Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.1 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 1434 3841233 3840890 2026-05-06T23:13:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841233 wikitext text/x-wiki '''Pravo''' je skup pravila koja određuju odnos između osoba i organizacija kao i kazne za one koji ta pravila prekrše.<ref>{{Cite book|url=https://law.uok.edu.in/Files/5ce6c765-c013-446c-b6ac-b9de496f8751/Custom/jurisprudence-Unit-I.pdf|title=Topic: - Meaning, Nature and Functions of Law}}</ref> [[Datoteka:1964 Congo Constitution - Table of Contents 01.JPG|mini|Ustav Konga, sadržaj]] '''Pravo''' je skup pravila koja su kreirane i koje mogu provoditi [[Vlada|vladine]] ili društvene institucije radi regulisanja ponašanja,{{Sfn|Robertson|2006}} a njegova precizna definicija je predmet dugogodišnje debate.{{Sfn|Willis|1926}}<ref>{{Cite journal|last=Gibbs|first=Jack P.|date=1968|title=Definitions of Law and Empirical Questions|journal=Law & Society Review|volume=2|issue=3|pages=429–446|doi=10.2307/3052897|issn=0023-9216|jstor=3052897}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Akers|first=Ronald L.|date=1965|title=Toward a Comparative Definition of Law|url=http://scholarlycommons.law.northwestern.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=5313&context=jclc|journal=Journal of Criminal Law and Criminology|volume=56|issue=3|pages=301–306|doi=10.2307/1141239|issn=0022-0205|jstor=1141239|archive-url=https://web.archive.org/web/20180719212013/https://scholarlycommons.law.northwestern.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=5313&context=jclc|archive-date=19 July 2018|access-date=3 January 2020}}</ref> Različito je opisivan kao [[Društvene nauke|nauka]]<ref>{{Cite book|last=Spooner|first=Lysander|url=https://en.wikisource.org/wiki/Natural_Law;_or_The_Science_of_Justice:_A_Treatise_on_Natural_Law,_Natural_Justice,_Natural_Rights,_Natural_Liberty,_and_Natural_Society;_Showing_that_All_Legislation_Whatsoever_is_an_Absurdity,_a_Usurpation,_and_a_Crime._Part_First.|title=Natural Law; or The Science of Justice: A Treatise on Natural Law, Natural Justice, Natural Rights, Natural Liberty, and Natural Society; Showing that All Legislation Whatsoever is an Absurdity, a Usurpation, and a Crime. Part First.|date=1882|publisher=A. Williams & Co.|author-link=Lysander Spooner|access-date=31 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191231072121/https://en.wikisource.org/wiki/Natural_Law;_or_The_Science_of_Justice:_A_Treatise_on_Natural_Law,_Natural_Justice,_Natural_Rights,_Natural_Liberty,_and_Natural_Society;_Showing_that_All_Legislation_Whatsoever_is_an_Absurdity,_a_Usurpation,_and_a_Crime._Part_First.|archive-date=31 December 2019|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Núñez Vaquero|first=Álvaro|date=10 June 2013|title=Five Models of Legal Science|url=https://journals.openedition.org/revus/2449|journal=Revus. Journal for Constitutional Theory and Philosophy of Law / Revija za ustavno teorijo in filozofijo prava|language=en|issue=19|pages=53–81|doi=10.4000/revus.2449|issn=1581-7652|archive-url=https://web.archive.org/web/20191231075003/https://journals.openedition.org/revus/2449|archive-date=31 December 2019|access-date=31 December 2019}}</ref> i kao umjetnost pravde.{{Sfn|Cohen|1992}}<ref>{{Cite web|url=https://www.forbes.com/sites/basharubin/2015/01/13/is-law-an-art-or-a-science-a-bit-of-both/|title=Is Law an Art or a Science?: A Bit of Both|last=Rubin|first=Basha|date=13 January 2015|website=[[Forbes]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181103170800/https://www.forbes.com/sites/basharubin/2015/01/13/is-law-an-art-or-a-science-a-bit-of-both/|archive-date=3 November 2018|url-status=live}}</ref>{{Sfn|Berger|1953}} Zakone koje provodi država može donijeti [[zakonodavna vlast]], što rezultira [[Statut|statutima]]; izvršna vlast putem [[Uredba|uredbi]] i [[Propis|propisa]]; ili sudske odluke, koje čine [[presedan]] u jurisdikcijama [[Običajno pravo|običajnog prava]]. [[Autokratija|Autokrata]] može vršiti te funkcije unutar svoje oblasti. Na stvaranje samih zakona može utjecati [[ustav]], pisani ili prećutni, i [[prava]] koja su u njemu kodirana. Pravo oblikuje [[Politika|politiku]], [[Ekonomija|ekonomiju]], [[Historija|historiju]] i [[društvo]] na različite načine, a također služi kao posrednik u odnosima među ljudima. Pravni sistemi se razlikuju među [[Nadležnost|jurisdikcijama]], a njihove razlike analizirane su u [[Komparativno pravo|komparativnom pravu]] . U jurisdikcijama [[Civil law (legal system)|kontinentalnog prava]], zakonodavno tijelo ili drugo centralno tijelo [[Kodifikacija (zakon)|kodificira i konsoliduje]] zakon. U sistemima običajnog prava, sudije mogu donijeti [[Pravno obavezivanje|obavezujuću]] sudsku praksu putem presedana,<ref>{{Cite journal|last=Mason|first=Anthony|date=1996|title=The Judge as Law-maker|url=http://www.austlii.edu.au/au/journals/JCULRev/1996/2.pdf|journal=James Cook University Mayo Lecture|archive-url=https://web.archive.org/web/20191231082120/http://www.austlii.edu.au/au/journals/JCULRev/1996/2.pdf|archive-date=31 December 2019|access-date=31 December 2019}}</ref> iako to ponekad može poništiti viši sud ili zakonodavno tijelo.<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Vjersko pravo]] se koristi u nekim vjerskim zajednicama i državama i historijski je uticalo na sekularno pravo.<ref>{{Cite journal|last=Berman|first=Harold J.|date=1983|title=Religious Foundations of Law in the West: An Historical Perspective|journal=Journal of Law and Religion|publisher=Cambridge University Press|volume=1|issue=1|pages=3–43|doi=10.2307/1051071|jstor=1051071}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Fox|first=Jonathan|last2=Sandler|first2=Shmuel|date=1 April 2005|title=Separation of Religion and State in the Twenty-First Century: Comparing the Middle East and Western Democracies|journal=Comparative Politics|volume=37|issue=3|pages=317|doi=10.2307/20072892|jstor=20072892}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Cox|first=Noel|date=2001|title=Ecclesiastical Jurisdiction in the Church of the Province of Aotearoa, New Zealand and Polynesia|url=http://www5.austlii.edu.au/au/journals/DeakinLawRw/2001/14.html|journal=Deakin Law Review|volume=6|issue=2|page=262|archive-url=https://web.archive.org/web/20191231152654/http://www5.austlii.edu.au/au/journals/DeakinLawRw/2001/14.html|archive-date=31 December 2019|access-date=31 December 2019}}</ref><ref>{{Cite book|title=Sharia incorporated: a comparative overview of the legal systems of twelve Muslim countries in past and present|publisher=Leiden University Press|year=2010|isbn=9789087280574|editor-last=Otto|editor-first=Jan Michiel}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nyulawglobal.org/globalex/Religious_Legal_Systems1.html|title=Religious Legal Systems in Comparative Law: A Guide to Introductory Research – GlobaLex|last=Raisch|first=Marylin Johnson|publisher=New York University School of Law|archive-url=https://web.archive.org/web/20191231153027/https://www.nyulawglobal.org/globalex/Religious_Legal_Systems1.html|archive-date=31 December 2019|url-status=live|access-date=31 December 2019}}</ref> == Kodifikacija zakona == Postoje nepisani zakoni, ali takvi su previše arbitrarni, pa svaka država na svijetu posjeduje zakonodavno tijelo čija je glavna funkcija donošenje zakona. == Pravo kao akademska disciplina ili kao zvanje == Provođenjem zakona se bavi sudska vlast, a ako se neko želi time baviti, potrebno je završiti odgovarajuću visoku školu (Pravni fakultet), te položiti pravosudni ispit. Pored sudske vlasti, zakone provode i tijela državne uprave koja se tijela uređuju propisima o sistemu državne uprave. == Grane prava == [[Upravno pravo]] je grana prava koja se bavim organizacijom i djelatnošću upravnih organa. [[Kanonsko pravo]] je skup pravila koja vrijede za dotičnu crkvu. Postoji Rimsko katoličko pravo, Pravoslavno i Anglikansko pravo. [[Građansko pravo]] - je grana prava koja uređuje imovinske i lične odnose između građansko-pravnih lica. [[Trgovačko pravo]] - u primjeni na trgovačkim sudovima, bavi se statusnim položajm subjekata poslovnog prava i njihovim odnosima. [[Kazneno pravo]] - ako se radi o povredama zakona koji se spominju u Kaznenom zakonu, radi se o kaznenom pravu. [[Radno pravo]] - je skup pravnih pravila kojim se uređuje sklapanje i prestanak radnih odnosa, prava i obveze subjekata u radnom odnosu, te ostala važna pitanja i modaliteti u radnom odnosu i u vezi s njim. [[Međunarodno pravo]] - uređuje međudržavne odnose kao i odnose između privatnih pravih i fizičkih osoba iz različitih zemalja [[Proceduralno pravo]] - bavi se 'sitnim' detaljima pravnog postupka. == Također pogledajte == * [[Stečaj]] * [[Actio negatoria]] * [[Austrijski građanski zakonik]] * [[Deklaracija o pravu (1689)]] * [[Francuski građanski zakonik]] * [[Gortinski zakonik]] * [[Koncepcija pravde]] * [[Konosman]] * [[Međunarodno krivično pravo]] * [[Zaklada]] * [[Metodologija pravnih nauka]] {{Wikicitat}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Law}} * [http://www.nyls.edu/library/research_tools_and_sources/dragnet/ DRAGNET: Pretraga besplatnih pravnih baza podataka Pravnog fakulteta New York]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130903005743/http://www.nyls.edu/library/research_tools_and_sources/dragnet/|datum=3. septembar 2013.}}. * [http://www.worldlii.org/ Svjetski institut za pravne informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200922075055/http://www.worldlii.org/ |date=22. 9. 2020 }} * [http://www.commonlii.org/ Institut za pravne informacije Commonwealtha]{{Mrtav link}} * [http://www.asianlii.org/ Azijski institut za pravne informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210417174626/http://www.asianlii.org/ |date=17. 4. 2021 }} * [http://www.austlii.edu.au/ Australazijsko-azijski institut za pravne informacije] * [http://www.bailii.org/ Britansko-irski institut za pravne informacije] * [https://web.archive.org/web/20061004021144/http://canlii.org/ Kanadski institut za pravne informacije] (arhivirano 4. oktobra 2006.) * [http://www.nzlii.org/ Institut za pravne informacije Novog Zelanda] * [http://www.paclii.org/ Institut za pravne informacije Pacifičkih ostrva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040103005659/http://www.paclii.org/ |date=3. 1. 2004 }} * [http://www.saflii.org/ Južnoafrički institut za pravne informacije] {{Društvene nauke}} {{Teme iz prava}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pravo]] phzq9fsf27q0hg3ko0bhx0htyifif1f 0 2718 3841175 3823430 2026-05-06T15:32:35Z ~2026-27535-69 181058 3841175 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Drugi svjetski rat | dio = | slika = [[Datoteka:WW2Montage.PNG|300px]] | opis = | datum = 1. septembar 1939 – 2. septembar 1945. (6 godina i 1 dan) | mjesto = [[Evropsko ratište u Drugom svjetskom ratu|Evropa]], [[Rat na Pacifiku|Pacifik]], [[Indijski okean u Drugom svjetskom ratu|Indijski okean]], [[Azija]], [[Mediteran]] i [[Bliski istok]], [[Afrika]] | casus = Invazija Njemačke na Poljsku | rezultat = Pobjeda Saveznika | posjed = | strana1 = '''[[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Savezničke sile]]''':{{plainlist| * {{ZD|Sovjetski savez|veličina=22px}} [[Sovjetski savez]] * {{ZD|Ujedinjeno Kraljevstvo|veličina=22px}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] * Zemlje [[Commonwealth]]a * {{ZD|SAD|veličina=22px}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] * {{ZD|Republika Kina|veličina=22px}} [[Kina]] * {{ZD|Francuska|veličina=22px}} [[Francuska]] * {{ZD|Poljska|1928|veličina=22px}} [[Poljska]] * {{ZD|Australija|veličina=22px}} [[Australija]] * {{ZD|Kanada|1921|veličina=22px}} [[Kanada]] }} | strana2 = '''[[Sile Osovine]]''':{{plainlist| * {{ZD|Njemačka|Nazi|veličina=22px}} [[Njemačka]] * {{ZD|Japan|veličina=22px}} [[Japan]] * {{ZD|Italija|1861|veličina=22px}} [[Italija]] * {{ZD|Rumunija|veličina=22px}} [[Rumunija]] * {{ZD|Mađarska|1920|veličina=22px}} [[Mađarska]] * {{ZD|Bugarska|veličina=22px}} [[Bugarska]] * {{ZD|NDH|veličina=22px}} [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] }} | strana3 = | komandant1 = {{plainlist| * {{ZD|Ujedinjeno Kraljevstvo|veličina=22px}} [[Winston Churchill]] * {{ZD|Sovjetski savez|veličina=22px}} [[Josif Staljin]] * {{ZD|SAD|veličina=22px}} [[Franklin Delano Roosevelt|Franklin D. Roosevelt]] * {{ZD|Republika Kina|veličina=22px}} [[Chiang Kai-shek]] * {{ZD|Kina|veličina=22px}} [[Mao Zedong]] * {{ZD|Francuska|veličina=22px}} [[Charles de Gaulle]] * {{ZD|Jugoslavija|veličina=22px}} [[Josip Broz Tito]] }} | komandant2 = {{plainlist| * {{ZD|Njemačka|Nazi|veličina=22px}} [[Adolf Hitler]] * {{ZD|Njemačka|Nazi|veličina=22px}} [[Hermann Göring]] * {{ZD|Njemačka|Nazi|veličina=22px}} [[Karl Dönitz]] * {{ZD|Japan|veličina=22px}} [[Car Hirohito|Hirohito]] * {{ZD|Italija|1861|veličina=22px}} [[Benito Mussolini]] * {{ZD|NDH|veličina=22px}} [[Ante Pavelić]] * {{ZD|Srbija|1941|veličina=22px}} [[Milan Nedić]] * [[Datoteka:Flag of Philippe Pétain, Chief of State of Vichy France.svg|22px|border]] [[Philippe Pétain]] }} | komandant3 = | snage1 = | snage2 = | snage3 = | žrtve1 = Preko 50.000.000 | žrtve2 = Preko 12.000.000 | žrtve3 = | napomena = }} '''Drugi svjetski rat''' bio je [[svjetski rat]], koji je trajao od 1939. do 1945. U njemu je sudjelovala [[Drugi svjetski rat po državama|velika većina svjetskih zemalja]], uključujući sve velike sile ujedinjene u dva sukobljena [[Vojni savez|vojna saveza]]: petar bakaric [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|i]] i [[Sile Osovine]]. U [[Totalni rat|totalnom ratu]], u kojem je izravno sudjelovalo više od 100 miliona ljudi iz više od 30 zemalja, glavni sudionici rata usredotočili su sve svoje ekonomske, industrijske i znanstvene sposobnosti, zamagljujući tako razliku između civilnih i vojnih resursa. [[Avijacija u Drugom svjetskom ratu|Avijacija je odigrala važnu ulogu]] u sukobu, omogućivši [[strateško bombardovanje]] naseljenih središta i jedine dvije upotrebe [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] u ratu. Drugi svjetski rat bio je daleko najsmrtonosniji sukob u ljudskoj povijesti; odnio je između 70 i 85 milliona žrtava, većinom civila. Deseci miliona ljudi umrli su od posljedica [[genocid]]a (uključujući [[holokaust]]), gladi, [[masakr]]a i [[bolest]]i. Nakon poraza sila Osovine, [[Saveznička okupacija Njemačke|Njemačka]] i [[Okupacija Japana|Japan]] su