISBN 978-1-5043-4347-3 https://books.google.com/books?id=Z2cTCwAAQBAJ&dq=%22Building+Your+Field+of+Dreams%22&pg=PT130 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-5043-4347-3
</ref> Autor Sage Bennet citira, u ''A Wisdom Walk'', Morrisseyevu knjigu ''Building Your Field of Dreams'' kao izvor za učenje o novom razmišljanju.<ref>
PhD, Sage Bennet (2010). Wisdom Walk: Nine Practices for Creating Peace and Balance from the World's Spiritual Traditions. New World Library. pp. Chapter 8. ISBN 978-1-57731-822-4 https://books.google.com/books?id=dsVgpaNKRNUC&dq=%22Building+Your+Field+of+Dreams%22&pg=PT198 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Library as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-822-4
</ref> U okviru žanra, stekla je međunarodnu slavu,<ref>
Lamothe, Denise (2002). The Taming of the Chew: A Holistic Guide to Stopping Compulsive Eating. Penguin. pp. Reading List Section. ISBN 978-1-4406-5101-4 https://books.google.com/books?id=I_43SDENrk4C&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT145 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-5101-4
</ref> a njena španjolska verzija se čak 25 godina nakon objavljivanja smatra jednom od glavnih knjiga u oblasti spiritualizma.<ref>
"10 libros que conseguirán que tu vida sea como tú siempre quisiste". elconfidencial.com (in Spanish). July 9, 2016. Retrieved October 2, 2021. https://www.elconfidencial.com/alma-corazon-vida/2016-07-09/libros-exito-en-la-vida_1230079/
</ref><ref>
F, J. (May 24, 2019). "Diez libros que conseguirán que tu vida sea como soñaste". Levante-EMV (in Spanish). Retrieved October 2, 2021 https://www.levante-emv.com/cultura/2019/05/24/diez-libros-conseguiran-vida-sea-13978319.html
</ref>
=== ''Ništa manje od veličine'' (2001) ===
''Glavni članak: Ne manje od veličine''
Veze su često bile u središtu učenja Mary Morrissey, govoreći o napetosti između muškosti i ženstvenosti.<ref>
In his book, Friendship with God, author Neale Donald Walsch states that Morrissey's teachings opened his eyes to toxic masculinity. Walsch, Neale Donald (2002). Friendship with God: An Uncommon Dialogue. Penguin. ISBN 978-1-101-65945-8 https://books.google.com/books?id=ok2DU4LEhhMC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT173 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-101-65945-8
</ref> Tokom godina pisala je članke i kolumne za razne novine i časopise, često se fokusirajući na odnose iz duhovne perspektive.<ref name=":23"/><ref name=":16">
"The Real Reason Some People Just Can't Find Love". YourTango. February 16, 2017. Retrieved October 2, 2021 https://www.yourtango.com/experts/mary-morrissey/3-steps-changing-your-relationship-destiny
</ref><ref name=":17">
Morrissey, Mary (October 24, 2014). "What Would You Love?". HuffPost. Retrieved October 4, 2021 https://www.huffpost.com/entry/what-would-you-love_b_6028942
</ref> U svojoj knjizi ''Ne manje od veličine'' : ''Pronalaženje savršene ljubavi u nesavršenim vezama'', Morrissey se prvenstveno bavila izgradnjom odnosa. Magazin ''Publishers Weekly'' je napisao da je knjiga ponekad "suvišna", ali je primijetio da bi Morrisseyjevo pripovijedanje "dopalo mnogim poklonicima žanra duhovne samopomoći".<ref name=":11">
"Nonfiction Book Review: NO LESS THAN GREATNESS". Publishers Weekly. August 7, 2001. Retrieved October 2, 2021 https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10653-4
</ref> Knjiga je korištena kao nastavno sredstvo na međunarodnom nivou.<ref>
Carter, Andrew. "Aces of Trades: Walston helping people through life coaching". The Marion Star. Retrieved October 2, 2021 https://www.marionstar.com/story/news/2020/02/18/aces-trades-amy-walston-helps-people-through-life-coaching/4784458002/
</ref><ref>"No Less Than Greatness By Mary Morrissey", ''[[Times Colonist]]'' (Victoria, British Columbia, Canada), 11 Jan 2003, Page 44</ref> Autor Gary Zukav nazvao je knjigu "praktičnom i inspirativnom",<ref name=":13">
Morrissey, Mary Manin (August 27, 2002). No Less Than Greatness: The Seven Spiritual Principles That Make Real Love Possible. Random House Publishing Group. p. 279. ISBN 978-0-553-89694-7 https://books.google.com/books?id=jJ80FmO_8BwC&dq=%22ordained+minister%22+%22morrissey%22&pg=PA277 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-553-89694-7
</ref> a autorka Marianne Williamson je napisala da knjiga "treba biti pratilac svakog para."<ref>
Malinowski, Bronislaw; Morrissey, Mary Manin (August 27, 2002). No Less Than Greatness. Bantam Books. ISBN 978-5-551-12057-5https://books.google.com/books?id=V6MtAQAACAAJ as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-5-551-12057-5
</ref> Robert LaCrosse je naveo ništa ''manje od veličine'' kao preporučeni izvor u svojoj knjizi ''Učenje od razvoda'' .<ref>
Coates, Christie; LaCrosse, Robert (November 10, 2003). Learning From Divorce: How to Take Responsibility, Stop the Blame, and Move On. John Wiley & Sons. p. 248. ISBN 978-0-7879-7193-9 https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7879-7193-9
</ref> Autor Dennis Jones preporučio je ''Ne manje od veličine'' u svojoj knjizi ''The Art of Being iz 2008.''<ref name=":21"/> Neale Donald Walsch, u svojoj knjizi ''Tomorrow's God'', preporučio je "čitalačku zabavu" koja je uključivala ''Ništa manje od veličine'' među ostalim ključnim knjigama ovog žanra.<ref>
Walsch, Neale Donald (January 4, 2005). Tomorrow's God: Our Greatest Spiritual Challenge. Simon and Schuster. p. 230. ISBN 978-0-7434-6304-1 https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7434-6304-1
</ref>
=== Nova misao: praktični spiritualizam (2002) ===
''Glavni članak: Nova misao: praktični spiritualizam''
Morrissey je svojim učenjima dodala izvore iz Biblije,<ref name=":11"/> Kurs čuda,<ref name=":11" /> [[Talmud]],<ref name=":17"/> [[Tao Te Ching|Dowager]],<ref>
Krause, Wanda (2013). Spiritual Activism: Keys for Personal and Political Success. Red Wheel/Weiser/Conari. ISBN 978-1-61852-068-5 https://books.google.com/books?id=8c8BAgAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT128 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Red_Wheel/Weiser/Conari as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-61852-068-5
</ref> Henry David Thoreau<ref name=":22">Joan Rosenberg mentions Morrissey being her "premier" teacher. See:
Joan Rosenberg mentions Morrissey being her "premier" teacher. See: Rosenberg, Joan (2019). 90 Seconds to a Life You Love: How to Turn Difficult Feelings into Rock-Solid Confidence. Hodder & Stoughton. ISBN 978-1-4736-8702-8 https://books.google.com/books?id=UR5lDwAAQBAJ&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PT274 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Hodder_%26_Stoughton as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4736-8702-8
</ref> i druge. Želeći da koherentnije predstavi pokret Nove misli, prikupila je i uredila knjigu ''Nova misao: Praktični Spiritualizam'' . Knjiga koju je objavio Penguin 2002. godine, sadrži kratke eseje oko 40 vođa Nove misli.<ref name=":10"/> Knjiga je postala izvor za akademska istraživanja: u knjizi ''Alternative Psychotherapies'', Jean Mercer ju je opisao kao ključni izvor za razumijevanje "odnosa s duhovnim svijetom".<ref>
Mercer, Jean (July 30, 2014). Alternative Psychotherapies: Evaluating Unconventional Mental Health Treatments. Rowman & Littlefield. pp. 17, 210. ISBN 978-1-4422-3492-5 https://books.google.com/books?id=Odo-BAAAQBAJ&dq=morrissey&pg=PA17 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4422-3492-5
</ref> U knjizi Jones & Bartlett iz 2009. ''Spiritualism, Health, and Healing: An Integrative Approach'', autori Young i Koopsen naveli su Morrisseyevu knjigu kao izvor za razlikovanje između pokreta New Thought i New Age, tvrdeći da "Nova misao nije New Age " i citirajući Morrisseyevu knjigu.<ref>
Young, Caroline; Koopsen, Cyndie (August 15, 2010). Spirituality, Health, and Healing: An Integrative Approach. Jones & Bartlett Publishers. pp. 25, 33. ISBN 978-0-7637-7942-9 https://books.google.com/books?id=zd1egJXMCzEC&dq=Morrissey&pg=PA33 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7637-7942-9
</ref> ''Gurui moderne joge'' sa Oxford University Press -a, pozivaju se na Morrisseyevu knjigu ''Nova misao'' kao glavni izvor za produbljivanje nečijeg razumijevanja pokreta Nove misli.<ref name=":19">
Singleton, Mark; Goldberg, Ellen, eds. (2013). Gurus of Modern Yoga. New York: Oxford University Press. pp. 67, 77 https://oxford.universitypressscholarship.com/view/10.1093/acprof:oso/9780199938704.001.0001/acprof-9780199938704
</ref><ref>
PhD, Sage Bennet (October 6, 2010). Wisdom Walk: Nine Practices for Creating Peace and Balance from the World's Spiritual Traditions. New World Library. ISBN 978-1-57731-822-4 https://books.google.com/books?id=dsVgpaNKRNUC&dq=%22New+Thought%22+%22Morrissey%22&pg=PT198 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-822-4
</ref>
=== Ostali radovi ===
Tokom decenija Mary Morrissey je pisala članke i kolumne za novine,<ref>''New Age: The Journal for Holistic Living'', Volume 18, 2001</ref> časopise,<ref name=":16"/><ref name=":17"/> i knjige.<ref>
Trudel, John D.; Ungson, Gerardo R. (September 28, 1998). Engines Of Prosperity: Templates For The Information Age. World Scientific. pp. 387, note 6. ISBN 978-1-78326-242-7 https://books.google.com/books?id=Ev-3CgAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA387 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-78326-242-7
</ref><ref name=":202">
Allenbaugh, Kay (May 11, 2000). Chocolate Para El Alma de la Mujer: 77 Relatos Para Nutrir Su Espiritu Y Reconfortar Su Corazon (in Spanish). Simon and Schuster. ISBN 978-0-684-87083-0 https://books.google.com/books?id=wrHRa39DskwC&q=%22mary+manin+Morrissey%22 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-684-87083-0
</ref> Ovo uključuje redovno pojavljivanje u časopisu " ''Success"'' .<ref name=":23"/><ref>
Morrissey, Mary. "Mary Morrissey, Author at SUCCESS". SUCCESS. Retrieved October 5, 2021 https://www.success.com/author/mary-morrissey/
</ref> Citati preuzeti iz njenih knjiga objavljeni su u međunarodnim časopisima,<ref>"Mary Morrissey", [[Miami Herald|''The Miami Herald'']], 19 Jan 2007, Page 171</ref><ref>
Murray, Josey (July 20, 2021). "This Beyoncé Quote Is Exactly What You Need To Move On". Women's Health. Retrieved October 2, 2021 https://www.womenshealthmag.com/relationships/a36982030/moving-on-quotes/
</ref> kao iu knjigama.<ref>
Chang, Larry (2006). Wisdom for the Soul: Five Millennia of Prescriptions for Spiritual Healing. Gnosophia Publishers. p. 256. ISBN 978-0-9773391-0-5 https://books.google.com/books?id=-T3QhPjIxhIC&dq=Mary+manin+morrissey+1949&pg=PA255 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-9773391-0-5
</ref><ref>
Robinson, Lynn A. (January 1, 2009). Compass of the Soul: 52 Ways Intuition Can Guide You to the Life of Your Dreams. Andrews McMeel Publishing/Simon & Schuster. ISBN 978-0-7407-8678-5https://books.google.com/books?id=3TSbQVs3VFMC&q=%22mary+manin+Morrissey%22 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Andrews_McMeel_Publishing as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Simon_%26_Schuster as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7407-8678-5
</ref> Reference i citati iz njenih učenja pojavljuju se u knjigama za samopomoć,<ref>
Friesen, Tracy (2014). Ride the Waves - Volume II. Hay House. p. 284. ISBN 978-1-4525-2249-4 https://books.google.com/books?id=HRreBQAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA284 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4525-2249-4
</ref><ref>
Norville, Deborah (2009). The Power of Respect: Benefit from the Most Forgotten Element of Success. Thomas Nelson (publisher). p. 59. ISBN 978-1-4185-8629-4 https://books.google.com/books?id=Skt9oYkcRrsC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA59 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4185-8629-4
</ref><ref>
Fishel, Ruth (2010). Change Almost Anything in 21 Days: Recharge Your Life with the Power of Over 500 Affirmations. Simon and Schuster. ISBN 978-0-7573-9989-3 https://books.google.com/books?id=hrKXDwAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT151 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7573-9989-3
</ref> knjigama o kršćanskim učenjima,<ref>
MA, Ron Price (2020). Play Nice in Your Sandbox at Church. Morgan James Publishing. ISBN 978-1-64279-986-6 https://books.google.com/books?id=lgf1DwAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT56 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Morgan_James_Publishing as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-64279-986-6
</ref><ref>
Gugliotti, Nick (2006). I Had Other Plans, Lord: How God Turns Pain Into Power. David C. Cook. p. 33. ISBN 978-0-7814-4304-3 https://books.google.com/books?id=cm9NpQ-W8H8C&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA33 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/David_C._Cook as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7814-4304-3
</ref><ref>
Sweet, Leonard (2012). I Am a Follower: The Way, Truth, and Life of Following Jesus. Thomas Nelson. ISBN 978-0-8499-4916-6 https://books.google.com/books?id=sysyntmd6swC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA283 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Thomas_Nelson_(publisher) as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-8499-4916-6
</ref> knjigama o osnaživanju,<ref>
Allenbaugh, Kay (2012). Chocolate for a Woman's Soul: 77 Stories to Feed Your Spirit and Warm Your Heart. Simon and Schuster. p. 172. ISBN 978-1-4767-1452-3 https://books.google.com/books?id=UTReJ60rnq0C&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA172 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4767-1452-3
</ref><ref>
Beck, Meryl Hershey (2012). Stop Eating Your Heart Out: The 21-Day Program to Free Yourself from Emotional Eating. Red Wheel/Weiser/Conari. p. 171. ISBN 978-1-57324-545-6 https://books.google.com/books?id=OKZ8AwAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA171 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Red_Wheel/Weiser/Conari as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57324-545-6
</ref><ref>
Allenbaugh, Kay (2007). Chocolate for a Teen's Spirit: Inspiring Stories for Young Women About Hope, Strength, and Wisdom. Simon and Schuster. p. 56. ISBN 978-0-7432-3385-9 https://books.google.com/books?id=PZqyb5gs2tAC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA56 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7432-3385-9
</ref> nalazima profesija,<ref>
Toms, Michael; Toms, Justine (March 23, 1999). True Work: Doing What You Love and Loving What You Do. Harmony/Penguin Random House. ISBN 978-0-609-60566-0 https://books.google.com/books?id=asIIg0gA6tUC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT16 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-609-60566-0
</ref><ref>
Robinson, Lynn A. (December 3, 2012). Divine Intuition: Your Inner Guide to Purpose, Peace, and Prosperity. John Wiley & Sons. ISBN 978-1-118-23852-3 https://books.google.com/books?id=JpHeCAze2UgC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT144 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-118-23852-3
</ref> i sreća .<ref>
Klein, Allen (October 9, 2012). The Art of Living Joyfully: How to be Happier Every Day of the Year. Simon and Schuster. ISBN 978-1-936740-28-4 https://books.google.com/books?id=cWLI_HNfeGQC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT127 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-936740-28-4
</ref><ref>
Klein, Allen (2015). You Can't Ruin My Day. Cleis Press. p. 37. ISBN 978-1-63228-022-0 https://books.google.com/books?id=3oSyCQAAQBAJ&q=%22mary+manin+Morrissey%22 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Cleis_Press as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-63228-022-0
</ref> Simon & Schusterova serija Poultry Brodge for the Soul često počinje poglavlja njenih učenja.<ref>
Canfield, Jack; Hansen, Mark Victor (2012). Chicken Soup for the Soul Children with Special Needs: Stories of Love and Understanding for Those Who Care for Children with Disabilities. Simon and Schuster. ISBN 978-1-4532-7582-5 https://books.google.com/books?id=sRIrGvzBtDIC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT70 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4532-7582-5
</ref><ref>
Canfield, Jack; Hansen, Mark Victor; Newmark, Amy (2013). Chicken Soup for the Soul: Miraculous Messages from Heaven: 101 Stories of Eternal Love, Powerful Connections, and Divine Signs from Beyond. Simon and Schuster. p. 157. ISBN 978-1-61159-228-3 https://books.google.com/books?id=hJlVcj8_cv4C&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA157 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-61159-228-3
</ref>
Kao autoritet unutar pokreta Nove misli,<ref>She is among the authors thanked by the Hendricks for having "been with uson our incredible journey":
She is among the authors thanked by the Hendricks for having "been with uson our incredible journey": Hendricks, Gay; Hendricks, Kathlyn (2009). The Conscious Heart: Seven Soul-Choices That Create Your Relationship Destiny. Random House Publishing Group. pp. xi. ISBN 978-0-307-57308-7 https://books.google.com/books?id=CnNCDABzWn0C&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PR11 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-307-57308-7
</ref> pripisuje joj se da je inspiracija za pisanje nekoliko knjiga, uključujući ''The Conscious Heart,<ref>Morrissey is among a few figures thanked by Dennis Merritt Jones for having "inspired" and "encouraged" him to write the book:
Morrissey is among a few figures thanked by Dennis Merritt Jones for having "inspired" and "encouraged" him to write the book: Jones, Dennis Merritt (April 17, 2008). The Art of Being: 101 Ways to Practice Purpose in Your Life. Penguin. ISBN 978-1-4406-3575-5 https://books.google.com/books?id=XOy9jODD3IYC&dq=Mary+manin+morrissey+1949&pg=PT226 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-3575-5
</ref>'' ''The Art of Being,<ref>Morrissey is mentioned by author Susyn Reeve among the sources to have given her "the encouragement and the tools" that eventually led to the writing of
'The Inspired Life'. See:
Morrissey is mentioned by author Susyn Reeve among the sources to have given her "the encouragement and the tools" that eventually led to the writing of 'The Inspired Life'. See: Reeve, Susyn (October 11, 2011). The Inspired Life: Unleashing Your Mind's Capacity for Joy. Simon and Schuster. ISBN 978-1-936740-07-9 https://books.google.com/books?id=evG41-AGLqYC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT25 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-936740-07-9
</ref>'' ''The Inspired Vivio,<ref>Author Justine Toms mentions Morrissey's teaching twice in her book 'Small Pleasures', having taught her principles that assisted in her work in 'New Dimensions' and subsequently led to the writing of the book. See:
Author Justine Toms mentions Morrissey's teaching twice in her book 'Small Pleasures', having taught her principles that assisted in her work in 'New Dimensions' and subsequently led to the writing of the book. See:oms, Justine (August 28, 2008). Small Pleasures: Finding Grace in a Chaotic World. Hampton Roads Publishing. ISBN 978-1-61283-026-1 https://books.google.com/books?id=ACx3Rb1xLFgC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT78 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Hampton_Roads_Publishing as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-61283-026-1
</ref>'' ''Mala zadovoljstva'', ''<ref>Author Todd Michael mentioned Morrissey's help in bringing the book 'The Twelve Conditions of a Miracle' to the "attention of thousands". See:
Author Todd Michael mentioned Morrissey's help in bringing the book 'The Twelve Conditions of a Miracle' to the "attention of thousands". See: Michael, Todd (2008). The Twelve Conditions of a Miracle: The Miracle Worker's Handbook. Penguin. ISBN 978-1-4406-3851-0 https://books.google.com/books?id=RZs-6JdBGGMC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT138 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-3851-0
</ref>'' ''Dvadeset uslova za čudo,''<ref>
Bloch, Douglas (2009). Healing from Depression. Nicolas-Hays. pp. Morrissey's teachings are mentioned eight times in the book. ISBN 978-0-89254-596-4 https://books.google.com/books?id=DBjqCu3HikYC&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PT100 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-89254-596-4
</ref> ''Iscjeljenje od depresije'',<ref>
Rosenberg, Joan I.; Ph.D. "How to Live a Life by Design". Live Happy Magazine. Retrieved October 5, 2021 https://www.livehappy.com/self/how-live-life-design
</ref> ''Pozitivna energija,''<ref>Steven B. Heird writes of Morrissey being one of four "mentors" that helped him in his spiritual journey, offering a "special thank you." See: Steven B.
Steven B. Heird writes of Morrissey being one of four "mentors" that helped him in his spiritual journey, offering a "special thank you." See: Steven B. Heird, Steven B. (2015). To Hell and Back: A Surgeon's Story of Addiction: 12 Prescriptions for Awareness. Morgan James Publishing. pp. xiii. ISBN 978-1-63047-234-4 https://books.google.com/books?id=2rTFAwAAQBAJ&q=%22mary+morrissey%22 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Morgan_James_Publishing as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-63047-234-4
</ref> ''Devedeset sekundi za život koji volite'',<ref name=":22"/><ref>
Waller, Keith. "News Briefs". Natural Awakenings. March 2012 (Grand Strand Edition): 5–6. Mary Morrissey [...] one of the elite teachers in the human potential movement
</ref> ''Do pakla i nazad,''<ref>Author Judith Orloff thanks Morrissey, among others, in the Acknowledgements section in her book 'Positive Energy'. See:
Author Judith Orloff thanks Morrissey, among others, in the Acknowledgements section in her book 'Positive Energy'. See: Orloff, Judith (2004). Positive Energy: 10 Extraordinary Prescriptions for Transforming Fatigue, Stress, and Fear into Vibrance, Strength, and Love. Random House. pp. VIII. ISBN 978-1-4000-5452-7 https://books.google.com/books?id=vrG5-314vY0C&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PR8 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Random_House as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4000-5452-7
</ref> i drugi.<ref>
Orloff, Judith (June 14, 2016). Vindecarea intuitivă. Ghid practic. Sănătate fizică, emoțională și sexuală în 5 pași (in Romanian). Elefant Online. ISBN 978-606-8309-53-8 https://books.google.com/books?id=-EKTDwAAQBAJ&dq=morrissey&pg=PT8 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-606-8309-53-8
</ref> Njeno vješto pisanje učinilo ju je, prema knjizi Alana Cohena ''Deal with Prayer,'' "jednom od najcjenjenijih propovjednika u pokretu Nove misli".<ref>
Cohen, Alan (1999). Handle With Prayer. Hay House, Inc. p. 115. ISBN 978-1-4019-2991-6 https://books.google.com/books?id=gw41nzVJyOwC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA115 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4019-2991-6
</ref> Njena učenja su se pojavila u knjigama širom svijeta.<ref>
LEVINE, MARGIE (2006). SUPERAR EL CANCER: Un programa para afrontar un diagnóstico de cáncer (in Spanish). Editorial AMAT. p. 156. ISBN 978-84-9735-253-6 https://books.google.com/books?id=Xiv0HRaMS2QC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA156 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-84-9735-253-6
</ref><ref>
Lichtenstein, Demian; Aziz, Shajen Joy (October 2, 2012). The gift: ontdek waarom je hier bent (in Dutch). Unieboek | Het Spectrum. ISBN 978-90-00-31870-4 https://books.google.com/books?id=1TFHqmZj1IIC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT194 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-90-00-31870-4
</ref> Posebnu slavu stekla je [[Rusija|u Rusiji]],<ref>
Macdonald, Richard. The 7 Bad habits (in Indonesian). PT Mizan Publika. p. 45. ISBN 978-979-1140-90-4 https://books.google.com/books?id=q0gia-dRzvoC&dq=Mary+manin+morrissey+1949&pg=PA45 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-979-1140-90-4
</ref><ref>
"Когда я начал наблюдать за собой". ru.psychologyinstructor.com (in Russian). September 28, 2018. Retrieved October 6, 2021 https://ru.psychologyinstructor.com/kogda-ya-nachal-nablyudat-za-soboy/
</ref> i takođe na [[Daleki istok|Dalekom istoku]], gde su njena učenja predavana u [[Indonezija|Indoneziji]]<ref>
Svoboda, Martin. "Мэри Манин Моррисси цитаты | Цитаты известных личностей". Ru.citaty.net (in Russian). Retrieved October 6, 2021 http://ru.citaty.net/avtory/meri-manin-morrissi/
</ref> i [[Kina|Kini]] .<ref>
PhD), 瓊恩·羅森伯格博士(Joan I. Rosenberg, (June 11, 2021). 黃金90秒情緒更新:頂尖心理學家教你面對情緒浪潮,化不愉快為真正的自由與力量 (in Chinese (Taiwan)). 三采文化股份有限公司. ISBN 978-957-658-593-7 https://books.google.com/books?id=HyE3EAAAQBAJ&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PT72 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-957-658-593-7
</ref><ref>
"26 Quotes of Faith". World Psychology (in Chinese) https://zh.psy.co/26-2.html
</ref>
== Medijski nastupi ==
Na radiju, Mary Morrissoy je htela da koristi emitovanje kako bi „napravila razliku u svetu“.<ref>Quarles, Crystal. "A Spiritual Coach Making a Difference In The World Through Radio." ''[[Pensacola News Journal]]'', 24 Feb 2008, Page 41</ref> Morrisseyjevi radijski programi emitirani su na međunarodnom nivou.<ref name=":2"/><ref>
"Mary Manin Morrissey". Unity Online Radio. Retrieved October 2, 2021 https://www.unityonlineradio.org/spirituality-today/mary-manin-morrissey
</ref><ref>[[The Honolulu Advertiser]], 18 Aug 2000, Page 51</ref> Autorica je audio programa, uključujući ''The Eleven Forgotten Laws'' sa Bobom Proctorom.<ref>http://thesgrsite.com/universallawofattraction/bobproctor/11-forgotten-laws-by-bob-proctor-and-mary-morrissey-free-download/</ref> Na televiziji se pojavio dvosatni televizijski specijal PBS -a: ''Building Dreams'', koji je adaptiran iz njene knjige ''Building Your Field of Dreams'' .<ref>''[[Corvallis Gazette-Times]]'', 5 Dec 1999, Page 94</ref><ref>
"Mary Manin Morrissey | Penguin Random House". PenguinRandomhouse.com. Retrieved October 2, 2021 https://www.penguinrandomhouse.com/authors/21339/mary-manin-morrissey
</ref> Njeni brojni specijalni programi na PBS-u su se emitovali sve do 2000-ih.<ref>''[[The News Journal]]'' (Wilmington, Delaware), 6 Aug 2000, Page 136</ref> Njeni televizijski programi su se pojavljivali na raznim kanalima, uključujući televizijske stanice povezane s NBC- om,<ref name=":3" /> i, sa pojavom interneta, na web stranici za emitovanje Gaia.<ref>
"Living in Balance - Season 1 - Episode113: No Less Than Greatness (Mary Manin Morrissey)". www.thetvdb.com. Retrieved October 2, 2021 https://www.thetvdb.com/series/living-in-balance/episodes/7702128
</ref>
U bioskopu, Morrissey je bila rani zagovornik duhovne kinematografije,<ref>
Simon, Stephen; Hendricks, Gay (2005). Spiritual Cinema: A Guide to Movies that Inspire, Heal and Empower Your Life. Hay House, Inc. ISBN 978-1-4019-3286-2 https://books.google.com/books?id=5xtnDwAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT64 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4019-3286-2
</ref> i tokom godina se pojavila u mnogim dokumentarnim filmovima o toj oblasti. Godine 2005. pojavila se u ''The Moses Code'' .<ref>
"The Moses Code :: Featured". March 6, 2008. Archived from the original on March 6, 2008. Retrieved October 2, 2021 https://web.archive.org/web/20080306015317/http://www.themosescode.com/index.php?p=Featured
</ref><ref>
The Moses Code - Beyond The Secret - (Full Version), retrieved October 2, 2021 https://www.youtube.com/watch?v=suMSGutjhcM
</ref><ref>
Hunter, Jeanette (2014). Seasons of Joy: My Spiritual Journey to Self Discovery. Hay House. ISBN 978-1-4525-1681-3 https://books.google.com/books?id=7B1ZBQAAQBAJ&dq=themosescode+morrissey&pg=PT89 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Hay_House as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4525-1681-3
</ref> Godine 2007. pojavila se zajedno s Eckhartom Tolleom na ''Živim svjetlima'',<ref>
"Living Luminaries Movie Official Page". Living Luminaries Movie Official Page. Retrieved October 2, 2021 https://livingluminaries.com/
</ref><ref>
Living Luminaries: On the Serious Business of Happiness (2007) - IMDb, retrieved October 2, 2021 https://www.imdb.com/title/tt0447431/fullcredits
</ref> film je kasnije prepoznat među najboljim duhovnim dokumentarcima.<ref>
Redacción (March 4, 2019). "50 PELÍCULAS Y DOCUMENTALES PARA ABRIR LA CONCIENCIA". EcoPortal.net (in Spanish). Retrieved October 2, 2021 https://www.ecoportal.net/paises/internacionales/50-peliculas-para-abrir-la-conciencia/
</ref> Godine 2009. sudjelovala je u filmu ''Beyond the Secret,'' zajedno sa Les Brownom.<ref>
Beyond the Secret (2009) - IMDb, retrieved October 27, 2021 https://www.imdb.com/title/tt12988024/fullcredits
</ref> 2010. godine pojavila se u filmu " ''Otkrijte dar"'' zajedno sa [[Dalaj Lama|Dalaj Lamom]] .<ref>
"Mary Manin Morrissey - Discover The Gift". Retrieved October 2, 2021 https://discoverthegift.com/our-speakers/mary-manin-morrissey/
</ref><ref>
Discover the Gift (2010) - IMDb, retrieved October 2, 2021 https://www.imdb.com/title/tt1445206/fullcredits
</ref> Iste godine pojavila se i u filmu ''La Ena Pezo.''<ref>
Demaine, Lisa (August 6, 2015), The Inner Weigh (Documentary), Powerful Entertainment, The Inner Weigh, retrieved October 27, 2021 https://www.imdb.com/title/tt1701971/
</ref> Godine 2014. pojavila se u filmu ''Sacred Journey of the Heart'',<ref>
"Sacred Journey of the Heart - Movie". The Sopris Sun. Retrieved October 2, 2021 https://www.soprissun.com/event/sacred-journey-of-the-heart-movie/
</ref><ref>
Sacred Journey of the Heart, retrieved October 2, 2021 https://www.gaia.com/video/sacred-journey-heart
</ref> koji je osvojio nagradu za kategoriju ''najboljeg filma'' na Međunarodnom filmskom festivalu za okoliš, zdravlje i kulturu.<ref>
"Winners - International Film Festival Environment, Health, and Culture". internationalfilmfestivals.org. Retrieved October 2, 2021 http://internationalfilmfestivals.org/EHC/2014/winners_2014.htm
</ref>
Njen TEDx govor iz 2016. godine, ''Skriveni kod za transformaciju snova u stvarnost,'' prikupio je preko milion pregleda [[YouTube|na YouTube-u]] .<ref>
The Hidden Code For Transforming Dreams Into Reality | Mary Morrissey | TEDxWilmingtonWomen, retrieved October 2, 2021 https://www.youtube.com/watch?v=UPoTsudFF4Y
</ref>
== Kritika ==
U svojoj knjizi ''Shadow Medicine: Placebo u konvencionalnim i alternativnim terapijama,'' John S. Haller upozorava da se alternativni pristupi medicini, poput onih Mary Morrissey, ne bi trebali smatrati zamjenom za konvencionalnu medicinu.<ref>John Haller noted that Morrissey was considered a "celebrity healer" whose advice is sometimes to "replace conventional medicine." See:
John Haller noted that Morrissey was considered a "celebrity healer" whose advice is sometimes to "replace conventional medicine." See: Haller Jr, John S. (2014). Shadow Medicine: The Placebo in Conventional and Alternative Therapies. Columbia University Press. pp. xviii. ISBN 978-0-231-53770-4 https://books.google.com/books?id=_nfeAwAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PR18 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-231-53770-4
</ref>
== Bibliografija ==
* ''Izgradite svoje polje snova'', Mary Morrissey, Random House, 1996.<nowiki>ISBN 978-0-553-10214-7</nowiki>
* ''Ništa manje od veličine'', Mary Morrissey, Random House, 2001.<nowiki>ISBN 978-0-553-10653-4</nowiki><ref>"You Can Change Your Life." ''[[The Sacramento Bee]]'', 27 Jan 2002, Page 293</ref>
* ''Nova misao: Praktični Spiritualizam'', Mary Morrissey (urednica), Penguin, 2002.<nowiki>ISBN 978-1-58542-142-8</nowiki>
* ''Leadership from the Dark,'' Mary Murray Shelton, Mary Morrissey (predgovor), Putnam/Penguin, 2002.<nowiki>ISBN 978-1-58542-003-2</nowiki>
* ''Otkrijte dar'', Shajen Joy Aziz, Mary Morrissey (suradnik), Ebury Publishing, 2010.<nowiki>ISBN 978-1-4464-8936-9</nowiki>
* Žene duha, Katherine Martin, Mary Morrissey (suradnica), New World Library, 2010.<nowiki>ISBN 978-1-57731-823-1</nowiki><ref>Martin, Katherine (2010). Women of Spirit: Stories of Courage from the Women Who Lived Them. New World Library. ISBN 978-1-57731-823-1https://books.google.com/books?id=k1KYB29a7kUC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA17 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Library as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-823-1</ref>
* ''Crtež od Boga,'' Debbie Belmessieri, Mary Morrissey (predgovor) Hay House, 2011.<nowiki>ISBN 978-1-4525-3525-8</nowiki>
* Čokolada za žensku dušu, Kay Allenbaugh, Mary Morrissey (suradnik), Simon i Schuster, 2012.<nowiki>ISBN 978-1-4767-1452-3</nowiki><ref name=":202"/> (također na španskom)<ref name=":202"/>
* ''Neustrašive žene: Vizije novog svijeta,'' Mary Ann Halpin, Mary Morrissey (suradnica), Greenleaf Book Group, 2012.<nowiki>ISBN 978-0-9851143-0-5</nowiki> .<ref>Fearless Women: Visions of a New World. Greenleaf Book Group Llc. March 24, 2012. ISBN 978-0-9851143-0-5 https://books.google.com/books?id=9F1wMAEACAAJ&q=%22mary+morrissey%22 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-9851143-0-5</ref>
* ''U njenoj moći,'' Helene Lerner, Mary Morrissey (suradnica) Simon i Schuster, 2012.<nowiki>ISBN 978-1-58270-270-4</nowiki>
* ''Rođeni ste za uspjeh'', Evelyn Roberts Brooks, Mary Morrissey (predgovor), Hay House, 2014.<nowiki>ISBN 9781452586656</nowiki>
* ''Quantum Success,'' Christy Whitman, Mary Morrissey (suradnik), Simon i Schuster, 2018. (str. 17-23).<nowiki>ISBN 978-1-5011-7902-0</nowiki> .<ref>Whitman, Christy (2018). Quantum Success: 7 Essential Laws for a Thriving, Joyful, and Prosperous Relationship with Work and Money. Simon and Schuster. ISBN 978-1-5011-7902-0 https://books.google.com/books?id=WcRWDwAAQBAJ&q=%22mary+morrissey%22 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-5011-7902-0</ref>
== Bilješke ==
{{Refspisak|2}}
nryxvo391d6o3sqqk4fie2m1eqfecz8
No Cav
0
492562
3429137
3427379
2022-08-28T11:17:01Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorizacija}}{{Standardi}}
[[Datoteka:Cava_di_Gioia_(Carrara).jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a6/Cava_di_Gioia_%28Carrara%29.jpg/220px-Cava_di_Gioia_%28Carrara%29.jpg|mini| Cava di Gioia (Carrara) i povezana nepovratna modifikacija oblika vrha]]
'''No Cav''' je novinarski izraz koji se koristi<ref name=":5">{{Cite web|url=http://iltirreno.gelocal.it/massa/cronaca/2014/05/18/news/salviamo-le-apuane-i-no-cav-occupano-il-monte-carchio-1.9252452|title=«Salviamo le Apuane», i No Cav “occupano” il monte Carchio|date=18. 5. 2014|language=it-IT}}</ref> za označavanje velikog talijanskog protestnog pokreta koji je nastao početkom 21. stoljeća<ref name=":13">{{Cite web|url=https://it.ejatlas.org/conflict/la-devastazione-delle-alpi-apuane-a-causa-dellescavazione-del-marmo|title=La distruzione delle Alpi Apuane a causa dell'estrazione del marmo {{!}} EJAtlas|language=it}}</ref> i sastavljen od udruženja i grupa građana ujedinjenih kritikom kamenoloma mramora Carrara u Apuanskim Alpima .
== Ime i simbol ==
[[Datoteka:No_Cav_sticker_at_Bivacco_Aronte_(Passo_della_Focolaccia,_Alpi_Apuane)_at_17.10.2021.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/No_Cav_sticker_at_Bivacco_Aronte_%28Passo_della_Focolaccia%2C_Alpi_Apuane%29_at_17.10.2021.jpg/220px-No_Cav_sticker_at_Bivacco_Aronte_%28Passo_della_Focolaccia%2C_Alpi_Apuane%29_at_17.10.2021.jpg|mini| Naljepnica No Cav na bivaku Aronte (Paso della Focolaccia, Apuanski Alpi)]]
Izraz No Cav, skraćenica od "No Cave" ("Ne kamenolomima", na italijanskom), prvi put je upotrijebljen u članku Il Tirreno 2014. da bi se definirali aktivisti koji su učestvovali u demonstracijama odbora Salviamo le Apuane<ref name=":5"/> .
Simbol No Cav sastoji se od stiliziranog crno-bijelog prikaza vijadukta Vara privatne mramorne željeznice Carrara preko kojeg se nalazi veliki crveni X, iznad kojeg su također crvene riječi "NO CAV", sve na bijeloj pozadini<ref name=":6">{{Cite web|url=https://www.voceapuana.com/attualita/2020/08/08/le-cave-portano-ricchezza-ma-se-siamo-poveri-e-disoccupati/31338/|title=«Le cave portano ricchezza? Ma se siamo poveri e disoccupati...»|date=8. 8. 2020|language=it-IT}}</ref><ref name=":50">{{Cite web|url=https://www.lanazione.it/lucca/cronaca/la-coop-levigliani-non-tutela-il-corchia-1.5318876|title="La coop Levigliani non tutela il Corchia"|date=1594705367796|language=it}}</ref> .
Ovaj baner, čiji grafički dizajn podsjeća na pokret No TAV, pojavio se tek 2020. godine, tokom događaja koji je organizirao ekolog Gianluca Briccolani, koji bi sljedeće godine, zajedno sa Claudio Grandi i drugima, osnovao udruženje Apuane Libere.<ref name=":52">{{Cite web|url=https://misanthropicture.com/n-o-c-a-v/|title=N O – C A V – MISANTHROPICTURE|language=it-IT}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://apuanelibere.org/2021/05/08/nasce-apuane-libere-la-prima-organizzazione-di-volontariato-per-tutelare-le-alpi-apuane/|title=NASCE “APUANE LIBERE”: LA PRIMA ORGANIZZAZIONE DI VOLONTARIATO PER TUTELARE LE ALPI APUANE|date=8. 5. 2021|language=it-IT}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://apuanelibere.org/2021/05/10/conferenza-stampa-dell-8-maggio/|title=CONFERENZA STAMPA DELL’ 8 MAGGIO|date=10. 5. 2021|language=it-IT}}</ref>
Ovaj simbol i definiciju "No Cav" ne koriste niti prihvataju sve grupe pokreta i mnogi radije definišu sebe preciznijim terminima.
9exjkuv20sypgdrllilza8cmj81psx0
Upravljanje vremenom
0
492563
3429136
3427453
2022-08-28T11:17:00Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Upravljanje vremenom''' je proces [[planiranje|planiranja]] i vršenja [[svijest|svjesne]] kontrole vremena utrošenog na određene aktivnosti, posebno za povećanje [[efikasnost]]i, kvaliteta i [[produktivnost]]i. Uključuje balansiranje različitih zahtjeva pred osobom koji se odnose na [[Zapošljavanje|posao]], [[drušzvo|društveni život]], [[poroduca|porodicu]], [[hobi]]je, lične interese i obaveze sa konačnom prirodom vremena. Efikasno korištenje vremena daje osobi "[[izbor]]" o trošenju ili upravljanju aktivnostima u svoje vrijeme i svrsishodnost.<ref>{{cite book|author=Stella Cottrell|title=The Study Skills Handbook|url=https://books.google.com/books?id=jjQdBQAAQBAJ&pg=PA122|year=2013|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-1-137-28926-1|pages=123+}}</ref> Upravljanje vremenom može biti potpomognuto nizom [[vještina]], alata i tehnika koje se koriste za [[upravljanje]] vremenom kada se izvršavaju specifični zadaci, projekti i ciljevi u skladu s rokom. U početku se upravljanje vremenom odnosilo samo na poslovne ili radne aktivnosti, ali se vremenom pojam proširio i uključio i lične aktivnosti. Sistem upravljanja vremenom je dizajnirana kombinacija procesa, alata, tehnika i metoda. Upravljanje vremenom je obično neophodno u svakom [[upravljanje projektom|upravljanju projektom]] jer određuje vrijeme i obim završetka projekta.
Glavne teme koje proizilaze iz literature o upravljanju vremenom uključuju sljedeće:
* Stvaranje okruženja pogodnog za efektivnost (u smislu isplativosti, kvaliteta rezultata i vremena za završetak zadataka ili projekta)
* Određivanje prioriteta
* Povezani proces smanjenja vremena utrošenog na neprioritete
* Implementacija ciljeva
== Kulturološki pogledi na upravljanje vremenom ==
Razlike u načinu na koji kultura gleda na vrijeme mogu uticati na način na koji se upravlja njihovim vremenom. Naprimjer, pogled na ''linearno vrijeme'' je način zamišljanja vremena kao da teče iz jednog trenutka u drugi na linearan način. Ova linearna percepcija vremena preovlađuje u Americi zajedno sa većinom sjevernoevropskih zemalja, kao što su [[Njemačka]], [[Švicarska]] i [[Engleska]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.businessinsider.com/how-different-cultures-understand-time-2014-5|title=How Different Cultures Understand Time|last=Communications|first=Richard Lewis, Richard Lewis|website=Business Insider|access-date=4. 12. 2018}}</ref> Ljudi u ovim kulturama imaju tendenciju da pridaju veliku vrijednost produktivnom upravljanju vremenom i skloni su izbjegavanju odluka ili radnji koje bi rezultirale gubitkom vremena.<ref name=":0"/> Ovaj linearni pogled na vrijeme korelira s tim da su ove kulture više „monohronične“, ili više vole da rade samo jednu stvar u isto vreme. Uopćeno govoreći, ovaj kulturološki pogled vodi ka boljem fokusu na izvršavanje jedinstvenog zadatka i stoga produktivnijem upravljanju vremenom.
Još jedan kulturni pogled na vreme je pogled „više aktivnog vremena“. U multiaktivnim kulturama, većina ljudi smatra da što se više aktivnosti ili zadataka radi odjednom, to bolje. Ovo stvara osjećaj sreće.<ref name=":0"/> Multiaktivne kulture su „polihronične“ ili više vole da rade više zadataka odjednom. Ovaj multiaktivni pogled na vreme je istaknut u većini zemalja južne Evrope, kao što su [[Španija]], [[Portugal]] i [[Italija]].<ref name=":0"/> U ovim kulturama ljudi često provode vreme na stvarima za koje smatraju da su više važno kao što je pridavanje velike važnosti završetku društvenih razgovora.<ref name=":0"/> U poslovnim okruženjima često obraćaju malo pažnje na to koliko dugo sastanci traju, već je fokus na održavanju sastanaka visokog kvaliteta. Općenito, kulturni fokus teži da bude na sinergiji i kreativnosti u odnosu na efikasnost.<ref name=":1">{{Cite journal|url=https://hbr.org/2016/05/different-cultures-see-deadlines-differently|title=Different Cultures See Deadlines Differently|last=Pant|first=Bhaskar|date=23. 5. 2016|journal=Harvard Business Review|access-date=4. 12. 2018}}</ref>
Konačni kulturni pogled na vrijeme je pogled na ''ciklično vrijeme''. U cikličnim kulturama, vrijeme se ne smatra ni linearnim ni povezanim s događajima. Budući da se dani, mjeseci, godine, godišnja doba i događaji dešavaju u redovnim ponavljajućim pojavama, vrijeme se posmatra kao ciklično. U ovom pogledu, vrijeme se ne smatra izgubljenim jer će se uvijek vratiti kasnije, stoga ga postoji neograničena količina.<ref name=":0"/> Ovaj ciklični pogled na vrijeme preovlađuje u većini zemalja u Aziji, uključujući [[Japan]] i [[Kina|Kinu]]. U kulturama s cikličnim konceptom vremena važnije je ispravno završiti zadatke, stoga će većina ljudi provesti više vremena razmišljajući o odlukama i utjicaju koji će imati, prije nego što postupe prema svojim planovima.<ref name=":1"/> Većina ljudi u cikličnim kulturama imaju tendenciju da shvate da druge kulture imaju različite perspektive vremena i da su toga svjesni kada djeluju na globalnoj sceni.<ref>{{Cite web|title=time|url=https://www.pmi.org/learning/library/everything-time-monochronism-polychronism-orientation-6902}}</ref>
==Stvaranje efektivnog okruženja==
Neka literatura o upravljanju vremenom naglašava zadatke vezane za stvaranje okruženja pogodnog za "stvarnu" efektivnost. Ove strategije uključuju principe kao što su:
* "organiziranost" - [[trijaža]] papirologije i zadataka,
* "zaštita vremena" izolacijom, izdvajanjem i delegiranjem,
* "postizanje kroz upravljanje ciljem i kroz fokusiranje na cilj" – [[motivacija|motivacijski]] naglasak,
* "oporavak od lošeg vremenuh [[navika]]" – [[Model oporavka|oporavak]] od osnovnih psiholoških problema, npr. [[odugovlačenje]].
Također, važno je i vrijeme rješavanja zadataka. Pošto se zadaci koji zahtijevaju visoku razinu koncentracije i mentalne energije često rade na početku dana kada je osoba svježija. Literatura se takođe fokusira na prevazilaženje hroničnih psiholoških problema kao što je [[odlaganje]].
Pretjerana i kronična nesposobnost efikasnog upravljanja vremenom može biti posljedica [[poremećaj deficita pažnje i hiperaktivnosti|poremećaja deficita pažnje i hiperaktivnosti]] (ADHD) ili [[poremećaj nedostatka pažnje|poremećaja nedostatka pažnje]] (ADD).<ref>{{Cite web|url=https://www.nimh.nih.gov/health/topics/attention-deficit-hyperactivity-disorder-adhd/index.shtml|title=NIMH » Attention Deficit Hyperactivity Disorder|website=www.nimh.nih.gov|access-date=5. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229084207/https://www.nimh.nih.gov/health/topics/attention-deficit-hyperactivity-disorder-adhd/index.shtml|archive-date=29. 12. 2016|url-status=live}}</ref> Dijagnostički kriteriji uključuju osjećaj neuspjeha, poteškoće s organiziranjem, poteškoće pri započinjanju, probleme u upravljanju mnogim istovremenim projektima i probleme s praćenjem.<ref>
{{cite book
| last1 = Hallowell
| first1 = Edward M.
| last2 = Ratey
| first2 = John J.
| title = Driven To Distraction: Recognizing and Coping with Attention Deficit Disorder from Childhood Through Adulthood
| url = https://books.google.com/books?id=VVhASraP67IC
| access-date = 30. 7. 2013
| year = 1994
| publisher = Touchstone
| isbn = 9780684801285
}}
</ref> Daniel Amen se fokusira na [[čeoni rećanj|prefrontalni korteks]] koji je najnoviji dio mozga. Upravlja funkcijama raspona pažnje, upravljanja impulsima, organizacije, učenja iz iskustva i samokontrole, između ostalog. Neki autori tvrde da je promjena načina rada prefrontalnog korteksa moguća i nude rješenje.<ref>{{Cite book|url=https://archive.org/details/changeyourbrainc00amen_0|title=Change your brain, change your life : the breakthrough program for conquering anxiety, depression, obsessiveness, anger, and impulsiveness|last=Amen, Daniel G.|date=1998|publisher=Times Books|isbn=0-8129-2997-7|edition=1st|location=New York|oclc=38752969|url-access=registration}}</ref>
==Postavljanje prioriteta i ciljeva==
Strategije upravljanja vremenom često se povezuju sa preporukom da se postave lični ciljevi. Literatura naglašava teme kao što su:
* "Rad u [[prioritet]]nom redosledu" – [[Postavljanje ciljeva|postavite ciljeve]] i odredite prioritete,
* "Postavite gravitacijske ciljeve" – koji automatski privlače akcije.
Ovi ciljevi se bilježe i mogu se raščlaniti na [[upravljanje projektom|projekt]], [[akcijski plan]] ili jednostavnu listu zadataka. Za pojedinačne zadatke ili za ciljeve može se utvrditi ocjena važnosti, odrediti rokovi i dodijeliti prioriteti. Ovaj proces rezultira planom sa listom zadataka, rasporedom ili kalendarom aktivnosti. Autori mogu preporučiti dnevne, sedmične, mjesečne ili druge periode planiranja, povezane s različitim obimom planiranja ili pregleda. To se radi na različite načine, i to:
===ABCD analiza===
Tehnika koja se već dugo koristi u [[poslovno upravljanje|poslovnom upravljanju]] je kategorizacija velikih podataka u grupe. Ove grupe su često označene A, B, C i D – otuda i naziv. Aktivnosti su rangirane prema ovim općim kriterijima:
* '''A''' – zadaci koji se smatraju hitnim i važnim,
* '''B''' – zadaci koji su važni, ali nisu hitni,
* '''C''' – zadaci koji su nevažni, ali hitni,
* '''D''' – zadaci koji su nevažni i nisu hitni.
Svaka grupa se zatim rangira po prioritetu - da bi se dalje precizirao prioritet, neki biraju da zatim prisilno rangiraju sve stavke "B" kao "A" ili "C". ABC analiza može uključiti više od tri grupe.<ref name="Lakein">{{Cite book
| publisher = P.H. Wyden
| isbn = 0-451-13430-3
| last = Lakein
| first = Alan
| title = How to Get Control of Your Time and Your Life
| location = New York
| year = 1973
}}</ref>
ABC analiza se često kombinuje sa Pareto analizom.
===Pareto analiza===
{{Glavni|Pareto analiza}}
[[Pareto princip]] je ideja da 80% posljedica dolazi iz 20% uzroka. Primijenjeno na produktivnost, to znači da se 80% rezultata može postići obavljanjem 20% zadataka.<ref>{{cite web | url=https://www.forbes.com/sites/kevinkruse/2016/03/07/80-20-rule/ | title=The 80/20 Rule And How It Can Change Your Life | website=Forbes | access-date=16. 9. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20171117082114/https://www.forbes.com/sites/kevinkruse/2016/03/07/80-20-rule/ | archive-date=17. 11. 2017 | url-status=live }}</ref> Ako je produktivnost cilj upravljanja vremenom, onda bi ovim zadacima trebalo dati veći prioritet.<ref>{{Cite book|title=The 4-hour workweek : escape 9-5, live anywhere, and join the new rich|last=Ferriss, Timothy.|date=2007|publisher=Crown Publishers|isbn=978-0-307-35313-9|edition=1st|location=New York|oclc=76262350}}</ref>
===Eisenhowerov metod ===
[[slika:MerrillCoveyMatrix.png|thumb|right|280px|Osnovna "Eisenhowerova kutija" koja pomaže u procjeni hitnosti i važnosti. Stavke se mogu postaviti na preciznije tačke unutar svakog kvadranta.]]
„Ajzenhauerov metod "<ref>{{Cite web|title=Eisenhower's Urgent/Important Principle: Using Time Effectively, Not Just Efficiently|url=http://www.mindtools.com/pages/article/newHTE_91.htm|access-date=28. 9. 2021|website=www.mindtools.com|language=en}}</ref> ili "Eisenhower princip" je metod koji koristi principe važnosti i hitnosti za organiziranje prioriteta i radnog opterećenja. Ovaj metod proizlazi iz citata koji se pripisuje [[Dwight D. Eisenhower|Dwightu D. Eisenhoweru]]: "Imam dvije vrste problema, hitan i važan. Hitno nije važno, a važno nikad nije hitno."<ref>{{cite book | author=Dwight D. Eisenhower | date=19. 8. 1954 |url = http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=9991 | title=Address at the Second Assembly of the World Council of Churches | archive-url=https://web.archive.org/web/20150402111315/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=9991 | archive-date=2. 4. 2015 | quote= Evanston, Illinois. (retrieved 31 March 2015.)}}</ref> Eisenhower nije tvrdio ovaj uvid za sebe, već ga je pripisao (neimenovanom) "bivšem predsjedniku koledža."<ref>Background on the Eisenhower quote and citations to how it was picked up in media references afterwards are detailed in: {{cite web |last1=O’Toole |first1=Garson |title=What Is Important Is Seldom Urgent and What Is Urgent Is Seldom Important |url=https://quoteinvestigator.com/2014/05/09/urgent/ |website=Quote Investigator |archive-url=https://archive.today/20150411220255/http://quoteinvestigator.com/2014/05/09/urgent/ |archive-date=11. 4. 2015 |language=en |date=9. 5. 2014 |url-status=live}}</ref>
Koristeći Eisenhowerov princip odlučivanja, zadaci se procjenjuju po kriterijima važno/nevažno i hitno/nije hitno,<ref name="Fowler, Nina">{{cite news|title=App of the week: Eisenhower, the to-do list to keep you on task |work=Venture Village|last=Fowler|first=Nina |date=5. 9. 2012}}</ref><ref name="Baer">Drake Baer (April 10, 2014),
[http://www.businessinsider.com/dwight-eisenhower-nailed-a-major-insight-about-productivity-2014-4 "Dwight Eisenhower Nailed A Major Insight About Productivity"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402103137/http://www.businessinsider.com/dwight-eisenhower-nailed-a-major-insight-about-productivity-2014-4 |date=2. 4. 2015 }}, ''Business Insider'', (accessed 31 March 2015)</ref> a zatim stavlja u odgovarajuće kvadrante u Ajzenhauerovu matricu (takođe poznat kao "Ajzenhauerova kutija" ili "Ajzenhauerova [[matrica odluke|matrica odluka"]]"<ref name="artofmanliness.com">{{cite news|url=http://www.artofmanliness.com/2013/10/23/eisenhower-decision-matrix/|title=The Eisenhower Decision Matrix: How to Distinguish Between Urgent and Important Tasks and Make Real Progress in Your Life|last1=McKay|last2=Brett|last3=Kate|date=23. 10. 2013|work=A Man's Life, Personal Development|access-date=22. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322092307/http://www.artofmanliness.com/2013/10/23/eisenhower-decision-matrix/|archive-date=22. 3. 2014|url-status=live}}</ref>). Zadaci u kvadrantima se tada rješavaju na sljedeći način.
# Važni/hitni zadaci kvadranta se obavljaju odmah i lično,<ref name="fluent-time-management.com">{{cite web|url=http://www.fluent-time-management.com/eisenhower-method.html | archive-url=https://archive.today/20140303212917/http://www.fluent-time-management.com/eisenhower-method.html | archive-date=3. 3. 2014 | title=The Eisenhower Method | website=fluent-time-management.com }}</ref> npr. krize, rokovi, problemi.<ref name="artofmanliness.com"/>
# Važni/nehitni zadaci kvadranta dobijaju datum završetka i obavljaju se lično,<ref name="fluent-time-management.com"/> npr. odnosi, planiranje, rekreacija.<ref name="artofmanliness.com"/>
# Delegiraju se nevažni/hitni zadaci kvadranta,<ref name="fluent-time-management.com"/> npr. prekidi, sastanci, aktivnosti.<ref name="artofmanliness.com"/>
# Nevažni/nehitni zadaci kvadranta se odbacuju,<ref name="fluent-time-management.com"/> npr. gubici vremena, prijatne aktivnosti, trivijalnosti.<ref name="artofmanliness.com"/>
=== POSEC metod ===
POSEC je akronim za "Prioritize by Organizing, Streamlining, Economizing and Contributing". Metod diktira šablon koji naglašava neposredan osjećaj emociojske i novčane sigurnosti prosječne osobe. To sugerira da ako se prvo brine o svojim ličnim odgovornostima, pojedinac je bolje pozicioniran da preuzme kolektivne odgovornosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.time-management-abilities.com/posec-method.html|title=The POSEC Method Of Time Management|website=Time-Management-Abilities.com|access-date=29. 8. 2019}}</ref>
Akronimu je svojstvena hijerarhija samospoznaje, koja odražava [[Abraham Maslow]] [[Maslowova hijerarhija potreba|hijerarhiju potreba]].
# '''P'''odredite prioritet svom vremenu i odredite svoj život prema ciljevima.
# '''O'''organizirajte stvari koje morate redovno ostvarivati da biste bili uspješni (porodica i finansije).
# '''S'''podesite stvari koje možda ne volite da radite, ali morate da radite (posao i kućni poslovi).
# '''E'''ekonomizirajte stvari koje biste trebali raditi ili možda čak želite raditi, ali nisu prijeko hitne (zabave i druženje).
# '''C'''doprinosite obraćajući pažnju na nekoliko preostalih stvari koje čine razliku (društvene obaveze).
==Uklanjanje neprioriteta==
Upravljanje vremenom također pokriva kako eliminirati zadatke koji ne pružaju vrijednost pojedincu ili organizaciji.
Prema saradniku "Wall Street Journala" Jaredu Sandbergu,<ref>{{cite news|url=https://www.wsj.com/articles/SB109460145618411891|title=To-Do Lists Can Take More Time Than Doing, But That Isn't the Point|first=Jared|last=Sandberg|newspaper=The Wall Street Journal|date=8. 9. 2004|access-date=26. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180426213818/https://www.wsj.com/articles/SB109460145618411891|archive-date=26. 4. 2018|url-status=live}} — a report on to-do lists and the people who make them and use them</ref> liste zadataka "nisu ključ produktivnosti [za koji su] razbijene". On izvještava kako se procjenjuje da "30% popisivača provodi više vremena upravljajući svojim listama nego [oni] dovršavajući ono što je na njima".
Izvršna direktorica softvera Elisabeth Hendrickson tvrdi<ref>{{cite web|url=http://www.stickyminds.com/sitewide.asp?ObjectId=6656&Function=DETAILBROWSE&ObjectType=COL|title=The Tyranny of the "To Do" List|first=Elisabeth|last=Hendrickson|work=Sticky Minds|access-date=31. 10. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20070327224105/http://www.stickyminds.com/sitewide.asp?ObjectId=6656&Function=DETAILBROWSE&ObjectType=COL|archive-date=27. 3. 2007|url-status=live}} — an anecdotal discussion of how to-do lists can be tyrannical</ref> da kruto pridržavanje lista zadataka može stvoriti "tiraniju liste obaveza" koja prisiljava nekoga da "gubi vrijeme na nevažne aktivnosti".
Svaki oblik stresa se smatra oslabljenim za učenje i život; čak i kada bi se prilagodljivost mogla steći, njeni efekti su štetni.<ref>{{Cite web |url=http://shipseducation.net/db/selye.pdf |title=Archived copy |access-date=3. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171003225252/http://shipseducation.net/db/selye.pdf |archive-date=3. 10. 2017 |url-status=bot: unknown }}</ref> Ali [[stres]] je neizbježan dio svakodnevnog života, i [[Reinhold Niebuhr]] sugerira da je bolje suočiti se s njim, kao da imate "spokoj da prihvatite stvari koje ne možete promijeniti i imati hrabrosti promijeniti stvari koje možete."
Dio postavljanja prioriteta i ciljeva je emocija „briga“, a njena funkcija je da ignoriše sadašnjost kako bi se fiksirala na budućnost koja nikada ne stiže, što dovodi do beskorisnog trošenja nečijeg vremena i energije. To je nepotreban trošak ili lažni aspekt koji može ometati planove zbog ljudskih faktora. Eisenhowerov metod je strategija koja se koristi za nadmetanje sa brigama i dosadnim imperativnim zadacima.<ref>{{cite book|author=Phillip Brown|title=26 Words That Can Change Your Life: Nurture Your Mind, Heart and Soul to Transform Your Life and Relationships|url=https://books.google.com/books?id=kb1WDQAAQBAJ&pg=PT76|year=2014|publisher=BookB|isbn=978-0-9939006-0-0|pages=76–}}</ref> Briga kao stres je reakcija na skup faktora okoline; razumijevanje da ovo nije dio osobe daje osobi mogućnosti da upravlja njima. Sportisti pod vodstvom trenera nazivaju ovo rukovodstvo kao "izbacivanje u igru."<ref>{{cite book|author=Richard Walsh|title=Time Management: Proven Techniques for Making Every Minute Count|url=https://books.google.com/books?id=B7frDQAAQBAJ|year=2008|publisher=Adams Media|isbn=978-1-4405-0113-5|pages=232–238}}</ref>
Promjena je teška, a svakodnevni životni obrasci su najdublje ukorijenjene navike od svih. Kako bi se eliminirali neprioriteti u vremenu učenja, predlaže se podijeliti zadatke, uhvatiti trenutke, preispitati način rukovanja zadacima, odgoditi nevažne zadatke (shvatajući da trenutna relevantnost zadatka i osjećaj hitnosti odražavaju želje osobe, a ne zadatka važnost), upravljati životnom ravnotežom (odmor, san, dokolica) i varati slobodno i neproduktivno vrijeme (slušanje audio zapisa predavanja, prolaženje kroz prezentacije predavanja u redu itd.).<ref>{{cite book|author=Richard Walsh|title=Time Management: Proven Techniques for Making Every Minute Count|url=https://books.google.com/books?id=B7frDQAAQBAJ|year=2008|publisher=Adams Media|isbn=978-1-4405-0113-5|pages=161–163}}</ref>
Određeni nepotrebni faktori koji utiču na upravljanje vremenom su navike, nedostatak definicije zadatka (nedostatak jasnoće), prezaštićenost poslom, krivica za neispunjavanje ciljeva i naknadno izbegavanje sadašnjih zadataka, definisanje zadataka sa većim očekivanjima od njihove vrijednosti (prekokvalifikovanje), fokusiranje na stvari koje imaju očigledno pozitivan pogled bez procjene njihove važnosti za lične potrebe, zadatke koji zahtijevaju podršku i vreijme, interese u sekcijama i sukobe, itd..<ref>{{cite book|author=Patrick Forsyth|title=Successful Time Management|url=https://books.google.com/books?id=3OGJflNd8HoC|year=2013|publisher=Kogan Page Publishers|isbn=978-0-7494-6723-4|pages=90–93}}</ref> Naviknut sistematski proces postaje uređaj koji osoba može koristiti sa vlasništvom za efikasno upravljanje vremenom.
==Implementacija ciljeva==
'''Lista zadataka''' (također zvana '''to-do list''' ili "stvari koje treba uraditi") je lista zadataka]] koje treba završiti , kao što su poslovi ili koraci ka završetku projekta. To je [[inventar]]ski alat koji služi kao alternativa ili dopuna [[memorija|memoriji]].
Liste zadataka koriste se u samoupravljanju, za [[upravljanje|poslovno upravljanje]], [[upravljanje projektom]] i [[razvoj softvera]]. Može uključivati više od jedne liste.
Kada je jedna od stavki na listi zadataka obavljena, zadatak se kvačicom potvrđuje ili precrtavanjem isključuje. Tradicionalni metod je da ih napišete na komad papira, obično na bloku za bilješke ili međuspremniku. Liste zadataka također mogu imati oblik papira ili softverska kontrolna lista.
Spisateljica [[Julie Morgenstern]] predlaže "što treba i ne treba" u upravljanju vremenom koje uključuje:
* Mapirajte sve što je važno, tako što ćete napraviti listu zadataka.
* Napravite "oazu vremena" kojom možete upravljati.
* Reci ne".
* Postavite prioritete.
* Ne ispuštajte sve.
* Nemojte misliti da će se kritični zadatak obaviti u [[slobodno vrijeme|slobodnom vremenu]].<ref name="Morgenstern">{{Cite book
| edition = 2nd
| publisher = Henry Holt/Owl Books
| isbn = 0-8050-7590-9
| pages = [https://archive.org/details/timemanagementfr0002morg/page/285 285]
| last = Morgenstern
| first = Julie
| title = Time Management from the Inside Out: The Foolproof System for Taking Control of Your Schedule—and Your Life
| url = https://archive.org/details/timemanagementfr0002morg
| location = New York
| year = 2004
}}</ref>
Sada su dostupni brojni digitalni ekvivalenti, uključujući [[upravljanje ličnim informacijama]] (PIM) aplikacije i većinu [[Personalni digitalni asistent|PDA]]. Postoji i nekoliko web aplikacija za listu zadataka, od kojih su mnoge besplatne.
=== Organizacija liste zadataka ===
Liste zadataka su često podijeljene u dijagrame i nizove. Najjednostavniji višeslojni sistem uključuje opštu listu obaveza (ili datoteku sa zadatkom) za snimanje svih zadataka koje osoba treba da izvrši i dnevnu listu obaveza koja se kreira svakog dana prenošenjem zadataka sa opšte liste obaveza. . Alternativa je kreiranje "liste koje ne treba raditi", kako biste izbjegli nepotrebne zadatke.<ref name="Morgenstern"/>
Liste zadataka se često postavljaju po prioritetima na sljedeće načine.
* Dnevni spisak stvari koje treba uraditi, numerisan redosledom njihove važnosti i obavljen tim redosledom, jednu po jednu, kako to dnevno vreme dozvoljava, pripisuje se konsultantu [[Ivy Lee|Ivyju Leeju]] (1877–1934) kao najisplativiji savjet primio [[Charles M. Schwab]] (1862–1939), predsjednik [[Bethlehem Steel]] Corporation.<ref>{{cite book
|title=The Time Trap
|first=Alec
|last=Mackenzie
|edition=3rd
|year=1972
|pages=41–42
|publisher=AMACOM - A Division of American Management Association
|isbn=081447926X
|url=https://books.google.com/books?id=tkTOSmAtuKMC}}</ref><ref>{{cite book
|title=Working Smart
|first=Michael
|last=LeBoeuf
|year=1979
|pages=[https://archive.org/details/workingsmart00mich/page/52 52]–54
|publisher=Warner Books
|isbn=0446952737
|url=https://archive.org/details/workingsmart00mich|url-access=registration
}}</ref><ref>{{Cite book
|last = Nightingale
|first = Earl
|chapter-url = http://www.success.com/articles/647-earl-nightingale-s-greatest-discovery
|date = 1960
|title = Lead the Field
|chapter = Session 11. Today’s Greatest Adventure
|type = unabridged audio program
|publisher = Nightingale-Conant
|url-status = dead
|archive-url = https://web.archive.org/web/20130108090914/http://www.success.com/articles/647-earl-nightingale-s-greatest-discovery
|archive-date = 8. 1. 2013
}}</ref>
* Rani zagovornik davanja prioriteta "ABC" bio je [[Alan Lakein]], 1973. U njegovom sistemu "A" stavke su bile najvažnije ("A-1" najvažniji u toj grupi), "B" sljedeći najvažniji važno, "C" najmanje važno.<ref name="Lakein"/>
* Određeni metod primjene ''ABC metoda''<ref>{{cite web|url=http://www.dyslexia-college.com/schedule.html|title=Time Scheduling and Time Management for dyslexic students|work=Dyslexia at College|access-date=31. 10. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20051026082426/http://www.dyslexia-college.com/schedule.html|archive-date=26. 10. 2005|url-status=live}} — ABC lists and tips for dyslexic students on how to manage to-do lists</ref> dodeljuje "A" zadacima koje treba obaviti unutar [[dan]]a, "B" za [[sedmica|sedmicu]], i "C" za [[mjesec]].
* Da biste dali prioritet dnevnoj listi zadataka, ili evidentirate zadatke po redoslijedu najvećeg prioriteta, ili im dodijelite [[broj]] nakon što su navedeni ("1" za najviši prioritet, "2" za drugi najviši prioritet, itd.) koji označava kojim redosledom treba izvršiti zadatke. Potonji metod je općenito brži, što omogućava brže snimanje zadataka.<ref name="Morgenstern"/>
* Drugi način određivanja prioriteta obaveznih zadataka (grupa A) je stavljanje najneprijatnijeg na prvo mjesto. Kada se završi, ostatak liste je lakši. Grupe B i C mogu imati koristi od iste ideje, ali umjesto da odmah urade prvi zadatak (koji je najneugodniji), to daje motivaciju za obavljanje drugih zadataka sa liste kako bi izbjegli prvi.
Potpuno drugačiji pristup koji se zalaže za „protiv“ potpunog određivanja prioriteta iznio je britanski autor [[Mark Forster]] u svojoj knjizi „Uradi to sutra i druge tajne upravljanja vremenom“. Ovo se zasniva na ideji da se rade "zatvorene" liste obaveza, umjesto tradicionalne "otvorene" liste obaveza. On tvrdi da tradicionalne beskrajne liste obaveza praktično garantuju da će neki od vaših radova ostati neurađeni. Ovaj pristup zagovara da se sav posao obavi svaki dan, a ako niste u mogućnosti to postići, to vam pomaže da dijagnosticirate gdje griješite i šta treba promijeniti.<ref>{{Cite book
| publisher = Hodder & Stoughton Religious
| isbn = 0-340-90912-9
| pages = 224
| last = Forster
| first = Mark
| title = Do It Tomorrow and Other Secrets of Time Management
| date = 20. 7. 2006
| url = https://archive.org/details/doittomorrowothe0000fors
| url-access = registration
}}</ref>
Različiti pisci su naglasili potencijalne poteškoće sa listama obaveza kao što su sljedeće.
* Upravljanje listom može preuzeti njeno sprovođenje. Ovo bi moglo biti uzrokovano [[odlaganje]]m produžavanjem aktivnosti planiranja. Ovo je slično [[paraliza analize|paralizi analize]]. Kao i kod svake aktivnosti, postoji tačka smanjenja povrata.