okupirani, a protiv [[Nirnberški proces|njemačkih]] i [[Tokijski proces|japanskih čelnika]] vođena su suđenja za ratne zločine. Drugi svjetski rat općenito je započeo 1. septembra 1939. kada je [[Treći rajh|nacistička Njemačka]] pod vodstvom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] [[Invazija na Poljsku|napala Poljsku]]. Dana 3. septembra [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Treća Francuska Republika|Francuska]] objavile su rat Njemačkoj. Prema [[Pakt Ribbentrop-Molotov|paktu Ribbentrop-Molotov]] iz augusta 1939. Njemačka i [[Sovjetski Savez]] podijelili su Poljsku i definirali svoje "[[sfere utjecaja]]" u [[Zimski rat|Finskoj]], [[Sovjetska okupacija baltičkih država|Estoniji, Latviji, Litvaniji]] i [[Sovjetska okupacija Besarabije i Sjeverne Bukovine|Rumunjskoj]]. Od kraja 1939. do početka 1941. Njemačka je nizom [[Vojni pohod|pohoda]] i [[Trojni pakt|ugovora]] osvojila ili kontrolirala veći dio [[Kontinentalna Evropa|kontinentalne Evrope]] te zajedno s [[Fašistička Italija (1922–1943)|Italijom]] i [[Japansko Carstvo|Japanom]] (kasnije s drugim zemljama) sklopila savez [[Sile Osovine|Osovine]]. Nakon kampanje u [[Zapadnopustinjska kampanja|sjevernoj]] i [[Istočnoafrička kampanja (Drugi svjetski rat)|istočnoj Africi]] i [[Bitka za Francusku|pada Francuske]] sredinom 1940-ih, rat se uglavnom nastavio između evropskih sila Osovine i [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], s [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|ratom na Balkanu]], zračnom [[Bitka za Britaniju|Bitkom za Britaniju]], [[Blitz]]om Ujedinjenog Kraljevstva i [[Bitka za Atlantik|Bitke za Atlantik]]. Dana 22. juna 1941. Njemačka je, na čelu evropskih sila Osovine, [[Operacija "Barbarossa"|napala Sovjetski Savez]] i otvorila [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočni front]], najveće kopneno ratno mjesto u historiji. Japan, koji je želio prevlast u Aziji i Pacifiku, bio je [[Drugi japansko-kineski rat|u ratu]] s [[Republika Kina (1912–1949)|Republikom Kinom]] 1937. godine. U decembru 1941. Japan je izvršio invaziju na američke i britanske teritorije uz gotovo istodobne [[Rat na Pacifiku|ofenzive u jugoistočnoj Aziji i središnjem Pacifiku]], uključujući [[Napad na Pearl Harbor|napad na američku flotu u Pearl Harboru]], što je potaknulo SAD da objavi rat Japanu. Evropske Sile Osovine su zbog toga objavile rat Sjedinjenim Državama u znak solidarnosti Japanu. Japan je ubrzo okupirao veći dio zapadnog Pacifika, ali je njegovo napredovanje stalo 1942. nakon poraza u odlučujućoj [[Bitka kod Midwaya|Bitci kod Midwaya]]; kasnije su Njemačka i Italija poražene u [[Druga bitka kod El Alameina|sjevernoj Africi]] i kod [[Bitka za Staljingrad|Staljingrada]] u Sovjetskom Savezu. Zbog ključnih neuspjeha 1943, uključujući niz njemačkih poraza na Istočnoj fronti, [[Saveznička invazija na Siciliju|Savezničke invazije na Siciliju]] i [[Saveznička invazija Italije|invazije italijanskog kopna]] te Savezničke ofenzive na Pacifiku, Sile Osovine su izgubile inicijativu i bile su prisilne na strateško povlačenje na svim frontama. Godine 1944. zapadni Saveznici su izvršili [[Iskrcavanje u Normandiji|invaziju na okupiranu Francusku]], dok je Sovjetski Savez povratio svoje teritorijalne gubitke i okrenuo se protiv Njemačke i njenih saveznika. Tokom 1944. i 1945. Japan je doživio preokret u kontinentalnoj Aziji, a Saveznici su stavili van snaga [[Japanska carska mornarica|japansku mornaricu]] i zauzeli ključne zapadnopacifičke otoke. Rat u Evropi završio je oslobađanjem njemačkih okupiranih teritorija i [[Zapadnosaveznička invazija Njemačke|invazijom na Njemačku od Zapadnih Saveznika]] i Sovjetskog Saveza, koja je završila [[Bitka za Berlin|padom Berlina]] pod sovjetske trupe, [[Smrt Adolfa Hitlera|Hitlerovim samoubistvom]] i [[Kapitulacija Trećeg rajha|njemačkom bezuvjetnom kapitulacijom]] 8. maja 1945. godine. Kada su Saveznici 26. juna 1945. usvojili [[Potsdamska deklaracija|Potsdamsku deklaraciju]], a Japan je odbio kapitulirati pod njezinim uvjetima, SAD su 6. i 8. augusta bacile prve [[Atomski napad na Hirošimu i Nagasaki|atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki]]. Dana 15. augusta, zbog nadolazeće [[Operacija "Downfall"|invazije na japanski arhipelag]], mogućnosti dodatnih atomskih bombardiranja i najavljenog ulaska Sovjetskog Saveza u rat protiv Japana uoči [[Sovjetska invazije na Mandžuriju|invazije na Mandžuriju]], Japan je najavio predaju 15. augusta, a potpisao predajni dokument [[Dan pobjede nad Japanom|2. septembra 1945]], čime su Saveznici zabilježili potpunu pobjedu u Aziji. Drugi svjetski rat promijenio je politički poredak i društvenu strukturu svijeta. [[Ujedinjene nacije]] (UN) osnovane su radi promicanja međunarodne suradnje i sprječavanja budućih sukoba,<ref>{{cite web|url=https://www.un.org/un70/en/content/history/index.html|title=History of the UN|work=United Nations|access-date=12. 3. 2022}}</ref> a u njenom Vijeću sigurnosti postale su stalne članice [[Velesila|velesile]]: Kina, Francuska, Sovjetski Savez, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države. Sovjetski Savez i Sjedinjene Države postale su suparničke supersile, što je potaknulo gotovo pola stoljeća dug [[Hladni rat]]. Nakon razaranja Evrope, utjecaj njezinih supersila je opao, što je potaknulo [[Dekolonizacija Afrike|dekolonizaciju Afrike]] i [[Dekolonizacija Azije|Azije]]. Većina zemalja čija je industrija oštećena počela se oporavljati i gospodarski se razvijati. Politička i ekonomska integracija, posebno u [[Evropska integracija|Evropi]], započela je kao nastojanje da se spriječe buduća neprijateljstva, eliminiraju prijeratna neprijateljstva i stvori osjećaj zajedničkog identiteta. == Uzroci i porijeklo rata == === Evropa === Kao uzroci početka Drugog svjetskog rata u Evropi se može izložiti govor [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pred komandantima Rajhsvera 3.2.1933. ([[Reichswehr]]). Na ovom tajnom sastanku ih on upućuje u ciljeve i pravce buduće Njemačke koje je u svom djelu ''Moja Borba'' ([[Mein Kampf]]) već izložio. Uglavnom su to bili: * velikonjemačka država * prostor na istoku * borba protiv, po njegovom mišljenju, nepravednog [[Versajski ugovor|Versajskog sporazuma]] Pod velikonjemačkom državom on vidi ujedinjenje svih njemačkih govornih područja i germanskih dijalekata. U tom smislu je to proširenje preko teritorije Njemačke, sjeverne Francuske, zemalja Beneluxa, sjeverne Evrope do Finske. Sa osvajanjem prostora na istoku on želi riješiti dva problema: povećanje teritorije zemlje sa mogućnošću koncentrisanog naseljavanja i germanizacije, te dolaska do plodnih resursnih prostora zapadne Poljske i Češke, te protjera “''neljudskih''” slavenskih kultura sa migracionog prostora Nijemaca prije Prvog svjetskog rata. Borba protiv Versajskog sporazuma okupira [[Hitler]]a već od zatvorskih dana u kojima je pisao svoje djelo ''misli'' “Moja Borba”. Zatvoren kao pučista, Hitler u zatvoru kroz desničarsku propagandu i antisemitske članke sebi nalaže, od njega tako često citirano ''načitano znanje''. Nošen antisemitskom teorijom vlade svijeta kroz [[Jevreji|jevreje]], on njima daje dio krivice za tadašnje poratno stanje u Njemačkoj. Po ovome saznanju u njegovom bolesnom mozgu se razvija ''činjenica'' po kojoj je Njemačka “''de facto''” kolonija zemalja pobjednica Prvog svjetskog rata. Reparacije koje [[Njemačka]] tokom poslijeratnih godina plaća zemljama pobjednicama zaustavljaju razvoj same države i sve više dolazi do manifestacija nezadovoljstva naroda i gubitka podrške tadašnjoj vlasti. Kada je izašao iz zatvora, on zatiče jednu demoralisanu zemlju čija vlada nije u stanju spriječiti skoro raspadanje zemlje. On uzima osnovu nezadovoljstva u narodu, besposlicu, i na tome bazira svoj brzi uspjeh. U njegovim govorima, on ljudima govori ono što hoće da čuju i tako za sebe mobiliše najniže ali najbrojnije dijelove njemačkog stanovništva. Vidjevši ovo, tadašnjoj vladi pod [[Hindenburg]]om ne ostaje ništa drugo nego da mu otvore i drže vrata vlasti. Pošto u to vrijeme još nije bio građanin rajha, ustavom mu je bilo zabranjeno da postane [[Kancler]] (predsjednik vlade). Da bi ovu prepreku uklonio, on se daje kroz Hindenburga proglasiti državljaninom rajha, čime mu se otvaraju i do tad zatvorena vrata. Na dan preuzimanja vlasti, koji se u tadašnjoj državi do kraja Drugog svjetskog rata slavi kao praznik, [[30. januar]]a [[1930]], Hitler je već državljanin rajha i tako poslije smrti Hindenburga [[2. august]]a [[1934]] postaje “''Reichskanzler und Führer der deutschen Nation''” (predsjednik vlade i voda njemačke nacije). U tom smislu on uspijeva ujediniti funkcije predsjednika vlade i predsjednika države. Samim tim činom u njegove ruke je pala sva konstitutivna i ekzekutivna vlast države. Jedan od na svjetu neviđenih primjera vlasti je zakletva njemačke vojske ([[Wehrmacht]]) na ime vođe (Hitlera), a ne na njemačku državu i njen narod. Vođen ovakvim uspjesima, on reorganizira sistem vlasti u monopartijsko uređenje i totalitarnu upravu na čijem se čelu nalazi on kao osoba. Nošeni njegovim zalaganjem za uspostavu njemačke vojske na prijeratnom stanju, on u oficirskom korpusu nalazi podršku jer im otvara vrata dolaska na ponovno značenje, a ne propasti u poslijeratnoj Njemačkoj. Poslije deklaracije stanovnika pokrajine [[Saar]] [[13. januar]]a [[1935]]. godine i oružanim ugovorima sa velikom Britanijom (povećanje njemačke ratne mornarice na trećinu tonaže kraljevske britanske mornarice), on otvoreno priznaje nastojanja za ponovno uređenje vojske. Deklaracijom tonaže a ne broja brodova, on uspijeva zaobići ograničenja i tako se koncentrise na pravljenje jedne moderne podmorske snage (pod admiralom [[Dönitz]]-om) i manjeg broja teških borbenih brodova velike tonaže kao što su [[Bismarck]], [[Scharnhorst]] i [[Gneisenau]]. U klasi krstarica se također koncentrira na pravljenje manjeg broja brodova velike udarne snage kao što je naprimjer ''Prinz Eugen''. Sa tako moderniziranom mornaricom on dolazi do mogućnosti da se čak i kraljevskoj britanskoj mornarici može suprostaviti, čiji zastarijeli teški brodovi nisu u stanju da se suprostave brzim i bolje naoružanim njemačkim. Što se tiče modernizacije avijacije, u kojoj učestvuju [[Ernst Udet|Udet]] i [[Hermann Göring|Göring]], njemu se daje mogućnost testiranja u španskom građanskom ratu (''Legion Condor'') i tako obuke i specializacije pilota i vrsta aviona. Pri početku Drugog svjetskog rata, Njemačka ima već odlično, u takozvanim ''sportskim letačkim udruzenjima'', obučene pilote dok [[Engleska]] i [[Francuska]] svoje pilote tek regrutuju i obučavaju. Jedan od najvećih uspjeha engleskih obavještajnih službi je saznanje o radovima [[Willi Messerschmitt|Willi-ja Messerschmitt-a]] na lovcu [[Me-109]] poslije čega se engleski konstruktori „bacaju“ na rad i prave [[Supermarine Spitfire]] kao odgovor na njemačkog lovca. Sa ovakvom tehnikom za leđima i preusmjerenjem industrije na ratne potrebe pod [[Alfred Speer|Speer]]-om, Hitler se sastavlja sa [[Josif Staljin|Staljinom]] i razrađuje podijelu Poljske. Poslije koncentracije snaga na poljskoj granici je samo pitanje dana ulaska u Poljsku i uspostavljanja dogovorenih granica sa Staljinom. Poslije pritiska poljske vlade, Engleska spaja odbranbeni ugovor sa Poljskom kojim se obavezuje za pomoć u slučaju napada. Iako je za ovo znao, Hitler još uvijek vjeruje da Engleska ovaj sporazum neće sprovesti i tako 1. septembra 1939. napada Poljsku. '''Ovaj dan se uzima za početak Drugog svjetskog rata u Evropi.''' === Azija === Kolonijalistička politika [[Japan]]a i ratovi sa [[Kina|Kinom]] se zbog prostorne udaljenosti i još neučcešćca drugih država u konfliktima, historijski ne uzima kao jedan od uzroka ili šta više početka Drugog svjetskog rata u Aziji. Ali, gledajući na osvojenja i teritorijalne dobitke su pravi počeci Drugog svjetskog rata utemeljeni napadima Japana na Indokinu 30-tih godina. Opširno gledano, vremenska razlika izmedu Prvog i Drugog svjetskog rata se može prikazati kao primirje i oba rata kao jedan. == Godine pred rat == === Evropa === [[Datoteka:News. V.E. Day BAnQ P48S1P12270.jpg|thumb|Montreal Daily Star: "Njemačka odustala", 7. maja 1945.]] [[Adolf Hitler]] je izabran za predsjednika vlade ([[Njemački jezik|njemački]]:''Kanzler''). [[Njemačka|Njemačke]] 30. januara [[1933]]. godine, a [[de facto]] je postao diktator 2. augusta [[1934]]. godine, smrću predsjednika [[Paul von Hidenburg|Paula von Hidenburga]], kada je [[Adolf Hitler|Hitler]] objedinio ove dvije funkcije i proglasio se [[Führer]]om (vođom), a Njemačku proglašava za Drittes Reich ([[Treći Rajh]]). Prkoseći uslovima [[Versajski ugovor|Versajskog ugovora]], Hitler stvara veliku, ofanzivno nastrojenu, armiju ([[Wehrmacht]]) godine [[1935]]. [[Velika Britanija]] i Njemačka, 18. juna [[1935]]., godine potpisuju anglo-njemački pomorski ugovor koji dozvoljava Njemačkoj da razvije svoju ratnu mornaricu do jedne trećine ([[Engleska|engleske]]) Kraljevske mornarice. [[Italija]] započinje drugi italo-abisinijski rat 3. oktobra, vršeći invaziju na [[Etiopija|Etiopiju]], čime pokazuje svoje želje za proširenjem teritorije na nekadašnja područja [[Rimska imperija|Rimskog carstva]]. Etiopski car [[Haile Selassie]] je uzaludno protestvovao u [[Liga naroda|Ligi naroda]] koja je ostala nijema i nemoćna pred ovim činom [[agresija|agresije]] i očitim kršenjem međunarodnih sporazuma. U međuvremenu je, 18. jula [[1936]]. godine, 34-godišnji [[Francisco Franco]] sa šačicom desničarskih generala podigao vojničku bunu protiv republike u Španiji. U tom ratu su učestvovali komunisti i liberali iz cijelog svijeta, na strani republike, a fašisti i nacisti, na [[Francisco Franco|Frankovoj]] strani. Nijemci i Italijani slali su ljudstvo i tenkove Frankovoj vojsci, dok je republikance opremom snabdijevao najviše [[Sovjetski savez]], a dobrovoljci su dolazili sa svih kontinenata. Između ostalog bilo je tu i jugoslavenskih komunista, od kojih su mnogi iskustvo stečeno u [[Španija|Španiji]] kasnije iskoristili organizujući otpor okupatorima za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nakon trogodišnjeg krvavog sukoba desničari su odnijeli pobjedu. [[Njemačka]] je ponovo zauzela Rajnsku oblast na granici s Francuskom 7. marta [[1936]]. godine. [[Poljska]] je tražila aktiviranje francusko-poljskog ugovora iz Lokarna, ali zahtjev za akcijom je bio odbačen. [[Francuska]] i [[Velika Britanija]] izabrale su strategiju