* Da bi ostao fleksibilan, sistem zadataka mora omogućiti katastrofu. Kompanija mora biti spremna za katastrofu. Čak i ako je mala katastrofa, ako niko nije našao vremena za ovu situaciju, može [[Metastaza|metastazirati]], potencijalno nanijeti štetu kompaniji.<ref>Horton, Thomas. New York ''The CEO Paradox (1992)''</ref>
* Da se izbjegne zaglavljivanje u rasipničkom obrascu, sistem zadataka bi također trebao uključivati redovne (mjesečne, polugodišnje i godišnje) sesije planiranja i evaluacije sistema, kako bi se otklonile neefikasnosti i osiguralo da korisnik ide u smjeru u kojem on ili ona zaista želi.<ref>"Tyranny of the Urgent" essay by Charles Hummel 1967</ref>
* Ako se neko vrijeme ne troši redovno na postizanje dugoročnih ciljeva, pojedinac se može zaglaviti u trajnom obrascu zadržavanja na kratkoročnim planovima, poput ostanka na određenom poslu mnogo duže nego što je prvobitno planirano.<ref>{{cite web| url=https://www.adaptrm.com/blog/time-management/| title=86 Experts Reveal Their Best Time Management Tips| access-date=3. 3. 2017| url-status=dead| archive-url=https://web.archive.org/web/20170303123713/https://www.adaptrm.com/blog/time-management/| archive-date=3. 3. 2017}}</ref>
=== Softverske aplikacije ===
Mnoge kompanije koriste [[softver za praćenje vremena]] za praćenje radnog vremena zaposlenog, naplativih sati, itd., npr. [[softver za upravljanje pravnom praksom]].
Mnogi softverski proizvodi za upravljanje vremenom podržavaju više korisnika. Oni omogućavaju osobi da daje zadatke drugim korisnicima i koristi softver za komunikaciju i određivanje prioriteta zadataka.
Aplikacije sa listama zadataka mogu se smatrati lakim [[personalni informacijski upravljač]] ili [[softver za upravljanje projektima]].
Moderna lista zadataka [[softverska aplikacija|aplikacije]] može imati ugrađenu hijerarhiju zadataka (zadaci se sastoje od podzadataka koji opet mogu sadržavati podzadatke), može podržavati više metoda filtriranja i redanja liste zadataka i može omogućiti povezivanje proizvoljno dugačke bilješke za svaki zadatak.
Za razliku od koncepta omogućavanja osobi da koristi više metoda filtriranja, barem jedan softverski proizvod dodatno sadrži način rada u kojem će softver pokušati dinamički odrediti najbolje zadatke u bilo kojem trenutku.<ref>{{cite web| url=http://tech.gaeatimes.com/index.php/archive/top-10-time-management-software-for-windows/| publisher=Gaea News Network| last=Partho| date=18. 2. 2009| title=Top 10 Time Management Software for Windows| access-date=9. 10. 2016| archive-url=https://web.archive.org/web/20170112000920/http://tech.gaeatimes.com/index.php/archive/top-10-time-management-software-for-windows/| archive-date=12. 1. 2017| url-status=live}}</ref>
===Sistemi upravljanja vremenom===
Sistemi za upravljanje vremenom često uključuju [[vremenski sat]] ili web-baziranu aplikaciju koja se koristi za praćenje radnog vremena zaposlenog. Sistemi upravljanja vremenom daju poslodavcima uvid u njihovu radnu snagu, omogućavajući im da vide, planiraju i upravljaju vremenom zaposlenih. Na taj način poslodavci mogu upravljati troškovima rada i povećati produktivnost. Sistem upravljanja vremenom automatizuje procese, što eliminiše papirologiju i dosadne zadatke.
===GTD (Obavljanje stvari)===
[[Završavanje stvari]] kreirao je [[David Allen]]. Osnovna ideja koja stoji iza ovog metoda je da se svi mali zadaci završe odmah, a veliki zadatak je da se podijeli na manje zadatke kako bi se započelo završavati odmah. Razlog za ovo je izbjegavanje [[preopterećenje informacijama|preopterećenja informacijama]] ili "zamrzavanja mozga" koje će se vjerovatno dogoditi kada postoje stotine zadataka. Cilj GTD-a je da ohrabri korisnika da svoje zadatke i ideje iznese na papir i organizuje što je brže moguće kako bi njima bilo lahko upravljati i vidjeti.
===Pomodoro===
"[[Pomodoro tehnika]]" Francesca Cirilla prvobitno je zamišljena kasnih 1980-ih i postepeno se usavršavala dok kasnije nije definisana 1992. Tehnika je imenica kuhinjskog tajmera u obliku Pomodoro (na italijanskom za paradajz) koji je Cirillo prvobitno koristio tokom boravka na univerzitetu. "Pomodoro" je opisan kao osnovna metrika vremena unutar tehnike i tradicionalno se definiše kao 30 minuta, koji se sastoji od 25 minuta rada i 5 minuta pauze. Cirillo takođe preporučuje dužu pauzu od 15 do 30 minuta nakon svaka četiri Pomodora. Eksperimentiranjem koje uključuje različite radne grupe i mentorske aktivnosti, Cirillo je odredio da "idealni Pomodoro" traje 20-35 minuta.<ref>{{cite book|last1=Cirillo|first1=Francesco|title=The Pomodoro Technique|date=14. 11. 2009|publisher=Lulu.com|isbn=978-1445219943}}</ref>
==Srodni koncepti==
Upravljanje vremenom je povezano sa sljedećim konceptima.
* [[Upravljanje projektom]]: Upravljanje vremenom se može smatrati podskupom upravljanja projektom i poznatije je kao [[planiranje projekta]] raspored planiranje projekta. Upravljanje vremenom je također identificirano kao jedna od ključnih funkcija identificiranih u upravljanju projektima.<ref>{{cite book|last=Project Management Institute|url=https://archive.org/details/guidetoprojectma00proj|title=A Guide to the Project Management Body of Knowledge (PMBOK Guide)|year=2004|isbn=1-930699-45-X|url-access=registration}}</ref>
* [[Upravljanje pažnjom]] odnosi se na upravljanje [[svijest|kognitivnim]] resursima, a posebno na vrijeme koje ljudi izdvajaju (i organizuju umove svojih zaposlenih) za obavljanje nekih aktivnosti.
* [[Blokiranje vremena]] je strategija upravljanja vremenom koja se posebno zalaže za dodjelu dijelova vremena posvećenim zadacima kako bi se promovirao dublji fokus i produktivnost.
Organizacijsko upravljanje vremenom je nauka o identifikaciji, vrednovanju i smanjenju gubitka vremena unutar organizacije. Ono identifikuje, izveštava i finansijski vrednuje održivo vreme, izgubljeno vreme i efektivno vreme unutar organizacije i razvija poslovni slučaj da se izgubljeno vrijeme pretvori u produktivno vreme kroz finansiranje proizvoda, usluga, projekata ili inicijativa kao pozitivan povraćaj ulaganja.
==Također pogledajte==
* [[Akcijska stavka]]
* [[Afričko vrijeme]]
* [[Upravljanje pažnjom]]
* [[Softver za kalendar]]
* [[Hronemija]]
* [[Tok (psihologija)]]
* [[Gantogram]]
* [[Postavljanje ciljeva]]
* [[Nauka o prekidima]]
* [[Maestro koncept]]
* [[Oportunitetni trošak]]
* [[Red (vrlina)|Red]]
* [[Polihronicitet]]
* [[Prethodna obaveza]]
* [[Odugovlačenje]]
* [[Profesionalna organizacija]]
* [[Prospektivna memorija]]
* [[Tačnost]]
* [[Samopomoć]]
* [[Upravljanje zadacima]]
* [[Vrijeme i prisustvo]]
* [[Percepcija vremena]]
* [[Vrijeme do završetka]]
* [[Softver za praćenje vremena]]
* [[Vremenska vrijednost novca]]
* [[Upravljanje radnim aktivnostima]]
* [[Upravljanje radnom snagom]]
* [[Modeliranje radne snage]]
== Reference ==
{{Reflist}}
==Dopunska literatura ==
* {{Cite book
| publisher = Viking
| isbn = 978-0-670-88906-8
| last = Allen
| first = David
| title = Getting things done: the Art of Stress-Free Productivity
| url = https://archive.org/details/gettingthingsdon00alle_0
| url-access = registration
| location = New York
| year = 2001
}}
* {{Cite book
| publisher = Penguin Group
| isbn = 978-1-58542-552-5
| last = Fiore
| first = Neil A
| title = The Now Habit: A Strategic Program for Overcoming Procrastination and Enjoying Guilt- Free Play
| location = New York
| year = 2006
| url = https://archive.org/details/nowhabitstrategi00fior_0
}}
* {{Cite book
| publisher = Cranendonck Coaching
| isbn = 978-90-79397-03-7
| last = Le Blanc
| first = Raymond
| title = Achieving Objectives Made Easy! Practical goal setting tools & proven time management techniques.
| url = https://archive.org/details/achievingobjecti0000lebl
| location = Maarheeze
| year = 2008
}}
* {{Cite book
| publisher = New York : Berkley Books
| isbn = 0-425-16505-1
| pages = [https://archive.org/details/15secondprincipl0000secu/page/157 157]
| last = Secunda
| first = Al
| title = The 15 second principle : short, simple steps to achieving long-term goals
| url = https://archive.org/details/15secondprincipl0000secu
| location = New York
| year = 1999
}}
{{wiktionary}}
{{wikiquote}}
{{Upravljanje}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Upravljanje vremenom| ]]
[[Kategorija:Sistemi upravljanja]]
o3iv2i4tmh040vh9r3njk4rpnpiyjl7
Džamija Bali-bega Malkočevića
0
492564
3429135
3427402
2022-08-28T11:16:57Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija vjerski objekt
| ime = Džamija Bali-bega Malkočevića u Sarajevu
| slika = Džamija Bali-bega Malkočevića u Sarajevu.jpg
| veličina_slike =
| alt_slike =
| opis_slike =
| geografska_dužina =
| geografska_širina =
| vrsta_karte =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| reljef_karte =
| lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost = [[Islam]]
| obred =
| festivali =
| sektor =
| općina =
| okrug =
| teritorija =
| prefektura =
| savezna_država =
| provincija =
| regija =
| država =
| administracija = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja =
| organizacijski_status =
| funkcijski_status =
| oznaka_baštine =
| vodstvo =
| zaštitnik =
| veb-sajt =
| arhitekt =
| arhitektonski_tip = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač = Bali-beg Malkočević
| osnovano_od_strane =
| glavni_ugovarač =
| smjer_fasade =
| kamen_temeljac =
| godina_dovršetka = 1475/76.
| troškovi_gradnje =
| kapacitet =
| dužina =
| širina =
| širina_srednje_lađe_crkve =
| visina_maks =
| broj_kupola =
| vanjska_visina_kupole =
| unutrašnja_visina_kupole =
| vanjski_prečnik_kupole =
| unutrašnji_prečnik_kupole =
| broj_munara = 1
| visina_munare =
| broj_tornjeva =
| visina_tornja =
| materijali =
| naziv_zaglavlja =
| slobodno_polje1 =
| vrijednost_slobodnog_polja1 =
| slobodno_polje2 =
| vrijednost_slobodnog_polja2 =
| slobodno_polje3 =
| vrijednost_slobodnog_polja3 =
}}'''Džamija Bali-bega Malkočevića''' je jedna od najstarijih [[Sarajevo|sarajevskih]] džamija koja se nalazi u naselju [[Bistrik]], u općini [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]].
== Historija ==
Džamiju je sagradio bosanski sandžak-beg [[Bali-beg Malkočević]] 1475/76. godine. U blizini ove džamije je sagradio žensku banju i most preko [[Bistrički potok|Bistričkog potoka]] što svjedoči da je već krajem 15. vijeka ovaj dio Sarajeva bio nastanjen i razvijen. Ova tipična mahalska džamija je kvadratne osnove sa dimenzijama 8,10m x 8,10m. Ima četverovodni krov pokriven crijepom. Niska drvena [[munara]] je obložena lesonitom. [[Minber]], [[ćurs]], [[musandara]] i [[trijem]] su također drveni. Uz džamiju se nalazi veće groblje sa četrdesetak starih nišana dok su ostali nišani iz novijeg vremena.<ref>Mujezinović, Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika u BiH'', ''knjiga 1'', str. 70, Veselin Masleša</ref> Pored džamije se nalazi manji [[šadrvan]]. Džamija je kroz historiju nekoliko puta rušena. Prilikom pohoda Eugena Savojskog na Sarajevo u oktobru 1697. godine džamija je zapaljena i porušena, a kasnije obnovljena. Posljednje obnove su izvršene 1995. i 2017. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sarajevo-u-dzamiji-vojskovodje-bali-bega-namaz-klanja-tek-sest-vjernika/151206026|title=Sarajevo: U džamiji vojskovođe Bali-bega namaz klanja tek šest vjernika|website=www.klix.ba|language=|access-date=8. 8. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/obnovljena-bali-begova-dzamija-na-bistriku/262531|title=Obnovljena Bali-begova džamija na Bistriku|website=radiosarajevo.ba|language=|access-date=8. 8. 2022}}</ref>
[[Datoteka:Groblje uz džamiju Bali-bega Malkočevića u Sarajevu.jpg|lijevo|mini|356x356piksel|Groblje uz džamiju Bali-bega Malkočevića u Sarajevu]]
[[Datoteka:Groblje uz džamiju Bali-bega Malkočevića u Sarajevu 2.jpg|centar|mini|327x327piksel|Groblje uz džamiju Bali-bega Malkočevića u Sarajevu]]
== Reference ==
[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]
[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu]]
cgx3pkwitldn24st7rc18reco4z2j21
Ksenija Pajčin
0
492565
3429134
3427613
2022-08-28T11:16:55Z
WumpusBot
120674
/* top */razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Kategorizacija}}{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| žanr = [[Pop muzika|Pop]]
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1977|12|03}}
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2010|03|16|1977|12|03}}
| zanimanje = Pevačica, manekenka, plesačica
| mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| mjesto_smrti = Voždovac, Beograd, [[Srbija]]
| karijera = 1994—2010
| izdavač = City Records
| izvorno_ime = Xenia • Ksenia
| pozadina =
| ime = Ksenija Pajčin
}}
'''Ksenija Pajčin''' (ćirilica: Ксенија Пајчин, 3. decembar 1977 – 16. mart 2010) bila je srpska pjevačica, plesačica i manekenka popularna u Srbiji i drugim bivšim jugoslovenskim republikama. Ponekad nazivana Xenia ili Ksenia, bila je poznata po svojoj ponekad seksualno privlačnoj slici na sceni.
== Biografija ==
=== Rani život ===
Pajčin je rođena u Beogradu od majke Ljubice i oca Miloša. Njena porodica potiče iz bosanskog sela Gubin kod Livna. Bila je rođaka kontroverznog nacionalističkog pjevača bosanskih Srba Baje Malog Knindže. Knindža je devet mjeseci nakon njene smrti objavio pjesmu "Spavaj, kraljice" u njenu uspomenu.
=== Muzička karijera ===
Pajčin je karijeru započela kao go-go plesačica u diskotekama. Pojavila se kao prateća igračica u spotu za pesmu Dragane Mirković Opojni su zumbuli 1994. godine. Za to vreme radila je kao asistent muzičkom mogulu Minimaksu, koji je bio menadžer uspješnih zvezda kao što su Silvana Armenulić i Lepa Brena. Ponuđena joj je prilika da se pridruži pop duetu, Duck, kao ženski vokal. Marija Mihajlović je zapravo pjevala za njihov debi album, dok je Pajčin sinhronizovao samo usne.
Kao plesačica postala je poznata u Grčkoj, gde je nastupala u brojnim noćnim klubovima. Pajčin je kasnije nastavila solo muzičku karijeru, a iako njen vokal nije bio impresivan, pažnju je privukla plesom i odjevnim kombinacijama. Imala je plesni studio u Beogradu i radila kao model. Često se pojavljivala u tabloidima i bila je poznata po svojim nečuvenim izjavama. Otvoreno je razgovarala o svom seksualnom životu i plastičnim operacijama.
Jedno od njenih poslednjih muzičkih izdanja bio je duet sa prijateljem Danijelom Alibabićem. Pesma pod nazivom "Supica" objavljena je u julu 2009. godine. Spot je snimljen nekoliko meseci kasnije, a objavljen je 9. januara 2010. godine, dva meseca pre Pajčinove smrti. Alibabić je kasnije napisao pjesmu "Pjesma za Kseniju" i objavio je 2011. kao posvetu.
=== Smrt i posledice ===
Ksenija i njen dvogodišnji sin Filip Kapisoda teško su povrijeđeni i zamalo su poginuli u saobraćajnoj nesreći 28. januara 2010. godine, samo 47 dana prije nego što su umrli. Dana 16. marta 2010. godine u njenom stanu u beogradskom naselju Voždovac pronađena su tela 32-godišnje pevačice i njenog dečka. Obojica su imali prostrelne rane na glavi. Policija je sumnjala na ubistvo ili samoubistvo, a Kapisoda je pucao. Policija je pozvana u kuću nekoliko noći ranije jer su par prijavile komšije jer je Kapisoda provalio u Pajčin stan i oborio vrata.
Prvi izvještaji istrage navode da je mrtva tijela otkrila pjevačičina majka, a da je pištolj korišten u ubistvu pronađen pored Kapisodinog tijela. Smatra se da je motiv za ubistvo-samoubistvo bila ljubomora. Bojana Ranković, glavni istražitelj za ubistvo Pajčina, rekla je da je putem sms poruke upozorena da će je Kapisoda ubiti. Osim toga, pištolj koji je koristio Kapisoda nije bio njegov, što je navelo istražitelje da vjeruju da je neko drugi možda bio umiješan.
== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* ''Too Hot To Handle'' (1997)
* ''Extreme'' (2001)
* ''Sigurna'' (2004)
=== Kompilacije ===
* ''Best Of Xenia'' (2006)
=== Nealbumski singlovi ===
# ''Divan Dan'' (1998)
# ''Plačem danima'' (2002)
# ''Dečko mi je umoran'' (2006)
# ''Nino'' (2006)
# ''Why did you tell me that you love me'' feat. Shella da Blasian (2006)
# ''Seks bombastik'' feat. Todor (2007)
# ''Veštica'' (2007)
# ''Pizza'' (2008)
# ''Hajde Sestro'' feat. Indira Radić (2008)
# ''Farsa'' (2009)
# ''Brka'' (2009)
# ''Supica'' feat. Danijel Alibabić (2009)
# ''Požuri'' feat. MC Stojan (2009)
emkcn5gcpkt9awjgjl91eczx3dtaljj
Manastir Danići
0
492576
3429133
3428488
2022-08-28T11:16:53Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija vjerski objekt
| ime = Manastir Danići
| slika =
| vrsta_karte =
| veličina_karte =
| reljef_karte =
| opis_karte =
| geografska_širina =
| geografska_dužina =
| lokacija = [[Gacko]]
| religijska_pripadnost = [[pravoslavlje]]
| država = [[Bosna i Hercegovina]]
| administracija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| funkcijski_status = manastir
| vodstvo = [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]]
}}
'''Manastir Danići''' je manastir [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] koji se nalazi u naselju [[Danići]], kod [[Gacko|Gacka]]. Manastir je osnovan 2014.<ref>{{Cite web|url=https://eparhija-zahumskohercegovacka.com/?p=22920|title=Слава Манастира Светог Свештеномученика Петра Херцеговачког у Данићима {{!}} Епархија ЗХиП|language=sr-RS|access-date=10. 8. 2022}}</ref>
== Historija ==
Godine 2000. je u središtu sela Danići podignuta bogomolja u znak sjećanja na poginule u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Ratu u Bosni i Hercegovini]]. Hram nosi ime Svještenomučenika Petra Zimonjića, jedinog sveca sa prostora Gacka.<ref>{{Cite web|url=https://www.trebinje059.com/059/gacko-osvestenje-manastira-u-selu-danici-foto/|title=Gacko: Osveštenje manastira u selu Danići (foto) {{!}} Trebinje059.com|date=6. 4. 2019|website=web.archive.org|access-date=10. 8. 2022|archive-date=6. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406131605/https://www.trebinje059.com/059/gacko-osvestenje-manastira-u-selu-danici-foto/|url-status=bot: unknown}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Manastiri Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske]]
[[Kategorija:Vjerski objekti u Gacku]]
firndxsqvv9ss1f6jlrgld1lhsxdauh
Čempres viti, čempres ponositi
0
492582
3429132
3427590
2022-08-28T11:16:51Z
WumpusBot
120674
/* top */razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Čempres viti, čempres ponositi''' jeste narodna [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[sevdalinka]]. Najstarije tonske snimke ove pjesme uradili su doajeni sevdaha [[Hasema Katana]] i [[Zaim Imamović]]. Kao i kod mnogih sevdalinki, tekst u ovoj pjesmi govori o ljubavnoj čežnji i rastanku. Uz laganu instrumentalnu pratnju, ova balada daje priliku pjevačima da pokažu svoje pjevačke kvalitete uz upotrebu "aman", čestog uzdaha u sevdalinkama. Upravo zbog toga, ovu antologijsku sevdalinku otpjevali su svi najznačajniji izvođači ove vrste narodne muzike.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/7036098-Beba-Selimovi%C4%87-Od-Sevdaha-Goreg-Jada-Nema|title= ''Beba Selimović: Od sevdaha goreg jada nema''|work= discogs.com|access-date= 10. 8. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://sevdah.tv/cempres-viti-cempres-ponositi/|title= ''Beba Selimović: Čempres viti, čempres ponositi''|work= sevdah.tv|access-date= 10. 8. 2022}}</ref>
== Muzički primjer ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=EZGRR8a6IjQ, ''Čempres viti, čempres ponositi'' u izvedbi Haseme Katane]
* [https://www.youtube.com/watch?v=zRymSD408MY, ''Čempres viti, čempres ponositi'' u izvedbi Zaima Imamovića]
== Izvori ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Sevdalinka]]
dxw5o7zys64jyu5u1q7ogb5u6glmnkj
Muhamed Hadžiefendić
0
492585
3429131
3427642
2022-08-28T11:16:49Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Muhamed Hadžiefendić
| slika = Muhamed Hadzifenfic.JPG
| datum_rođenja = Januar 1898.
| mjesto_rođenja = Tuzla
| datum_smrti = 2. oktobra 1943.
| mjesto_smrti = Tuzla
| zanimanje = Vojni oficir
}}
'''Muhamed Hadžiefendić''' (januar 1898. – 2. oktobar 1943.) bio je oficir u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], komandovao je Hadžiefendićevom legijom .
== Život ==
Muhamed Hadžiefendić rođen je u [[Tuzla|Tuzli]]. Nakon osnovnog obrazovanja u rodnom gradu, pohađao je Trgovačku akademiju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Želja njegovog oca bila je da naslijedi i vodi porodični biznis, ali je umesto toga pokazao više interesovanja za vojnu karijeru. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] dobrovoljno se prijavio u [[Habsburg (dinastija)|Habsburšku]] [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment|bosansko-hercegovačku pješadiju]] i vratio se iz rata u činu poručnika. Naslijedio je oca u njegovim komercijalnim poslovima, ali je nastavio i vojnu obuku, studirajući na Vojnoj akademiji u [[Beograd]]u .
== Drugi svjetski rat ==
Godine 1938. imenovan je za rezervnog [[major]]a Jugoslovenske kraljevske vojske. Snage [[Sile Osovine|Osovine]] su 1941. izvršile [[Aprilski rat|invaziju]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] i [[Nezavisna Država Hrvatska]] (uključujući Bosnu) postala je marionetska država Osovine pod kontrolom [[Ustaše|ustaša]].
U aprilu 1941. Hadžiefendić odbija izvršavati naređenja, dezertira i organizira lokalno stanovništvo za borbu protiv raspadajuće Jugoslavenske vojske u Vodicama kod [[Šibenik]]a. Formalnim proglašenjem Nezavisne Države Hrvatske (NDH) 10. aprila 1941. godine vratio se u rodnu Tuzlu. U decembru 1941. posjetio je ministra oružanih snaga NDH, maršala [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] i zatražio dozvolu za stvaranje ''domobranske'' vojske koju bi činili Bošnjaci s područja Tuzle. Hadžiefendiću je ponuđeno povjerenstvo kao major i postavljen je za komandu NDH III. 8. bataljona pješadijskog puka u Tuzli. Prilikom četničkih napada početkom novembra 1941. Domobranski III. bataljon se uspaničio i počeo se povlačiti u neredu. Major Hadžiefendić je sa puškom u ruci uspostavio disciplinu i red, a domobranci su se vratili u borbu, ali je brzo shvatio da veću odlučnost može osigurati od naoružavanja lokalnog stanovništva. Većina domobrana pod njegovom komandom bili su zapravo vojni obveznici iz obližnje [[Slavonija|Slavonije]]. On je pretpostavio da ovi vojni obveznici nemaju mnogo motivacije da se bore tako daleko od svojih domova i da ove oružane snage nisu bile u stanju pružiti efikasnu zaštitu bošnjačkog stanovništvu od četničkih napada i masakra. Stoga se 7. decembra 1941. Hadžiefendić sastao s Kvaternikom i iznio svoje prijedloge. Kvaternik se složio s njegovim idejama i Hadžiefendić se vratio u Tuzlu.
Dana 20. decembra 1941. Hadžiefendić se sastao sa lokalnim načelnicima, predstavnicima vlasti i drugim istaknutim ljudima kako bi razgovarali o formiranju lokalnih dobrovoljačkih snaga. Formalno je osnovana dva dana kasnije i u početku se sastojala od [[Četa|čete]] raspoređene u selima istočno od Tuzle i oko [[Živinice|Živinica]], koja su tada bila direktno ugrožena četničkim napadima. Nepuna četiri mjeseca kasnije, maja 1942. godine, Dobrovoljački odjel je preimenovan u Hadžiefendićevu legiju i formalno je priznat kao poseban domobranski dobrovoljački puk. Pukovnija se sastojala od štaba u Tuzli i šest bataljona raspoređenih po gradovima i mjestima sjeverne Bosne (Tuzla, Gračanica, Brčko, Bijeljina, Zvornik i Puračiću). Bošnjačko stanovništvo je obično nazivalo ''Hadžiefendićevom legijom'', dok su je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] i četnici nazivali ''Muslimanskom'' legijom ("Muslimanska legija"). Formacija je bila veoma motivisana i dobro se borila, ali joj je nedostajalo naoružanje i obučeni oficiri.<ref>[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 16</ref>
Godine 1942. Hadžiefendić je bio bolestan i neko vrijeme se oporavljao u [[zagreb]]ačkim bolnicama. U martu 1943. Karl von Krempler otputovao je u Tuzlu i sastao se sa Hadžiefendićem, a 28. marta Hadžiefendić je otpratio von Kremplera u Sarajevo gdje ga je upoznao sa [[Veliki muftija|reis-ul-ulemom h]][[Hafiz|afizom]] Muhamedom Pandžom i drugim vodećim političarima Bošnjaka koji nisu bili uključeni u ustaše.<ref>[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 28</ref>
Do sredine maja 1943. godine, preko 6.000 pripadnika ''Hadžiefendićeve legije'' priključeno je u ''SS Handschar'' .<ref>[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], pp. 34-35</ref> Nijemci su htjeli da Hadžiefendića pridruže u ''SS Handschar'', ali njihova namjera nikada nije ostvarena.<ref name="Lepre35">[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 35</ref> U periodu od jula do avgusta 1943. bilo je velikih dezertiranja iz Hadžiefendićeve legije u partizane u organizaciji partizanskih špijuna. Dana 2. oktobra 1943. godine, Hadžiefendića i 55 njegovih ljudi ubili su partizani kod Tuzle.<ref name="Lepre35" /> Hadžiefendićevi posmrtni ostaci su kasnije preneseni i pokopani ispred Jalske džamije u Tuzli.
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Literatura ==
* Noel Malcolm, ''Bosna: kratka istorija'', 1994
* Fikret Karčić, ''The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times'' (1995.)
* Johann C. Allmayer-Beck, Erich Lessing: ''Die K.u.k.'' ''Armee. 1848-1918'' . Verlag Bertelsmann, München 1974.,{{ISBN|3-570-07287-8}}
* Stefan Rest: ''Des Kaisers Rock im ersten Weltkrieg'' . Verlag Militaria, Wien 2002,{{ISBN|3-9501642-0-0}}
* Werner Schachinger, ''Die Bosniaken kommen!'' ''- Elitetruppe in der kuk'' ''Armee 1879-1918'' . Leopold Stocker Verlag, Graz 1994.{{ISBN|978-3-7020-0574-0}}
* k.u.k. Kriegsministerium „ ''Dislokation und Einteilung des kuk Heeres, der kuk'' ''Kriegsmarine, der kk'' ''Landwehr und der ku'' ''Landwehr'' “ u: Seidels kleines Armeeschema - Herausg.: Seidel & Sohn Wien 1914.
* <bdi><cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="Lepre_1997">[[Posebno:BookSources/0-7643-0134-9|0-7643-0134-9]]</cite></bdi>{{cite book|last=Lepre|first=George|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|ref=Lepre_1997}}
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Hadžiefenić, Muhamed}}
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Umrli 1943.]]
[[Kategorija:Rođeni 1898.]]
[[Kategorija:Hrvatski domobrani]]
gdey5j90m8qzuleo7d3g80lushqo2p6
Haradži hadži Mustafin mesdžid
0
492593
3429130
3427703
2022-08-28T11:16:47Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Haradži hadži Mustafin mesdžid.jpg|mini|351x351piksel|Haradži hadži Mustafin mesdžid]]
'''Haradži hadži Mustafin mesdžid''' je bio [[Sarajevo|sarajevski]] [[Džamija|mesdžid]] koji se nalazio u ulici Hadžiabdinica u naselja [[Soukbunar]].
== Historija ==
Mahala Harači se prvi put spominje 1528. godine i prvobitno je pripadala Mahali Nedžara Ibrahima. Mesdžid je sagrađen nekada prije 1541. godine kada se prvi put spominje u izvorima. Navedene godine u jednom popisu [[vakuf]]a Sarajeva navodi se vakuf mesdžida hadži Mustafe, sina Jusufova, koji je najvjerovatnije vakuf Harači hadži Mustafe. Nadimak Harači je ovaj dobrotvor dobio zbog toga što je on ili neki njegov predak bio zakupnik [[harač]]a. Haradži hadži Mustafin mesdžid je bio mali mesdžid građen od ćerpića i drveta. Imala je drvenu [[Munara|munaru]] od kasetiranih daščica. Uz mesdžid se nalazilo manje groblje sa raznim nišanima s [[epitaf]]ima u arapskoj [[Kaligrafija|kaligrafiji]]. U ovom groblju je ukopan i hadži Abdulah Arakijadžija, sin Alijin, po kome je ulica gdje se nalazio mesdžid dobila svoje ime Hadžiabdinica. On je obnovio Haradžin mesdžid i vodovod što je snadbijevao česme sa izvora na Kneginjcu. Po tome je i ovo vrelo dobilo ime hadži Abdino vrelo. Pored toga, hadži Abdulah je podigao česme u obližnjim Žagrićima i u njih doveo vrelo [[Firuzbegovac]]. Uvakufio je 230,000 akči za održavanje ovih vodovoda. Umro je 1729/30. godine. Ovaj mesdžid je porušen nekad prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>Mujezinović, Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika BiH, knjiga I'', str. 285-286; Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 175, Veselin Masleša, Sarajevo</ref>
== Reference ==
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]
lo4shfdbi735lgqa80k0w6z9n7dl6w7
28. Sarajevo Film Festival
0
492599
3429129
3427780
2022-08-28T11:16:45Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija filmska nagrada
| naslov = Sarajevo Film Festival
| slika =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| datum = od 12. do 19. augusta [[2022]]
| mjesto = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| voditelj =
| producent =
| režiser =
| organizator =
| najbolji_film =
| najbolja_režija =
| najbolja_režija_film =
| najbolji_glumac =
| najbolji_glumac_film =
| najbolja_glumica =
| najbolja_glumica_film =
| gold_award =
| hall_of_fame =
| najviše_nagrada =
| najviše_nominacija =
| kanal =
| mreža =
| trajanje =
| ocjene =
| prijašnji = [[27. Sarajevo Film Festival]]
| sljedeći = [[29. Sarajevo Film Festival]]
}}
'''28. Sarajevo Film Festival''' međunarodni je filmski festival koji je održan od 12. do 19. augusta 2022. u Sarajevu. Prikazano je ukupno 235 filmskih ostvarenja iz 62 zemlje, u 19 kategorija. Za nagrade Srce Sarajeva natjecao se 51 film u četiri glavne kategorije, igrani, kratki, dokumentarni i studentski film. Počasno Srce Sarajeva uručeno je danskom glumcu [[Mads Mikkelsen|Madsu Mikkelsenu]], američkom glumcu, režiseru i dramskom piscu [[Jessee Eisenberg|Jesseju Eisenbergu]] i ukrajinskom režiseru [[Sergej Loznitsa|Sergeju Loznitsi]] zbog njihovog izuzetnog doprinosa filmskoj umjetnosti.<ref>{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/sarajevo-film-festival-sff/31973686.html|title=Na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu 235 filmova iz 62 zemlje|work=slobodnaevropa.org|access-date=12. 8. 2022}}</ref> Film ''[[Trougao tuge]]'', švedskog režisera [[Ruben Östlund|Rubena Östlunda]] otvorio je filmski festival.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/spremite-se-polijecemo-veceras-pocinje-sff-u-sarajevo-stizu-brojne-filmske-zvijezde/220812012|title=Spremite se, polijećemo: Večeras počinje SFF, u Sarajevo stižu brojne filmske zvijezde|work=klix.ba|access-date=12. 8. 2022}}</ref>
== Članovi žirija ==
* [[Sebastian Meise]] (predsjednik žirija) - režiser i scenarist
* [[Lucile Hadžihalilović]] - režiserka, scenaristica
* [[Antoneta Alamat Kusijanović]] - producentica scenaristica i režiserka, glumac
* [[Milan Marić]] - glumac
* [[Katriel Schory]] - producent i konsultant<ref>{{cite web|url=https://www.sff.ba/novost/11691/ziri-takmicarskog-programa-igrani-film-28.-sarajevo-film-festivala|title=Žiri Takmičarskog programa – igrani film 28. Sarajevo Film Festivala|work=sff.ba|access-date=12. 8. 2022}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sarajevo Film Festival}}
*[http://www.sff.ba/ SFF Zvanična stranica festivala]
{{Sarajevo Film Festival}}
[[Kategorija:Sarajevo Film Festival]]
[[Kategorija:Kultura u Sarajevu]]
[[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]]
ei4lz2y5lwx13gw1h47jkfzw1wus05r
Ljevica (Slovenija)
0
492608
3429128
3427854
2022-08-28T11:16:43Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija stranka
| ime_bosanski = Ljevica
| izvorno_ime = Levica
| logo =
| predsjednik = [[Luka Mesec]]
| godina osnivanja = {{nowrap|1. mart 2014 <small>(kao koalicija)</small><br>{{Start date|2017|06|24|df=y}} <small>(kao stranka)</small>}}
| raspuštena =
| prethodnik = [[Ujedinjena Ljevica (Slovenija)|Ujedinjena Ljevica]]
| sjedište = [[Ljubljana]]
| politička_pozicija = Ljevica
| ideologija = {{nowrap|[[demokratski socijalizam]]<ref name="Nordsieck">{{cite web|first=Wolfram|last=Nordsieck|title=Slovenia|website=Parties and Elections in Europe|url=http://parties-and-elections.eu/slovenia.html|year=2018|access-date=30. 8. 2018}}</ref><br />[[ekosocijalizam]]<ref name="Nordsieck"/><br />[[Protivljenje NATO-u|anti-NATO]]<ref>{{Cite news |title=Parliament ratifies Sweden and Finland's bids to join NATO |work=STA |url=https://english.sta.si/3060375/parliament-ratifies-sweden-and-finlands-bids-to-join-nato |access-date=15. 7. 2022}}</ref><br />[[progresivizam]]<br />[[Euroskepticizam#blagi euroskepticizam|blagi euroskepticizam]]<ref name="Europe elects">{{cite web|url=https://europeelects.eu/european-union/slovenia/|title=Party Encyclopedia & Polling Averages: Slovenia|work=Europe Elects}}</ref>}}
| međunarodno_članstvo =
| evropska_stranka = [[Stranka evropske ljevice]]
| boje = {{Colorbox|Red}} Crvena {{Colorbox|Green}} Zelena
| skupština1 = [[Državni zbor (Slovenija)|Državni zbor]]
| broj_mandata1 = 5/90
| skupština2 = [[Evropski parlament]]
| broj_mandata2 = 0/8
| skupština3 = Gradonačelnici
| broj_mandata3 = 0/212
| skupština4 = Općinska skupština
| broj_mandata4 = 41/2.750
| veb-sajt = {{URL|https://www.levica.si}}
}}
'''Ljevica''' je [[Ekosocijalizam|ekosocijalistička]]<ref name="Nordsieck" /> i [[Demokratski socijalizam|demokratsko-socijalistička]]<ref>{{Cite journal|last=Zulianello|first=Mattia|date=2019|title=Varieties of Populist Parties and Party Systems in Europe: From State-of-the-Art to the Application of a Novel Classification Scheme to 66 Parties in 33 Countries|url=https://www.cambridge.org/core/journals/government-and-opposition/article/varieties-of-populist-parties-and-party-systems-in-europe-from-stateoftheart-to-the-application-of-a-novel-classification-scheme-to-66-parties-in-33-countries/7CB95AE2CA7274D5F4716EC11708ACD8|journal=Government and Opposition|pages=6}}</ref> politička stranka u [[Slovenija|Sloveniji]]. Stranka je osnovana 24. juna 2017. spajanjem [[Stranka za ekosocijalizam i trajnostni razvoj Slovenije|Stranke za trajnostni razvoj Slovenije]] (TRS) i [[Inicijativa za demokratski socijalizam|Inicijative za demokratski socijalizam]] (IDS). Stranka je nasljednica lijevog [[Izborni savez|izbornog saveza]] [[Ujedinjena ljevica (Slovenija)|Ujedinjena ljevica]].<ref name="STA: Merging of the Left">{{Cite web|url=https://english.sta.si/2402491/merging-of-the-left-marked-by-departures-from-ids|title=STA: Merging of the Left marked by departures from IDS|website=english.sta.si|language=en|access-date=25. 6. 2017}}</ref>
== Historija ==
[[Datoteka:Luka Mesec - 52115201515 (cropped).jpg|lijevo|mini|172x172piksel|Luka Mesec, koordinator stranke, 2022.]]
=== Osnivanje ===
Ujedinjena ljevica bila je izborni savez [[Demokratska radnička stranka|Demokratske radničke stranke]] (DSD), [[Stranka za ekosocijalizam i trajnostni razvoj Slovenije|Stranke za trajnostni razvoj Slovenije]] (TRS) i [[Inicijativa za demokratski socijalizam|Inicijative za demokratski socijalizam]] (IDS), Ujedinjenje je završeno 24. juna 2017.
=== Od 2017. ===
Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 2018.|slovenskim parlamentarnim izborima 2018.]] Ljevica je dobila 9,33% glasova, osvojivši 9 zastupničkih mjesta.<ref>{{Cite web|url=https://www.dvk-rs.si/arhivi/dz2018/en/#/rezultati|title=Election Results|website=www.dvk-rs.si|access-date=14. 8. 2022}}</ref> Svih 5 dosadašnjih zastupnika ponovno je izabrano za drugi mandat.<ref>{{Cite web|url=https://www.rtvslo.si/slovenija/grem-volit/ni-vec-gorenaka-erjavca-vraca-se-jelincic-in-ostalo-o-novem-sklicu-dz-ja/456964|title=Ni več Gorenaka, Erjavca, vrača se Jelinčič ... in ostalo o novem sklicu DZ-ja|website=rtvslo.si|language=sl|access-date=14. 8. 2022}}</ref>
U oktobru 2020, Ljevica se pridružila opozicijskim strankama lijevog centra u formiranju [[Koalicija ustavnog luka|Koalicije ustavnog luka]] ('''KUL'''), inicijative koju je promovirao slovenski ekonomist [[Jože P. Damijan]] s ciljem formiranja alternativne vlade.<ref>{{Cite web|url=https://sloveniatimes.com/three-coalition-parties-invited-to-talks-on-alternative-government/|title=Three coalition parties invited to talks on alternative government|last=SloTimes|first=Editor|date=30. 10. 2020|website=Slovenia Times|language=en-US|access-date=14. 8. 2022}}</ref>
Poznati filozof i psihoanalitičar [[Slavoj Žižek]] dao je podršku stranci početkom 2022.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.si/novice/slovenija/mesec-levica-se-v-osmih-letih-ni-vpletla-v-nobeno-korupcijsko-afero/|title=Mesec: Levica v osmih letih ni bila vpletena v nobeno korupcijsko afero|date=5. 3. 2022|website=N1|language=sl-SI|access-date=14. 8. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.delo.si/novice/slovenija/volitve-2022/levica-predstavila-kandidate-in-program-za-plebiscitarne-volitve/|title=Levica predstavila kandidate in program za »plebiscitarne« volitve|last=Eržen|first=Barbara|date=5. 3. 2022|website=www.delo.si|language=sl|access-date=14. 8. 2022}}</ref> Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 2022.|parlamentarnim izborima 2022.]] stranka je izgubila više od polovine podrške i bila je jedna od samo pet stranaka koje su izabrane u parlament. Nakon parlamentarnih izbora, Ljevica se pridružila koaliciji [[Pokret Sloboda|Pokreta Sloboda]] i [[Socijalni demokrati (Slovenija)|Socijalnih demokrata]]. Luka Mesec, koordinator stranke, postao je potpredsjednik Vlade i ministar za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti.
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Eksocijalističke stranke]]
[[Kategorija:Socijalističke stranke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 2017.]]
[[Kategorija:Demokratsko-socijalističke stranke u Evropi]]
[[Kategorija:Stranke Stranke evropske ljevice]]
rfjk9bv74fugdm0e7et57xqyjno6exi
Jakub-pašina džamija
0
492609
3429127
3427937
2022-08-28T11:16:41Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija vjerski objekt
| ime = Jakub-pašina džamija
| slika = Jakub-pašina džamija Sarajevo.jpg
| veličina_slike =
| alt_slike =
| opis_slike =
| geografska_dužina =
| geografska_širina =
| vrsta_karte =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| reljef_karte =
| lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost = [[Islam]]
| obred =
| festivali =
| sektor =
| općina =
| okrug =
| teritorija =
| prefektura =
| savezna_država =
| provincija =
| regija =
| država =
| administracija = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja =
| organizacijski_status =
| funkcijski_status =
| oznaka_baštine =
| vodstvo =
| zaštitnik =
| veb-sajt =
| arhitekt =
| arhitektonski_tip = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač = Hadum Jakub-paša
| osnovano_od_strane =
| glavni_ugovarač =
| smjer_fasade =
| kamen_temeljac =
| godina_dovršetka = 1491.
| troškovi_gradnje =
| kapacitet =
| dužina =
| širina =
| širina_srednje_lađe_crkve =
| visina_maks =
| broj_kupola =
| vanjska_visina_kupole =
| unutrašnja_visina_kupole =
| vanjski_prečnik_kupole =
| unutrašnji_prečnik_kupole =
| broj_munara = 1
| visina_munare =
| broj_tornjeva =
| visina_tornja =
| materijali =
| naziv_zaglavlja =
| slobodno_polje1 =
| vrijednost_slobodnog_polja1 =
| slobodno_polje2 =
| vrijednost_slobodnog_polja2 =
| slobodno_polje3 =
| vrijednost_slobodnog_polja3 =
}}'''Jakub-pašina džamija''' je [[Sarajevo|sarajevska]] džamija koja se nalazi u naselju [[Bistrik]], [[Stari Grad (Sarajevo)|općina Stari Grad]].
== Historija ==
Bosanski sandžak-beg [[Hadum Jakub-paša|Jakub-paša]] je 1491. godine na prostoru današnjeg Bistrika sagradio mesdžid. U ovome periodu se oko mesdžida formirala posebna [[mahala]] pod nazivom Jakub-pašina mahala, koja se u izvorima prvi put spominje 1516. godine. U ljeto 1493, sa 8000 vojnika, Jakub-paša kreće u vojni pohod prema sjeverozapadu. Prolazi kroz [[Jajce]] i nastavlja pohod preko [[Una|Une]] i [[Kupa|Kupe]] i stiže sve do [[Celje|Celja]], [[Ptuj]]a, i [[Donja Štajerska|Donje Štajerske]]. Devetog septembra iste godine na [[Krbavsko polje|Krbavskom polju]] osmanska vojska predvođena Jakub-pašom je nanijela poraz hrvatskoj vojsci.<ref>Mujezinović, Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika BiH, knjiga I'', str. 89, Veselin Masleša</ref>
Ovaj [[mesdžid]] je prvobitno bio građen od ćerpića i drveta i imao je drvenu [[Munara|munaru]]. Njegove dimenzije su iznosile oko 8 x 6 m. Mesdžid je imao više dobrotvora. Hadži Mustafa, sin Ejubov je 1785. godine sagradio jedan [[mekteb]] u blizini mesdžida. Iznad ulaznih vrata mesdžida sve do rušenja se nalazio natpis izveden običnim mastilom na zidu: “''Neka je ova bogomolja sa srećom svakome otvorena u ime jedinog Boga. Dobrotvor Jakub-paša. U godini 897''. “ (1491/92). Ovo vjerovatno nije bio prvobitni natpis koji je nestao nakon požara objekta tokom pohoda Eugena Savojskog na Sarajevo u oktobru 1697. godine. Navedeni natpis je vjerovatno postavljen nekad kasnije na osnovu originalnog. Uz mesdžid se nalazilo manje groblje, a danas je sačuvano svega nekoliko starih nišana. U ovom groblju su ukopavani članovi porodice Čeljo. Za ovu porodicu [[Sejfuddin Kemura]] kaže sljedeće: “''Za mesdžidom nalazi se poširok harem koji je popunjen muslimanskim grobovima među kojima su četiri groba braće Čelja koji su živili u X vijeku po hidžri'' (period između 1494. i 1590. god.) ''u mahali Čeljigovićima, koja se prozvala njihovim imenom. Tradicija naroda veli, da je bilo sedmoro braće Čelja i da su u Čeljigovićima imali vlastitu tekiju. Najstariji njihov brat zvao se Sulejman i bio je šejh u ovoj tekiji''…”. Godine 1874. munara džamije je porušena uslijed velikog vjetra zbog čega se nikada nije popravila. Godine 1907. izvjesna Derviša, kći hadži Ibrahimova, a supruga Osman-age Varešanovića, stanovnica ove mahale, je uvakufila u korist ovog mesdžida jednu svoju kuću i bostan. Jakub-pašin mesdžid je porušen 1. marta 1936. godine, istog dana kao i Skenderija džamija.<ref>Mujezinović, Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika BiH, knjiga I'', str. 90, Veselin Masleša</ref><ref>Šejh Sejfuddin Kemura, (1913), ''Sarajevske džamije i druge javne zgrad turske dobe'', str. 113-121</ref> Jakub-pašina džamija je obnovljena i otvorena 2008. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/otvorena-obnovljena-jakub-pasina-dzamija/080909085|title=Otvorena obnovljena Jakub-pašina džamija|website=www.klix.ba|language=|access-date=14. 8. 2022}}</ref> Fatima Abdičević je uz džamiju podigla česmu 2012. godine. Iznad ulaznih vrata se nalazi noviji natpis koji glasi: "''Na 515. godišnjicu Krbavske bitke i pobjede vojske bosanskog namjesnika Jakub-bega nad vojskom hrvatskog bana Derenčina, u znak sjećanja na žrtve i u znak domovinske zahvalnosti 9. 9. 2008. obnovljen je Jakub-pašin časni hram podignut 1491. godine.'' "
[[Datoteka:Mezarje uz Jakub-pašinu džamiju.jpg|lijevo|mini|304x304piksel|Mezarje uz Jakub-pašinu džamiju]]
== Reference ==
[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]
[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu]]
m6fgjh2a1d08dk019xzr27tty19ok8r
Ġgantija
0
492610
3429126
3427870
2022-08-28T11:16:39Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija Svjetska baština
| SB = Ġgantija
| zvanični_naziv =
| slika = File:Ġgantija Temples - 2022.jpg
| veličina_slike =
| opis = Ggantija 2022
| dio = [[Megalitski hramovi na Malti]]
| sadrži = 1.Ġgantija, 2.Ġgantija
| lokacija = {{flag|Malta}}
| kriterij = iv
| ID = 132
| koordinate = N36 2 56.688 E14 16 10.092
| godina = 1980.
| proširenja = 1992, 2015.
| ugroženost =
| površina = 0.715 ha
| tampon-zona = 33 ha
| veb-sajt =
| locmapin =
| opis_karte =
| širina_karte =
| reljef = <!-- "1" za refeljnu kartu ako je dostupna -->
| dijete = <!-- "yes" ako je ova infokutija unutar neke druge -->
| ugrađeno = <!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove -->
}}
'''Ġgantija kompleks''' je jedinstveni [[Prahistorija|prahistorijski]] spomenik na ostrvu Gozo, [[Malta]]. Sastoji se dvije građevinske religijske strukture sa posebnim ulazima i ograđene su zajedničkim zidom. Izgrađeni su tokom 4. i 3. milenijuma prije nove ere, u [[neolit|mlađem kamenom dobu]].<ref name="Ggantija">{{Cite web |url=https://heritagemalta.mt/explore/ggantija-temples/ |title= UNESCO - Ġgantija hramovi |work= whc.unesco.org |access-date= 9. 10. 2021}}</ref>
Hramovi su stariji od [[Stonehenge|Stounhendža]] i [[egipat]]skih [[Piramide u Gizi|piramida]] i do 1993. god. smatrani su za najstarije samostojeće [[kamen]]e građevine na svijetu. Te godine završena su arheološka istraživanja nalazišta [[Göbekli Tepe]] u [[Turska|turskoj]] pokrajini [[Anadolija]] čija je starost hramova određena na više od 10.000 godina.
[[File:Sites préhistoriques maltais.png|mini|250px|lijevo|Mapa lokacija neolitskih hramova na Malti]]
== Svjetska baština ==
Kompleks je bio prekriven zemljom od ranih vremena, a otkrili su ga i pažljivo obnovili evropski i domaći malteški [[Arheologija|arheolozi]] počevši od 19. stoljeća.
Godine 1980. uvršten je na [[UNESCO]]-ovu listu [[Svjetska baština|svetske baštine]].<ref name="unescoa">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/132 |title= UNESCO - Megalitski hramovi Malte ID 132 |work= whc.unesco.org |access-date= 9. 10. 2021}}</ref> Osim ovog kompleksa, na UNESCO-ov popis [[Megalitski hramovi na Malti|svjetske baštine na Malti]] uvršteno je još pet (5) hramova, dok je ukupan broj hramova na Malti iz ovog perioda veći od 20.
Svaka cjelina se sastoji od više apsida koje okružuju središnji hodnik. Dva fragmenta gipsa sa crvenim okerom, koji su sada izloženi u Muzeju Ġgantija, sugeriraju da su unutrašnji zidovi malterisani i krečeni. Hramovi sadrže eliptično predvorje ispred konkavne fasade. Sačuvani horizontalni zidani slojevi ukazuju na to da su spomenici imali krovove s korbama, što je za svoje vrijeme bilo izuzetno sofisticirano rješenje. Dekorativne karakteristike hramova su paneli sa izbušenim rupama i reljefni paneli koji prikazuju spiralne motive, drveće, biljke i razne životinje.
Iz materijalnih dokaza zna se da je bogosluženje u hramovima na Malti uključivalo žrtvovanje životinja, dok se malo zna o obredima i ritualima koji su se tamo odvijali. Iako su to veliki hramovi, njihove unutrašnje odaje nemaju dovoljno prostora da prime više od nekoliko ljudi u isto vrijeme. Stoga javno bogosluženje u velikim grupama, kao što se danas praktikuje u tipičnim crkvama i hramovima, nije bi bilo moguće. Obožavali su ''boginju majku'' čiji je tip poznat po ranijim statuetama pronađenim po [[Mediteran]]u. Slične statue nalaze se i na Malti, a nekoliko je jedinstveno velikih dimenzija.<ref name="hramovi">{{Cite web |url=http://www.art-and-archaeology.com/malta/malta.html |title= Prahistorijski hramovi Malte |work= www.art-and-archaeology.com |access-date= 9. 10. 2021}}</ref>
Lokalitetom upravlja Baština Malta, dok vlasništvo nad okolnim zemljištem varira.
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
[[Kategorija:Svjetska baština na Malti]]
[[Kategorija:Neolitski arheološki lokaliteti]]
7hupqcpvw1jocda4f61tz1idydkcu7b
Nikejsko Carstvo
0
492614
3429125
3427919
2022-08-28T11:16:37Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime = Nikejsko Carstvo
| izvorno_ime = Nicaea
| genitiv = Nikejskog Carstva
| razdoblje = Gornji [[Srednji vijek]]
| država_prije1 = Rimsko Carstvo
| država_prije_zastava1 = Vexilloid of the Roman Empire.svg
| država_prije2 =
| država_prije_zastava2 =
| država_prije3 =
| država_prije_zastava3 =
| država_prije4 =
| država_prije_zastava4 =
| država_prije5 =
| država_prije_zastava5 =
| država_poslije1 = Osmanlijsko Carstvo
| država_poslije_zastava1 = Ottoman flag.svg
| država_poslije2 =
| država_poslije_zastava2 =
| država_poslije3 =
| država_poslije_zastava3 =
| država_poslije4 =
| država_poslije_zastava4 =
| država_poslije5 =
| država_poslije_zastava5 =
| zastava = Byzantine imperial flag, 14th century.svg
| grb = Byzantine Palaiologos Eagle.svg
| uzrečica = Βασιλεὺς Βασιλέων, Βασιλεύων Βασιλευόντων <br /><small>([[grčki jezik|grčki]]: "Car careva, Vladar vladara")</small>
| himna =
| karta = Byzantine Empire animated.gif
| glavni_grad = [[Nikeja]] ([[İznik]]) (''[[de jure]]'')<br />[[Nymphaion (Ionia)|Nymphaion]] ([[Kemalpaşa]]) (''de facto'')
| glavni_grad_kordinati =
| najveći_grad = [[Nikeja]]
| službeni_jezik = [[Grčki]]
| etničke_grupe =
| državno_uređenje = Apsolutna [[autokratija]]
| vrsta_vlasti = Monarhija
| godina_prve_vlasti = 1204. – 1261.
| vladar_prva_vlast = [[Theodore I Laskaris]]
| godina_druge_vlasti =1222–1254
| vladar_druga_vlast =[[John III Doukas Vatatzes]]
| godina_treće_vlasti = 1254–1258
| vladar_treća_vlast = [[Theodore II Laskaris]] [[John IV Laskaris]]
| valuta = [[Histamenon]], [[hiperpiron]]
| religija = [[grčko pravoslavlje]] (zvanično)}}
[[Slika:4KPARTITIO.png|thumb|right|330px| Situacija u Istočnom rimskom carstvu 1214. godine, 10 godina nakon [[Pad Konstantinopolja|Pada Konstantinopolja]].]]
'''Nikejsko Carstvo''' ili '''Carstvo Nikeje'''<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=U6PnAwAAQBAJ|title=History of the Byzantine Empire, 324–1453|last=Vasiliev|first=Alexander A.|publisher=Univ of Wisconsin Press|year=1952|isbn=978-0299809263|pages=546}}</ref> je konvencijski [[historiografija|historiografski]] naziv za najvećeg od tri [[Bizantijski Grci|bizantijskih Grka]]<ref>''The Columbia history of the world'' by John Arthur Garraty, Peter Gay (1972), p. 454: "The Greek empire in exile at Nicaea proved too strong to be driven out of Asia Minor, and in Epirus another Greek dynasty defied the intruders.”</ref><ref name="A. Heurtley, H. C page 55">''A Short history of Greece from early times to 1964'' by W. A. Heurtley, H. C. Darby, C. W. Crawley, C. M. Woodhouse (1967), p. 55: "There in the prosperous city of Nicaea, Theodoros Laskaris, the son in law of a former Byzantine Emperor, establish a court that soon become the Small but reviving Greek empire."</ref> Osnovači su pripadnici aristokratije [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], koji su pobjegli nakon što su [[Konstantinopolj]] okupirale vojne snage [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]] i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] tokom [[Četvrti krstaški rat|Četvrtog krstaškog rata]], događaj poznat kao [[pljačkanje Konstantinopolja]]. Kao i druge bizantijske krnje države nastale nakon raspada carstva 1204. godine (kao što su [[Carstvo Trapezunda]] i [[Carstvo Soluna]]), bilo je nastavak istočne polovine [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], koje je preživjelo skoro do samog kraja srednjovjekovnog perioda. Četvrtu državu, poznatu u historiografiji kao [[Latinsko Carstvo]], uspostavili su krstaši i Republika Venecija nakon zauzimanja Konstantinopolja i okoline. Tvrdilo se da je zakoniti nastavak Rimskog Carstva, iako nije imalo značajnu vezu s njim.
Osnovali su je porodica [[Laskaris]], a trajalo je od 1204. do 1261. godine, kada su Nikejci obnovili Bizantijsko Carstvo u Carigradu.
==Historija==
===Osnivanje===
U 1204, [[Bizantijski car]] [[Alexios V|Alexios V Ducas Murtzouphlos]] pobiegao je iz Konstantinopolja nakon što su [[Krstaški ratovi|Križari iz četvrtog krstaškog rata]] napali grad. Ubrzo nakon toga, [[Teodor I Laskaris]], zet cara [[Alexios III Angelos|Alexiosa III Angelosa]], proglašen je za cara, ali je i on, shvativši da je situacija u Konstantinoplolju beznadežna, pobjegao u grad [[Nikeja|Nikeju]] u [[Bitinija|Bitiniji]].
[[Latinsko carstvo]], koje su uspostavili krstaši u Konstantinopolju, imalo je slabu kontrolu nad bivšom vizantijskom teritorijom, a grčke [[države nasljednice]] Bizantijskog carstva nastale su u [[Epirska despotovina|Epiru]], [[Trapezond|Trapezudu]] i [[Nikeja|Nikeji]]. Trapezund se otcijepio kao nezavisna država nekoliko sedmica prije [[Pad Konstantinopolja (1204)|pada Konstantinopolja]].<ref>Michael Panaretos, ''Chronicle'', ch. 1. Greek text in ''Original-Fragmente, Chroniken, Inschiften und anderes Materiale zur Geschichte des Kaiserthums Trapezunt'', part 2; in ''Abhandlungen der historischen Classe der königlich bayerischen Akademie'' '''4''' (1844), abth. 1, pp. 11; German translation, p. 41</ref> Nikeja je, međutim, bila najbliža Latinskom carstvu i bila je u najboljoj poziciji da pokuša da ponovo uspostavi Bizantsko carstvo.
Teodor Laskaris nije bio odmah uspešan, pošto ga je [[Henri Flandrski]] porazio kod Poimanenona i Pruse (sada [[Bursa, Turska|Bursa]]) 1204. Ali Teodor je uspio da zauzme veći dio sjeverozapadne [[Anadolija|Anadolije]] nakon [[Bugarska|bugarskog]] poraza od latinskog cara [[Balduin I od Konstantinopolja|Baldvina I]] u [[Bitki kod Adrijanopolja (1205)|Bici kod Adrijanopolja]], jer je Henri pozvan u Evropu da se brani od invazije od [[car]]a [[Kalojan od Bugarske|Kalojana od Bugarske]].<ref>Alice Gardiner, ''The Lascarids of Nicaea: The Story of an Empire in Exile'', 1912, (Amsterdam: Adolf M. Hakkert, 1964), pp. 75–78</ref> Teodor je također porazio vojsku iz Trapezunda, kao i druge manje rivale, ostavljajući ga na čelu najmoćnije od država nasljednica.
Brojna primirja i savezi su sklopljeni i raskinuti u narednih nekoliko godina, kao što je bizantijski nasljednik naveo, Latinsko Carstvo, [[Bugarsko Carstvo]] i [[Turci Seldžuci|Seldžuci]] [[Ikonije]] (čija teritorija takođe graničio sa Nikejom) su se međusobno borili. Godine 1211, u [[Bitka kod Antiohije na Meandru|Antiohiji na Meandru]], Teodor je pobijedio veliku invaziju Seldžuka, koji su podržavali ponudu Aleksija III Anđela da se vrati na vlast. Gubici pretrpljeni kod Antiohije, međutim, doveli su do poraza od strane Latinskog Carstva u [[Bitka kod Rhyndacusa (1211)|Rhyndacus Riveru]] i gubitka većine [[Mizija|Mizije]] i obale [[Mramorno more|Mramornog mora]] u narednom [[Nimfejski sporazum (1214)|Nimfejskom sporazumu]]. Nikejci su nadoknađeni za ovaj teritorijalni gubitak kada je 1212. godine smrt [[David Komnen|Davida Komnena]] omogućila njihovu aneksiju njegove zemlje u [[Paflagonija|Paflagoniji]].{{sfn|Angold|1999|p=547}}
Godine 1205. preuzeo je tradicionalne titule vizantijskih careva. Tri godine kasnije, sazvao je Crkveni sabor da bi izabrao novog pravoslavnog [[Vaseljenski Patrijarh Konstantinopoljski|Carigradskog Patrijarha]]. Novi patrijarh krunisao je Teodora za cara i uspostavio svoje sedište u Teodorovoj prestonici, Nikeji. Godine 1219. oženio se kćerkom latinske carice [[Jolanda od Flandrije|Jolande od Flandrije]], ali je umro 1221. i naslijedio ga je njegov zet [[Jovan III Ducas Vatatzes]].{{sfn|Angold|1999|p=547}}
===Ekspanzija===
[[slika:Lefke Kapisi Iznik 932a.jpg|thumb|250px| Gradski zid Nikeje, kapija Lefke; [[Iznik]], [[Turska]]]]
Laskaridi su u početku osporili pristupanje Vatacesa, a „[[sebastokrator]]es“ Isak i Aleksije, braća Teodora I, tražili su pomoć od Latinskog carstva. Vatatzes je, međutim, prevladao nad njihovim udruženim snagama u [[Bitki kod Poimanenona]], osiguravši svoj tron i povrativši gotovo sve azijske teritorije koje je u tom procesu držalo Latinsko Carstvo.
Godine 1224. Latinsko [[Kraljevstvo Soluna]] je zauzeo [[Epirski despot]] [[Teodor Komnenos Duka]], koji se krunisao za cara u rivalstvu Vatacesu i uspostavio [[Carstvo Soluna]]. Pokazalo se da je kratko trajao, jer je došao pod bugarsku kontrolu nakon [[Bitka kod Klokotnice|Bitke kod Klokotnice]] 1230. godine. S obzirom da Trapezund nije imao nikakvu stvarnu moć, Nikeja je bila jedina preostala vizantijska država, a Jovan III je proširio svoju teritoriju preko [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Godine 1235. ušao je u savez sa [[Ivan Asen II od Bugarske|Ivanom Asenom II od Bugarske]], omogućavajući mu da proširi svoj uticaj na [[Solun]] i [[Epir]].
Godine 1242. [[Mongoli]] su napali Seldžučku teritoriju istočno od Nikeje, i iako je Ivan III bio zabrinut da bi ga mogli napasti sljedeći, na kraju su eliminisali Seldžučku prijetnju Nikeji. Godine 1245. Ivan se udružio sa [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]] oženivši [[Konstanca II od Hohenstaufena|Konstancu II od Hohenstaufena]], kćerku [[Frederik II, caraSvetog Rimskog carstva|Frederika II]]. Godine 1246, Jovan je napao Bugarsku i povratio veći deo Trakije i Makedonije, i nastavio da inkorporira Solun u svoje carstvo. Do 1248. godine Jovan je pobedio Bugare i opkolio Latinsko carstvo. Nastavio je da uzima zemlju od Latina sve do svoje smrti 1254.
[[Teodor II Laskaris]], sin Jovana III, suočio se sa invazijama Bugara u [[Trakija|Trakiju]], ali je uspješno branio teritoriju. [[Epiro-nikejski sukob (1257–59)|Sukob]] između Nikeje i Epira izbio je 1257. Epir se udružio sa [[Manfred od Sicilije|Manfredom od Sicilije]] kada je Teodor II umro 1258. Naslijedio ga je [[Jovan IV Laskaris]], ali kako je još bio dijete bio je pod regentstvom generala Mihaila Paleologa. Mihael se proglasio ko-carem (kao [[Mihael VIII Paleolog|Mihael VIII]]) 1259. godine, i ubrzo je pobijedio kombinovanu invaziju Manfreda, epirskog despota, i latinskog [[Kneževina Aheja|Princa Aheje]] u [[Bitka kod Pelagonije|Bici kod Pelagonije]].
===Ponovno zauzimanje Konstantinopolja===
[[slika:Hyperpyron-Michael VIII Paleologus-sb2241.jpg|thumb|250px| Novčić koji je izdao [[Mihael VIII Paleolog]] u čast oslobođenja Konstantinopolja od latinske vojske i obnove Bizantijskog carstva.]]
Godine 1260. Mihajlo je započeo [[Osada Konstantinopolja (1260)|napad na Carigrad]] sam, što njegovi prethodnici nisu mogli učiniti. Udružio se sa [[Republika Đenova|Đenovom]], a njegov general [[Alexios Strategopoulos]] proveo je mjesece posmatrajući Konstantinopolj kako bi planirao svoj napad. U julu 1261. godine, dok se većina latinske vojske borila na drugim mjestima, Aleksije je uspio da ubijedi stražare da otvore kapije grada. Jednom unutra, spalio je[[Mletačka Republika|mletački]] kvart (pošto je Venecija bila neprijatelj Đenove i bila je u velikoj mjeri odgovorna za zauzimanje grada 1204.).
Mihael je priznat za cara nekoliko sedmica kasnije, obnavljajući Vizantijsko carstvo. Aheja je ubrzo ponovo zauzeta, ali Trapezund i Epir su ostali nezavisne bizantijske grčke države. Obnovljeno carstvo se također suočilo s novom prijetnjom od [[Otomansko carstvo|Osmanlija]], kada su ustali da zamijene Seldžuke.
==Posljedice==
Nakon 1261. godine, Konstantinopolj je ponovo postao glavni grad Bizantijakog Carstva.{{sfn|Geanakoplos|1989|page=173}} Teritoriji bivšeg Nikejskog carstva oduzeto je njeno bogatstvo koje je korišćeno za obnovu Konstantinopolja i finansiranje brojnih ratova u Evropi protiv Latinnske države i Epira. Vojnici su prebačeni iz Male Azije u Evropu, ostavljajući staru granicu relativno nebranjenom. Napadi turskih ''[[Gazija (ratnik)|gazija]]'' ostali su nekontrolisani, a granica je sve više pregažena.
Uzurpacija legitimnog vladara Laskarida Jovana IV Laskarisa od strane Mihaila VIII Paleologa 1261. godine otuđila je veliki deo stanovništva od obnovljenog Bizantijskog carstva u Konstantinopolju. Jovan IV je ostavljen u Nikeji, a kasnije je oslijepljen po Mihailovom naređenju na svoj jedanaesti rođendan, 25. decembra 1261. To ga je učinilo nepodobnim za prijestolje, pa je prognan i zatvoren u tvrđavu u Bitiniji. Ova akcija je dovela do ekskomunikacije Mihaila VIII Paleologa od strane patrijarha Arsenija Autorejana, i kasnije pobune koju je predvodio Pseudo-Jovan IV u blizini Nikeje.
Posljednja historijska era bivše teritorije Nikejskog carstva je historija postepenog osvajanja od strane Turaka. Nakon smrti Mihaila VIII 1282. godine, turski pohodi su se pretvorili u trajno naseljavanje i uspostavljanje turskih [[anadolski bejlici|bejlika]] na nekadašnjoj vizantijskoj teritoriji. Iako je car Andronik II uložio neke napore da popravi situaciju, oni su bili neuspješni. Oko 1300. godine, Turci su osvojili skoro čitavo nekadašnje Nikejsko carstvo, uz samo mali pojas teritorije koji se držao direktno nasuprot Konstantinopolja. Konačni kraj vizantijske Male Azije došao je padom Burse 1326, Nikeje 1331 i Nikomedije 1337.
==Vojska==
Nikejsko carstvo se sastojalo od najnaseljenije grčke regije Bizantije, sa izuzetkom Trakije koja je bila pod latinsko/bugarskom kontrolom. Kao takvo, Carstvo je bilo u stanju da podigne razumno brojnu vojnu snagu od oko 20.000 vojnika na svom vrhuncu – broj koji je zabilježen kao učešće u brojnim ratovima protiv krstaških država.
Nikejani su nastavili neke aspekte [[Komnenska vojska|Komnenske vojske]], ali bez resursa dostupnih komninskim carevima, Nicejski Bizantinci nisu mogli da se uporede sa brojem, niti kvalitetom, vojske koju je car [[Manuel Komnenos|Manuel]] a pojavili su se njegovi prethodnici. Zapadna Mala Azija imala je izlaz na more, što ju je činilo bogatijom od većine rascjepkanih država u okolini i vremenom je postala najmoćnija država u regionu, makar samo na kratko.