popuštanja, pokušavajući da spase mir diplomatskim potezima. Njemačka je anektirala [[Austrija|Austriju]] u [[Anschluss]]u (anšlusu) [[1938]] godine. Britanski premijer [[Neville Chamberlain]] (Nevil Čembrlen) na sastanku u Minhenu [[1938]] godine sreo se s [[Adolf Hitler|Adolfom Hitlerom]] pokušavajući dobiti od njega garanciju da Njemačka nema više teritorijalnih aspiracija. Vratio se kući mašući sporazumom (minhenski sporazum) i tvrdeći kako je uspio sačuvati "mir za naše pokoljenje". Ovo je praktično ostavilo Hitleru odriješene ruke da priključi [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] Studetsku oblast, sa većinskim njemačkim stanovništvom, [[Treći Rajh|Reichu]]. [[Sovjetski savez]] je protestvovao u [[Liga naroda|Ligi naroda]] protiv ovakvog sporazuma i ponudio [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] svoju vojnu pomoć, međutim Francuska i Britanija savjetovali su Čehoslovačkuda tu ponudu ne prihvati. Hitler je nešto kasnije, ne obazirući se na tačke minhenskog sporazuma, okupirao cijelu [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]], i ona je prestala postojati kao država. [[Neville Chamberlain|Chamberlain]] je tada pokušao sklopiti odbrambeni savez sa Francuskom i [[Sovjetski savez|Sovjetskim savezom]], ali to je propalo nakon što je ovaj prijedlog mjesecima bio u opticaju. Staljin se odlučio za potpisivanje pakta o nenapadanju sa Njemačkom, donekle ljut zbog toga što su ga Britanci i Francuzi ignorisali za vrijeme minhenskih pregovora. Britanija i Francuska tada dogovaraju da će u slučaju napada na [[Poljska|Poljsku]] objaviti rat Njemačkoj, shvatajući da se Hitler ne može zaustaviti mirnim putem. U međuvremenu njemačko-sovjetski sporazum je potpisan 23. augusta [[1939]]. godine, i osigurao je Hitleru mir na istočnim granicama, tako da je, svega sedmicu dana poslije potpisivanja pakta, Hitler napao Poljsku, čime formalno započinje Drugi svjetski rat. === Azija === Za vrijeme [[1920]]-tih godina činilo se da demokratija pušta korijenje u [[Japan]]u, ali [[velika ekonomska kriza]] 1930-tih dovodi u prvi plan mnoge sposobne vojne vođe koji preuzimaju kontrolu nad Japanom, vladajući u ime cara Hirohita, zbog tradicionalnog poštovanja koje su [[Japan]]ci gajili prema svojim carevima. [[1931]]. godine [[Japan]] napada i okupira unutrašnju Mandžuriju, uspostavljajući marionetsku državu [[Mandžuko]]. [[1937]]. godine započinje druga invazija kojom Japan okupira ostatak mandžurijske teritorije. Iz ovog razloga u nekim školama se [[1937]]. godina računa kao godina u kojoj je Drugi svjetski rat započeo. == Sukob == Napadom Njemačke na [[Poljska|Poljsku]] [[1. septembar|1. 9.]] [[1939]]. počeo je drugi svjetski rat. Prije napada na Poljsku sklopljen je sporazum između Njemačke i [[SSSR]]-a kojeg su potpisali njemački ministar vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop]] i [[Josif Staljin]]. Prema ovom sporazumu Poljska je podijeljena između Sovjetskog Saveza i Njemačke, te su povučene granice između interesnih sfera ovih država u [[Evropa|Evropi]]. Nakon [[Blitzkrieg]]a kroz Poljsku Hitler se okreće prema zapadu. Nakon nekoliko mjeseci tzv. Sitzkriega (sjedeći rat - zbog minimalnog broja akcija na zapadnom frontu tokom prvih mjeseci rata) napadom na zemlje [[Benelux]]a i prolaskom kroz Ardensko gorje kako bi izbjegao utvrđenu odbrambenu liniju na Francusko-Njemačkoj granici (Mažinoova linija - Maginot) Hitler relativno lako uspjeva pokoriti Francusku. U Francuskoj je zatim uspostavljen režim generala Petaina koji je surađivao sa Njemačkom. Ovo je bila prva velika sila koja je pala pred Njemačkim napadom. Sljedeća je na redu bila Norveška koja je napadnuta kako bi Njemačka uspjela zatvoriti prilaz u [[Baltičko more]]. [[Datoteka:Second world war europe animation small.gif|250px|mini|Prikaz razvoja Drugog svjetskog rata]] Nakon što je imao čitavu Evropu pod kontrolom Hitler je namjeravao napasti Sovjetski savez, ali je njegove planove poremetio vojni puč koji se desio u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Naime grupa prozapadnjački orjentisanih Jugoslovenskih generala je svrgnula vladu Cvetković-Maček koja je potpisala pristup [[Trojni pakt|Trojnom paktu]]. Iako su nakon puča objavili kako ne odustaju od potpisanog pakta, Hitler je odlučio da prije napada na SSSR napadne i podijeli Jugoslaviju te pomogne Italiji da savlada Grčku. Hitler se, zatim odlučio na tajni plan "Barbarosa", želio je napasti Staljina, i zauzeo se za mišljenje da Englezi neće biti u stanju da poduzmu nikakav ozbiljniji napad, on se čak zanosio mišljenjem da će pridobiti podršku zapadnih zemalja, na što one naravno nisu pristale, uvidjevši kolika opasnost prijeti od fašizma, stale su na stranu Staljina, koji nije imao pojma o svemu tome. Američki agenti u [[Tokio|Tokiju]] otkrivaju za [[Barbarosa|Barbarosu]], i šalju upozorenje Staljinu, koji u to nije povjerovao, jer se zanosio mišljenjem da ga saveznik neće napasti. U jesen 1940. godine Njemačka, Italija i Japan u [[Berlin]]u zaključile su trojni savez. Njime su se obavezale da će jedna drugoj pomoći u slučaju ako ih napadne neka država koja još nije bila u ratu. Savez se zvao savez Sila Osovine. Budući da su se izvan ratnih sukoba nalazile samo [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], jasno je da je pakt bio usmjeren protiv njih. Munjeviti rat je novi oblik ratovanja u kojem napadač zbog tehničke nadmoći i iznenađenja neprijatelju nanosi velike štete i zauzima njegovu teritoriju. Već u prvim danima ofanzive Nijemci su prodrli kroz sve frontove. Iznenađena i nepripremljena crvena armija pretrpjela je teške gubitke, a Nijemci su prodrli skroz do Moskve, gdje su pretrpjeli prvi veliki poraz u ratu. Vlada SAD-a zahtijevala od Japana da se povuče sa zauzetog kineskog teritorija i iz [[Indokina|Indokine]]. Odmah zatim SAD su uvele vojnu obavezu i sklopile sporazum sa Velikom Britanijom radi zaštite svojih političkih i ekonomskih interesa. Odgovor Japana na to je bio napad na Američku pomorsku bazu [[Pearl Harbour]] (Perl Harbur) [[7. decembar|7.12.]] [[1941]]. godine na [[Havaji|Havajskim ostrvima]]. Odmah dan nakon toga SAD objavljuje rat Japanu, Njemačka i Italija SAD-u, a Japan Velikoj Britaniji. == Kraj Drugog svjetskog rata == === Suđenja === {{Glavni|Međunarodni sud u Nirnbergu}} == Također pogledajte == * [[Hronologija Drugog svjetskog rata]] * [[Onoda Hirō]] * [[Oflag]] * [[Bitka za Brdo 609]] * [[Novogvinejska kampanja]] ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|World War II}} * https://web.archive.org/web/20140327143126/http://www.iis.unsa.ba/pdf/60_godina.pdf * [http://www.dw.de/digitalna-potraga-za-nestalim-osobama/a-17550616 http://www.dw.de/ Digitalna potraga za nestalim osobama] {{Drugi svjetski rat}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat| ]] [[Kategorija:Moderna historija]] [[Kategorija:Nuklearno ratovanje]] [[Kategorija:Rat]] [[Kategorija:Sukobi u 1939.]] [[Kategorija:Sukobi u 1940.]] [[Kategorija:Sukobi u 1941.]] [[Kategorija:Sukobi u 1942.]] [[Kategorija:Sukobi u 1943.]] [[Kategorija:Sukobi u 1944.]] [[Kategorija:Sukobi u 1945.]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Italije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Mađarske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Grčke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Hrvatske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Francuske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Crne Gore]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Turske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Argentine]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Albanije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Australije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Austrije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Belgije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Bolivije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Brazila]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Bugarske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Mjanmara]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kambodže]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kanade]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Čilea]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kolumbije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kostarike]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kube]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Čehoslovačke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Danske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Dominikanske Republike]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Ekvadora]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Egipta]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem El Salvadora]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Estonije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Etiopije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Finske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Njemačke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Gvatemale]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Haitija]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Hondurasa]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Islanda]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Indonezije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Irana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Iraka]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Japana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kazahstana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Laosa]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Latvije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Libana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Liberije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Litvanije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Luksemburga]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Meksika]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Mongolije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Nepala]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Norveške]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Nikaragve]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Paname]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Paragvaja]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Perua]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Poljske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Rodezije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Rumunije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Srbije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Saudijske Arabije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Slovačke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Slovenije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sirije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Južnoafričke Republike]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Šri Lanke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Tajlanda]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Nizozemske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Filipina]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kine]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Urugvaja]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Venecuele]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Vijetnama]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Jugoslavije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Indije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Novog Zelanda]] 062j85yp8h4uqxxy7u1hdg7voefm2bg 3841176 3841175 2026-05-06T15:33:04Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-27535-69|~2026-27535-69]] ([[User talk:~2026-27535-69|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3823430 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Drugi svjetski rat | dio = | slika = [[Datoteka:WW2Montage.PNG|300px]] | opis = | datum = 1. septembar 1939 – 2. septembar 1945. (6 godina i 1 dan) | mjesto = [[Evropsko ratište u Drugom svjetskom ratu|Evropa]], [[Rat na Pacifiku|Pacifik]], [[Indijski okean u Drugom svjetskom ratu|Indijski okean]], [[Azija]], [[Mediteran]] i [[Bliski istok]], [[Afrika]] | casus = Invazija Njemačke na Poljsku | rezultat = Pobjeda Saveznika | posjed = | strana1 = '''[[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Savezničke sile]]''':{{plainlist| * {{ZD|Sovjetski savez|veličina=22px}} [[Sovjetski savez]] * {{ZD|Ujedinjeno Kraljevstvo|veličina=22px}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] * Zemlje [[Commonwealth]]a * {{ZD|SAD|veličina=22px}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] * {{ZD|Republika Kina|veličina=22px}} [[Kina]] * {{ZD|Francuska|veličina=22px}} [[Francuska]] * {{ZD|Poljska|1928|veličina=22px}} [[Poljska]] * {{ZD|Australija|veličina=22px}} [[Australija]] * {{ZD|Kanada|1921|veličina=22px}} [[Kanada]] }} | strana2 = '''[[Sile Osovine]]''':{{plainlist| * {{ZD|Njemačka|Nazi|veličina=22px}} [[Njemačka]] * {{ZD|Japan|veličina=22px}} [[Japan]] * {{ZD|Italija|1861|veličina=22px}} [[Italija]] * {{ZD|Rumunija|veličina=22px}} [[Rumunija]] * {{ZD|Mađarska|1920|veličina=22px}} [[Mađarska]] * {{ZD|Bugarska|veličina=22px}} [[Bugarska]] * {{ZD|NDH|veličina=22px}} [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] }} | strana3 = | komandant1 = {{plainlist| * {{ZD|Ujedinjeno Kraljevstvo|veličina=22px}} [[Winston Churchill]] * {{ZD|Sovjetski savez|veličina=22px}} [[Josif Staljin]] * {{ZD|SAD|veličina=22px}} [[Franklin Delano Roosevelt|Franklin D. Roosevelt]] * {{ZD|Republika Kina|veličina=22px}} [[Chiang Kai-shek]] * {{ZD|Kina|veličina=22px}} [[Mao Zedong]] * {{ZD|Francuska|veličina=22px}} [[Charles de Gaulle]] * {{ZD|Jugoslavija|veličina=22px}} [[Josip Broz Tito]] }} | komandant2 = {{plainlist| * {{ZD|Njemačka|Nazi|veličina=22px}} [[Adolf Hitler]] * {{ZD|Njemačka|Nazi|veličina=22px}} [[Hermann Göring]] * {{ZD|Njemačka|Nazi|veličina=22px}} [[Karl Dönitz]] * {{ZD|Japan|veličina=22px}} [[Car Hirohito|Hirohito]] * {{ZD|Italija|1861|veličina=22px}} [[Benito Mussolini]] * {{ZD|NDH|veličina=22px}} [[Ante Pavelić]] * {{ZD|Srbija|1941|veličina=22px}} [[Milan Nedić]] * [[Datoteka:Flag of Philippe Pétain, Chief of State of Vichy France.svg|22px|border]] [[Philippe Pétain]] }} | komandant3 = | snage1 = | snage2 = | snage3 = | žrtve1 = Preko 50.000.000 | žrtve2 = Preko 12.000.000 | žrtve3 = | napomena = }} '''Drugi svjetski rat''' bio je [[svjetski rat]], koji je trajao od 1939. do 1945. U njemu je sudjelovala [[Drugi svjetski rat po državama|velika većina svjetskih zemalja]], uključujući sve velike sile ujedinjene u dva sukobljena [[Vojni savez|vojna saveza]]: [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]] i [[Sile Osovine]]. U [[Totalni rat|totalnom ratu]], u kojem je izravno sudjelovalo više od 100 miliona ljudi iz više od 30 zemalja, glavni sudionici rata usredotočili su sve svoje ekonomske, industrijske i znanstvene sposobnosti, zamagljujući tako razliku između civilnih i vojnih resursa. [[Avijacija u Drugom svjetskom ratu|Avijacija je odigrala važnu ulogu]] u sukobu, omogućivši [[strateško bombardovanje]] naseljenih središta i jedine dvije upotrebe [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] u ratu. Drugi svjetski rat bio je daleko najsmrtonosniji sukob u ljudskoj povijesti; odnio je između 70 i 85 milliona žrtava, većinom civila. Deseci miliona ljudi umrli su od posljedica [[genocid]]a (uključujući [[holokaust]]), gladi, [[masakr]]a i [[bolest]]i. Nakon poraza sila Osovine, [[Saveznička okupacija Njemačke|Njemačka]] i [[Okupacija Japana|Japan]] su okupirani, a protiv [[Nirnberški proces|njemačkih]] i [[Tokijski proces|japanskih čelnika]] vođena su suđenja za ratne zločine. Drugi svjetski rat općenito je započeo 1. septembra 1939. kada je [[Treći rajh|nacistička Njemačka]] pod vodstvom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] [[Invazija na Poljsku|napala Poljsku]]. Dana 3. septembra [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Treća Francuska Republika|Francuska]] objavile su rat Njemačkoj. Prema [[Pakt Ribbentrop-Molotov|paktu Ribbentrop-Molotov]] iz augusta 1939. Njemačka i [[Sovjetski Savez]] podijelili su Poljsku i definirali svoje "[[sfere utjecaja]]" u [[Zimski rat|Finskoj]], [[Sovjetska okupacija baltičkih država|Estoniji, Latviji, Litvaniji]] i [[Sovjetska okupacija Besarabije i Sjeverne Bukovine|Rumunjskoj]]. Od kraja 1939. do početka 1941. Njemačka je nizom [[Vojni pohod|pohoda]] i [[Trojni pakt|ugovora]] osvojila ili kontrolirala veći dio [[Kontinentalna Evropa|kontinentalne Evrope]] te zajedno s [[Fašistička Italija (1922–1943)|Italijom]] i [[Japansko Carstvo|Japanom]] (kasnije s drugim zemljama) sklopila savez [[Sile Osovine|Osovine]]. Nakon kampanje u [[Zapadnopustinjska kampanja|sjevernoj]] i [[Istočnoafrička kampanja (Drugi svjetski rat)|istočnoj Africi]] i [[Bitka za Francusku|pada Francuske]] sredinom 1940-ih, rat se uglavnom nastavio između evropskih sila Osovine i [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], s [[Balkanska kampanja (Drugi svjetski rat)|ratom na Balkanu]], zračnom [[Bitka za Britaniju|Bitkom za Britaniju]], [[Blitz]]om Ujedinjenog Kraljevstva i [[Bitka za Atlantik|Bitke za Atlantik]]. Dana 22. juna 1941. Njemačka je, na čelu evropskih sila Osovine, [[Operacija "Barbarossa"|napala Sovjetski Savez]] i otvorila [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočni front]], najveće kopneno ratno mjesto u historiji. Japan, koji je želio prevlast u Aziji i Pacifiku, bio je [[Drugi japansko-kineski rat|u ratu]] s [[Republika Kina (1912–1949)|Republikom Kinom]] 1937. godine. U decembru 1941. Japan je izvršio invaziju na američke i britanske teritorije uz gotovo istodobne [[Rat na Pacifiku|ofenzive u jugoistočnoj Aziji i središnjem Pacifiku]], uključujući [[Napad na Pearl Harbor|napad na američku flotu u Pearl Harboru]], što je potaknulo SAD da objavi rat Japanu. Evropske Sile Osovine su zbog toga objavile rat Sjedinjenim Državama u znak solidarnosti Japanu. Japan je ubrzo okupirao veći dio zapadnog Pacifika, ali je njegovo napredovanje stalo 1942. nakon poraza u odlučujućoj [[Bitka kod Midwaya|Bitci kod Midwaya]]; kasnije su Njemačka i Italija poražene u [[Druga bitka kod El Alameina|sjevernoj Africi]] i kod [[Bitka za Staljingrad|Staljingrada]] u Sovjetskom Savezu. Zbog ključnih neuspjeha 1943, uključujući niz njemačkih poraza na Istočnoj fronti, [[Saveznička invazija na Siciliju|Savezničke invazije na Siciliju]] i [[Saveznička invazija Italije|invazije italijanskog kopna]] te Savezničke ofenzive na Pacifiku, Sile Osovine su izgubile inicijativu i bile su prisilne na strateško povlačenje na svim frontama. Godine 1944. zapadni Saveznici su izvršili [[Iskrcavanje u Normandiji|invaziju na okupiranu Francusku]], dok je Sovjetski Savez povratio svoje teritorijalne gubitke i okrenuo se protiv Njemačke i njenih saveznika. Tokom 1944. i 1945. Japan je doživio preokret u kontinentalnoj Aziji, a Saveznici su stavili van snaga [[Japanska carska mornarica|japansku mornaricu]] i zauzeli ključne zapadnopacifičke otoke. Rat u Evropi završio je oslobađanjem njemačkih okupiranih teritorija i [[Zapadnosaveznička invazija Njemačke|invazijom na Njemačku od Zapadnih Saveznika]] i Sovjetskog Saveza, koja je završila [[Bitka za Berlin|padom Berlina]] pod sovjetske trupe, [[Smrt Adolfa Hitlera|Hitlerovim samoubistvom]] i [[Kapitulacija Trećeg rajha|njemačkom bezuvjetnom kapitulacijom]] 8. maja 1945. godine. Kada su Saveznici 26. juna 1945. usvojili [[Potsdamska deklaracija|Potsdamsku deklaraciju]], a Japan je odbio kapitulirati pod njezinim uvjetima, SAD su 6. i 8. augusta bacile prve [[Atomski napad na Hirošimu i Nagasaki|atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki]]. Dana 15. augusta, zbog nadolazeće [[Operacija "Downfall"|invazije na japanski arhipelag]], mogućnosti dodatnih atomskih bombardiranja i najavljenog ulaska Sovjetskog Saveza u rat protiv Japana uoči [[Sovjetska invazije na Mandžuriju|invazije na Mandžuriju]], Japan je najavio predaju 15. augusta, a potpisao predajni dokument [[Dan pobjede nad Japanom|2. septembra 1945]], čime su Saveznici zabilježili potpunu pobjedu u Aziji. Drugi svjetski rat promijenio je politički poredak i društvenu strukturu svijeta. [[Ujedinjene nacije]] (UN) osnovane su radi promicanja međunarodne suradnje i sprječavanja budućih sukoba,<ref>{{cite web|url=https://www.un.org/un70/en/content/history/index.html|title=History of the UN|work=United Nations|access-date=12. 3. 2022}}</ref> a u njenom Vijeću sigurnosti postale su stalne članice [[Velesila|velesile]]: Kina, Francuska, Sovjetski Savez, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države. Sovjetski Savez i Sjedinjene Države postale su suparničke supersile, što je potaknulo gotovo pola stoljeća dug [[Hladni rat]]. Nakon razaranja Evrope, utjecaj njezinih supersila je opao, što je potaknulo [[Dekolonizacija Afrike|dekolonizaciju Afrike]] i [[Dekolonizacija Azije|Azije]]. Većina zemalja čija je industrija oštećena počela se oporavljati i gospodarski se razvijati. Politička i ekonomska integracija, posebno u [[Evropska integracija|Evropi]], započela je kao nastojanje da se spriječe buduća neprijateljstva, eliminiraju prijeratna neprijateljstva i stvori osjećaj zajedničkog identiteta. == Uzroci i porijeklo rata == === Evropa === Kao uzroci početka Drugog svjetskog rata u Evropi se može izložiti govor [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pred komandantima Rajhsvera 3.2.1933. ([[Reichswehr]]). Na ovom tajnom sastanku ih on upućuje u ciljeve i pravce buduće Njemačke koje je u svom djelu ''Moja Borba'' ([[Mein Kampf]]) već izložio. Uglavnom su to bili: * velikonjemačka država * prostor na istoku * borba protiv, po njegovom mišljenju, nepravednog [[Versajski ugovor|Versajskog sporazuma]] Pod velikonjemačkom državom on vidi ujedinjenje svih njemačkih govornih područja i germanskih dijalekata. U tom smislu je to proširenje preko teritorije Njemačke, sjeverne Francuske, zemalja Beneluxa, sjeverne Evrope do Finske. Sa osvajanjem prostora na istoku on želi riješiti dva problema: povećanje teritorije zemlje sa mogućnošću koncentrisanog naseljavanja i germanizacije, te dolaska do plodnih resursnih prostora zapadne Poljske i Češke, te protjera “''neljudskih''” slavenskih kultura sa migracionog prostora Nijemaca prije Prvog svjetskog rata. Borba protiv Versajskog sporazuma okupira [[Hitler]]a već od zatvorskih dana u kojima je pisao svoje djelo ''misli'' “Moja Borba”. Zatvoren kao pučista, Hitler u zatvoru kroz desničarsku propagandu i antisemitske članke sebi nalaže, od njega tako često citirano ''načitano znanje''. Nošen antisemitskom teorijom vlade svijeta kroz [[Jevreji|jevreje]], on njima daje dio krivice za tadašnje poratno stanje u Njemačkoj. Po ovome saznanju u njegovom bolesnom mozgu se razvija ''činjenica'' po kojoj je Njemačka “''de facto''” kolonija zemalja pobjednica Prvog svjetskog rata. Reparacije koje [[Njemačka]] tokom poslijeratnih godina plaća zemljama pobjednicama zaustavljaju razvoj same države i sve više dolazi do manifestacija nezadovoljstva naroda i gubitka podrške tadašnjoj vlasti. Kada je izašao iz zatvora, on zatiče jednu demoralisanu zemlju čija vlada nije u stanju spriječiti skoro raspadanje zemlje. On uzima osnovu nezadovoljstva u narodu, besposlicu, i na tome bazira svoj brzi uspjeh. U njegovim govorima, on ljudima govori ono što hoće da čuju i tako za sebe mobiliše najniže ali najbrojnije dijelove njemačkog stanovništva. Vidjevši ovo, tadašnjoj vladi pod [[Hindenburg]]om ne ostaje ništa drugo nego da mu otvore i drže vrata vlasti. Pošto u to vrijeme još nije bio građanin rajha, ustavom mu je bilo zabranjeno da postane [[Kancler]] (predsjednik vlade). Da bi ovu prepreku uklonio, on se daje kroz Hindenburga proglasiti državljaninom rajha, čime mu se otvaraju i do tad zatvorena vrata. Na dan preuzimanja vlasti, koji se u tadašnjoj državi do kraja Drugog svjetskog rata slavi kao praznik, [[30. januar]]a [[1930]], Hitler je već državljanin rajha i tako poslije smrti Hindenburga [[2. august]]a [[1934]] postaje “''Reichskanzler und Führer der deutschen Nation''” (predsjednik vlade i voda njemačke nacije). U tom smislu on uspijeva ujediniti funkcije predsjednika vlade i predsjednika države. Samim tim činom u njegove ruke je pala sva konstitutivna i ekzekutivna vlast države. Jedan od na svjetu neviđenih primjera vlasti je zakletva njemačke vojske ([[Wehrmacht]]) na ime vođe (Hitlera), a ne na njemačku državu i njen narod. Vođen ovakvim uspjesima, on reorganizira sistem vlasti u monopartijsko uređenje i totalitarnu upravu na čijem se čelu nalazi on kao osoba. Nošeni njegovim zalaganjem za uspostavu njemačke vojske na prijeratnom stanju, on u oficirskom korpusu nalazi podršku jer im otvara vrata dolaska na ponovno značenje, a ne propasti u poslijeratnoj Njemačkoj. Poslije deklaracije stanovnika pokrajine [[Saar]] [[13. januar]]a [[1935]]. godine i oružanim ugovorima sa velikom Britanijom (povećanje njemačke ratne mornarice na trećinu tonaže kraljevske britanske mornarice), on otvoreno priznaje nastojanja za ponovno uređenje vojske. Deklaracijom tonaže a ne broja brodova, on uspijeva zaobići ograničenja i tako se koncentrise na pravljenje jedne moderne podmorske snage (pod admiralom [[Dönitz]]-om) i manjeg broja teških borbenih brodova velike tonaže kao što su [[Bismarck]], [[Scharnhorst]] i [[Gneisenau]]. U klasi krstarica se također koncentrira na pravljenje manjeg broja brodova velike udarne snage kao što je naprimjer ''Prinz Eugen''. Sa tako moderniziranom mornaricom on dolazi do mogućnosti da se čak i kraljevskoj britanskoj mornarici može suprostaviti, čiji zastarijeli teški brodovi nisu u stanju da se suprostave brzim i bolje naoružanim njemačkim. Što se tiče modernizacije avijacije, u kojoj učestvuju [[Ernst Udet|Udet]] i [[Hermann Göring|Göring]], njemu se daje mogućnost testiranja u španskom građanskom ratu (''Legion Condor'') i tako obuke i specializacije pilota i vrsta aviona. Pri početku Drugog svjetskog rata, Njemačka ima već odlično, u takozvanim ''sportskim letačkim udruzenjima'', obučene pilote dok [[Engleska]] i [[Francuska]] svoje pilote tek regrutuju i obučavaju. Jedan od najvećih uspjeha engleskih obavještajnih službi je saznanje o radovima [[Willi Messerschmitt|Willi-ja Messerschmitt-a]] na lovcu [[Me-109]] poslije čega se engleski konstruktori „bacaju“ na rad i prave [[Supermarine Spitfire]] kao odgovor na njemačkog lovca. Sa ovakvom tehnikom za leđima i preusmjerenjem industrije na ratne potrebe pod [[Alfred Speer|Speer]]-om, Hitler se sastavlja sa [[Josif Staljin|Staljinom]] i razrađuje podijelu Poljske. Poslije koncentracije snaga na poljskoj granici je samo pitanje dana ulaska u Poljsku i uspostavljanja dogovorenih granica sa Staljinom. Poslije pritiska poljske vlade, Engleska spaja odbranbeni ugovor sa Poljskom kojim se obavezuje za pomoć u slučaju napada. Iako je za ovo znao, Hitler još uvijek vjeruje da Engleska ovaj sporazum neće sprovesti i tako 1. septembra 1939. napada Poljsku. '''Ovaj dan se uzima za početak Drugog svjetskog rata u Evropi.''' === Azija === Kolonijalistička politika [[Japan]]a i ratovi sa [[Kina|Kinom]] se zbog prostorne udaljenosti i još neučcešćca drugih država u konfliktima, historijski ne uzima kao jedan od uzroka ili šta više početka Drugog svjetskog rata u Aziji. Ali, gledajući na osvojenja i teritorijalne dobitke su pravi počeci Drugog svjetskog rata utemeljeni napadima Japana na Indokinu 30-tih godina. Opširno gledano, vremenska razlika izmedu Prvog i Drugog svjetskog rata se može prikazati kao primirje i oba rata kao jedan. == Godine pred rat == === Evropa === [[Datoteka:News. V.E. Day BAnQ P48S1P12270.jpg|thumb|Montreal Daily Star: "Njemačka odustala", 7. maja 1945.]] [[Adolf Hitler]] je izabran za predsjednika vlade ([[Njemački jezik|njemački]]:''Kanzler''). [[Njemačka|Njemačke]] 30. januara [[1933]]. godine, a [[de facto]] je postao diktator 2. augusta [[1934]]. godine, smrću predsjednika [[Paul von Hidenburg|Paula von Hidenburga]], kada je [[Adolf Hitler|Hitler]] objedinio ove dvije funkcije i proglasio se [[Führer]]om (vođom), a Njemačku proglašava za Drittes Reich ([[Treći Rajh]]). Prkoseći uslovima [[Versajski ugovor|Versajskog ugovora]], Hitler stvara veliku, ofanzivno nastrojenu, armiju ([[Wehrmacht]]) godine [[1935]]. [[Velika Britanija]] i Njemačka, 18. juna [[1935]]., godine potpisuju anglo-njemački pomorski ugovor koji dozvoljava Njemačkoj da razvije svoju ratnu mornaricu do jedne trećine ([[Engleska|engleske]]) Kraljevske mornarice. [[Italija]] započinje drugi italo-abisinijski rat 3. oktobra, vršeći invaziju na [[Etiopija|Etiopiju]], čime pokazuje svoje želje za proširenjem teritorije na nekadašnja područja [[Rimska imperija|Rimskog carstva]]. Etiopski car [[Haile Selassie]] je uzaludno protestvovao u [[Liga naroda|Ligi naroda]] koja je ostala nijema i nemoćna pred ovim činom [[agresija|agresije]] i očitim kršenjem međunarodnih sporazuma. U međuvremenu je, 18. jula [[1936]]. godine, 34-godišnji [[Francisco Franco]] sa šačicom desničarskih generala podigao vojničku bunu protiv republike u Španiji. U tom ratu su učestvovali komunisti i liberali iz cijelog svijeta, na strani republike, a fašisti i nacisti, na [[Francisco Franco|Frankovoj]] strani. Nijemci i Italijani slali su ljudstvo i tenkove Frankovoj vojsci, dok je republikance opremom snabdijevao najviše [[Sovjetski savez]], a dobrovoljci su dolazili sa svih kontinenata. Između ostalog bilo je tu i jugoslavenskih komunista, od kojih su mnogi iskustvo stečeno u [[Španija|Španiji]] kasnije iskoristili organizujući otpor okupatorima za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nakon trogodišnjeg krvavog sukoba desničari su odnijeli pobjedu. [[Njemačka]] je ponovo zauzela Rajnsku oblast na granici s Francuskom 7. marta [[1936]]. godine. [[Poljska]] je tražila aktiviranje francusko-poljskog ugovora iz Lokarna, ali zahtjev za akcijom je bio odbačen. [[Francuska]] i [[Velika Britanija]] izabrale su strategiju popuštanja, pokušavajući da spase mir diplomatskim potezima. Njemačka je anektirala [[Austrija|Austriju]] u [[Anschluss]]u (anšlusu) [[1938]] godine. Britanski premijer [[Neville Chamberlain]] (Nevil Čembrlen) na sastanku u Minhenu [[1938]] godine sreo se s [[Adolf Hitler|Adolfom Hitlerom]] pokušavajući dobiti od njega garanciju da Njemačka nema više teritorijalnih aspiracija. Vratio se kući mašući sporazumom (minhenski sporazum) i tvrdeći kako je uspio sačuvati "mir za naše pokoljenje". Ovo je praktično ostavilo Hitleru odriješene ruke da priključi [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] Studetsku oblast, sa većinskim njemačkim stanovništvom, [[Treći Rajh|Reichu]]. [[Sovjetski savez]] je protestvovao u [[Liga naroda|Ligi naroda]] protiv ovakvog sporazuma i ponudio [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] svoju vojnu pomoć, međutim Francuska i Britanija savjetovali su Čehoslovačkuda tu ponudu ne prihvati. Hitler je nešto kasnije, ne obazirući se na tačke minhenskog sporazuma, okupirao cijelu [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]], i ona je prestala postojati kao država. [[Neville Chamberlain|Chamberlain]] je tada pokušao sklopiti odbrambeni savez sa Francuskom i [[Sovjetski savez|Sovjetskim savezom]], ali to je propalo nakon što je ovaj prijedlog mjesecima bio u opticaju. Staljin se odlučio za potpisivanje pakta o nenapadanju sa Njemačkom, donekle ljut zbog toga što su ga Britanci i Francuzi ignorisali za vrijeme minhenskih pregovora. Britanija i Francuska tada dogovaraju da će u slučaju napada na [[Poljska|Poljsku]] objaviti rat Njemačkoj, shvatajući da se Hitler ne može zaustaviti mirnim putem. U međuvremenu njemačko-sovjetski sporazum je potpisan 23. augusta [[1939]]. godine, i osigurao je Hitleru mir na istočnim granicama, tako da je, svega sedmicu dana poslije potpisivanja pakta, Hitler napao Poljsku, čime formalno započinje Drugi svjetski rat. === Azija === Za vrijeme [[1920]]-tih godina činilo se da demokratija pušta korijenje u [[Japan]]u, ali [[velika ekonomska kriza]] 1930-tih dovodi u prvi plan mnoge sposobne vojne vođe koji preuzimaju kontrolu nad Japanom, vladajući u ime cara Hirohita, zbog tradicionalnog poštovanja koje su [[Japan]]ci gajili prema svojim carevima. [[1931]]. godine [[Japan]] napada i okupira unutrašnju Mandžuriju, uspostavljajući marionetsku državu [[Mandžuko]]. [[1937]]. godine započinje druga invazija kojom Japan okupira ostatak mandžurijske teritorije. Iz ovog razloga u nekim školama se [[1937]]. godina računa kao godina u kojoj je Drugi svjetski rat započeo. == Sukob == Napadom Njemačke na [[Poljska|Poljsku]] [[1. septembar|1. 9.]] [[1939]]. počeo je drugi svjetski rat. Prije napada na Poljsku sklopljen je sporazum između Njemačke i [[SSSR]]-a kojeg su potpisali njemački ministar vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop]] i [[Josif Staljin]]. Prema ovom sporazumu Poljska je podijeljena između Sovjetskog Saveza i Njemačke, te su povučene granice između interesnih sfera ovih država u [[Evropa|Evropi]]. Nakon [[Blitzkrieg]]a kroz Poljsku Hitler se okreće prema zapadu. Nakon nekoliko mjeseci tzv. Sitzkriega (sjedeći rat - zbog minimalnog broja akcija na zapadnom frontu tokom prvih mjeseci rata) napadom na zemlje [[Benelux]]a i prolaskom kroz Ardensko gorje kako bi izbjegao utvrđenu odbrambenu liniju na Francusko-Njemačkoj granici (Mažinoova linija - Maginot) Hitler relativno lako uspjeva pokoriti Francusku. U Francuskoj je zatim uspostavljen režim generala Petaina koji je surađivao sa Njemačkom. Ovo je bila prva velika sila koja je pala pred Njemačkim napadom. Sljedeća je na redu bila Norveška koja je napadnuta kako bi Njemačka uspjela zatvoriti prilaz u [[Baltičko more]]. [[Datoteka:Second world war europe animation small.gif|250px|mini|Prikaz razvoja Drugog svjetskog rata]] Nakon što je imao čitavu Evropu pod kontrolom Hitler je namjeravao napasti Sovjetski savez, ali je njegove planove poremetio vojni puč koji se desio u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Naime grupa prozapadnjački orjentisanih Jugoslovenskih generala je svrgnula vladu Cvetković-Maček koja je potpisala pristup [[Trojni pakt|Trojnom paktu]]. Iako su nakon puča objavili kako ne odustaju od potpisanog pakta, Hitler je odlučio da prije napada na SSSR napadne i podijeli Jugoslaviju te pomogne Italiji da savlada Grčku. Hitler se, zatim odlučio na tajni plan "Barbarosa", želio je napasti Staljina, i zauzeo se za mišljenje da Englezi neće biti u stanju da poduzmu nikakav ozbiljniji napad, on se čak zanosio mišljenjem da će pridobiti podršku zapadnih zemalja, na što one naravno nisu pristale, uvidjevši kolika opasnost prijeti od fašizma, stale su na stranu Staljina, koji nije imao pojma o svemu tome. Američki agenti u [[Tokio|Tokiju]] otkrivaju za [[Barbarosa|Barbarosu]], i šalju upozorenje Staljinu, koji u to nije povjerovao, jer se zanosio mišljenjem da ga saveznik neće napasti. U jesen 1940. godine Njemačka, Italija i Japan u [[Berlin]]u zaključile su trojni savez. Njime su se obavezale da će jedna drugoj pomoći u slučaju ako ih napadne neka država koja još nije bila u ratu. Savez se zvao savez Sila Osovine. Budući da su se izvan ratnih sukoba nalazile samo [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], jasno je da je pakt bio usmjeren protiv njih. Munjeviti rat je novi oblik ratovanja u kojem napadač zbog tehničke nadmoći i iznenađenja neprijatelju nanosi velike štete i zauzima njegovu teritoriju. Već u prvim danima ofanzive Nijemci su prodrli kroz sve frontove. Iznenađena i nepripremljena crvena armija pretrpjela je teške gubitke, a Nijemci su prodrli skroz do Moskve, gdje su pretrpjeli prvi veliki poraz u ratu. Vlada SAD-a zahtijevala od Japana da se povuče sa zauzetog kineskog teritorija i iz [[Indokina|Indokine]]. Odmah zatim SAD su uvele vojnu obavezu i sklopile sporazum sa Velikom Britanijom radi zaštite svojih političkih i ekonomskih interesa. Odgovor Japana na to je bio napad na Američku pomorsku bazu [[Pearl Harbour]] (Perl Harbur) [[7. decembar|7.12.]] [[1941]]. godine na [[Havaji|Havajskim ostrvima]]. Odmah dan nakon toga SAD objavljuje rat Japanu, Njemačka i Italija SAD-u, a Japan Velikoj Britaniji. == Kraj Drugog svjetskog rata == === Suđenja === {{Glavni|Međunarodni sud u Nirnbergu}} == Također pogledajte == * [[Hronologija Drugog svjetskog rata]] * [[Onoda Hirō]] * [[Oflag]] * [[Bitka za Brdo 609]] * [[Novogvinejska kampanja]] ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|World War II}} * https://web.archive.org/web/20140327143126/http://www.iis.unsa.ba/pdf/60_godina.pdf * [http://www.dw.de/digitalna-potraga-za-nestalim-osobama/a-17550616 http://www.dw.de/ Digitalna potraga za nestalim osobama] {{Drugi svjetski rat}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat| ]] [[Kategorija:Moderna historija]] [[Kategorija:Nuklearno ratovanje]] [[Kategorija:Rat]] [[Kategorija:Sukobi u 1939.]] [[Kategorija:Sukobi u 1940.]] [[Kategorija:Sukobi u 1941.]] [[Kategorija:Sukobi u 1942.]] [[Kategorija:Sukobi u 1943.]] [[Kategorija:Sukobi u 1944.]] [[Kategorija:Sukobi u 1945.]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Italije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Mađarske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Grčke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Hrvatske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Francuske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Crne Gore]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Turske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Argentine]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Albanije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Australije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Austrije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Belgije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Bolivije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Brazila]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Bugarske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Mjanmara]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kambodže]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kanade]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Čilea]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kolumbije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kostarike]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kube]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Čehoslovačke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Danske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Dominikanske Republike]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Ekvadora]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Egipta]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem El Salvadora]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Estonije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Etiopije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Finske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Njemačke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Gvatemale]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Haitija]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Hondurasa]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Islanda]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Indonezije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Irana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Iraka]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Japana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kazahstana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Laosa]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Latvije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Libana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Liberije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Litvanije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Luksemburga]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Meksika]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Mongolije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Nepala]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Norveške]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Nikaragve]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Paname]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Paragvaja]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Perua]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Poljske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Rodezije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Rumunije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Srbije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Saudijske Arabije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Slovačke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Slovenije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sirije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Južnoafričke Republike]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Šri Lanke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Tajlanda]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Nizozemske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Filipina]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kine]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Urugvaja]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Venecuele]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Vijetnama]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Jugoslavije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Indije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Novog Zelanda]] 0t6rg4071s4226ww21olceyjuoaz05j 0 3626 3841228 3797724 2026-05-06T21:32:42Z ~2026-27530-64 181070 Primijećeno je da se na listama najstarijih klubova u BiH često izostavlja FK Borac iz Šamca, uprkos činjenici da je ovaj klub osnovan 1919. godine.stoga sam dodao isti na listu,kao i nazive klubova. 3841228 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Nogomet''' ili '''fudbal''' jedan je od najpopularnijih sportova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u kojoj se igra više od 100 godina. Prvi nogometni klub [[HŠK Zrinjski Mostar]] osnovan je 1905. == Historija == Dana 11. maja 1903. prva lopta donesena je u [[Mostar]] iz [[Budimpešta|Budimpešte]]. Donio ju je Bernard Lajhner. Prvi nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini bili su "Đački športski klub" iz Mostara i Srednjoškolski športski klub "Osman" iz Sarajeva. Već 1908. klubovi su osnovani u svim većim gradovima – [[Sarajevo|Sarajevu-FK Slavija]](1908), [[Mostar|Mostaru-HŠK Zrinjski(1905)]], [[Tuzla|Tuzli]]-FK Sloboda(1919), [[Banja Luka|Šamcu-FK Borac(1919),Banjoj Luci]],[[Zenica|Zenici]], [[Bihać]]u –NK Jedinstvo(1919) i prva takmičenja su otpočela. Prvi nogometni savezi formirani su za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], ali su bili uglavnom lokalnog karaktera. Državni Nogometni savez formiran je poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i bio je u sastavu Nogometnog saveza tadašnje [[SFRJ]] u čijoj strukturi je učestvovalo oko 900 klubova. == Bosanskohercegovački šampioni u prijašnjim ligama == Najbolji klubovi iz BiH igrali su u Prvoj saveznoj ligi [[SFRJ]] i nekoliko puta bili šampioni: * [[FK Sarajevo]] (1966/67), 1984/85) * [[FK Željezničar]] iz Sarajeva (1971/72) == Bosanskohercegovački klubovi u prijašnjim kupovima == Mnogi klubovi iz Bosne i Hercegovine učestvovali su u najmasovnijem nogometnom takmičenju bivše Jugoslavije. Najviše uspjeha ostvarili su [[FK Velež Mostar|Velež]] iz Mostara i [[FK Borac Banja Luka|Borac]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]], koji su i osvajači [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]]: * [[FK Velež Mostar|Velež]] [[Kup Jugoslavije u nogometu 1980/1981.