==Ideologija i helenizam==
Dvor Nikejske države je naširoko koristio izraz "Heleni" umjesto ranijih "Rimljani" da opiše svoje stanovništvo koje govori grčki.<ref>{{cite journal |last1=Bialor |first1=Perry |title=Chapter 2, Greek Ethnic Survival Under Ottoman Domination |journal=ScholarWorks@UMass Amherst |date=2008 |page=73 |url=https://scholarworks.umass.edu/anthro_res_rpt9/1/ |language=en}}</ref> Contemporaries preferred the use of "Hellas" or the adjective "Hellenikon" for the Empire of Nicaea.<ref>{{cite book |last1=Meyendorff |first1=John |title=Byzantium and the Rise of Russia: A Study of Byzantino-Russian Relations in the Fourteenth Century |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521135337 |page=100 |url=https://books.google.com/books?id=KKZdTvs1ySYC |language=en |quote=The Empire of Nicaea, in particular, was seen as the Hellenikon, or as Hellas}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Stavridou-Zafraka |first1=Alkmeni |title=Byzantine Culture in Late Mediaeval Greek States |journal=Βυζαντιακά |date=2015 |volume=32 |page=211|url=http://histsociety.web.auth.gr/Byzantiaka%202015%20-%20Periexomena%2032.htm}}</ref> Kao takav, car Teodor Laskaris ponekad je zamijenio pojmove Romaioi (Rimljani) i Graikoi Helenima.<ref>{{cite book |last1=Maltezou |first1=Chryssa |last2=Schreine |first2=Peter |title=Bisanzio, Venezia e il mondo franco-greco |date=2002 |publisher=Istituto ellenico di studi bizantini e postbizantini di Venezia |isbn=9789607743220 |page=33 |url=https://books.google.com/books?id=8CBmAAAAMAAJ |language=fr |quote=Theodoros Laskaris totally avoids the terms Latinoi in his letters and uses Italoi instead, he also replaces the terms Romaioi (Romans) and Greek by Hellenes.}}</ref> Car Teodor II opisuje svoje carstvo kao "novu Heladu".<ref>{{cite book |last1=Doumanis |first1=Nicholas |title=A History of Greece |date=2009 |publisher=Macmillan International Higher Education |isbn=9781137013675 |page=140 |url=https://books.google.com/books?id=vuEcBQAAQBAJ |language=en}}</ref> Patrijarh [[German II od Carigrada|Germanos II]] je u službenoj prepisci sa zapadnim svijetom koristio izraz: "Graikoi" da opiše lokalno stanovništvo i "Carstvo Grka" (starogrčki|Βασιλεία των Γραικών) kao naziv države. U to vrijeme postojala je usklađena inicijativa za samoidentifikovanje etničkih Grka.<ref>{{cite book |last1=Hilsdale |first1=Cecily J. |title=Byzantine Art and Diplomacy in an Age of Decline |date=2014 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781107729384 |page=84 |url=https://books.google.com/books?id=t7GkAgAAQBAJ |language=en}}</ref>
Neki naučnici vide period Nikejskog carstva kao pokazatelj rastuće etničke helenske svijesti i [[grčki nacionalizam|grčkog nacionalizma]]. Međutim, ovi naučnici upozoravaju da porast etničke svijesti nije uticao na zvaničnu imperijalnu ideologiju.<ref name="Angelov, Dimiter 1330. p95">Angelov, Dimiter. ''Imperial ideology and political thought in Byzantium (1204–1330)''. Cambridge: University Press, 2007. p. 95 Also Kaldellis, Anthony. ''Hellenism in Byzantium : the transformations of Greek identity and the reception of the classical tradition''. Cambridge: University Press, 2007.</ref> In the official ideology, the traditional view of Byzantium as the Roman Empire was not overturned, as the usage of the word Rhomaioi for subjects of the Nicene emperors demonstrates.<ref name="Angelov, Dimiter 1330. p95"/> Zvanična ideologija Nikejskog Carstva bila je rekonkvista i militarizam, što se nije moglo vidjeti u kasnijoj paleološkoj retorici iz 14. stooljeća<ref>Angelov, pp. 99–101</ref>
Ideologiju Nikeje iz 13. stoljeća karakterisalo je vjerovanje u kontinuirani značaj Konstantinopolja i nada da će se ponovo osvojiti grad, oslanjajući se manje na tvrdnje o političkom univerzalizmu ili helenskom nacionalizmu nego na starozavjetne ideje jevrejske providnosti. Car se u ovom periodu često poredi sa [[Mojsije]]m<ref>Angold, Michael. ''A Byzantine government in exile : government and society under the Laskarids of Nicaea, 1204–1261''. London: Oxford University Press, 1975. p. 13</ref> ili [[Zorobabel]], ili čak kao "[[Vatreni stup (teofanija)|Vatreni stup]]" koji vodi Božji narod u Obećanu zemlju, npr. u govoru koji je održao [[Theodore I Laskaris]], napisao [[Niketas Choniates]].<ref>Angelov, str. 99</ref>
Retorika ovog perioda je takođe veličala rat i ponovno osvajanje Konstantinopolja koristeći slike koje nisu izvučene iz Starog zavjeta. Naprimjer, u svom panegiriku Teodora I Laskarisa, Choniates opisuje bitku sa seldžučkim sultanom kao bitku između kršćanstva i [[islam]]a, retorički upoređujući rane Teodora, koji je sam ubio neprijateljskog zapovijjednika, s ranama Krista na križu.<ref name="Angelov, 100">Angelov, p 100</ref> Dimiter Angelov sugeriše da je zapadna ideologija krstaša možda uticala na razvoj ovog gledišta o ponovnom osvajanju, a tokom tog perioda spominje se da je patrijarh Mihailo IV Autoreianos nudio potpuno oproštenje grijehova nikejskim trupama koje su spremale da uđu u bitku, što je praksa gotovo identično zapadnjačkom plenarnom popuštanju. Međutim, davanje takvih oprosta bilo je kratkog vijeka, a čini se da su mnogi mogući križarski utjecaji nestali nakon 1211.<ref name="Angelov, 100"/>
Bizantinci iz 13. stoljeća su također povlačili paralele između situacije u kojoj se carstvo nalazilo nakon 1204. godine i situacije u kojoj su bili klasični Grci. Ovi dokazi su pomogli da se ojača stav nekih naučnika, kao što je A. E. Vacalopoulos, koji vide ove reference, u kombinaciji s ponovnom procjenom klasične prošlosti Bizantije, kao genezu grčkog nacionalizma.<ref>Angold, Michael. "Byzantine ‘Nationalism’ and the Nicaean Empire." ''Byzantine and Modern Greek Studies'', '''1''' (1975) pp. 51–52</ref> Sa gubitkom Konstantinopolja, ovo poređenje je imalo ideju [[Imena Grka|"Helena"]] okruženih varvarima; Honijat je izjednačio seldžučkog sultana kojeg je ubio Teodor I sa Kserksom, a patrijarh [[Patrijarh Germanus II od Konstantinopolja|German II]] je podsjetio na pobjedu [[Jovan III Vatatzes|Jovana III Vatatzesa]] kao još jednu bitku [[Bitka kod Maratona|Maraton]] ili [[Bitka kod Salamine|Salamina]].<ref>Angold, p. 29</ref> Na isti način, [[Teodor II Laskaris]] je uporedio pobjede svog oca sa pobjedama [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i nastavio da veliča borilačke vriednosti savremenih "Helena".<ref>Angelov, p. 97</ref>
Osim toga, čini se da je tokom ovog perioda došlo do promjene u načinu na koji se riječ "Heleni" koristila u bizantijskom jeziku. Do tada, "Helena" je nosila negativnu konotaciju i bila je posebno povezana s ostacima paganizma. U ovom periodu, međutim, čini se da i termini "Graikoi" i "Heleni" ulaze u diplomatsku upotrebu carstva kao oblik vjerske i etničke samoidentifikacije, podstaknuti željom da se carstvo i njegovi građani razlikuju od Latina.<ref>Angelov, pp. 96–97</ref> [[Carigradski patrijarh Germanus II]] posebno ilustruje ovu novu viziju etničkog i vjerskog identiteta. Njegova pisma izjednačavaju dobro rođenje sa čistoćom njegovog helenističkog porijekla, pridajući više vrijednosti njegovom helenističkom lingvističkom i etničkom porijeklu nego bilo kakvoj povezanosti s Konstantinopoljom, i pokazujući njegov prezir prema Latinima koji su se ponosili posjedovanjem grada. Među naučnicima se vodi debata o tačnom vremenu promjene značenja riječi Hellena. Roderick Beaton, uzimajući u obzir dokaze o upotrebi termina "Heleni" u 12. stoljeću, vidi da se prevrednovanje termina dogodilo prije gubitka Konstantinopolja 1204. Pored toga, za razliku od Vakalopulosa,<ref>A. E. Vacalopoulos, ''The Origins of the Greek Nation:the Byzantine Period (1204–1461)'' (New Brunswick, 1970).</ref> Beaton ne vidi rođenje grčkog nacionalizma, već embrion "etničke" svijesti, prvenstveno zasnovan na jeziku.<ref>Beaton, Roderick. "Antique Nation? 'Hellenes' on the Eve of Greek Independence and in Twelfth-Century Byzantium," ''Byzantine and Modern Greek Studies'', '''31''' (2007), pp. 76–95</ref>
Michael Angold napominje da ideologija tog perioda pokazuje sposobnost Bizantijaca da reaguje i prilagođava se promjenjivim kulturnim i političkim okolnostima, uključujući egzil, te da je ideološki razvoj ovog perioda uglavnom prekinut i odbačen od strane obnovljenog carstva [[Palaiologoi]], pošto se [[Mihael VIII]] vratio ideologiji ranijih perioda.<ref>Angold, Michael. "Byzantine ‘Nationalism’ and the Nicaean Empire", ''Byzantine and Modern Greek Studies'', '''1''' (1975) p. 70</ref>
==Carevi==
* [[Teodor I Laskaris]] (1204–1222)
* [[Jovan III Ducas Vatatzes]] (1222–1254)
* [[Teodor II Laskaris]] (1254–1258)
* [[Jovan IV Laskaris]] (1258–1261)
* [[Mihael VIII Paleolog]] (su-car 1259–1261; obnovljeno Bizantijsko carstvo)
==Također pogledajte==
* [[Laskaris|Dinastija Laskaris i porodično stablo srodnika]]
* [[Vatatzes|Dinastija Vatatzes i porodično stablo srodnika]]
* [[Porodična stabla vizantijskih carskih dinastija]]
==Citati==
{{Reflist}}
==Reference==
* {{New Cambridge Medieval History|volume=5|last1=Angold|first1=Michael|chapter=Byzantium in exile|pages=543–568|chapter-url=https://doi.org/10.1017/CHOL9780521362894.026}}
* {{cite book|last1=Geanakoplos|first1=Deno John|title=Constantinople and the West: Essays on the Late Byzantine (Palaeologan) and Italian Renaissances and the Byzantine and Roman Churches|date=1989|publisher=University of Wisconsin Press|isbn=978-0299118846}}
{{Teme Bizantijskog carstva}}
{{Fragmenti Bizantijskog Carstva}}
{{Srednjovjekovne države u Anadoliji}}
{{Authority control}}
{{DEFAULTSORT:Nikeja, Carstvo}}
[[Kategorija:Nikejsko Carstvo| ]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1204.]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1261.]]
[[Kategorija:Laskaridska dinastija|Dinastija Laskarida]]
[[Kategorija:Historija Turske]]
[[Kategorija:13.stoljeće u Aziji]]
[[Kategorija:Historija pokrajine Bursa]]
[[Kategorija:İznik]]
[[Kategorija:13. soljeće u Bizantijskom carstvu]]
[[Kategorija:Bizantijske krnje države]]
[[Kategorija:Bivša carstva]]
twb57kux0rifuoig371duwcbh6ib1w0
Ima l' jada k'o kad akšam pada
0
492618
3429124
3427953
2022-08-28T11:16:35Z
WumpusBot
120674
/* top */razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Ima l' jada k'o kad akšam pada''' jeste [[sevdalinka]] za koju je prvi tonski snimak uradio [[Safet Isović]] 1963. godine uz pratnju seksteta [[Dušan Radetić|Dušana Radetića]]. Prva je pjesma na [[Extended play|EP]] ploči koju je objavila [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]]. Tekstualno, pjesma ''"Ima l' jada k'o kad akšam pada"'' govori o ljubavnoj žudnji, što je jedna od čestih tema u bosanskim sevdalinkama. Muzički gledano, ova naizgled jednostavna sevdalinka komponirana je u laganijem [[Tempo|tempu]] i pogodna je za mekši stil pjevanja, koji je u svojim sevdalinkama nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] proslavio [[Zaim Imamović]]. Ona dobija svoju punu izražajnu snagu kvalitetnom pjevačkom izvedbom, što i jeste jedna od glavnih osobina sevdalinke, da pjevač ima glavnu ulogu u pjesmi, dok orkestar daje instrumentalnu podršku obogačujući cjelokupni zvuk. Upravo to su svaki pojedinačno najbolje pokazali Safet Isović, [[Himzo Polovina]] i [[Zehra Deović]] prilikom snimanja ove pjesme uz pratnju orkestara.
Do danas, mnogi pjevači narodne muzike otpjevali su ovu pjesmu, koja je kod dobrih poznavalaca sevdalinke uvijek bila cijenjena. ''"Ima l' jada k'o kad akšam pada"'' spada u red antologijskih ostvarenja bosanske sevdalinke komponiranih u [[Sarajevo|Sarajevu]] krajem 1950-ih i tokom ranih 1960-ih.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/3011923-Safet-Isovi%C4%87-Ima-L-Jada-Ko-Kad-Ak%C5%A1am-Pada|title= ''Safet Isović: Ima l' jada k'o akšam kad pada''|work= discogs.com|access-date= 15. 8. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://rateyourmusic.com/release/ep/safet_isovic/ima_l_jada_ko_kad_aksam_pada/|title= ''Safet Isović: Ima l' jada k'o akšam kad pada''|work= rateyourmusic.com|access-date= 15. 8. 2022}}</ref>
== Muzički primjeri ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=4PPgc9h0OUA, ''"Ima l' jada k'o kad akšam pada"'' u izvedbi Safeta Isovića]
* [https://www.youtube.com/watch?v=qcniS4h_mYE, ''"Ima l' jada k'o kad akšam pada"'' u izvedbi Zehre Deović]
* [https://www.youtube.com/watch?v=AaQGBCNZKyY, ''"Ima l' jada k'o kad akšam pada"'' u izvedbi Himze Polovine]
== Izvori ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Sevdalinka]]
8anl2dqshkli09n1s05garscwfxdy23
Sejfudin Kemura
0
492619
3429123
3428270
2022-08-28T11:16:33Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Šejh Sejfudin Fehmi efendija Kemura''' (Sarajevo, 1. februara 1864 - Sarajevo 17. septembra 1917) bio je bosanskohercegovački historičar, [[književnik]] i pjesnik.
{{Infokutija osoba
| ime = Šejh Sejfudin Fehmi efendija Kemura
| slika = Sejfudin Kemura.jpg
| datum_rođenja = 1. februara 1864.
| mjesto_rođenja = Sarajevo
| datum_smrti = 17. septembra 1917.
| mjesto_smrti = Sarajevo
| zanimanje = Historičar, književnik, pjesnik
| značajna_djela = Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe
}}
== Biografija ==
Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] u [[Gazi Mehmed-begova mahala|Gazi Mehmed-begovoj mahali]] na [[Bistrik]]u. Sin je Alijage Kemure, koji se bavio saračkim zanatom. Njegova porodica je porijeklom iz sela Kjumurkjoja u [[Bursa (pokrajina)|Brusanskom vilajetu]] koja je došla u Bosnu sa sultanom [[Mehmed II|Mehmedom II]] kao komordžije. Prvo je učio sarački zanat, kojim se bavio i njegov otac, a kasnije je pohođao [[mekteb]]. Poslije toga bavio se pekarskim zanatom. Još od mladosti se interesira za [[Historija Bosne i Hercegovine|historiju Bosne]] i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i rano počinje pisati, prvo na [[Turski jezik|turskom]], a potom na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Bio je član [[Nakšibendije|nakšibendijskog derviškog reda]]. Prvo je bio šejh [[Jedilerska tekija|Jedilerske tekije]], a od 1905. do 1914. godine je bio bibliotekar u [[Biblioteka Osman Šehdi ef. Kjutubhana|biblioteci Osman Šehdi ef. Kjutubhana]] u [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevoj džamiji]]. Biblioteka je bila u nesređenom stanju, ali ju je Kemura sredio i učinio svakome pristupačnom. Godine 1914. i 1915. bio je vjeroučitelj u Srednjoj tehničkoj školi i Velikoj realki Franje Josipa I u Sarajevu. Naredne godine je premješten u sarajevsku [[Ruždija|ruždiju]] II dječačku narodnu osnovnu školu gdje je predavao orijentalne predmete do svoje smrti. Umro je 14. septembra 1917. godine.<ref name="sar">Sarić, S. (2003), Sheikh Sejfudin Fehmi ef. Kemura, ''Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke, 12(20-21)'', 135-142.</ref>
Tokom rada u biblioteci objavio je veći dio [[sidžil]]a (sudskih protokola) napisanih na turskom jeziku. Bavio se istraživanjem sarajevskih džamija iz vremena [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] i plodom tog rada izašlo je djelo "Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe” u Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. U ovom radu je objavio crteže mnogih džamija. Pisao je i o drugim vjersko-prosvjetnih i humanitarnih ustanovama u Sarajevu: [[Tekija|tekije]], [[Medresa|medrese]], [[mekteb]]i, [[Musafirhana|musafirhane]], česme, mostovi, turbeta i znamenitiji [[Mezarje|mezari]]. Preveo je dio Sejahtname (putopisa) [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] koji se odnosi na Bosnu. Sakupio je i objavio pjesme ([[Ilahija|ilahije]] i [[Kasida|kaside]]) 11 bošnjačkih pjesnika (Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims aus dem XVII XVIII und XIX Jahrhundert, 1912). Pisao je i o životu i radu sarajevskih [[muftija]] od 1519. do 1916. godine. Prevodio je i objavio razne turske dokumente o pravoslavnoj crkvi i o bosanskim katolicima za vrijeme Osmanlija. Svoje radove je objavljivao u Glasniku Zemaljskog muzeja. Sarajevski list broj 227 od 15. septembra 1917. godine u rubrici ”Sarajevske vijesti” objavio je: “''Noćas je umro ovdašnji vjeroučitelj i književnik Sejfudin ef. Kemura, te mu je prije podne bila dženaza. Rahmetlija je, koji je već poboljevao dvije godine, preveo mnoge povijesne radnje iz turskog jezika, koje su izašle u Glasniku Zemaljskog muzeja''. “ Ukopan je na Hambinoj carini pored svoje majke. Nad njegovim mezarom sačuvan je samo uzglavni nišan, izrađen od kamena miljevine, sa čatal turbanom ispod kojeg su ukrasi. Natpis je pisan nesh pismom: “''Pomoć je od Vječnog'' (Boga)''. Umrli šejh Sejfudin Fehim-efendija Kemura, sin Alijagin, poznati historiograf, autor mnogobrojnih djela i slatkorječivi pjesnik, umro u petak 28. zilkade 1335. godine''” (17. septembar 1917.) Šejh Sejfudinu Kemuri je [[Muhamed Enveri Kadić]] spjevao jedan kronogram, koji je zabilježio u svom Zborniku. “''On'' (Bog) ''je vječan. Sejfudin Fehmi-efendija, poznat kao Šejh Kemura. U ovoj godini je završio svoj život. Pjevao je pjesme i kronograme u [[ebdžed]]u, pa je i time sebi sačuvao trajnu uspomenu. Kronogram smrti izreče mu Enverija bez Tamije ovako: Neka Sejfudinova duša dospije u raj! Godina 1335.''” (1917.)<ref name="sar" />
== Bibliografija ==
* Iz Sejahatname Evlije Čelebije (Nastaviće se), str. 183-201., Glasnik Zemaljskog muzeja Sarajevo, XX, 1908., 2, str. 129-266 + (16)
* Iz Sejahatname Evlije Čelebije (Svršetak), str. 289-341., Glasnik Zemaljskog muzeja, XX, 1908., 3, str, 267-417.
* Javne muslimanske građevine u Sarajevu, str. 475-512., Glasnik Zemaljskog muzeja, XX, 1908., 4, str. 419-567
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, I. - VIII., str. 533-554., Glasnik Zemaljskog muzeja, XXI, 1909., 4, str. 479-615.
* Turski dokumenti za povijest bosanskih katolika iz sidžila kutubhane Careve džamije u Sarajevu, str. 559-575., Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, XXI, 1909., 4, str. 479-615.
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, IX-XXVII (Nastavak). str. 41-134., Glasnik Zemaljskog muzeja, XXII, 1910, 1, str. 1-208.
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, XXVIII-XLI. str.209-305., Glasnik Zemaljskog muzeja. XXII, 1910, 2- 3, str. 209-536 + (16).
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, (Nastavak). XLII-I. str., 589-643., Glasnik Zemaljskog muzeja, XXII, 1910, 4, str. 537-694.
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, (Nastavak). LI-LIII. str. 175-208., Glasniku Zemaljskog muzeja, XXIII, 1911., 1-2, str. 1-252 + tbl. 1-
* Stara hrišćanska crkva u Sarajevu, str. 297-302. (ćir.), Glasnik Zemaljskog muzeja, XXIII, 1911., 3, str. 253-485
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, (Nastavak). LIV-LVII. str. 391-435., Glasnik Zemaljskog muzeja, XXIII, 1911., 3. str. 253-435.
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, (Nastavak) . LVIII-LXI. str. 535-547., Glasnik Zemaljskog muzeja, XXIII, 1911., 4, str. 437-551.
* Moj životopis, Glasnik Zemaljskog muzeja, 1911., godina.
* Prilozi za historiju pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini u XVIII i XIX stoljeću, str. 413-441. (ćir.), Glasnik Zemaljskog muzeja, XXIV, 1912., 3, str. 295-441. (koautor sa Vladimirom Ćorovićem)
* Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims aus dem XVII. XVIII und XIX. Jahrhundert, 1912., Sarajevo, Izdao je: Bosansko-hercegovački zavod za proučavanje Balkana u Sarajevu.
* Prvi srpski ustanak pod Karađorđem od godine 1804. do 1862., Sarajevo, 1916. godine.
* U dvorištu Careve džamije merhum Osman Šuhdi ef. Kjutubhana, Sarajevo, 1914. godine, 1-16.
* Sarajevske muftije od 1519. do 1916., Sarajevo, 1916. godine, 1-31.
* Bilješke iz prošlosti bosanskih katolika i njihovih bogomolja po turskim dokumentima, Sarajevo, 1916. godine.
== Reference ==
<references />
{{DEFAULTSORT:Kemura, Sejfudin}}
[[Kategorija:Rođeni 1864.]]
[[Kategorija:Umrli 1917.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
877r9q7e9xjdf5y318yn07siwjokm2s
Enrico Macias
0
492626
3429122
3428119
2022-08-28T11:16:31Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija osoba
| ime = Enrico Macias
| slika = Enrico_Macias_2016.jpg
| veličina_slike =
| opis =
| ime_po_rođenju = Gaston Ghrenassia
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1938|12|11}}
| mjesto_rođenja = [[Constantine (grad)|Constantine]], [[Alžir]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti = 1962–
| poznat_po =
| značajna_djela =
}}
'''Gaston Ghrenassia''' ([[Constantine (grad)|Constantine]], [[Alžir]], 11. decembar 1938), poznatiji pod umjetničkim imenom '''Enrico Macias''', [[Francuska|francuski]] [[pjevač]] i [[tekstopisac]] [[alžir]]skog i [[Jevreji|jevrejskog]] porijekla.<ref>{{Cite journal|last=Goldstein-Sabbah|first=Sasha|date=1. 10. 2010|title=Macias, Enrico (Gaston Ghrenassia)|url=https://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopedia-of-jews-in-the-islamic-world/macias-enrico-gaston-ghrenassia-SIM_0014160|journal=Encyclopedia of Jews in the Islamic World|language=en}}</ref>
== Diskografija ==
'''Studijski albumi'''
* 1983: ''Deux ailes et trois plumes''
* 1984: ''Générosité''
* 1987: ''Enrico''
* 1989: ''Le vent du sud''
* 1991: ''Enrico''
* 1992: ''Mon chanteur préferé''
* 1993: ''Suzy''
* 1994: ''La France de mon enfance''
* 1995: ''Et Johnny Chante L'amour''
* 1999: ''Aie Aie Aie Je T'Aime''
* 1999: ''Hommage à Cheikh Raymond''
* 2003: ''Oranges amères''
* 2005: ''Chanter''
* 2006: ''La Vie populaire''
* 2011: ''Voyage d'une mélodie''
* 2012: ''Venez tous mes amis!''
* 2016: ''Les clefs''
* 2019: ''Enrico Macias & Al orchestra''
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Enrico Macias}}
* {{Official website|http://enricomacias.net/}} (jezik: francuski)
* {{IMDb name|0532734}} (jezik: engleski)
{{DEFAULTSORT:Macias, Enrico}}
[[Kategorija:Rođeni 1938.]]
[[Kategorija:Biografije, Constantine]]
[[Kategorija:Francuski pjevači]]
[[Kategorija:Poznati Jevreji]]
{{stub}}
60sm816rxkl35nfau3gjli9oedmr6fj
Crven fesić, nano
0
492628
3429121
3428083
2022-08-28T11:16:30Z
WumpusBot
120674
/* top */razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Crven fesić, nano''' jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] narodna pjesma, koja ne spada u red klasičnih [[Sevdalinka|sevdalinki]]. To je više sevdalinska ženska poskočica u kojoj se govori o ljubavnoj žudnji, što je jedna od čestih tema u bosanskim sevdalinkama. Nastala je prije više od sto godina. Glavni akcent u tekstu pjesme usredsređen je na [[fes]], koji je bio tradicionalni dio [[Bošnjaci|bošnjačke]] narodne nošnje od druge polovine 19. vijeka, kada je i nastala ova pjesma. ''"Crven fesić"'' je bila popularna pjesma na sijelu, teferiću, veselju, derneku ili ženskim sjedeljkama. Popularnost ove pjesme proširila se i u trgovački grad [[Šabac]], gdje je bila veoma razvijena muzička scena. Jedan od najznačajnijih pjevača u Šapcu između dva svjetska rata bio je [[Borisav Janjić Šapčanin]], koji je i uradio prvi tonski snimak pjesme ''"Crven fesić, nano"'' uz pratnju na [[Harmonika|harmonici]], a objavila ga je njemačka izdavačka kuća [[Odeon (izdavačka kuća)|Odeon]]. Naistaknutije izvedbe ove pjesme tokom druge polovine 20. vijeka uradile su [[Beba Selimović]] uz pratnju Tamburaškog orkestra [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]], [[Zehra Deović]] i [[Hanka Paldum]].
Do danas, mnogi pjevači narodne muzike sa prostora bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] otpjevali su ovu pjesmu, koja spada u red antologijskih ostvarenja bosanskohercegovačke narodne muzike komponiranih u drugoj polovini 19. vijeka.<ref>{{Cite web|url= https://secretsof.world/fes-posebnost-bosanske-tradicije/|title= ''Fes - posebnost bosanske tradicije''|work= secretsof.world|access-date= 16. 8. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://sevdah.tv/crven-fesic-nano/|title= ''Crven fesić nano je prelijepa sevdalinka koju je lijepo otpjevala naša Izeta Milišić''|work= sevdah.tv|access-date= 16. 8. 2022}}</ref>
== Muzički primjeri ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=lXwh4URIeUg, ''"Crven fesić, nano"'' u izvedbi Borisava Janjića Šapčanina]
* [https://www.youtube.com/watch?v=XIalPWzAOko, ''"Crven fesić, nano"'' u izvedbi Zehre Deović]
* [https://www.youtube.com/watch?v=42Ki0RhDlN8, ''"Crven fesić, nano"'' u izvedbi Bebe Selimović]
* [https://www.youtube.com/watch?v=srA7qi8xO5o, ''"Crven fesić, nano"'' u izvedbi Hanke Paldum]
== Izvori ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Sevdalinka]]
s9ywjchgdypc4gepecb2uarftsipiil
Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)
0
492656
3429094
3428424
2022-08-28T10:23:58Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija događaj na sportskom takmičenju
| događaj = 200 m delfin (žene)
| prvenstvo_dativ = Evropskom prvenstvu u plivanju 2022.
| slika =
| opis =
| datumi = 16. august (grupe i polufinala) <br/> 17. august (finale)
| takmičari = 19
| države = 12
| pobjeda_vrijednost = 2:06.81
| zlato = [[Lana Pudar]]
| srebro = [[Helena Rosendahl Bach]]
| bronza = [[Ilaria Cusinato]]
| zlatoNOC = BIH
| srebroNOC = DEN
| bronzaNOC = ITA
| pred = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2020 – 200 m delfin (žene)|2020.]]
| sljedeće = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024 – 200 m delfin (žene)|2024.]]
}}
{{EP u vodenim sportovima 2022.}}
{{Glavni|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.}}
Takmičenja u disciplini '''200 m delfin''' za žene na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom prvenstvu u plivanju 2022.]] održana su 16. i 17. augusta.<ref>[https://www.roma2022.eu/wp-content/uploads/2022/08/Timing-SWIMMING-elite-1.5.pdf Raspored]</ref><ref>[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------HEAT--------_51A1%201.0.pdf Startna lista]</ref>
== Rekordi ==
Aktualni rekordi u ovoj disciplini prije početka takmičenja prikazani su u tabeli.
{| class="wikitable" width=65%
|-
| '''[[Svjetski rekordi u plivanju|Svjetski rekord]]''' || {{ZD|KIN}} [[Liu Zige]] || 2:01.81 || [[Jinan]] || 20. 10. 2009.
|-
| '''[[Evropski rekordi u plivanju|Evropski rekord]]''' || {{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] || 2:04.27 || [[Rim]] || 29. 7. 2009.
|-
| '''[[Rekordi evropskih prvenstava u plivanju|Rekord prvenstava]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Mireia Belmonte]] || 2:04.79 || [[Berlin]] || 24. 8. 2014.
|}
== Rezultati ==
=== Grupe ===
Kvalifikacije su počele 14. augusta u 09:23.<ref>[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------HEAT--------_74A%201.0.pdf Rezultati kvalifikacija]</ref>
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center"
|-
! Plasman !! Grupa !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-bgcolor=ccffcc
| 1. || 1 || 4 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Helena Rosendahl Bach]] || 2:08.66 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 2. || 1 || 3 || align=left|{{ZD|VB}} [[Keanna MacInnes]] || 2:09.72 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 3. || 1 || 5 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Ilaria Cusinato]] || 2:09.75 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 4. || 3 || 4 || align=left|{{ZD|VB}} [[Laura Stephens]] || 2:10.30 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 5. || 2 || 4 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 2:10.82 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 6. || 2 || 5 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Zsuzsanna Jakabos]] || 2:11.02 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 7. || 2 || 6 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Antonella Crispino]] || 2:11.15 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 8. || 2 || 3 || align=left|{{ZD|POR}} [[Ana Monteiro]] || 2:11.40 || KV
|-
| 9. || 3 || 6 || align=left|{{ZD|VB}} [[Holly Hibbott]] || 2:11.41 ||
|-bgcolor=ccffcc
| 10. || 1 || 2 || align=left|{{ZD|FIN}} [[Laura Lahtinen]] || 2:12.44 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 11. || 3 || 5 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] || 2:13.59 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 12. || 2 || 7 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Júlia Pujadas]] || 2:13.73 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 13. || 2 || 1 || align=left|{{ZD|AUT}} [[Anastasia Tichy]] || 2:14.00 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 14. || 3 || 8 || align=left|{{ZD|HRV}} [[Amina Kajtaz]] || 2:14.10 || KV, '''[[Rekordi Hrvatske u plivanju|NR]]'''
|-bgcolor=ccffcc
| 15. || 3 || 7 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Mireia Belmonte]] || 2:16.75 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 16. || 1 || 7 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Fanny Borer]] || 2:16.91 || KV
|-
| 17. || 2 || 2 || align=left|{{ZD|POLJ}} [[Aleksandra Knop]] || 2:17.74 || KV, {{abbr|POV|Povukla se}}
|-bgcolor=ccffcc
| 18. || 1 || 1 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Annina Grabher]] || 2:18.91 || KV
|-
| 19. || 3 || 1 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Tamara Schaad]] || 2:19.00 ||
|-
| rowspan=3| || 1 || 6 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Réka Nyirádi]] || colspan=2 rowspan=3|{{tooltip|NS|Nisu startale}}
|-
| 3 || 2 || align=left|{{ZD|IZR}} [[Lea Polonsky]]
|-
| 3 || 3 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Dalma Sebestyén]]
|}
=== Polufinala ===
Polufinala su počela u 19:26.<ref>[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------SFNL--------_74A%201.0.pdf Rezultati polufinala]</ref>
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center"
|-
! Plasman !! Grupa !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-bgcolor=ccffcc
| 1. || 2 || 4 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Helena Rosendahl Bach]] || 2:08.48 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 2. || 1 || 4 || align=left|{{ZD|VB}} [[Keanna MacInnes]] || 2:08.90 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 3. || 1 || 5 || align=left|{{ZD|VB}} [[Laura Stephens]] || 2:09.25 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 4. || 2 || 5 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Ilaria Cusinato]] || 2:09.30 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 5. || 2 || 3 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 2:10.11 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 6. || 1 || 3 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Zsuzsanna Jakabos]] || 2:10.77 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 7. || 2 || 6 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Antonella Crispino]] || 2:10.82 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 8. || 1 || 6 || align=left|{{ZD|POR}} [[Ana Monteiro]] || 2:10.85 || KV
|-
| 9. || 2 || 2 || align=left|{{ZD|FIN}} [[Laura Lahtinen]] || 2:11.41 ||
|-
| 10. || 2 || 7 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Júlia Pujadas]] || 2:12.49 ||
|-
| 11. || 1 || 1 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Mireia Belmonte]] || 2:14.01 ||
|-
| 12. || 2 || 1 || align=left|{{ZD|HRV}} [[Amina Kajtaz]] || 2:14.40 ||
|-
| 13. || 1 || 2 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] || 2:14.54 ||
|-
| 14. || 1 || 7 || align=left|{{ZD|AUT}} [[Anastasia Tichy]] || 2:14.59 ||
|-
| 15. || 2 || 8 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Fanny Borer]] || 2:14.90 ||
|-
| 16. || 1 || 8 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Annina Grabher]] || 2:16.92 ||
|}
=== Finale ===
Finale je održano 17. augusta u 18:16.<ref>[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL---------_73A2%201.0.pdf Rezultati finala]</ref>
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center"
|-
! Plasman !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-
| {{gold1}} || 2 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 2:06.81 || '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|-
| {{silver2}} || 4 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Helena Rosendahl Bach]] || 2:07.30 || '''[[Rekordi Danske u plivanju|NR]]'''
|-
| {{bronze3}} || 6 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Ilaria Cusinato]] || 2:07.77 ||
|-
| 4. || 3 || align=left|{{ZD|VB}} [[Laura Stephens]] || 2:08.47 ||
|-
| 5. || 7 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Zsuzsanna Jakabos]] || 2:09.03 ||
|-
| 6. || 5 || align=left|{{ZD|VB}} [[Keanna MacInnes]] || 2:09.59 ||
|-
| 7. || 8 || align=left|{{ZD|POR}} [[Ana Monteiro]] || 2:10.79 ||
|-
| 8. || 1 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Antonella Crispino]] || 2:10.97 ||
|}
== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|200 m delfin (žene)]]
[[Kategorija:200 m delfin (žene)]]
0hzniiwl90gc1lizsghtw7u4kygxc0m
Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.
0
492657
3429157
3428910
2022-08-28T11:33:44Z
KWiki
9400
[[Korisnik:Semso98|Šemso]]: Potreban [[:en:Template:Flagmedalist|Šablon:Flagmedalist]].
wikitext
text/x-wiki
{{U začetku}}
{{Infokutija igre
| naziv = Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.
| logo =
| opis =
| glavno_borilište = [[Foro Italico]] <br/> [[Ostia]]
| grad_domaćin = {{ZD|ITA}} [[Rim]]
| datumi = 11–21. august 2022.
| izdanje = 36.
| države =
| sportisti =
| takmičenja =
| svečano_otvorio =
| pred = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2020.|2020.]]
| sljedeće = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2024.|2024.]]
}}
{{EP u vodenim sportovima 2022.}}
'''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima]] 2022.''' održano je u Rimu od 11. do 21. augusta 2022.<ref>{{Cite web|url=http://www2.len.eu/?p=16006 |title= Rome is chosen to host 2022 Europeans|date=2. 12. 2019|website=len.eu|access-date=3. 12. 2019}}</ref> Događaj se poklopio s [[Evropsko prvenstvo 2022.|Evropskim prvenstvom 2022]], ali nije zvanično bio njegov dio, za razliku od zajedničkog formata iz [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2018.|2018]], kada je održano u okviru prvog [[Evropsko prvenstvo 2018.|Evropskog prvenstva]].
== Raspored ==
Održano je ukupno 77 takmičenja za medalje u pet sportova. Datumi takmičenja po disciplinama su: <ref name="calendar+venues">{{Cite web|url=https://www.roma2022.eu/en/calendario-eventi/|title=Calendario|website=roma2022.eu|access-date=29 June 2022}}</ref>
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]''': 11–17. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]]''': 19-21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]''': 11-15. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]]''': 15–21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]]''': 18-20. augusta
{| class="wikitable"
| align="center" bgcolor="#ffcc00" valign="center" |●
| Finale
|}
{| class="wikitable" style="line-height:1.25em; text-align:center"
!august
! 11
! 12
! 13
! 14
! 15
! 16
! 17
! 18
! 19
! 20
! 21
! Ukupno
|-
| align="left" | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]
| bgcolor="ffcc00" | '''3'''
| bgcolor="ffcc00" | '''6'''
| bgcolor="ffcc00" | '''7'''
| bgcolor="ffcc00" | '''5'''
| bgcolor="ffcc00" | '''6'''
| bgcolor="ffcc00" | '''7'''
| bgcolor="ffcc00" | '''9'''
|
|
|
|
| '''43'''
|-
| align="left" | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]]
|
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor="ffcc00" | '''2'''
| bgcolor="ffcc00" | '''2'''
| bgcolor="ffcc00" | '''3'''
| '''7'''
|-
| align="left" | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]
| bgcolor="ffcc00" | '''1'''
| bgcolor="ffcc00" | '''3'''
| bgcolor="ffcc00" | '''2'''
| bgcolor="ffcc00" | '''3'''
| bgcolor="ffcc00" | '''3'''
|
|
|
|
|
|
| '''12'''
|-
| align="left" | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]]
|
|
|
|
| bgcolor="ffcc00" | '''1'''
| bgcolor="ffcc00" | '''2'''
| bgcolor="ffcc00" | '''2'''
| bgcolor="ffcc00" | '''2'''
| bgcolor="ffcc00" | '''2'''
| bgcolor="ffcc00" | '''2'''
| bgcolor="ffcc00" | '''2'''
| '''13'''
|-
| align="left" | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]]
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor="3399ff" |
| bgcolor="ffcc00" | '''1'''
| bgcolor="ffcc00" | '''1'''
|
| '''2'''
|-
! Ukupno
! 4
! 9
! 9
! 8
! 10
! 9
! 11
! 2
! 5
! 5
! 5
! 77
|-
! Sveukupno
! 4
! 13
! 22
! 30
! 40
! 49
! 60
! 62
! 67
! 72
! 77
! 77
|}
== Ukupna tabela medalja ==
{{Medals table
| caption =
| host = ITA
| flag_template = Flagcountry
| event =
| team
| gold_ITA = 24 | silver_ITA = 24 | bronze_ITA = 19 | host_ITA=yes
| gold_GBR = 10 | silver_GBR = 8 | bronze_GBR = 9
| gold_UKR = 10 | silver_UKR = 6 | bronze_UKR = 1
| gold_GER = 6 | silver_GER = 2 | bronze_GER = 7
| gold_HUN = 5 | silver_HUN = 8 | bronze_HUN = 3
| gold_NED = 5 | silver_NED = 1 | bronze_NED = 6
| gold_SWE = 4 | silver_SWE = 2 | bronze_SWE = 2
| gold_FRA = 3 | silver_FRA = 8 | bronze_FRA = 10
| gold_ROU = 3 | silver_ROU = 1 | bronze_ROU = 0
| gold_SUI = 1 | silver_SUI = 4 | bronze_SUI = 0
| gold_GRC = 1 | silver_GRC = 1 | bronze_GRC = 2
| gold_LTU = 1 | silver_LTU = 0 | bronze_LTU = 3
| gold_BIH = 1 | silver_BIH = 0 | bronze_BIH = 1
| gold_IZR = 1 | silver_IZR = 0 | bronze_IZR = 0
| gold_ESP = 0 | silver_ESP = 5 | bronze_ESP = 0
| gold_AUT = 0 | silver_AUT = 2 | bronze_AUT = 4
| gold_POL = 0 | silver_POL = 1 | bronze_POL = 1
| gold_DEN = 0 | silver_DEN = 1 | bronze_DEN = 0
| gold_FIN = 0 | silver_FIN = 1 | bronze_FIN = 0
| gold_POR = 0 | silver_POR = 0 | bronze_POR = 3
| gold_SVK = 0 | silver_SVK = 0 | bronze_SVK = 2
| gold_SRB = 0 | silver_SRB = 0 | bronze_SRB = 1
| gold_TUR = 0 | silver_TUR = 0 | bronze_TUR = 1
}}
== Plivanje ==
{{Medals table
| caption =
| host = ITA
| flag_template = Flagcountry
| event =
| team =
| gold_ITA = 13| silver_ITA = 13| bronze_ITA = 9 | host_ITA = yes
| gold_HUN = 5 | silver_HUN = 7 | bronze_HUN = 3
| gold_GBR = 4 | silver_GBR = 5 | bronze_GBR = 6
| gold_NED = 4 | silver_NED = 1 | bronze_NED = 6
| gold_SWE = 4 | silver_SWE = 1 | bronze_SWE = 1
| gold_FRA = 3 | silver_FRA = 7 | bronze_FRA = 3
| gold_GER = 2 | silver_GER = 2 | bronze_GER = 4
| gold_ROU = 2 | silver_ROU = 0 | bronze_ROU = 0
| gold_SUI = 1 | silver_SUI = 3 | bronze_SUI = 0
| gold_GRC = 1 | silver_GRC = 1 | bronze_GRC = 1
| gold_LTU = 1 | silver_LTU = 0 | bronze_LTU = 3
| gold_BIH = 1 | silver_BIH = 0 | bronze_BIH = 1
| gold_IZR = 1 | silver_IZR = 0 | bronze_IZR = 0
| gold_UKR = 1 | silver_UKR = 0 | bronze_UKR = 0
| gold_POL = 0 | silver_POL = 1 | bronze_POL = 1
| gold_DEN = 0 | silver_DEN = 1 | bronze_DEN = 0
| gold_FIN = 0 | silver_FIN = 1 | bronze_FIN = 0
| gold_AUT = 0 | silver_AUT = 0 | bronze_AUT = 2
| gold_POR = 0 | silver_POR = 0 | bronze_POR = 2
| gold_TUR = 0 | silver_TUR = 0 | bronze_TUR = 1
}}
=== Rezultati ===
==== Muškarci ====
{| {{MedalistTable|type=Event|columns=2}}
|-
| 50 m slobodno<br>{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m slobodno (muškarci)}}
| {{flagmedalist|[[Ben Proud]]|GBR}} || 21.58
| {{flagmedalist|[[Leonardo Deplano]]|ITA}} || 21.60
| {{flagmedalist|[[Kristian Gkolomeev]]|GRE}} || 21.75
|-
| 100 m slobodno<br>{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m slobodno (muškarci)}}
| {{flagmedalist|[[David Popovici]]|ROU}} || 46.86<br>'''[[Svjetski rekordi u plivanju|SR]]'''
| {{flagmedalist|[[Kristóf Milák]]|HUN}} || 47.47<br>'''[[Rekordi Mađarske u plivanju|NR]]'''
| {{flagmedalist|[[Alessandro Miressi]]|ITA}} || 47.63
|-
| 200 m slobodno<br>{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m slobodno (muškarci)}}
| {{flagmedalist|[[David Popovici]]|ROU}} || 1:42.97<br>'''[[Svjetski juniorski rekordi u plivanju|SJR]]''', '''[[Rekordi evropskih prvenstava u plivanju|RP]]''', '''[[Rekordi Rumunije u plivanju|NR]]'''
| {{flagmedalist|[[Antonio Đaković]]|SUI}} || 1:45.60
| {{flagmedalist|[[Felix Auböck]]|AUT}} || 1:45.89
|-
| 400 m slobodno<br>{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 400 m slobodno (muškarci)}}
| {{flagmedalist|[[Lukas Märtens]]|GER}} || 3:42.50<br>'''[[Rekordi evropskih prvenstava u plivanju|RP]]'''
| {{flagmedalist|[[Antonio Đaković]]|SUI}} || 3:43.93 '''[[Rekordi Švicarske u plivanju|NR]]'''
| {{flagmedalist|[[Henning Mühlleitner]]|GER}} || 3:44.53
|-
| 800 m slobodno<br>{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 800 m slobodno (muškarci)}}
| {{flagmedalist|[[Gregorio Paltrinieri]]|ITA}} || 7:40.86<br>'''[[Rekordi evropskih prvenstava u plivanju|RP]]'''
| {{flagmedalist|[[Lukas Märtens]]|GER}} || 7:42.65
| {{flagmedalist|[[Lorenzo Galossi]]|ITA}} || 7:43.37<br>'''[[Svjetski juniorski rekordi u plivanju|SJR]]'''
|-
| 1500 m slobodno<br>{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 1500 m slobodno (muškarci)}}
| {{flagmedalist|[[Mihailo Romančuk]]|UKR}} || 14:36.10<br>'''[[Rekordi Ukrajine u plivanju|NR]]'''
| {{flagmedalist|[[Gregorio Paltrinieri]]|ITA}} || 14:39.79
| {{flagmedalist|[[Damien Joly]]|FRA}} || 14:50.36
|-
|- bgcolor=#DDDDDD
| colspan=7 |
|-
| 50 m leđno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m leđno (muškarci)}}
|{{flagmedalist|[[Apostolos Christou]]|GRE}} || 24.36 '''[[Rekordi Grčke u plivanju|NR]]'''
|{{flagmedalist|[[Thomas Ceccon]]|ITA}} || 24.40 '''[[Rekordi Italije u plivanju|NR]]'''
|{{flagmedalist|[[Ole Braunschweig]]|GER}} || 24.68
|-
| 100 m leđno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m leđno (muškarci)}}
| {{flagmedalist|[[Thomas Ceccon]]|ITA}} || 52.21
| {{flagmedalist|[[Apostolos Christou]]|GRE}} || 52.24
| {{flagmedalist|[[Yohann Ndoye-Brouard]]|FRA}} || 52.92
|-
| 200 m leđno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m leđno (muškarci)}}
| {{flagmedalist|[[Yohann Ndoye-Brouard]]|FRA}} || 1:55.62 <br>'''[[Rekordi Francuske u plivanju|NR]]'''
| {{flagmedalist|[[Benedek Kovács]]|HUN}} || 1:56.03
| {{flagmedalist|[[Luke Greenbank]]|GBR}} || 1:56.15
|- bgcolor=#DDDDDD
| colspan=7 |
|-
| 50 m prsno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m prsno (muškarci)}}
|{{flagmedalist|[[Nicolò Martinenghi]]|ITA}} || 26.33 <br/>'''[[Rekordi Italije u plivanju|NR]]'''
|{{flagmedalist|[[Simone Cerasuolo]]|ITA}} || 26.95
|{{flagmedalist|[[Lucas Matzerath]]|GER}} || 27.11
|-
| 100 m prsno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m prsno (muškarci)}}
|{{flagmedalist|[[Nicolò Martinenghi]]|ITA}} || 58.26 <br/>'''=[[Rekordi Italije u plivanju|NR]]'''
|{{flagmedalist|[[Federico Poggio]]|ITA}} || 58.98
|{{flagmedalist|[[Andrius Šidlauskas (plivač)|Andrius Šidlauskas]]|LTU}} || 59.50
|-
| 200 m prsno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m prsno (muškarci)}}
|{{flagmedalist|[[James Wilby (plivač)|James Wilby]]|GBR}} || 2:08.96
|{{flagmedalist|[[Matti Mattsson]]|FIN}} || 2:09.40
|{{flagmedalist|[[Luca Pizzini]]|ITA}} || 2:09.97
|- bgcolor=#DDDDDD
| colspan=7 |
|-
| 50 m delfin<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (muškarci)}}
|{{flagmedalist|[[Thomas Ceccon]]|ITA}} || 22.89
|{{flagmedalist|[[Maxime Grousset]]|FRA}} || 22.97
|{{flagmedalist|[[Diogo Ribeiro (plivač)|Diogo Ribeiro]]|POR}} || 23.07<br/>'''[[Rekordi Portugala u plivanju|NR]]'''
|-
| 100 m delfin<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (muškarci)}}
|{{flagmedalist|[[Kristóf Milák]]|HUN}} || 50.33
|{{flagmedalist|[[Noè Ponti]]|SUI}} || 50.87
|{{flagmedalist|[[Jakub Majerski]]|POL}} || 51.22
|-
| 200 m delfin<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (muškarci)}}
|{{flagmedalist|[[Kristóf Milák]]|HUN}} || 1:52.01
|{{flagmedalist|[[Richárd Márton]]|HUN}} || 1:54.78
|{{flagmedalist|[[Alberto Razzetti]]|ITA}} || 1:55.01
|- bgcolor=#DDDDDD
| colspan=7 |
|-
| 200 m mješovito<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m mješovito (muškarci)}}
|{{flagmedalist|[[Hubert Kós]]|HUN}} || 1:57.22
|{{flagmedalist|[[Alberto Razzetti]]|ITA}} || 1:57.82
|{{flagmedalist|[[Gabriel Lopes]]|POR}} || 1:58.34
|-
| 400 m mješovito<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 400 m mješovito (muškarci)}}
|{{flagmedalist|[[Alberto Razzetti]]|ITA}} || 4:10.60
|{{flagmedalist|[[Dávid Verrasztó]]|HUN}} || 4:12.58
|{{flagmedalist|[[Pier Andrea Matteazzi]]|ITA}} || 4:13.29
|- bgcolor=#DDDDDD
| colspan=7 |
|-
| 4 × 100 m slobodno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 100 m slobodno (muškarci)}}
| valign=top|{{ZID|Italija}}<br>[[Alessandro Miressi]] (47.76)<br>[[Thomas Ceccon]] (47.88)<br>[[Lorenzo Zazzeri]] (47.60)<br>[[Manuel Frigo]] (47.26)<br>[[Alessandro Bori]]{{ref label|a|a|a}}<br>[[Leonardo Deplano]]{{ref label|a|a|a}}<br>[[Filippo Megli]]{{ref label|a|a|a}} || 3:10.50
| valign=top|{{ZID|Mađarska}}<br>[[Nándor Németh]] (47.86)<br>[[Szebasztián Szabó]] (48.42)<br>[[Dániel Mészáros]] (48.91)<br>[[Kristóf Milák]] (47.24) || 3:12.43
| valign=top|{{ZID|Velika Britanija}}<br>[[Jacob Whittle]] (48.72)<br>[[Matthew Richards (plivač)|Matthew Richards]] (47.88)<br>[[Tom Dean (plivač)|Thomas Dean]] (47.74)<br>[[Edward Mildred]] (48.36) || 3:12.70
|-
| 4 × 200 m slobodno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 200 m slobodno (muškarci)}}
| valign=top|{{ZID|Mađarska}}<br>[[Nándor Németh]] (1:46.28)<br>[[Richárd Márton]] (1:47.01)<br>[[Balázs Holló]] (1:47.67)<br>[[Kristóf Milák]] (1:44.42)<br>[[Dániel Mészáros]]{{ref label|a|a|a}} || 7:05.38<br/>'''[[Rekordi Mađarske u plivanju|NR]]'''
| valign=top|{{ZID|Italija}}<br>[[Marco De Tullio]] (1:46.47)<br>[[Lorenzo Galossi]] (1:47.91)<br>[[Gabriele Detti]] (1:46.51)<br>[[Stefano Di Cola]] (1:45.36)<br>[[Matteo Ciampi]]{{ref label|a|a|a}}<br>[[Filippo Megli]]{{ref label|a|a|a}} || 7:06.25
| valign=top|{{ZID|Francuska}}<br>[[Hadrien Salvan]] (1:46.50)<br>[[Wissam-Amazigh Yebba]] (1:45.92)<br>[[Enzo Tesic]] (1:47.51)<br>[[Roman Fuchs]] (1:47.04)<br>[[Mewen Tomac]]{{ref label|a|a|a}} || 7:06.97
|- bgcolor=#DDDDDD
| colspan=7 |
|-
| 4 × 100 m mješovito<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 100 m mješovito (muškarci)}}
| valign=top|{{ZID|Italija}}<br>[[Thomas Ceccon]] (52.82)<br>[[Nicolò Martinenghi]] (57.72)<br>[[Matteo Rivolta]] (50.75)<br>[[Alessandro Miressi]] (47.17)<br>[[Michele Lamberti]]{{ref label|a|a|a}}<br>[[Federico Poggio]]{{ref label|a|a|a}}<br>[[Federico Burdisso]]{{ref label|a|a|a}}<br>[[Manuel Frigo]]{{ref label|a|a|a}} || 3:28.46<br>'''[[Rekordi evropskih prvenstava u plivanju|RP]]'''
| valign=top|{{ZID|Francuska}}<br>[[Yohann Ndoye-Brouard]] (53.06)<br>[[Antoine Viquerat]] (1:00.48)<br>[[Clément Secchi]] (51.53)<br>[[Maxime Grousset]] (47.43)<br>[[Mewen Tomac]]{{ref label|a|a|a}}<br>[[Charles Rihoux]]{{ref label|a|a|a}} || 3:32.50
| valign=top|{{ZID|Austrija}}<br>[[Bernhard Reitshammer]] (54.68)<br>[[Valentin Bayer]] (59.54)<br>[[Simon Bucher]] (50.97)<br>[[Heiko Gigler]] (48.09) || 3:33.28
|}
<span style="font-size:95%">{{note label|a|a|a}} Plivači koji su učestvovali samo u kvalifikacijama i dobili medalje.</span>
==== Žene ====
{| {{MedalistTable|type=Event|columns=2}}
|-
| 50 m slobodno<br>{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m slobodno (žene)}}
|{{flagmedalist|[[Sarah Sjöström]]|SWE}} || 23.91
|{{flagmedalist|[[Katarzyna Wasick]]|POL}} || 24.20
|{{flagmedalist|[[Valerie van Roon]]|NED}} || 24.64
|-
| 100 m slobodno<br>{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m slobodno (žene)}}
|{{flagmedalist|[[Marrit Steenbergen]]|NED}} || 53.24
|{{flagmedalist|[[Charlotte Bonnet]]|FRA}} || 53.62
|{{flagmedalist|[[Freya Anderson]]|GBR}} || 53.63
|-
| 200 m slobodno<br>{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m slobodno (žene)}}
|{{flagmedalist|[[Marrit Steenbergen]]|NED}} || 1:56.36
|{{flagmedalist|[[Freya Anderson]]|GBR}} || 1:56.52
|{{flagmedalist|[[Isabel Marie Gose]]|GER}} || 1:57.09
|-
| 400 m slobodno<br>{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 400 m slobodno (žene)}}
|{{flagmedalist|[[Isabel Marie Gose]]|GER}} || 4:04.13
|{{flagmedalist|[[Simona Quadarella]]|ITA}} || 4:04.77
|{{flagmedalist|[[Ajna Késely]]|HUN}} || 4:08.00
|-
| 800 m slobodno<br>{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 800 m slobodno (žene)}}
|{{flagmedalist|[[Simona Quadarella]]|ITA}} || 8:20.54
|{{flagmedalist|[[Isabel Marie Gose]]|GER}} || 8:22.01
|{{flagmedalist|[[Merve Tuncel]]|TUR}} || 8:24.33
|-
| 1500 m slobodno<br>{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 1500 m slobodno (žene)}}
|{{flagmedalist|[[Simona Quadarella]]|ITA}} || 15:54.15
|{{flagmedalist|[[Viktória Mihályvári-Farkas]]|HUN}} || 16:02.15
|{{flagmedalist|[[Martina Caramignoli]]|ITA}} || 16:12.39
|-
|- bgcolor=#DDDDDD
| colspan=7 |
|-
| 50 m leđno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m leđno (žene)}}
|{{flagmedalist|[[Analia Pigrée]]|FRA}} || 27.27<br>'''[[Rekordi Francuske u plivanju|NR]]'''
|{{flagmedalist|[[Silvia Scalia]]|ITA}} || 27.53
|{{flagmedalist|[[Maaike de Waard]]|NED}} || 27.54
|-
| 100 m leđno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m leđno (žene)}}
|{{flagmedalist|[[Margherita Panziera]]|ITA}} || 59.40
|{{flagmedalist|[[Medi Harris]]|GBR}} || 59.46
|{{flagmedalist|[[Kira Toussaint]]|NED}} || 59.53
|-
| 200 m leđno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m leđno (žene)}}
|{{flagmedalist|[[Margherita Panziera]]|ITA}} || 2:07.13
|{{flagmedalist|[[Katie Shanahan]]|GBR}} || 2:09.26
|{{flagmedalist|[[Dóra Molnár]]|HUN}} || 2:09.73
|- bgcolor=#DDDDDD
| colspan=7 |
|-
| 50 m prsno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m prsno (žene)}}
| {{flagmedalist|[[Rūta Meilutytė]]|LTU}} || 29.59
| {{flagmedalist|[[Benedetta Pilato]]|ITA}} || 29.71
| {{flagmedalist|[[Imogen Clark]]|GBR}} || 30.31
|-
| 100 m prsno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m prsno (žene)}}
| {{flagmedalist|[[Benedetta Pilato]]|ITA}} || 1:05.97
| {{flagmedalist|[[Lisa Angiolini]]|ITA}} || 1:06.34
| {{flagmedalist|[[Rūta Meilutytė]]|LTU}} || 1:06.50
|-
| 200 m prsno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m prsno (žene)}}
| {{flagmedalist|[[Lisa Mamié]]|SUI}} || 2:23.27
| {{flagmedalist|[[Martina Carraro]]|ITA}} || 2:23.64
| {{flagmedalist|[[Kotryna Teterevkova]]|LTU}} || 2:24.16
|- bgcolor=#DDDDDD
| colspan=7 |
|-
| 50 m delfin<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)}}
| {{flagmedalist|[[Sarah Sjöström]]|SWE}} || 24.96
| {{flagmedalist|[[Marie Wattel]]|FRA}} || 25.33
| {{flagmedalist|[[Maaike de Waard]]|NED}} || 25.62
|-
| 100 m delfin<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)}}
| {{flagmedalist|[[Louise Hansson]]|SWE}} || 56.66
| {{flagmedalist|[[Marie Wattel]]|FRA}} || 56.80
| {{flagmedalist|[[Lana Pudar]]|BIH}} || 57.27<br>'''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|-
| 200 m delfin<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)}}
| {{flagmedalist|[[Lana Pudar]]|BIH}} || 2:06.80<br>'''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
| {{flagmedalist|[[Helena Rosendahl Bach]]|DEN}} || 2:07.30<br>'''[[Rekordi Danske u plivanju|NR]]'''
| {{flagmedalist|[[Ilaria Cusinato]]|ITA}} || 2:07.77
|- bgcolor=#DDDDDD
| colspan=7 |
|-
| 200 m mješovito<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m mješovito (žene)}}
| {{flagmedalist|[[Anastasija Gorbenko]]|ISR}} || 2:10.92
| {{flagmedalist|[[Marrit Steenbergen]]|NED}} || 2:11.14
| {{flagmedalist|[[Sara Franceschi]]|ITA}} || 2:11.38
|-
| 400 m mješovito<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 400 m mješovito (žene)}}
| {{flagmedalist|[[Viktória Mihályvári-Farkas]]|HUN}} || 4:37.56
| {{flagmedalist|[[Zsuzsanna Jakabos]]|HUN}} || 4:39.79
| {{flagmedalist|[[Freya Colbert]]|GBR}} || 4:40.06
|- bgcolor=#DDDDDD
| colspan=7 |
|-
| 4 × 100 m slobodno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 100 m slobodno (žene)}}
| valign=top|{{ZID|Velika Britanija}}<br>[[Lucy Hope]] (54.88)<br>[[Anna Hopkin]] (53.44)<br>[[Medi Harris]] (54.61)<br>[[Freya Anderson]] (53.54) || 3:36.47
| valign=top|{{ZID|Švedska}}<br>[[Sarah Sjöström]] (53.12)<br>[[Louise Hansson]] (54.21)<br>[[Sara Junevik]] (55.12)<br>[[Sofia Åstedt]] (54.84) || 3:37.29
| valign=top|{{ZID|Nizozemska}}<br>[[Kim Busch]] (55.21)<br>[[Tessa Giele]] (54.60)<br>[[Valerie van Roon]] (54.76)<br>[[Marrit Steenbergen]] (53.02) || 3:37.59
|-
| 4 × 200 m slobodno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 200 m slobodno (žene)}}
| valign=top|{{ZID|Nizozemska}}<br>[[Imani de Jong]] (1:58.97)<br>[[Silke Holkenborg]] (1:58.92)<br>[[Janna van Kooten]] (1:59.92)<br>[[Marrit Steenbergen]] (1:56.26)<br>[[Lotte Hosper]]{{ref label|b|b|b}} || 7:54.07
| valign=top|{{ZID|Velika Britanija}}<br>[[Freya Colbert]] (1:58.72)<br>[[Lucy Hope]] (1:58.98)<br>[[Medi Harris]] (2:00.01)<br>[[Freya Anderson]] (1:57.02)<br>[[Tamryn van Selm]]{{ref label|b|b|b}}<br>[[Holly Hibbott]]{{ref label|b|b|b}} || 7:54.73
| valign=top|{{ZID|Mađarska}}<br>[[Nikolett Pádár]] (1:58.52)<br>[[Katinka Hosszú]] (2:00.62)<br>[[Ajna Késely]] (1:59.43)<br>[[Lilla Minna Ábrahám]] (1:57.16)<br>[[Zsuzsanna Jakabos]]{{ref label|b|b|b}}<br>[[Dóra Molnár]]{{ref label|b|b|b}} || 7:55.73
|- bgcolor=#DDDDDD
| colspan=7 |
|-
| 4 × 100 m mješovito<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 100 m mješovito (žene)}}
| valign=top|{{ZID|Švedska}}<br>[[Hanna Rosvall]] (1:00.66)<br>[[Sophie Hansson]] (1:06.26)<br>[[Louise Hansson]] (56.29)<br>[[Sarah Sjöström]] (52.04) || 3:55.25
| valign=top|{{ZID|Francuska}}<br>[[Pauline Mahieu]] (1:00.17)<br>[[Charlotte Bonnet]] (1:06.49)<br>[[Marie Wattel]] (56.09)<br>[[Béryl Gastaldello]] (53.61)<br>[[Emma Terebo]]{{ref label|b|b|b}}<br>[[Adèle Blanchetière]]{{ref label|b|b|b}} || 3:56.36 <br>'''[[List of French records in swimming|NR]]'''
| valign=top|{{ZID|Nizozemska}}<br>[[Kira Toussaint]] (1:00.29)<br>[[Tes Schouten]] (1:06.75)<br>[[Maaike de Waard]] (57.74)<br>[[Marrit Steenbergen]] (52.23)<br>[[Tessa Giele]]{{ref label|b|b|b}}<br>[[Valerie van Roon]]{{ref label|b|b|b}} || 3:57.01<br>'''[[List of Dutch records in swimming|NR]]'''
|}
<span style="font-size:95%">{{note label|a|a|a}} Plivačice koji su učestvovale samo u kvalifikacijama i dobile medalje.</span>
==== Mješovite štafete (M-Ž) ====
{| {{MedalistTable|type=Event|columns=2}}
|-
| 4 × 100 m slobodno <br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 100 m slobodno (mješovite štafete)}}
| valign=top|{{ZID|Francuska}}<br>[[Maxime Grousset]] (48.02)<br>[[Charles Rihoux]] (48.39)<br>[[Charlotte Bonnet]] (53.34)<br>[[Marie Wattel]] (53.05)<br>[[Hadrien Salvan]]{{ref label|c|c|c}}<br>[[Lucile Tessariol]]{{ref label|c|c|c}}<br>[[Béryl Gastaldello]]{{ref label|c|c|c}} || 3:22.80
| valign=top|{{ZID|Velika Britanija}}<br>[[Tom Dean (plivač)|Thomas Dean]] (48.46)<br>[[Matthew Richards (plivač)|Matthew Richards]] (48.19)<br>[[Anna Hopkin]] (53.62)<br>[[Freya Anderson]] (53.03)<br>[[Edward Mildred]]{{ref label|c|c|c}}<br>[[Jacob Whittle]]{{ref label|c|c|c}}<br>[[Lucy Hope]]{{ref label|c|c|c}} || 3:23.30
| valign=top|{{ZID|Švedska}}<br>[[Björn Seeliger]] (48.09)<br>[[Robin Hanson (plivač)|Robin Hanson]] (48.91)<br>[[Sarah Sjöström]] (52.68)<br>[[Louise Hansson]] (53.72)<br>[[Sofia Åstedt]]{{ref label|c|c|c}} || 3:23.40<br>'''[[Rekordi Švedske u plivanju|NR]]'''
|-
| 4 × 200 m slobodno<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 200 m slobodno (mješovite štafete)}}
| valign=top|{{ZID|Velika Britanija}}<br>[[Thomas Dean (plivač)|Thomas Dean]] (1:46.15)<br>[[Matthew Richards (plivač)|Matthew Richards]] (1:46.91)<br>[[Freya Colbert]] (1:57.29)<br>[[Freya Anderson]] (1:57.81)<br>[[Kieran Bird]]{{ref label|c|c|c}}<br>[[Jacob Whittle]]{{ref label|c|c|c}}<br>[[Lucy Hope]]{{ref label|c|c|c}} || 7:28.16
| valign=top|{{ZID|Francuska}}<br>[[Hadrien Salvan]] (1:47.63)<br>[[Wissam-Amazigh Yebba]] (1:46.53)<br>[[Charlotte Bonnet]] (1:56.39)<br>[[Lucile Tessariol]] (1:58.70)<br>[[Roman Fuchs]]{{ref label|c|c|c}}<br>[[Giulia Rossi-Bene]]{{ref label|c|c|c}} || 7:29.25<br>'''[[Rekordi Francuske u plivanju|NR]]'''
| valign=top|{{ZID|Italija}}<br>[[Stefano Di Cola]] (1:47.00)<br>[[Matteo Ciampi]] (1:47.69)<br>[[Alice Mizzau]] (1:58.73)<br>[[Antonietta Cesarano]] (1:58.43)<br>[[Filippo Megli]]{{ref label|c|c|c}}<br>[[Noemi Cesarano]]{{ref label|c|c|c}}<br>[[Linda Caponi]]{{ref label|c|c|c}} || 7:31.85<br>'''[[Rekordi Italije u plivanju|NR]]'''
|-
| 4 × 100 m mješovito<br />{{Detailslink|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 100 m mješovito (mješovite štafete)}}
| valign=top|{{ZID|Nizozemska}}<br>[[Kira Toussaint]] (59.49)<br>[[Arno Kamminga]] (59.19)<br>[[Nyls Korstanje]] (50.72)<br>[[Marrit Steenbergen]] (52.33)<br>[[Tessa Giele]]{{ref label|c|c|c}} || 3:41.73
| valign=top|{{ZID|Italija}}<br>[[Thomas Ceccon]] (52.82)<br>[[Nicolò Martinenghi]] (58.13)<br>[[Elena Di Liddo]] (58.49)<br>[[Silvia Di Pietro]] (54.17)<br>[[Michele Lamberti]]{{ref label|c|c|c}}<br>[[Francesca Fangio]]{{ref label|c|c|c}}<br>[[Ilaria Bianchi]]{{ref label|c|c|c}}<br>[[Leonardo Deplano]]{{ref label|c|c|c}} || 3:43.61
| valign=top|{{ZID|Velika Britanija}}<br>[[Medi Harris]] (1:00.20)<br>[[James Wilby (swimmer)|James Wilby]] (59.31)<br>[[Jacob Peters (swimmer)|Jacob Peters]] (51.84)<br>[[Anna Hopkin]] (53.34)<br>[[Lauren Cox (swimmer)|Lauren Cox]]{{ref label|c|c|c}}<br>[[Greg Butler (swimmer)|Greg Butler]]{{ref label|c|c|c}} || 3:44.69
|}
<span style="font-size:95%">{{note label|a|a|a}} Plivači i plivačice koji su učestvovali samo u kvalifikacijama i dobili medalje.</span>
== Skokovi u vodu ==
{{Medals table
| caption =
| host = ITA
| flag_template = Flagcountry
| event =
| team =
| gold_GBR = 6 | silver_GBR = 3 | bronze_GBR = 3
| gold_ITA = 4 | silver_ITA = 3 | bronze_ITA = 5 | host_ITA = yes
| gold_GER = 2 | silver_GER = 0 | bronze_GER = 3
| gold_UKR = 1 | silver_UKR = 5 | bronze_UKR = 1
| gold_SWE = 0 | silver_SWE = 1 | bronze_SWE = 1
| gold_SUI = 0 | silver_SUI = 1 | bronze_SUI = 0
}}
== Ekstremni skokovi u vodu ==
{{Medals table
| caption =
| host = ITA
| flag_template = Flagcountry
| event =
| team =
| gold_ROU = 1 | silver_ROU = 1 | bronze_ROU = 0
| gold_GER = 1 | silver_GER = 0 | bronze_GER = 0
| gold_UKR = 0 | silver_UKR = 1 | bronze_UKR = 0
| gold_ITA = 0 | silver_ITA = 0 | bronze_ITA = 2 | host_ITA = yes
}}
== Daljinsko plivanje ==
{{Medals table
| caption =
| host = ITA
| flag_template = Flagcountry
| event =
| team =
| gold_ITA = 3 | silver_ITA = 2 | bronze_ITA = 1 | host_ITA = yes
| gold_NED = 1 | silver_NED = 0 | bronze_NED = 0 |
| gold_GER = 1 | silver_GER = 0 | bronze_GER = 0 |
| gold_ESP = 0 | silver_ESP = 1 | bronze_ESP = 0 |
| gold_HUN = 0 | silver_HUN = 1 | bronze_HUN = 0 |
| gold_FRA = 0 | silver_FRA = 1 | bronze_FRA = 3 |
| gold_POR = 0 | silver_POR = 0 | bronze_POR = 1 |
}}
== Sinhronizirano plivanje ==
{{Medals table
| caption =
| host = ITA
| flag_template = Flagcountry
| event =
| team =
| gold_UKR = 8 | silver_UKR = 0 | bronze_UKR = 0
| gold_ITA = 4 | silver_ITA = 6 | bronze_ITA = 2 | host_ITA = yes
| gold_ESP = 0 | silver_ESP = 4 | bronze_ESP = 0
| gold_AUT = 0 | silver_AUT = 2 | bronze_AUT = 2
| gold_FRA = 0 | silver_FRA = 0 | bronze_FRA = 4
| gold_SVK = 0 | silver_SVK = 0 | bronze_SVK = 2
| gold_GRC = 0 | silver_GRC = 0 | bronze_GRC = 1
| gold_SRB = 0 | silver_SRB = 0 | bronze_SRB = 1
}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{stub-sport}}
[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima]]
[[Kategorija:Plivačka takmičenja]]
72a879p605en9l277tc1tgvtow1reve
Abdulhalim-agin mesdžid
0
492659
3429120
3428269
2022-08-28T11:16:27Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija vjerski objekt
| ime = Abdulhalim-agin mesdžid
| slika = Abdulhalim-agin mesdžid.jpg
| veličina_slike =
| alt_slike =
| opis_slike =
| geografska_dužina =
| geografska_širina =
| vrsta_karte =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| reljef_karte =
| lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost = [[Islam]]
| obred =
| festivali =
| sektor =
| općina =
| okrug =
| teritorija =
| prefektura =
| savezna_država =
| provincija =
| regija =
| država =
| administracija =
| godina_posvećenja =
| organizacijski_status =
| funkcijski_status =
| oznaka_baštine =
| vodstvo =
| zaštitnik =
| veb-sajt =
| arhitekt =
| arhitektonski_tip = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil =
| osnivač = Abdulhalim-aga
| osnovano_od_strane =
| glavni_ugovarač =
| smjer_fasade =
| kamen_temeljac =
| godina_dovršetka = 1504.
| troškovi_gradnje =
| kapacitet =
| dužina =
| širina =
| širina_srednje_lađe_crkve =
| visina_maks =
| broj_kupola =
| vanjska_visina_kupole =
| unutrašnja_visina_kupole =
| vanjski_prečnik_kupole =
| unutrašnji_prečnik_kupole =
| broj_munara = 1
| visina_munare =
| broj_tornjeva =
| visina_tornja =
| materijali =
| naziv_zaglavlja =
| slobodno_polje1 =
| vrijednost_slobodnog_polja1 =
| slobodno_polje2 =
| vrijednost_slobodnog_polja2 =
| slobodno_polje3 =
| vrijednost_slobodnog_polja3 =
}}'''Abdulhalim-agin mesdžid,''' poznat i kao '''Skenderćehajin mesdžid''' je bila [[Sarajevo|sarajevska]] džamija koja se nalazila u naselju [[Skenderija (naselje)|Skenderija]] na lokalitetu [[Mutni potok]].
== Historija ==
Mesdžid je sagrađen 1504. godine. Njen osnivač je bio Abdulhalim-aga, ćehaja (upravitelj dvora) [[Skender-beg Mihajlović|Skender-bega Mihajlovića]], bosanskog sandžak-bega. Mahala Skender-ćehajina, poznata i kao Abdulhalima-agina mahala, prvi put se u izvorima spominje 1528. godine. Za održavanje ovog mesdžida dobrotvor je uvakufio nekoliko hiljada [[Akče|akči]] gotovog novca i svoju fabriku cigli i ćeremita. Ova tipična mahalska džamija je imala drvenu [[Munara|munaru]] od kasetiranih dašćica. Dimenzije su iznosile oko 8 x 8 m. Vanjske sofe, dimenzija 6 x 6 m nose šest drvenih stubova. Mesdžid je uništen u požaru prilikom pohoda Eugena Savojskog na Sarajevo u oktobru 1697. godine, a obnovljen nekoliko godina kasnije. Mesdžid i njeno groblje je porušeno 1952. godine i na ovom prostoru napravljen dječji park, a kasnije zgrada. Uz mesdžid se nalazilo groblje sa tridesetak nišana od kojih su 14 imali natpise. Najstariji dani potječe iz 1756. godine i pripada izvjesnom Idris dedi. U groblju je ukopan i izvjesni hadži Zulfikar-aga (umro 1830.) koji je održavao i popravio mesdžid.<ref>Sejfuddin Kemura, (1913), ''Sarajevske džamije'', str. 198-202</ref><ref>Mehmed Mujezinović, (1974), ''Islamska epigrafika BiH'', knjiga I, str. 192</ref>
== Reference ==
gmiq5qbljbzn5argrvrkzdcs4q2zd9k
Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2022.
0
492661
3429119
3428299
2022-08-28T11:16:25Z
WumpusBot
120674
/* top */razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija država na takmičenju
| NOK = BIH
| NOK_ime = [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine]]
| takmičenje_dativ = Mediteranskim igrama
| godina = 2022.
| lokacija_dativ = [[Oran]]u, Alžir
| takmičari = 48
| sportovi = 11
| plasman = 19
| zlato = 2
| srebro = 0
| bronza = 6
| učešća = [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 1993.|1993]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 1997.|1997]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2001.|2001]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2005.|2005]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2009.|2009]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2013.|2013]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2018.|2018]]
* 2022
| također_pogledajte = [[Jugoslavija na Mediteranskim igrama|Jugoslavija]] (1951–1991)
}}
'''[[Bosna i Hercegovina]]''' je učestvovala na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranskim igrama 2022.]] u [[Oran]]u u [[Alžir]]u od 25. juna do 6. jula 2022.
== Medalje ==
{{col-begin}}
| style="text-align:left; width:78%; vertical-align:top;"|
{| class="wikitable sortable" style="font-size:95%"
|-
! Medalja
! Ime
! Sport
! Događaj
! Datum
|-
| {{gold medal}} || [[Lana Pudar]] || [[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Plivanje]] || [[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022. – 200 m delfin (žene)|200 m delfin (žene)]] || {{dts| 1. juli}}
|-
| {{gold medal}} || [[Lana Pudar]] || [[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Plivanje]] || [[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022. – 100 m delfin (žene)|100 m delfin (žene)]] || {{dts| 4. juli}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Nejra Sipović]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022.|Karate]] || [[Karate na Mediteramskim igrama 2022. – 61 kg (žene)|61 kg (žene)]] || {{dts| 26. juni}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Hamza Turulja]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022.|Karate]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022. – 75 kg (muškarci)|75 kg (muškarci)]] || {{dts| 26. juni}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Rijad Džuho]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022.|Karate]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022. – +84 kg (muškarci)|+84 kg (muškarci)]] || {{dts| 27. juni}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Anđela Samardžić]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022.|Džudo]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022. – 57 kg (žene)|57 kg (žene)]] || {{dts| 29. juni}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Toni Miletić]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022.|Džudo]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022. – 90 kg (muškarci)|90 kg (muškarci)]] || {{dts| 1. juli}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Larisa Cerić]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022.|Džudo]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022. – +78 kg (žene)|+78 kg (žene)]] || {{dts| 1. juli}}
|}
| style="text-align:left; width:22%; vertical-align:top;"|
{| class="wikitable" style="font-size:85%; text-align:center;"
|- style="background:#efefef;"
!colspan=5|'''Medalje po sportu'''
|-
|'''Sport'''
| style="background:#f7f6a8;"|{{gold01}}
| style="background:#dce5e5;"|{{silver02}}
| style="background:#ffdab9;"| {{bronze03}}
|'''Ukupno'''
|-
|[[#Džudo|Džudo]]
| style="background:#F7F6A8;" |0
| style="background:#DCE5E5;" |0
| style="background:#FFDAB9;" |3
|'''3'''
|-
|[[#Karate|Karate]]
| style="background:#F7F6A8;" |0
| style="background:#DCE5E5;" |0
| style="background:#FFDAB9;" |3
|'''3'''
|-
|[[#Plivanje|Plivanje]]
| style="background:#F7F6A8;" |2
| style="background:#DCE5E5;" |0
| style="background:#FFDAB9;" |0
|'''2'''
|-
!Ukupno||2||0||6||8
|}
{| class="wikitable" style="font-size:85%; text-align:center;"
|- style="background:#efefef;"
!colspan=6|'''Medalje po datumu'''
|-
|'''Dan'''
|'''Datum'''
| style="background:#F7F6A8;" | {{gold01}}
| style="background:#DCE5E5;" | {{silver02}}
| style="background:#FFDAB9;" | {{bronze03}}
|'''Ukupno'''
|-
|1
|26. juni
| style="background:#F7F6A8;" |0
| style="background:#DCE5E5;" |0
| style="background:#FFDAB9;" |2
|'''2'''
|-
|2
|27. juni
| style="background:#F7F6A8;" |0
| style="background:#DCE5E5;" |0
| style="background:#FFDAB9;" |1
|'''1'''
|-
|4
|29. juni
| style="background:#F7F6A8;" |0
| style="background:#DCE5E5;" |0
| style="background:#FFDAB9;" |1
|'''1'''
|-
|6
|1. juli
| style="background:#F7F6A8;" |1
| style="background:#DCE5E5;" |0
| style="background:#FFDAB9;" |2
|'''3'''
|-
|9
|4. juli
| style="background:#F7F6A8;" |1
| style="background:#DCE5E5;" |0
| style="background:#FFDAB9;" |0
|'''1'''
|-
!colspan="2"|Ukupno||2||0||6||8
|}
{| class="wikitable" style="font-size:85%; float:left"
|- style="background:#efefef;"
!colspan=5|'''Medalje po spolu'''
|- align=center
|'''Spol'''
| style="background:#f7f6a8;"| {{gold01}}
| style="background:#dce5e5;"| {{silver02}}
| style="background:#ffdab9;"| {{bronze03}}
|'''Ukupno'''
|- align=center
|Muškarci
| style="background:#F7F6A8;" |0
| style="background:#DCE5E5;" |0
| style="background:#FFDAB9;" |3
|3
|- align=center
|Žene
| style="background:#F7F6A8;" |2
| style="background:#DCE5E5;" |0
| style="background:#FFDAB9;" |3
|5
|- align=center
!'''Ukupno''' || style="background:gold;"| '''2''' || style="background:silver;"| '''0''' || style="background:#c96;"| '''6''' || '''8'''
|}
{{col-end}}
[[Kategorija:Države na Mediteranskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama]]
[[Kategorija:2022. u bosanskohercegovačkom sportu]]
6nxqm0leamhcqe8hdn512vlrtxjcdhe
Ableizam
0
492662
3429118
3428370
2022-08-28T11:16:22Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Ableizam''' (eng. '''ableism ili disablism''', disability = invalidnost ili nesposobnost) jest termin koji označava [[diskriminacija|diskriminaciju]] i socijalne [[Predrasuda|predrasude]] prema [[Invalidnost|invalidnim]] osobama ili za koje se smatra da imaju neki oblik invalidnosti. Po ableizmu, osobe definiraju njihove sposobnosti i invalidi sa smatraju općenito manje vrijednima od neinvalida.<ref>Linton, Simi (1998). ''Claiming Disability Knowledge and Identity''. New York: New York University Press. p. 9.</ref> Ljude se na toj osnovi osuđuje i određene prilike im se uskraćuju.
Postoje stereotipi koji su ili povezani s invalidnošću općenito ili sa specifičnim oštećenjima ili hroničnim zdravstvenim stanjima (naprimjer, pretpostavka da se svi invalidi žele izliječiti, da korisnici invalidskih kolica također imaju intelektualne teškoće ili da slijepi imaju neki poseban oblik uvida).<ref>{{Cite web|url=https://disability-studies.leeds.ac.uk/wp-content/uploads/sites/40/library/Sutherland-CHAPTER6.pdf|title=Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982}}</ref> Ovi [[stereotip]]i, zauzvrat, služe kao opravdanje za diskriminatorne prakse i jačaju diskriminacijskih [[Stav (psihologija)|stavova]] i [[ponašanja]] prema osobama s invalidnošću.<ref>Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). ''Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice)'' (in German). Kohlhammer Verlag. str. 149. {{ISBN|3-17-018437-7}}. Retrieved January 17, 2012.</ref> Označavanje utiče na ljude kada im ograničava mogućnosti djelovanja ili mijenja njihov identitet.<ref>"Geistige Behinderung{{snd}} Normtheorien nach Speck und Goffman". Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.</ref>
U ableističkim društvima se na invalidne ljude gleda kao na manje vrijedne od drugih. Pokret [[Eugenika|eugenike]] s početka 20. stoljeća smatra se primjerom rasprostranjenog ableizma. Masovna ubojstva invalida u nacističkoj Njemačkoj, [[Eutanazijski program T-4|Aktion T4]], primjer su ekstremnog ableizma.
Ableizam se može bolje razumjeti čitanjem literature koju su objavili oni koji žive s invalidnošću, koji imaju iskustva iz prve ruke. [[Studije o invalidnosti|Studij invalidnosti]] je akademska disciplina koju je također korisno istražiti kako bi stekli bolje razumijevanje problema u društvu povezanih s inkluzijom, pristupačnošću i diskriminacijom.
== Tipovi ableizma ==
* '''Fizički ableizam''' je mržnja ili diskriminacija zasnovana na fizičkom izgledu osobe.
* '''[[Sanizam|Mentalni ableizam]]''' je diskriminacija zasnovana na stanju mentalnog zdravlja i kognitivnim razlikama.
*'''Medicinski ableizam''' postoji i interpersonalno (kako zdravstveni radnici mogu biti sposobni) i sistemski, jer odluke koje donose zdravstvene ustanove i njegovatelji mogu spriječiti ostvarivanje prava pacijenata sa invalidnošću kao što su autonomija i donošenje odluka. [[Medicinski model invalidnosti]] se može koristiti za opravdanje medicinskog nesposobnosti.
*'''Strukturni ableizam''' ne uspijeva da obezbijedi alate za pristupačnost kao što su rampa, invalidska kolica, oprema za specijalno obrazovanje, itd.<ref>{{Cite web |url=https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability |title=Ableism 101 Part One: What is Ableism? What is Disability? | Disability Resources |website=University of Arizona |access-date=10. 1. 2021}}</ref>
* '''Kulturni ableizam''' su obrasci ponašanja, kulture, stavova i društveni obrasci koji mogu diskriminirati dostojanstvo simptoma invalidnosti, negirati, nevidljivi, odbaciti posebne potrebe ili mogu učiniti invalidska prava i pristupačnost nedostižnim.
*'''Internalizovani ableiizam''' je kada osoba sa invaliditetom diskriminiše sebe i druge osobe sa invaliditetom držeći stav da je invalidnost nešto čega se treba stidjeti, ili nešto što treba sakriti, ili odbijanjem pristupa ili podrške. Internalizirani ableizam može biti rezultat maltretiranja osoba s invalidnošću.<ref>{{Cite book |chapter-url=https://doi.org/10.1057/9780230245181_2 |chapter=Internalised Ableism: The Tyranny Within |first=Fiona Kumari |last=Campbell |title=Contours of Ableism |date=2009 |publisher=Palgrave Macmillan UK |pages=16–29 |via=Springer-Link |doi=10.1057/9780230245181_2 |isbn=978-1-349-36790-0 |access-date=10. 1. 2021}}</ref> To je oblik [[signal]]izacije društva.
* '''Neprijateljski ableizam''' je kulturna ili društvena vrsta sposobnog kad su ljudi neprijateljski raspoloženi prema simptomima invalidnosti ili [[fenotip]]ovima osobe sa invaliditetom.
* '''Benevolentni ableizam''': Ableizam često ima dobronamjeran izgled. Ljudi se prema osobi s invaliditetom odnose dobro, ali isto tako kao prema djetetu („[[infantilizacija]]“), umjesto da ih smatraju odraslim odraslim osobama. Primjeri uključuju ignoriranje [[invalidnost]]i, nepoštivanje životnih iskustava osobe s invaliditetom, [[agresija|mikroagresiju]], neuvažavanje mišljenja osobe s invaliditetom pri donošenju važnih odluka, zadiranje u privatnost ili lične granice, prisilne korektivne mjere, neželjenu pomoć, neslušanje za posebne potrebe itd.<ref>{{Cite journal |url=https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 |title=Hostile, Benevolent, and Ambivalent Ableism: Contemporary Manifestations |first1=Michelle R. |last1=Nario‐Redmond |first2=Alexia A. |last2=Kemerling |first3=Arielle |last3=Silverman |date=10. 6. 2019 |journal=Journal of Social Issues |volume=75 |issue=3 |pages=726–756 |via=Wiley Online Library |doi=10.1111/josi.12337 |s2cid=197736429 |access-date=10. 1. 2021}}</ref>
* '''Ambivalentni ableizam''' može se okarakterisati kao negdje između neprijateljskog i dobronamjernog ableizma.
== Historija ==
=== Kanada ===
Ableizam u [[Kanada|Kanadi]] uključuje određene tipovee razgovora i ponašanja koje izražavaju osjećaj tjeskobe, straha, [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] i [[Netrpeljivost|antipatije]] prema [[Invalidnost|osobama]] s [[Invalidnost|invalidnošću]].
Tipovi [[Diskriminacija|diskriminacije]] koje su se pojavile ili koje se još uvijek javljuju u Kanadi uključuju mogućnost pristupa važnim objektima poput infrastrukture [[promet]]ne mreže, restriktivne [[Granični nadzor|imigracijske politike]], [[sterilizacija|prisilna sterilizacija]] radi onemogućavanja potomstva, [[Diskriminacija pri zapošljavanju|prepreke pri zapošljavanju]], dovoljno visoke plaće za održavanje minimalnog [[Životni standard|životnog standarda]] i institucionalizacija invalida u nehumanim uvjetima.<ref>{{cite journal|title=Policy on ableism and discrimination based on disability |url=http://www.ohrc.on.ca/en/policy-ableism-and-discrimination-based-disability |publisher=Ontario Human Rights Commission |access-date=26. 8. 2018}}</ref>
[[Politika rezova|Mjere štednje]] koje kanadska vlada provodi ponekad se nazivaju ableističkim, poput ukidanja programa koji spašavaju osobe s invalidnošću od života u siromaštvu i opasnim okruženjima.<ref>{{cite web|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/canada-news-pmn/austerity-left-people-with-disabilities-without-housing-n-s-inquiry-told |title=‘Ableist’ bias left people with disabilities without housing, N.S. inquiry told|work=National Post |access-date=26. 8. 2018|first=Michael |last=Tutton}}</ref>
=== Nacistička Njemačka ===
[[Adolf Hitler|Hitler]] je 1939. potpisao tajnu uredbu o programu eutanazije, [[Eutanazijski program T-4]] (Aktion T4), kojom je odobreno ubijanje odabranih pacijenata s roničnim neurološkim poremećajima. Kao posljedica ovog programa ubijeno je oko 70.000 invalidnih osoba. Pod pritiskom javnosti, program je 1941. službeno zaustavljen, ali je rad nastavljen izvan nadzora javnosti. Ubijeno je ukupno 200.000 ili više ljudi do 1945. godine, tj. do kraja Hitlerove vladavine.<ref>{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/T4-Program |title=T4 Program – Definition and History |website=Encyclopedia Britannica|access-date=1. 4. 2019}}</ref>
=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Datoteka:Convicts_Lunatics_and_Women!_Have_No_Vote_for_Parliament,_ca._1907-1918.jpg|alt=A poster in gold colors and line art, showing three people: a large menacing man, a small frail man, and a woman in academic robes; wording is "She. It is time I got out of this place. Where Shall I Find The Key? Convicts Lunatics and Women! Have no vote for Parliament"|mini| [[Sufražetkinje|Sufražetski]] plakat u Velikoj Britaniji prema kojemu, za razliku od žena, "luđaci" i "osuđenici" ne zaslužuju pravo glasa. ]]
U Velikoj Britaniji diskriminacija na bazi invalidnosti proglašena je nezakonitom, Zakonima o diskriminaciji invalidnosti iz [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 1995.|1995.]] i [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 2005.|2005.]] godine. Oni su kasnije zamijenjeni [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine|Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine]], kojim je ujedinjeno više zaštitnih mjera protiv diskriminatornog ponašanja na bazi invalidnosti, rase, religije i vjerskog uvjerenja, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, dobi i trudnoće, tzv. "zaštićenih karakteristika".
Pravna definicija invalidnosti koja se koristi u zakonu je: Osoba ima invaliditet ako ima tjelesno ili mentalno oštećenje, a spomenuto oštećenje ima značajan i dugoročni štetni učinak na njenu sposobnost da provede uobičajene, svakodnevne aktivnosti.<ref>"A person (P) has a disability if P has a physical or mental impairment, and the impairment has a substantial and long-term adverse effect on his ability to carry out normal day-to-day activities". (Section 6(1)</ref> (Članak 6. stavak 1. [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine|Zakona o ravnopravnosti iz 2010.]] )
Neki slučajevi (poput sljepoće, [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] i raka) su izravno spomenuti, dok je nekolicina (poput ovisnosti o drogama i alkoholu) posebno isključena.
=== Sjedinjene Američke Države ===
Do 1800-ih, su osobe s invalidnošću često smatrane zlim ili opsjednutima zbog kršćanskog obrazovanja.<ref>{{cite web|url=https://sites.google.com/site/ableism123edu/history |title=History Perspective of Ableism in America}}</ref> Kao i mnoge druge manjine, većinu američke povijesti su osobe s invalidinošču bile segregirane i ostajale bez prava.<ref>{{cite web |url=http://knightpoliticalreporting.syr.edu/?civilhistoryessays=a-civil-rights-history-americans-with-disabilities |title=A Civil Rights History: Americans with Disabilities |last=Faville |first=Andrea |website=Knight Chair in Political Reporting}}</ref> U 1800-im se dogodio pomak s vjerskog na znanstveno gledište, zbog čega su započela istraživanja na osobama s invaliditetom.<ref>{{cite web|url=https://nccj.org/ableism |title=Ableism |website=NCCJ}}</ref> Javna stigma počela se mijenjati tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada su se mnogi Amerikanci vratili kući mentalno ili fizički hendikepirani. Šezdesetih godina 20. stoljeća, nakon [[Pokret za ljudska prava|pokreta za građanska prava]], svijet je započeo [[Pokret za prava invalida|pokret za prava osoba s invalidnošću]]. Cilj je bio da se svim invalidnim osobama s pruže jednaka prava i mogućnosti. Do 1970-ih, zakoni su u Sjedinjenim Državama često bili ableistički. Naprimjer, u mnogim su jurisdikcijama takozvani "zakoni o ružnoći " zabranjivali ljudima da se pojavljuju u javnosti ako imaju bolesti koje ih čine ružnima.<ref>{{cite web|url=https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |title=The Ugly Laws: Disability In Public |date=6. 9. 2011|website=rootedinrights.org |access-date=1. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401134217/https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/|archive-date=1. 4. 2019}}</ref>
[[Zakon o obrazovanju osoba s invaliditetom]] ([[:en:Individuals with Disabilities Education Act|Individuals with Disabilities Education Act]]) američki je zakon koji studentima s invalidnošču osigurava besplatnu javnu edukaciju, prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Cilj IDEA je pružiti djeci s invaliditetom jednaku priliku za obrazovanje kao i onima koji nemaju invaliditet.
== Ableizam u medijima ==
Invalidnosti su u medijima često podzastupljene, prikazujući osobe na dehumanizirajući način umjesto da se na nj gleda iz njihove perspektive. Iako otprilike 20% ljudske populacije ima neki oblik invalidnosti, samo 2% likova na televiziji i filmu imaju invaliditet. Te likove gotovo uvijek igraju glumci/ice koji sami nemaju dati oblik invalidnosti.<ref>{{cite journal|author=Woodburn |first=Danny |title=The Ruderman White Paper on Employment of Actors with Disabilities in Television |url=http://www.rudermanfoundation.org/wp-content/uploads/2016/07/TV-White-Paper_7-1-003.pdf}}</ref>
=== Negativci s invalidnošću ===
Jedan od najčešćih prikaza invalida u medijima zu zlikovci. Lindsey Row-Heyveld primjećuje: "da su zli gusari nezbrinuti, ostarjeli i uvijek opremljeni umjetnom nogom, pokrivalom za oči ili kukom, dok junački gusari izgledaju poput Johnny Deppovog Jack Sparrowa."<ref>Row-Heyveld, Lindsey (2015).</ref> Invaliditetom se zlikovca nastoji odvojiti od prosječnog gledatelja i dehumanizirati ga, stvarajući negativnu stigmu s kojom osobe moraju živjeti u stvarnom svijetu.
=== Inspiracija za pornografiju ===
[[Pornografija|Inspiracija za pornografiju]], fenomen je u kojemu se osobe s invaliditetom prikazuje kao nadahnjujuće, makar izvodili najbanalniji svakodnevni zadatak. Argumenti protiv takvih videa su da invalidnost predstavljaju kao prepreku za prevazilaženje ili rehabilitaciju, umjesto nešto čemu bi se društvo i javni prostor trebali prilagoditi, te da stvara veći razmak između invalida i neinvalida.<ref>Rakowitz Rebecca |title=Inspiration porn: A look at the objectification of the disabled community |work=The Crimson White |publisher=University of Alabama |archive-url=https://web.archive.org/web/20161202121955/https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |archive-date=December 2, 2016|url=https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |url-status=dead}}</ref><ref>Mitchell, Kate (17 July 2017).</ref>
== Sportovi ==
[[Slika:Paralympic_Runner.jpg|mini|Trkač na paraolimpijskim igrama u Riu, 2016.]]
Ableizam je često najjasniji kad se radi o [[sport]]u. U sportskim medijima se spori seist invalidnošću često prikazuju inferiornim, naglašavajući rehabilitaciju, što je samo po sebi negativan pogled na invalidnost. [[Oscar Pistorius]] je južnoafrički trkač koji se natjecao na Paraolimpijadama 2004., 2008. i 2012. te Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. Pistorius je bio prvi dvostruko amputirani sportaš na Olimpijskim igrama. Dok se medijsko izvještavanje tokom njegovog natjecanja na Paraolimpijskim igrama fokusiralo na inspiraciju, ono na Olimpijskim igrama preusmjerilo se na pitanje jesu li mu umjetne noge davale prednost u natjecanju.
==Također pogledajte ==
*[[Pristupačnost]]
*[[Inkluzija]]
*[[Invalidnost]]
*[[Invalidnost i siromaštvo]]
*[[Pokret za prava osoba s invalidnošću]]
*[[Nevidljivi oblici invalidnosti]]
*[[Mentalno zdravlje]]
*[[Diskriminacija]]
*[[Stereotip]]
*[[Zločin iz mržnje]]
*[[Prisilna sterilizacija]]
*[[Predrasuda]]
*[[Paraolimpijske igre]]
*[[Specijalne olimpijske igre]]
*[[Festival jednakih mogućnosti]]
*[[Studij invalidnosti]]
== Reference ==
{{reflist}}
== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last1=Adams|first1=Rachel |last2= Reiss|first2=Benjamin|last3=Serlin|first3=David |title=Keywords for Disability Studies|year=2015|publisher=NYU Press|isbn=978-1-4798-4115-8}}
* {{cite journal
|last1=Amundson
|first1=Ron
|first2=Gayle
|last2=Taira
|title=Our Lives and Ideologies: The Effects of Life Experience on the Perceived Morality of the Policy of Physician-Assisted Suicide
|journal=Journal of Policy Studies
|volume=16
|issue=1
|year=2005
|pages=53–57
|url=http://uhh.hawaii.edu./~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf
|doi=10.1177/10442073050160010801
|s2cid=143674103
|url-status=dead
|archive-url=https://web.archive.org/web/20101228114850/http://www.uhh.hawaii.edu/~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf
|archive-date=28. 12. 2010
}}
* {{cite journal
|first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
|year=2001
|title=Inciting Legal Fictions: Disability Date with Ontology and the Ableist Body of the Law
|journal=Griffith Law Review
|volume=10
|issue=1
|pages=42–62
}}
* {{cite journal
|url=http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
|journal=M/C Journal
|volume=11|issue=3
|year=2008
|title=Refusing Able(ness): A Preliminary Conversation about Ableism
|first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
|doi=10.5204/mcj.46
|doi-access=free
}}
* {{cite book
|title=Contours of Ableism: The Production of Disability and Abledness
|first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
|publisher=Palgrave Macmillan
|year=2009
|isbn=978-0-230-57928-6
}}
* {{cite journal
|last=Chouinard|first=Vera
|title=Making Space for Disabling Difference: Challenges Ableist Geographies
|journal=Environment and Planning D: Society and Space
|volume=15
|year=1997
|pages=379–387
|doi=10.1068/d150379|s2cid=220082865}}
* {{cite journal
|last=Clear|first=Mike
|title=The "Normal" and the Monstrous in Disability Research
|journal=Disability & Society
|issn=0968-7599
|lccn=2007233711
|oclc=808984972
|publisher=Taylor & Francis
|volume=14|issue=4
|year=1999
|pages=435–448
|doi=10.1080/09687599926055
}}
* Fandrey, Walter: Krüppel, Idioten, Irre: zur Sozialgeschichte behinderter Menschen in Deutschland (Cripples, idiots, madmen: the social history of disabled people in Germany) {{in lang|de}} {{ISBN|978-3-925344-71-8}}
* {{cite book
|title=Teaching for diversity and social justice
|chapter-url= https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6/page/334/mode/2up?q=griffin
|volume=1
|page= 335
|editor1-first=Maurianne|editor1-last=Adams
|editor2-first=Lee Anne|editor2-last=Bell
|editor3-first=Pat|editor3-last=Griffin
|chapter=Ableism Curriculum Design
|first1=Pat|last1=Griffin
|first2=Madelaine L.|last2=Peters
|first3=Robin M.|last3=Smith
|edition=2nd
|location=New York
|publisher=Taylor & Francis
|url=https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6
|year=2007
|oclc =982668098
|isbn=978-0-415-95199-9
}}
* {{cite book
|chapter=Eliminating Ableism in Education
|first=Thomas|last=Hehir
|title=Special education for a new century
|chapter-url=https://archive.org/details/specialeducation0000unse_f1t7/page/10/mode/2up?q=hehir
|page=10
|volume=41
|series=Harvard educational review
|editor1-first=Lauren I.|editor1-last=Katzman
|publisher=Harvard Educational Review
|year=2005
|oclc= 59553489
|isbn= 978-0-916690-44-1
}}
* {{cite journal
|last1=Iwasaki|first1=Yoshitaka
|first2=Jennifer|last2=Mactavish
|title=Ubiquitous Yet Unique: Perspectives of People with Disabilities on Stress
|journal=Rehabilitation Counseling Bulletin
|volume=48|issue=4
|year=2005
|pages=194–208
|doi=10.1177/00343552050480040101
|s2cid=144891563}}
* {{cite book
|title=The School Counselor's Guide to Helping Students with Disabilities
|series=Jossey-Bass teacher
|first1=Laura E.|last1=Marshak
|first2=Claire J.|last2=Dandeneau
|first3=Fran P.|last3=Prezant
|first4=Nadene A.|last4=L'Amoreaux
|publisher=John Wiley and Sons
|year=2009
|isbn=978-0-470-17579-8
}}
* Schweik, Susan. (2009). [https://archive.org/details/uglylawsdisabili0000schw/mode/2up ''The Ugly Laws: Disability in Public'' (History of Disability)]. NYU Press.{{oclc|844342243}} {{jstor|j.ctt9qgf13}} {{ISBN|9780814740576}}
* Shaver, James P. (1981). [https://archive.org/details/handicapismequal0000shav Handicapism and Equal Opportunity: Teaching About the Disabled in Social Studies]. [[Library of Congress]] Card Catalog Number 80-70737 [[ERIC]] Number: ED202185 {{ISBN|978-0-939068-01-2}}
* {{Cite Q|Q56673362
|last1=Watts|first1=Ivan Eugene
|first2=Nirmala|last2=Erevelles
|jstor=3699367 |doi=10.3102/00028312041002271
|s2cid=144121049}}
==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|ableism}}
{{Wiktionary|Wikisaurus:ableism}}
* [https://www.demos.co.uk/files/disablism.pdf Disablism: How to tackle the last prejudice] by Demos (UK think tank) (2004)
* [http://www.raggededgemagazine.com/1100/1100votestory.htm Voters with disabilities face discrimination nationwide] (2000)
{{Diskriminacija}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Ableizam| ]]
[[Kategorija:Društvene teorije]]
[[Kategorija:Društveni koncepti]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]]
[[Kategorija:Prava s invalidnošću]]
[[Kategorija:Invalidnost]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]
6q3kja7rs1u4v8zpsp9v4wf3nwixc75
Jugoslavija i Pokret nesvrstanih
0
492663
3429117
3428321
2022-08-28T11:16:20Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Konferencija Pokreta nesvrstanih 1961. godine.jpg|mini|Prva konferencija Pokreta nesvrstanih u Beogradu 1961.]]
'''[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]''' bila je jedna od zemalja osnivača izvanblokovskog '''[[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih zemalja]]''' u periodu [[Hladni rat|Hladnog rata]]. [[Glavni grad]] Jugoslavije, [[Beograd]], ugostio je u septembru 1961. godine [[Prva konferencija Pokreta nesvrstanih|Prvu konferenciju Pokreta nesvrstanih]], a bio je i prvi grad koji je konferenciju ugostio dva puta kada je u septembru 1989. u Beogradu organizirana i [[Deveta konferencija pokreta nesvrstanih]].
Politika nesvrstavanja uz aktivno sudjelovanje u pokretu bila je kamen temeljac jugoslovenske hladnoratovske vanjske politike i jedan od osnovnih ideoloških postulata jugoslovenske federacije.<ref name="Pakistan Horizon 1983">{{cite journal |last1=Martinović |first1=S. |date=1983 |title=Foreign Policy of Yugoslavia |journal=[[Pakistan Horizon]] |volume=36 |issue=1 |pages=28–31 |jstor=41394717 }}</ref> Kao jedina izvanblokovska [[Evropa|evropska]] [[socijalistička država]] socioekonomski blisko vezana za [[Zapadna Evropa|zapadnu Evropu]], Jugoslavija je odabirala politiku balansiranja i oprezne ekvidistance<ref name="UNT Digital Library">{{cite journal |last=Iheanacho |first=Vitalis Akujiobi |date=1987 |title=Nonalignment: Cuba and Yugoslavia in the Nonaligned Movement 1979-1986 |type=Master's Thesis |publisher=[[North Texas State University]] |url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc501237/ |access-date=12. 5. 2020}}</ref> prema [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] i [[Kina|Kini]] pri čemu je nesvrstanost doživljavana kao kolektivna garancija sigurnosti i nezavisnosti zemlje.<ref name="NYT1964">{{cite journal |date=28. 12. 1964 |title='Yugocentrism': Belgrade's Balancing Actas Friend of East, West and Nations In Between |url=https://www.nytimes.com/1964/12/28/archives/yugocentrism-belgrades-balancing-actas-friend-of-east-west-and.html |journal=[[New York Times]] |pages=12 }}</ref> Pokret nesvrstanih je uz to otvarao i dodatni manevarski prostor u duboko podijeljenoj i tim podjelama politički ograničenoj hladnoratovskoj Evropi u kojoj su [[neutralne države]] bile dodatno izložene situaciji [[de facto]] ograničenog suvereniteta (vidi primjer [[Finlandizacja|finlandizacije]]).<ref name="Kullaa">{{cite book |last=Kullaa |first=Rinna |date=2012|title=Non-alignment and Its Origins in Cold War Europe: Yugoslavia, Finland and the Soviet Challenge |publisher=[[I.B. Tauris]] }}</ref>
Kraj Hladnog rata i [[raspad Jugoslavije]] doveli su u pitanje i sam opstanak Pokreta nesvrstanih koji je izbjegao prestanak djelovanja samo uz pomoć politički pragmatičnog vodstva [[Indonezija|Indonezije]].<ref name="International Organizations 2008">{{cite book |last=Schiavone |first=Giuseppe |date=2008 |title=International Organizations: A dictionary and directory |edition=Seventh |publisher=[[Palgrave Macmillan]] |page=250 |isbn=978-0-230-57322-2 }}</ref>
==Historija==
[[Datoteka:Poseta premijera Indije Džavaharlala Nehrua Jugoslaviji.jpg|mini|Posjeta premijera Indije Džavaharlala Nehrua Jugoslaviji 1955. godine]]
[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Car Haile Selasije i Josip Broz Tito, Beogad, 1963.jpg|mini|Hajle Selasije i Josip Broz Tito u Beogradu 1963. godine]]
===Razlaz sa SSSR-om 1948. godine i vanjska politika do početka nesvrstavanja===
U periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Partizani|jugoslovenski su partizani]] oslobodili svoju zemlju uz tek manju pomoć [[SSSR]]-a i [[Zapadni saveznici|zapadnih saveznika]]. To je nove [[Savez komunista Jugoslavije|komunističke vlasti]] vodilo ka uvjerenju da nasuprot drugim zemljama u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]] njima pripada pravo na slobodniji socijalistički razvoj. Nasuprot većini drugih komunističkih partija u istočoj Evropi, jugoslovenski komunisti mogli su računati na lojalnost lokalnih vojnih i policijskih snaga kao i na relativno visok nivo legitimnosti među brojnim jugoslovenskim narodima i narodnostima. Jugoslavija sebe nije doživljavala kao klijenta već kao saveznika SSSR-a pri čemu je Beograd bio spreman inicirati ratobornije politike od Moskve koja je prije početka Hladnog rata nastojala održavati veze sa zapadnim saveznicima. Ta odvažnija jugoslavenska politika bila je vidljiva po pitanju [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnog teritorija Trsta]], ideje [[Balkanska federacija|Balkanske federacije]], uplitanja u [[Grčki građanski rat]], Austo-slovenskog sukob u Koruškoj kao i u infiltraciji i usmjeravanju [[Narodnooslobodilačka borba Albanije|Narodnooslobodilačkog pokreta Albanije]]. Nezavisna i odvažna politika Beograda podizala je tenzije u odnosima sa SSSR-om koje su eskalirale 1948. godine u sukobu Tita i Staljina gdje je Jugoslavija završila i gotovo potpunoj međunarodnoj izolaciji nakon prekida odnosa sa [[Istočni blok|Istočnim blokom]].
U potrazi za novim saveznicima Jugoslavija se prvo orjentirala ka [[Zapadni blok|Zapadnom bloku]] pri čemu je 1953. potpisala Balkanski pakt sa [[NATO]] članimaca [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]]. Nakon [[Staljin]]ove smrti jugoslavenski odnosi sa SSSR-om su se djelomično popravili što je dovelo i do verbalne podrške [[Mađarska revolucija 1956.|intervenciji u Mađarskoj]] (nasuprot oštroj osudi [[Intervencija Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj|intervencije u Čehoslovačkoj 1968.]]). Beogradska deklaracija iz 1955. dovela je do smanjenja značaja i postupnog prestanka djelovanja Balkanskog pakta. Kako je Jugoslavija ipak željela sačuvati novostečenu nezavisnost u tom je razdoblju došlo i do usmjeravanja na razvoj odnosa sa neutralnim evropskim zemljama kao što je bila [[Finska]]. Jugoslavija se nije učlanila ni u [[Varšavski pakt]] osnovan u maju 1955. godine. Kako bi izbjegla izolaciju u duboko podijeljenoj Evropi, Jugoslavija je po prvi put potražila nove saveznike među novooslobođenim kolonijama i mandatnim teritorijima.<ref name="Trültzsch">{{cite web |url=https://www.sylff.org/news_voices/23943/ |title=An Almost Forgotten Legacy: Non-Aligned Yugoslavia in the United Nations and in the Making of Contemporary International Law |last=Trültzsch |first=Arno }}</ref> Jugoslavija je podržala [[Egipat]] u toku [[Suetska kriza|Suetske krize]], zemlje koja će uz Jugoslaviju postati jedna od osnivačica pokreta. Odnosi s Indijom, drugim inicijatorom osnivanja pokreta, razvijani su još od vremena zajedničkog mandata u Vijeću sigurnosti UN-a od 1949. godine.<ref name="Mišković2009">{{cite journal |last1=Mišković |first1=Nataša |date=2009 |title=The Pre-history of the Non-Aligned Movement: India's First Contacts with the Communist Yugoslavia, 1948–50 |journal=[[India Quarterly]] |volume=65 |issue=2 |pages=185–200 |doi=10.1177/097492840906500206 |s2cid=154101021 |url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/20770/2/Miskovic.pdf }}</ref>
===Izvori nesvrstavanja===
Sljedeće 1950. godine jugoslavenski ministar vanjskih poslova [[Edvard Kardelj]] je za vrijeme [[Opšta skupština UN-a|opšte skupštine UN-a]] izjavio kako „''Jugoslavija ne može prihvatiti da čovječansto mora birati između dominacije jedne ili druge sile''”.<ref name="UNT Digital Library"/> Pojam nesvrstanost po prvi je put upotrijebljen iste godine kada su [[Indija]] i Jugoslavija odbile da se svrstaju po pitanju [[Korejski rat|Korejskog rata]].<ref name="Goldstein">{{cite book |author1= [[Ivo Goldstein]] |author2=[[Slavko Goldstein]] |date=2020 |title=Tito |trans-title=Tito |pages=636–647 |url= |language=hr |location=Zagreb |publisher=Profil |isbn=978-953-313-750-6}}</ref> 1951. [[Josip Broz Tito]] je izjavio kako se nikada neće složiti sa tezom kako samo velike sile trebaju određivati sudbinu svijeta čime je odbio tezu [[Kominterna|Kominterne]] o dihotomijskoj podjeli svijeta.<ref name="Goldstein"/> Tada je i odbacio tvrdnje kako Indija i Jugoslavija žele osnovati treći blok. U augustu 1954. predsjednica Opće skupštine UN-a Vidžaja Lakšmi Pandit posjetila je Jugoslaviju i pozvala Tita na uzvratni poset Indiji. Poziv je prihvaćen pa su na susretu 22. decembra 1954. u [[New Delhi]]ju indijski premijer [[Džavaharlal Nehru]] i predsjednik jugoslavije Tito potpisali zajedničku izjavu u kojoj iznose kako „''politika nesvrstanosti koju su usvojile i provode njihove dvije zemlje nije neutralnost ili neutralizam i zato posivnost, kako se to ponekad insiunira, već pozitivna, aktivna i konstruktivna politika koja nastoji osigurati vodstvo ka kolektivnom miru''”.<ref name="Mišković2009"/>
===Od susreta na Brionima 1956. do Beogradske konferencije 1961. godine===
[[Datoteka:Jawaharlal Nehru’s tour of Belgrade, Yugoslavia, 1961 (02).jpg|mini|Susret na Brionima.]]
Trilateralni susret predsjednika Jugoslavije Tita, indijskog premijera Nehrua i predsjednika Egipta [[Gamal Abdel Naser|Gamala Abdela Nasera]] organiziran je 19. srpnja 1956. godine na [[Broni]]ma u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]].<ref name="Povijest.hr-Brijuni1956">{{cite journal |last1=Krajcar |first1=Dražem |title=Tito, Nehru i Naser na Brijunima dogovorili osnivanje Pokreta nesvrstanih – 1956. |journal=Povijest.hr |url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/tito-nehru-i-naser-na-brijunima-dogovorili-osnivanje-pokreta-nesvrstanih-1956/ }}</ref> Tri lidera potpisali su dokument kojim ističu kako se „''Mir ne može postići kroz podjele, već kroz nastojanja da se postigne kolektivna sigurnost na svjetskom nivou. Postignut kroz širenje prostora sloboda kao i okončanje dominacije jedne zemlje nad drugom.''”<ref name="Povijest.hr-Brijuni1956"/>
Krajem 1958. i početkom 1959. Tito je sa brojnom delegacijom pošao na važnu tromjesečnu međunarodnu turneju na jugoslovenskom brodu Galeb.<ref name="Jakovina-Treća strana">{{cite book |last=Jakovina |first=Tvrtko |date=2011|title=Treća strana Hladnog rata |publisher=Fraktura |isbn=978-953-266-203-0 }}</ref> Predsjednik Tito tom je prigodom posjetio [[Indonezija|Indoneziju]], [[Indija|Indiju]], [[Burma|Burmu]], [[Cejlon]], [[Etiopija|Etiopiju]], [[Sudan]], [[Egipat]] i [[Sirija|Siriju]].<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Indonezijski predsjednik [[Sukarno]] nazvao je Tita građaninom svijeta, dok je Tito Konferenciju u Bandungu opisao kao mjesto sa kojega je potekao novi duh koji objedinjuje čovječanstvo.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Za vrijeme svog boravka u Indoneziji predsjednik Tito je primio i počasni doktorat u pravnim znanostima na Univerziteta u Bandungu.<ref name="Jakovina-Treća strana"/>
===Beogradska konferencija 1961. godine===
[[Datoteka:Belgrade Conference, 1961.jpg|mini|Sudionici Beogradske konferencije.]]
Beogradska konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja 1961. godine bio je prvi službeni samit Pokreta nesvrstanih.<ref name="Ancic">{{cite journal |last1=Ancic |first1=Ivana |date=17. 8. 2017 |title=Belgrade, The 1961 Non-Aligned Conference |publisher=[[University of Virginia]] |journal=Global South Studies |url=https://globalsouthstudies.as.virginia.edu/key-moments/belgrade-1961-non-aligned-conference }}</ref> Proces [[Dekolonizacija|dekolonizacije]] uvelike je doprinio u organizaciji događaja omogućivši sudjelovanje većeg broja tek oslobođenih afričkih zemalja.<ref name="Ancic"/> Neki su komentari zbog toga sam događaj nazvali i Jalta trećeg svijeta povlačeći paralelu sa Konferencijom u Jalti 1945. godine.<ref name="Ancic"/> Ukupno 25 zemalja sudjelovalo je u Beogradskoj konferenciji uključujući Afganistan, Alžir, Burmu, Etiopiju, Ganu, Gvineju, Indiju, Indoneziju, Irak, Jemen, Jugoslaviju, Kambodžu, Cipar, Tunis, Ujedinjenu Arapsku Republiku i Cejlon dok su tri države sudjelovale u svojstvu promatrača i to su bile Bolivija, Brazil i Ekvador.<ref name="Arhiv Jugoslavije katalog">{{cite journal |last1=Pantelic |first1=Nada |date=2011 |title=The First Conference of Heads of State or Government of Non-Aligned Countries (in Serbian and English) |publisher=[[Archives of Yugoslavia]] |journal=Exhibition Catalog |isbn=978-86-80099-35-4 |url=http://www.arhivyu.gov.rs/index.php?download_command=attachment&file_command=download&file_id=436935&file_type=oFile&modul=Core%3A%3AFileManagement%3A%3AcFileModul }}</ref> Pripremni susret pred sami događaj organiziran je u [[Kairo|Kairu]] od 5. do 12. juna 1961.<ref name="RJ1960Kairo">{{cite web |url=http://www.arhivyu.gov.rs/active/en/home/glavna_navigacija/izlozbe/izlozbe_arhiva/Nesvrstani_prva_konferencija.html |title=2011.- "The first conference of the Heads of state or Government of Non-aligned countries, Belgrade 1961" |publisher=[[Archives of Yugoslavia]] |access-date=28. 7. 2020 }}</ref> Jedan od prvih izazova bila je i podjela među novooslobođenim državama Afrike po pitanju Krize u Kongu na konzervativne zemlje u Grupi Brazavil i radikalne nacionalističke zemlje u Grupi Kazablanka.<ref name="Ancic"/> Sve zemlje Kazablanka grupe učestvovale su u konferenciji dok ni jedna od zemalja iz grupe Brazavil nije.<ref name="Ancic"/>
===Konferencija u Havani 1979. godine===
Sve do 1978. godine dio konzervativnijih članica pokreta vodilo je neformalnu kampanju protiv kubanskog organiziranja konferencije.<ref name="Riechers">{{cite journal |last=Riechers |first=C. Russell |date=2012 |title=Cuba and the Non-Aligned Movement: Interactions of Pragmatic Idealism |type=Independent Capstone |publisher=[[American University]] |url=https://dra.american.edu/islandora/object/1112capstones%3A95/datastream/PDF/view |access-date=7. 5. 2021}}</ref> Jugoslavija je odbila zagovarati ideju o promjeni zemlje domaćina iako je i sama bila vrlo kritična prema onome što je doživjela kao kubansku podršku novim oblicima blokovske zavisnosti u Africi te je kritikovala i komunistički hegemonizam i kapitalistički imperijalizam u zemljama trećeg svijeta.<ref name="Riechers"/> Predsjednik Tito, posljednji preživjeli od velike generacije osnivača pokreta, započeo je dalekosežnu kampanju u cilju čuvanja nezavisnosti pokreta od oba bloka.<ref name="Michael Dobbs">{{cite web |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1979/06/10/tito-fears-for-independence-of-nonaligned-group/1a38b38d-23a8-45bc-be79-bde161d8f2a3/ |author=Michael Dobbs |date= 10. 6. 1979 |title=Tito Fears for Independence of Nonaligned Group |work=[[Washington Post]] |access-date=7. 5. 2021}}</ref> Beograd je želio osigurati svoju teško stečenu nezavisnost od SSSR-a kao i spriječiti namjeru nekih arapskih i radikalnih zemalja da izbace Egipat iz članstva nakon potpisivanja mira sa [[Izrael]]om<ref name="Michael Dobbs"/> SSSR je u isto vrijeme optuživao Jugoslaviju da vodi nepravednu kampanju protiv Kube i [[Vijetnam]]a<ref name="Michael Dobbs"/> Dok su se pogledi [[Fidel Castro|Fidela Kastra]] i Tita oštro razlikovali obojica lidera javno su podvlačili potrebu očuvanja jedinstva pokreta.<ref name="Riechers"/>
U svom govoru predsjednik Tito osudio je Kubansku tezu o postojanju prirodnog savezništva između nesvrstanih i komunističkog bloka podvlačeći kako pokret ne može biti rezerva za bilo koji od blokova.<ref name="Michael Dobbs"/> Putovanje u Havanu bilo je i posljednje putovanje u iozemstvo predsjednika Tita koje je doprinijelo i pogoršanju njegovog zdravstvenog stanja pred kraj života.<ref name="Poslednje veliko putovanje">{{cite news|date=26. 5. 2005 |title=Poslednje veliko putovanje |publisher=[[Večernje novosti]] |url=https://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:277191-Poslednje-veliko-putovanje |access-date=6. 2. 2022}}</ref> Odbacivanje teze o pripodnom savezništvu u tom je trenutku pozitivno utjecalo na odnose SFR Jugoslavije sa SAD-om.<ref name="John R. Lampe">{{cite journal |last=Lampe |first= John R. |date=2013 |title=Yugoslavia’s Foreign Policy in Balkan Perspective: Tracking between the Superpowers and Non-Alignment |journal=[[The East Central Europe]] |url=https://doi.org/10.1163/18763308-04001001 |pages=97–113 |volume=40 |issue=1-2 |access-date=6. 2. 2022}}</ref> Kuba je u isto vrijeme vjerovala kako Jugoslaviji kao relativno maloj i razvijenoj bijeloj evropskoj zemlji sa globalnog sjevera ne treba pripadati tako važno mjesto u pokretu ali su njezina nastojanja da ju se izolira bila neuspješna.<ref name="Jakovina-Lončar"/>
===Beogradska konferencija 1989. godine===
[[Datoteka:Sava Centar plenary hall.jpg|mini|Opća skupština Devetog samita održana je u Sava centru]]
U nastojanju da iskoristi uspjehe na međunarodnom planu za obnovu i jačanje unutrašnje kohezije jugoslovenska diplomacija je usmjerila snage na organiziranje i sudjelovanje u većem broju značajnih multilateralnih inicijativa. Jedno od ovih nastojanja bilo je i uspješno kandidiranje za organiziranje konferencije pokreta nesvrstanih u Beogradu čime je jugoslovenski glavni grad postao prvi grad koji je sastanak na vrhu ugostio dva puta. Inicijativa za organiziranje konferencije u Jugoslaviji došla je od novog jugoslovenskog ministra vanjskih poslova [[Budimir Lončar|Budimira Lončara]] koji će od 1993. do 1996. biti i posebni savjetnik generalnog sekretara UN-a za nesvrstane.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Početno se očekivala kandidacija neke od članica u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], ali kako je radikalna članica [[Nikaragva]] jedina snažno lobirala za organizuju konferencije to je dovelo do zabrinutosti u većem broju nesvrstanih glavnih gradova.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Konferencija je zato konačno organizirana u Beogradu u od 4. do 7. septembra 1989.<ref name="Final Document">{{cite journal |last1= |first1= |date=1989 |title=9th Summit Conference of Heads of State or Government of the Non-Aligned Movement |publisher=[James Martin Center for Nonproliferation Studies |url=http://cns.miis.edu/nam/documents/Official_Document/9th_Summit_FD_Belgrade_Declaration_1989_Whole.pdf}}</ref> Jugoslavija je nakon neformalnih razmatranja više potencijalnih kandidata na kraju izabrana jednoglasno na ministarskom susretu Pokreta nesvrstanih u Nikoziji 1988. godine.<ref name="UPI">{{cite web |url=https://www.upi.com/Archives/1988/09/11/Foreign-ministers-of-the-non-aligned-group-of-nations-early/2562589953600/ |title=Foreign ministers of the non-aligned group of nations early... |date=11. 9. 1988 |publisher=[[United Press International]] |access-date=23. 9. 2021 }}</ref> Dok je Sekretarijat za vanjske poslove bio zadovoljan rezultatom u [[Nikozija|Nikoziji]] predsjedništvo Jugoslavije (kolektivni šef države) pokazivali su skepsu prema organiziranju konferencije ali ju je [[Josip Vrhovec]] na kraju prihvatio u strahu da bi odustajanje od izbora pokazalo dubinu krize sa kojom se Jugoslavija već suočavala.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Uspjeh konferencije u Beogradu ponekad se opisuje i kao labuđi pijev ugledne hladnoratovske jugoslavenske diplomacije.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Konferenciju u Sava centru otvorio je [[Janez Drnovšek]] uvodnim govorom na [[Slovenski jezik|slovenskom jeziku]].<ref name="Jakovina-Lončar">{{cite book |last=Jakovina |first=Tvrtko |author-link=Tvrtko Jakovina |page=292 |date=2020 |title=Budimir Lončar: Od Preka do vrha svijeta |trans-title=Budimir Lončar: From Preko to the top of the World |url=https://fraktura.hr/budimir-loncar.html |language=Croatian |location=[[Zaprešić]], [[Croatia]] |publisher=Fraktura |isbn=978-953358239-9}}</ref>
===Raspad Jugoslavije===
[[Datoteka:Breakup of Yugoslavia-TRY2.gif|mini|Animirana karta raspada Jugoslavije]]
U periodu jugoslavenske krize i raspada zemlje Jugoslavija je bila na kraju svog predsjedavanja Pokretom nesvrstanih koje je trajalo od 1989. do 1992. godine i nakon kojega je predsjedavanje trebala preuzeti Indonezija. Zbog kompleksnog i konferaliziranog ustavnog uređenja Jugoslavije u periodu od 1989. do kraja jugoslavenskog predsjedavanja rotacijom je izmijenjeno čak pet predsjedavajućih šefova države što je bio i najdinamičnije razdoblje u izmjeni predsjedavajućeg pokretom ikada. Jugoslavenska kriza stvorila je i praktične logistike i pravne izazove u glatkom transferu predsjedavanja na Indoneziju. U vrijeme samita u [[Džakarta|Džakarti]] od 1. do 6. septembra 1992. godine već su započeli i jugoslavenski ratovi. Bivše jugoslovenske republike [[Hrvatska]], [[Slovenija]] i [[Bosna i Hercegovina]] već su ušle u članstvo [[Ujedinjene nancije|Ujedinjenih nacija]] dok je [[SR Jugoslavija]] bila izložena snažnim međunarodnim sankcijama. SR Jugoslavija (sačinjena od Srbije i Crne Gore) za sebe je tražila priznanje pune i ekskluzivne pravne sukcesije bivše SFR Jugoslavije (zahtjev koji je osporen svega nekoliko dana nakon samita u Džakarti u Rezoluciji Vijeća sigurnosti 777). Jugoslavenska kriza tako je stvorila do tada neviđenu situaciju u kojoj je predsjedavajući pokreta ([[Dobrica Ćosić]] koji se u tom trenutku nalazio u [[London]]u) bio odsutan sa konferencije u Džakarti na kojoj je trebao Indoneziji predati predsedavanje.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Jugoslavenska delegacija, koja iz Beograda nije primala nikakve detaljne instrukcije, bila je vođena od strane crnogorskog diplomate Branka Lukovca.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Uz izostanak odgovora iz Beograda delegacija je pristala da nove postjugoslovenske zemlje mogu sudjelovati u samitu u svojstvu promatrača iako ih Beograd do tada još uvijek nije formalno priznavao kao nezavisne države.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> U djelimično haotičnim okolnostima jugoslovenska (de fakto srpska i crnogorska) delegacija uspjela je postići rezultate koje je egipatski ministar vanjskih poslova [[Amr Musa]] opisao kao bolje po Jugoslaviju od onoga što se uskoro može očekivati u Ujedinjenim nacijama.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Pokret je odlučio Jugoslaviju ne izbaciti iz članstva već za nju ostaviti ''praznu stolicu'' koja će biti korištena sve do obaranja Slobodana Miloševića i odustajanja SR Jugoslavije od zahtjeva da ju se prizna kao jedinu pravnu nasljednicu SFR Jugoslavije već je pristala da bude jedna od nekoliko zemalja koje to naslijeđe dijele.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> SR Jugoslavija prema odluci Pokreta nesvrstanih nije trebala biti pozivana na samite osim u slučaju da se raspravlja o pitanjima koja je se izravno tiču.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Posljednja jugoslavenska delegacija na samitu nesvrstanih se u povratku iz Džakarte suočila i sa logističkim problemima zbog režima sankcija u kome je posljednji dio puta od [[Budimpešta|Budimpešte]] do Beograda putovala autobusom zbog režima zabrane letova.<ref name="Jakovina-Treća strana"/>
==Ideologija==
===Zemlje baze Pokreta nesvrstanih===
Jugoslavija je kao jedna od zagovornica ekvidistance prema oba bloka implicitno dovodila u pitanje nesvrstani stav nekih od zemalja članica pokreta. Jugoslavija je u obrani svojih stavova često blisko surađivala sa samoproglašenim zemljama baze pokreta kao što su Indija, [[Šri Lanka]] i Egipat, a nasuprot samoproglašenim i istočnom bloku sklonim progresivnim članicama (npr. Kuba i Vijetnam) i zapadnom bloku sklonim ali manje aktivnim konzervativnim članicama (npr. [[Saudijska Arabija]]). Beograd je strahovao kako bliska sovjetska saveznica Kuba, zajedno sa drugim samoproglašenim progresivnim članicama nastoje približiti cijeli pokret Istočnom bloku kroz prihvaćanje [[Lenjin]]ove teze o prirodnoj bliskosti u interesima između sovjetskog socijalizma i oslobodilačkih pokreta koloniziranih naroda u Africi i Aziji.<ref name="The World Today 1979">{{cite journal |last1=Cviic |first1=K. F. |date=1979 |title=Note of the Month |journal=[[The World Today (magazine)|The World Today]] |volume=35 |issue=10 |pages=387–390 |jstor=40395078 }}</ref> Pred kraj 1970-ih Latinska Amerika došla je na red da ugosti konferenciju pokreta nakon što su je do tada ugostile Europa (jednom), Azija (jednom) i Afrika (tri puta).<ref name="The World Today 1979"/> Dok je očekivanje i nadanje među zemljama baze pokreta bilo da će konferenciju ugostiti [[Peru]], od te se ideje odustalo kada je došlo do državnog udara protiv predsjednika [[Juan Velasco Alvarado|Juana Velasca Alvaradoa]].<ref name="The World Today 1979"/> Nakon odabira Havane za domaćina konferencije Jugoslavija i Indija zajedno su predložile veliki broj amandmana u uspješnom nastojanju da se izbjegne neprihvatljivo pristrana i pro-Sovjetska finalna rezolucija koja bi pokret nesvrstanih učinila svrstanim.<ref name="The World Today 1979"/> Nezadovoljni djelovanjem Jugoslavije i Indije Kuba, Iran i Irak bili su odsutni sa konferencije u Beogradu 1989. godine.<ref name="International Organizations 2008"/>
===Evropski i mediteranski aspekt nesvrstanosti===
Dvadeset i pet delegacija sudjelovalo je na Prvoj konferenciji Pokreta nesvrstanih zemalja u Beogradu od kojih su iz euro-mediteranskog prostora prisutne bile Libanon, Tunis, Ujedinjena Arapska Republika, Maroko, Alžir, Cipar i Jugoslavija. Jugoslavenska diplomacija pokazivala je određeno nepovjerenje prema isključivim trikontinentalnim inicijativama koje su okupljale samo zemlje Afrike, Azije i Latinske Amerike, a za koje je Beograd vjerovao da predstavljaju sovjetska nastojanja da se umanji jugoslavensko i mediteransko mjesto u okviru pokreta nesvrstanih zemalja trećeg svijeta. U svojoj široj strategiji Jugoslavija je blisko surađivala sa ostalim nesvrstanim ali i neutralnim zemljama Evrope kroz Konferenciju o sigurnosti i suradnji u Evropi (prethodnica OSCE-a) u nastojanjima da se očuvaju postignuća Helsinških sporazuma.<ref name="Pakistan Horizon 1983"/> Jugoslavija je u tom okviru surađivala sa [[Austrija|Austrijom]] i [[Finska|Finskom]] u pružanju medijacije za sukobljene blokove, 1977. godine organizirala je drugi samit nakon Helsinške konferencije i predložila nacrte evropskih dokumenata o zaštiti [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjima]] koje su do danas temelj i integralni dio evropskog sustava zaštite manjina.<ref name="Trültzsch"/> Jugoslovenski ministar vanjskih poslova [[Miloš Minić]] isticao je kako je „''Jugoslavija evropska, mediteranska, nesvrstana i zemlja u razvoju''”.<ref name="TWT 1980">{{cite journal |last1=Singleton |first1=F. B. |date=1980 |title=Yugoslavia without Tito |journal=[[The World Today (magazine)|The World Today]] |volume=36 |issue=6 |pages=204–208 |jstor=40395190 }}</ref> Prilikom susreta i putovanja u druge nesvrstane zemlje predsjednik Tito je isticao potrebu da se Mediteran učini zonom mira.<ref name="Sabiha Hasan 1981">{{cite journal |last1=Hasan |first1=Sabiha |date=1981 |title=Yugoslavia's Foreign Policy Under Tito (1945-1980) - II |journal=[[Pakistan Horizon]] |volume=34 |issue=4 |pages=62–103 |jstor=41394138 }}</ref>
Zbog toga što se povremeno doživljavalo kao [[evrocentrizam]] Jugoslavija je povremeno kritizirana zbog prevelikog opreza u pružanju izravne potpore oslobodilačkim pokretima pri čemu je Jugoslavija najveću i najnesebičniju pomoć dala uravo oslobodilačkom pokretu u Alžiru dok je drugdje pomoć bila opreznija i često usmjerena na diplomatske inicijative kroz Ujedinjene nacije.<ref name="UNT Digital Library"/> Jugoslavija je sa druge strane isticala kako njezina historijska iskustva sa stranom dominacijom od strane dvije imperije ([[Austro-Ugarska]] i [[Osmansko Carstvo]]), izazovi sa kojima se suočava kao [[zemlja u razvoju]] kao i kompleksna multietnička federalna struktura povezuje Jugoslaviju u iskustvima sa brojnim novooslobođenim kolonijama.
==Kulturna i naučna suradnja==
[[Datoteka:Свјетлопис обелиска несврстаних земаља у Биограду.jpg|mini|Komemorativni obelisk na konferenciju 1961. godide u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]]]]
===Mediji===
U januaru 1975. [[Tanjug]] je inicirao osnivanje [[Pul nesvrstanih novinskih agencija|Pula nesvrstanih novinskih agencija]].<ref name="UNT Digital Library"/>
===Suradnja lokalnih samouprava===
Dok su u praksi jugoslavenske opštine počele svoje samostalne aktivnosti međunarodne suradnje već u 1950-im, njihovo pravo na sudjelovanje u vanjskim odnosima zemlje zaštićeni su ustavom iz 1974. godine, nekoliko decenija prije nego što su slične garancije uvrštena u zapadne ustavne sustave kao što je [[Belgija|belgijski]].<ref name="Unkovski-Korica">{{cite journal |last1=Unkovski-Korica |first1=Vladimir |date=2021 |title=Non-aligned Cities in the Cold War: Municipal Internationalism, Town Twinning and the Standing Conference of Towns of Yugoslavia, c.1950–c.1985 |publisher= |journal=[[The International History Review]] |url=https://doi.org/10.1080/07075332.2021.1960585 |volume= |issue= |pages= |doi=10.1080/07075332.2021.1960585 }}</ref> Na sastanku Međunarodne unije lokalnih vlasti u Hagu 1957. godine jugoslavenska se delegacija pridružila delegacijama iz Afrike i Azije u protivljenju nastavku dotadašnje prakse prema kojoj je izvršni komitet na odlasku predlagao naslednika što je u praksi osiguravalo dominaciju globalnog sjevera.<ref name="Unkovski-Korica"/> 1959. godine jugoslovenski predstavnici inicirali su posetu Sveindijske federacije lokalnih vlasti Jugoslaviji.<ref name="Unkovski-Korica"/> Do kraja 1969. godine 60 jugoslavenskih gradova već je uspostavilo formalne odnose sa 150 gradova u 20 zemalja.<ref name="Unkovski-Korica"/> Koordinacija saveza gradova Jugoslavije aktivno je promovirala suradnju sa nesvrstanim zemljama.<ref name="Unkovski-Korica"/> Od 16 sporazuma sa lokalnim jedinicama iz zemalja trećeg svijeta potpisanih do 1977. godine njih osam potpisale su općine iz Srbije, pet iz Hrvatske i po jedan iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.<ref name="Unkovski-Korica"/> Do 1982. taj je broj porastao na 33 sporazuma sa 22 sporazuma potpisanim u Srbiji, 5 u Hrvatskoj, 4 u Sloveniji i po 1 u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.<ref name="Unkovski-Korica"/> U to su vrijeme jugoslavenske opštine ukupno potpisale 343 ugovora o međunarodnoj suradnji od kojih 86 u Hrvatskoj i 81 u Sloveniji, sa većinom ugovora sa nesvrstanima u Srbiji i sa velikom većinom svih ugovora potpisanih od strane općina u ove tri jugoslavenske republike.<ref name="Unkovski-Korica"/>
==Ekonomska suradnja==
; Značajni jugoslavenski projekti u nesvrstanim zemljama
*[[Hotel Rotana Babilon]] ([[Bagdad]], {{Flag|Irak}}) (1969–1982)<ref name="The Spomenik Database">{{cite web |url=https://www.spomenikdatabase.org/post/10-works-of-yugoslav-modernist-architecture-in-africa-the-middle-east |title=10 Works of Yugoslav Modernist Architecture in Africa & the Middle East |last=Niebyl |first=Donald |date=29. 3. 2020 |website=The Spomenik Database |publisher=The Spomenik Database |access-date=31. 3. 2020 }}</ref>
*[[Luka u Um Kasru]] ([[Um Kasr]], {{Flag|Irak}})<ref name="Gatarić">{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-iraku-je-radilo-100000-radnika-iz-sfrj-732836 |last=Gatarić |first=Ljubica |title=U Iraku je radilo 100.000 radnika iz SFRJ |work=[[Večernji list]] |date=22. 3. 2003 |access-date=8. 3. 2022}}</ref>
*Fabrika oružja ([[Jusufija]], {{Flag|Irak}})<ref name="Salihbegović">{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/jugoslavija-je-gradila-vojni-kompleks-u-iraku-kojega-se-docepala-al-qaida-1957860 |last=Salihbegović |first=Ahmed |title=Jugoslavija je gradila vojni kompleks u Iraku kojega se dočepala Al-Qa'ida |work=[[Jutarnji list]] |date=11. 1. 2011 |access-date=8. 3. 2022}}</ref>
*[[Međunarodni aerodrom Entebe]] ([[Entebe]], {{Flag|Uganda}}) (1975)<ref name="The Spomenik Database"/>
*[[Kuća FINDECO]] ([[Lusaka]], {{Flag|Zambija}})<ref name="The Spomenik Database"/>
*Međunarodni konferencijski centar u Hotelu Serena ([[Kampala]], {{ZD+X/A|UGA}}) (1975)<ref name="The Spomenik Database"/>
*[[Međunarodni sajam u Lagosu]] ([[Lagos]], {{Flag|Nigerija}}) (1974–1977)<ref name="The Spomenik Database"/>
*Stara zgrada nigerijskog parlamenta ([[Lagos]], {{Flag|Nigerija}})<ref name="Jovana Georgievski">{{cite web |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-52753755 |title=Jugoslavija, Tito i nesvrstani: Kako je socijalistička arhitektura osvojila Afriku |trans-title=Yugoslavia, Tito and the Non-Aligned: How Socialist Architecture Conquered Africa|language=sr|last=Georgievski |first=Jovana |date=28. 5. 2020 |website= |publisher=BBC Serbian |access-date=7. 3. 2022 |archive-date=22. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222200231/https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-52753755 |url-status=live }}</ref>
*Ministarstvo prometa i komunikacija Etiopije zaposlilo je [[Branko Petrović|Branka Petrovića]] kao glavnog arhitekta u izradi novog sjedišta. ([[Adis Abeba]], {{Flag|Etiopija}})<ref name="Novosti: Pulig">{{cite web |url=https://www.portalnovosti.com/kako-smo-gradili-treci-svijet |title= Kako smo gradili Treći svijet |last=Pulig |first=Srećko |date=16. 12. 2020 |publisher=[[Novosti (Croatia)]] |access-date=16. 12. 2020 }}</ref>
*[[Univerzitet nauke i tehnologije Knyame Nkrumah]] zaposlio je [[Miro Marasović|Miru Marasovića]] kao vodećeg arhitekta u izgradnji kampusa. ([[Kabwe]], {{Flag|Zambija}})<ref name="Novosti: Pulig"/>
*[[Nacionalni muzej u Alepu]] ([[Alepo]], {{Flag|Sirija}})<ref name="Novosti: Pulig"/>
*Djelimično implementiran generalni urbanistički plan grada [[Konakri]] ([[Konakri]], {{Flag|Gvineja}}) (1961-1963)<ref name="Novosti: Pulig"/>
*Vojna luka i rezidencijalno područje ([[Homs]], {{Flag|Libija}})<ref name="Novosti: Pulig"/>
*[[Hidrocentrala Kirirom 1]] ([[Nacionalni park Kirirom]], {{Flag|Kambodža}})<ref name="Gašpert">{{cite journal |last=Gašpert |first=Maja |date=2018 |title=Pol Potova Kampućija i Titova Jugoslavija Crveni Kmeri, Jugoslavija i pokret nesvrstanih zemalja |type=Thesis |publisher=[[University of Zagreb]] |url=http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10439/1/DIPLOMSKI%20RAD%20-%20Maja%20Ga%C5%A1pert.pdf |access-date=14. 3. 2021}}</ref>
*[[Spomenik žrtvama fašizma, Adis Abeba]] ([[Adis Abeba]], {{Flag|Etiopija}})
==Naslijeđe nakon raspada Jugoslavije i kraja Hladnog rata==
Po završetku Hladnog rata i [[Jugoslavenski ratovi|jugoslavenskih ratova]] šest bivših republika i pravnih nasljednica jugoslavenske federacije pokazale su različit interes za sudjelovanje u aktivnostima Pokreta nesvrstanih. Jugoslavensko članstvo, koje je za sebe zahtijevala novoosnovana [[Savezna Republika Jugoslavija]] (2003. godine reorganizirana kao [[Srbija i Crna Gora]]) i čiji zahtjev nije bio široko prihvaćen, službeno je suspendirano 1992. godine bez formalnog brisanja iz liste članica.<ref name="MFA.GOV.RS.NAM">{{cite web |url=http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/spoljna-politika/multilaterala/pnz?lang=lat |title=Republika Srbija u Pokretu Nesvrstanih Zemalja (PNZ) |publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Serbia)]] |access-date=8. 4. 2020 }}</ref> 2001. godine Koordinacijski biro Pokreta nesvrstanih priznao je Saveznu Republiku Jugoslaviju kao zemlju promatrača u okviru pokreta.<ref name="MFA.GOV.RS.NAM"/> Od šest bivših republika njih četiri imaju status promatrača i to su [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Srbija]] i [[Crna Gora]]. Niti jedna od njih nije punopravna članica pokreta uz to što je kandidatura Bosne i Hercegovine odbačena 1995. godine. Samo Srbija spada u kategoriju formalno vojno neutralnih zemalja dok su [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]], Crna Gora i Hrvatska članice NATO saveza, a Bosna i Hercegovina zemlja kandidat za članstvo. Sve su ili članice ili zemlje koje teže članstvu u [[Europska unija|Europskoj uniji]]. Dvije ranije članice pokreta koje su ušle u članstvo EU ([[Cipar]] i [[Malta]]) su prilikom učlanjenja napustile pokret, uz isticanje Vlade Cipra da će zemalja zadržati bliske veze sa pokretom. Uz 6 jugoslovenskih republika, od 2008. godine [[Kosovo]] je jednostrano proglasilo nezavisnost uz veliku većinu članica Pokreta nesvrstanih koje tu nezavisnost nisu priznale (uključujući Indiju, Indoneziju, Kubu, JAR... ali usprkos tome pokret je i dalje ostao bez zajedničkog usuglašenog stava po ovome pitanju.
[[Datoteka:Serbian National Assembly building in Belgrade (747112184).jpg|mini|Skupština Srbije, mjesto prve konferencije 1961. godine, ugostila je i komemorativni susret u povodu pedesete godišnjice pokreta 2011. godine.]]