|1981]] i [[Kup Jugoslavije u nogometu 1985/1986.|1986.]] * [[FK Borac Banja Luka|Borac]] [[Kup Jugoslavije u nogometu 1987/1988.|1988]] (kao drugoligaš). == Uspjesi bosanskohercegovačkih timova na međunarodnoj sceni == Najveći uspjesi klubova jesu sljedeći: * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] – osmina finala [[Kup evropskih šampiona 1966/1967.|Kupa evropskih šampiona 1967.]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] – četvrtfinale [[Kup UEFA 1971/1972.|Kupa UEFA 1972.]] * [[FK Velež Mostar|Velež]] – četvrtfinale [[Kup UEFA 1973/1974.|Kupa UEFA 1974.]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] – polufinale [[Kup UEFA 1984/1985.|Kupa UEFA 1985.]] U Kupu UEFA s manje uspjeha nastupali su i Sarajevo i [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]. [[FK Čelik|Čelik]] je dvije godine zaredom osvojio Srednjoevropski kup ([[Mitropa kup]]), 1971. i 1972. Isti kup osvojili su po jednom [[FK Iskra Bugojno|Iskra]] iz [[Bugojno|Bugojna]] (1985) i Borac (1992). <!-- Nogomet je danas u Bosni i Hercegovini najpopularniji i najrasprostranjeniji sport. Broj registrovanih igrača je 20.721, broj klubova 1607, a sudija 716. --> == Struktura bh. nogometnih liga == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | width=35p|''Nivo'' || width=110px bgcolor=#ABCDEF colspan="3" |2002/03. - do danas |- | I || colspan="3" bgcolor="#ABCDEF" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] |- | II || bgcolor="#99FF66" |[[Prva liga FBiH|1. liga FBiH]] || colspan="2" bgcolor="#CCCCFF" |[[Prva liga RS|1. liga RS]] |- | III || bgcolor="#99FF66" |[[Druga liga FBiH|2. liga FBiH]] || colspan="2" bgcolor="#CCCCFF" |[[Druga liga RS|2. liga RS]] |- | IV || bgcolor="#99FF66" |[[Kantonalna liga Federacije Bosne i Hercegovine|1. Kantonalna liga]]|| bgcolor=#CCCCFF colspan="2" | Treća (regionalna) liga RS |- | V || bgcolor="#99FF66" |[[Kantonalna liga Federacije Bosne i Hercegovine|2. Kantonalna liga]] || bgcolor=#CCCCFF|Međuopštinska liga || bgcolor=#CCCCCC|1. Liga Brčko Distrikta |- | VI || bgcolor=#99FF66| Međuopštinske i opštinske lige || bgcolor=#CCCCFF| Međuopštinske i opštinske lige || bgcolor=#CCCCCC|2. Liga Brčko Distrikta |- |} == Premijer Liga Bosne i Hercegovine == {{Glavni|Premijer liga Bosne i Hercegovine}} Najjača liga u Bosni i Hercegovini danas se zove [[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] koja se sastoji od 12 klubova. Premijer ligu organizira [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]]. == Nogometni kupovi u Bosni i Hercegovini == '''[[Kup BiH]]''' je najvažniji nogometni kup u BiH. Igra se pod organizacijom Nogometnog saveza BiH. Održava se svake godine od 1994. i šansu za takmičenje kroz kvalifikacije i predtakmičenja imaju svi klubovi sa područja BiH. '''[[Kup Republike Srpske|Kup RS]]''' je kup takmičenje koje se održava na teritoriji [[Republika Srpska|Republike Srpske]] u organizaciji [[Fudbalski savez Republike Srpske|Nogometnog saveza Republike Srpske]]. Iako osvajanje kupa nema težinu van granica BiH klubovi iz RS igraju često sa najboljim igračima na putu do titule. '''[[Kup Federacije BiH|Kup FBiH]]''' je kup takmičenje koje se održava na teritoriji [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]] u organizaciji Nogometnog saveza Federacije BiH. Takmičenje služi samo kao pretkolo za [[Kup BiH|Kup Bosne i Hercegovine]]. Kao predtakmičenje za kup FBiH igraju se kupovi kantonalnih nogometnih saveza. '''[[Super kup NS BiH|Super kup BiH]]''' je takmičenje u kojem su učestvovali prvak BiH i osvajač kupa BiH. Danas se super kup više ne igra, a zadnja utakmica odigrana je pred sezonu 2000/01. == Utakmice bh. timova u evropskim kupovima == U evropskim kupovima bh. timovi su zabilježili sljedeće uspjehe: === FK "Željezničar" === *[[FK "Željezničar"]] je najtrofejniji klub u BiH. *[[FK "Željezničar"]] je i ostvario najveći uspjeh, kada su u pitanju evro-kupovi, plasiravši se u polufinale Kupa [[Uefa]], gdje je poražen od [[Mađarska|mađarskog]] [[Videoton]]a [[1984]] godine ukupnim rezultatom 4:3. *[[FK "Željezničar"]] je [[1972]]. godine poražen u četvrtfinalu [[Kup UEFA|Kupa Uefa]] od [[Mađarska|mađarskog]] predstavnika ekipe [[Ferencvárosi Torna Club|"Ferenčvaroša"]], rezultatom 4:2. *[[FK "Željezničar"]] je [[2002]]. godine je ostvario najveći poslijeratni uspjeh, plasiravši se u 3. kolo kvalifikacija za [[UEFA Liga Prvaka|ligu šampiona]], gdje je poražen od engleskog [[Newcastle United|Newcastlea]] rezultatom 5:0. Željo je još igrao protiv timova poput [[Belgija|belgijskog]] [[Anderleht]]a i [[Briž]]a, [[italija]]nske [[Bologna|Bolonje]], [[Bjelorusija|bjeloruskog]] [["Dinamo" Minsk|"Dinamo"]] [[Minsk]]a, [[Engleska|engleskog]] [[Derby County|Derby County-a]] i [[Škotska|škotskog]] [[Heart of Midlothian F.C.|Heartsa]]. === FK "Sarajevo" === *[[FK "Sarajevo"]] je najviše odigrao utakmica u evropskim kupovima (71) i najuspješniji klub iz BiH prema rangiranju [[UEFA|Uefa]]-e. *[[FK "Sarajevo"]] [[1967]]. godine igralo protiv [[Manchester United|Manchester United-a]] u osmini finala Kupu šampiona, od kojeg je poraženo ukupnim rezultatom 2:1, ostvarivši tako najveći uspjeh klubova iz BiH u Kupu šampiona. *[[FK "Sarajevo"]] [[1982]]. godine na [[Stadion "Koševo"|"Koševu"]] je gostovao njemački [[Hamburger SV]] iz [[Hamburg]]a koji je slavio ukupnim rezultatom 7:5 (4:2 i 3:3). *[[FK "Sarajevo"]] U [[Kup UEFA|Kupu Uefa]] [[1982]]. godine je porazilo [[Bugarska|bugarsku]] "Slaviju" iz [[Sofija|Sofije]] 6:4, [[Rumunija|rumunski]] "Korvinul" 8:4, te poraženo od belgijskog [[Anderleht]] u osmini finala Kupa [[Uefa]]. *[[FK "Sarajevo"]] [[2002]]. godine je igralo protiv [[Turska|turskog]] [[Bešiktaš Istanbul|"Bešiktaša"]] iz [[Istanbul]]a. U Istanbulu rezultatom 2:2, a na [[Stadion "Koševo"|"Koševu"]] Bešiktaš je pobjedio s 5:0. Treba dodati utakmice sa:Rangers(Andora) i ukupni rezultat od 5-0.Nakon prolaza Andorana u prvom pretkolu Kupa UEFA, sastao se sa Rapidom iz Bukurešta i izgubio ukupnim rezultatom 2-1.Na Koševu je bilo 1-0 za Sarajevo, a u revanšu 2-0 za Rumune. Godinu dana kasnije,Sarajevo u prvom pretkolu Lige evropskih prvaka igra sa Masrsaxlokom sa Malte i prolazi maltešku ekipu ukupnim rezultatom 9-1.U drugom pretkolu,susreće se sa Genkom,kojeg također izbacuje zahvaljujući pobjedi u Belgiji od 2-1.Na Koševu je bilo 1-0 za Belgijance,ali je Sarajevo prošlo dalje.Dalje od trećeg pretkola se nije moglo.Izvučen je slavni i veliki Dynamo Kyiv,koji izbacuje Sarajevo ukupnim rezultatom 4-0.Nakon ispadnja u trećem pretkolu Lige prvaka,Sarajevo je veoma slabo odigralo u Prvom kolu Kupa UEFA gdje se sastalo sa švicarskim Baselom.Na stadionu Asim Ferhatović Hase bilo je 1-2,a u revanšu cak 6-0 za Švicarce. === FK "Velež" === [[FK Velež]] iz [[Mostar]]a je treći tim po nastupima u [[Evropa|Evropi]] sa 28 utakmica. Na stadionu [[Stadion "Pod Bijelim Brijegom"|"Pod Bijelim Brijegom"]] [[1974]]. godine su pale ekipe poput [[beč]]kog [[Rapid Beč|"Rapida"]] (2:1) i engleskog [[Derby County|"Derby County-a"]](ukupno 5:4, 1:3 i 4:1). U sjećanju navijačima Veleža ostat će i utakmica iz [[1987]]. godine, kada je "pod Bijelim Brijegom" gostovala [[Borussia Dortmund|"Borusija"]] iz [[Dortmund]]a, koja je porazila [[FK "Velež" Mostar|"Velež"]] 3:2 ukupnim rezultatom (U Mostaru je bilo 2-1 za Velež). U sezoni [[2005]]/[[2006]] "Sarajevo" i "Željo" su izborili učešče u UEFA Kupu, ali neizdavanjem Uefine licence, umjesto njih su se takmičili, [[NK "Široki Brijeg"]], koji je u 1. kolu poražen od [[Švicarska|švicarskog]] "Bazela" 6:0 i [[NK "Žepče Limorad"|"Žepče"]] koje nije izborilo kvalifikaciju protiv [[Makedonija|makedonskog]] "Baskhimia". [[NK "Zrinjski"|"Zrinjski"]] iz [[Mostar]]a je doživio težak poraz protiv [[Luksemburg|luksemburškog]] "Dudelanža", Mostarci su poraženi na svom terenu rezultatom 4:0. == Bosanskohercegovački timovi u bivšoj Jugoslaviji == '''Prva savezna liga Jugoslavije''' Najviše utakmica u prvoj saveznoj ligi od bh. ekipa ima [[FK "Sarajevo"|Sarajevo]], koji se redovno takmičio u najjačoj ligi bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. "Sarajevo" je 2 puta bio šampion bivše Jugoslavije i to [[1966]]./[[1967]]. godine i [[1984]]./[[1985]]. godine. [[1965]]. i [[1980]]. godine FK "Sarajevo" je bio vicešampion veoma jake jugoslavenske lige, u kojoj je dominirala "[[velika četvorka]]" odnosno [[FK Partizan Beograd|Partizan Beograd]], [[FK Crvena zvezda|Crvena Zvezda Beograd]], [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] i [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. Drugi sarajevski klub [[FK "Željezničar"|Željezničar]] također se takmičio u dosta sezona u prvoj ligi, ali sa manje uspjeha nego "Sarajevo". Naime "Željo" je samo jedanput osvojio šampionat Jugoslavije i to [[1971]]./[[1972]].godine. [[1970]]./[[1971]].godine "Željezničar" je bio vicešampion države. [[FK "Velež" Mostar|Velež]] je 1973., 1974. i 1987. godine bio vicešampion [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[FK "Sloboda"|Sloboda]] je ušla u Prvu saveznu ligu Jugoslavije 1969 i od tada pa do raspada SFRJ nije ispadala iz lige. [[1978]]. godine osvojili su treće mjesto i izborili učešće u Kupu Uefa-e. [[NK "Čelik"|Čelik]], [[FK Borac Banja Luka|Borac]] i [[FK "Iskra"|Iskra]] su u nekoliko navrata igrali u prvoj saveznoj ligi, ali se tu nikad nisu duže zadržali. '''Kup Jugoslavije''' [[1981]]. i [[1986]]. godine Velež je bio osvajač kupa i to 1981. godine protiv Željezničara 3:2, a 1986. godine protiv Dinama iz Zagreba 3-1. [[FK "Sarajevo"|Sarajevo]] je [[1967]]. godine bilo finalista kupa, izgubivši 2:1 od Hajduka. Isto se dogodilio i [[1983]]. godine, samo ovaj put Sarajlije su poražene od Dinama 3:2. Zadnji pobjednik [[Kup Jugoslavije|kupa Jugoslavije]] iz Bosne i Hercegovine je bio tadšnjia drugoligaš FK "Borac" Banja Luka, 1988. godine pobjedivši Crvenu Zvezdu 1:0 u Beogradu što je bilo i jedini put da je tim iz niže lige pobjedio u tom kupu. == Velikani bosanskohercegovačkog nogometa == Neki od najboljih bh. nogometaša kroz historiju: [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim]], [[Josip Katalinski]], [[Safet Sušić]], [[Refik Šabanadžović]], [[Mirsad Fazlagić]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Enver Marić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]], [[Boro Primorac]], [[Mehmed Baždarević]], [[Faruk Hadžibegić]], [[Blaž Slišković]], [[Vahidin Musemić]], [[Fahrudin Omerović]], [[Semir Tuce]], [[Meho Kodro]], [[Sergej Barbarez]], [[Dževad Šećerbegović]], [[Slobodan Janjuš]], [[Muhamed Konjić]], [[Radmilo Mihajlović]], [[Mirsad Hibić]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Elvir Bolić]], [[Elvir Baljić]], [[Nikola Nikić]], [[Tomislav Piplica]], [[Asmir Begović]], [[Miralem Pjanić]], [[Edin Džeko]] i mnogi drugi. [[Safet Sušić]] je zvanično izabran za najboljeg BiH nogometaša u posljednih 50 godina na ceremoniji povodom 100 godina [[FIFA]]-e i 50 godina [[UEFA]]-e, prema glasovima istaknutih nogometnih radnika. Isto je izabran kao najbolji nogometaš ikada kluba [[Paris-Saint-Germain]]. == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Association football in Bosnia and Herzegovina}} * [http://www.nfsbih.ba NFSBiH] Nogometni/Fudbalski savez BiH * [http://www.rsssf.com/tablesj/joegalltime2.html Maratonska tabela Jugoslavije 1946/47-1991/92] {{Nogomet u BiH}} [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] 380mjns4opekteey45g45ooeagp2bdc 0 5541 3841312 3798329 2026-05-07T08:53:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841312 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija | naslov = Računar | slika = <div style="white-space:nowrap;"> [[Datoteka:Acer Aspire 8920 Gemstone.jpg|x81px]] [[Datoteka:Columbia Supercomputer - NASA Advanced Supercomputing Facility.jpg|x81px]] [[Datoteka:Intertec Superbrain.jpg|x81px]]<br />[[Datoteka:2010-01-26-technikkrempel-by-RalfR-05.jpg|x79px]] [[Datoteka:Thinking Machines Connection Machine CM-5 Frostburg 2.jpg|x79px]] [[Datoteka:G5 supplying Wikipedia via Gigabit at the Lange Nacht der Wissenschaften 2006 in Dresden.JPG|x79px]]<br />[[Datoteka:DM IBM S360.jpg|x77px]] [[Datoteka:Acorn BBC Master Series Microcomputer.jpg|x77px]] [[Datoteka:Dell PowerEdge Servers.jpg|x77px]]</div> | tekst = Računari i računarski uređaji iz različitih epoha }} '''Računar''',<ref name="računar">{{cite book|last1=Halilović|first1=Senahid|authorlink1=Senahid Halilović|title=Pravopis bosanskoga jezika|date=1996|publisher=Kulturno društvo Bošnjaka "Preporod"|location=[[Sarajevo]]|page=471|quote=računar, ''instr. jd.'' računarom}}</ref> '''kompjuter'''<ref name="kompjuter">{{cite book|last1=Halilović|first1=Senahid|title=Pravopis bosanskoga jezika|date=1996|publisher=Kulturno društvo Bošnjaka "Preporod"|location=Sarajevo|page=296|quote=kompjuter, kompjuterizacija, kompjuterski}}</ref> ili '''računalo'''<ref name="računalo">{{cite book|last1=Halilović|first1=Senahid|title=Pravopis bosanskoga jezika|date=1996|publisher=Kulturno društvo Bošnjaka "Preporod"|location=Sarajevo|page=471|quote=računalo, ''instr. jd.'' računalom}}</ref> složeni je uređaj koji služi za izvršavanje [[matematika|matematičkih]] operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku. Računari su sastavljeni od [[računarske komponente|komponenata]] koje obavljaju jednostavnije, jasno određene funkcije. Kompleksna interakcija tih komponenata rezultira sposobnošću računara da obrađuje [[informacija|informacije]]. == Historija == {{Glavni|Historija računarskog hardvera}} === Prije 20. vijeka === [[Datoteka:Os_d'Ishango_IRSNB.JPG|mini|Ishango kost - Mogući matematički alat iz neolita datira iz prahistorijske Afrike.]] Uređaji koji pomažu u računanju prisutni su hiljadama godina i većinom su koristili [[Bijekcija|bijekciju]] s prstima. Kasnije se pojavljuju razna pomagala za brojanje na Bliskom istoku (Plodni polumjesec) u obliku raznih računaljki koje su vjerovatno pomagale u brojanju stoke ili žitarica. [[Datoteka:Abacus_6.png|lijevo|mini|Kineski suanpan. Broj na ovom [[Abakus (računaljka)|abakusu]] je 6.302.715.408.]] [[Abakus (računaljka)|Abakus]] se u početku koristio za aritmetičke zadatke. [[Roman abakus|Rimski abakus]] razvijen je iz uređaja koji su korišteni u [[Babilon]]u 2400. p.n.e. Od tada, izumljeni su mnogi drugi oblici registarskih ploča. [[Datoteka:NAMA_Machine_d'Anticythère_1.jpg|mini|150x150piksel|[[Mehanizam iz Antikitere]] datiran u 150-100 godinu p.n.e. iz [[Antička Grčka|antičke Grčke]]. Rani [[Analogni računar|analogni računski]] uređaj.]] Smatra se da je [[Mehanizam iz Antikitere]] najraniji mehanički [[Analogni računar|analogni "računar"]]. Dizajniran je za izračunavanje astronomskih položaja. Ovako složeni uređaji neće se ponovo skoro hiljadu godina kasnije. Mnoga mehanička pomagala za proračun i mjerenje izgrađena su za astronomsku i navigacijsku upotrebu. [[Planisfera]] je bila nebeska karta koju je izumio Ebu Rahim el-Biruni u ranom 11. vijeku.