:{{Flag|Srbija}}: 2010. godine, po prvi put od kraja jugoslovenskih ratova, Srbija je inicirala program stipendiranja stranih studenata iz nesvrstanih zemalja pod nazivom Svijet u Srbiji - 100 stipendija za studente iz zemalja članica Pokreta nesvrstanih.<ref name="MFA.GOV.RS.NAM"/> 5. i 6. septembra 2011. Pokret je organizirao obilježavanje 50 godina od svoga osnivanja dodatnim komemorativnim susretom u Beogradu.<ref name="RTS-NAM">{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/Politika/950474/Nesvrstani%20ponovo%20u%20Beogradu.html|title=Nesvrstani ponovo u Beogradu|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of|last=Serbia|access-date=18. 9. 2016}}</ref><ref name="UN-NAM">{{cite web|url=https://www.un.org/sg/statements/index.asp?nid=5488|title=Secretary-General's Message to Additional Commemorative Meeting of the Non-Aligned Movement – United Nations Secretary-General Ban Ki-moon|access-date=18. 9. 2016|date=5. 9. 2011}}</ref> 106 delegacija potvrdilo je sudjelovanje u ovome događaju.<ref name="RTS-NAM"/> Ideja za organiziranje susreta došla je od [[Predsjednik Srbije|predsjednika Srbije]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] na marginama 15. samita Pokreta nesvrstanih u Egiptu.<ref name="Vojvodina-Tadić-NAM">{{cite web |url=http://www.rtv.rs/sr_ci/politika/tadic-nesvrstani-ponovo-u-beogradu-2011._138118.html |title=Tadić: Nesvrstani ponovo u Beogradu 2011. |date=16. 7. 2009 |publisher=[[Radio Television of Vojvodina]] |access-date=8. 4. 2020 }}</ref> Srpski ministar vanjskih poslova [[Ivica Dačić]] sudjelovao je u 17. samitu pokreta u Venecueli<ref name="UN-NAM"/> Dačić je sudjelovao i na ministarskoj konferenciji u Azerbejdžanu gdje je istakao važnost pokreta za Srbiju kao i važnost očuvanja uspomene na ostavštinu bivše Jugoslavije i predsjednika Tita uz izražavanje žaljenja što je njegova zemlja samo posmatrač i nadu da je bliža suradnja moguća u budućnosti.<ref name="Dačić-Novosti.rs-NAM">{{cite web |url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:720809-Dacic-Imamo-veliku-podrsku-zemalja-Pokreta-nesvrstanih |title=Nesvrstani su uvek uz nas |last=Milinković |first=Danijelal |date=6. 4. 2018 |publisher=[[Večernje novosti]] |access-date=8. 4. 2020 }}</ref>
:{{Flag|Hrvatska}}: [[Predsjednik Hrvatske]] [[Stjepan Mesić]] sudjelovao je na konferenciji Pokreta nesvrstanih u Havani 2009. godine.<ref name="Mesić-NAM">{{cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/nesvrstanima-hrvatski-zbogom-nakon-ulaska-u-eu-91105 |title=Nesvrstanima hrvatski zbogom nakon ulaska u EU |date=7. 3. 2010 |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |access-date=31. 3. 2020 }}</ref> Suradnju kancelarije predsjednika Mesića sa zemljama pokreta pomagao je iskusni jugoslavenski diplomat, posljednji ministar vanjskih poslova i osoba godinama aktivna u razvoju pokreta [[Budimir Lončar]].<ref name="Mesić-NAM"/> Neočekivani izbor Hrvatske kao istočnoeuropskog kandidata za privremeno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a 2008. i 2009. godine (u otvorenom takmičenju sa većom državom [[Češka|Češkom]] koja je već tada nasuprot Hrvatskoj bila članica EU i NATO-a) bilo je pripisano uspješnom lobiranju predsjednika Mesića i ministarstva vanjskih i europskih poslova među zemljama članicama Pokreta nesvrstanih.<ref name="UNSC-NAM">{{cite web |url=https://www.dw.com/hr/hrvatska-izabrana-u-vije%C4%87e-sigurnosti-un-a-kao-nestalna-%C4%8Dlanica/a-2828233 |title=Hrvatska izabrana u Vijeće sigurnosti UN-a kao nestalna članica |last=Avdović |first=Erol |date=17. 10. 2007 |publisher=[[Deutsche Welle]] |access-date=31. 3. 2020 }}</ref>
==Vidi još==
* [[Muzej afričke umjetnosti u Beogradu]]
* [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine]]
==Izvori==
{{reflist}}
[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Politika Jugoslavije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Jugoslavije]]
[[Kategorija:SFRJ]]
ivuw9tosnf4321rb9fezxei1wt3cw4m
Sanizam
0
492676
3429116
3428555
2022-08-28T11:16:16Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Mentalizam''' ili '''sanizam''' opisuje [[diskriminacija|diskriminaciju]] i [[ugnjetavanje]] u odnosu na mentalnu osobinu ili stanje koje osoba ima, ili se smatra da ima. Ova diskriminacija može, ali ne mora biti okarakterisana u smislu [[duševna bolest|mentalnog poremećaja]] ili [[kognitivno oštećenje]]. Diskriminacija se zasniva na brojnim faktorima kao što su [[stereotip]]i o [[Neurodiverzitet|neurodivergenciji]], kao što su naprimjer [[autizam]], [[Nesposobnost učenja|poremećaji učenja]], [[ADHD]], [[FASD]], [[bipolarni poremećaj]], [[shizofrenija]] i [[poremećaj ličnosti]], specifični fenomeni ponašanja kao što su [[mucanje]] i [[tikovi]], ili [[intelektualna invalidnost]].
Kao i drugi oblici diskriminacije kao što su [[seksizam]] i [[rasizam]], mentalizam uključuje višestruke ukrštane oblike ugnjetavanja, složene [[društvena nejednakost|društvene nejednakosti]] i neravnoteže moći. To može rezultirati prikrivenom diskriminacijom višestrukim, malim vrijeđanjima i uvredama. Karakteriziraju ga prosudbe o percipiranom statusu mentalnog zdravlja druge osobe. Nakon ovih presuda slijede radnje kao što su očigledna, otvorena [[diskriminacija]] koja može uključivati odbijanje usluge ili uskraćivanje ljudskih prava. Mentalizam utiče na to kako se prema pojedincima odnosi [[šira javnost]], [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i institucije, uključujući pravni sistem. Negativni stavovi koji su uključeni mogu također biti [[Internalizacija (sociologija)|internalizovani]].
Termini mentalizam, od "[[Um|mentalni]]" i sanizam, od "[[razum|sane]]", postali su uspostavljeni u nekim kontekstima, iako su koncepti kao što su [[socijalna stigma]], a u nekim slučajevi [[ableizam]], mogu se koristiti na slične, ali ne i identične načine. Dok se mentalizam i sanizam koriste naizmjenično, sanizam postaje dominantan u određenim krugovima, kao što ja akademska zajednica, za oni+e koji se identifikuju kao ludi i budale zagovornici i u društveno-političkom kontekstu u kojem sanizam uzima maha kao pokret", zdrav razum.<ref name=PooleWard2013>{{cite book |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Ward |first2=Jennifer |date=2013 |contribution="Breaking open the bone": Storying, Sanism, and Mad Grief |contribution-url=https://books.google.com/books?id=BM2jTziyBtkC&pg=PR7 |title=Mad Matters: A Critical Reader in Canadian Mad Studies |editor1-first=B. |editor1-last=LeFrancois |editor2-first=R. |editor2-last=Menzies |editor3-first=G. |editor3-last=Reaume |location=Toronto |publisher=Canadian Scholars Press}}</ref> Pokret sanizma je čin otpora među onima koji se identificiraju kao ludi, preživjeli potrošači i zagovornici mentalnog zdravlja.<ref name=PooleEtAl2012>{{cite journal |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Jivraj |first2=Tania |last3=Arslanian |first3=Araxi |last4=Bellows |first4=Kristen |last5=Chiasson |first5=Sheila |last6=Hakimy |first6=Husnia |last7=Pasini |first7=Jessica |last8=Reid |first8=Jenna |date=2012 |url=http://journals.library.mun.ca/ojs/index.php/IJ/article/view/348 |title=Sanism, 'Mental Health', and Social Work/Education: A Review and Call to Action |journal=Intersectionalities: A Global Journal of Social Work Analysis, Research, Polity, and Practice |volume=1}} {{open access}}</ref> U akademskoj zajednici dokazi o ovom pokretu mogu se naći u brojnim novijim publikacijama o sanizmu i praksi socijalnog rada.<ref name=PooleWard2013/><ref name=PooleEtAl2012/>
Mentalizam se obično naziva mentalnom invalidnošću, koji se razlikuje od neinvalidnog, koji se odnosi na fizičku invalidnost.
== Etimologija ==
Termin "sanizam" skovao je [[Morton Birnbaum]] tokom svog rada zastupajući Edwarda Stephensa, pacijenta mentalnog zdravlja, u pravnom slučaju 1960-ih.<ref name="Sane">{{cite conference |last=Ingram |first=Richard |date=maj 2011 |title=Sanism in Theory and Practice |url=http://www.socialinequities.ca/wordpress/wp-content/uploads/2011/07/Ingram.Sanism-in-Theory-and-Practice.CI_.2011.pdf |conference=Second Annual Critical Inquiries Workshop |conference-url=http://www.socialinequities.ca/2011/07/critical-inquiries-presentations/ |publisher=Centre for the Study of Gender, Social Inequities and Mental Health. Simon Fraser University |location=Vancouver, Canada}}</ref> Birnbaum je bio ljekar, advokat i zagovornik mentalnog zdravlja koji je pomogao u uspostavljanju ustavnog prava na liječenje psihijatrijskih pacijenata, zajedno sa zaštitnim mjerama protiv [[nedobrovoljna obaveza|nedobrovoljne obaveze]]. Od kada je prvi put primijetio taj izraz 1980. godine, njujorški profesor prava [[Michael L. Perlin]] je kasnije nastavio njegovu upotrebu.<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=1993 |title=ADA and Persons with Mental Disabilities: Can Sanist Attitudes Be Undone? |journal=Journal of Law and Health |volume=8 |issue=1 |pages=15–45 |url=http://engagedscholarship.csuohio.edu/jlh/vol8/iss1/4/}}</ref>
[[slika:Judi Chamberlin 2000 From Privileges to Rights.jpg|alt=|thumb|left|150px|Termin "mentalizam" skovao je [[Judi Chamberlin]].]]
Godine 1975. [[Judi Chamberlain]] je skovao termin mentalizam u poglavlju knjige "Žene gledaju na psihijatriju".<ref>{{cite book|last1=Smith |first1=Dorothy E. |last2=David |first2=Sara J. |title=Women Look at Psychiatry |date=1975 |publisher=Press Gang Publishers |location=Vancouver |isbn=978-0889740006 |page=[https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44 44] |url=https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44}}</ref> Izraz je postao šire poznat kada ga je 1978. upotrijebila u svojoj knjizi „On Our Own: Patient Controlled Alternatives to the Mental Health System“, koja je neko vrijeme postala standardni tekst pokreta preživjelih psihijatrijskih slučajeva u SAD.<ref name=Hev>{{cite news|last=Hevesi |first=Denis |title=Judi Chamberlin, 65, Advocate for Mental Health Patients |url=https://www.nytimes.com/2010/01/31/us/31chamberlin.html |access-date=1. 3. 2011 |newspaper=The New York Times|date=30. 1. 2010}}</ref><ref name="Timeline">{{cite web|url=http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |title=Disability History Timeline |year=2002 |work=Rehabilitation Research & Training Center on Independent Living Management |publisher=Temple University |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220065328/http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |archive-date=20. 12. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Identifying and Overcoming Mentalism |url=http://www.counterpsych.talkspot.com/uploads/23542/uploadedDocuments/Mentalism_07_00.pdf |author=Coni Kalinowski and Pat Risser |date=juli 2000 |access-date=16. 12. 2015}}</ref><ref name="Reaume2002">{{cite journal |last=Reaume |first=Geoffrey |date=juli 2002 |title=Lunatic to patient to person: nomenclature in psychiatric history and the influence of patients' activism in North America |journal=International Journal of Law and Psychiatry |volume=25 |issue=4 |pages=405–26 |pmid=12613052 |doi=10.1016/S0160-2527(02)00130-9}}</ref><ref>{{cite book|last=Weller |first=Penelope |title=New Law and Ethics in Mental Health Advance Directives: The Convention on the Rights of Persons with Disabilities and the Right to Choose |year=2012 |publisher=Routledge |isbn=978-1136159565 |page=55 |url=https://books.google.com/books?id=PzR2t__ZOeEC&pg=PA55}}</ref> Ljudi su počeli prepoznavati obrazac u načinu na koji su tretirani, skup pretpostavki koje većina ljudi ima o (bivšim) mentalnim pacijentima, bez obzira na to da li su se odnosili na nekog određenog pojedinca u bilo kojem trenutku – da su nesposobni, nesposobni rade stvari za sebe, stalno im je potreban nadzor i pomoć, nepredvidivi, vjerovatno nasilni ili iracionalni itd. Shvatilo se da ne samo da šira javnost izražava mentalističke ideje, već i bivši pacijenti, oblik internalizirane [[ugnjetavanje|ugnjetavanja]].<ref name="Chamberlin">{{cite journal |last=Chamberlin |first=Judi |date=Summer 1990 |title=The Ex-Patients' Movement: Where We've Been and Where We're Going |journal=The Journal of Mind and Behavior |volume=11 |issue=3 |pages=323–336 |url=http://www.power2u.org/articles/history-project/ex-patients.html}}</ref>
Od 1998. ove termine su usvojili neki potrošači/preživjeli u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i SAD-u, ali nisu dobili opću primjenu. Ovo je ostavilo konceptni jaz koji je djelomično popunjen konceptom '[[Socijalna stigma|stigma]]', ali je to kritizirano zbog manjeg fokusa na [[institucionalizirana diskriminacija|institucionaliziranu diskriminaciju]] s više uzroka, već na to da li ljudi percipiraju probleme mentalnog zdravlja sramni ili gori nego što jesu. Uprkos njenoj upotrebi, brojna literatura pokazala je raširenu diskriminaciju u mnogim sferama života, uključujući [[zapošljavanje]], [[roditeljska prava]], [[Kuća|stambeni prostor]], [[imigracija|imigraciju]], [[osiguranje]] , [[zdravstvena zaštita|zdravstvenu zaštitu]] i pristup [[pravda|pravdi]].<ref>{{cite journal|last=Sayce |first=L. |date=1998 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/apl/cjmh/1998/00000007/00000004/art00002 |title=Stigma, discrimination and social exclusion: What's in a word? |journal=Journal of Mental Health |volume=7 |number=4 |pages=331–343|doi=10.1080/09638239817932 |pmid=29052478 }}</ref> Međutim, upotreba novih "izama" je također dovedena u pitanje, na osnovu toga što se oni mogu smatrati podjelom, zastarjelim ili oblikom neprimjerene [[politička korektnost|političke korektnosti]]. Iste kritike, prema ovom mišljenju, možda se ne odnose toliko na šire i prihvaćenije pojmove kao što su 'diskriminacija' ili '[[socijalna isključenost]]'.<ref>{{cite book|last=Sayce |first=L. |date=2000 |url=https://books.google.com/books?id=lPQOm76J6QYC |title=From Psychiatric Patient to Citizen: Overcoming Discrimination and Social Exclusion |publisher=Macmillan Publishers |isbn=0-333-69890-8 |pages=16–17}}</ref>
Postoji i krovni izraz [[ableizam]], koji se odnosi na diskriminaciju onih koji su (shvaćeni kao) invalidi. Što se tiče mozga, postoji pokret za prepoznavanje [[neurodiverzitet]]a. Termin 'psihofobija' (od [[psihologija|psiha]] + [[fobija]]) povremeno se koristi sa sličnim značenjem.
== Društvena podjela ==
Prema Coni Kalinowski ([[psihijatar]] na Univerzitetu Nevada i direktor komunalnih usluga Mojave<ref>{{cite web|url=http://www.medicinenevada.com/find_a_doctor/app-doctors/1/184/ |title=medicinenevada.com |publisher=medicinenevada.com |access-date=17. 12. 2015}}</ref>) i Pat Risser (konsultant za mentalno zdravlje i samoproglašeni bivši primatelj [[Psihijatrijska bolnica|usluga za mentalno zdravlje]]<ref>{{cite web|first=Jeff |last=Russ |url=http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |title=Off to Hollywood: Local mental health advocate to receive award |publisher=Times-Gazette |date=20. 8. 2011 |access-date=17. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131111235018/http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |archive-date=11. 11. 2013 |url-status=dead}}</ref>), mentalizam u jednoj krajnosti može dovesti do kategoričke podjele ljudi na osnaženu grupu za koju se pretpostavlja da je normalna, zdrava, pouzdana i sposobna, i nemoćnu grupu za koju se pretpostavlja da je bolesna, invalidna, luda, nepredvidiva i nasilna. Ova podjela može opravdati nesmotreno postupanje prema ovoj potonjoj grupi i očekivanja nižeg životnog standarda za njih, za što se može očekivati da izraze [[zahvalnost]]. Dalja diskriminacija može uključivati označavanje nekih kao "visoko funkcionalnih", a nekih kao "niskofunkcionalnih"; dok ovo može omogućiti ciljanje resursa, u obje kategorije ljudska ponašanja su preoblikovana u [[patologija|patološkim]] terminima.<ref name="Kalinowski&Risser">Coni Kalinowski (psychiatrist) and Pat Risser (former recipient of mental health services) [http://www.newmediaexplorer.org/sepp/Mentalism.pdf Identifying and Overcoming Mentalism] InforMed Health Publishing & Training</ref>
Diskriminacija može biti toliko fundamentalna i neupitna da može spriječiti ljude za istinsku [[Empatija|empatiju]] (iako misle da jesu) ili da istinski sagledavaju drugu tačku gledišta s poštovanjem. Neka mentalna stanja mogu u određenim trenucima narušiti [[svijest]] i razumijevanje na određene načine, ali mentalističke pretpostavke mogu navesti druge da pogrešno vjeruju da nužno razumiju situaciju i potrebe osobe bolje od njih samih.<ref name="Kalinowski&Risser"/>
Navodno, čak i unutar [[pokret za prava invalida|pokreta za prava invalida]] na međunarodnom nivou, "ima puno sanizma", a "invalidske organizacije ne 'dobiju' uvijek mentalno zdravlje i ne žele da ih se smatra mentalno defektnim." S druge strane, oni koji dolaze sa strane mentalnog zdravlja možda neće na isti način gledati na takva stanja kao na invalidnost.<ref>Anglicare Tasmania (2009) [http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf Experts by experience: strengthening the mental health consumer voice in Tasmania] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415083253/http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf |date=15. 4. 2012 }}</ref>
Neke dobrotvorne organizacije koje finansira nacionalna vlada smatraju ovo pitanje prvenstveno pitanjem stigmatizacije stavova u opštoj javnosti, možda zbog ljudi koji nemaju dovoljno kontakta s tim (dijagnostikovanim) mentalnim bolestima, a jedan šef dobrotvorne organizacije za shizofreniju uporedio je mentalizam sa na koji način [[rasizam]] može biti rasprostranjeniji kada ljudi ne provode vrijeme zajedno cijeli život.<ref>Arlen Kasdorf [http://uniter.ca/view/5661/ Discrimination against mental illness on the rise] June 2011, The Uniter, Vol.16 No.15</ref> Psiholog koji vodi [[Živi muzej]] omogućavajući sadašnjim ili bivšim psihijatrijskim pacijentima da izlože umjetnička djela, nazvao je stav šire javnosti psihofobijom.<ref>John Clark [http://articles.latimes.com/1998/jul/12/entertainment/ca-2840 Art Museum of the Mind] Los Angeles Times, 12 July 1998</ref>
== Klinička terminologija ==
Mentalizam se može kodificirati kliničkom terminologijom na suptilne načine, uključujući osnovne [[Klasifikacija mentalnih poremećaja|dijagnostičke kategorije]] koje koristi [[psihijatrija]] (kao u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] ili [[Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema|ICD]]). U toku je neka debata o tome koji termini i kriteriji mogu da komuniciraju [[prezir]] ili inferiornost, a ne da olakšavaju stvarno razumevanje ljudi i njihovih problema.
Neki se protive cijelom procesu kao [[teorija etiketiranja|etiketiranje]], a neki su odgovorili na opravdanja za to – naprimjer da je neophodan u kliničke ili administrativne svrhe – kao način na koji osoba može opravdati upotrebu [[etničko vrijeđanje|etničkog vrijeđanja]] jer nemaju namjeru nauditi. Drugi tvrde da se većina aspekata lahko može izraziti na precizniji i manje uvredljiv način.<ref name="Kalinowski&Risser"/>
[[slika:David-william-oaks.jpg|thumb|right|150px|David Oaks, 2009]]
Neki klinički izrazi mogu se koristiti daleko izvan uobičajenih usko definiranih značenja, na način koji može zamagliti uobičajeni ljudski i društveni kontekst ljudskih iskustava. Naprimjer, loše vrijeme može se pretpostaviti kao [[dekompenzacija]]; [[zatvor]] ili [[samica]] mogu se opisati kao tretman bez obzira na dobrobit za osobu; redovne aktivnosti poput slušanja muzike, bavljenja vježbanjem ili sportskim aktivnostima ili boravka u određenom fizičkom ili društvenom okruženju ([[milje terapija|milje]]), mogu se nazvati terapijom; mogu se pretpostaviti da su sve vrste odgovora i ponašanja [[simptom]]; sržni [[štetni efekt]]i lijekova se mogu nazvati [[nuspojava]]ma.<ref name="Kalinowski&Risser"/>
Bivši direktor organizacije psihijatrijskih slučajena preživjelih sa sjedištem u SAD-u fokusirane na prava i slobode, a [[David Oaks]], zalagao se za povlačenje riječi poput "lud", "[[intelektualna invalidnost|luđak]]", "lud" ili ''budala". Iako priznaje da neki odlučuju da ne koriste takve riječi u bilo kom smislu, on postavlja pitanje da li su medicinski izrazi poput "mentalno bolestan", "[[psihoza|psihotik]]" ili "klinički depresivan" zaista korisniji ili indikativniji za ozbiljnost od mogućih alternativa. Oaks kaže da decenijama istražuje dubine sanizma i da još nije pronašao kraj, te sugerira da je to možda najpogubniji 'izam' jer ljudi imaju tendenciju da se definiraju svojom racionalnošću i svojim osnovnim osjećajima.<ref>David Oaks [http://www.mindfreedom.org/kb/mental-health-abuse/psychiatric-labels/not-mentally-ill Let's find language more inclusive than the phrase "mentally ill"!] MindFreedom International. Retrieved 12 December 2011, when stating Last Modified 9/9/11</ref> Jedan od mogućih odgovora je kritika koncepcija normalnosti i problema povezanih s normativnim funkcioniranjem širom svijeta, iako bi to na neki način također potencijalno moglo predstavljati oblik mentalizma. Nakon nesreće 2012. kada mu je slomio vrat i kasnijeg penzionisanja, Oaks se na svom ličnom blogu naziva "PsychoQuad".<ref>[http://www.davidwoak.com David Oaks' personal blog]</ref>
Britanska spisateljica Clare Allen tvrdi da čak ni vraćeni sleng izrazi kao što je "lud" jednostavno nisu tačni. Osim toga, ona vidi uobičajenu zloupotrebu koncepata koji se odnose na probleme mentalnog zdravlja – uključujući, naprimjer, šale o ljudima koji čuju glasove kao da to automatski podriva njihov kredibilitet – kao ekvivalentno rasističkim ili seksističkim frazama koje bi se smatrale očigledno diskriminatornim. Ona takvu upotrebu karakteriše kao ukazivanje na psihofobiju i prezir u pozadini.<ref>{{cite news|first=Clare |last=Allen |url=https://www.theguardian.com/society/2007/dec/05/guardiansocietysupplement.mentalhealth |title=Loose-talking psychophobes show nothing but contempt |work=The Guardian |date=5. 12. 2007}}</ref>
== Okrivljivanje ==
[[slika:Mental health advocacy service graffittied.jpg|thumb|Grafiti na službi za zastupanje mentalnog zdravlja]]
Kritičari [[psihijatrija|psihijatrije]] mogu tumačiti ponašanja i primjene tretmana na osuđujući način zbog osnovnog mentalizma. Ako se primalac usluga mentalnog zdravlja ne slaže s liječenjem ili dijagnozom, ili se ne promijeni, može biti označen kao neusklađen, nekooperativan ili otporan na liječenje. Ovo je unatoč činjenici da problem može biti neadekvatno razumijevanje osobe ili njenih problema od strane pružatelja zdravstvene zaštite, štetni efekti lijekova, loša podudarnost između liječenja i osobe, stigma povezana s liječenjem, teškoće u pristupu, kulturološka neprihvatljivost ili mnoga druga pitanja.<ref name="Kalinowski&Risser"/>
Mentalizam može navesti ljude da pretpostave da neko nije svjestan onoga što radi i da nema smisla pokušavati komunicirati s njima, uprkos činjenici da oni mogu imati određeni nivo svijesti i želje za povezivanjem čak i ako djeluju u naizgled iracionalan ili [[samopovređivanje|samopovređujući]] način. Osim toga, [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i drugi mogu izjednačiti pokoravanje osobe sa liječenjem; tihi klijent koji ne izaziva nikakve smetnje u zajednici može se smatrati poboljšanim bez obzira koliko se ta osoba zbog toga osjećala jadno ili nesposobno.<ref name="Kalinowski&Risser"/>
Kliničari mogu kriviti klijente što nisu dovoljno motivirani da rade na ciljevima liječenja ili oporavku, kao i kao [[gluma|glumljenje]] kada se stvari ne slažu ili se smatraju uznemirujućim. Ali kritičari kažu da je u većini slučajeva to zapravo zbog toga što je klijent tretiran na nepoštovanje, osuđujući ili odbacivajući način. Ipak, takvo ponašanje može biti opravdano karakterizacijom klijenta kao zahtjevnog, ljutog ili mu je potrebna ograničenja. Da bi se ovo prevazišlo, sugerisano je da treba negovati podjelu vlasti i da kada se pokvari poštovanje [[komunikacija]], prvo što treba da se pita je da li su izražene mentalističke predrasude.<ref name="Kalinowski&Risser"/>
==Zanemarivanje==
Mentalizam je povezan sa [[nepažnja|nepažnjom]] u praćenju štetnih efekata lijekova (ili drugih intervencija), ili sa posmatranjem takvih efekata kao prihvatljivijih nego što bi bili za druge. Ovo je upoređeno sa slučajevima maltretiranja zasnovanog na [[rasizam|rasizmu]]. Mentalizam je također povezan sa zanemarivanjem propuštanja provjere ili potpunog poštovanja prošlih iskustava ljudi, [[zlostavljanje|zlostavljanja]] ili druge [[psihološka trauma|traume]].
[[slika:Recovery Fair 2010.jpg|thumb|150px| Majica namijenjena da pokaže mogućnost i individualnost oporavka]]
Tretmani koji ne podržavaju izbor i [[samoopredjeljenje]] mogu uzrokovati da ljudi ponovo iskuse bespomoćnost, [[bol]], očaj i bijes koji su pratili traumu i ipak pokušaji da se izbori sa ovim mogu biti označeni kao [[glumljenje]], [[psihološka manipulacija|manipulacija]] ili [[traženje pažnje]].<ref name="Kalinowski&Risser"/>
Osim toga, mentalizam može dovesti do "loših" ili "čuvanih" predviđanja budućnosti za osobu, što bi moglo biti previše pesimistično gledište iskrivljeno uskim kliničkim iskustvom. Također bi se moglo učiniti nepropusnim za suprotne dokaze jer se oni koji uspiju mogu odbaciti kao [[Pogrešna dijagnoza|pogrešnu dijagnozu]] ili da nemaju pravi oblik poremećaja – [[nema pravog Škota]] zabluda. Dok neki problemi sa mentalnim zdravljem mogu uključivati vrlo značajmu invalidnost i mogu biti vrlo teško prevladati u društvu, predviđanja zasnovana na predrasudama i stereotipima mogu biti samoispunjavajuća jer pojedinci shvataju poruku da nemaju prave nade,<ref name=" Kalinowski&Risser"/> i kaže se da je realna nada ključna osnova [[model oporavka|oporavka]]. U isto vrijeme, [[osobina]] ili stanje može se smatrati više oblikom [[individualna različitost|individualne razlike]] koje društvo treba uključiti i prilagoditi, u kom slučaju mentalistički stav može biti povezan s pretpostavkama i predrasudama o tome šta čini normalno društvo i ko zaslužuje prilagođavanje, podršku ili razmatranje.
== Institucionalna diskriminacija ==
Uvredljive i štetne prakse mogu biti integrisane u kliničke procedure, do tačke u kojoj ih stručnjaci više ne prepoznaju kao takve, u onome što je opisano kao oblik [[institucionalna diskriminacija|institucionalne diskriminacije]].
[[slika:Label for property of dept of mental hygiene.png|thumb|150px| Oznaka ustanove]] Ovo može biti očigledno u fizičkom razdvajanju, uključujući odvojene objekte ili smještaj, ili u nižim standardima za neke od drugih. Stručnjaci za mentalno zdravlje mogu se naći uvučeni u sisteme zasnovane na birokratskim i finansijskim imperativima i [[društvena kontrola|društvenoj kontroli]], što rezultira otuđenjem od svojih izvornih vrijednosti, razočaranjem u "sistem" i usvajanjem ciničnih, mentalističkih uvjerenja koja mogu prožimati organizaciju. Međutim, baš kao što zaposleni mogu biti otpušteni zbog omalovažavanja seksualnih ili etničkih primjedbi, tvrdi se da osoblje koje je ukorijenjeno u negativnim [[stereotip]]ima, stavovima i uvjerenjima o onima koji su označeni sa [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajem]] treba da se uklonjen iz uslužnih organizacija.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Srodni teorijski pristup, poznat kao [[izražena emocija]], također se fokusirao na negativnu međuljudsku dinamiku koja se odnosi na skrbnike, posebno unutar porodica. Međutim, poenta je i u takvim stavovima da institucionalna i grupna okruženja mogu biti izazovna sa svih strana i da su jasne granice i prava potrebni za svakoga.
[[Profesije mentalnog zdravlja]] su same kritikovane. Dok se [[socijalni rad]] (također poznat kao klinički socijalni rad) činilo da ima više potencijala od drugih da razumije i pomogne onima koji koriste usluge, i mnogo je akademski govorio o [[antiopresivna praksa|antiopresivnoj praksi]] namijenjenoj podršci ljudima suočavajući se sa različitim -izmima, navodno nije uspjela da se pozabavi mentalizmom u bilo kojoj značajnoj mjeri. Stručnjaci za socijalni rad sa iskustvom u korištenju usluga sami su optužili ovu oblast da nisu pomogli ljudima da identifikuju i riješe ono što ih tlači; neopravdanog odricanja od psihijatrijskih ili biomedicinskih konvencija, posebno u pogledu onih koji se smatraju najbolesnijim i propusta da se pozabavi sopstvenom diskriminatornom praksom, uključujući sukobe interesa u svojoj službenoj ulozi koja pomaže društvenoj kontroli pacijenata kroz [[nedobrovoljno predanje]].<ref>[http://www.olc.edu/local_links/socialwork/OnlineLibrary/Wilson%20%26%20Beresford,%202000,%20Anti-oppressive%20practic,%20emancipation%20or%20appropriation.pdf 'Anti-oppressive practice': emancipation or appropriation?] A Wilson; P Beresford British Journal of Social Work; Oct 2000; 30, 5; Research Library
pg. 553</ref>
U [[pokretu potrošača/preživjelih/bivših pacijenata|"pokretu korisnika/preživjelih"]] u Engleskoj, [[Pete Shaughnessy]], osnivač [[mad pride]]a, zaključio je da je [[Nacionalna zdravstvena služba]] "institucionalni mentalista i ima puno toga da traži dušu u novom milenijumu", uključujući i rješavanje predrasuda svog kancelarijskog osoblja. Sugerirao je da kada predrasude primjenjuju upravo profesionalci koji teže da ih iskorijene, postavlja se pitanje hoće li ikada biti iskorijenjene.<ref>Tom Mason, Caroline Carlisle, Caroline Watkins (eds) (2001) [https://books.google.com/books?id=pO0NAAAAQAAJ Stigma and Social Exclusion in Healthcare] Chapter 17: Not in my back yard: Stigma from a personal perspective. Routledge {{ISBN|0-415-22200-1}}</ref> Shaughnessy je izvršio [[samoubistvo]] 2002. godine.<ref>{{cite news|first=Mark |last=Olden |title=Obituary: Pete Shaughnessey |work=The Guardian |pages=22 |date=23. 1. 2003}}</ref>
[[Psihijatrijski pokret preživljavanja]] opisan je kao [[feminizam|feminističko]] pitanje, jer su problemi kojima se bavi "važni za sve žene jer mentalizam djeluje kao prijetnja svim ženama" i "mentalizam prijeti ženskim porodicama i djeci."<ref>{{cite book|first1=Wendy |last1=Chan |first2=Dorothy E. |last2=Chunn |first3=Robert J. |last3=Menzies |date=2005 |title=Women, Madness and the Law: A Feminist Reader |publisher=Routledge Cavendish |pages=257 |isbn=1-904385-09-5}}</ref> Psihijatrijski preživjeli i profesionalac rekao je da "mentalizam porede sa seksizmom i rasizmom u stvaranju potlačene niže klase, u ovom slučaju ljudi koji su dobili psihijatrijsku dijagnozu i liječenje". Navela je da je najčešća pritužba psihijatrijskih pacijenata to što niko ne sluša, ili samo selektivno u pokušaju postavljanja dijagnoze.<ref>Lindow, V. (1995) "Power and rights: the psychiatric system survivor movement", in Jack, R. Empowerment in Community Care. London: Chapman and Hall. Cited by Kelly, A. Disability and Social Exclusion. University of Canterbury</ref>
Na nivou društva, mentalizam je povezan sa ljudima koji se drže u [[siromaštvo|siromaštvu]] kao građani drugog reda; da je [[diskriminacija pri zapošljavanju]] držanje ljudi da žive od pomoći, na međuljudsku diskriminaciju koja ometa odnose, da [[stereotip]]i promoviraju kroz medije šireći strah od nepredvidljivosti i opasnosti i ljudima koji se boje otkriti ili pričati o svojim iskustvima.<ref name="Kalinowski&Risser"/>
== Pravo ==
Što se tiče pravne zaštite od diskriminacije, mentalizam može biti obuhvaćen samo općim okvirima kao što je [[zakon o diskriminaciji invalida]] koji je na snazi u nekim zemljama, a koji zahtijevaju od osobe da kaže da ima invalidnost i da dokaže da ispunjavaju kriterije.
Što se tiče samog pravnog sistema, zakon se tradicionalno zasniva na tehničkim definicijama [[uračunljivost]]i i [[ludilo|ludila]], pa se termin "sanizam" može koristiti kao odgovor. Koncept je dobro poznat u američkoj pravnoj zajednici, pominje se u skoro 300 članaka za pregled zakona između 1992. i 2013. godine, iako je manje poznat u medicinskoj zajednici.<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=oktobar 2013 |title=Sanism and the Law |journal=Virtual Mentor |volume=15 |issue=10 |pages=878–885 |url=http://virtualmentor.ama-assn.org/2013/10/msoc1-1310.html |doi=10.1001/virtualmentor.2013.15.10.msoc1-1310 |pmid=24152781}}</ref>
Michael Perlin, profesor prava na Pravnom fakultetu u New Yorku, definisao je sanizam kao "iracionalnu predrasudu istog kvaliteta i karaktera kao i druge iracionalne predrasude koje uzrokuju i odražavaju se u prevladavajućim društvenim stavovima rasizma, seksizma, homofobije i etničke netrpeljivosti koji prožima sve aspekte zakona o mentalnoj invalidnosti i utiče na sve učesnike u sistemu zakona o mentalnoj invalidnosti: [[parničari]], [[pretresnik o činjenicama|nalazač činjenica]], [[advokat|branitelj]] i [[veštak]] i svjedoci laici."<ref name="Perlin09neuro"/>
Perlin napominje da sanizam utiče na teoriju i praksu prava na uglavnom nevidljive i društveno prihvatljive načine, zasnovane uglavnom na "[[stereotip]]u, [[mit]]u, [[praznovjerje|praznjevjerju]] i [[deindividualizacija|deindividualizaciji]]." On vjeruje da su njeni „korozivni efekti izobličili zakon za [[nedobrovoljno opredjeljenje|nedobrovoljno građansko opredjeljenje]], institucionalno pravo, [[pravo o deliktu]] i sve aspekte krivičnog procesa (pretkrivično, suđenje i izricanje kazne).“<ref>{{cite book|last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2008 |url=https://books.google.com/books?id=NSewrw9g8coC |title=Competence in the law: from legal theory to clinical application|isbn=9780470267905 }}</ref> Prema Perlinu, sudije su daleko od imunosti, jer imaju tendenciju da odražavaju sanističko razmišljanje koje ima duboke korijene u našoj kulturi. Ovo rezultira sudskim odlukama zasnovanim na stereotipima u svim oblastima [[Građansko pravo|građanskog]] i [[krivično pravo|krivičnog]] prava, izražene pristrasnim jezikom i pokazujući prezir prema profesionalcima mentalnog zdravlja . Štaviše, sudovi su često nestrpljivi i psihičke probleme pripisuju "slabi karakter ili loša odluka".<ref name="Perlin09neuro"/>
Sanistički stavovi preovlađuju u nastavi studenata prava, i otvoreno i prikriveno, smatra Perlin. On napominje da to utiče na vještine koje su u srcu odvjetništva kao što su "intervjuiranje, istraga, savjetovanje i pregovaranje", te na svaki kritični trenutak kliničkog iskustva: "početni intervju, priprema slučaja, konferencije slučaja, planiranje sudskog spora (ili pregovaranja), strategija, priprema za suđenje, suđenje i žalba."<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2003 |url=https://ssrn.com/abstract=336121 |title=Sanism in Clinical Teaching |journal=Clinical Law Review |volume=9 |pages=683–730}}</ref>
Postoji i široko rasprostranjena diskriminacija od strane porotnika, koju Perlin opisuje kao demonstriranje "iracionalne brutalnosti, predrasuda, neprijateljstva i mržnje" prema optuženima kada postoji [[odbrana ludilom]]. Specifični sanistički mitovi uključuju oslanjanje na popularne slike ludosti; 'opsesija' tvrdnjama da se mentalni problemi mogu lahko lažirati, a stručnjaci prevariti; pretpostavka apsolutne veze između mentalne bolesti i opasnosti; 'neprestana' konfuzija i miješanje različitih pravnih testova mentalnog statusa i pod pretpostavkom da će optuženi koji su oslobođeni optužbi za neuračunljivost vjerovatno biti brzo pušteni na slobodu. Iako postoje tvrdnje da [[neurosnimanje]] ima određeni potencijal da pomogne u ovoj oblasti, Perlin zaključuje da je vrlo teško odvagnuti istinitost ili relevantnost takvih rezultata zbog brojnih neizvjesnosti i ograničenja, te da se to može zanemariti ili prenaglašeno od strane naučnika, pravnika ili u popularnoj mašti. On smatra da je "ključ za odgovor ovdje razmatranje sanizma", jer on u velikoj mjeri može "prevladati sve druge dokaze i sva druga pitanja u ovom razgovoru". On sugerira da "samo [[terapeutska jurisprudencija]] ima potencijalnu moć da 'ogoli sanističku fasadu'."<ref name="Perlin09neuro">Perlin, M. (2009) [https://ssrn.com/abstract=%201336521 'His Brain Has Been Mismanaged with Great Skill': How Will Jurors Respond to Neuroimaging Testimony in Insanity Defense Cases?] Akron Law Review, Vol. 42, No. 2, NYLS Legal Studies Research Paper (free full text)</ref>
Perlin je sugerirao da je međunarodna [[Konvencija o pravima osoba s invalidnošću]] revolucionarni dokument [[ljudska prava|ljudskih prava]] koji ima potencijal da bude najbolje sredstvo za osporavanje sanističke diskriminacije.<ref>Michael L. Perlin (2013) [https://ssrn.com/abstract=2283279 'There Must Be Some Way Out of Here': Why the Convention on the Rights of Persons with Disabilities is Potentially the Best Weapon in the Fight Against Sanism] New York Law School, PSYCHIATRY, PSYCHOL. & L. 462 (2013)</ref>
Također se bavio temom sanizma jer utiče na to koje seksualne slobode ili zaštite se pružaju psihijatrijskim pacijentima, posebno u forenzičkim ustanovama.<ref>Periln, ML (1994) [http://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/nyuls20&div=25&id=&page= Hospitalized Patients and the Right to Sexual Interaction: Beyond the Last Frontier] 20 N.Y.U. Rev. L. & Soc. Change 517 (1992-1994)</ref>
Sanizam u pravnoj profesiji može uticati na mnoge ljude u zajednicama koji se u nekom trenutku svog života bore sa određenim stepenom problema mentalnog zdravlja, kaže Perlin. Ovo može nepravedno ograničiti njihovu sposobnost da zakonski rješavaju pitanja u svojim zajednicama kao što su: „problemi ugovora, imovinski problemi, problemi u domaćim odnosima i problemi povjerenstava i posjeda."<ref>Perlin, ML. [https://ssrn.com/abstract=345140 Looking at Non-Institutional Mental Disability Law Through the Sanism Filter] NYLS Law Review, Forthcoming</ref>
Susan Fraser, pravnica iz Kanade koja se specijalizirala za zagovaranje ranjivih ljudi, tvrdi da je sanizam zasnovan na strahu od nepoznatog, pojačan stereotipima koji [[Dehumanizacija|dehumanizuju]] pojedince. Ona tvrdi da to uzrokuje da pravni sistem ne uspijeva pravilno odbraniti prava pacijenata da odbiju potencijalno štetne lijekove, da istražuje smrt u [[psihijatrijska bolnica|psihijatrijskim bolnicama]] i drugim ustanovama na jednak način kao i drugi i da propusti da pravilno sasluša i poštuje glasove korisnika mentalnog zdravlja i onih koji su preživjeli.<ref>{{cite conference |last1=Fraser |first1=Susan |date=novembar 2008 |title=Sanism and the Legal Profession: Why Mad People Should Be Angry |url=http://www.lsuc.on.ca/media/eleventh_colloquium_suzan.pdf |conference=Eleventh Colloquium on the Legal Profession: Professionalism and Serving Communities |conference-url=http://www.lsuc.on.ca/with.aspx?id=1197 |publisher=Law Society of Upper Canada}}</ref>
== Obrazovanje ==
Perlin je identificirao slične probleme u načinu na koji se postupa s djecom u vezi sa [[poteškoće u učenju|poteškoćama u učenju]], uključujući [[specijalno obrazovanje]]. U bilo kojoj oblasti prava, ističe on, dva najčešća sanistička mita pretpostavljaju da se osobe s mentalnim poteškoćama lažiraju ili da takve osobe ne bi bile onesposobljene da se samo više trude. U ovoj posebnoj oblasti, on zaključuje da su [[teorija etiketiranja|obilježena]] djeca stereotipna u procesu koji je prepun rasnih, klasnih i rodnih predrasuda. Iako je namijenjen pomoći nekoj djeci, on tvrdi da u stvarnosti to ne može biti samo mač sa dvije oštrice, već mač sa tri, četiri ili pet oštrica. Rezultat sanističkih predrasuda i zabluda, u kontekstu akademske konkurencije, je da „ostajemo sa sistemom koji je, na mnogo važnih načina, zapanjujuće nekoherentan ".<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=Spring 2009 |title='Simplify You, Classify You': Stigma, Stereotypes and Civil Rights in Disability Classification Systems |journal=Georgia State University Law Review |volume=25 |issue=3 |pages=607–639 |url=http://readingroom.law.gsu.edu/gsulr/vol25/iss3/6/}}</ref>
== Ugnjetavanje ==
Identificirana je spirala ugnjetavanja koju doživljavaju neke grupe u društvu. Prvo, ugnjetavanja se javljaju na osnovu percipiranih ili stvarnih razlika (koje mogu biti povezane sa stereotipima široke grupe kao što su [[rasizam]], [[seksizam]], [[klasizam]], [[starost]], [[homofobija]] itd.). Ovo može imati negativne fizičke, društvene, ekonomske i psihološke efekte na pojedince, uključujući [[Stres|emocijski stres]] i ono što se može smatrati problemima mentalnog zdravlja. Zatim, odgovor društva na takvu nevolju može biti da je liječi u okviru sistema medicinske i socijalne skrbi umjesto (također) razumijevanja i izazivanja ugnjetavanja koje su ga izazvale, čime bi se problem pojačao daljim opresivnim stavovima i praksama, što može dovesti do na još više nevolja, i tako dalje u začaranom krugu. Osim toga, zbog kontakta sa službama za mentalno zdravlje ljudi mogu postati podložni ugnjetavanju mentalizma, budući da društvo (i same službe za mentalno zdravlje) imaju tako negativne stavove prema osobama s psihijatrijskom dijagnozom, čime se dalje nastavljaju ugnjetavanje i diskriminacija.<ref>{{cite book |first1=Kamaldeep |last1=Bhui |date=25. 4. 2002 |title=Racism and Mental Health: Prejudice and Suffering |publisher=Jessica Kingsley Publishers |page=77 |isbn=978-1-84310-076-8 |url=https://books.google.com/books?id=WNahbFDhF0kC}}</ref><ref>{{cite conference |last1=Nair |first1=Roshan das |date=30. 11. 2005 |title=Metaminorities and Mental Health: A model of vulnerability for Black and Minority Ethnic Queer Folk |url=http://www.inter-disciplinary.net/ci/transformations/sexualities/s2/nair%20paper.pdf |conference=2nd Global Conference, Sexualities: Bodies, Desires, Practices |conference-url=http://www.inter-disciplinary.net/critical-issues/gender-and-sexuality/persons-and-sexualities/project-archives/2nd-global-conference-2005/}}</ref>
Ljudi koji pate od takvog ugnjetavanja u društvu mogu biti privučeni radikalnijim političkim akcijama, ali sanističke strukture i stavovi su također identificirani u [[aktivizam|aktivističkim]] zajednicama. Ovo uključuje [[klika|klike]] i [[društvdena hijerarhija|društvene hijerarhije]] u koje ljudima sa određenim problemima može biti veoma teško da se probiju ili da ih vrednuju. Može doći i do individualnog odbijanja ljudi zbog čudnog ponašanja koje se ne smatra kulturološki prihvatljivim, ili pak neosjetljivosti na emocionalna stanja uključujući [[suicid]]nost, ili poricanja da neko ima problema ako se čini da se ponaša normalno.<ref>{{cite web |date=29. 7. 2005 |title=A Libertarian Perspective on Depression And Madness |website=The Icarus Project |url=http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521090633/http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-date=21. 5. 2013 }}</ref>
== Također pogledajte==
* [[Oznaka invalidnosti]]
* [[Stigma mentalnog zdravlja]]
* [[Rankizam]], krovni izraz za sve oblike hijerarhijske diskriminacije
* [[Socijalni darvinizam]]
* [[Supremacizam]]
* [[Društvena konstrukcija šizofrenije]]
* [[Socijalni model invalidnosti]]
* [[Franco Basaglia]]
== Reference ==
{{Reflist}}
== Dopunska literatura ==
* {{cite journal |last1=Large |first1=Matthew |last2=Ryan |first2=Christopher |date=novembar 2012 |title=Sanism, stigma and the belief in dangerousness |journal=Australian & New Zealand Journal of Psychiatry |volume=46 |issue=11 |pages=1099–1100 |doi=10.1177/0004867412440193 |pmid=23104928 |s2cid=206398076}}
* {{cite book |last=Parry |first=John Weston |date=26. 9. 2013 |title=Mental Disability, Violence, and Future Dangerousness: Myths Behind the Presumption of Guilt |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-1-4422-2405-6 |url=https://books.google.com/books?id=EV8rAQAAQBAJ}}
* {{cite conference|last1=Risser |first1=Pat |date=14. 5. 2008 |title=Overcoming the Language of Oppression: Promoting Cultural Change with Words |conference=4th Annual Clinical Forum on Mental Health: Turning Knowledge into Practice. (North Dakota Department of Human Services)}}
* {{cite journal |last1=Wienera |first1=Diane |last2=Ribeiro |first2=Rebecca |last3=Warner |first3=Kurt |date=22. 7. 2009 |title=Mentalism, disability rights and modern eugenics in a 'brave new world' |journal=Disability & Society |volume=24 |issue=5 |pages=599–610 |doi=10.1080/09687590903010974 |s2cid=146463753}}
* {{cite journal |last1=Wolframe |first1=PhebeAnn M. |date=2013 |title=The Madwoman in the Academy, or, Revealing the Invisible Straightjacket: Theorizing and Teaching Saneism and Sane Privilege |journal=Disability Studies Quarterly |volume=33 |issue=1 |url=http://dsq-sds.org/article/view/3425/3200}}
==Vanjski linkovi==
{{Diskriminacija}}
[[Kategorija:Invalidska prava]]
[[Kategorija:Aktivizam za mentalno zdravlje| ]]
[[Kategorija:Neurodiverzitet]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]]
6j3fvk5ejh3sxt1tmz00hu8wjr986dn
Neurodiverzitet
0
492696
3429115
3428651
2022-08-28T11:16:12Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
[[slika:Neurodiversity Crowd 2.png|thumb|right|[[Autistička umjetnost]] oslikavajući prirodnu raznolikost ljudskih umova]]
{{Slajdbar diskriminacija|state=collapsed}}
'''Neurodiverzitet''' ili '''ND''', odnosi se na [[Genetička varijacija|varijacije]] u [[mozak|ljudskom mozgu]] i [[svijeat|kogniciji]], naprimjer u [[Društveno ponašanje|društvenosti]], [[učenje|učenju]], [[pažnja|pažnji]], [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženju]] i ostalim [[Kognicija|mentalnim funkcijama]].<ref name=":0">{{Cite book|title=The power of neurodiversity: unleashing the advantages of your differently wired brain|last=Armstrong|first=Thomas|publisher=Da Capo Lifelong|year=2011|isbn=9780738215242|edition=1st Da Capo Press paperback|location=Cambridge, MA|oclc=760085215}}</ref> Termin je izmislila sociologinja Judy Singer1998., koja je pomogla popularizaciji koncepta zajedno s novinarom Harveyjem Blumeom,<ref name=":0" /> i postavila ljudske kognitivne varijacije u kontekst [[biodiverzitet]]a i politike [[manjinska grupa|manjinskih grupa]].<ref>{{cite web |title=Reflections on the Neurodiversity Paradigm: What is Neurodiversity? |url=https://neurodiversity2.blogspot.com/p/what.html |access-date=12. 4. 2022 |website=Reflections on the Neurodiversity Paradigm}}</ref><ref>{{Cite book |last=Singer |first=Judy |asin=B01HY0QTEE |title=NeuroDiversity: The Birth of an Idea |date=3. 7. 2016 |publisher=Judy Singer |edition=2nd |language=English}}{{sps|date=april 2022}}</ref> Ovaj stav je proizašao iz [[pokret za prava autizma|Pokreta za prava autizma]], kao izazov preovlađujućim stavovima da su određene stvari koje se trenutno klasifikuju kao [[neurorazvojni poremećaji]] [[Medicinski model invaliditeta|inherentno patološki]]. Nadovezuje se na [[socijalni model invaliditeta]], u kojem invalidnost nastaje iz [[Invalidnost|društvenih barijera]] interakcije sa individualnim razlikama, umjesto da su ljudi invalidi samo kao rezultat oštećenja. Neki zagovornici i istraživači neurodiverziteta, posebno Judy Singer i Patrick Dwyer, tvrde da je paradigma neurodiverziteta sredina između snažnog medicinskog modela i snažnog društvenog modela.<ref>{{Cite journal|url=https://www.karger.com/Article/PDF/523723|format=PDF|journal=Human Development|date=2022|volume=66|page=73–92|title=The Neurodiversity Approach(es): What Are They and What Do They Mean for Researchers?|author=Patrick Dwyer|issue=2 |doi=10.1159/000523723 |s2cid=247062174 |access-date=24. 7. 2022}}</ref><ref>{{Cite book|title=Social work with disabled people|last=Oliver, Michael |date=2006|publisher=Palgrave Macmillan|others=Sapey, Bob.|isbn=1403918384|edition= 3rd|location=Basingstoke, Hampshire|oclc=62326930}}</ref><ref name="Bloomsbury">{{Cite book |url= https://books.google.com/books?id=PV95DwAAQBAJ |title=The Bloomsbury Companion to Philosophy of Psychiatry |last=Chapman |first=Robert |date=10. 1. 2019 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781350024069 |editor-last=Tekin |editor-first=Serife |pages=371–387 |chapter=Neurodiversity Theory and Its Discontents: Autism, Schizophrenia, and the Social Model of Disability |editor-last2=Bluhm |editor-first2=Robyn |chapter-url= https://books.google.com/books?id=PV95DwAAQBAJ&pg=PA371}}</ref>
Naredna [[kontroverze u autizmu|paradigma neurodiverziteta]] bila je kontroverzna među zagovornicima [[invalidnost]]i, sa [[medicinski model autizma|protivnika]] koji tvrde da rizikuje umanjivanje patnje povezane s nekim invaliditetom i poziva za prihvatanje stvari koje bi neki želeli da se tretiraju.<ref>{{cite news |last1=Opar |first1=Alisa |title=A medical condition or just a difference? The question roils autism community. |url=https://www.washingtonpost.com/national/health-science/a-medical-condition-or-just-a-difference-the-question-roils-autism-community/2019/05/03/87e26f7e-6845-11e9-8985-4cf30147bdca_story.html?noredirect=on |access-date=12. 5. 2019 |newspaper=The Washington Post |date=6. 5. 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.psychologytoday.com/blog/my-life-aspergers/201704/the-controversy-around-autism-and-neurodiversity|title=The Controversy Around Autism and Neurodiversity|last=Robison|first=John E.|website=Psychology Today|language=en-US|access-date=14. 5. 2019}}</ref><ref>{{Cite journal|last=McGee|first=Micki|date=august 2012|title=Neurodiversity|journal=Contexts|volume=11|issue=3|pages=12–13|doi=10.1177/1536504212456175|s2cid=220720495}}</ref><ref>{{cite web |last=Sarrett |first=Jennifer |date=april 2016 |title=Biocertification and Neurodiversity the Role and Implications of Self-Diagnosis in Autistic Communities |url=https://www.researchgate.net/publication/291949788 |access-date=6. 3. 2022 |website=www.researchgate.net}}</ref><ref>{{cite web |last=Bailin |first=Aiyana |title=Clearing Up Some Misconceptions about Neurodiversity|url=https://blogs.scientificamerican.com/observations/clearing-up-some-misconceptions-about-neurodiversity/ |access-date=12. 4. 2022 |website=Scientific American Blog Network |language=en}}</ref> Autistički samozastupnik i istraživač [[Ari Ne'eman]], jedan od glavnih zagovornika pokreta za neurodiverzitet, predložio je pristup zasnovan na osobinama, što znači da se elementi medicinskog (ili patološkog) modela mogu primijeniti u liječenju određenih [[osobina]] , [[ponašanja]] ili stanja koja su suštinski štetna (npr. samopovređivanje, poremećaji govornog jezika ili druga zdravstvena stanja koja se pojavljuju), dok se pristupi neurodiverziteta mogu primijeniti na neštetne ili adaptivne autistične osobine (npr. [[glasanje]]), intenzivna interesovanja iste osobe.<ref>{{cite journal|url=https://www.karger.com/Article/PDF/524277|journal=Human Development |date=2022|volume=66|pages=149–157|title=Neurodiversity as Politics|author1=Ari Ne’emana|author2=Elizabeth Pellicano|issue=2 |doi=10.1159/000524277 |s2cid=247829768 |access-date=24. 7. 2022}}</ref><ref>{{cite journal | url=https://doi.org/10.1016/j.rasd.2021.101864 | doi=10.1016/j.rasd.2021.101864 | title="It feels like holding back something you need to say": Autistic and Non-Autistic Adults accounts of sensory experiences and stimming | year=2021 | last1=Charlton | first1=Rebecca A. | last2=Entecott | first2=Timothy | last3=Belova | first3=Evelina | last4=Nwaordu | first4=Gabrielle | journal=Research in Autism Spectrum Disorders | volume=89 | page=101864 | s2cid=240532683 }}</ref> Nadalje, posljednjih godina došlo je do razvoja intervencija koje potvrđuju neurodiverzitet i reformi nekih intervencija.<ref name="Neurodiversity Movement 2021">{{Cite journal |last1=Leadbitter |first1=Kathy |last2=Buckle |first2=Karen Leneh |last3=Ellis |first3=Ceri |last4=Dekker |first4=Martijn |date=2021 |title=Autistic Self-Advocacy and the Neurodiversity Movement: Implications for Autism Early Intervention Research and Practice |journal=Frontiers in Psychology |volume=12 |page=635690 |doi=10.3389/fpsyg.2021.635690 |pmid=33912110|pmc=8075160 |doi-access=free }}</ref><ref name="link.springer.com">{{cite journal | url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10803-021-05316-x | doi=10.1007/s10803-021-05316-x | title=Neurodiversity and Autism Intervention: Reconciling Perspectives Through a Naturalistic Developmental Behavioral Intervention Framework | year=2021 | last1=Schuck | first1=Rachel K. | last2=Tagavi | first2=Daina M. | last3=Baiden | first3=Kaitlynn M. P. | last4=Dwyer | first4=Patrick | last5=Williams | first5=Zachary J. | last6=Osuna | first6=Anthony | last7=Ferguson | first7=Emily F. | last8=Jimenez Muñoz | first8=Maria | last9=Poyser | first9=Samantha K. | last10=Johnson | first10=Joy F. | last11=Vernon | first11=Ty W. | journal=Journal of Autism and Developmental Disorders | pmid=34643863 | s2cid=238744698 }}</ref>
== Historija ==
Riječ neurodiverzitet pripisuje se Judy Singer, [[sociologija|društvena naučnica]] koja je sebe opisala kao "vjerovatno negdje u [[poremećaj iz autističkog spektra|autističkom spektru]]."<ref name=":1">{{cite web|title=Meet Judy Singer Neurodiversity Pioneer|url=http://www.myspectrumsuite.com/meet-judy-singer/|access-date=14. 5. 2019|website=My Spectrum Suite|language=en}}</ref> She used the term in her sociology honours thesis published in 1999,<ref name=":1"/><ref>{{Cite book|last=Singer|first=Judy|url=https://books.google.com/books?id=nWTlAAAAQBAJ|title=Disability Discourse|date=1. 2. 1999|publisher=McGraw-Hill Education (UK)|isbn=9780335202225|editor-last=Corker|editor-first=Mairian|pages=59–67|language=en|chapter='Why can't you be normal for once in your life?' From a 'problem with no name' to the emergence of a new category of difference|quote=For me, the key significance of the 'autism spectrum' lies in its call for and anticipation of a politics of neurological diversity, or neurodiversity.|editor-last2=French|editor-first2=Sally|chapter-url=https://books.google.com/books?id=nWTlAAAAQBAJ&pg=PA59}}</ref> drawing on discussions on the InLv mailing list with others including American journalist and writer Harvey Blume,<ref>{{cite book |last=Dekker |first=Martijn |chapter=From Exclusion to Acceptance: Independent Living on the Autistic Spectrum |date=8. 11. 2019 |title=Autistic Community and the Neurodiversity Movement |pages=41–49 |location=Singapore |publisher=Springer Singapore |language=en |doi=10.1007/978-981-13-8437-0_3 |doi-access=free |isbn=978-981-13-8436-3 }}</ref> čiji je članak od 30. septembra 1998. u ''The Atlantic'' prvi upotrebio termin u štampi.<ref name="BlumeAtlantic">{{Cite news |author=Blume, Harvey |date=30. 9. 1998 |title=Neurodiversity |work=The Atlantic |url=https://www.theatlantic.com/doc/199809u/neurodiversity |url-status=live |access-date=7. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515130741/https://www.theatlantic.com/magazine/archive/1998/09/neurodiversity/305909/ |archive-date=15. 5. 2022 |quote=Neurodiversity may be every bit as crucial for the human race as biodiversity is for life in general. Who can say what form of wiring will prove best at any given moment? Cybernetics and computer culture, for example, may favor a somewhat autistic cast of mind.}}</ref> Termin je predstavljao odmak od prethodnih [[teorija o hladnoj majci|teorije o krivnji majke]] kao uzroku [[autizam|autizma.<ref>{{Cite journal |last=Bumiller |first=Kristin |date=2009 |title=The Geneticization of Autism: From New Reproductive Technologies to the Conception of Genetic Normalcy |url=https://www.jstor.org/stable/10.1086/597130 |journal=Signs |volume=34 |issue=4 |pages=875–899 |doi=10.1086/597130 |jstor=10.1086/597130 |s2cid=146225580 |issn=0097-9740}}</ref>
==Također pogledajte==
* [[Apel na prirodu]]
* [[Autistička umjetnost]]
* [[Dan autističnog ponosa]]
* [[Antipsihijatrija]]
* [[Oznaka invaliditeta]]
* [[Pokret za prava osoba sa invaliditetom]]
* [[Funkcionalna raznolikost (invaliditet)|Funkcionalna raznolikost]]
* [[Genetička raznolikost]]
* [[Politika identiteta]]
* [[Pokret ponos ludosti]]
* [[Poricanje mentalne bolesti]]
* [[Mnoštvo (psihologija)]]
* [[Neuroolemena]]
* [[Politička korektnost]]
* [[Pokret psihijatrijskih preživjelih]]
* [[Društveni i kulturni aspekti autizma]]
* [[Društveni i kulturni aspekti Touretteovog sindroma]]
* [[Mit o mentalnoj bolesti]]
==Reference==
{{reflist}}
==Dopunska literatura==
* {{cite book|last=Armstrong|first=Thomas|title=Neurodiversity: Discovering the Extraordinary Gifts of Autism, ADHD, Dyslexia, and Other Brain Differences|year=2010|publisher=Da Capo Lifelong|location=Boston |isbn=978-0738213545|page=288}}
* {{cite book|last=Armstrong|first=Thomas|title=Neurodiversity in the Classroom: Strength-Based Strategies to Help Students with Special Needs Succeed in School and Life|year=2012|publisher=Association for Supervision & Curriculum Development|location=Alexandria, VA|isbn=978-1416614838|page=188}}
* McNamara, Brittany (2016). [https://www.teenvogue.com/story/kaleidoscope-society-adhd-stigma-women-girls "The Kaleidoscope Society Is Smashing ADHD Stigma for Women and Girls"], December 12, 2016.
* Nerenberg, Jenara (2017). [https://www.fastcompany.com/40421510/what-is-neurodiversity-and-why-companies-should-embrace-it "What Neurodiversity Is And Why Companies Should Embrace It"], Fast Company May 19, 2017.
* {{cite book|last=Reitman|first=Harold|title=Aspertools: The Practical Guide for Understanding and Embracing Asperger's, Autism Spectrum Disorders, and Neurodiversity|year=2015|publisher=HCI Books|location=Deerfield Beach, FL|isbn=9780757318542|page=240}}
* {{cite magazine|last=Silberman|first=Steve|title=Neurodiversity Rewires Conventional Thinking About Brains|url=https://www.wired.com/magazine/2013/04/neurodiversity/ |magazine=Wired|date=16. 4. 2013|access-date=7. 5. 2013}}
* Praslova, Ludmila N.(2021). [https://hbr.org/2021/12/autism-doesnt-hold-people-back-at-work-discrimination-does Autism Doesn’t Hold People Back at Work. Discrimination Does]. Harvard Business Review, December 13, 2021.
* Praslova, Ludmila N.(2021). [https://www.fastcompany.com/90706149/neurodivergent-people-make-great-leaders-not-just-employees Neurodivergent people make great leaders, not just employees]. Fast Company, December 15, 2021.
* Praslova, Ludmila N.(2022). [https://hbr.org/2022/06/an-intersectional-approach-to-inclusion-at-work An Intersectional Approach to Inclusion at Work]. Harvard Business Review, June 21, 2022
* Singer, Judy (2016). NeuroDiversity: The Birth of an Idea. {{ISBN|978-0648154709}}
* Smith, Theo and Kirby, Amanda (2021). Neurodiversity at Work: Drive Innovation, Performance and Productivity with a Neurodiverse Workforce. {{ISBN|978-1398600249}}
== Vanjski linkovi ==
* {{commons category|Neurodiversity }}
* {{Wiktionary|Neurodiversity}}
{{Portal|Medicina}}
{{Pervazivni razvojni poremećaji}}
{{Diskriminacija}}
[[Kategorija:Neurodiverzitet| ]]
[[Kategorija:Mentalno zdravlje]]
[[Kategorija:Prava s invalidnošću]]
[[Kategorija:Sociološka terminologija]]
[[Kategorija:Društvo]]
[[Kategorija:Neologizmi]]
qqr1wmy9oyta7t4r67i0l6xqnxpyqz2
Kečutsko jezero
0
492698
3429114
3428914
2022-08-28T11:16:10Z
WumpusBot
120674
/* top */razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija vodena površina
| ime =Kečutsko jezero<br/>(Կեչուտի ջրամբար)
| slika =Ջերմուկի մարգարտածաղիկը.jpg
|veličina_slike=250px
| opis = Kečutsko jezero
| lokacija = [[Arpa]], [[flag|Armenija]]
| vrsta = [[Vještačko jezero]]
| priliv = [[Arpa]]
| odliv = [[Arpa]]
| datum_izgradnje = <!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine -->
| inžinjer =
| datum_plavljenja = <!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine -->
| dužina =
| dužina_ref =
| širina =
| širina_ref =
| površina =1,45
| površina_ref =
| dubina = 20
| dubina_ref =
| maks_dubina =
| maks_dubina_ref =
| nadmorska_visina = 1.920
| gradovi =
| širina_stepeni = 39
| širina_minuta =47
| širina_sekundi = 54
| širina_SJ =N
| dužina_stepeni =45
| dužina_minuta =39
| dužina_sekundi =33
| dužina_IZ =W
}}
'''Kečutsko jezero''' ([[armenski]]: Կեչուտի ջրամբար) je [[vještačko jezero]] u [[Armenija|Armeniji]], u oblasti [[Vayots Dzor]]. Izgrađeno je na rijeci [[Arpa]] 3,5 km sjeverno od banjskog centra [[Džermuk]] 1981.
Površina jezera je 145 hektara, prosječna dubina oko 20 metara, dužina obalske linije je 8,5 km, a zapremina je oko 23 miliona m<sup>3</sup> vode. Voda iz ovog jezera koristi se za navodnjavanje tokom ljetnog sušnog perioda, dok se zimi pomoćnim kanalom dovodi do jezera [[Sevan]].
Godine 2007. izvršena je cjelokupna restauracija jezera, od popravke brane do čišćenja jezerskog dna.<ref>HAYINFO [http://www.hayinfo.ru/ru/news/economy/12966.html Кечутское водохранилище Армении будет восстановлено до конца года.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304233943/http://www.hayinfo.ru/ru/news/economy/12966.html |date=4. 3. 2016 }} Pristupljeno 22. 01. 2012.</ref>
==Klima==
{{Vremenski okvir
| naslov = Dugoročni ("historijski") klimatski pokazatelji za područje Kech'uti Jrambar
<!-- * Prosječna temperatura * -->
| -18| -10| 46
| -16| -9| 51
| -12| -3| 71
| -8| 6| 71
| -2| 15| 104
| 6| 20| 66
| 9| 25| 46
| 8| 29| 15
| 6| 28| 43
| -1| 17| 52
| -9| 5| 77
| -14| -6| 48
|float=left
|clear=left
|izvor =[[NASA]]
}}
== Također pogledajte ==
* [[Arpa]]
* [[Rijeke i jezera Armenije]]
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
*http://jermukverona.am/index.php?cnt=5&tour=3 Verona Rest House Gemruk
{{DEFAULTSORT:Kečutsko jezero}}
[[Kategorija:Armenija]]
d0ekz15is1etzo4wd2jmko3veyj952m
Mizoginija
0
492701
3429113
3428682
2022-08-28T11:16:08Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Mizoginija''' je mržnja, prezir ili predrasuda prema ženama. To je oblik [[Seksizam|seksizma]] koji održava niži [[društveni položaj]] žena u odnosu na [[Muškarac|muškarce]] i time održava društvene uloge [[patrijarhat]]a. Mizoginija je raširena hiljadama godina. Odražava se u umjetnosti, književnosti, društvenoj strukturi, historijskim događajima, [[Mitologija|mitologiji]], [[Filozofija|filozofiji]] i [[Religija|religiji]] diljem svijeta.
Primjer mizoginije je [[nasilje nad ženama]], koje uključuje [[Nasilje u porodici|obiteljsko nasilje]] i u svojim najekstremnijim oblicima, [[mizogini terorizam]] i [[femicid]]. Mizoginija također često djeluje kroz [[seksualno uznemiravanje]], prisilu i psihološke tehnike usmjerene na kontrolu žena, te kroz zakonsko ili [[Društvena isključenost|društveno isključivanje]] žena iz punog građanstva. U nekim slučajevima mizoginija nagrađuje žene za prihvaćanje podređenog položaja.
Mizoginija se može shvatiti kao stav pojedinaca, posebno muškaraca, te kao raširena kulturna navika ili sistem.
U [[Feminizam|feminističkom]] načinu razmišljanja, mizoginija također uključuje odbacivanje ženskih kvaliteta. Prezirno gleda na institucije, posao, hobije ili navike povezane sa ženama. Odbacuje sve aspekte muškaraca koji se smatraju ženstvenim ili nemuževnim. Mizoginija može uključivati mržnju prema [[LGBT zajednica|LGBT osobama]] u obliku [[Homofobija|homofobije]] i [[Transmizoginija|transmizoginije]]. [[Rasizam]] i druge predrasude mogu ojačati i preklapati se s mizoginijom.
Prema [[Oxfordski rječnik engleskog jezika|Oxfordskom rječniku engleskog jezika]], engleska riječ "misogyny" sastavljena je sredinom 17. stoljeća od grčke riječi misos 'mržnja' + gunē 'žena'.<ref>{{cite web|url=https://www.lexico.com/definition/misogyny|title=MISOGYNY {{!}} Meaning & Definition for UK English {{!}} Lexico.com}}</ref> Riječ se rijetko koristila sve dok je nije popularizirao [[drugi val feminizma]] 1970-ih.
== Pozadina ==
Mizoginija se vjerojatno pojavila u isto vrijeme kad i [[patrijarhat]]: prije tri do pet hiljada godina, početkom [[Bronzano doba|bronzanog doba]]. [[Monoteizam]] - vjera u jednog, najčešće muškog boga, počeo je zamjenjivati [[panteizam]] i [[matrijarhalne religije]]. Tri glavne monoteističke religije, [[judaizam]], [[kršćanstvo]] i [[islam]], promovirale su patrijarhalne društvene strukture i koristile se mizoginijom kako bi žene držale u nižem položaju.<ref>{{cite journal|last=Mohl|first=Allan S.|date=Summer 2015|title=Monotheism: Its Influence on Patriarchy and Misogyny|url=https://psychohistory.com/summer-2015-vol-43-issue-1/|journal=[[Journal of Psychohistory]]|volume=43|pages=1–20|number=1}}</ref> Mizoginija se pojačala u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], posebno u kršćanskim društvima.<ref>{{cite book|last1=Bloch|first1=R. Howard|title=Misogyny, Misandry, and Misanthropy|last2=Ferguson|first2=Frances|date=1989|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-06544-4}}</ref>
Paralelno, mizoginiju su prakticirala i primitivnija globalna društva, poput plemena u [[Amazonska nizina|Amazonskoj nizini]] i [[Melanezija|Melaneziji]], koja nisu slijedila monoteističku religiju. Gotovo svaka ljudska kultura sadrži dokaze mizoginije.<ref>Gilmore 2001, pp. 17–35</ref>
Antropolog David D. Gilmore tvrdi da mizoginija proizlazi iz proturječnih osjećaja muškaraca: egzistencijalne ovisnosti muškaraca o ženama za reprodukciju i straha muškaraca od moći žene nad njima u vremenima muške slabosti, što je u suprotnosti s duboko ukorijenjenom potrebom muškaraca za ženskom ljubavlju, brigom i udobnosti – potrebe zbog koje se muškarci osjećaju ranjivo.<ref name="Gilmore2001 intro">{{cite book|last=Gilmore|first=David D.|title=Misogyny: The Male Malady|date=2001|publisher=University of Pennsylvania Press|isbn=0-8122-3589-4|pages=1–16}}</ref>
== Definicije ==
Engleski i američki rječnici definiraju mizoginiju kao "mržnju prema ženama""<ref>''The New Shorter Oxford English Dictionary on Historical Principles'' (Oxford: Clarendon Press (Oxford Univ. Press), [4th] ed. 1993 ({{ISBN|0-19-861271-0}})) (''SOED'') ("[h]atred of women").</ref><ref>''The American Heritage Dictionary of the English Language'' (Boston, Mass.: Houghton Mifflin, 1992 ({{ISBN|0-395-44895-6}})) ("[h]atred of women").</ref><ref>''Webster's Third New International Dictionary of the English Language Unabridged'' (G. & C. Merriam, 1966) ("a hatred of women").</ref> i kao "mržnju, odbojnost ili nepovjerenje prema ženama".<ref>''Random House Webster's Unabridged Dictionary'' (N.Y.: Random House, 2d ed. 2001 ({{ISBN|0-375-42566-7}})).</ref>
Američki rječnik Merriam-Webster razlikuje mizoginiju, "mržnju prema ženama" od [[Seksizam|seksizma]], koji se odnosi na diskriminaciju na temelju spola i "ponašanja, uvjeta ili stavova koji promiču stereotipe o društvenim ulogama na temelju spola".<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/misogyny#note-1|title=Definition of MISOGYNY}}</ref>
Godine 2012. [[Macquarie Dictionary]] (koji dokumentira australski i novozelandski engleski), uglavnom kao odgovor na govor u australskom parlamentu,<ref>{{cite news|url=http://www.smh.com.au/federal-politics/political-news/transcript-of-julia-gillards-speech-20121009-27c36.html|title=Transcript of Julia Gillard's speech|newspaper=The Sydney Morning Herald|access-date=15. 11. 2016}}</ref> proširio je svoju definiciju kako bi uključio "ukorijenjene predrasude prema ženama" uz mizoginiju.<ref name="Macquarie">{{cite news|last=Daley|first=Gemma|title=Macquarie Dictionary has last word on misogyny|url=http://www.afr.com/p/national/macquarie_dictionary_has_last_word_NzrQFdWcPJG6G8qLRRiZtK|date=17. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121019181518/http://www.afr.com/p/national/macquarie_dictionary_has_last_word_NzrQFdWcPJG6G8qLRRiZtK|archive-date=19. 10. 2012|url-status=dead}}</ref>
Prema sociologu [[Allan G. Johnson|Allanu G. Johnsonu]], "mizoginija je kulturni stav mržnje prema ženama zato što su žene". Johnson tvrdi da:<blockquote>Mizoginija .... središnji je dio seksističkih predrasuda i ideologije, i kao takva je, važna osnova za potlačenost žena u društvima u kojima dominiraju muškarci. Mizoginija se očituje na mnoge načine, od šala, pornografije, nasilja, do samosažaljenja koje su žene naučene osjećati prema vlastitom tijelu.<ref>{{Cite book|last1=Johnson|first1=Allan G|url=https://books.google.com/books?id=V1kiW7x6J1MC&q=allan+johnson+misogyny&pg=PA197|title=The Blackwell dictionary of sociology: A user's guide to sociological language|year=2000|isbn=978-0-631-21681-0|access-date=21. 11. 2011}}, ("ideology" in all small capitals in original).</ref></blockquote>
== Reference ==
<references />
[[Kategorija:Mizoginija]]
[[Kategorija:Seksizam]]
[[Kategorija:Feministička terminologija]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po vrsti]]
i5dg1gsig4o1zfd9jdq473nkup0o2vf
Volim te živote kakav jesi
0
492708
3429112
3428704
2022-08-28T11:16:06Z
WumpusBot
120674
/* top */razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija album |
| Ime = Volim te živote kakav jesi<br>Kemal Monteno
| Tip izdanja = Studijski album
| Artist = Kemala Montena
| Cover =
| Background = orange
| Izdat = 1978.
| Produciran =
| Žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[šansona]]
| Dužina =
| Kuća = [[Jugoton]]
| Producent(i) =
| Kritike =
| Prošli album = [[Moje pjesme, moji snovi (album)|Moje pjesme, moji snovi]]<br />(1977)
| Ovaj album = '''''Volim te živote kakav jesi'''''<br />(1978)
| Sljedeći album = [[Za svoju dušu]]<br />(1980)
}}
'''''Volim te živote kakav jesi''''' jeste prvi kompilacijski album [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Objavila ga je izdavačka kuća ''[[Jugoton]]'' iz [[Zagreb]]a na kaseti 1978. godine. Album sadrži dvanaest pjesama, koje predstavljaju pregled nekih od njegovih značajnijih radova snimljenih tokom njegove dugogodišnje pjevačke karijere. Ovaj kompilacijski album sastavljen je od kombinacije [[Pop-muzika|pop muzike]] i laganih [[šansona]], koje su uvijek bile dio pjevačkog repertoara Kemala Montena. Muziku i tekstove za većinu pjesama napisao je Kemal Monteno, a aranžmane [[Stipica Kalođera]]. Album ''"Volim te živote kakav jesi"'' objavljen je godinu nakon studijskog albuma pod nazivom ''"[[Moje pjesme, moji snovi (album)|Moje pjesme, moji snovi]]"''.<ref name="discogs">{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/1293608-Kemal-Monteno-Volim-Te-%C5%BDivote-Kakav-Jesi|title= ''Kemal Monteno - Volim te živote kakav jesi''|work= discogs.com|access-date= 22. 8. 2022}}</ref>
== Spisak pjesama ==
{{div col|2}}
# Jedne Noći u decembru
# Kad smo pošli mi u šumu
# Napiši jednu ljubavnu
# Sviraj gitaro moja
# Sarajevo, ljubavi moja
# Volim te živote kakav jesi
# Hiljade bijelih marama
# Tajna žena
# Cvite bili iz đardina
# Sviraj mi o njoj
# Adrijana
# Pahuljice moja <ref name="discogs"/>
{{div col end}}
== Izvori ==
{{Refspisak}}
{{Zdravko Čolić}}
[[Kategorija:Albumi Kemala Montena]]
[[Kategorija:Albumi iz 1978.]]
4qd5zy7qqxkgtlis5flc22vze8n95zn
Klasifikacija
0
492713
3429111
3428733
2022-08-28T11:16:05Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
[[slika:Hominidae chart.svg|thumb|280px|Hijerarhijska klasifikacija natporodice [[Hominoidea]]]]
'''Klasifikacija''', tipizacija ili sistematika (od [[grčki|grčkog]] pridjeva συστηματική [τέχνη], ''systēmatikē'' [technē] = sistematski [postupak]") je postupak razvrstavanja kojim se skup podataka, npr. ljudi, predmeta, pojmova, rezultata, pogodaka, usluga, ocjenjivanja i sl., prema određenim načelima ili kriterijima dijeli u razrede (klase), na vrste, tipove, rodove, skupine radi lakšeg pregleda svojstava skupa (po abecedi, hijerarhiji, prema tematici ili sadržaju, hronološki itd.), ovisno o predmetu i svrsi.
Drugim riječima, klasifikacija''' je proces vezan za [[kategorizacija|kategorizaciju]], proces u kojem se ideje i objekti prepoznaju, razlikuju i razumiju.
Klasifikacija je grupisanje povezanih činjenica u klase.
Može se odnositi i na:
{{clear}}
{{TOC right}}
==Posao, organizacije i ekonomija==
* Klasifikacija kupaca, za marketing (kao u [[Upravljanje glavnim podacima]]) ili za profitabilnost (npr. [[Obračun troškova na osnovu aktivnosti]])
* [[Povjerljivi podaci]], kao u pravnoj ili vladinoj dokumentaciji
* Klasifikacija poslova, kao u [[analiza poslova]]
* [[Standardna industrijska klasifikacija]], ekonomske djelatnosti
==Matematika==
* [[Sistem vrijednosti-atributa]], okvir za predstavljanje osnovnog znanja
* [[Teorema o klasifikaciji]] u matematici
* [[Klasa (teorija skupova)|Matematička klasifikacija]], grupisanje matematičkih objekata na osnovu svojstva koje svi ti objekti dijele
* [[Statistička klasifikacija]], identifikujući kojoj od skupa kategorija pripada novo zapažanje, na osnovu skupa podataka za obuku
==Mediji==
* [[Klasifikacija (literatura)]], figura govora koja povezuje vlastitu imenicu sa zajedničkom imenicom koristeći ''the'' ili druge članke
* [[Decimalna klasifikacija]], sistemi decimalne klasifikacije
* [[Klasifikacija dokumenata]], problem u bibliotekarstvu, informatici i računarstvu
** [[Povjerljive informacije]], osjetljive informacije kojima je pristup zakonom ili uredbom ograničen na određene klase ljudi
** [[Bibliotečka klasifikacija]], sistem kodiranja, sortiranja i organiziranja bibliotečke građe prema predmetu
* [[Klasifikacija slika]] u kompjuterskom vidu
* [[Sistem ocjenjivanja filmova]], za klasifikaciju filma
==Nauka==
* [[Naučna klasifikacija (višeznačna odrednica)]]
** [[Biološka klasifikacija]] organizama
** [[Hemijska klasifikacija]]
** [[Medicinska klasifikacija]], proces transformacije opisa medicinskih dijagnoza i procedura u univerzalne medicinske kodne brojeve
** [[Taksonomija|Taksonomska klasifikacija]], poznata i kao klasifikacija vrsta
***[[Kladistika]], pristup koji koristi sličnosti
==Organizacije uključene u klasifikaciju==
* [[Međunarodno društvo za organizaciju znanja]]
==Ostale upotrebe==
* Industrijski [[Proces (inženjerstvo)|procesi]] kao što je [[mehaničko prosijavanje]] za sortiranje materijala po veličini, obliku i gustoći, itd.
* [[Državna služba|Službena]] klasifikacija, ocjene osoblja u vladi
* [[Klasifikacija mačeva]]
* [[Klasifikacija vina]]
* [[Klasifikacija društva]], nevladina organizacija koja uspostavlja i održava tehničke standarde za izgradnju i rad brodova i priobalnih objekata
* [[Klasifikacija lokomotiva]]
* [[Klasifikacija proizvoda]]
* [[Sigurnosna klasifikacija]], informacije kojima je pristup ograničen zakonom ili propisom
*[[Klasifikacija enzima]]
==Također pogledajte==
* [[Razred (čvor)]]
* [[Klasificirano (višeznačna odrednica)]]
* [[Klasifikator (čvor)]]
* [[Klasifikacija podataka (čvor)]]
* [[Fitosociologija|Red]]
* [[Taksonomija]]
==Vanjski linkovi==
{{wiktionary|classification|classifications|classifies|classify|classifying}}
*{{Commonscat|Classification}}
{{Postavi indeksni članak}}
<!-- admin cat, pls keep even if this becomes non-SIA --->
[[Kategorija:Klasifikacijski sistemi| ]]
[[Kategorija:Statistika]]
dm4c6daxjkbmcftiyvrs6ujxw2gvn10
Kategorizacija
0
492721
3429110
3428808
2022-08-28T11:16:04Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Kategorizacija''' je sposobnost i aktivnost prepoznavanja zajedničkih karakteristika ili sličnosti između elemenata [[iskustvo|iskustava]] svijeta (kao što su [[Objekat (filozofija)|predmeti]], događaji ili [[ideje]]), organiziranje i klasificiranje iskustva povezujući ih s apstraktnijom grupom (tj. kategorijom, klasom ili tipom),<ref name="Croft2004ch4"/><ref>Pothos, E. and Wills, A. (eds.) 2011 [https://books.google.it/books?id=Z0eL3Cg5t_4C ''Formal Approaches in Categorization''], Introduction, ch.1 p.1</ref> na osnovu njihovih osobina, karakteristika, sličnosti ili drugih kriterija koji su [[Univerzalnost (metafizika)|univerzalni]] za grupu. Kategorizacija se smatra jednom od najosnovnijih [[svijest|kognitivne sposobnosti]], i kao takvu je proučavaju posebno [[psihologija]] i [[kognitivna lingvistika]].
Kategorizacija se ponekad smatra sinonimom za klasifikaciju (usp., [[Klasifikacija|Klasifikacijski sinonimi]]). Kategorizacija i [[klasifikacija]] omogućavaju ljudima da organiziraju stvari, objekte i ideje koji postoje oko njih i pojednostavljuju svoje razumijevanje svijeta.<ref name=":0">McGarty, Craig, et al. “Social Categorization.” International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences, 2015, pp. 186–191.</ref> Kategorizacija je nešto što ljudi i drugi organizmi ''rade'': ''rade pravu stvar sa pravim ''tipom'' stvari.'' Aktivnost kategorizacije stvari može biti neverbalna ili verbalna. Za ljude se i konkretni objekti i apstraktne ideje prepoznaju, razlikuju i razumiju kroz kategorizaciju. Objekti se obično kategoriziraju u neke adaptivne ili pragmatične svrhe.
Kategorizacija je [[problem utemljenja simbola|utemeljena]] u karakteristikama koje razlikuju članove kategorije od nečlanova. Kategorizacija je važna u učenju, predviđanju, [[zaključak|zaključcima]], [[donošenje odluka|donošenju odluka]], [[jezik]]u i mnogim oblicima interakcije [[organizam]]a sa njihovim okruženjem.
== Pregled kategorizacije ==
Kategorije su različite kolekcije konkretnih ili apstraktnih instanci (članova kategorije) koje kognitivni sistem smatra ekvivalentnim. Korištenje znanja o kategorijama zahtijeva pristup [[mentalna reprezentacija|mentalnim reprezentacijama]] koje definiraju osnovne karakteristike članova kategorije (kognitivni psiholozi ove mentalne reprezentacije specifične za kategoriju nazivaju [[koncept]]i).<ref>Murphy, G. L., & Medin, D. L. (1985). The role of theories in conceptual coherence. Psychological Review, 92, 289–315</ref><ref name="Markman, A. B. 2003">Markman, A. B., & Ross, B. H. (2003). Category use and category learning. Psychological bulletin, 129(4), 592.</ref>
Za teoretičare kategorizacije, kategorizacija objekata često se razmatra korišćenjem [[Taksonomija|taksonomije]] sa tri hijerarhijska nivoa [[apstrakcija]].<ref name="ReferenceA">Rosch E, Mervis CB, Gray WD, Johnson DM, Boyes-Bream P. Basic objects in natural categories. Cognitive Psychology. 1976;8:382–439.</ref> Naprimjer, biljka bi se mogla identificirati na visokom nivou apstrakcije jednostavnim označavanjem [[cvijet]]a, na srednjem nivou apstrakcije navođenjem da je cvijet ruža, ili na niskom nivou apstrakcije daljnjim navođenjem ove ruže kao pasja ruža. Kategorije u taksonomiji povezane su jedna s drugom putem uključivanja klasa, pri čemu je najviši nivo apstrakcije najinkluzivniji, a najniži nivo apstrakcije najmanje inkluzivan.<ref name="ReferenceA"/> Tri nivoa apstrakcije su kao slijedi:
* '''Nadređeni nivo, [[rod (biologija)|rod]]''' (npr. cvijet) – najviši i najinkluzivniji nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen generalnosti i najmanji stepen sličnosti unutar kategorije.<ref name="Markman, A. B. 1997">Markman, A. B., & Wisniewski, E. J. (1997). Similar and different: The differentiation of basic-level categories. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition, 23(1), 54.</ref>
* '''Osnovni nivo, [[vrsta]]''' (npr. ruža) – Srednji nivo apstrakcije. Rosch i kolege (1976) sugeriraju da je osnovni nivo kognitivno najefikasniji.<ref name="ReferenceA"/> Kategorije osnovnog nivoa pokazuju visoke unutarkategorijske ''sličnosti'' i visoke ''različnosti'' između kategorija. Nadalje, osnovni nivo je najinkluzivniji nivo na kojem primjerci kategorije dijele generalizirani prepoznatljiv oblik.<ref name="ReferenceA"/> Odrasli najčešće koriste nazive objekata osnovnog nivoa, a djeca prvo uče osnovne nazive objekata.<ref name="ReferenceA"/>
* '''Podređeni nivo''' (npr. [[Rosa canina|pasja ruža]]) – najniži nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen specifičnosti i sličnosti unutar kategorije.<ref name="Markman, A. B. 1997"/>
== Teorije kategorizacije ==
=== Klasičan pogled ===
{{glavni|Kategorije (Aristotel)}}
'''Klasična teorija kategorizacije''', je termin koji se koristi u [[lingvistika|kognitivnoj lingvistici]] da označi pristup kategorizaciji koji se pojavljuje kod [[Platon]]a i [[Aristotel]]a i koji je bio vrlo uticajan i dominantan u zapadnoj kulturi, posebno u filozofiji , lingvistici i psihologiji.<ref name="Taylor1995ch2"/><ref>George Lakoff (1987) ''Women, Fire, and Dangerous Things'', ch.1</ref> Aristotelov kategorički metod analize prenesen je na [[Skolastika|skolastički]] srednjovjekovni univerzitet preko [[Porfirije]]vog [[Isagoga|Isagoge]]. Klasični pogled na kategorije može se sažeti u tri pretpostavke: kategorija se može opisati kao lista [[neophodan i dovoljan uslov|neophodna i dovoljna]] karakteristika koje njeno članstvo mora imati; kategorije su diskretne po tome što imaju jasno definirane granice (ili element pripada jednom ili ne, bez mogućnosti između), a svi članovi kategorije imaju isti status. (Nema članova kategorije koji pripadaju više od ostalih).<ref name="Croft2004ch4"/><ref name="Taylor1995ch2">John R Taylor (1995) ''Linguistic Categorization: Prototypes in Linguistic Theory'', 2nd ed., ch.2 pp.21-24</ref><ref name="Embley2006">Embley, D.W. Olivé, A. (2006) ''[https://books.google.it/books?id=XfdAu8ZdY0cC&pg=PA100 Conceptual Modeling - ER 2006: 25th International Conference on Conceptual Modeling]</ref> U klasičnom pogledu, kategorije moraju biti jasno definirane, međusobno isključive i kolektivno iscrpne; na ovaj način, svaki [[entitet]] u datom klasifikacionom univerzumu nedvosmisleno pripada jednoj, i samo jednoj, od predloženih kategorija.
Klasični pogled na kategorije prvi put se pojavio u kontekstu [[Zapadna filozofija|zapadne filozofije]] u djelu [[Platon]]a, koji u svom Državnik dijalog uvodi pristup grupisanja objekata zasnovanih na na njihovim sličnim [[osobina]]ma. Ovaj pristup je dalje istražio i sistematizirao [[Aristotel]] u svojoj raspravi [[Kategorije (Aristotel)|Kategorije]], gdje analizira razlike između [[Klasa (filozofija)|klasa]] i [[Objekat (filozofija) )|objekata]]. Aristotel je također intenzivno primjenjivao klasičnu shemu kategorizacije u svom pristupu klasifikaciji živih bića (koja koristi tehniku primjene uzastopnih sužavajućih pitanja kao što su "Da li je životinja ili povrće?", "Koliko stopa ima?", " Ima li krzno ili perje?", "Može li letjeti?"...), postavljajući na taj način osnovu za [[prirodna vrsta|prirodnu]] [[taksonomiju]].
Primjeri upotrebe klasičnog pogleda na kategorije mogu se naći u zapadnim filozofskim djelima [[Descartes]], [[Blaise Pascal]], [[Spinoza]] i [[John Locke]], te u 20. stoljeću u [[Bertrand Russell]], [[G.E. Moore]], [[logički pozitivisti]]. Bio je kamen temeljac [[analitičke filozofije]] i njene [[konceptualne analize]], s novijim formulacijama koje su 1990-ih predložili [[Frank Cameron Jackson]] i [[Christopher Peacocke]]].<ref name="Pashler2012">
Raatikainen, Panu ''[https://books.google.it/books?id=o36iCQAAQBAJ&pg=PT230 Classical Theory of Concepts]'', in Pashler, Harold (2012) ''Encyclopedia of the Mind''</ref><ref>Jackson, F. (1998) ''[[doi:10.1093/0198250614.001.0001|From Metaphysics to Ethics: A Defence of Conceptual Analysis]]''</ref><ref>Peacocke, C. (1992) A study of concepts, MIT.</ref> Početkom 20. stoljeća pitanje kategorija su u empirijske društvene nauke uveli Durkheim i Mauss, čiji je pionirski rad revidiran u savremenoj nauci..<ref>{{Cite book |last1=Durkheim |first1=Emile |url=http://dx.doi.org/10.1522/cla.due.deq |title=quelques formes primitives de classification |last2=Mauss |first2=Marcel |last3=Durkheim |first3=Émile |date=2002 |publisher=J.-M. Tremblay |isbn=1-55441-218-8 |series=Classiques des sciences sociales. |location=Chicoutimi|doi=10.1522/cla.due.deq }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Alejandro |first=Audrey |date=januar 2021 |title=How to Problematise Categories: Building the Methodological Toolbox for Linguistic Reflexivity |url=http://dx.doi.org/10.1177/16094069211055572 |journal=International Journal of Qualitative Methods |volume=20 |pages=160940692110555 |doi=10.1177/16094069211055572 |s2cid=244420443 |issn=1609-4069}}</ref>
Klasični model kategorizacije korišten je barem do 1960-ih od strane lingvističke paradigme [[semantika|strukturne semantike]], kod [[Jerrold Katz]] i [[Jerry Fodor|Jerryja Fodora]] 1963. godine, što je zauzvrat uticalo na njegovo usvajanje od strane psihologa kao što su [[Allan M. Collins]] i [[M. Ross Quillian]].<ref name="Croft2004ch4">Croft and Cruse (2004) ''Cognitive Linguistics'' ch.4 pp.74-77</ref><ref>Katz, J. J. & Fodor, J. A. (1963). The structure of a semantic theory. Language, 39(2), Apr–Jun, 170–210.</ref>
Moderne verzije klasične teorije kategorizacije proučavaju kako [[mozak]] uči i predstavlja kategorije [[otkrivanje osobina (nervni sistem)|otkrivanje karakteristika]] koje razlikuju članove od nečlanova.<ref>Ashby, F. G., & Valentin, V. V. (2017). Multiple systems of perceptual category learning: Theory and cognitive tests. In: Cohen, H., & Lefebvre, C. (Eds.). (2017).[https://books.google.ca/books?id=zIrCDQAAQBAJ ''Handbook of Categorization in Cognitive Science (2nd edition)'']. Elsevier.</ref><ref>Pérez-Gay Juárez, F., Thériault, C., Gregory, M., Rivas, D., Sabri, H., & Harnad, S. (2017). [https://eprints.soton.ac.uk/413622/2/eScholarship_UC_item_8rg6c087_1.pdf How and Why Does Category Learning Cause Categorical Perception?] ''International Journal of Comparative Psychology'', 30.</ref>
===Teorija prototipa===
{{glavni|Teorija prototipa}}
Pionirsko istraživanje psihologa [[Eleanor Rosch|Eleanora Roscha]] i kolega od 1973. godine uvelo je [[Teorija prototipa|teoriju prototipa]], prema kojoj se kategorizacija može posmatrati i kao proces grupiranja stvari na osnovu [[prototip]]a. Ovaj pristup je bio veoma uticajan, posebno za [[kognitivna lingvistika|kognitivnu lingvistiku]].<ref name="Croft2004ch4"/> Djelomično se temeljila na prethodnim uvidima, posebno na formulaciji modela kategorije zasnovanog na [[porodična sličnost|porodičnoj sličnosti]] kod [[Wittgenstein]]a (1953) i [[Roger Brown|Rogera Browna]]: ''Kako se neka stvar zove?'' (1958.).<ref name="Croft2004ch4"/>
Teoriju prototipa su zatim usvojili kognitivni lingvisti poput [[George Lakoff|Georgea Lakoffa]]. Teorija prototipa je primjer pristupa kategorizaciji zasnovanoj na sličnosti, u kojem se pohranjena reprezentacija kategorije koristi za procjenu sličnosti članova kategorije kandidata.<ref>Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive Psychology, 3, 382–407.</ref> Prema teoriji prototipa, ova pohranjena reprezentacija sastoji se od sažetog prikaza članova kategorije. Ovaj prototip stimulansa može imati različite oblike. To može biti središnja tendencija koja predstavlja prosječnog člana kategorije, modalni stimulus koji predstavlja ili najčešći primjer ili stimulus sastavljen od najčešćih karakteristika kategorije, ili, na kraju, "idealni" član kategorije, ili karikatura koja naglašava posebne karakteristike kategorije.<ref name="Kruschke, J. K. 2008">Kruschke, J. K. (2008). Models of categorization. The Cambridge handbook of computational psychology, 267-301.</ref> Važno razmatranje ovog prototipa predstavljanja je da ono ne odražava nužno postojanje stvarne instance kategorije u svijetu.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Nadalje, prototipovi su vrlo osjetljivi na kontekst.<ref>Rosch, E. (1999). Reclaiming concepts. Journal of consciousness studies, 6(11-12), 61-77.</ref> Naprimjer, dok nečiji prototip za kategoriju pića može biti soda ili seltzer, kontekst marende može ih navesti da izaberu mimozu kao prototip napitka.
Teorija prototipa tvrdi da članovi date kategorije dijele [[porodična sličnost|porodičnu sličnost]], a kategorije su definirane skupovima tipskih [[karakteristika]] (za razliku od svih članova koji posjeduju potrebne i dovoljne karakteristike).<ref>Rosch, E., & Mervis, C. B. (1975). Family resemblances: Studies in the internal structure of categories. Cognitive psychology, 7(4), 573-605.</ref>
===Teorija primjera===
{{glavni|Teorija primjera}}
Još jedan primjer pristupa kategorizaciji zasnovanog na sličnosti, teorija primjera također uspoređuje sličnost članova kategorije kandidata sa pohranjenim memorijskim reprezentacijama. Prema teoriji egzemplara, sve poznate instance kategorije pohranjuju se u memoriju kao primjeri. Kada se procjenjuje članstvo nepoznatog entiteta u kategoriji, primjeri iz potencijalno relevantnih kategorija izvlače se iz [[pamćenja]], a sličnost entiteta sa tim primjerima se zbraja kako bi se formulirala odluka o kategorizaciji.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] koriste pristup [[Grupa najbližih susjeda|najbliži susjed]] koji, umjesto da zbraja sličnosti entiteta sa relevantnim primjerima, množi ih, kako bi pružio ponderirane sličnosti koje odražavaju blizinu entiteta relevantnim uzori.<ref name="Medin, D. L. 1978">Medin, D. L., & Schaffer, M. M. (1978). Context theory of classification learning. Psychological review, 85(3), 207.</ref> Ovo efektivno dovodi do pristrasnosti odluka o kategorizaciji prema primjerima koji su najsličniji entitetu koji će biti kategoriziran.<ref name="Medin, D. L. 1978"/><ref>Goldstone, R. L., Kersten, A., & Carvalho, P. F. (2012). Concepts and categorization. Handbook of Psychology, Second Edition, 4.</ref>
===Konceptualno grupisanje===
{{glavni|Konceptualno grupiranje}}
'''Konceptualno grupiranje''' je paradigma [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]] za [[klasifikacija|nenadziranu klasifikaciju]] koju je definirao [[Ryszard S. Michalski]] 1980.<ref>{{cite journal
| author = Fisher, Douglas H.
| year = 1987
| title = Knowledge acquisition via incremental conceptual clustering
| journal = Machine Learning
| volume = 2
| pages = 139–172
| doi = 10.1007/BF00114265
| issue = 2| doi-access = free
}}
</ref><ref>{{cite journal
| author = Michalski, R. S.
| year = 1980
| title = Knowledge acquisition through conceptual clustering: A theoretical framework and an algorithm for partitioning data into conjunctive concepts
| journal = International Journal of Policy Analysis and Information Systems
| volume = 4
| pages = 219–244}}</ref> To je moderna varijacija klasičnog pristupa kategorizacije, a proizilazi iz pokušaja da se objasni kako je znanje predstavljeno. U ovom pristupu, [[Klasa (filozofija)|klase]] (klasteri ili entiteti) generišu se tako što se prvo formulišu njihovi konceptualni opisi, a zatim klasifikuju [[entitet]]i prema opisima.<ref>Kaufman K.A. (2012) Conceptual Clustering. In: Seel N.M. (eds) Encyclopedia of the Sciences of Learning. Springer, Boston, MA</ref>
Konceptno grupisanje se razvilo uglavnom tokom 1980-ih, kao [[mašinsko učenje|mašinska]] paradigma za [[učenje bez nadzora]]. Razlikuje se od običnog [[Analiza klastera|klasterizacija podataka]] generisanjem opisa koncepta za svaku generisanu kategoriju.
Konceptno grupiranje je usko povezano sa teorijom [[fazni skup]], u kojoj objekti mogu pripadati jednoj ili više grupa, u različitim stepenima podobnosti. [[kognicija|Kognitivni]] pristup prihvata da su prirodne kategorije stepenovane (teže da budu [[fazni koncept|fazni]] na svojim granicama) i nedosledne u statusu svojih konstitutivnih članova. Ideja o neophodnim i dovoljnim uslovima gotovo se nikada ne sreće u kategorijama stvari koje se javljaju u prirodi.
== Kategorija učenja ==
{{glavni|Učenje}}
"Dok je iscrpna rasprava o učenju kategorija izvan okvira ovog članka, kratak pregled učenja kategorija i povezanih teorija je koristan u razumijevanju formalnih modela kategorizacije."
Ako istraživanje kategorizacije ispituje kako se kategorije održavaju i koriste, polje učenja kategorija nastoji razumjeti kako se kategorije uopće stiču. Da bi to postigli, istraživači često koriste nove kategorije proizvoljnih objekata (npr. matrice tačaka) kako bi osigurali da učesnici nisu u potpunosti upoznati sa stimulansima.<ref name="Ashby, F. G. 2005">Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (2005). Human category learning. Annu. Rev. Psychol., 56, 149-178.</ref> Istraživači učenja kategorija općenito su se fokusirali na dva različita oblika kategorija učenja. [[Klasifikacija|Učenje klasifikacije]] daje zadatak učesnicima da predvide oznake kategorije za stimulus na osnovu njegovih obezbeđenih karakteristika. Učenje o klasifikaciji je usredsređeno na učenje informacija između kategorija i dijagnostičkih karakteristika kategorija.<ref name="Higgins, E. 2011">Higgins, E., & Ross, B. (2011). Comparisons in category learning: How best to compare for what. In Proceedings of the Annual Meeting of the Cognitive Science Society (Vol. 33, No. 33).</ref> Nasuprot tome, [[Zaključivanje|učenje zaključivanja]] zadaje učesnicima zaključivanje o prisutnosti/vrijednosti karakteristike kategorije na osnovu date oznake kategorije i/ili prisutnosti drugih karakteristika kategorije. [[Učenje]] zaključivanja je usredsređeno na učenje informacija unutar kategorije i prototipskih karakteristika kategorije.<ref name="Higgins, E. 2011"/>
Kategorija zadaci učenja općenito se mogu podijeliti u dvije kategorije, nadgledano i nenadgledano učenje. Zadaci [[Učenje|učenja pod nadzorom]] daju učenicima oznake kategorija. Učenici zatim koriste informacije izvučene iz označenih kategorija primjera da klasificiraju stimuluse u odgovarajuću kategoriju, što može uključivati [[apstrakcija|apstrakciju]] pravila ili koncepta koji povezuje karakteristike promatranog objekta sa oznakama kategorije. Zadaci [[Učenje bez nadzora|učenja bez nadzora]] ne daju učenicima oznake kategorija. Učenici stoga moraju prepoznati inherentne strukture u skupu podataka i grupirati stimuluse prema sličnosti u klase. Učenje bez nadzora je stoga proces generisanja klasifikacijske strukture. Zadaci koji se koriste za proučavanje učenja kategorija imaju različite oblike:
* '''Zadaci zasnovani na pravilima''' predstavljaju kategorije koje učesnici mogu naučiti kroz eksplicitne procese zaključivanja. U ovakvim tipovima zadataka, klasifikacija stimulusa postiže se korištenjem stečenog pravila (tj. ako je stimulans velik na dimenziji X, odgovorite A).
* '''Zadaci integracije informacija''' zahtijevaju od [[učenik]]a da sintetiziraju perceptivne informacije iz više dimenzija stimulusa prije donošenja odluka o kategorizaciji. Za razliku od zadataka zasnovanih na pravilima, zadaci integracije informacija ne daju pravila koja se lahko mogu artikulirati. Očitavanje rendgenskog snimka i pokušaj da se utvrdi da li je [[tumor]] prisutan može se smatrati instancijom zadatka integracije informacija u stvarnom svijetu.
* '''Zadaci izobličenja prototipa''' zahtijevaju od učenika da generiraju [[prototip]] za kategoriju. Primjeri kandidata za kategoriju se zatim proizvode nasumičnom manipulacijom karakteristikama prototipa, koje učenici moraju klasificirati kao da pripadaju kategoriji ili ne.
===Teorije kategorija učenja ===
Istraživači učenja kategorija su predložili različite teorije o tome kako ljudi uče kategorije.<ref>Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (1998). Stimulus categorization. In Measurement, Judgment and Decision Making (pp. 251-301). Academic Press.</ref> Prevailing theories of category learning include the prototype theory, the exemplar theory, and the decision bound theory.<ref name="Ashby, F. G. 2005"/>
Teorija prototipa sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti prototip kategorije. Naknadna kategorizacija novih podražaja se zatim postiže odabirom kategorije sa najsličnijim prototipom.<ref name="Ashby, F. G. 2005"/>
Teorija egzemplara sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti o primjerima koji pripadaju toj kategoriji. Naknadna kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže izračunavanjem njegove sličnosti sa poznatim primjerima potencijalno relevantnih kategorija i odabirom kategorije koja sadrži najsličnije primjere.<ref name="Medin, D. L. 1978"/>
Teorija vezana za odlučivanje sugerira da se za kategorije učenja moraju ili naučiti regije stimulativnog prostora povezane s određenim odgovorima ili granice (granice odluke) koje dijele ove regije odgovora. Kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže određivanjem u kojoj regiji odgovora se nalazi.<ref>Maddox, W.T., & Ashby, F.G. (1996). Perceptive separability, decisional separability and the relationship between identification and classification speed. Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance, 22(4), 795.</ref>
== Formalni modeli kategorizacije ==
[[Računarski model]]i kategorizacije su razvijeni da testiraju teorije o tome kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Da bi se to postiglo, modeli kategorizacije mogu se uklopiti u eksperimentalne podatke kako bi se vidjelo koliko se predviđanja koja nudi model poklapaju s ljudskim performansama. Na osnovu uspeha modela u objašnjavanju podataka, teoretičari su u stanju da izvuku zaključke o tačnosti svojih teorija i relevantnosti njihove teorije za reprezentacije ljudskih kategorija.
Da bi se efektivno uhvatilo kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama, modeli kategorizacije općenito rade pod varijacijama iste tri osnovne pretpostavke.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/><ref name="Ashby, F. G. 1993">Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (1993). Relations between prototype, exemplar, and decision bound models of categorization. Journal of Mathematical Psychology, 37(3), 372-400.</ref> Prvo, model mora napraviti neku vrstu pretpostavke o internoj reprezentaciji stimulusa (npr. predstavljanje percepcije stimulusa kao tačke u višedimenzionalnom prostoru).<ref name="Ashby, F. G. 1993"/> Drugo , model mora napraviti pretpostavku o specifičnim informacijama kojima se treba pristupiti da bi se formulirao odgovor (npr. primjerni modeli zahtijevaju prikupljanje svih dostupnih primjera za svaku kategoriju).<ref name="Medin, D. L. 1978"/> Treće, model mora napraviti pretpostavku o tome kako je odgovor odabran s obzirom na dostupne informacije.<ref name="Ashby, F. G. 1993"/>
Iako svi modeli kategorizacije čine ove tri pretpostavke, oni se razlikuju po načinima na koje predstavljaju i transformišu input u reprezentaciju odgovora.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Interne strukture znanja različitih modela kategorizacije odražavaju specifične reprezentacije koje koriste za izvođenje ovih transformacija. Tipične reprezentacije koje koriste modeli uključuju primjere, prototipove i pravila.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/>
* '''Primjerni modeli''' pohranjuju sve različite instance stimulusa s njihovim odgovarajućim oznakama kategorije u memoriju. Kategorizacija naknadnih stimulusa određena je kolektivnom sličnošću stimulusa sa svim poznatim primjerima.
* '''Modeli prototipa''' pohranjuju sažeti prikaz svih instanci u kategoriji. Kategorizacija naknadnih podražaja se određuje odabirom kategorije čiji je prototip najsličniji stimulusu.
* '''Modeli zasnovani na pravilima''' definiraju kategorije pohranjivanjem sažetih lista potrebnih i dovoljnih karakteristika potrebnih za članstvo u kategoriji. Granični modeli se mogu smatrati atipičnim modelima pravila, jer ne definiraju kategorije na osnovu njihovog sadržaja. Umjesto toga, granični modeli definiraju rubove (granice) između kategorija, koje kasnije služe kao determinante za to kako se stimulans kategorizira.
== Primjeri modela kategorizacije ==
===Model prototipa===
'''Model prototipa ponderiranih karakteristika <ref name="Reed, S. K. 1972">Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive psychology, 3(3), 382-407.</ref>''' Ranu instanciju prototipnog modela proizveo je Reed ranih 1970-ih. Reed (1972) je proveo niz eksperimenata kako bi uporedio performanse 18 modela u objašnjavanju podataka iz zadatka kategorizacije koji je od učesnika zahtevao da sortiraju lica u jednu od dve kategorije. Rezultati sugerišu da je preovlađujući model bio model prototipa sa ponderiranim karakteristikama, koji je pripadao porodici modela prosečne udaljenosti. Međutim, za razliku od tradicijskih modela prosječne udaljenosti, ovaj model je različito ponderirao najznačajnije karakteristike ove dvije kategorije. S obzirom na performanse ovog modela, Reed (1972) je zaključio da je strategija koju su učesnici koristili tokom zadatka kategorizacije lica bila da konstruiraju reprezentaciju prototipa za svaku od dvije kategorije lica i kategorišu testne obrasce u kategoriju koja je povezana sa najsličnijim prototipom. Nadalje, rezultati su ukazali na to da je sličnost određena prema najdiskriminirajućim karakteristikama svake kategorije.
===Modeli primjera===
'''Model generaliziranog konteksta<ref name="Nosofsky, R. M. 1986">Nosofsky, R. M. (1986). Attention, similarity, and the identification–categorization relationship. Journal of experimental psychology: General, 115(1), 39.</ref>''' Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] proširio je Nosofsky (1986) sredinom 1980-ih, što je rezultiralo proizvodnjom modela generaliziranog konteksta (GCM). GCM je uzorni model koji pohranjuje primjere stimulusa kao iscrpne kombinacije karakteristika povezanih sa svakim primjerkom. Pohranjivanjem ovih kombinacija, model uspostavlja kontekste za karakteristike svakog primjera , koje su definirane svim ostalim karakteristikama s kojima se ta karakteristika pojavljuje. GCM izračunava sličnost primjera i stimulusa u dva koraka. Prvo, GCM izračunava [[psihološka udaljenost|psihološku udaljenost]] između uzorka i stimulusa. Ovo se postiže zbrajanjem apsolutnih vrijednosti dimenzijske razlike između uzorka i stimulusa. Naprimjer, pretpostavimo da primjer ima vrijednost 18 na dimenziji X, a stimulus ima vrijednost 42 na dimenziji X; rezultujuća dimenzijska razlika bi bila 24. Kada se procijeni psihološka udaljenost, [[Eksponencijalni raspad|eksponencijalna funkcija raspada]] određuje sličnost primjera i stimulusa, pri čemu udaljenost od 0 rezultira sličnošću od 1 (koja počinje da se eksponencijalno smanjuje kako se udaljenost povećava). Kategorički odgovori se zatim generiraju procjenom sličnosti stimulansa sa uzorcima svake kategorije, pri čemu svaki primjer daje "glas"<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> za svoje kategorije koje varira u snazi na osnovu sličnosti primjerka na stimulans i snagu povezanosti uzora sa kategorijom. Ovo efektivno svakoj kategoriji dodjeljuje vjerovatnoću odabira koja je određena proporcijom glasova koju dobije, a koja se onda može prilagoditi podacima.
===Modeli zasnovani na pravilima===
'''RULEX (Rule-Plus-Exception) Model<ref>Nosofsky, R. M., Palmeri, T. J., & McKinley, S. C. (1994). Rule-plus-exception model of classification learning. Psychological review, 101(1), 53.</ref>''' Dok su jednostavna logička pravila neefikasna u učenju loše definiranih struktura kategorija, neki zagovornici teorije kategorizacije zasnovane na pravilima sugeriraju da se nesavršeno pravilo može koristiti za učenje takvih struktura kategorija ako se izuzeci od tog pravila također pohranjuju i razmatraju. Da bi formalizovali ovaj predlog, Nosofsky i kolege (1994) dizajnirali su model RULEX. RULEX model pokušava da formira stablo odlučivanja<ref>Hunt, E. B., Marin, J., & Stone, P. J. (1966). Experiments in induction.</ref> sastavljena od sekvencijskih testova vrijednosti atributa objekta. Kategorizacija objekta je tada određena ishodom ovih uzastopnih testova. RULEX model traži pravila na sljedeće načine:<ref name="Navarro, D. J. 2005">Navarro, D. J. (2005). Analyzing the RULEX model of category learning. Journal of Mathematical Psychology, 49(4), 259-275.</ref>
* '''Tačnost''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa bez greške.
* '''Imperfekt''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa s nekoliko grešaka
* '''Konjunktiv''' traži pravilo koje koristi više atributa za razlikovanje između klasa s nekoliko grešaka.
* '''Izuzetak''' traži iznimke od pravila.
Metod koji RULEX koristi za obavljanje ovih pretraga je sljedeći:<ref name="Navarro, D. J. 2005"/> Prvo, RULEX pokušava tačnu pretragu. Ako bude uspješan, RULEX će kontinuirano primjenjivati to pravilo sve dok ne dođe do pogrešne klasifikacije. Ako tačna pretraga ne uspije identificirati pravilo, započinje ili nesavršeno ili konjunktivno pretraživanje. Dovoljno, iako nesavršeno, pravilo stečeno tokom jedne od ovih faza pretraživanja će postati trajno implementirano i model RULEX će tada početi tražiti izuzetke. Ako se ne usvoji nijedno pravilo, tada će model pokušati pretraživanje koje nije izvršio u prethodnoj fazi. Ako bude uspješan, RULEX će trajno implementirati pravilo, a zatim započeti pretragu izuzetaka. Ako nijedan od prethodnih metoda pretraživanja nije uspješan, RULEX će po defaultu tražiti samo izuzetke, uprkos nedostatku pridruženog pravila, što je jednako sticanju slučajnog pravila.
===Hibridni modeli===
'''SUSTAIN (nadzirana i nenadzirana [[Stratificirani motor punjenja|stratificirana]] adaptivna inkrementna mreža)<ref name="Love, B. C. 2004">Love, B. C., Medin, D. L., & Gureckis, T. M. (2004). SUSTAIN: a network model of category learning. Psychological review, 111(2), 309.</ref>''' Često je slučaj da se reprezentacije naučenih kategorija razlikuju u zavisnosti od ciljeva učenika,<ref>Barsalou, L. W. (1985). Ideals, central tendency, and frequency of instantiation as determinants of graded structure in categories. Journal of experimental psychology: learning, memory, and cognition, 11(4), 629.</ref> kao i kako se kategorije koriste tokom učenja.<ref name="Markman, A. B. 2003"/> Prema tome, neki istraživači kategorizacije sugerišu da odgovarajući model kategorizacije treba da bude u stanju da uzme u obzir varijabilnost prisutnu u ciljevima učenika, zadaci i strategije.<ref name="Love, B. C. 2004"/> Ovaj prijedlog su realizirali Love i kolege (2004.) kreiranjem SUSTAIN-a, fleksibilnog modela grupiranja koji je sposoban da prihvati i jednostavne i složene probleme kategorizacije kroz inkrementno prilagođavanje na specifičnosti problema.
U praksi, SUSTAIN model prvo pretvara perceptivne informacije stimulusa u karakteristike koje su organizovane duž skupa dimenzija. Reprezentativni prostor koji obuhvata ove dimenzije se zatim iskrivljuje (npr. rasteže ili skuplja) kako bi se odrazila važnost svake karakteristike na osnovu inputa iz mehanizma pažnje. Skup klastera (specifičnih instanci grupisanih po sličnosti) povezanih sa različitim kategorijama zatim se takmiče u odgovoru na stimulans, pri čemu se stimulus naknadno dodeljuje klasteru čiji je prostor za predstavljanje najbliži stimulansu. Nepoznatu vrijednost dimenzije stimulusa (npr. oznaka kategorije) tada predviđa pobjednički klaster, koji zauzvrat daje informaciju o odluci o kategorizaciji.
Fleksibilnost SUSTAIN modela ostvaruje se putem njegove sposobnosti da koristi i nadgledano i nenadgledano učenje na nivou klastera. Ako SUSTAIN pogrešno predviđa da stimulus pripada određenom klasteru, korektivne povratne informacije (tj. nadgledano učenje) bi signalizirale održivosti da angažuje dodatni klaster koji predstavlja pogrešno klasifikovani stimulus. Stoga bi naknadna izlaganja stimulusu (ili sličnoj alternativi) bila dodijeljena ispravnom klasteru. SUSTAIN će također koristiti nenadgledano učenje za regrutaciju dodatnog klastera ako sličnost između stimulusa i najbližeg klastera ne prelazi prag, pošto model prepoznaje slabu prediktivnu korisnost koja bi rezultirala takvim dodjeljivanjem klastera. SUSTAIN takođe pokazuje fleksibilnost u načinu na koji rješava jednostavne i složene probleme kategorizacije. Iskreno, interna reprezentacija SUSTAIN-a sadrži samo jedan klaster, čime se model naginje prema jednostavnim rješenjima. Kako problemi postaju sve složeniji (npr. zahtijevaju rješenja koja se sastoje od višestrukih dimenzija stimulansa), dodatni klasteri se postepeno regrutuju kako bi SUSTAIN mogao podnijeti porast složenosti.
== Društvena kategorizacija ==
'''Društvena kategorizacija''' sastoji se od stavljanja ljudskih bića u grupe kako bi se identificirali na osnovu različitih kriterija. Kategorizacija je proces koji proučavaju naučnici u kognitivnim naukama, ali se može proučavati i kao društvena aktivnost. Društvena kategorizacija se razlikuje od kategorizacije drugih stvari jer podrazumijeva da ljudi kreiraju kategorije za sebe i druge kao ljudska bića.<ref name=":0"/> Grupe se mogu kreirati na osnovu etničke pripadnosti, zemlje porijekla, vjere, spolnog identiteta, društvene privilegije, ekonomske privilegije, itd. Postoje različiti načini razvrstavanja ljudi prema nečijim shemama. Ljudi pripadaju različitim društvenim grupama zbog svoje etničke pripadnosti, vjere ili starosti.<ref name=":4">Reicher, S, and N Hopkins. “Psychology and the End of History: a Critique and a Proposal for the Psychology of Social Categorization.” Political Psychology, vol. 22, no. 2, 2001, pp. 383–407.</ref>
Društvene kategorije zasnovane na dobi, [[rasa|rasi]] i [[spol]]u koriste ljudi kada se susreću s novom osobom. Budući da se neke od ovih kategorija odnose na fizičke osobine, često se koriste automatski kada se ljudi ne poznaju.<ref name=":2">Liberman, Zoe, et al. “The Origins of Social Categorization.” Trends In Cognitive Sciences, vol. 21, no. 7, 2017, pp. 556–568.</ref> Ove kategorije nisu objektivne i zavise od toga kako ljudi vide svijet oko sebe. Oni omogućavaju ljudima da se identifikuju sa sličnim ljudima i da identifikuju ljude koji su različiti. Oni su korisni u formiranju nečijeg identiteta sa ljudima oko sebe. Neko može izgraditi sopstveni identitet identifikujući se u grupi ili odbacivanjem druge grupe.<ref name=":1">Bodenhausen, Galen & Kang, S.K. & Peery, D.. (2012). Social categorization and the perception of social groups. 10.4135/9781446247631.n16.</ref>
Društvena kategorizacija je slična drugim vrstama kategorizacije jer ima za cilj da pojednostavi razumijevanje ljudi. Međutim, stvaranje društvenih kategorija podrazumijeva da će se ljudi pozicionirati u odnosu na druge grupe. Hijerarhija u grupnim odnosima može se pojaviti kao rezultat društvene kategorizacije.<ref name=":1"/>
Naučnici tvrde da proces kategorizacije počinje u ranoj dobi kada djeca počinju učiti o svijetu i ljudima oko sebe. Djeca uče kako upoznati ljude prema kategorijama na osnovu sličnosti i razlika. Društvene kategorije koje kreiraju odrasli također utiču na njihovo razumijevanje svijeta. Oni uče o društvenim grupama slušajući opće informacije o tim grupama od svojih roditelja. Oni tada mogu razviti predrasude o ljudima kao rezultat ovih općenitosti.<ref name=":2"/>
Još jedan aspekt društvene kategorizacije spominju Stephen Reicher i Nick Hopkins i vezan je za političku dominaciju. Oni tvrde da politički lideri koriste društvene kategorije da utiču na političke debate.<ref name=":4"/>
=== Negativni aspekti ===
Aktivnost razvrstavanja ljudi prema subjektivnim ili objektivnim kriterijumima može se posmatrati kao negativan proces zbog svoje tendencije da dovede do nasilja iz grupe u drugu.<ref name=":3"/> Zaista, sličnosti okupljaju ljude koji imaju zajedničko osobine, ali razlike između grupa mogu dovesti do tenzija, a zatim i do upotrebe nasilja između tih grupa. Stvaranje društvenih grupa od strane ljudi odgovorno je za hijerarhizaciju odnosa između grupa.<ref name=":3">Tajfel, H. “Social Psychology of Intergroup Relations.” Annual review of psychology, vol. 33, no. 1, 1982, pp. 1–39.</ref> Ovi hijerarhijski odnosi učestvuju u promovisanju stereotipa o ljudima i grupama, ponekad zasnovanih na subjektivnim kriterijumima. Društvene kategorije mogu potaknuti ljude da povezuju stereotipe sa grupama ljudi. Povezivanje stereotipa sa grupom, i ljudima koji pripadaju ovoj grupi, može dovesti do oblika diskriminacije prema ljudima ove grupe.<ref>Hugenberg, Kurt i Galen V. Bodenhausen. “ Ambiguity in Social Categorization: The Role of Prejudice and Facial Affect in Racial Categorization.” Psychological Science, vol. 15, no. 5, 2004, pp.342–345.</ref> Percepcija grupe i stereotipi povezani s njom utiču na društvene odnose i aktivnosti.
Neke društvene kategorije imaju veću težinu od drugih u društvu. Naprimjer, u historiji, ai danas, kategorija "[[rasa]]" je jedna od prvih kategorija korištenih za sortiranje ljudi. Međutim, obično se koristi samo nekoliko kategorija rase kao što su "crnci", "bjelci", "azijati" itd. Učestvuje u svođenju mnoštva etničkih grupa na nekoliko kategorija na osnovu uglavnom boje kože ljudi.<ref>Nadine Chaurand. Stéréotypisation. Catégorisation sociale. Dictionnaire historique et critique du racisme, PUF, 10p, 2013. ffhal-00966930</ref>
Proces sortiranja ljudi stvara viziju drugog kao 'drugačijeg', što dovodi do dehumanizacije ljudi. Naučnici govore o međugrupnim odnosima uz koncept [[teorija društvenog identiteta]] koji je razvio H. Tajfel.<ref name=":3"/> Zaista, u historiji su mnogi primjeri društvene kategorizacije doveli do oblika dominacije ili nasilja iz dominantne grupe u dominantnu grupu. Periodi kolonizacije su primjeri vremena kada su ljudi iz grupe birali da dominiraju i kontrolišu druge ljude koji pripadaju drugim grupama jer su ih smatrali inferiornima. [[Rasizam]], [[diskriminacija]] i nasilje su posljedice društvene kategorizacije i mogu nastati zbog toga. Kada ljudi vide druge kao drugačije, oni imaju tendenciju da razviju hijerarhijske odnose sa drugim grupama.<ref name=":3"/>
== Pogrešna kategorizacija ==
Ne može biti kategorizacije bez mogućnosti [[pogrešna kategorizacija|pogrešne kategorizacije]].<ref>{{Citation|last=Magidor|first=Ofra|title=Category Mistakes|date=2019|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2019/entries/category-mistakes/|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|edition=Fall 2019|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|access-date=17. 1. 2020}}</ref> To do "the right thing with the right ''kind'' of thing.",<ref name="Cohen & Lefebvre 2017">Cohen & Lefebvre 2017</ref> Da biste uradili "pravu stvar sa pravim "tipom" stvari.",<ref name="Cohen & Lefebvre 2017"/> mora postojati i ispravna i pogrešna stvar. Ne samo da kategorija čiji je "sve" član logično vodi do [[Russellov paradoks|Russellovog paradoksa]] ("da li je ili nije član sam po sebi?"), nego bez mogućnosti greške, nema načina da se otkrije ili definiše ono što razlikuje članove kategorije od nečlanova.
Primjer odsustva nečlanova je problem [[siromaštvo stimulansa|siromaštva stimulansa]] u učenju jezika od strane djeteta: djeca koja uče [[jezik]] ne čuju ili prave greške u pravilima [[univerzalna gramatika|univerzalne gramatike]] (UG) . Stoga se nikada ne ispravljaju greške u UG. Ipak, dječji [[govor]] je u skladu s pravilima UG, a govornici mogu odmah otkriti da nešto nije u redu ako lingvista (namjerno) generiše izričaj koji krši UG. Stoga govornici mogu kategorizirati šta je UG-kompatibilno i UG-neusaglašeno. Lingvisti su iz ovoga zaključili da pravila UG moraju na neki način biti kodirana u ljudskom mozgu..<ref>Lasnik, H., & Lidz, J. L. (2017). [http://www.socsci.uci.edu/~lpearl/colareadinggroup/readings/LasnikLidz2016_PovStim.pdf The Argument from the Poverty of the Stimulus.] In: Ian Roberts (ed.) ''The Oxford Handbook of Universal Grammar''.</ref>
Međutim, obične kategorije, kao što su "psi", imaju obilje primjera nečlanova (mačke, naprimjer). Tako je moguće naučiti, pokušajem i greškom, uz ispravljanje grešaka, otkriti i definirati šta razlikuje pse od ne-pasa, a samim tim i ispravno ih kategorizirati.<ref>Burt, J. R., Torosdagli, N., Khosravan, N., RaviPrakash, H., Mortazi, A., Tissavirasingham, F., ... & Bagci, U. (2018). [http://www.cs.ucf.edu/~bagci/publications/catsdogs.pdf Deep learning beyond cats and dogs: recent advances in diagnosing breast cancer with deep neural networks] ''British Journal of Radiology'', 91(1089), 20170545.
</ref> Ova vrsta učenja, nazvana [[učenje s pojačavanjem]] u literaturi o ponašanju i [[učenje pod nadzorom]] u računarskoj literaturi, u osnovi zavisi od mogućnosti greške i ispravljanja grešaka. Pogrešna kategorizacija – primjeri nečlanova kategorije – mora uvijek postojati, ne samo da bi se kategorija učinila naučljivom, već i da bi kategorija uopće postojala i mogla se definisati.
== Također pogledajte==
* [[Kategorička percepcija]]
* [[Klasifikacija (opća teorija)]]
* [[Bibliotečka klasifikacija]]
* [[Klasifikacija s više oznaka]]
* [[Prepoznavanje uzorka]]
* [[Statistička klasifikacija]]
* [[Problem sa utemljenjem simbola]]
* [[Karakterizacija (matematika)]]
== Reference ==
{{Reflist}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11725/ To Cognize is to Categorize: Cognition is Categorization]
* [https://web.archive.org/web/20110607231246/http://toolserver.org/~dapete/catgraph/ Wikipedia Categories Visualizer]
* [https://web.archive.org/web/20110711213940/http://www.revue-emulations.net/archives/n8/categentretien Interdisciplinary Introduction to Categorization: Interview with Dvora Yanov (political sciences), Amie Thomasson (philosophy) and Thomas Serre (artificial intelligence)]
* [https://www.isko.org/cyclo/classification Birger Hjørland. 2017 "Classification"] In ''ISKO Encyclopedia of Knowledge Organization'', eds. Birger Hjørland and Claudio Gnoli.
*{{cite EB1911|wstitle=Category|volume=5|pages=508–510|short=1}}
{{Filozofija jezika}}
[[Kategorija:Spoznaja]]
[[Kategorija:Koncepti u epistemologiji]]
[[Kategorija:Reprezentacija znanja]]
[[Kategorija:Semantika]]
orv0ii7jvjunccrqwe7xpaajs3xfxky
Sándor Puhl
0
492722
3429109
3428816
2022-08-28T11:16:00Z
WumpusBot
120674
/* top */razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
| imesudije = Sándor Puhl
| slika =
| naslov = Sándor Puhl
| datumrođenja = 14. juli 1955.
| rodnigrad = [[Miskolc]]<ref>{{cite news |title= Puhl Sándor 50 éves |url=http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/125679/1 |website=ma.hu |date=17. 7. 2005 |access-date=4. 8. 2014 |language=hu |archive-url=https://web.archive.org/web/20100724063322/http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/125679/1 |archive-date=24. 7. 2010}}</ref>
| rodnadržava = [[Mađarska]]
| datumsmrti = {{Datum smrti i godine|2021|05|20|1955|07|14}}<ref>{{Cite web |url=https://szovetseg.mlsz.hu/hir/elhunyt-puhl-sandor|title= MLSZ Szövetség - Elhunyt Puhl Sándor}} {{hu simbol}}</ref>
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Mađari|Mađar]]
| državljanstvo = Mađarsko
| ostala zanimanja =
| godine1 = 1984–2000.
| liga1 = {{nowrap|[[Prva nogometna liga Mađarske|Prva liga Mađarske]]}}
| uloga1 = Sudija
| internacionalni_period1 = 1988–2000.
| konfederacija1 = FIFA
| internacionalna_uloga1 = Sudija
| internacionalni_period2 =
| konfederacija2 =
| internacionalna_uloga2 =
}}
'''Sándor Puhl''' bio je [[Mađarska|mađarski]] [[nogometni sudija]].
== Karijera ==
Najpoznatiji je po vođenju četiri utakmice na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu 1994]], uključujući i [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1994.|finale]] između [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]]. Sudio je i u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], uključujući [[Finale UEFA Lige prvaka 1997.|finale 1997.]] između [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] i [[Juventus FC|Juventusa]].
Četiri godine zaredom (1994–1997) biran je za [[IFFHS najbolji svjetski sudija|najboljeg svjetskog sudiju]] u izboru [[IFFHS]]-a.<ref>{{Cite web |url= http://www.rsssf.com/miscellaneous/iffhs-ref.html |title= IFFHS' World's Best Referee of the Year |website=rsssf.com}}</ref>
Po završetku sudijske karijere radio je kao zamjenik predsjedavajućeg [[Nogometni savez Mađarske|Nogometnog saveza Mađarske]] od 2000. do 2006. te kao stručni komentator za jedan mađarski TV-kanal.
Osim [[mađarski jezik|mađarskog]], govorio je [[njemački jezik|njemački]], [[italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]].
Preminuo je 20. maja 2021. od komplikacija poslije [[COVID-19|COVID-a 19]].<ref>{{cite web |url= https://regnum.ru/news/3274754.html |title= Умер венгерский футбольный арбитр Шандор Пуль, судивший финал ЧМ-1994 |language=ru}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.blikk.hu/sport/magyar-foci/puhl-sandor-gyasz-koronavirus-sportvilag/123spn5 |title= Puhl Sándor betegsége már hetek óta tartott: kiderült, mi okozta a legendás játékvezető halálát |date= 21. 5. 2021 |access-date= 21. 5. 2021 |work= [[Blikk]] |language= hu}}</ref>
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070929135659/http://www.weltfussball.de/schiedsrichter_profil.php?id=14280 Puhlov profil] {{de simbol}}
{{IFFHS najbolji svjetski sudija}}
{{Sudije na Euru 1992.}}
{{Sudije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.}}
{{Sudije na Euru 1996.}}
{{Sudije u finalima SP u nogometu}}
{{Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka}}
{{Sudije u finalima Kupa UEFA/Evropske lige}}
{{DEFAULTSORT:Puhl, Sándor}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Biografije, Miskolc]]
[[Kategorija:Mađarske nogometne sudije]]
tggxk3o3s2dv1wz7l4uhvqbl5zxns9n
Psihološka distanca
0
492745
3429108
3428951
2022-08-28T11:15:58Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Psihološka distanca''' je stepen do kojeg se ljudi osjećaju udaljenima od neke pojave. Udaljenost u ovom slučaju nije ograničena na fizičko okruženje, već može biti i apstraktna. Udaljenost se može definirati kao razdvajanje između sebe i drugih instanci kao što su osobe, događaji, znanje ili vrijeme.<ref>{{Citation|last=Baltatescu|first=Sergiu|title=Psychological Distance|date=2014|url=https://doi.org/10.1007/978-94-007-0753-5_2306|encyclopedia=Encyclopedia of Quality of Life and Well-Being Research|pages=5145–5146|editor-last=Michalos|editor-first=Alex C.|place=Dordrecht|publisher=Springer Netherlands|language=en|doi=10.1007/978-94-007-0753-5_2306|isbn=978-94-007-0753-5|access-date=23. 4. 2021}}</ref> Psihološka distanca je prvi put definirana u Tropeuovoj i Libermanovoj [[Teorija konstruktivnog nivoa|teoriji konstruktivnog nivoa]] (CLT).<ref>{{Cite journal|last1=Trope|first1=Yaacov|last2=Liberman|first2=Nira|date=april 2010|title=Construal-Level Theory of Psychological Distance|journal=Psychological Review|volume=117|issue=2|pages=440–463|doi=10.1037/a0018963|issn=0033-295X|pmc=3152826|pmid=20438233}}</ref> Međutim, Trope i Liberman identificirali su samo vremensku udaljenost kao separator. Ovo je od tada revidirano kako bi uključilo četiri kategorije udaljenosti: prostornu, socijalnu, hipotetsku i informacijsku udaljenost. Dalja istraživanja su zaključila da su sva četiri u snažnoj i sistemskoj [[korelacija|korelaciji]] jedna s drugim.<ref>{{Cite journal|date=1. 9. 2012|title=On the relations between distinct aspects of psychological distance: An ecological basis of construal-level theory|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022103112000613|journal=Journal of Experimental Social Psychology|language=en|volume=48|issue=5|pages=1014–1021|doi=10.1016/j.jesp.2012.03.013|issn=0022-1031|last1=Fiedler|first1=Klaus|last2=Jung|first2=Janis|last3=Wänke|first3=Michaela|last4=Alexopoulos|first4=Theodore}}</ref>
Na osnovnom nivou, psihološka distanca u teoriji konstrualnog nivoa napominje da distanca ima ključnu ulogu u odnosu između događaja i osobe. Faktor udaljenosti će pomoći u određivanju ishoda da li osoba pridaje vrijednost određenoj temi ili ne. Odnos između nekoga i događaja, s obzirom na psihološku distancu, takav je da što je veća udaljenost između sebe i događaja, to je niža mentalna percepcija važnosti za osobu. Slijedeći ovaj primjer, što se neki događaj percipira manje važnim, manja je vjerovatnoća da će se po njemu reagovati. Ova psihološka distanca uzrokuje razlike u ponašanju, odnosno nepostojanje određenih [[ponašanja]] ili stavova zajedno, koji mijenjaju nečiji odgovor na događaj, mijenjajući percepciju njegove važnosti u nečijem umu.
Psihološka distanca je u osnovi egocentrična,<ref>{{Cite journal|title=APA PsycNet|url= |journal=Psychological Review|year = 2010|doi=10.1037/a0018963|pmc=3152826|pmid=20438233|last1 = Trope|first1 = Y.|last2 = Liberman|first2 = N.|volume = 117|issue = 2|pages = 440–463}}</ref> sidrišna tačka je sopstvenost, u sadašnjosti, a različite interakcije sopstva sa objektom ili događajem koreliraju sa različitim nivoima udaljenosti.
== Psihološka distanca u pitanjima životne sredine ==
Često su psihološki udaljene stvari one koje nisu prisutne ili se često doživljavaju u svakodnevnom životu.<ref>{{Cite book|last1=Liberman|first1=N.|url=https://psycnet.apa.org/record/2007-11239-015|title=Psychological distance.|last2=Trope|last3=Stephan|publisher=The Guilford Press|year=2007|pages=353–381}}</ref> Kao što je gore navedeno, to može biti uzrokovano raznim faktorima. Bilo da je udaljenost uzrokovana nedostatkom izloženosti, nedostatkom znanja, [[Vrijeme|vremenskom]] razlikom ili fizičkim razdvojenošću, sva četiri stvaraju distancu koja na neki način ograničava ekspoziciju ili učestalost. Ovaj fenomen preovlađuje u mnogim pitanjima životne sredine kao što su klimatske promjene i njihovi efekti. Podaci su pokazali da je prosječna temperatura Zemlje u stalnom porastu u posljednjih nekoliko stotina godina. Ovo je u direktnoj korelaciji sa višim nivoima [[ugljik-dioksid]]a (CO<sub>2</sub>) u atmosferi kao rezultatom antropogenih aktivnosti, počevši od industrijske revolucije (1740), koje emituju CO<sub>2</sub> i druge plinove staklene bašte (GHG).
Zemlje koje su bliže ovom pitanju imaju tendenciju da pridaju veći nivo važnosti nekom pitanju za razliku od zemalja koje su bliže. Dok su sve regije/države pogođene ekološkim problemima, određena područja svijeta osjećaju ove efekte znatno više od drugih. Ova razlika između efekata na određena područja svijeta ključna je za razumijevanje uloge psihološke distance u pitanjima životne sredine. Teorija konstrualnog nivoa zaključuje da postoji obrnut odnos između pogođenih strana/izloženosti i psihološke distance. U skladu s ovom teorijom, mnoga područja svijeta, kao što su [[Sjedinjene Američke Države]], historijski nedostaju na svjetskoj sceni kada je u pitanju kreiranje ekološke politike u odnosu na druga područja svijeta, kao što je [[Evropa]], kao rezultat opće percepcije o pitanjima životne sredine.