<ref name="Wiet">G. Wiet, V. Elisseeff, P. Wolff, J. Naudu (1975). ''History of Mankind, Vol 3: The Great medieval Civilisations'', p. 649. George Allen & Unwin Ltd, [[UNESCO]].</ref> [[Astrolab]] je izumljen u [[Helenizam|helenističkom svijetu]] u 1. ili 2. vijeku prije nove ere. Kombinacija planisfere i [[Dioptra|dioptre]], astrolaba je bila efektivan analogni računar sposoban da razradi nekoliko različitih vrsta problema u [[Sferna astronomija|sferičnoj astronomiji]]. Astrolabu koji je imao mehanički računarski [[kalendar]] <ref>Fuat Sezgin "Catalogue of the Exhibition of the Institute for the History of Arabic-Islamic Science (at the Johann Wolfgang Goethe University", Frankfurt, Germany) Frankfurt Book Fair 2004, pp.&nbsp;35 & 38.</ref><ref>{{Cite journal|last=Charette|first=François|year=2006|title=Archaeology: High tech from Ancient Greece|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-11-30_444_7119/page/550|journal=Nature|volume=444|issue=7119|pages=551–552|bibcode=2006Natur.444..551C|doi=10.1038/444551a|pmid=17136077}}</ref> i [[zupčanik]]e, izumio je Abi Bakr iz [[Isfahan]]a, [[Iran|Perzija]] 1235. godine.<ref>{{Cite journal|last=Bedini|first=Silvio A.|last2=Maddison|first2=Francis R.|year=1966|title=Mechanical Universe: The Astrarium of Giovanni de' Dondi|url=https://archive.org/details/sim_transactions-of-the-american-philosophical-society_1966-10_56_5/page/n5|journal=Transactions of the American Philosophical Society|volume=56|issue=5|pages=1–69|doi=10.2307/1006002|jstor=1006002}}</ref> [[El-Biruni|Ebu Rahim el-Biruni]] je oko 1000. godine izmislio prvi mehanički usmjeren [[lunisolarni kalendar]]ski astrolab,<ref>{{Cite journal|last=Price|first=Derek de S.|author-link=Derek J. de Solla Price|year=1984|title=A History of Calculating Machines|journal=IEEE Micro|volume=4|pages=22–52|doi=10.1109/MM.1984.291305}}</ref> što je predstavljalo ranu mehaničku mašinu sposobnu da procesira informaciju. [[Sektor (instrument)|Proporcionalni kompas]], računski instrument koji se koristio za rješavanje problema u proporciji, trigonometriji, množenju i dijeljenju i za različite funkcije, poput kvadrata i korijena, razvijen je u kasnom 16. vijeku i pronašao je primjenu u oružju, geodetici i plovidbi. [[Planimetar]] je bio ručni instrument za izračunavanje površine zatvorenih oblika. [[Logaritmar]] izumljen je oko 1620-1630, ubrzo nakon objavljivanja koncepta [[Logaritam|logaritma]]. To je analogni ručno upravljani računar za obavljanje množenja i dijeljenja. Kasnije je unaprijeđivan pa su dodate vage koje su pružale recipročne, kvadratne i četvrtaste korijene, kao i [[Transcendentalna funkcija|transcendentalne funkcije]] kao što su logaritmi i eksponencije, kružna i [[Hiperbolička funkcija|hiperbolička]] [[trigonometrija]] i druge [[Funkcija (matematika)|funkcije]]. I dalje se koristi za brzo izvršavanje rutinskih izračuna. 1770-ih, Pierre Jaquet-Droz, švicarski [[urar]], napravio je mehaničku lutku (automat) koja je mogla pisati držeći olovku. Mijenjanjem broja i redoslijeda njegovih unutrašnjih točkića mogla su se proizvesti različita slova, a samim tim i različite poruke. Lutka se nalazi u Muzeju umjetnosti i historije u Neuchâtelu, [[Švicarska]] i dalje radi.<ref>{{Cite web|url=http://www.chonday.com/Videos/the-writer-automaton|title=The Writer Automaton, Switzerland|date=11. 7. 2013|publisher=chonday.com|access-date=16. 11. 2019|archive-date=20. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150220154407/http://www.chonday.com/Videos/the-writer-automaton|url-status=dead}}</ref> Mašina za predviđanje plime i oseke koju je 1872. godine izmislio [[William Thomson|Sir William Thomson]] bila je od velike koristi za plovidbu u plitkim vodama. Diferencijalni analizator, mehanički analogni računar dizajniran za rješavanje [[Diferencijalna jednačina|diferencijalnih jednadžbi]] [[Integral|integracijom]], koristio je mehanizme kotača i diska za izvođenje integracije. Godine 1876. lord Kelvin već je raspravljao o mogućoj konstrukciji takvih kalkulatora, ali nije uspio. Pojačivač zakretnog momenta bio je napredak koji je omogućio ovim mašinama da rade. Počev od 1920-ih, [[Vannevar Bush]] i drugi su razvili mehaničke diferencijalne analizatore. === Prvi računski uređaj === [[Datoteka:Difference_engine_plate_1853.jpg|mini|Dio [[Diferencijalna mašina|diferencijalne mašine]] [[Charles Babbage|Charles Babbage-a]]]] [[Charles Babbage]], engleski inženjer mehanike i [[polimat]], načinio je koncept programabilnog računara. Smatra se "[[Spisak istaknutih pionira računarstva|ocem računara]]" jer je izumio prvi [[mehanički računar]] početkom 19. vijeka. Nakon rada na revolucionarnoj [[Diferencijalna mašina|diferencijalnoj mašini]], koja je pomagala u navigacijskim proračunima, 1833. shvatio je da je moguć dizajn koji će imati opću namjenu, a to je bila [[analitička mašina]]. Unos programa i podataka trebao je biti dostavljen mašini putem [[Bušena kartica|bušenih kartica]]. Za izlaz, mašina bi imala pisač, ploter i zvono. Mašina će također moći bušiti brojeve na karticama koje će kasnije čitati. Analitička mašina je uključivala aritmetičku logičku jedinicu, upravljanje tokom u obliku [[Kondicional|kondicionalnog grananja]] i petlji, te integrisanu memoriju, što je prvi dizajn za računar opće namjene koji bi se mogao opisati kao [[Turing potpun]].<ref name="babbageonline">{{Cite web|url=http://www.sciencemuseum.org.uk/onlinestuff/stories/babbage.aspx?page=5|title=Babbage|date=19. 1. 2007|website=Online stuff|publisher=Science Museum|access-date=1. 8. 2012|archive-date=7. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120807185334/http://www.sciencemuseum.org.uk/onlinestuff/stories/babbage.aspx?page=5|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.newscientist.com/article/mg20827915.500-lets-build-babbages-ultimate-mechanical-computer.html|title=Let's build Babbage's ultimate mechanical computer|date=23. 12. 2010|website=opinion|publisher=New Scientist|access-date=1. 8. 2012}}</ref> Mašina bila ispred svog vremena. Svi dijelovi za njegovu mašinu morali su biti izrađeni ručno. Na kraju je projekt raspušten odlukom britanske vlade. Neuspjeh Babbagea da dovrši analitičku mašinu uglavnom se može pripisati političkim i finansijskim poteškoćama, kao i njegovoj želji da razvije sve sofisticiraniji računar. Njegov sin, [[Henry Babbage]], dovršio je 1888. pojednostavljenu verziju računarske jedinice analitičke mašine. Uspješno je demonstrirao njegovu upotrebu u računarskim tablicama 1906. godine. === Analogni računari === [[Datoteka:099-tpm3-sk.jpg|lijevo|mini|Dizajn treće mašine za predviđanje plime i oseke, [[William Thomson|Sir William Thomson]], 1879–81]] Tokom prve polovine 20. vijeka, mnoge su naučne računarske potrebe su zadovoljila znatno uznapredovani [[analogni računar]]i. Međutim, oni nisu bili programibilni i općenito nedostajala im je svestranost i tačnost modernih digitalnih računala. Prvi moderni analogni računar bio je stroj za predviđanje plime, koji je izumio [[William Thomson|Sir William Thomson]] 1872. godine. Vrhunac analognih računara je dostignut [[Diferencijalni analizator|diferencijalnim analizatorom]], kojeg su 1927. napravili H. L. Hazen i [[Vannevar Bush]] na [[Masačusetski institut za tehnologiju|MIT-u]]. Mašinu su usavršili uz pomoć mehaničkih integratora [[James Thomson (inženjer)|Jamesa Thomsona]] i pojačivača zakretnog momenta koje je izumio HW Nieman. Desetak ovih uređaja izgrađeno je prije nego što je njihova zastarjelost postala očita. 1950-tih se pojavljuju prva digitalni računari koja će označiti kraj većini analognih računarskih mašina. === Digitalni računari === ==== Elektromehanički ==== Do 1938. [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|Ratna mornarica Sjedinjenih Država]] razvila je elektromehanički analogni računar dovoljno mali da se može koristiti u [[Podmornica|podmornici]]. ''Torpedo Data Computer'' je pomoću trigonometrije riješio problem ispaljivanja torpeda na pokretnu metu. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] slični uređaji razvijeni su i u ostalim zemljama. [[Datoteka:Z3_Deutsches_Museum.JPG|lijevo|mini|Replika [[Konrad Zuse|Zuse]] Z3, prvi potpuno automatizirani digitalni (elektromehanički) računar.]] Rani digitalni računari su bili elektromehanički; električni prekidači pokretali su mehaničke releje da bi izvršili proračun. Bili su prilično spori, ali brzo su počeli da se pojavljuju mnogo brži potpuno električni računari, prvobitno napravljeni od [[Elektronska cijev|vakuumskih cijevi]]. Z2, kojeg je stvorio njemački inženjer [[Konrad Zuse]] 1939. godine, bio je jedan od najranijih primjera elektromehaničkog relejnog računara.<ref name="Part 4 Zuse">{{Cite web|url=http://www.epemag.com/zuse/part4a.htm|title=Part 4: Konrad Zuse's Z1 and Z3 Computers|last=Zuse|first=Horst|website=The Life and Work of Konrad Zuse|publisher=EPE Online|archive-url=https://web.archive.org/web/20080601210541/http://www.epemag.com/zuse/part4a.htm|archive-date=1. 6. 2008|access-date=17. 6. 2008}}</ref> 1941. Zuse napravio Z3, prvi elektromehanički [[Računarsko programiranje|programabilni]], potpuno automatski digitalni računar.<ref>{{Citation|last=Zuse|first=Konrad|authorlink=Konrad Zuse|title=The Computer – My Life ''Translated by McKenna, Patricia and Ross, J. Andrew from:'' Der Computer, mein Lebenswerk (1984)|location=Berlin/Heidelberg|publisher=Springer-Verlag|year=2010|language=English|isbn=978-3-642-08151-4}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1994/04/20/news/20iht-zuse.html|title=A Computer Pioneer Rediscovered, 50 Years On|last=Salz Trautman|first=Peggy|date=20. 4. 1994|work=The New York Times}}</ref> Z3 je izgrađen sa 2000 releja, implementirao je 22 [[bit]]ne riječi na taktnoj frekvenciji od oko 5–10 [[Herc|Hz]]. Programski kod se unosio na bušenim filmovima dok su podaci mogli sadržavati 64 riječi ili biti utipkani direktno sa tastature. Umjesto decimalnog sistema koji je teško primjenjiv (koji se koristio u ranijem dizajnu [[Charles Babbage|Charlesa Babbage-a]]), korištenje [[Binarni brojevni sistem|binarnog]] sistema značilo je da su Zuseove mašine bile puno jednostavnije za napraviti.<ref>{{Cite web|url=https://goremotesupport.com/blog/crash-the-story-of-it-zuse|title=Crash! The Story of IT: Zuse|archive-url=https://web.archive.org/web/20160918203643/https://goremotesupport.com/blog/crash-the-story-of-it-zuse/|archive-date=18. 9. 2016|access-date=1. 6. 2016}}</ref> Z3 je bio Turing potpun.<ref name="rojas-ieee">{{Cite journal|last=Rojas|first=R.|author-link=Raúl Rojas|year=1998|title=How to make Zuse's Z3 a universal computer|journal=IEEE Annals of the History of Computing|volume=20|issue=3|pages=51–54|doi=10.1109/85.707574}}</ref><ref name="rojas-universal">{{Cite web|url=http://www.inf.fu-berlin.de/users/rojas/1997/Universal_Computer.pdf|title=How to Make Zuse's Z3 a Universal Computer|last=Rojas|first=Raúl}}</ref> ==== Vakuumske cijevi i digitalni elektronički sklopovi ==== Elementi sa elektroničkim krugovima ubrzo su zamijenili svoje mehaničke i elektromehaničke ekvivalente, a istovremeno digitalni proračun zamijenio je analogni. Inženjer [[Tommy Flowers]] je 1930-ih počeo je istraživati moguće korištenje elektronike za telefonsku centralu. Eksperimentalna oprema koju je izgradio 1934. godine puštena je u rad pet godina kasnije, pretvarajući dio mreže telefonske centrale u elektronički sistem za obradu podataka, koristeći hiljade [[Elektronska cijev|vakuumskih cijevi]]. U SAD, [[John Vincent Atanasoff]] i [[Clifford Berry|Clifford E. Berry]] sa Državnog univerziteta Iowa razvili su i testirali [[Atanasoff – Berry Computer|Atanasoff-Berry Computer]] (ABC) 1942.<ref>15 January 1941 notice in the ''Des Moines Register'',</ref> Ovaj dizajn je također bio potpuno elektronički i koristio je oko 300 vakuumskih cijevi.<ref name="Copeland2006">{{Citation|last=Copeland|first=Jack|year=2006|title=Colossus: The Secrets of Bletchley Park's Codebreaking Computers|location=Oxford|publisher=[[Oxford University Press]]|pages=101–115|isbn=978-0-19-284055-4}}</ref> Tokom Drugog svjetskog rata, Britanci u [[Bletchley Park|parku Bletchley]] postigli su brojne uspjehe u razbijanju šifriranih njemačkih vojnih komunikacija. Kako bi probili sofisticiraniji njemački stroj ''Lorenz SZ 40/42'', koji se koristio za jako bitnu komunikaciju, [[Max Newman]] i kolege su zadužili Flowers-a da napravi [[Colossus računar|Colossus]].<ref name="Copeland2006" /> Od početka februara 1943. godine proveo je jedanaest mjeseci dizajnirajući i gradeći prvi Colossus.<ref>{{Citation|title=Bletchley's code-cracking Colossus|publisher=BBC News|date=2. 2. 2010|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/technology/8492762.stm|access-date=19. 10. 2012}}</ref> Nakon funkcionalnog testa u decembru 1943, otpremljen je u Bletchley Park, gdje je dostavljen 18. januara 1944.<ref name="The Colossus Computer">{{Cite web|url=http://www.tnmoc.org/colossus-rebuild-story|title=Colossus – The Rebuild Story|website=The National Museum of Computing|archive-url=https://web.archive.org/web/20150418230306/http://www.tnmoc.org/colossus-rebuild-story|archive-date=18. 4. 2015|access-date=7. 1. 