== Razlozi za različite nivoe psihološke distance u određenim dijelovima svijeta ==
Nekoliko studija je zaključilo da se zabrinutost javnosti za [[klimatske promjene]] i ekološka pitanja smanjuje kako se nečija percipirana psihološka udaljenost od tog pitanja povećava.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Wang|first1=Susie|last2=Hurlstone|first2=Mark J.|last3=Leviston|first3=Zoe|last4=Walker|first4=Iain|last5=Lawrence|first5=Carmen|date=2019|title=Climate Change From a Distance: An Analysis of Construal Level and Psychological Distance From Climate Change|journal=Frontiers in Psychology|language=English|volume=10|page=230|doi=10.3389/fpsyg.2019.00230|pmid=30853924|pmc=6395381|issn=1664-1078|doi-access=free}}</ref> Prema teoriji konstruktnog nivoa (CLT), psihološka distanca od događaja, problema ili predmeta direktno je povezana s načinom na koji ga pojedinac ili grupa ljudi mentalno predstavljaju.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Spence|first1=Alexa|last2=Poortinga|first2=Wouter|last3=Pidgeon|first3=Nick|date=2012|title=The Psychological Distance of Climate Change|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1539-6924.2011.01695.x|journal=Risk Analysis|language=en|volume=32|issue=6|pages=957–972|doi=10.1111/j.1539-6924.2011.01695.x|pmid=21992607|issn=1539-6924}}</ref> Preciznije, pitanja ili objekti koji se percipiraju kao psihološki bliski percipiraju se na „konkretan“ način, što znači da se generira specifična reprezentacija tih problema. S druge strane, objekti ili događaji koji se percipiraju kao psihološki udaljeni percipiraju se na „apstraktan“ način, što znači da se kognitivna reprezentacija tog pitanja percipira u širem smislu.<ref name=":0"/>
Ova apstraktna kontekstualizacija klimatskih promjena kao spore, postepene modifikacije naših trenutnih klimatskih uslova otežava procjenu i razumijevanje ozbiljnosti klimatskih promjena kao ličnog iskustva.<ref name=":2">{{Cite journal|last=Chen|first=Mei-Fang|date=1. 1. 2020|title=Effects of psychological distance perception and psychological factors on pro-environmental behaviors in Taiwan: Application of construal level theory|url=https://doi.org/10.1177/0268580919881870|journal=International Sociology|language=en|volume=35|issue=1|pages=70–89|doi=10.1177/0268580919881870|s2cid=214332051|issn=0268-5809}}</ref> [[Svijest]] o [[rizik]]u u vezi s klimom pozitivno je povezana sa percepcijom ozbiljnosti globalnog problema [[klima]]tskih promjena, kao i rizika od negativnih efekata koje klimatske promjene mogu imati za pojedinca.<ref name=":2 "/> Prema [[Društveno predstavljanje|teoriji društvenih reprezentacija]] (SRT), pojedinci shvataju nepoznate rizike (kao što su klimatske promjene) kroz simbole i ikonske slike koje su predstavljene u društveno-kulturnom kontekstu. SRT dalje demonstrira način na koji se globalno suprotstavljaju prikazi rizika klimatskih promjena i uglavnom ih oblikuje lokalno okruženje pojedinca ili grupe ljudi.<ref name=":2"/>
U poređenju s drugim pitanjima koja se odnose na [[globalno društvo]], značaj i svijest o klimatskim promjenama su niski, što je vjerovatno zbog široko rasprostranjene percepcije da je rizik povezan s klimatskim promjenama za pojedinca udaljen u prostoru i vremenu. Naprimjer, ova pitanja klimatskih promjena utiču na područja koja su udaljena, kao što su druge zemlje ili kontinenti (prostor), ili na koja će biti pogođene samo buduće generacije (vrijeme).<ref name=":2"/> [[Fenomen]] psihološka distanca tada smanjuje sposobnost javnosti da se pozabavi i ublaži [[klimatske promjene|efekte klimatskih promjena]].<ref name=":2"/>
== Smanjenje psihološke distance ==
Javna percepcija klimatskih promjena kao udaljenog pitanja može ugroziti klimatske akcije. Ako je percepcija javnosti o njihovoj relativnoj udaljenosti od klimatskih promjena vođena procesom na nivou konstruiranja, tada je nivo na kojem javnost tumači klimatske promjene važna determinanta njihove podrške klimatskim akcijama.<ref name=":0"/> Naprimjer, apstraktni konstruktni nivo će vjerovatno dovesti do toga da se klimatske promjene percipiraju kao psihološki udaljene, što može dovesti do neslaganja oko problema i nespremnosti da se pozabavi problemom.<ref name=":0"/> Nasuprot tome, za konkretnu interpretaciju je vjerovatno će dovesti do prihvatanja klimatskih promjena od strane javnosti kroz promoviranje psihološki bliskog pogleda, što bi moglo rezultirati višim nivoom spremnosti da se [[ublažavanje klimatskih promjena|pozabavi klimatskim promjenama]] od posljedica problema ili opipljivije.<ref name=":0"/> Učiniti pitanje klimatskih promjena lokaliziranijim, relevantnijim i hitnijim pomoći će u smanjenju otuđenosti ljudi i pomoći u povećanju ponašanja za životnu sredinu.<ref name=":2"/> Primjetno, CLT ukazuje na to da je psihološka distanca neophodna kada se promovira akcija.<ref name=":1"/> Prema [[Teorija postavljanja ciljeva|teoriji postavljanja ciljeva]], koju su predložili Locke i Latham 1990-ih, ciljevi koji su specifični po prirodi dovode do veće stope izvođenja zadatka smanjujući nejasnoće o tome šta treba postići ili ostvariti.<ref>{{Cite journal|title=APA PsycNet|url=https://doi.apa.org/doiLanding?doi=10.1037/0003-066X.57.9.705|access-date=23. 4. 2021|website=doi.apa.org|doi=10.1037/0003-066x.57.9.705}}</ref> Smatra se da ciljevi utiču na izvođenje predloženih zadataka kroz četiri mehanizma. Ovi mehanizmi uključuju:
* usmjeravanje pažnje na radnje koje su relevantne za cilj ili zadatak,
* pružanje motivacije za povećanje napora,
* povećanje upornosti i
* promoviranje aktivacije znanja o predmetu radi boljeg motiviranja i izrade strategije za postizanje cilja.<ref name=":1"/>
U smislu psihološkog distanciranja, koncept teorije postavljanja ciljeva bi sugerirao da bi se u cilju suprotstavljanja klimatskim promjenama, specifični ciljevi i/ili politike u kojima se jasno navode akcije koje treba preduzeti od strane vlada, kompanija, javnosti, pojedinaca itd. stvoriti konkretnije tumačenje za javnost, uprkos njihovoj psihološkoj distanci. To bi zauzvrat dovelo do uspješnijeg [[Ublažavanje klimatskih promjena|ublažavanja klimatskih promjena]].
== Reference ==
{{Reflist}}
[[Kategorija:Psihološki koncepti]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Društvo]]
gum4oxh93bbnswez40ekis07lu108ys
Arheološko područje Gromile
0
492751
3429107
3428968
2022-08-28T11:15:57Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile''' nalazi se u naselju [[Polje (Kreševo)|Polje]], u općini [[Kreševo]], [[Bosna i Hercegovina]]. Od centra Kreševa udaljeno je 3 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. Na lokalitetu je stručni tim [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]] 2007. godine prilikom [[Arheologija|arheološkog]] istraživanja evidentirao prvi lokalitet na području Kreševa, koji pripada [[Antika|antičkom periodu.]]
U Izvještaju o sprovedenim istraživanjima navedeno je da je otkriven objekat, međutim sa sigurnošću se nije mogla odrediti vrsta i namjena otkrivenog dijela građevinskog kompleksa, osim same datacije. Preliminarno su konstatirane dvije pretpostavke o prirodi i karakteru istraženog dijela. Pretpostavlja se da se radi o postojanju
* kasnoantičke crkve – [[Ranokršćanske bazilike u Bosni i Hercegovini|bazilike]] iz perioda IV–VI stoljeća, ili
* [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|rustične vile (villa rusticae)]], tj. seoskog gazdinstva.
Stepen istraženosti nije ostavio mogućnost za sigurniju opservaciju o ovom lokalitetu.
== Nacionalni spomenik ==
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 24. juna 2021. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], donijela je odluku da se Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Spomenik">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kresevo%20arh%20podrucje%20Gromile%20BOS.pdf |title= Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date= 19. 8. 2022}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Faruk Kapidžić (predsjedavajući), Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić. Nacionalni spomenik čine ostaci antičkog objekta na lokalitetu Gromile u Polju i arheološki nalazi pohranjeni u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Kreševu]]
il88ln1v04vhzedozgffol7iyvbzxt0
Longview (Green Day)
0
492755
3429106
3428990
2022-08-28T11:15:55Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija singl
| ime = Longview
| omot = Green Day - Longview omot.jpg
| muzičar_gen = [[Green Day]]a
| album = [[Dookie]]
| objavljen = 1. februar 1994.
| snimljen = septembar–oktobar 1993.
| žanr = {{flatlist|* [[pank-rok]]<ref name="gold">{{cite news |last1=Gold |first1=Jonathan |title=The Year Punk Broke |work=[[Spin (magazine)|Spin]] |date=novembar 1994}}</ref><ref>{{Cite news |last=Pearn |first=Frank |date=18. 3. 1994 |title=PUNK BAND GREEN DAY TAKING A 'BOOKISH' TURN |work=The Morning Call |url=https://www.mcall.com/news/mc-xpm-1994-03-18-2957839-story.html |access-date=27. 5. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2021/08/best-punk-songs-list/|title=50 Best Punk Songs Of All Time|website=Consequence of Sound|date=17. 8. 2021|access-date=9. 3. 2022}}</ref>
* [[pop-pank]]<ref>{{Cite web |last=Chesler, Josh |date=31. 8. 2015 |title=10 Best Pop-Punk Songs of All Time |url=http://www.phoenixnewtimes.com/music/10-best-pop-punk-songs-of-all-time-7611350 |access-date=12. 6. 2016 |website=[[Phoenix New Times]]}}</ref><ref>{{cite web |last1=Piers |first1=Ryan |title=These are the 25 most influential songs of pop punk |url=https://www.altpress.com/features/influential-pop-punk-songs/ |website=Alternative Press |date=23. 9. 2020 |access-date=19. 2. 2022}}</ref>
* [[alternativni rok]]<ref>{{Cite web |title=100 Best Alternative Rock Songs of 1994 |url=https://www.spin.com/2014/08/100-best-alternative-rock-songs-1994-alt/1lepoomcac7jgg02o4m4eok6iemm/ |access-date=18. 9. 2020 |magazine=[[Spin (magazine)|Spin]]}}</ref><ref>{{Cite web |last=Cosores |first=Philip |date=4. 7. 2017 |title=Ranking: Every Alternative Rock No. 1 Hit from Worst to Best |url=https://consequence.net/2017/07/ranking-every-alternative-rock-hit-from-worst-to-best/17/ |access-date=29. 12. 2021 |website=[[Consequence of Sound]]}}</ref>
}}
| trajanje = 3:59
| izdavač = [[Reprise Records|Reprise]]
| pisac = {{flatlist|* [[Billie Joe Armstrong]]
* [[Mike Dirnt]]
* [[Tré Cool]]}}
| producent = {{flatlist|* [[Rob Cavallo]]
* [[Green Day]]}}
| ovaj_singl = '''Longview''' (1994)
| sljedeći_singl = ''[[Welcome to Paradise]]'' (1994)
}}
'''"Longview"''' je debitantski singl američke rok-grupe [[Green Day]] i četvrta pjesma na njihovom trećem studijskom albumu ''[[Dookie]]'' (1994). Pjesma je postala prvi singl grupe koji je dostigao na prvo mjesto [[Billboard|''Billboardove'']] ljestvice [[Alternative Airplay|Modern Rock Tracks]] u SAD-u.
Muzički spot za ovu pjesmu dobio je visok broj emitiranja na MTV-u i uveliko je zaslužan za proboj Green Daya u popularnost. Spot je režirao Mark Kohr, koji je s grupom radio na brojnim videospotovima.
Godine 1995. Green Day je dobio četiri nominacije za nagradu [[Grammy]], uključujući nagradu za "[[Nagrada Grammy za najbolju hard-rok izvedbu|Najbolju hard-rok izvedbu]]" za "Longview".<ref name="ROTN">{{Cite web|url=http://www.rockonthenet.com/archive/1995/grammys.htm|title=37th Grammy Awards – 1995|website=Rock On The Net|access-date=15. 10. 2009}}</ref> Pjesma je bila rangirana na treće mjesto na spisku najboljih singlova 1994. časopisa ''[[Rolling Stone]]''.<ref>{{Cite web|url=http://www.rocklistmusic.co.uk/rolling.htm|title=Rocklist.net Rolling Stone (USA) End Of Year Lists|publisher=Rocklistmusic.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20100723004927/http://www.rocklistmusic.co.uk/rolling.htm|archive-date=23. 7. 2010|url-status=dead|access-date=11. 8. 2011}}</ref>
== Koncept ==
Pjesma opisuje tešku dosadu i razočarenje zbog nemogućnosti samoostvarenja. Stihovi govore o danu provedenom sjedeći kod kuće ne radeći apsolutno ništa važno i [[Masturbacija|masturbirajući]] sve dok dani ne prestanu biti zabavni. Basist [[Mike Dirnt]] izjavio je da je napisao poznatu bas-liniju ove pjesme jedne noći dok je bio pod utjecajem LSD-a.<ref>{{Cite news|last=Coryat|first=Karl|author-link=Karl Coryat|date=novembar 1994|title=Green Day's Mike Dirnt|page=9|work=[[Bass Player magazine]]}}</ref>
Pjesma je dobila ime po gradu [[Longview (Washington)|Longviewu]] u američkoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]].<ref>{{Cite news|last=Paulu|first=Tom|date=15. 6. 2011|title=Longview's Green Day connection|work=[[The Daily News (Longview)|The Daily News]]|location=Longview, Washington|url=http://tdn.com/lifestyles/article_dd0614a6-97c9-11e0-aa17-001cc4c002e0.html|access-date=4. 3. 2012}}</ref>
== Kritike ==
[[PopMatters]] je rangirao "Longview" kao sedmu najbolju pjesmu grupe Green Day, navodeći: "Ova pjesma nije odmah postala klasik svog žanra samo zato što je Armstrong izgovorio riječ 'masturbacija' na radiju – sve je u izvedbi."<ref>{{Cite web|url=https://www.popmatters.com/162725-nice-guys-finish-last-the-top-15-green-day-songs-2495820460.html|title=Nice Guys Finish Last: The Top 15 Green Day Songs|last=AJ Ramirez|date=19. 9. 2012|publisher=PopMatters|access-date=25. 5. 2013}}</ref> Entertainment Weekly naveo ju je kao jednu od omiljenih pjesama grupe Green Day.<ref>{{cite magazine|last1=Hiatt|first1=Brian|title=Our favorite Green Day songs -- and yours?|url=https://ew.com/article/2005/03/31/our-favorite-green-day-songs-and-yours/|magazine=Entertainment Weekly|access-date=19. 2. 2022}}</ref>
== Spisak pjesama ==
'''Prvo izdanje'''
# "Longview" – 3:59
# "Going to Pasalacqua" (live) – 4:12
# "F.O.D." (live) – 2:44
# "Christie Road" (live) – 3:49
Ukupna dužina: 14:44
'''Reizdanje 1995.'''
# "Longview" – 3:59
# "[[Welcome to Paradise]]" (live) — 4:05
# "One of My Lies" (live) — 2:25
Ukupna dužina: 10:29
'''Izdanje u omotu'''
# "Longview" – 3:59
# "On the Wagon" – 2:48
# "F.O.D." (live) – 2:44
Ukupna dužina: 9:31
* Sve gore navedene pjesme uživo snimljene su 11. marta 1994. u Jannus Landingu, St. Petersburg, Florida.
'''7-inčni set vinila'''
# "Longview" — 3:59
# "Welcome to Paradise" — 3:45
# "Coming Clean" — 1:35
# "Chump" (uživo iz Stockholma, Švedska; ista verzija na ''Live Tracks'') — 02:39
Ukupna dužina: 11:58
''CD Promo'''
# "Longview" (radio edit) – 3:55
# "Longview" (album version) - 3:59
Ukupna dužina: 7:54
'''CD promo 2'''
# "Longview" (Very Clean Version) - 3:55
# "Longview" (Clean Version) - 3:55
Ukupna dužina: 7:50
== Ljestvice ==
{| class="wikitable sortable"
!Ljestvica (1994–1995)
!Najviša pozicija
|-
!Australija (ARIA)<ref>{{Cite web|url=https://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Green+Day&titel=Longview&cat=s|title=australian-charts.com - Green Day - Longview|website=australian-charts.com|access-date=26. 8. 2022}}</ref>
|33
|-
!Škotska (OCC)<ref>{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/scottish-singles-chart/19950312/41/|title=Official Scottish Singles Sales Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=26. 8. 2022}}</ref>
|32
|-
!UK Singles (OCC)<ref>{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19950312/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=26. 8. 2022}}</ref>
|30
|-
!UK Rock & Metal (OCC)<ref>{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/rock-and-metal-singles-chart/19950312/111/|title=Official Rock & Metal Singles Chart Top 40 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=26. 8. 2022}}</ref>
|3
|-
!US Radio Songs (''Billboard'')<ref name="Green Day">{{Cite web|url=https://www.billboard.com/artist/green-day/|title=Green Day|website=Billboard|language=en-US|access-date=26. 8. 2022}}</ref>
|36
|-
!US [[Alternative Airplay]] (''Billboard'')<ref name="Green Day"/>
|1
|-
!US Mainstream Rock (''Billboard'')<ref name="Green Day"/>
|13
|}
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Green Day}}
[[Kategorija:Pjesme Green Daya]]
[[Kategorija:Pjesme iz 1994.]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1994.]]
[[Kategorija:Singlovi Reprise Recordsa]]
mcy57o3pw1r6u4s538kj3eibofb9rly
Cirque du Soleil
0
492761
3429044
2022-08-27T14:54:00Z
Palapa
383
Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1106689657|Cirque du Soleil]]"
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija kompanija
| industrija = [[Industrija zabave|Zabava]]
| proizvodi =
}}
'''Cirque du Soleil''' ( Francuski: [siʁk dy sɔlɛj], Quebec [sɪʁk dzy sɔlɛj] ; "Circus of the Sun" ili "Sun Circus") je kanadska [[Zabava|zabavna]] kompanija i najveći [[Savremeni cirkus|savremeni cirkuski]] producent na svijetu. <ref>[http://enpiste.qc.ca/files/publications/state_of_affairs_shedding_light_on_a_paradox.pdf Circus arts in America and in Canada (PDF)] {{Webarchive}}, Regroupement national – des arts du cirque. </ref> Smješten u centru grada [[Saint-Michel, Montreal|Saint-Michela]], osnovali su ga u [[Baie-Saint-Paul, Quebec|Baie-Saint-Paul]] 16. juna 1984. godine bivši ulični izvođači [[Guy Laliberté]] i [[Gilles Ste-Croix]].<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.cbc.ca/archives/entry/showtime-for-cirque-du-soleil|title=Showtime for Cirque du Soleil|website=CBC Archives|archive-url=https://web.archive.org/web/20200929032550/https://www.cbc.ca/archives/entry/showtime-for-cirque-du-soleil|archive-date=29 September 2020|url-status=live|access-date=2019-12-16}}</ref>
Nastala kao izvođačka trupa pod nazivom ''Les Échassiers'' (IPA: [lez‿eʃasje] ; "The [[Wader|Waders]]"), obišli su [[Québec|Quebec]] u različitim oblicima između 1979. i 1983. Njihove početne finansijske poteškoće bile su olakšane 1983. vladinim grantom [[Kanadsko vijeće za umjetnost|Kanadskog vijeća za umjetnost]] za nastup u sklopu proslave 450. godišnjice putovanja [[Jacques Cartier|Jacquesa Cartiera]] u Kanadu.<ref name="glance">{{Cite news|url=https://www.variety.com/article/VR1117949141.html?categoryid=2276&cs=1|last=Adam Sandler|title=Guy Laliberte: Cirque's shining light|access-date=18 August 2007|work=Variety|date=28 August 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20090425051128/http://www.variety.com/article/VR1117949141.html?categoryid=2276&cs=1|archive-date=25 April 2009}}</ref> Njihova prva zvanična produkcija ''Le Grand Tour du Cirque du Soleil'' bila je uspješna 1984. godine, a nakon što je osigurao drugu godinu finansiranja, Laliberté je unajmio Guya Carona iz [[École nationale de cirque|Nacionalne cirkuske škole]] da ga ponovo stvori kao "pravi cirkus". Njegov teatralni pristup vođen karakterima i odsustvo izvođačkih životinja pomogli su da se Cirque du Soleil definira kao [[savremeni cirkus]] („nouveau cirque“) kakav je i danas. <ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2006/05/05/arts/05cirq.html?ex=1304481600&en=fe2ce3ff5cc2f609&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss|title=The Soleil Never Sets|last=John Rockwell|date=5 May 2006|work=The New York Times|access-date=21 February 2017|archive-date=16 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180916151914/https://www.nytimes.com/2006/05/05/arts/05cirq.html?ex=1304481600&en=fe2ce3ff5cc2f609&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss}}</ref>
[[Datoteka:Cirque7.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/95/Cirque7.jpg/265px-Cirque7.jpg|mini|265x265piksel| Na pozornici u finalu ''[[Nouvelle Expérience|Nouvelle Expériencea]]'' 1993. godine]]
[[Datoteka:Cirque_du_Soleil_in_Santiago,_Chile;_2016.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/53/Cirque_du_Soleil_in_Santiago%2C_Chile%3B_2016.jpg/245px-Cirque_du_Soleil_in_Santiago%2C_Chile%3B_2016.jpg|mini|245x245piksel| ''Koozå's'' ''grand chapiteau'' u Santiagu, Čile]]
Dana 24. novembra 2020. godine objavljeno je da je kompanija izašla iz stečaja i da je prodata bivšem izvršnom direktoru [[MGM Resorts International]] [[Jim Murren|Jim Murrenu]] i kanadskoj investicionoj kompaniji [[Catalyst Capital Group|Catalyst Capital]].<ref>{{Cite news|url=https://globalnews.ca/news/7481558/cirque-du-soleil-sale-coronavirus/|title=Cirque du Soleil wraps up sale transaction, emerges from creditor protection|work=globalnews.ca|date=2020-11-24|access-date=2020-11-25|archive-date=25 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125012107/https://globalnews.ca/news/7481558/cirque-du-soleil-sale-coronavirus/}}</ref>
== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}
== Reference ==
{{Normativna kontrola}}
<nowiki>
[[Kategorija:Zabava]]
[[Kategorija:Cirkus]]</nowiki>
po8qx0gm9zhorycu7mtwrj2liw86z8t
3429047
3429044
2022-08-27T15:31:14Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija kompanija
| industrija = [[Industrija zabave|Zabava]]
| proizvodi =
}}
'''Cirque du Soleil''' (Francuski: [siʁk dy sɔlɛj], Quebec [sɪʁk dzy sɔlɛj] ; "Circus of the Sun" ili "Sun Circus") je kanadska [[Zabava|zabavna]] kompanija i najveći [[Savremeni cirkus|savremeni cirkuski]] producent na svijetu. <ref>[http://enpiste.qc.ca/files/publications/state_of_affairs_shedding_light_on_a_paradox.pdf Circus arts in America and in Canada (PDF)] {{Webarchive}}, Regroupement national – des arts du cirque. </ref> Smješten u centru grada [[Saint-Michel, Montreal|Saint-Michela]], osnovali su ga u [[Baie-Saint-Paul, Quebec|Baie-Saint-Paul]] 16. juna 1984. godine bivši ulični izvođači [[Guy Laliberté]] i [[Gilles Ste-Croix]].<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.cbc.ca/archives/entry/showtime-for-cirque-du-soleil|title=Showtime for Cirque du Soleil|website=CBC Archives|archive-url=https://web.archive.org/web/20200929032550/https://www.cbc.ca/archives/entry/showtime-for-cirque-du-soleil|archive-date=29 September 2020|url-status=live|access-date=2019-12-16}}</ref>
Nastala kao izvođačka trupa pod nazivom ''Les Échassiers'' (IPA: [lez‿eʃasje]; "The [[Wader|Waders]]"), obišli su [[Québec|Quebec]] u različitim oblicima između 1979. i 1983. Njihove početne finansijske poteškoće bile su olakšane 1983. vladinim grantom [[Kanadsko vijeće za umjetnost|Kanadskog vijeća za umjetnost]] za nastup u sklopu proslave 450. godišnjice putovanja [[Jacques Cartier|Jacquesa Cartiera]] u Kanadu.<ref name="glance">{{Cite news|url=https://www.variety.com/article/VR1117949141.html?categoryid=2276&cs=1|last=Adam Sandler|title=Guy Laliberte: Cirque's shining light|access-date=18 August 2007|work=Variety|date=28 August 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20090425051128/http://www.variety.com/article/VR1117949141.html?categoryid=2276&cs=1|archive-date=25 April 2009}}</ref> Njihova prva zvanična produkcija ''Le Grand Tour du Cirque du Soleil'' bila je uspješna 1984. godine, a nakon što je osigurao drugu godinu finansiranja, Laliberté je unajmio Guya Carona iz [[École nationale de cirque|Nacionalne cirkuske škole]] da ga ponovo stvori kao "pravi cirkus". Njegov teatralni pristup vođen karakterima i odsustvo izvođačkih životinja pomogli su da se Cirque du Soleil definira kao [[savremeni cirkus]] („nouveau cirque“) kakav je i danas. <ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2006/05/05/arts/05cirq.html?ex=1304481600&en=fe2ce3ff5cc2f609&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss|title=The Soleil Never Sets|last=John Rockwell|date=5 May 2006|work=The New York Times|access-date=21 February 2017|archive-date=16 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180916151914/https://www.nytimes.com/2006/05/05/arts/05cirq.html?ex=1304481600&en=fe2ce3ff5cc2f609&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss}}</ref>
[[Datoteka:Cirque7.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/95/Cirque7.jpg/265px-Cirque7.jpg|mini|265x265piksel| Na pozornici u finalu ''[[Nouvelle Expérience|Nouvelle Expériencea]]'' 1993. godine]]
[[Datoteka:Cirque_du_Soleil_in_Santiago,_Chile;_2016.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/53/Cirque_du_Soleil_in_Santiago%2C_Chile%3B_2016.jpg/245px-Cirque_du_Soleil_in_Santiago%2C_Chile%3B_2016.jpg|mini|245x245piksel| ''Koozå's'' ''grand chapiteau'' u Santiagu, Čile]]
Dana 24. novembra 2020. godine objavljeno je da je kompanija izašla iz stečaja i da je prodata bivšem izvršnom direktoru [[MGM Resorts International]] [[Jim Murren|Jim Murrenu]] i kanadskoj investicionoj kompaniji [[Catalyst Capital Group|Catalyst Capital]].<ref>{{Cite news|url=https://globalnews.ca/news/7481558/cirque-du-soleil-sale-coronavirus/|title=Cirque du Soleil wraps up sale transaction, emerges from creditor protection|work=globalnews.ca|date=2020-11-24|access-date=2020-11-25|archive-date=25 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125012107/https://globalnews.ca/news/7481558/cirque-du-soleil-sale-coronavirus/}}</ref>
== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}
== Reference ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Zabava]]
[[Kategorija:Cirkus]]
b0qhq9isfiwms49tu2e8pwifb504uey
3429048
3429047
2022-08-27T15:31:34Z
Palapa
383
Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Cirque du Soleil]] na [[Cirque du Soleil]] bez ostavljanja preusmjerenja
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija kompanija
| industrija = [[Industrija zabave|Zabava]]
| proizvodi =
}}
'''Cirque du Soleil''' (Francuski: [siʁk dy sɔlɛj], Quebec [sɪʁk dzy sɔlɛj] ; "Circus of the Sun" ili "Sun Circus") je kanadska [[Zabava|zabavna]] kompanija i najveći [[Savremeni cirkus|savremeni cirkuski]] producent na svijetu. <ref>[http://enpiste.qc.ca/files/publications/state_of_affairs_shedding_light_on_a_paradox.pdf Circus arts in America and in Canada (PDF)] {{Webarchive}}, Regroupement national – des arts du cirque. </ref> Smješten u centru grada [[Saint-Michel, Montreal|Saint-Michela]], osnovali su ga u [[Baie-Saint-Paul, Quebec|Baie-Saint-Paul]] 16. juna 1984. godine bivši ulični izvođači [[Guy Laliberté]] i [[Gilles Ste-Croix]].<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.cbc.ca/archives/entry/showtime-for-cirque-du-soleil|title=Showtime for Cirque du Soleil|website=CBC Archives|archive-url=https://web.archive.org/web/20200929032550/https://www.cbc.ca/archives/entry/showtime-for-cirque-du-soleil|archive-date=29 September 2020|url-status=live|access-date=2019-12-16}}</ref>
Nastala kao izvođačka trupa pod nazivom ''Les Échassiers'' (IPA: [lez‿eʃasje]; "The [[Wader|Waders]]"), obišli su [[Québec|Quebec]] u različitim oblicima između 1979. i 1983. Njihove početne finansijske poteškoće bile su olakšane 1983. vladinim grantom [[Kanadsko vijeće za umjetnost|Kanadskog vijeća za umjetnost]] za nastup u sklopu proslave 450. godišnjice putovanja [[Jacques Cartier|Jacquesa Cartiera]] u Kanadu.<ref name="glance">{{Cite news|url=https://www.variety.com/article/VR1117949141.html?categoryid=2276&cs=1|last=Adam Sandler|title=Guy Laliberte: Cirque's shining light|access-date=18 August 2007|work=Variety|date=28 August 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20090425051128/http://www.variety.com/article/VR1117949141.html?categoryid=2276&cs=1|archive-date=25 April 2009}}</ref> Njihova prva zvanična produkcija ''Le Grand Tour du Cirque du Soleil'' bila je uspješna 1984. godine, a nakon što je osigurao drugu godinu finansiranja, Laliberté je unajmio Guya Carona iz [[École nationale de cirque|Nacionalne cirkuske škole]] da ga ponovo stvori kao "pravi cirkus". Njegov teatralni pristup vođen karakterima i odsustvo izvođačkih životinja pomogli su da se Cirque du Soleil definira kao [[savremeni cirkus]] („nouveau cirque“) kakav je i danas. <ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2006/05/05/arts/05cirq.html?ex=1304481600&en=fe2ce3ff5cc2f609&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss|title=The Soleil Never Sets|last=John Rockwell|date=5 May 2006|work=The New York Times|access-date=21 February 2017|archive-date=16 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180916151914/https://www.nytimes.com/2006/05/05/arts/05cirq.html?ex=1304481600&en=fe2ce3ff5cc2f609&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss}}</ref>
[[Datoteka:Cirque7.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/95/Cirque7.jpg/265px-Cirque7.jpg|mini|265x265piksel| Na pozornici u finalu ''[[Nouvelle Expérience|Nouvelle Expériencea]]'' 1993. godine]]
[[Datoteka:Cirque_du_Soleil_in_Santiago,_Chile;_2016.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/53/Cirque_du_Soleil_in_Santiago%2C_Chile%3B_2016.jpg/245px-Cirque_du_Soleil_in_Santiago%2C_Chile%3B_2016.jpg|mini|245x245piksel| ''Koozå's'' ''grand chapiteau'' u Santiagu, Čile]]
Dana 24. novembra 2020. godine objavljeno je da je kompanija izašla iz stečaja i da je prodata bivšem izvršnom direktoru [[MGM Resorts International]] [[Jim Murren|Jim Murrenu]] i kanadskoj investicionoj kompaniji [[Catalyst Capital Group|Catalyst Capital]].<ref>{{Cite news|url=https://globalnews.ca/news/7481558/cirque-du-soleil-sale-coronavirus/|title=Cirque du Soleil wraps up sale transaction, emerges from creditor protection|work=globalnews.ca|date=2020-11-24|access-date=2020-11-25|archive-date=25 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125012107/https://globalnews.ca/news/7481558/cirque-du-soleil-sale-coronavirus/}}</ref>
== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}
== Reference ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Zabava]]
[[Kategorija:Cirkus]]
b0qhq9isfiwms49tu2e8pwifb504uey
Objekat
0
492762
3429051
2022-08-27T16:54:00Z
21775198.138-dopisnik
131410
Nova stranica: '''Objekat''' ili '''objekt''' je [[filozofija|filozofski]] termin koji se često koristi za razliku od pojma ''[[Subjekt (filozofija)|subjekt]]''. Subjekt je posmatrač, a objekt je posmatrana stvar. Za moderne filozofe kao što je [[René Descartes|Descartes]], [[svijest]] je stanje [[sppznaja|spoznaje]] koje uključuje subjekt—u koji se nikada ne može sumnjati jer samo on može biti onaj koji sumnja—i neki objekt(i) za koje se može smatrati da nema stvarnost|stvar...
wikitext
text/x-wiki
'''Objekat''' ili '''objekt''' je [[filozofija|filozofski]] termin koji se često koristi za razliku od pojma ''[[Subjekt (filozofija)|subjekt]]''. Subjekt je posmatrač, a objekt je posmatrana stvar. Za moderne filozofe kao što je [[René Descartes|Descartes]], [[svijest]] je stanje [[sppznaja|spoznaje]] koje uključuje subjekt—u koji se nikada ne može sumnjati jer samo on može biti onaj koji sumnja—i neki objekt(i) za koje se može smatrati da nema [[stvarnost|stvarno]] ili puno postojanje ili vrijednost neovisno o subjektu koji ga promatra. [[Metafizika|Metafizički]] okviri se također razlikuju po tome da li smatraju da objekti postoje nezavisno od njihovih [[Svojstvo|svojstava]] i, ako da, na koji način.<ref name="goswick">{{cite web |last1=Goswick |first1=Dana |title=Ordinary Objects |url=https://www.oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780195396577/obo-9780195396577-0312.xml |website=oxfordbibliographies |access-date=20 April 2020 |language=en |doi=10.1093/obo/9780195396577-0312 |date=27 July 2016|isbn=978-0-19-539657-7 }}</ref>
[[pragmatizam|Pragmatičar]] [[Charles Sanders Peirce|Charles S. Peirce]] definiše širok pojam objekta kao bilo šta o čemu možemo razmišljati ili razgovarati.<ref>{{cite web|url=http://www.helsinki.fi/science/commens/terms/object.html|title=Object|last=Peirce|first=Charles S.|publisher=[[University of Helsinki]]|access-date=2009-03-19|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090214004523/http://www.helsinki.fi/science/commens/terms/object.html|archive-date=2009-02-14}}</ref> U općem smislu, to je bilo koji [[entitet]]: [[piramide]], bogovi,<ref name=sep /> [[Sokrat]],<ref name=sep /> [[Alpha Centauri ]], broj [[7|sedam]], nevjerica u [[predodređenost]] ili [[strah od mačaka]]. U strogom smislu se odnosi na bilo koje određeno [[biće]].
Srodni pojam je '''objektnost'''. Objektnost je stanje objekta. Jedan pristup definisanju je u smislu osobina objekata i [[Relacije (filozofija)|relacija]]. Opisi svih tijela, umova i osoba moraju biti u smislu njihovih svojstava i odnosa. Filozofsko pitanje prirode predmetnosti odnosi se na to kako su objekti povezani sa svojim svojstvima i odnosima. Naprimjer, čini se da je jedini način da se opiše jabuka opisivanjem njenih svojstava i povezanosti s drugim stvarima. Njena svojstva mogu uključivati njenu crvenilo, veličinu i sastav, dok njeni odnosi mogu uključivati "na stolu", "u sobi" i "biti veća od drugih jabuka".
Pojam objekta mora se baviti dva problema: problemima promjene i problemima supstanci. Dvije vodeće teorije o objektnosti su [[teorija supstancije]], u kojoj se supstance (objekti) razlikuju od svojih svojstava, i [[teorija snopa]], gdje objekti nisu ništa više od snopova svojih svojstava.
==Etimologija==
U engleskom jeziku riječ ''object'' je izvedena iz [[latinski|latinskog]] ''objectus'' (od ''obicere'') sa značenjem baciti, ili staviti ispred ili protiv, od ''ob''– +''jacere'' = baciti.<ref>Klein, Ernest (1969) ''A comprehensive etymological dictionary of the English language'', Vol II, Elsevier publishing company, Amsterdam, pp. 1066–1067</ref> Kao takav, on je korijen za nekoliko važnih riječi koje se koriste za izvođenje značenja, kao što su objektivizirati (materijalizirati), objektivno (budućnost [[referenca]]) i [[Objektivnost (filozofija)|objektivizam]] (filozofska doktrina čije znanje se zasniva na objektivnoj stvarnosti).
==Termini i upotreba==
U širem smislu, riječ ''objekat'' imenuje maksimalno opću kategoriju, čiji članovi su podobni da se na njih poziva, kvantificira i razmišlja. Termini slični širokom pojmu ''objekta'' uključuju ''stvar'', ''biće'', ''entitet'', ''predmet'', ''postojeći'', ''pojam'', ''jedinica'' i ''individua''.<ref name="sep">{{cite web |last1=Rettler, Bradley and Andrew M. Bailey |title=Object |url=https://plato.stanford.edu/entries/object/ |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy |access-date=29 January 2021}}</ref>
U običnom jeziku, čovjek je sklon samo materijalni objekt nazvati "objekt".<ref name=sep /> U određenim kontekstima, može biti društveno neprikladno primijeniti riječ "objekt" na živa bića, posebno na ljudska bića , dok su riječi ''entitet'' i ''biće'' prihvatljivije.
Neki autori koriste ''objeki'' za razliku od ''[[Svojstvo|osobina]]''; to jest, objekt je [[entitet]] koji nije [[svojstvo]]. Objekti se razlikuju od svojstava po tome što se objekti ne mogu pozivati na predikate. Takva upotreba može isključiti [[Apstraktno i konkretno|apstraktne objekte]] iz brojanja kao objekata. Izrazi slični takvoj upotrebi ''objekta'' uključuju ''supstancu'', ''individuu'' i ''posebnost''. <ref name=sep/>
Reč ''objekat'' može se koristiti i za razliku od ''subjekta''. Postoje dvije definicije. Prva definicija smatra da je objekt entitet koji ne uspijeva doživjeti i koji nije svjestan. Druga definicija smatra da je objekt doživljeni entitet. Druga definicija se razlikuje od prve po tome što dozvoljava subjektu da bude objekt u isto vrijeme.<ref name=sep />
==Promjena==
Atribut objekta naziva se svojstvom ako se može doživjeti (npr. njegova boja, veličina, težina, miris, okus i lokacija). Predmeti se manifestuju kroz svoja svojstva. Čini se da se ove manifestacije mijenjaju na pravilan i jedinstven način, sugerirajući da nešto leži u osnovi svojstva. Problem promene postavlja pitanje šta je to u osnovi. Prema [[teoriji supstance|teoriji supstance]], odgovor je supstanca, ono što predstavlja promjenu.
==Problem supstance==
{{glavni|Teorija supstanci}}
Budući da se supstance doživljavaju samo kroz svoja svojstva, sama supstanca se nikada ne doživljava direktno. Problem supstance postavlja pitanje na osnovu čega se može zaključiti postojanje supstance koja se ne može vidjeti ili naučno potvrditi. Prema [[teorija snopa|teoriji snopa]] [[David Hume|Davida Humea]], odgovor je nikakav; tako je objekat samo njegova svojstva. U ''[[Mūlamadhyamakakārikā]]'', [[Nagarjuna]] uzima dihotomiju između objekata kao zbirki svojstava ili kao odvojenih od tih svojstava, kako bi pokazao da se obje tvrdnje raspadaju pod analizom. Otkrivajući ovaj paradoks, on tada pruža rješenje (''[[pratītyasamutpāda]]'' – "zavisno porijeklo") koje leži u samom korijenu [[budizam|budističke]] prakse. Iako je Pratītyasamutpāda obično ograničen na uzrokovane objekte, Nagarjuna proširuje svoj argument na objekte općenito, tako što razlikuje dvije različite ideje – zavisno određivanje i zavisno porijeklo. Predlaže da svi objekti zavise od označavanja, pa se stoga svaka rasprava o prirodi objekata može voditi samo u svjetlu konteksta. Valjanost objekata može se utvrditi samo unutar onih konvencija koje ih potvrđuju.<ref>Mūlamadhyamakakārikā:''MMK'' 24:18</ref>
==Činjenice==
[[Bertrand Russell]] je ažurirao klasičnu terminologiju sa još jednim terminom, ''[[činjenica]]'';<ref>{{harvnb|Russell|1948|p=143}}.</ref> "Sve što postoji na svijetu nazivam činjenicom." Činjenice, objekti su suprotstavljeni [[vjerovanje|vjerovanju]], koji su "subjektivni" i mogu biti greške subjekta, znalca koji je njihov izvor i koji je siguran u sebe i malo toga. Svaka sumnja implicira mogućnost greške i stoga priznaje razliku između subjektivnosti i objektivnosti. Znalac je ograničen u mogućnosti da razlikuje činjenice od vjerovanja, lažne od istinitih objekata i uključuje se u testiranje stvarnosti, aktivnost to će rezultirati manje ili više sigurnosti u pogledu stvarnosti objekta. Prema Russellu,<ref>{{harvnb|Russell|1948|pp=148–149}}.</ref>"potreban nam je opis činjenice koja bi dato vjerovanje učinila istinitim" gdje je "Istina svojstvo vjerovanja." Znanje je "pravo vjerovanja".<ref>{{harvnb|Russell|1948|p=154}}.</ref>
==Aplikacije==
===Teorija vrijednosti===
[[Teorija vrijednosti]] tiče se vrijednosti objekata. Kada je u pitanju [[ekonomska vrijednost]], općenito se bavi [[fizički objekt|fizičkim objektima]]. Međutim, kada se radi o filozofskoj ili etičkoj vrijednosti, objekt može biti i [[fizički objekt|fizički]] i [[apstraktni objekt]] (npr. radnja).
===Fizika===
Ograničavanje diskusija o objektnosti na područje fizičkih objekata može ih pojednostaviti. Međutim, definiranje fizičkih objekata u terminima [[fundamentalna čestica|fundamentalne čestice]] (npr. [[kvark]]ovi) ostavlja otvorenim pitanje šta je [[filozofija fizike|priroda fundamentalne čestice]] i stoga postavlja pitanje šta se od [[kategorija bića|kategorije bića]] može koristiti za objašnjenje fizičkih objekata.
===Semantika===
[[Simbol]]i predstavljaju objekte; kako to rade, [[odnos mapa–teritorija]], osnovni je problem [[semantika|semantike]].<ref>{{Cite journal|last=Dąmbska|first=Izydora|year=2016|title=Symbols|journal=Poznan Studies in the Philosophy of the Sciences & the Humanities|volume=105|pages=201–209|via=Humanities Source}}</ref>
==Također pogledajte==
{{div col|colwidth=18em}}
* [[Teorija apstraktnih objekata]]
* [[Apstrakcija]]
* [[Teorija kategorija]]
* [[Neprekidni predikat]]
* [[Koncept]]
* [[Hipostatska apstrakcija]]
* [[Subjekt]]
* [[Noumen]] i [[fenomen]]
* [[Objektivnost (filozofija)]]
* [[Promatrač (fizika)]]
* [[Odnos znaka]]
* [[Tezejev brod]]
* [[Objektno orijentisana ontologija]]
* [[Predmet (gramatika)]]
* [[Predmet (filozofija)]]
* [[Nepostojeći objekat]]
{{div col end}}
==Reference==
{{div col|colwidth=18em}}
{{Reflist}}
{{div col end}}
==Izvori==
* {{cite book |first=Bertrand|last=Russell|author-link=Bertrand Russell|title=Human Knowledge Its Scope and Limits|url=https://archive.org/details/humanknowledgeit00russ|url-access=registration|location=New York|publisher=[[Simon and Schuster]]|year=1948}}
==Vanjski linkovi==
* {{cite web |url=https://plato.stanford.edu/entries/object/ |title=Object |author=Bradley Retter & Andrew M. Bailey|website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}
* {{cite web |url=https://plato.stanford.edu/entries/abstract-objects |title=Abstract objects |author= Gideon Rosen|website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}
* {{cite web |url=https://www.linerider.com/ |title= Even More Abstract Objects |author= Colin Smith|website=Crazy Objects And Their Affect On Reality}}
{{metafizika}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Objekti| ]]
[[Kategorija:Koncepti u epistemologiji]]
[[Kategorija:Koncepti u metafizici]]
[[Kategorija:Dihotomije]]
[[Kategorija:Ontologija]]
[[Kategorija:Fizički objekti]]
i5umj27pqoifaf9d67x80ozxscrxcvc
3429053
3429051
2022-08-27T16:58:17Z
21775198.138-dopisnik
131410
wikitext
text/x-wiki
'''Objekat''' ili '''objekt''' je [[filozofija|filozofski]] termin koji se često koristi za razliku od pojma ''[[Subjekt (filozofija)|subjekt]]''. Subjekt je posmatrač, a objekt je posmatrana stvar. Za moderne filozofe kao što je [[René Descartes|Descartes]], [[svijest]] je stanje [[sppznaja|spoznaje]] koje uključuje subjekt—u koji se nikada ne može sumnjati jer samo on može biti onaj koji sumnja—i neki objekt(i) za koje se može smatrati da nema [[stvarnost|stvarno]] ili puno postojanje ili vrijednost neovisno o subjektu koji ga promatra. [[Metafizika|Metafizički]] okviri se također razlikuju po tome da li smatraju da objekti postoje nezavisno od njihovih [[Svojstvo|svojstava]] i, ako da, na koji način.<ref name="goswick">{{cite web |last1=Goswick |first1=Dana |title=Ordinary Objects |url=https://www.oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780195396577/obo-9780195396577-0312.xml |website=oxfordbibliographies |access-date=20 April 2020 |language=en |doi=10.1093/obo/9780195396577-0312 |date=27 July 2016|isbn=978-0-19-539657-7 }}</ref>
[[pragmatizam|Pragmatičar]] [[Charles Sanders Peirce|Charles S. Peirce]] definiše širok pojam objekta kao bilo šta o čemu možemo razmišljati ili razgovarati.<ref>{{cite web|url=http://www.helsinki.fi/science/commens/terms/object.html|title=Object|last=Peirce|first=Charles S.|publisher=University of Helsinki|access-date=2009-03-19|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090214004523/http://www.helsinki.fi/science/commens/terms/object.html|archive-date=2009-02-14}}</ref> U općem smislu, to je bilo koji [[entitet]]: [[piramide]], bogovi,<ref name=sep /> [[Sokrat]],<ref name=sep /> [[Alpha Centauri ]], broj [[7|sedam]], nevjerica u [[predodređenost]] ili [[strah od mačaka]]. U strogom smislu se odnosi na bilo koje određeno [[biće]].
Srodni pojam je '''objektnost'''. Objektnost je stanje objekta. Jedan pristup definisanju je u smislu osobina objekata i [[Relacije (filozofija)|relacija]]. Opisi svih tijela, umova i osoba moraju biti u smislu njihovih svojstava i odnosa. Filozofsko pitanje prirode predmetnosti odnosi se na to kako su objekti povezani sa svojim svojstvima i odnosima. Naprimjer, čini se da je jedini način da se opiše jabuka opisivanjem njenih svojstava i povezanosti s drugim stvarima. Njena svojstva mogu uključivati njenu crvenilo, veličinu i sastav, dok njeni odnosi mogu uključivati "na stolu", "u sobi" i "biti veća od drugih jabuka".
Pojam objekta mora se baviti dva problema: problemima promjene i problemima supstanci. Dvije vodeće teorije o objektnosti su [[teorija supstancije]], u kojoj se supstance (objekti) razlikuju od svojih svojstava, i [[teorija snopa]], gdje objekti nisu ništa više od snopova svojih svojstava.
==Etimologija==
U engleskom jeziku riječ ''object'' je izvedena iz [[latinski|latinskog]] ''objectus'' (od ''obicere'') sa značenjem baciti, ili staviti ispred ili protiv, od ''ob''– +''jacere'' = baciti.<ref>Klein, Ernest (1969) ''A comprehensive etymological dictionary of the English language'', Vol II, Elsevier publishing company, Amsterdam, pp. 1066–1067</ref> Kao takav, on je korijen za nekoliko važnih riječi koje se koriste za izvođenje značenja, kao što su objektivizirati (materijalizirati), objektivno (budućnost [[referenca]]) i [[Objektivnost (filozofija)|objektivizam]] (filozofska doktrina čije znanje se zasniva na objektivnoj stvarnosti).
==Termini i upotreba==
U širem smislu, riječ ''objekat'' imenuje maksimalno opću kategoriju, čiji članovi su podobni da se na njih poziva, kvantificira i razmišlja. Termini slični širokom pojmu ''objekta'' uključuju ''stvar'', ''biće'', ''entitet'', ''predmet'', ''postojeći'', ''pojam'', ''jedinica'' i ''individua''.<ref name="sep">{{cite web |last1=Rettler, Bradley and Andrew M. Bailey |title=Object |url=https://plato.stanford.edu/entries/object/ |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy |access-date=29 January 2021}}</ref>
U običnom jeziku, čovjek je sklon samo materijalni objekt nazvati "objekt".<ref name=sep /> U određenim kontekstima, može biti društveno neprikladno primijeniti riječ "objekt" na živa bića, posebno na ljudska bića , dok su riječi ''entitet'' i ''biće'' prihvatljivije.
Neki autori koriste ''objeki'' za razliku od ''[[Svojstvo|osobina]]''; to jest, objekt je [[entitet]] koji nije [[svojstvo]]. Objekti se razlikuju od svojstava po tome što se objekti ne mogu pozivati na predikate. Takva upotreba može isključiti [[Apstraktno i konkretno|apstraktne objekte]] iz brojanja kao objekata. Izrazi slični takvoj upotrebi ''objekta'' uključuju ''supstancu'', ''individuu'' i ''posebnost''. <ref name=sep/>
Reč ''objekat'' može se koristiti i za razliku od ''subjekta''. Postoje dvije definicije. Prva definicija smatra da je objekt entitet koji ne uspijeva doživjeti i koji nije svjestan. Druga definicija smatra da je objekt doživljeni entitet. Druga definicija se razlikuje od prve po tome što dozvoljava subjektu da bude objekt u isto vrijeme.<ref name=sep />
==Promjena==
Atribut objekta naziva se svojstvom ako se može doživjeti (npr. njegova boja, veličina, težina, miris, okus i lokacija). Predmeti se manifestuju kroz svoja svojstva. Čini se da se ove manifestacije mijenjaju na pravilan i jedinstven način, sugerirajući da nešto leži u osnovi svojstva. Problem promene postavlja pitanje šta je to u osnovi. Prema [[teoriji supstance|teoriji supstance]], odgovor je supstanca, ono što predstavlja promjenu.
==Problem supstance==
{{glavni|Teorija supstanci}}
Budući da se supstance doživljavaju samo kroz svoja svojstva, sama supstanca se nikada ne doživljava direktno. Problem supstance postavlja pitanje na osnovu čega se može zaključiti postojanje supstance koja se ne može vidjeti ili naučno potvrditi. Prema [[teorija snopa|teoriji snopa]] [[David Hume|Davida Humea]], odgovor je nikakav; tako je objekat samo njegova svojstva. U ''[[Mūlamadhyamakakārikā]]'', [[Nagarjuna]] uzima dihotomiju između objekata kao zbirki svojstava ili kao odvojenih od tih svojstava, kako bi pokazao da se obje tvrdnje raspadaju pod analizom. Otkrivajući ovaj paradoks, on tada pruža rješenje (''[[pratītyasamutpāda]]'' – "zavisno porijeklo") koje leži u samom korijenu [[budizam|budističke]] prakse. Iako je Pratītyasamutpāda obično ograničen na uzrokovane objekte, Nagarjuna proširuje svoj argument na objekte općenito, tako što razlikuje dvije različite ideje – zavisno određivanje i zavisno porijeklo. Predlaže da svi objekti zavise od označavanja, pa se stoga svaka rasprava o prirodi objekata može voditi samo u svjetlu konteksta. Valjanost objekata može se utvrditi samo unutar onih konvencija koje ih potvrđuju.<ref>Mūlamadhyamakakārikā:''MMK'' 24:18</ref>
==Činjenice==
[[Bertrand Russell]] je ažurirao klasičnu terminologiju sa još jednim terminom, ''[[činjenica]]'';<ref>{{harvnb|Russell|1948|p=143}}.</ref> "Sve što postoji na svijetu nazivam činjenicom." Činjenice, objekti su suprotstavljeni [[vjerovanje|vjerovanju]], koji su "subjektivni" i mogu biti greške subjekta, znalca koji je njihov izvor i koji je siguran u sebe i malo toga. Svaka sumnja implicira mogućnost greške i stoga priznaje razliku između subjektivnosti i objektivnosti. Znalac je ograničen u mogućnosti da razlikuje činjenice od vjerovanja, lažne od istinitih objekata i uključuje se u testiranje stvarnosti, aktivnost to će rezultirati manje ili više sigurnosti u pogledu stvarnosti objekta. Prema Russellu,<ref>{{harvnb|Russell|1948|pp=148–149}}.</ref>"potreban nam je opis činjenice koja bi dato vjerovanje učinila istinitim" gdje je "Istina svojstvo vjerovanja." Znanje je "pravo vjerovanja".<ref>{{harvnb|Russell|1948|p=154}}.</ref>
==Aplikacije==
===Teorija vrijednosti===
[[Teorija vrijednosti]] tiče se vrijednosti objekata. Kada je u pitanju [[ekonomska vrijednost]], općenito se bavi [[fizički objekt|fizičkim objektima]]. Međutim, kada se radi o filozofskoj ili etičkoj vrijednosti, objekt može biti i [[fizički objekt|fizički]] i [[apstraktni objekt]] (npr. radnja).
===Fizika===
Ograničavanje diskusija o objektnosti na područje fizičkih objekata može ih pojednostaviti. Međutim, definiranje fizičkih objekata u terminima [[fundamentalna čestica|fundamentalne čestice]] (npr. [[kvark]]ovi) ostavlja otvorenim pitanje šta je [[filozofija fizike|priroda fundamentalne čestice]] i stoga postavlja pitanje šta se od [[kategorija bića|kategorije bića]] može koristiti za objašnjenje fizičkih objekata.
===Semantika===
[[Simbol]]i predstavljaju objekte; kako to rade, [[odnos mapa–teritorija]], osnovni je problem [[semantika|semantike]].<ref>{{Cite journal|last=Dąmbska|first=Izydora|year=2016|title=Symbols|journal=Poznan Studies in the Philosophy of the Sciences & the Humanities|volume=105|pages=201–209|via=Humanities Source}}</ref>
==Također pogledajte==
{{div col|colwidth=18em}}
* [[Teorija apstraktnih objekata]]
* [[Apstrakcija]]
* [[Teorija kategorija]]
* [[Neprekidni predikat]]
* [[Koncept]]
* [[Hipostatska apstrakcija]]
* [[Subjekt]]
* [[Noumen]] i [[fenomen]]
* [[Objektivnost (filozofija)]]
* [[Promatrač (fizika)]]
* [[Odnos znaka]]
* [[Tezejev brod]]
* [[Objektno orijentisana ontologija]]
* [[Predmet (gramatika)]]
* [[Predmet (filozofija)]]
* [[Nepostojeći objekat]]
{{div col end}}
==Reference==
{{div col|colwidth=18em}}
{{Reflist}}
{{div col end}}
==Izvori==
* {{cite book |first=Bertrand|last=Russell|author-link=Bertrand Russell|title=Human Knowledge Its Scope and Limits|url=https://archive.org/details/humanknowledgeit00russ|url-access=registration|location=New York|publisher=[[Simon and Schuster]]|year=1948}}
==Vanjski linkovi==
* {{cite web |url=https://plato.stanford.edu/entries/object/ |title=Object |author=Bradley Retter & Andrew M. Bailey|website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}
* {{cite web |url=https://plato.stanford.edu/entries/abstract-objects |title=Abstract objects |author= Gideon Rosen|website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}
* {{cite web |url=https://www.linerider.com/ |title= Even More Abstract Objects |author= Colin Smith|website=Crazy Objects And Their Affect On Reality}}
{{metafizika}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Objekti| ]]
[[Kategorija:Koncepti u epistemologiji]]
[[Kategorija:Koncepti u metafizici]]
[[Kategorija:Dihotomije]]
[[Kategorija:Ontologija]]
[[Kategorija:Fizički objekti]]
0ddubbnc3hi20c9zt0kxok8eilorbw4
3429105
3429053
2022-08-28T11:15:53Z
WumpusBot
120674
razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
'''Objekat''' ili '''objekt''' je [[filozofija|filozofski]] termin koji se često koristi za razliku od pojma ''[[Subjekt (filozofija)|subjekt]]''. Subjekt je posmatrač, a objekt je posmatrana stvar. Za moderne filozofe kao što je [[René Descartes|Descartes]], [[svijest]] je stanje [[sppznaja|spoznaje]] koje uključuje subjekt—u koji se nikada ne može sumnjati jer samo on može biti onaj koji sumnja—i neki objekt(i) za koje se može smatrati da nema [[stvarnost|stvarno]] ili puno postojanje ili vrijednost neovisno o subjektu koji ga promatra. [[Metafizika|Metafizički]] okviri se također razlikuju po tome da li smatraju da objekti postoje nezavisno od njihovih [[Svojstvo|svojstava]] i, ako da, na koji način.<ref name="goswick">{{cite web |last1=Goswick |first1=Dana |title=Ordinary Objects |url=https://www.oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780195396577/obo-9780195396577-0312.xml |website=oxfordbibliographies |access-date=20. 4. 2020 |language=en |doi=10.1093/obo/9780195396577-0312 |date=27. 7. 2016|isbn=978-0-19-539657-7 }}</ref>
[[pragmatizam|Pragmatičar]] [[Charles Sanders Peirce|Charles S. Peirce]] definiše širok pojam objekta kao bilo šta o čemu možemo razmišljati ili razgovarati.<ref>{{cite web|url=http://www.helsinki.fi/science/commens/terms/object.html|title=Object|last=Peirce|first=Charles S.|publisher=University of Helsinki|access-date=19. 3. 2009|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090214004523/http://www.helsinki.fi/science/commens/terms/object.html|archive-date=14. 2. 2009}}</ref> U općem smislu, to je bilo koji [[entitet]]: [[piramide]], bogovi,<ref name=sep /> [[Sokrat]],<ref name=sep /> [[Alpha Centauri ]], broj [[7|sedam]], nevjerica u [[predodređenost]] ili [[strah od mačaka]]. U strogom smislu se odnosi na bilo koje određeno [[biće]].
Srodni pojam je '''objektnost'''. Objektnost je stanje objekta. Jedan pristup definisanju je u smislu osobina objekata i [[Relacije (filozofija)|relacija]]. Opisi svih tijela, umova i osoba moraju biti u smislu njihovih svojstava i odnosa. Filozofsko pitanje prirode predmetnosti odnosi se na to kako su objekti povezani sa svojim svojstvima i odnosima. Naprimjer, čini se da je jedini način da se opiše jabuka opisivanjem njenih svojstava i povezanosti s drugim stvarima. Njena svojstva mogu uključivati njenu crvenilo, veličinu i sastav, dok njeni odnosi mogu uključivati "na stolu", "u sobi" i "biti veća od drugih jabuka".
Pojam objekta mora se baviti dva problema: problemima promjene i problemima supstanci. Dvije vodeće teorije o objektnosti su [[teorija supstancije]], u kojoj se supstance (objekti) razlikuju od svojih svojstava, i [[teorija snopa]], gdje objekti nisu ništa više od snopova svojih svojstava.
==Etimologija==
U engleskom jeziku riječ ''object'' je izvedena iz [[latinski|latinskog]] ''objectus'' (od ''obicere'') sa značenjem baciti, ili staviti ispred ili protiv, od ''ob''– +''jacere'' = baciti.<ref>Klein, Ernest (1969) ''A comprehensive etymological dictionary of the English language'', Vol II, Elsevier publishing company, Amsterdam, pp. 1066–1067</ref> Kao takav, on je korijen za nekoliko važnih riječi koje se koriste za izvođenje značenja, kao što su objektivizirati (materijalizirati), objektivno (budućnost [[referenca]]) i [[Objektivnost (filozofija)|objektivizam]] (filozofska doktrina čije znanje se zasniva na objektivnoj stvarnosti).
==Termini i upotreba==
U širem smislu, riječ ''objekat'' imenuje maksimalno opću kategoriju, čiji članovi su podobni da se na njih poziva, kvantificira i razmišlja. Termini slični širokom pojmu ''objekta'' uključuju ''stvar'', ''biće'', ''entitet'', ''predmet'', ''postojeći'', ''pojam'', ''jedinica'' i ''individua''.<ref name="sep">{{cite web |last1=Rettler, Bradley and Andrew M. Bailey |title=Object |url=https://plato.stanford.edu/entries/object/ |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy |access-date=29. 1. 2021}}</ref>
U običnom jeziku, čovjek je sklon samo materijalni objekt nazvati "objekt".<ref name=sep /> U određenim kontekstima, može biti društveno neprikladno primijeniti riječ "objekt" na živa bića, posebno na ljudska bića , dok su riječi ''entitet'' i ''biće'' prihvatljivije.
Neki autori koriste ''objeki'' za razliku od ''[[Svojstvo|osobina]]''; to jest, objekt je [[entitet]] koji nije [[svojstvo]]. Objekti se razlikuju od svojstava po tome što se objekti ne mogu pozivati na predikate. Takva upotreba može isključiti [[Apstraktno i konkretno|apstraktne objekte]] iz brojanja kao objekata. Izrazi slični takvoj upotrebi ''objekta'' uključuju ''supstancu'', ''individuu'' i ''posebnost''.<ref name=sep/>
Reč ''objekat'' može se koristiti i za razliku od ''subjekta''. Postoje dvije definicije. Prva definicija smatra da je objekt entitet koji ne uspijeva doživjeti i koji nije svjestan. Druga definicija smatra da je objekt doživljeni entitet. Druga definicija se razlikuje od prve po tome što dozvoljava subjektu da bude objekt u isto vrijeme.<ref name=sep />
==Promjena==
Atribut objekta naziva se svojstvom ako se može doživjeti (npr. njegova boja, veličina, težina, miris, okus i lokacija). Predmeti se manifestuju kroz svoja svojstva. Čini se da se ove manifestacije mijenjaju na pravilan i jedinstven način, sugerirajući da nešto leži u osnovi svojstva. Problem promene postavlja pitanje šta je to u osnovi. Prema [[teoriji supstance]], odgovor je supstanca, ono što predstavlja promjenu.
==Problem supstance==
{{glavni|Teorija supstanci}}
Budući da se supstance doživljavaju samo kroz svoja svojstva, sama supstanca se nikada ne doživljava direktno. Problem supstance postavlja pitanje na osnovu čega se može zaključiti postojanje supstance koja se ne može vidjeti ili naučno potvrditi. Prema [[teorija snopa|teoriji snopa]] [[David Hume|Davida Humea]], odgovor je nikakav; tako je objekat samo njegova svojstva. U ''[[Mūlamadhyamakakārikā]]'', [[Nagarjuna]] uzima dihotomiju između objekata kao zbirki svojstava ili kao odvojenih od tih svojstava, kako bi pokazao da se obje tvrdnje raspadaju pod analizom. Otkrivajući ovaj paradoks, on tada pruža rješenje (''[[pratītyasamutpāda]]'' – "zavisno porijeklo") koje leži u samom korijenu [[budizam|budističke]] prakse. Iako je Pratītyasamutpāda obično ograničen na uzrokovane objekte, Nagarjuna proširuje svoj argument na objekte općenito, tako što razlikuje dvije različite ideje – zavisno određivanje i zavisno porijeklo. Predlaže da svi objekti zavise od označavanja, pa se stoga svaka rasprava o prirodi objekata može voditi samo u svjetlu konteksta. Valjanost objekata može se utvrditi samo unutar onih konvencija koje ih potvrđuju.<ref>Mūlamadhyamakakārikā:''MMK'' 24:18</ref>
==Činjenice==
[[Bertrand Russell]] je ažurirao klasičnu terminologiju sa još jednim terminom, ''[[činjenica]]'';<ref>{{harvnb|Russell|1948|p=143}}.</ref> "Sve što postoji na svijetu nazivam činjenicom." Činjenice, objekti su suprotstavljeni [[vjerovanje|vjerovanju]], koji su "subjektivni" i mogu biti greške subjekta, znalca koji je njihov izvor i koji je siguran u sebe i malo toga. Svaka sumnja implicira mogućnost greške i stoga priznaje razliku između subjektivnosti i objektivnosti. Znalac je ograničen u mogućnosti da razlikuje činjenice od vjerovanja, lažne od istinitih objekata i uključuje se u testiranje stvarnosti, aktivnost to će rezultirati manje ili više sigurnosti u pogledu stvarnosti objekta. Prema Russellu,<ref>{{harvnb|Russell|1948|pp=148–149}}.</ref>"potreban nam je opis činjenice koja bi dato vjerovanje učinila istinitim" gdje je "Istina svojstvo vjerovanja." Znanje je "pravo vjerovanja".<ref>{{harvnb|Russell|1948|p=154}}.</ref>
==Aplikacije==
===Teorija vrijednosti===
[[Teorija vrijednosti]] tiče se vrijednosti objekata. Kada je u pitanju [[ekonomska vrijednost]], općenito se bavi [[fizički objekt|fizičkim objektima]]. Međutim, kada se radi o filozofskoj ili etičkoj vrijednosti, objekt može biti i [[fizički objekt|fizički]] i [[apstraktni objekt]] (npr. radnja).
===Fizika===
Ograničavanje diskusija o objektnosti na područje fizičkih objekata može ih pojednostaviti. Međutim, definiranje fizičkih objekata u terminima [[fundamentalna čestica|fundamentalne čestice]] (npr. [[kvark]]ovi) ostavlja otvorenim pitanje šta je [[filozofija fizike|priroda fundamentalne čestice]] i stoga postavlja pitanje šta se od [[kategorija bića|kategorije bića]] može koristiti za objašnjenje fizičkih objekata.
===Semantika===
[[Simbol]]i predstavljaju objekte; kako to rade, [[odnos mapa–teritorija]], osnovni je problem [[semantika|semantike]].<ref>{{Cite journal|last=Dąmbska|first=Izydora|year=2016|title=Symbols|journal=Poznan Studies in the Philosophy of the Sciences & the Humanities|volume=105|pages=201–209|via=Humanities Source}}</ref>
==Također pogledajte==
{{div col|colwidth=18em}}
* [[Teorija apstraktnih objekata]]
* [[Apstrakcija]]
* [[Teorija kategorija]]
* [[Neprekidni predikat]]
* [[Koncept]]
* [[Hipostatska apstrakcija]]
* [[Subjekt]]
* [[Noumen]] i [[fenomen]]
* [[Objektivnost (filozofija)]]
* [[Promatrač (fizika)]]
* [[Odnos znaka]]
* [[Tezejev brod]]
* [[Objektno orijentisana ontologija]]
* [[Predmet (gramatika)]]
* [[Predmet (filozofija)]]
* [[Nepostojeći objekat]]
{{div col end}}
==Reference==
{{div col|colwidth=18em}}
{{Reflist}}
{{div col end}}
==Izvori==
* {{cite book |first=Bertrand|last=Russell|author-link=Bertrand Russell|title=Human Knowledge Its Scope and Limits|url=https://archive.org/details/humanknowledgeit00russ|url-access=registration|location=New York|publisher=[[Simon and Schuster]]|year=1948}}
==Vanjski linkovi==
* {{cite web |url=https://plato.stanford.edu/entries/object/ |title=Object |author=Bradley Retter & Andrew M. Bailey|website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}
* {{cite web |url=https://plato.stanford.edu/entries/abstract-objects |title=Abstract objects |author= Gideon Rosen|website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}
* {{cite web |url=https://www.linerider.com/ |title= Even More Abstract Objects |author= Colin Smith|website=Crazy Objects And Their Affect On Reality}}
{{metafizika}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Objekti| ]]
[[Kategorija:Koncepti u epistemologiji]]
[[Kategorija:Koncepti u metafizici]]
[[Kategorija:Dihotomije]]
[[Kategorija:Ontologija]]
[[Kategorija:Fizički objekti]]
1raqoy6d8zibgxg34o6e98cev4w7f5o
Objekt
0
492763
3429052
2022-08-27T16:56:37Z
21775198.138-dopisnik
131410
Preusmjereno na [[Objekat]]
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Objekat]]
o8gr5t6li6rio1ow47nnz6m068mq5b7
The Platinum Collection (Kemal Monteno)
0
492764
3429056
2022-08-27T17:47:20Z
Nerko65
55647
Nova stranica: {{Infokutija album | | Ime = The Platinum Collection<br>Kemal Monteno | Tip izdanja = Studijski album | Artist = Kemala Montena | Cover = | Background = orange | Izdat = 2007. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[šansona]] | Dužina = | Kuća = City Records | Producent(i) = | Kritike = | Prošli album = [[Dunje i kolači]]<br />(2004) | Ovaj album = '''''The Platinum...
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija album |
| Ime = The Platinum Collection<br>Kemal Monteno
| Tip izdanja = Studijski album
| Artist = Kemala Montena
| Cover =
| Background = orange
| Izdat = 2007.
| Produciran =
| Žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[šansona]]
| Dužina =
| Kuća = City Records
| Producent(i) =
| Kritike =
| Prošli album = [[Dunje i kolači]]<br />(2004)
| Ovaj album = '''''The Platinum Collection'''''<br />(2007)
| Sljedeći album = [[Samo malo ljubavi]]<br />(2009)
}}
'''''The Platinum Collection''''' jeste drugi kompilacijski album [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Objavila ga je izdavačka kuća ''City Records'' iz [[Beograd]]a u [[Compact disc|CD]] izdanju i na kaseti 2007. godine. Album sadrži šesnaest pjesama, koje predstavljaju pregled nekih od njegovih značajnijih radova snimljenih tokom njegove dugogodišnje pjevačke karijere. Ovaj kompilacijski album sastavljen je od kombinacije [[Pop-muzika|pop muzike]], [[šlager]]a i laganih [[šansona]], koje su uvijek bile dio pjevačkog repertoara Kemala Montena. Muziku i tekstove napisali su Kemal Monteno i drugi poznati kompozitori ove vrste muzike, a aranžmane za većinu pjesama uradio je [[Stipica Kalođera]]. Zanimljivost na ovom kompilacijskom albumu su pjesme koje je Kemal Monteno otpjevao u duetu sa drugim poznatim solo izvođačima i grupama iz bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Objavljen je tri godine nakon njegovog studijskog albuma pod nazivom ''"[[Dunje i kolači]]"''. <ref name="discogs">{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/2636529-Kemal-Monteno-The-Platinum-Collection|title= ''Kemal Monteno - The Platinum Collection''|work= discogs.com|access-date= 27. 8. 2022}}</ref>
== Spisak pjesama ==
{{div col|2}}
# Nije Htjela (duet s [[Oliver Dragojević|Oliverom Dragojevićem]])
# Nekako s proljeća (s [[Crvena jabuka|Crvenom jabukom]])
# Vratio sam se živote
# Daleko (duet s [[Boris Novković|Borisom Novkovićem]])
# Ovako ne mogu dalje (duet s [[Danijela Martinović|Danijelom Martinović]])
# Ti si bila život pravi (duet s [[Gabi Novak]])
# Ni u tvom srcu (duet s [[Rade Šerbedžija|Radetom Šerbedžijom]])
# Vraćam se (duet s [[Arsen Dedić|Arsenom Dedićem]])
# Kad umre ljubav
# Zaleđena česma (duet s [[Deen|Fuadom Backovićem - Deenom]])
# Kad ja ne mogu
# Stari
# Zaboravi
# Hvala svima
# Sve dok bude bilo i nas dvoje (duet s [[Tereza Kesovija|Terezom Kesovijom]])
# Torna a Sorrento <ref name="discogs"/>
{{div col end}}
== Izvori ==
{{Refspisak}}
{{Zdravko Čolić}}
[[Kategorija:Albumi Kemala Montena]]
[[Kategorija:Albumi iz 2007.]]
sbp33wxihn73tk7nu0hqe1jb2g9r9qg
3429104
3429056
2022-08-28T11:15:51Z
WumpusBot
120674
/* top */razne ispravke
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija album |
| Ime = The Platinum Collection<br>Kemal Monteno
| Tip izdanja = Studijski album
| Artist = Kemala Montena
| Cover =
| Background = orange
| Izdat = 2007.
| Produciran =
| Žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[šansona]]
| Dužina =
| Kuća = City Records
| Producent(i) =
| Kritike =
| Prošli album = [[Dunje i kolači]]<br />(2004)
| Ovaj album = '''''The Platinum Collection'''''<br />(2007)
| Sljedeći album = [[Samo malo ljubavi]]<br />(2009)
}}
'''''The Platinum Collection''''' jeste drugi kompilacijski album [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Objavila ga je izdavačka kuća ''City Records'' iz [[Beograd]]a u [[Compact disc|CD]] izdanju i na kaseti 2007. godine. Album sadrži šesnaest pjesama, koje predstavljaju pregled nekih od njegovih značajnijih radova snimljenih tokom njegove dugogodišnje pjevačke karijere. Ovaj kompilacijski album sastavljen je od kombinacije [[Pop-muzika|pop muzike]], [[šlager]]a i laganih [[šansona]], koje su uvijek bile dio pjevačkog repertoara Kemala Montena. Muziku i tekstove napisali su Kemal Monteno i drugi poznati kompozitori ove vrste muzike, a aranžmane za većinu pjesama uradio je [[Stipica Kalođera]]. Zanimljivost na ovom kompilacijskom albumu su pjesme koje je Kemal Monteno otpjevao u duetu sa drugim poznatim solo izvođačima i grupama iz bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Objavljen je tri godine nakon njegovog studijskog albuma pod nazivom ''"[[Dunje i kolači]]"''.<ref name="discogs">{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/2636529-Kemal-Monteno-The-Platinum-Collection|title= ''Kemal Monteno - The Platinum Collection''|work= discogs.com|access-date= 27. 8. 2022}}</ref>
== Spisak pjesama ==
{{div col|2}}
# Nije Htjela (duet s [[Oliver Dragojević|Oliverom Dragojevićem]])
# Nekako s proljeća (s [[Crvena jabuka|Crvenom jabukom]])
# Vratio sam se živote
# Daleko (duet s [[Boris Novković|Borisom Novkovićem]])
# Ovako ne mogu dalje (duet s [[Danijela Martinović|Danijelom Martinović]])
# Ti si bila život pravi (duet s [[Gabi Novak]])
# Ni u tvom srcu (duet s [[Rade Šerbedžija|Radetom Šerbedžijom]])
# Vraćam se (duet s [[Arsen Dedić|Arsenom Dedićem]])
# Kad umre ljubav
# Zaleđena česma (duet s [[Deen|Fuadom Backovićem - Deenom]])
# Kad ja ne mogu
# Stari
# Zaboravi
# Hvala svima
# Sve dok bude bilo i nas dvoje (duet s [[Tereza Kesovija|Terezom Kesovijom]])
# Torna a Sorrento <ref name="discogs"/>
{{div col end}}
== Izvori ==
{{Refspisak}}
{{Zdravko Čolić}}
[[Kategorija:Albumi Kemala Montena]]
[[Kategorija:Albumi iz 2007.]]
rlan1962j4eqsf9e3m3ao6rr3u83bxy
Nanočestica
0
492765
3429076
2022-08-27T23:24:27Z
Palapa
383
Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1106638649|Nanoparticle]]"
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Mesoporous_Silica_Nanoparticle.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6d/Mesoporous_Silica_Nanoparticle.jpg/400px-Mesoporous_Silica_Nanoparticle.jpg|mini|400x400piksel| TEM (a, b, i c) slike pripremljenih mezoporoznih nanočestica silicijum dioksida srednjeg spoljašnjeg prečnika: (a) 20nm, (b) 45nm i (c) 80nm. [[Skenirajuća elektronska mikroskopija|SEM]] (d) slika koja odgovara (b). Umetci su veliko uvećanje mezoporoznih čestica silicij dioksida.]]
'''Nanočestica''' ili '''ultrafina čestica''' se obično definiše kao čestica [[Materija|materije]] [[Prečnik|prečnika]] između 1 i 100 [[Nanometar|nanometara]] (nm). <ref name="epaXXXXa">U.S. Environmental Protection Agency (): "[https://web.archive.org/web/20101203205130/http://www.epa.gov/apti/bces/module3/category/category.htm Module 3: Characteristics of Particles Particle Size Categories]". From the [https://epa.gov EPA Website].</ref> <ref name="iupac2012a">{{Cite journal|last=Vert|first=M.|last2=Doi|first2=Y.|last3=Hellwich|first3=K. H.|last4=Hess|first4=M.|last5=Hodge|first5=P.|last6=Kubisa|first6=P.|last7=Rinaudo|first7=M.|last8=Schué|first8=F. O.|year=2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377 410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}</ref> Termin se ponekad koristi za veće čestice, do 500 nm, ili vlakna i cijevi koje su manje od 100 nm u samo dva smjera. <ref name="iupac2012b">{{Cite journal|last=Vert|first=Michel|last2=Doi|first2=Yoshiharu|last3=Hellwich|first3=Karl-Heinz|last4=Hess|first4=Michael|last5=Hodge|first5=Philip|last6=Kubisa|first6=Przemyslaw|last7=Rinaudo|first7=Marguerite|last8=Schué|first8=François|date=11 January 2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377–410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}</ref> U najnižem opsegu, metalne čestice manje od 1 nm se obično nazivaju [[Atom klaster|klasteri atoma]] .
Nanočestice se obično razlikuju od [[Mikročestice|mikročestica]] (1-1000 µm), "fine čestice" (veličine između 100 i 2500 nm) i "grube čestice" (u rasponu od 2500 do 10 000 nm), jer njihova manja veličina pokreće vrlo različita fizička ili hemijska svojstva, poput koloidnih svojstava i ultrabrzih optičkih efekata <ref>{{Cite journal|last=Torres-Torres|first=C|last2=López-Suárez|first2=A|last3=Can-Uc|first3=B|last4=Rangel-Rojo|first4=R|last5=Tamayo-Rivera|first5=L|last6=Oliver|first6=A|date=2015-07-24|title=Collective optical Kerr effect exhibited by an integrated configuration of silicon quantum dots and gold nanoparticles embedded in ion-implanted silica|url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/0957-4484/26/29/295701|journal=Nanotechnology|volume=26|issue=29|pages=295701|bibcode=2015Nanot..26C5701T|doi=10.1088/0957-4484/26/29/295701|issn=0957-4484|pmid=26135968}}</ref> ili električnih svojstava.
Budući da su više podložni [[Brownovo kretanje|braunovskom kretanju]], obično se ne sedimentiraju, poput [[Koloid|koloidnih čestica]] za koje se, obrnuto, obično smatra da se kreću od 1 do 1000 nm.
S obzirom da su mnogo manje od talasnih dužina [[Svjetlost|vidljive svjetlosti]] (400-700 nm), nanočestice se ne mogu vidjeti običnim [[Optički mikroskop|optičkim mikroskopima]], što zahtijeva upotrebu [[Elektronski mikroskop|elektronskih mikroskopa ili mikroskopa sa laserom]]. Iz istog razloga, disperzije nanočestica u prozirnim medijima mogu biti transparentne,<ref name="chae2003">{{Cite journal|last=Chae|first=Seung Yong|last2=Park|first2=Myun Kyu|last3=Lee|first3=Sang Kyung|last4=Kim|first4=Taek Young|last5=Kim|first5=Sang Kyu|last6=Lee|first6=Wan In|date=August 2003|title=Preparation of Size-Controlled TiO 2 Nanoparticles and Derivation of Optically Transparent Photocatalytic Films|journal=Chemistry of Materials|volume=15|issue=17|pages=3326–3331|doi=10.1021/cm030171d}}</ref> dok suspenzije većih čestica obično [[Rasipanje|raspršuju]] dio ili svu vidljivu svjetlost koja pada na njih. Nanočestice također lako prolaze kroz uobičajene [[Filtracija|filtere]], kao što su obične [[Chamberland filter|keramičke svijeće]], <ref name="simo2011">{{Cite journal|last=Jacques Simonis|first=Jean|last2=Koetzee Basson|first2=Albertus|year=2011|title=Evaluation of a low-cost ceramic micro-porous filter for elimination of common disease microorganisms|journal=Physics and Chemistry of the Earth, Parts A/B/C|volume=36|issue=14–15|pages=1129–1134|bibcode=2011PCE....36.1129S|doi=10.1016/j.pce.2011.07.064}}</ref> tako da odvajanje od tekućina zahtijeva posebne tehnike [[Nanofiltracija|nanofiltracije]].
Nanočestice su široko rasprostranjene u prirodi i predmet su proučavanja u mnogim naukama kao što su [[hemija]], [[fizika]], [[geologija]] i [[biologija]]. Budući da su na prijelazu između masivnih materijala i [[Atom|atomskih]] ili [[Molekula|molekularnih]] struktura, često pokazuju fenomene koji se ne primjećuju ni na jednoj skali. Važna su komponenta [[Atmosfersko zagađenje|atmosferskog zagađenja]] i ključni sastojci u mnogim industrijaliziranim proizvodima kao što su [[Boja|boje]], [[plastika]], [[Metal (hemija)|metali]], [[keramika]] i [[Magnetizam|magnetni]] proizvodi. Proizvodnja nanočestica sa specifičnim svojstvima je grana [[Nanotehnologija|nanotehnologije]].
U svojoj predloženoj terminologiji za biološki srodne [[Polimer|polimere]] iz 2012. godine, [[IUPAC]] je definisao nanočesticu kao "česticu bilo kojeg oblika s dimenzijama u rasponu od 1 × 10 <sup>-9</sup> i 1 × 10 <sup>-7</sup> m". <ref name="iupac2012a">{{Cite journal|last=Vert|first=M.|last2=Doi|first2=Y.|last3=Hellwich|first3=K. H.|last4=Hess|first4=M.|last5=Hodge|first5=P.|last6=Kubisa|first6=P.|last7=Rinaudo|first7=M.|last8=Schué|first8=F. O.|year=2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377 410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFVertDoiHellwichHess2012">Vert, M.; Doi, Y.; Hellwich, K. H.; Hess, M.; Hodge, P.; Kubisa, P.; Rinaudo, M.; Schué, F. O. (2012). "Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)". ''Pure and Applied Chemistry''. '''84''' (2): 377 410. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1351/PAC-REC-10-12-04|10.1351/PAC-REC-10-12-04]]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:98107080 98107080].</cite></ref> Ova definicija je evoluirala iz one koju je dao IUPAC 1997. <ref name="iupac1997">{{Cite book|title=Compendium of Chemical Terminology: IUPAC Recommendations|publisher=Blackwell Science|year=1997|isbn=978-0865426849|editor-last=MacNaught, Alan D.|edition=2nd|editor-last2=Wilkinson, Andrew R.}}</ref> <ref name="alem2007">{{Cite journal|last=Alemán|first=J. V.|last2=Chadwick|first2=A. V.|last3=He|first3=J.|last4=Hess|first4=M.|last5=Horie|first5=K.|last6=Jones|first6=R. G.|last7=Kratochvíl|first7=P.|last8=Meisel|first8=I.|last9=Mita|first9=I.|date=1 January 2007|title=Definitions of terms relating to the structure and processing of sols, gels, networks, and inorganic-organic hybrid materials (IUPAC Recommendations 2007)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=79|issue=10|pages=1801–1829|doi=10.1351/pac200779101801}}</ref>
U drugoj publikaciji iz 2012. IUPAC proširuje pojam tako da uključuje cijevi i vlakna sa samo dvije dimenzije ispod 100 nm. <ref name="iupac2012b">{{Cite journal|last=Vert|first=Michel|last2=Doi|first2=Yoshiharu|last3=Hellwich|first3=Karl-Heinz|last4=Hess|first4=Michael|last5=Hodge|first5=Philip|last6=Kubisa|first6=Przemyslaw|last7=Rinaudo|first7=Marguerite|last8=Schué|first8=François|date=11 January 2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377–410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true">Vert, Michel; Doi, Yoshiharu; Hellwich, Karl-Heinz; Hess, Michael; Hodge, Philip; Kubisa, Przemyslaw; Rinaudo, Marguerite; Schué, François (11 January 2012). "Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)". ''Pure and Applied Chemistry''. '''84''' (2): 377–410. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1351/PAC-REC-10-12-04|10.1351/PAC-REC-10-12-04]]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:98107080 98107080].</cite></ref>
=== ISO ===
Prema tehničkoj specifikaciji [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|Međunarodne organizacije za standarde]] (ISO) [[ISO/TS 80004|80004]], nanočestica je objekt sa sve tri vanjske dimenzije u nanoskali, čije se najduža i najkraća osa ne razlikuju značajno, pri čemu je značajna razlika obično faktor od najmanje 3. <ref name="iso80004-2">{{Cite web|url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:std:iso:ts:80004:-2:ed-1:v1:en|title=ISO/TS 80004-2: Nanotechnologies Vocabulary Part 2: Nano-objects|date=2015|website=International Organization for Standardization|access-date=2018-01-18}}</ref>
[[Datoteka:Nanostars-it1302.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a8/Nanostars-it1302.jpg/300px-Nanostars-it1302.jpg|desno|mini|300x300piksel| Nanozvijezde [[Vanadijum(IV) oksid|vanadij(IV) oksida]]]]
Nanočestice se javljaju u velikom broju oblika, koji su dobili mnoga neformalna imena kao što su nanosfere, <ref name="agam2007">{{Cite journal|last=Agam, M. A.|last2=Guo|first2=Q|year=2007|title=Electron Beam Modification of Polymer Nanospheres|journal=Journal of Nanoscience and Nanotechnology|volume=7|issue=10|pages=3615–9|doi=10.1166/jnn.2007.814|pmid=18330181}}</ref> [[Nanorod|nanošipke]], [[Nagnetski nanolanci|nanolanci]], <ref name="kral2015">{{Cite journal|last=Kralj|first=Slavko|last2=Makovec|first2=Darko|date=27 October 2015|title=Magnetic Assembly of Superparamagnetic Iron Oxide Nanoparticle Clusters into Nanochains and Nanobundles|journal=ACS Nano|volume=9|issue=10|pages=9700–7|doi=10.1021/acsnano.5b02328|pmid=26394039}}</ref> nanozvijezde, nanocvijeće, nanoreefovi, <ref name="choy2004">{{Cite journal|last=Choy J.H.|last2=Jang E.S.|last3=Won J.H.|last4=Chung J.H.|last5=Jang D.J.|last6=Kim Y.W.|year=2004|title=Hydrothermal route to ZnO nanocoral reefs and nanofibers|journal=Appl. Phys. Lett.|volume=84|issue=2|page=287|bibcode=2004ApPhL..84..287C|doi=10.1063/1.1639514|name-list-style=amp}}</ref> nanobrkovi, nanovlakna i nanokutije. <ref name="sun2002">{{Cite journal|last=Sun, Y|last2=Xia, Y|year=2002|title=Shape-controlled synthesis of gold and silver nanoparticles|url=https://semanticscholar.org/paper/10be141980be0fe3606f5347ee9721ad43392eb4|journal=Science|volume=298|issue=5601|pages=2176–9|bibcode=2002Sci...298.2176S|doi=10.1126/science.1077229|pmid=12481134}}</ref>
[[Datoteka:Colloidal_nanoparticle_of_lead_sulfide_(selenide)_with_complete_passivation.png|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Colloidal_nanoparticle_of_lead_sulfide_%28selenide%29_with_complete_passivation.png/220px-Colloidal_nanoparticle_of_lead_sulfide_%28selenide%29_with_complete_passivation.png|desno|mini| Poluprovodnička nanočestica ( [[kvantna tačka]] ) olovnog sulfida sa potpunom pasivizacijom oleinskom kiselinom, oleil aminom i hidroksil ligandima (veličina ~5nm)]]
Efekti [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]] postaju uočljivi za objekte na nanoskali.<ref name="hewa2013">{{Cite journal|last=Hewakuruppu|first=Y. L.|last2=Dombrovsky|first2=L. A.|last3=Chen|first3=C.|last4=Timchenko|first4=V.|last5=Jiang|first5=X.|last6=Baek|first6=S.|last7=Taylor|first7=R. A.|year=2013|title=Plasmonic "pump probe" method to study semi-transparent nanofluids|journal=Applied Optics|volume=52|issue=24|pages=6041–50|bibcode=2013ApOpt..52.6041H|doi=10.1364/AO.52.006041|pmid=24085009}}</ref> Oni uključuju [[kvantno ograničenje]] u [[Poluprovodnik|poluvodičkim]] česticama, [[Lokalizirani površinski plazmon|lokalizirane površinske plazmone]] <ref name="hewa2013" /> u nekim metalnim česticama i [[superparamagnetizam]] u [[Magnetizam|magnetskim]] materijalima. [[Kvantne tačke]] su nanočestice poluprovodničkog materijala koje su dovoljno male (obično ispod 10 nm ili manje) da imaju kvantizovane elektronske [[Energetski nivo|energetske nivoe]] .
Kvantni efekti su odgovorni za tamnocrvenu do crnu boju [[Zlato|zlatnih]] ili [[Silicij|silicijskih]] nanoprašaka i suspenzija nanočestica. <ref name="buff1976">{{Cite journal|last=Buffat|first=Ph.|last2=Borel|first2=J.-P.|year=1976|title=Size effect on the melting temperature of gold particles|url=http://infoscience.epfl.ch/record/100337|journal=Physical Review A|volume=13|issue=6|pages=2287–2298|bibcode=1976PhRvA..13.2287B|doi=10.1103/PhysRevA.13.2287}}</ref> Apsorpcija sunčevog zračenja je mnogo veća u materijalima koji se sastoje od nanočestica nego u tankim filmovima kontinuiranih listova materijala. U solarnim [[Fotonaponski|PV]] i [[Solarna toplotna energija|solarno termalnim]] aplikacijama, kontrolom veličine, oblika i materijala čestica, moguće je kontrolisati apsorpciju sunca. <ref name="wu2015">{{Cite journal|last=Wu|first=Jiang|last2=Yu|first2=Peng|last3=Susha|first3=Andrei S.|last4=Sablon|first4=Kimberly A.|last5=Chen|first5=Haiyuan|last6=Zhou|first6=Zhihua|last7=Li|first7=Handong|last8=Ji|first8=Haining|last9=Niu|first9=Xiaobin|date=2015-04-01|title=Broadband efficiency enhancement in quantum dot solar cells coupled with multispiked plasmonic nanostars|journal=Nano Energy|volume=13|pages=827–835|doi=10.1016/j.nanoen.2015.02.012}}</ref> <ref name="tayl2012a">{{Cite journal|last=Taylor|first=Robert A|last2=Otanicar|first2=Todd|last3=Rosengarten|first3=Gary|year=2012|title=Nanofluid-based optical filter optimization for PV/T systems|journal=Light: Science & Applications|volume=1|issue=10|pages=e34|bibcode=2012LSA.....1E..34T|doi=10.1038/lsa.2012.34}}</ref> <ref name="tayl2013c">{{Cite journal|last=Taylor|first=Robert A.|last2=Otanicar|first2=Todd P.|last3=Herukerrupu|first3=Yasitha|last4=Bremond|first4=Fabienne|last5=Rosengarten|first5=Gary|last6=Hawkes|first6=Evatt R.|last7=Jiang|first7=Xuchuan|last8=Coulombe|first8=Sylvain|year=2013|title=Feasibility of nanofluid-based optical filters|url=https://www.researchgate.net/publication/235786101|journal=Applied Optics|volume=52|issue=7|pages=1413–22|bibcode=2013ApOpt..52.1413T|doi=10.1364/AO.52.001413|pmid=23458793}}</ref> <ref name="tayl2011">{{Cite journal|last=Taylor|first=Robert A|last2=Phelan|first2=Patrick E|last3=Otanicar|first3=Todd P|last4=Adrian|first4=Ronald|last5=Prasher|first5=Ravi|year=2011|title=Nanofluid optical property characterization: Towards efficient direct absorption solar collectors|journal=Nanoscale Research Letters|volume=6|issue=1|page=225|bibcode=2011NRL.....6..225T|doi=10.1186/1556-276X-6-225|pmc=3211283|pmid=21711750}}</ref>
Mnoga svojstva nanočestica, posebno stabilnost, rastvorljivost i hemijska ili biološka aktivnost, mogu se radikalno promijeniti [[Premazivanje|oblaganjem]] različitim supstancama – proces koji se naziva '''funkcionalizacija'''. Funkcionalizirani [[Katalizator na bazi nanomaterijala|katalizatori na bazi nanomaterijala]] mogu se koristiti za katalizu mnogih poznatih organskih reakcija.
== Reference ==
{{Normativna kontrola}}
<nowiki>
[[Kategorija:Nanotehnologija]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</nowiki>
dgoxwrvdq7pa914lcnm1jq3edgyczod
3429077
3429076
2022-08-27T23:25:47Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Mesoporous_Silica_Nanoparticle.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6d/Mesoporous_Silica_Nanoparticle.jpg/400px-Mesoporous_Silica_Nanoparticle.jpg|mini|400x400piksel| TEM (a, b, i c) slike pripremljenih mezoporoznih nanočestica silicijum dioksida srednjeg spoljašnjeg prečnika: (a) 20nm, (b) 45nm i (c) 80nm. [[Skenirajuća elektronska mikroskopija|SEM]] (d) slika koja odgovara (b). Umetci su veliko uvećanje mezoporoznih čestica silicij dioksida.]]
'''Nanočestica''' ili '''ultrafina čestica''' se obično definiše kao čestica [[Materija|materije]] [[Prečnik|prečnika]] između 1 i 100 [[Nanometar|nanometara]] (nm). <ref name="epaXXXXa">U.S. Environmental Protection Agency (): "[https://web.archive.org/web/20101203205130/http://www.epa.gov/apti/bces/module3/category/category.htm Module 3: Characteristics of Particles Particle Size Categories]". From the [https://epa.gov EPA Website].</ref> <ref name="iupac2012a">{{Cite journal|last=Vert|first=M.|last2=Doi|first2=Y.|last3=Hellwich|first3=K. H.|last4=Hess|first4=M.|last5=Hodge|first5=P.|last6=Kubisa|first6=P.|last7=Rinaudo|first7=M.|last8=Schué|first8=F. O.|year=2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377 410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}</ref> Termin se ponekad koristi za veće čestice, do 500 nm, ili vlakna i cijevi koje su manje od 100 nm u samo dva smjera. <ref name="iupac2012b">{{Cite journal|last=Vert|first=Michel|last2=Doi|first2=Yoshiharu|last3=Hellwich|first3=Karl-Heinz|last4=Hess|first4=Michael|last5=Hodge|first5=Philip|last6=Kubisa|first6=Przemyslaw|last7=Rinaudo|first7=Marguerite|last8=Schué|first8=François|date=11 January 2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377–410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}</ref> U najnižem opsegu, metalne čestice manje od 1 nm se obično nazivaju [[Atom klaster|klasteri atoma]] .
Nanočestice se obično razlikuju od [[Mikročestice|mikročestica]] (1-1000 µm), "fine čestice" (veličine između 100 i 2500 nm) i "grube čestice" (u rasponu od 2500 do 10 000 nm), jer njihova manja veličina pokreće vrlo različita fizička ili hemijska svojstva, poput koloidnih svojstava i ultrabrzih optičkih efekata <ref>{{Cite journal|last=Torres-Torres|first=C|last2=López-Suárez|first2=A|last3=Can-Uc|first3=B|last4=Rangel-Rojo|first4=R|last5=Tamayo-Rivera|first5=L|last6=Oliver|first6=A|date=2015-07-24|title=Collective optical Kerr effect exhibited by an integrated configuration of silicon quantum dots and gold nanoparticles embedded in ion-implanted silica|url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/0957-4484/26/29/295701|journal=Nanotechnology|volume=26|issue=29|pages=295701|bibcode=2015Nanot..26C5701T|doi=10.1088/0957-4484/26/29/295701|issn=0957-4484|pmid=26135968}}</ref> ili električnih svojstava.
Budući da su više podložni [[Brownovo kretanje|braunovskom kretanju]], obično se ne sedimentiraju, poput [[Koloid|koloidnih čestica]] za koje se, obrnuto, obično smatra da se kreću od 1 do 1000 nm.
S obzirom da su mnogo manje od talasnih dužina [[Svjetlost|vidljive svjetlosti]] (400-700 nm), nanočestice se ne mogu vidjeti običnim [[Optički mikroskop|optičkim mikroskopima]], što zahtijeva upotrebu [[Elektronski mikroskop|elektronskih mikroskopa ili mikroskopa sa laserom]]. Iz istog razloga, disperzije nanočestica u prozirnim medijima mogu biti transparentne,<ref name="chae2003">{{Cite journal|last=Chae|first=Seung Yong|last2=Park|first2=Myun Kyu|last3=Lee|first3=Sang Kyung|last4=Kim|first4=Taek Young|last5=Kim|first5=Sang Kyu|last6=Lee|first6=Wan In|date=August 2003|title=Preparation of Size-Controlled TiO 2 Nanoparticles and Derivation of Optically Transparent Photocatalytic Films|journal=Chemistry of Materials|volume=15|issue=17|pages=3326–3331|doi=10.1021/cm030171d}}</ref> dok suspenzije većih čestica obično [[Rasipanje|raspršuju]] dio ili svu vidljivu svjetlost koja pada na njih. Nanočestice također lako prolaze kroz uobičajene [[Filtracija|filtere]], kao što su obične [[Chamberland filter|keramičke svijeće]], <ref name="simo2011">{{Cite journal|last=Jacques Simonis|first=Jean|last2=Koetzee Basson|first2=Albertus|year=2011|title=Evaluation of a low-cost ceramic micro-porous filter for elimination of common disease microorganisms|journal=Physics and Chemistry of the Earth, Parts A/B/C|volume=36|issue=14–15|pages=1129–1134|bibcode=2011PCE....36.1129S|doi=10.1016/j.pce.2011.07.064}}</ref> tako da odvajanje od tekućina zahtijeva posebne tehnike [[Nanofiltracija|nanofiltracije]].
Nanočestice su široko rasprostranjene u prirodi i predmet su proučavanja u mnogim naukama kao što su [[hemija]], [[fizika]], [[geologija]] i [[biologija]]. Budući da su na prijelazu između masivnih materijala i [[Atom|atomskih]] ili [[Molekula|molekularnih]] struktura, često pokazuju fenomene koji se ne primjećuju ni na jednoj skali. Važna su komponenta [[Atmosfersko zagađenje|atmosferskog zagađenja]] i ključni sastojci u mnogim industrijaliziranim proizvodima kao što su [[Boja|boje]], [[plastika]], [[Metal (hemija)|metali]], [[keramika]] i [[Magnetizam|magnetni]] proizvodi. Proizvodnja nanočestica sa specifičnim svojstvima je grana [[Nanotehnologija|nanotehnologije]].
U svojoj predloženoj terminologiji za biološki srodne [[Polimer|polimere]] iz 2012. godine, [[IUPAC]] je definisao nanočesticu kao "česticu bilo kojeg oblika s dimenzijama u rasponu od 1 × 10 <sup>-9</sup> i 1 × 10 <sup>-7</sup> m". <ref name="iupac2012a">{{Cite journal|last=Vert|first=M.|last2=Doi|first2=Y.|last3=Hellwich|first3=K. H.|last4=Hess|first4=M.|last5=Hodge|first5=P.|last6=Kubisa|first6=P.|last7=Rinaudo|first7=M.|last8=Schué|first8=F. O.|year=2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377 410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFVertDoiHellwichHess2012">Vert, M.; Doi, Y.; Hellwich, K. H.; Hess, M.; Hodge, P.; Kubisa, P.; Rinaudo, M.; Schué, F. O. (2012). "Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)". ''Pure and Applied Chemistry''. '''84''' (2): 377 410. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1351/PAC-REC-10-12-04|10.1351/PAC-REC-10-12-04]]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:98107080 98107080].</cite></ref> Ova definicija je evoluirala iz one koju je dao IUPAC 1997. <ref name="iupac1997">{{Cite book|title=Compendium of Chemical Terminology: IUPAC Recommendations|publisher=Blackwell Science|year=1997|isbn=978-0865426849|editor-last=MacNaught, Alan D.|edition=2nd|editor-last2=Wilkinson, Andrew R.}}</ref> <ref name="alem2007">{{Cite journal|last=Alemán|first=J. V.|last2=Chadwick|first2=A. V.|last3=He|first3=J.|last4=Hess|first4=M.|last5=Horie|first5=K.|last6=Jones|first6=R. G.|last7=Kratochvíl|first7=P.|last8=Meisel|first8=I.|last9=Mita|first9=I.|date=1 January 2007|title=Definitions of terms relating to the structure and processing of sols, gels, networks, and inorganic-organic hybrid materials (IUPAC Recommendations 2007)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=79|issue=10|pages=1801–1829|doi=10.1351/pac200779101801}}</ref>
U drugoj publikaciji iz 2012. IUPAC proširuje pojam tako da uključuje cijevi i vlakna sa samo dvije dimenzije ispod 100 nm. <ref name="iupac2012b">{{Cite journal|last=Vert|first=Michel|last2=Doi|first2=Yoshiharu|last3=Hellwich|first3=Karl-Heinz|last4=Hess|first4=Michael|last5=Hodge|first5=Philip|last6=Kubisa|first6=Przemyslaw|last7=Rinaudo|first7=Marguerite|last8=Schué|first8=François|date=11 January 2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377–410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true">Vert, Michel; Doi, Yoshiharu; Hellwich, Karl-Heinz; Hess, Michael; Hodge, Philip; Kubisa, Przemyslaw; Rinaudo, Marguerite; Schué, François (11 January 2012). "Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)". ''Pure and Applied Chemistry''. '''84''' (2): 377–410. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1351/PAC-REC-10-12-04|10.1351/PAC-REC-10-12-04]]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:98107080 98107080].</cite></ref>
=== ISO ===
Prema tehničkoj specifikaciji [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|Međunarodne organizacije za standarde]] (ISO) [[ISO/TS 80004|80004]], nanočestica je objekt sa sve tri vanjske dimenzije u nanoskali, čije se najduža i najkraća osa ne razlikuju značajno, pri čemu je značajna razlika obično faktor od najmanje 3. <ref name="iso80004-2">{{Cite web|url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:std:iso:ts:80004:-2:ed-1:v1:en|title=ISO/TS 80004-2: Nanotechnologies Vocabulary Part 2: Nano-objects|date=2015|website=International Organization for Standardization|access-date=2018-01-18}}</ref>
[[Datoteka:Nanostars-it1302.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a8/Nanostars-it1302.jpg/300px-Nanostars-it1302.jpg|desno|mini|300x300piksel| Nanozvijezde [[Vanadijum(IV) oksid|vanadij(IV) oksida]]]]
Nanočestice se javljaju u velikom broju oblika, koji su dobili mnoga neformalna imena kao što su nanosfere, <ref name="agam2007">{{Cite journal|last=Agam, M. A.|last2=Guo|first2=Q|year=2007|title=Electron Beam Modification of Polymer Nanospheres|journal=Journal of Nanoscience and Nanotechnology|volume=7|issue=10|pages=3615–9|doi=10.1166/jnn.2007.814|pmid=18330181}}</ref> [[Nanorod|nanošipke]], [[Nagnetski nanolanci|nanolanci]], <ref name="kral2015">{{Cite journal|last=Kralj|first=Slavko|last2=Makovec|first2=Darko|date=27 October 2015|title=Magnetic Assembly of Superparamagnetic Iron Oxide Nanoparticle Clusters into Nanochains and Nanobundles|journal=ACS Nano|volume=9|issue=10|pages=9700–7|doi=10.1021/acsnano.5b02328|pmid=26394039}}</ref> nanozvijezde, nanocvijeće, nanoreefovi, <ref name="choy2004">{{Cite journal|last=Choy J.H.|last2=Jang E.S.|last3=Won J.H.|last4=Chung J.H.|last5=Jang D.J.|last6=Kim Y.W.|year=2004|title=Hydrothermal route to ZnO nanocoral reefs and nanofibers|journal=Appl. Phys. Lett.|volume=84|issue=2|page=287|bibcode=2004ApPhL..84..287C|doi=10.1063/1.1639514|name-list-style=amp}}</ref> nanobrkovi, nanovlakna i nanokutije. <ref name="sun2002">{{Cite journal|last=Sun, Y|last2=Xia, Y|year=2002|title=Shape-controlled synthesis of gold and silver nanoparticles|url=https://semanticscholar.org/paper/10be141980be0fe3606f5347ee9721ad43392eb4|journal=Science|volume=298|issue=5601|pages=2176–9|bibcode=2002Sci...298.2176S|doi=10.1126/science.1077229|pmid=12481134}}</ref>
[[Datoteka:Colloidal_nanoparticle_of_lead_sulfide_(selenide)_with_complete_passivation.png|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Colloidal_nanoparticle_of_lead_sulfide_%28selenide%29_with_complete_passivation.png/220px-Colloidal_nanoparticle_of_lead_sulfide_%28selenide%29_with_complete_passivation.png|desno|mini| Poluprovodnička nanočestica ( [[kvantna tačka]] ) olovnog sulfida sa potpunom pasivizacijom oleinskom kiselinom, oleil aminom i hidroksil ligandima (veličina ~5nm)]]
Efekti [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]] postaju uočljivi za objekte na nanoskali.<ref name="hewa2013">{{Cite journal|last=Hewakuruppu|first=Y. L.|last2=Dombrovsky|first2=L. A.|last3=Chen|first3=C.|last4=Timchenko|first4=V.|last5=Jiang|first5=X.|last6=Baek|first6=S.|last7=Taylor|first7=R. A.|year=2013|title=Plasmonic "pump probe" method to study semi-transparent nanofluids|journal=Applied Optics|volume=52|issue=24|pages=6041–50|bibcode=2013ApOpt..52.6041H|doi=10.1364/AO.52.006041|pmid=24085009}}</ref> Oni uključuju [[kvantno ograničenje]] u [[Poluprovodnik|poluvodičkim]] česticama, [[Lokalizirani površinski plazmon|lokalizirane površinske plazmone]] <ref name="hewa2013" /> u nekim metalnim česticama i [[superparamagnetizam]] u [[Magnetizam|magnetskim]] materijalima. [[Kvantne tačke]] su nanočestice poluprovodničkog materijala koje su dovoljno male (obično ispod 10 nm ili manje) da imaju kvantizovane elektronske [[Energetski nivo|energetske nivoe]] .
Kvantni efekti su odgovorni za tamnocrvenu do crnu boju [[Zlato|zlatnih]] ili [[Silicij|silicijskih]] nanoprašaka i suspenzija nanočestica. <ref name="buff1976">{{Cite journal|last=Buffat|first=Ph.|last2=Borel|first2=J.-P.|year=1976|title=Size effect on the melting temperature of gold particles|url=http://infoscience.epfl.ch/record/100337|journal=Physical Review A|volume=13|issue=6|pages=2287–2298|bibcode=1976PhRvA..13.2287B|doi=10.1103/PhysRevA.13.2287}}</ref> Apsorpcija sunčevog zračenja je mnogo veća u materijalima koji se sastoje od nanočestica nego u tankim filmovima kontinuiranih listova materijala. U solarnim [[Fotonaponski|PV]] i [[Solarna toplotna energija|solarno termalnim]] aplikacijama, kontrolom veličine, oblika i materijala čestica, moguće je kontrolisati apsorpciju sunca. <ref name="wu2015">{{Cite journal|last=Wu|first=Jiang|last2=Yu|first2=Peng|last3=Susha|first3=Andrei S.|last4=Sablon|first4=Kimberly A.|last5=Chen|first5=Haiyuan|last6=Zhou|first6=Zhihua|last7=Li|first7=Handong|last8=Ji|first8=Haining|last9=Niu|first9=Xiaobin|date=2015-04-01|title=Broadband efficiency enhancement in quantum dot solar cells coupled with multispiked plasmonic nanostars|journal=Nano Energy|volume=13|pages=827–835|doi=10.1016/j.nanoen.2015.02.012}}</ref> <ref name="tayl2012a">{{Cite journal|last=Taylor|first=Robert A|last2=Otanicar|first2=Todd|last3=Rosengarten|first3=Gary|year=2012|title=Nanofluid-based optical filter optimization for PV/T systems|journal=Light: Science & Applications|volume=1|issue=10|pages=e34|bibcode=2012LSA.....1E..34T|doi=10.1038/lsa.2012.34}}</ref> <ref name="tayl2013c">{{Cite journal|last=Taylor|first=Robert A.|last2=Otanicar|first2=Todd P.|last3=Herukerrupu|first3=Yasitha|last4=Bremond|first4=Fabienne|last5=Rosengarten|first5=Gary|last6=Hawkes|first6=Evatt R.|last7=Jiang|first7=Xuchuan|last8=Coulombe|first8=Sylvain|year=2013|title=Feasibility of nanofluid-based optical filters|url=https://www.researchgate.net/publication/235786101|journal=Applied Optics|volume=52|issue=7|pages=1413–22|bibcode=2013ApOpt..52.1413T|doi=10.1364/AO.52.001413|pmid=23458793}}</ref> <ref name="tayl2011">{{Cite journal|last=Taylor|first=Robert A|last2=Phelan|first2=Patrick E|last3=Otanicar|first3=Todd P|last4=Adrian|first4=Ronald|last5=Prasher|first5=Ravi|year=2011|title=Nanofluid optical property characterization: Towards efficient direct absorption solar collectors|journal=Nanoscale Research Letters|volume=6|issue=1|page=225|bibcode=2011NRL.....6..225T|doi=10.1186/1556-276X-6-225|pmc=3211283|pmid=21711750}}</ref>
Mnoga svojstva nanočestica, posebno stabilnost, rastvorljivost i hemijska ili biološka aktivnost, mogu se radikalno promijeniti [[Premazivanje|oblaganjem]] različitim supstancama – proces koji se naziva '''funkcionalizacija'''. Funkcionalizirani [[Katalizator na bazi nanomaterijala|katalizatori na bazi nanomaterijala]] mogu se koristiti za katalizu mnogih poznatih organskih reakcija.
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Nanotehnologija]]
ts1w8bjtqmok9357fnxqtbncj4l7gtj
3429078
3429077
2022-08-27T23:26:49Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Mesoporous_Silica_Nanoparticle.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6d/Mesoporous_Silica_Nanoparticle.jpg/400px-Mesoporous_Silica_Nanoparticle.jpg|mini|400x400piksel| TEM (a, b, i c) slike pripremljenih mezoporoznih nanočestica silicij dioksida srednjeg spoljašnjeg prečnika: (a) 20nm, (b) 45nm i (c) 80nm. [[Skenirajuća elektronska mikroskopija|SEM]] (d) slika koja odgovara (b). Slike u okviru su veliko uvećanje mezoporoznih čestica silicij dioksida.]]
'''Nanočestica''' ili '''ultrafina čestica''' se obično definiše kao čestica [[Materija|materije]] [[Prečnik|prečnika]] između 1 i 100 [[Nanometar|nanometara]] (nm). <ref name="epaXXXXa">U.S. Environmental Protection Agency (): "[https://web.archive.org/web/20101203205130/http://www.epa.gov/apti/bces/module3/category/category.htm Module 3: Characteristics of Particles Particle Size Categories]". From the [https://epa.gov EPA Website].</ref> <ref name="iupac2012a">{{Cite journal|last=Vert|first=M.|last2=Doi|first2=Y.|last3=Hellwich|first3=K. H.|last4=Hess|first4=M.|last5=Hodge|first5=P.|last6=Kubisa|first6=P.|last7=Rinaudo|first7=M.|last8=Schué|first8=F. O.|year=2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377 410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}</ref> Termin se ponekad koristi za veće čestice, do 500 nm, ili vlakna i cijevi koje su manje od 100 nm u samo dva smjera. <ref name="iupac2012b">{{Cite journal|last=Vert|first=Michel|last2=Doi|first2=Yoshiharu|last3=Hellwich|first3=Karl-Heinz|last4=Hess|first4=Michael|last5=Hodge|first5=Philip|last6=Kubisa|first6=Przemyslaw|last7=Rinaudo|first7=Marguerite|last8=Schué|first8=François|date=11 January 2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377–410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}</ref> U najnižem opsegu, metalne čestice manje od 1 nm se obično nazivaju [[Atom klaster|klasteri atoma]] .
Nanočestice se obično razlikuju od [[Mikročestice|mikročestica]] (1-1000 µm), "fine čestice" (veličine između 100 i 2500 nm) i "grube čestice" (u rasponu od 2500 do 10 000 nm), jer njihova manja veličina pokreće vrlo različita fizička ili hemijska svojstva, poput koloidnih svojstava i ultrabrzih optičkih efekata <ref>{{Cite journal|last=Torres-Torres|first=C|last2=López-Suárez|first2=A|last3=Can-Uc|first3=B|last4=Rangel-Rojo|first4=R|last5=Tamayo-Rivera|first5=L|last6=Oliver|first6=A|date=2015-07-24|title=Collective optical Kerr effect exhibited by an integrated configuration of silicon quantum dots and gold nanoparticles embedded in ion-implanted silica|url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/0957-4484/26/29/295701|journal=Nanotechnology|volume=26|issue=29|pages=295701|bibcode=2015Nanot..26C5701T|doi=10.1088/0957-4484/26/29/295701|issn=0957-4484|pmid=26135968}}</ref> ili električnih svojstava.
Budući da su više podložni [[Brownovo kretanje|braunovskom kretanju]], obično se ne sedimentiraju, poput [[Koloid|koloidnih čestica]] za koje se, obrnuto, obično smatra da se kreću od 1 do 1000 nm.
S obzirom da su mnogo manje od talasnih dužina [[Svjetlost|vidljive svjetlosti]] (400-700 nm), nanočestice se ne mogu vidjeti običnim [[Optički mikroskop|optičkim mikroskopima]], što zahtijeva upotrebu [[Elektronski mikroskop|elektronskih mikroskopa ili mikroskopa sa laserom]]. Iz istog razloga, disperzije nanočestica u prozirnim medijima mogu biti transparentne,<ref name="chae2003">{{Cite journal|last=Chae|first=Seung Yong|last2=Park|first2=Myun Kyu|last3=Lee|first3=Sang Kyung|last4=Kim|first4=Taek Young|last5=Kim|first5=Sang Kyu|last6=Lee|first6=Wan In|date=August 2003|title=Preparation of Size-Controlled TiO 2 Nanoparticles and Derivation of Optically Transparent Photocatalytic Films|journal=Chemistry of Materials|volume=15|issue=17|pages=3326–3331|doi=10.1021/cm030171d}}</ref> dok suspenzije većih čestica obično [[Rasipanje|raspršuju]] dio ili svu vidljivu svjetlost koja pada na njih. Nanočestice također lako prolaze kroz uobičajene [[Filtracija|filtere]], kao što su obične [[Chamberland filter|keramičke svijeće]], <ref name="simo2011">{{Cite journal|last=Jacques Simonis|first=Jean|last2=Koetzee Basson|first2=Albertus|year=2011|title=Evaluation of a low-cost ceramic micro-porous filter for elimination of common disease microorganisms|journal=Physics and Chemistry of the Earth, Parts A/B/C|volume=36|issue=14–15|pages=1129–1134|bibcode=2011PCE....36.1129S|doi=10.1016/j.pce.2011.07.064}}</ref> tako da odvajanje od tekućina zahtijeva posebne tehnike [[Nanofiltracija|nanofiltracije]].
Nanočestice su široko rasprostranjene u prirodi i predmet su proučavanja u mnogim naukama kao što su [[hemija]], [[fizika]], [[geologija]] i [[biologija]]. Budući da su na prijelazu između masivnih materijala i [[Atom|atomskih]] ili [[Molekula|molekularnih]] struktura, često pokazuju fenomene koji se ne primjećuju ni na jednoj skali. Važna su komponenta [[Atmosfersko zagađenje|atmosferskog zagađenja]] i ključni sastojci u mnogim industrijaliziranim proizvodima kao što su [[Boja|boje]], [[plastika]], [[Metal (hemija)|metali]], [[keramika]] i [[Magnetizam|magnetni]] proizvodi. Proizvodnja nanočestica sa specifičnim svojstvima je grana [[Nanotehnologija|nanotehnologije]].
U svojoj predloženoj terminologiji za biološki srodne [[Polimer|polimere]] iz 2012. godine, [[IUPAC]] je definisao nanočesticu kao "česticu bilo kojeg oblika s dimenzijama u rasponu od 1 × 10 <sup>-9</sup> i 1 × 10 <sup>-7</sup> m". <ref name="iupac2012a">{{Cite journal|last=Vert|first=M.|last2=Doi|first2=Y.|last3=Hellwich|first3=K. H.|last4=Hess|first4=M.|last5=Hodge|first5=P.|last6=Kubisa|first6=P.|last7=Rinaudo|first7=M.|last8=Schué|first8=F. O.|year=2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377 410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFVertDoiHellwichHess2012">Vert, M.; Doi, Y.; Hellwich, K. H.; Hess, M.; Hodge, P.; Kubisa, P.; Rinaudo, M.; Schué, F. O. (2012). "Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)". ''Pure and Applied Chemistry''. '''84''' (2): 377 410. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1351/PAC-REC-10-12-04|10.1351/PAC-REC-10-12-04]]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:98107080 98107080].</cite></ref> Ova definicija je evoluirala iz one koju je dao IUPAC 1997. <ref name="iupac1997">{{Cite book|title=Compendium of Chemical Terminology: IUPAC Recommendations|publisher=Blackwell Science|year=1997|isbn=978-0865426849|editor-last=MacNaught, Alan D.|edition=2nd|editor-last2=Wilkinson, Andrew R.}}</ref> <ref name="alem2007">{{Cite journal|last=Alemán|first=J. V.|last2=Chadwick|first2=A. V.|last3=He|first3=J.|last4=Hess|first4=M.|last5=Horie|first5=K.|last6=Jones|first6=R. G.|last7=Kratochvíl|first7=P.|last8=Meisel|first8=I.|last9=Mita|first9=I.|date=1 January 2007|title=Definitions of terms relating to the structure and processing of sols, gels, networks, and inorganic-organic hybrid materials (IUPAC Recommendations 2007)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=79|issue=10|pages=1801–1829|doi=10.1351/pac200779101801}}</ref>
U drugoj publikaciji iz 2012. IUPAC proširuje pojam tako da uključuje cijevi i vlakna sa samo dvije dimenzije ispod 100 nm. <ref name="iupac2012b">{{Cite journal|last=Vert|first=Michel|last2=Doi|first2=Yoshiharu|last3=Hellwich|first3=Karl-Heinz|last4=Hess|first4=Michael|last5=Hodge|first5=Philip|last6=Kubisa|first6=Przemyslaw|last7=Rinaudo|first7=Marguerite|last8=Schué|first8=François|date=11 January 2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377–410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true">Vert, Michel; Doi, Yoshiharu; Hellwich, Karl-Heinz; Hess, Michael; Hodge, Philip; Kubisa, Przemyslaw; Rinaudo, Marguerite; Schué, François (11 January 2012). "Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)". ''Pure and Applied Chemistry''. '''84''' (2): 377–410. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1351/PAC-REC-10-12-04|10.1351/PAC-REC-10-12-04]]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:98107080 98107080].</cite></ref>
=== ISO ===
Prema tehničkoj specifikaciji [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|Međunarodne organizacije za standarde]] (ISO) [[ISO/TS 80004|80004]], nanočestica je objekt sa sve tri vanjske dimenzije u nanoskali, čije se najduža i najkraća osa ne razlikuju značajno, pri čemu je značajna razlika obično faktor od najmanje 3. <ref name="iso80004-2">{{Cite web|url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:std:iso:ts:80004:-2:ed-1:v1:en|title=ISO/TS 80004-2: Nanotechnologies Vocabulary Part 2: Nano-objects|date=2015|website=International Organization for Standardization|access-date=2018-01-18}}</ref>
[[Datoteka:Nanostars-it1302.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a8/Nanostars-it1302.jpg/300px-Nanostars-it1302.jpg|desno|mini|300x300piksel| Nanozvijezde [[Vanadijum(IV) oksid|vanadij(IV) oksida]]]]
Nanočestice se javljaju u velikom broju oblika, koji su dobili mnoga neformalna imena kao što su nanosfere, <ref name="agam2007">{{Cite journal|last=Agam, M. A.|last2=Guo|first2=Q|year=2007|title=Electron Beam Modification of Polymer Nanospheres|journal=Journal of Nanoscience and Nanotechnology|volume=7|issue=10|pages=3615–9|doi=10.1166/jnn.2007.814|pmid=18330181}}</ref> [[Nanorod|nanošipke]], [[Nagnetski nanolanci|nanolanci]], <ref name="kral2015">{{Cite journal|last=Kralj|first=Slavko|last2=Makovec|first2=Darko|date=27 October 2015|title=Magnetic Assembly of Superparamagnetic Iron Oxide Nanoparticle Clusters into Nanochains and Nanobundles|journal=ACS Nano|volume=9|issue=10|pages=9700–7|doi=10.1021/acsnano.5b02328|pmid=26394039}}</ref> nanozvijezde, nanocvijeće, nanoreefovi, <ref name="choy2004">{{Cite journal|last=Choy J.H.|last2=Jang E.S.|last3=Won J.H.|last4=Chung J.H.|last5=Jang D.J.|last6=Kim Y.W.|year=2004|title=Hydrothermal route to ZnO nanocoral reefs and nanofibers|journal=Appl. Phys. Lett.|volume=84|issue=2|page=287|bibcode=2004ApPhL..84..287C|doi=10.1063/1.1639514|name-list-style=amp}}</ref> nanobrkovi, nanovlakna i nanokutije. <ref name="sun2002">{{Cite journal|last=Sun, Y|last2=Xia, Y|year=2002|title=Shape-controlled synthesis of gold and silver nanoparticles|url=https://semanticscholar.org/paper/10be141980be0fe3606f5347ee9721ad43392eb4|journal=Science|volume=298|issue=5601|pages=2176–9|bibcode=2002Sci...298.2176S|doi=10.1126/science.1077229|pmid=12481134}}</ref>
[[Datoteka:Colloidal_nanoparticle_of_lead_sulfide_(selenide)_with_complete_passivation.png|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Colloidal_nanoparticle_of_lead_sulfide_%28selenide%29_with_complete_passivation.png/220px-Colloidal_nanoparticle_of_lead_sulfide_%28selenide%29_with_complete_passivation.png|desno|mini| Poluprovodnička nanočestica ( [[kvantna tačka]] ) olovnog sulfida sa potpunom pasivizacijom oleinskom kiselinom, oleil aminom i hidroksil ligandima (veličina ~5nm)]]
Efekti [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]] postaju uočljivi za objekte na nanoskali.<ref name="hewa2013">{{Cite journal|last=Hewakuruppu|first=Y. L.|last2=Dombrovsky|first2=L. A.|last3=Chen|first3=C.|last4=Timchenko|first4=V.|last5=Jiang|first5=X.|last6=Baek|first6=S.|last7=Taylor|first7=R. A.|year=2013|title=Plasmonic "pump probe" method to study semi-transparent nanofluids|journal=Applied Optics|volume=52|issue=24|pages=6041–50|bibcode=2013ApOpt..52.6041H|doi=10.1364/AO.52.006041|pmid=24085009}}</ref> Oni uključuju [[kvantno ograničenje]] u [[Poluprovodnik|poluvodičkim]] česticama, [[Lokalizirani površinski plazmon|lokalizirane površinske plazmone]] <ref name="hewa2013" /> u nekim metalnim česticama i [[superparamagnetizam]] u [[Magnetizam|magnetskim]] materijalima. [[Kvantne tačke]] su nanočestice poluprovodničkog materijala koje su dovoljno male (obično ispod 10 nm ili manje) da imaju kvantizovane elektronske [[Energetski nivo|energetske nivoe]] .
Kvantni efekti su odgovorni za tamnocrvenu do crnu boju [[Zlato|zlatnih]] ili [[Silicij|silicijskih]] nanoprašaka i suspenzija nanočestica. <ref name="buff1976">{{Cite journal|last=Buffat|first=Ph.|last2=Borel|first2=J.-P.|year=1976|title=Size effect on the melting temperature of gold particles|url=http://infoscience.epfl.ch/record/100337|journal=Physical Review A|volume=13|issue=6|pages=2287–2298|bibcode=1976PhRvA..13.2287B|doi=10.1103/PhysRevA.13.2287}}</ref> Apsorpcija sunčevog zračenja je mnogo veća u materijalima koji se sastoje od nanočestica nego u tankim filmovima kontinuiranih listova materijala. U solarnim [[Fotonaponski|PV]] i [[Solarna toplotna energija|solarno termalnim]] aplikacijama, kontrolom veličine, oblika i materijala čestica, moguće je kontrolisati apsorpciju sunca. <ref name="wu2015">{{Cite journal|last=Wu|first=Jiang|last2=Yu|first2=Peng|last3=Susha|first3=Andrei S.|last4=Sablon|first4=Kimberly A.|last5=Chen|first5=Haiyuan|last6=Zhou|first6=Zhihua|last7=Li|first7=Handong|last8=Ji|first8=Haining|last9=Niu|first9=Xiaobin|date=2015-04-01|title=Broadband efficiency enhancement in quantum dot solar cells coupled with multispiked plasmonic nanostars|journal=Nano Energy|volume=13|pages=827–835|doi=10.1016/j.nanoen.2015.02.012}}</ref> <ref name="tayl2012a">{{Cite journal|last=Taylor|first=Robert A|last2=Otanicar|first2=Todd|last3=Rosengarten|first3=Gary|year=2012|title=Nanofluid-based optical filter optimization for PV/T systems|journal=Light: Science & Applications|volume=1|issue=10|pages=e34|bibcode=2012LSA.....1E..34T|doi=10.1038/lsa.2012.34}}</ref> <ref name="tayl2013c">{{Cite journal|last=Taylor|first=Robert A.|last2=Otanicar|first2=Todd P.|last3=Herukerrupu|first3=Yasitha|last4=Bremond|first4=Fabienne|last5=Rosengarten|first5=Gary|last6=Hawkes|first6=Evatt R.|last7=Jiang|first7=Xuchuan|last8=Coulombe|first8=Sylvain|year=2013|title=Feasibility of nanofluid-based optical filters|url=https://www.researchgate.net/publication/235786101|journal=Applied Optics|volume=52|issue=7|pages=1413–22|bibcode=2013ApOpt..52.1413T|doi=10.1364/AO.52.001413|pmid=23458793}}</ref> <ref name="tayl2011">{{Cite journal|last=Taylor|first=Robert A|last2=Phelan|first2=Patrick E|last3=Otanicar|first3=Todd P|last4=Adrian|first4=Ronald|last5=Prasher|first5=Ravi|year=2011|title=Nanofluid optical property characterization: Towards efficient direct absorption solar collectors|journal=Nanoscale Research Letters|volume=6|issue=1|page=225|bibcode=2011NRL.....6..225T|doi=10.1186/1556-276X-6-225|pmc=3211283|pmid=21711750}}</ref>
Mnoga svojstva nanočestica, posebno stabilnost, rastvorljivost i hemijska ili biološka aktivnost, mogu se radikalno promijeniti [[Premazivanje|oblaganjem]] različitim supstancama – proces koji se naziva '''funkcionalizacija'''. Funkcionalizirani [[Katalizator na bazi nanomaterijala|katalizatori na bazi nanomaterijala]] mogu se koristiti za katalizu mnogih poznatih organskih reakcija.
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Nanotehnologija]]
l56bomot4ax1zxuqia9yfabqal7s465
3429079
3429078
2022-08-27T23:27:06Z
Palapa
383
Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Nanočestica]] na [[Nanočestica]] bez ostavljanja preusmjerenja
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Mesoporous_Silica_Nanoparticle.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6d/Mesoporous_Silica_Nanoparticle.jpg/400px-Mesoporous_Silica_Nanoparticle.jpg|mini|400x400piksel| TEM (a, b, i c) slike pripremljenih mezoporoznih nanočestica silicij dioksida srednjeg spoljašnjeg prečnika: (a) 20nm, (b) 45nm i (c) 80nm. [[Skenirajuća elektronska mikroskopija|SEM]] (d) slika koja odgovara (b). Slike u okviru su veliko uvećanje mezoporoznih čestica silicij dioksida.]]
'''Nanočestica''' ili '''ultrafina čestica''' se obično definiše kao čestica [[Materija|materije]] [[Prečnik|prečnika]] između 1 i 100 [[Nanometar|nanometara]] (nm). <ref name="epaXXXXa">U.S. Environmental Protection Agency (): "[https://web.archive.org/web/20101203205130/http://www.epa.gov/apti/bces/module3/category/category.htm Module 3: Characteristics of Particles Particle Size Categories]". From the [https://epa.gov EPA Website].</ref> <ref name="iupac2012a">{{Cite journal|last=Vert|first=M.|last2=Doi|first2=Y.|last3=Hellwich|first3=K. H.|last4=Hess|first4=M.|last5=Hodge|first5=P.|last6=Kubisa|first6=P.|last7=Rinaudo|first7=M.|last8=Schué|first8=F. O.|year=2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377 410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}</ref> Termin se ponekad koristi za veće čestice, do 500 nm, ili vlakna i cijevi koje su manje od 100 nm u samo dva smjera. <ref name="iupac2012b">{{Cite journal|last=Vert|first=Michel|last2=Doi|first2=Yoshiharu|last3=Hellwich|first3=Karl-Heinz|last4=Hess|first4=Michael|last5=Hodge|first5=Philip|last6=Kubisa|first6=Przemyslaw|last7=Rinaudo|first7=Marguerite|last8=Schué|first8=François|date=11 January 2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377–410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}</ref> U najnižem opsegu, metalne čestice manje od 1 nm se obično nazivaju [[Atom klaster|klasteri atoma]] .
Nanočestice se obično razlikuju od [[Mikročestice|mikročestica]] (1-1000 µm), "fine čestice" (veličine između 100 i 2500 nm) i "grube čestice" (u rasponu od 2500 do 10 000 nm), jer njihova manja veličina pokreće vrlo različita fizička ili hemijska svojstva, poput koloidnih svojstava i ultrabrzih optičkih efekata <ref>{{Cite journal|last=Torres-Torres|first=C|last2=López-Suárez|first2=A|last3=Can-Uc|first3=B|last4=Rangel-Rojo|first4=R|last5=Tamayo-Rivera|first5=L|last6=Oliver|first6=A|date=2015-07-24|title=Collective optical Kerr effect exhibited by an integrated configuration of silicon quantum dots and gold nanoparticles embedded in ion-implanted silica|url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/0957-4484/26/29/295701|journal=Nanotechnology|volume=26|issue=29|pages=295701|bibcode=2015Nanot..26C5701T|doi=10.1088/0957-4484/26/29/295701|issn=0957-4484|pmid=26135968}}</ref> ili električnih svojstava.
Budući da su više podložni [[Brownovo kretanje|braunovskom kretanju]], obično se ne sedimentiraju, poput [[Koloid|koloidnih čestica]] za koje se, obrnuto, obično smatra da se kreću od 1 do 1000 nm.
S obzirom da su mnogo manje od talasnih dužina [[Svjetlost|vidljive svjetlosti]] (400-700 nm), nanočestice se ne mogu vidjeti običnim [[Optički mikroskop|optičkim mikroskopima]], što zahtijeva upotrebu [[Elektronski mikroskop|elektronskih mikroskopa ili mikroskopa sa laserom]]. Iz istog razloga, disperzije nanočestica u prozirnim medijima mogu biti transparentne,<ref name="chae2003">{{Cite journal|last=Chae|first=Seung Yong|last2=Park|first2=Myun Kyu|last3=Lee|first3=Sang Kyung|last4=Kim|first4=Taek Young|last5=Kim|first5=Sang Kyu|last6=Lee|first6=Wan In|date=August 2003|title=Preparation of Size-Controlled TiO 2 Nanoparticles and Derivation of Optically Transparent Photocatalytic Films|journal=Chemistry of Materials|volume=15|issue=17|pages=3326–3331|doi=10.1021/cm030171d}}</ref> dok suspenzije većih čestica obično [[Rasipanje|raspršuju]] dio ili svu vidljivu svjetlost koja pada na njih. Nanočestice također lako prolaze kroz uobičajene [[Filtracija|filtere]], kao što su obične [[Chamberland filter|keramičke svijeće]], <ref name="simo2011">{{Cite journal|last=Jacques Simonis|first=Jean|last2=Koetzee Basson|first2=Albertus|year=2011|title=Evaluation of a low-cost ceramic micro-porous filter for elimination of common disease microorganisms|journal=Physics and Chemistry of the Earth, Parts A/B/C|volume=36|issue=14–15|pages=1129–1134|bibcode=2011PCE....36.1129S|doi=10.1016/j.pce.2011.07.064}}</ref> tako da odvajanje od tekućina zahtijeva posebne tehnike [[Nanofiltracija|nanofiltracije]].
Nanočestice su široko rasprostranjene u prirodi i predmet su proučavanja u mnogim naukama kao što su [[hemija]], [[fizika]], [[geologija]] i [[biologija]]. Budući da su na prijelazu između masivnih materijala i [[Atom|atomskih]] ili [[Molekula|molekularnih]] struktura, često pokazuju fenomene koji se ne primjećuju ni na jednoj skali. Važna su komponenta [[Atmosfersko zagađenje|atmosferskog zagađenja]] i ključni sastojci u mnogim industrijaliziranim proizvodima kao što su [[Boja|boje]], [[plastika]], [[Metal (hemija)|metali]], [[keramika]] i [[Magnetizam|magnetni]] proizvodi. Proizvodnja nanočestica sa specifičnim svojstvima je grana [[Nanotehnologija|nanotehnologije]].
U svojoj predloženoj terminologiji za biološki srodne [[Polimer|polimere]] iz 2012. godine, [[IUPAC]] je definisao nanočesticu kao "česticu bilo kojeg oblika s dimenzijama u rasponu od 1 × 10 <sup>-9</sup> i 1 × 10 <sup>-7</sup> m". <ref name="iupac2012a">{{Cite journal|last=Vert|first=M.|last2=Doi|first2=Y.|last3=Hellwich|first3=K. H.|last4=Hess|first4=M.|last5=Hodge|first5=P.|last6=Kubisa|first6=P.|last7=Rinaudo|first7=M.|last8=Schué|first8=F. O.|year=2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377 410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFVertDoiHellwichHess2012">Vert, M.; Doi, Y.; Hellwich, K. H.; Hess, M.; Hodge, P.; Kubisa, P.; Rinaudo, M.; Schué, F. O. (2012). "Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)". ''Pure and Applied Chemistry''. '''84''' (2): 377 410. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1351/PAC-REC-10-12-04|10.1351/PAC-REC-10-12-04]]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:98107080 98107080].</cite></ref> Ova definicija je evoluirala iz one koju je dao IUPAC 1997. <ref name="iupac1997">{{Cite book|title=Compendium of Chemical Terminology: IUPAC Recommendations|publisher=Blackwell Science|year=1997|isbn=978-0865426849|editor-last=MacNaught, Alan D.|edition=2nd|editor-last2=Wilkinson, Andrew R.}}</ref> <ref name="alem2007">{{Cite journal|last=Alemán|first=J. V.|last2=Chadwick|first2=A. V.|last3=He|first3=J.|last4=Hess|first4=M.|last5=Horie|first5=K.|last6=Jones|first6=R. G.|last7=Kratochvíl|first7=P.|last8=Meisel|first8=I.|last9=Mita|first9=I.|date=1 January 2007|title=Definitions of terms relating to the structure and processing of sols, gels, networks, and inorganic-organic hybrid materials (IUPAC Recommendations 2007)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=79|issue=10|pages=1801–1829|doi=10.1351/pac200779101801}}</ref>
U drugoj publikaciji iz 2012. IUPAC proširuje pojam tako da uključuje cijevi i vlakna sa samo dvije dimenzije ispod 100 nm. <ref name="iupac2012b">{{Cite journal|last=Vert|first=Michel|last2=Doi|first2=Yoshiharu|last3=Hellwich|first3=Karl-Heinz|last4=Hess|first4=Michael|last5=Hodge|first5=Philip|last6=Kubisa|first6=Przemyslaw|last7=Rinaudo|first7=Marguerite|last8=Schué|first8=François|date=11 January 2012|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=84|issue=2|pages=377–410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true">Vert, Michel; Doi, Yoshiharu; Hellwich, Karl-Heinz; Hess, Michael; Hodge, Philip; Kubisa, Przemyslaw; Rinaudo, Marguerite; Schué, François (11 January 2012). "Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)". ''Pure and Applied Chemistry''. '''84''' (2): 377–410. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1351/PAC-REC-10-12-04|10.1351/PAC-REC-10-12-04]]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:98107080 98107080].</cite></ref>
=== ISO ===
Prema tehničkoj specifikaciji [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|Međunarodne organizacije za standarde]] (ISO) [[ISO/TS 80004|80004]], nanočestica je objekt sa sve tri vanjske dimenzije u nanoskali, čije se najduža i najkraća osa ne razlikuju značajno, pri čemu je značajna razlika obično faktor od najmanje 3. <ref name="iso80004-2">{{Cite web|url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:std:iso:ts:80004:-2:ed-1:v1:en|title=ISO/TS 80004-2: Nanotechnologies Vocabulary Part 2: Nano-objects|date=2015|website=International Organization for Standardization|access-date=2018-01-18}}</ref>
[[Datoteka:Nanostars-it1302.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a8/Nanostars-it1302.jpg/300px-Nanostars-it1302.jpg|desno|mini|300x300piksel| Nanozvijezde [[Vanadijum(IV) oksid|vanadij(IV) oksida]]]]
Nanočestice se javljaju u velikom broju oblika, koji su dobili mnoga neformalna imena kao što su nanosfere, <ref name="agam2007">{{Cite journal|last=Agam, M. A.|last2=Guo|first2=Q|year=2007|title=Electron Beam Modification of Polymer Nanospheres|journal=Journal of Nanoscience and Nanotechnology|volume=7|issue=10|pages=3615–9|doi=10.1166/jnn.2007.814|pmid=18330181}}</ref> [[Nanorod|nanošipke]], [[Nagnetski nanolanci|nanolanci]], <ref name="kral2015">{{Cite journal|last=Kralj|first=Slavko|last2=Makovec|first2=Darko|date=27 October 2015|title=Magnetic Assembly of Superparamagnetic Iron Oxide Nanoparticle Clusters into Nanochains and Nanobundles|journal=ACS Nano|volume=9|issue=10|pages=9700–7|doi=10.1021/acsnano.5b02328|pmid=26394039}}</ref> nanozvijezde, nanocvijeće, nanoreefovi, <ref name="choy2004">{{Cite journal|last=Choy J.H.|last2=Jang E.S.|last3=Won J.H.|last4=Chung J.H.|last5=Jang D.J.|last6=Kim Y.W.|year=2004|title=Hydrothermal route to ZnO nanocoral reefs and nanofibers|journal=Appl. Phys. Lett.|volume=84|issue=2|page=287|bibcode=2004ApPhL..84..287C|doi=10.1063/1.1639514|name-list-style=amp}}</ref> nanobrkovi, nanovlakna i nanokutije. <ref name="sun2002">{{Cite journal|last=Sun, Y|last2=Xia, Y|year=2002|title=Shape-controlled synthesis of gold and silver nanoparticles|url=https://semanticscholar.org/paper/10be141980be0fe3606f5347ee9721ad43392eb4|journal=Science|volume=298|issue=5601|pages=2176–9|bibcode=2002Sci...298.2176S|doi=10.1126/science.1077229|pmid=12481134}}</ref>
[[Datoteka:Colloidal_nanoparticle_of_lead_sulfide_(selenide)_with_complete_passivation.png|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Colloidal_nanoparticle_of_lead_sulfide_%28selenide%29_with_complete_passivation.png/220px-Colloidal_nanoparticle_of_lead_sulfide_%28selenide%29_with_complete_passivation.png|desno|mini| Poluprovodnička nanočestica ( [[kvantna tačka]] ) olovnog sulfida sa potpunom pasivizacijom oleinskom kiselinom, oleil aminom i hidroksil ligandima (veličina ~5nm)]]
Efekti [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]] postaju uočljivi za objekte na nanoskali.<ref name="hewa2013">{{Cite journal|last=Hewakuruppu|first=Y. L.|last2=Dombrovsky|first2=L. A.|last3=Chen|first3=C.|last4=Timchenko|first4=V.|last5=Jiang|first5=X.|last6=Baek|first6=S.|last7=Taylor|first7=R. A.|year=2013|title=Plasmonic "pump probe" method to study semi-transparent nanofluids|journal=Applied Optics|volume=52|issue=24|pages=6041–50|bibcode=2013ApOpt..52.6041H|doi=10.1364/AO.52.006041|pmid=24085009}}</ref> Oni uključuju [[kvantno ograničenje]] u [[Poluprovodnik|poluvodičkim]] česticama, [[Lokalizirani površinski plazmon|lokalizirane površinske plazmone]] <ref name="hewa2013" /> u nekim metalnim česticama i [[superparamagnetizam]] u [[Magnetizam|magnetskim]] materijalima. [[Kvantne tačke]] su nanočestice poluprovodničkog materijala koje su dovoljno male (obično ispod 10 nm ili manje) da imaju kvantizovane elektronske [[Energetski nivo|energetske nivoe]] .
Kvantni efekti su odgovorni za tamnocrvenu do crnu boju [[Zlato|zlatnih]] ili [[Silicij|silicijskih]] nanoprašaka i suspenzija nanočestica. <ref name="buff1976">{{Cite journal|last=Buffat|first=Ph.|last2=Borel|first2=J.-P.|year=1976|title=Size effect on the melting temperature of gold particles|url=http://infoscience.epfl.ch/record/100337|journal=Physical Review A|volume=13|issue=6|pages=2287–2298|bibcode=1976PhRvA..13.2287B|doi=10.1103/PhysRevA.13.2287}}</ref> Apsorpcija sunčevog zračenja je mnogo veća u materijalima koji se sastoje od nanočestica nego u tankim filmovima kontinuiranih listova materijala. U solarnim [[Fotonaponski|PV]] i [[Solarna toplotna energija|solarno termalnim]] aplikacijama, kontrolom veličine, oblika i materijala čestica, moguće je kontrolisati apsorpciju sunca. <ref name="wu2015">{{Cite journal|last=Wu|first=Jiang|last2=Yu|first2=Peng|last3=Susha|first3=Andrei S.|last4=Sablon|first4=Kimberly A.|last5=Chen|first5=Haiyuan|last6=Zhou|first6=Zhihua|last7=Li|first7=Handong|last8=Ji|first8=Haining|last9=Niu|first9=Xiaobin|date=2015-04-01|title=Broadband efficiency enhancement in quantum dot solar cells coupled with multispiked plasmonic nanostars|journal=Nano Energy|volume=13|pages=827–835|doi=10.1016/j.nanoen.2015.02.012}}</ref> <ref name="tayl2012a">{{Cite journal|last=Taylor|first=Robert A|last2=Otanicar|first2=Todd|last3=Rosengarten|first3=Gary|year=2012|title=Nanofluid-based optical filter optimization for PV/T systems|journal=Light: Science & Applications|volume=1|issue=10|pages=e34|bibcode=2012LSA.....1E..34T|doi=10.1038/lsa.2012.34}}</ref> <ref name="tayl2013c">{{Cite journal|last=Taylor|first=Robert A.|last2=Otanicar|first2=Todd P.|last3=Herukerrupu|first3=Yasitha|last4=Bremond|first4=Fabienne|last5=Rosengarten|first5=Gary|last6=Hawkes|first6=Evatt R.|last7=Jiang|first7=Xuchuan|last8=Coulombe|first8=Sylvain|year=2013|title=Feasibility of nanofluid-based optical filters|url=https://www.researchgate.net/publication/235786101|journal=Applied Optics|volume=52|issue=7|pages=1413–22|bibcode=2013ApOpt..52.1413T|doi=10.1364/AO.52.001413|pmid=23458793}}</ref> <ref name="tayl2011">{{Cite journal|last=Taylor|first=Robert A|last2=Phelan|first2=Patrick E|last3=Otanicar|first3=Todd P|last4=Adrian|first4=Ronald|last5=Prasher|first5=Ravi|year=2011|title=Nanofluid optical property characterization: Towards efficient direct absorption solar collectors|journal=Nanoscale Research Letters|volume=6|issue=1|page=225|bibcode=2011NRL.....6..225T|doi=10.1186/1556-276X-6-225|pmc=3211283|pmid=21711750}}</ref>
Mnoga svojstva nanočestica, posebno stabilnost, rastvorljivost i hemijska ili biološka aktivnost, mogu se radikalno promijeniti [[Premazivanje|oblaganjem]] različitim supstancama – proces koji se naziva '''funkcionalizacija'''. Funkcionalizirani [[Katalizator na bazi nanomaterijala|katalizatori na bazi nanomaterijala]] mogu se koristiti za katalizu mnogih poznatih organskih reakcija.
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Nanotehnologija]]
l56bomot4ax1zxuqia9yfabqal7s465