2014}}</ref> a svoju prvu poruku presreo je 5. februara. Colossus je bio prvi svjetski [[Elektronika|elektronski]] [[Digitalna elektronika|digitalni]] [[Računarsko programiranje|programibilni]] računar. Koristio je velik broj vakuumskih cijevi. Imao je unos pomoću papirne trake i mogao je biti konfigurisan za izvođenje različitih [[Booleova algebra|logičkih]] operacija sa svojim podacima, ali nije bio [[Turing potpun]].[[Datoteka:Eniac.jpg|mini|[[ENIAC]] je bio prvi elektronički [[Turing potpun]] uređaj i vršio je balističke proračune.|alt=]] [[ENIAC]]<ref>John Presper Eckert Jr. and John W. Mauchly, Electronic Numerical Integrator and Computer, United States Patent Office, US Patent 3,120,606, filed 26 June 1947, issued 4 February 1964, and invalidated 19 October 1973 after court ruling on ''[[Honeywell v. Sperry Rand]]''.</ref> je bio prvi elektronički programibilni računar izgrađen u SAD-u. Iako je ENIAC bio sličan Colossusu, bio je mnogo brži, fleksibilniji i bio je Turing potpun. Programeri ENIAC-a bile su žene, njih šest, često zajednički poznatih kao "djevojke ENIAC-a".{{Sfn|Evans|2018}}{{Sfn|Light|1999}} Mogao je sabrati ili oduzeti 5000 puta u sekundi, hiljadu puta brže od bilo koje druge mašine. Također je imao module za množenje, dijeljenje i uvrštavanje korijena. Izgrađen pod rukovodstvom John Mauchlya i J. Presper Eckerta na Univerzitetu u Pensilvaniji, razvoj i izgradnja ENIAC-a trajali su od 1943. do pune operacije krajem 1945. godine. Mašina je bila ogromna, teška 30 tona, koristila je 200 [[Vat|kilovata]] električne snage i sadržavala je preko 18.000 vakuumskih cijevi, 1.500 releja i stotine hiljada otpornika, kondenzatora i induktora.<ref name="Eniac">{{Cite web|url=http://www.techiwarehouse.com/engine/a046ee08/Generations-of-Computer|title=Generations of Computer|publisher=techiwarehouse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702211455/http://www.techiwarehouse.com/engine/a046ee08/Generations-of-Computer/|archive-date=2. 7. 2015|access-date=7. 1. 2014}}</ref> === Savremeni računari === ==== Koncept modernog računara ==== Princip savremenog računara predložio je [[Alan Turing]] u svom seminarskom radu iz 1936. godine.<ref>{{Cite journal|last=Turing|first=A. M.|year=1937|title=On Computable Numbers, with an Application to the Entscheidungsproblem|url=http://plms.oxfordjournals.org/cgi/reprint/s2-42/1/230|journal=Proceedings of the London Mathematical Society|series=2|volume=42|pages=230–265|doi=10.1112/plms/s2-42.1.230}}</ref> On je predložio jednostavan uređaj koji je nazvao "Univerzalna računska mašina" i koji danas znamo kao univerzalna [[Turingova mašina]]. Dokazao je da je takva mašina sposobna izračunati sve što se da izračunati izvršavajući upute (program) pohranjene na traci, omogućujući tako da se stroj može programirati. Glavni koncept Turingovog dizajna je [[pohranjeni program]], gdje su sva uputstva za računanje pohranjena u memoriji. Turingove mašine do danas su glavni predmet proučavanja u [[Teorija računanja|teoriji računanja]]. ==== Pohranjeni programi ==== Rane računarske mašine imale su fiksne programe. Promjena njegove funkcije zahtijevala je ponovno ožičavanje i restrukturiranje mašine.<ref name="Copeland2006" /> Računar sa pohranjenim programom uključuje dizajnirani [[Set uputstava|set instrukcija]] i može u memoriju pohraniti skup uputa ([[Računarski program|program]]) koji detaljno opisuje računanje. Teoretsku osnovu za računar sa pohranjenim programom postavio je [[Alan Turing]] u svom radu iz 1936. godine. On se 1945. pridružio Nacionalnoj fizičkoj laboratoriji u Velikoj Britaniji i započeo rad na razvoju elektroničkog digitalnog računara sa pohranjenim programom. Njegovo rad iz 1945. "Predloženi elektronički kalkulator" bilo je prva specifikacija takvog uređaja. [[John von Neumann]] sa Univerziteta u Pennsylvaniji također je objavio svoj ''Prvi Nacrt izvještaja o EDVAC-u'' iz 1945. [[Manchester Baby]] bio je prvi računar sa pohranjenim programom na svijetu. Izgradili su ga [[Frederic Calland Williams|Frederic C. Williams]], [[Tom Kilburn]] i [[Geoff Tootill]], a svoj prvi program izveli su 21. juna 1948.<ref>{{Citation|last=Enticknap|first=Nicholas|title=Computing's Golden Jubilee|website=Resurrection|date=Summer 1998|url=http://www.cs.man.ac.uk/CCS/res/res20.htm#d|access-date=19. 4. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20120109142655/http://www.cs.man.ac.uk/CCS/res/res20.htm#d|archive-date=9. 1. 2012}}</ref> Iako se prema standardima svog vremena računar smatrao "malim i primitivnim", to je bila prva radna mašina koja je sadržavala sve elemente neophodne za moderno elektroničko računalo.<ref>{{Citation|url=http://www.computer50.org/mark1/contemporary.html|title=Early Electronic Computers (1946–51)|publisher=University of Manchester|access-date=16. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20090105031620/http://www.computer50.org/mark1/contemporary.html|archive-date=5. 1. 2009}}</ref> Čim se ovaj projekat pokazao uspješnim, vrlo brzo je napravljen prvi upotrebljivi računar Manchester Mark 1. [[Grace Hopper]] je prva je osoba koja je razvila [[kompajler]] za programski jezik.{{Sfn|Smith|2013}} Mark 1 je zauzvrat brzo postao prototip za [[Ferranti Mark 1]], prvi komercijalno dostupan računar opće namjene.<ref name="NapperMK1">{{Citation|last=Napper|first=R. B. E.|title=Introduction to the Mark 1|url=http://www.computer50.org/mark1/mark1intro.html|publisher=The University of Manchester|access-date=4. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081026080604/http://www.computer50.org/mark1/mark1intro.html|archive-date=26. 10. 2008}}</ref> ==== Tranzistori ==== Koncept [[Unipolarni tranzistori|unipolarnih tranzistora]] prvi je predložio je [[Julius Edgar Lilienfeld]] 1925. godine. [[John Bardeen]] i [[Walter Brattain]], dok su radili pod William Shockley-em u [[Bell Laboratories|Bell Labsu]], izgradili su prvi radeći [[tranzistor]]. Od 1955. pa nadalje, tranzistori su zamijenili [[Elektronska cijev|vakuumske cijevi]] u računarima, što je rezultiralo "drugom generacijom" računara. U usporedbi s vakuumskim cijevima, tranzistori imaju brojne prednosti: manji su i manji su potrošači od vakuumskih cijevi. Na Unverzitetu u Manchesteru, tim pod vodstvom Tom Kilburn-a dizajnirao je i izgradio mašinu koristeći tranzistore umjesto vakuumskih cijevi.<ref>{{Citation|last=Lavington|first=Simon|title=A History of Manchester Computers|year=1998|edition=2|publisher=The British Computer Society|location=Swindon|pages=34–35}}</ref> Prvi tranzistorski računar postao je operativan 1953, a druga verzija je završena u aprilu 1955. godine. Međutim, mašina je koristila nešto malo vakuumskih cijevi, tako da nije bio potpuni tranzistorski računar. Prvi potpuno tranzistorski računar je [[Harwell CADET]] iz 1955. [[Datoteka:MOSFET_Structure.png|desno|mini|[[MOSFET]], prikazuje vrata (G), kućište (B), izvor (S) i odvod (D) terminale. Kapija je odvojena od tijela izolacijskim slojem (roza).]] [[MOSFET|Metal-oksidni-poluvodič tranzistor sa efektom polja]] (MOSFET), poznat i kao MOS tranzistor, su izmislili [[Mohamed M. Atalla]] i [[Dawon Kahng]] u Bell Labsu, 1959.<ref name="computerhistory">{{Cite web|url=https://www.computerhistory.org/siliconengine/metal-oxide-semiconductor-mos-transistor-demonstrated/|title=1960: Metal Oxide Semiconductor (MOS) Transistor Demonstrated|publisher=[[Computer History Museum]]|access-date=31. 8. 2019}}</ref> To je bio prvi zaista kompaktni tranzistor koji je mogao biti minijaturisan i masovno proizveden za široku upotrebu. S velikom nadogradivošću,<ref>{{Cite journal|last=Motoyoshi|first=M.|date=2009|title=Through-Silicon Via (TSV)|url=https://pdfs.semanticscholar.org/8a44/93b535463daa7d7317b08d8900a33b8cbaf4.pdf|journal=Proceedings of the IEEE|volume=97|issue=1|pages=43–48|doi=10.1109/JPROC.2008.2007462|issn=0018-9219|access-date=16. 11. 2019|archive-date=19. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190719120523/https://pdfs.semanticscholar.org/8a44/93b535463daa7d7317b08d8900a33b8cbaf4.pdf|url-status=dead}}</ref> i mnogo nižom potrošnjom energije i većom gustoćom od bipolarnih spojnih tranzistora,<ref>{{Cite news|url=https://www.eetimes.com/author.asp?section_id=36&doc_id=1334068|title=Transistors Keep Moore's Law Alive|date=12. 12. 2018|work=[[EETimes]]|access-date=18. 7. 2019}}</ref> MOSFET je omogućio izgradnju [[VLSI|integrisanih kola visoke gustoće]].<ref name="computerhistory-transistor">{{Cite web|url=https://www.computerhistory.org/atchm/who-invented-the-transistor/|title=Who Invented the Transistor?|date=4. 12. 2013|website=[[Computer History Museum]]|access-date=20. 7. 2019}}</ref><ref name="Hittinger">{{Cite journal|last=Hittinger|first=William C.|date=1973|title=Metal-Oxide-Semiconductor Technology|url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_1973-08_229_2/page/48|journal=Scientific American|volume=229|issue=2|pages=48–59|bibcode=1973SciAm.229b..48H|doi=10.1038/scientificamerican0873-48|issn=0036-8733|jstor=24923169}}</ref> MOSFET je kasnije doveo do revolucije [[mikroračunar]]a, i postao pokretačka snaga [[Računarska revolucija|računarske revolucije]].<ref name="uspto">{{Cite web|url=https://www.uspto.gov/about-us/news-updates/remarks-director-iancu-2019-international-intellectual-property-conference|title=Remarks by Director Iancu at the 2019 International Intellectual Property Conference|date=10. 6. 2019|website=[[United States Patent and Trademark Office]]|access-date=20. 7. 2019|archive-date=17. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191217200937/https://www.uspto.gov/about-us/news-updates/remarks-director-iancu-2019-international-intellectual-property-conference|url-status=dead}}</ref> Taj se tranzistor najviše koristi u računarima,<ref name="kahng">{{Cite web|url=https://www.invent.org/inductees/dawon-kahng|title=Dawon Kahng|website=[[National Inventors Hall of Fame]]|access-date=27. 6. 2019}}</ref><ref name="atalla">{{Cite web|url=https://www.invent.org/inductees/martin-john-m-atalla|title=Martin Atalla in Inventors Hall of Fame, 2009|access-date=21. 6. 2013}}</ref> i osnovni je dio digitalne elektronike.<ref name="triumph">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=q6fBEjf9WPw|title=Triumph of the MOS Transistor|date=6. 8. 2010|website=[[YouTube]]|publisher=[[Computer History Museum]]|access-date=21. 7. 2019}}</ref> ==== Integralna kola ==== Sljedeći veliki napredak u računarskoj snazi došao je s pojavom [[Integralno kolo|integralnih kola]] (IC). Ideju o integralnom kolu prvi je zamislio radarski naučnik, [[Geoffrey Dummer|Geoffrey WA Dummer]]. On je predstavio prvi javni opis integralnog kola 7. maja 1952. Prva funkcionalna integralna kola izumili su [[Jack Kilby]] iz kompanije [[Texas Instruments]] i [[Robert Noyce]] iz [[Fairchild Semiconductor|kompanije Fairchild Semiconductor]].<ref>{{Citation|first=Jack|last=Kilby|authorlink=Jack Kilby|title=Nobel lecture|publisher=Nobel Foundation|year=2000|location=Stockholm|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2000/kilby-lecture.pdf|access-date=15. 5. 2008}}</ref> Kilby je zabilježio svoje početne ideje o integriranom krugu u julu 1958, uspješno demonstrirajući prvi radni integrirani primjer 12. septembra 1958.<ref name="TIJackBuilt">[http://www.ti.com/corp/docs/kilbyctr/jackbuilt.shtml ''The Chip that Jack Built''], (c. 2008), (HTML), Texas Instruments, Retrieved 29 May 2008.</ref> Razvoj MOS integralnog kola doveo je do pronalaska [[Procesor|mikroprocesora]],<ref name="computerhistory1971">{{Cite web|url=https://www.computerhistory.org/siliconengine/microprocessor-integrates-cpu-function-onto-a-single-chip/|title=1971: Microprocessor Integrates CPU Function onto a Single Chip|website=[[Computer History Museum]]|access-date=22. 7. 2019}}</ref> i najavio je ekspanziju u komercijalnoj i ličnoj upotrebi računara. Prvi mikroprocesor s jednim čipom bio je [[Intel 4004]],<ref>{{Citation|title=Intel's First Microprocessor—the Intel 4004|publisher=Intel Corp.|date=novembar 1971|url=http://www.intel.com/museum/archives/4004.htm|access-date=17. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080513221700/http://www.intel.com/museum/archives/4004.htm|archive-date=13. 5. 2008}}</ref> kojeg je dizajnirao [[Federico Faggin]] sa svojom MOS tehnologijom sa silikonskim vratima, zajedno s [[Marcian Hoff|Ted Hoffom]], Masatoshi Shimaom i Stanley Mazorom u [[Intel]]u.<ref>The Intel 4004 (1971) die was 12&nbsp;mm², composed of 2300 transistors; by comparison, the Pentium Pro was 306&nbsp;mm², composed of 5.5&nbsp;million transistors, according to {{Citation|last=Patterson|first=David|last2=Hennessy|first2=John|year=1998|title=Computer Organization and Design|location=San Francisco|publisher=[[Morgan Kaufmann]]|isbn=978-1-55860-428-5|pages=[https://archive.org/details/computerorganiz000henn/page/27 27–39]|url=https://archive.org/details/computerorganiz000henn/page/27}}</ref><ref name="ieee">[[Federico Faggin]], [http://ieeexplore.ieee.org/stamp/stamp.jsp?arnumber=4776530 The Making of the First Microprocessor], ''IEEE Solid-State Circuits Magazine'', Winter 2009, [[IEEE Xplore]]</ref> Početkom 1970-ih, MOS IC tehnologija omogućila je [[VLSI|integraciju]] više od 10.000 tranzistora na jednom čipu.<ref name="Hittinger" /> [[Sistem na čipu]] jesu kompletni računari na [[Integralno kolo|mikročipu]] (ili čipu) veličine novčića.<ref name="networkworld.com">https://www.networkworld.com/article/3154386/7-dazzling-smartphone-improvements-with-qualcomms-snapdragon-835-chip.html</ref> Mogu imati, ali ne nužno, integrisanu [[RAM]] i [[Flash memorija|fleš memoriju]]. Od izuma ENIAC mašine 1945. godine, računari su otišli jako daleko. Moderni sistemi na čipu su veličine novčića, a istovremeno su hiljade puta moćniji od ENIAC-a, s milijardama tranzistora i trošeći samo nekoliko [[vat]]i snage. === Mobilni računari === Prvi [[Prenosni računar|mobilni računari]] bili su teški, a [[IBM 5100]] od 22 kilograma je rani primjer. Kasniji prenosivi prenosnici poput [[Osborne 1]] i [[Compaq prenosiv|Compaq Portable]] bili su znatno lakši. Prvi [[laptop]]i, kao što je [[Grid Compass]], imali su bateriju i uz kontinuiranu minijaturizaciju računskih resursa i napretka u trajanju baterija, prenosni računari su postali popularniji 2000-ih.<ref>{{Cite news|url=https://arstechnica.com/uncategorized/2008/12/global-notebook-shipments-finally-overtake-desktops/|title=Global notebook shipments finally overtake desktops|last=Chartier|first=David|date=23. 12. 2008|work=Ars Technica}}</ref> Isti razvoj omogućio je proizvođačima da integrišu računarske resurse u mobilne telefone do ranih 2000-ih. Ovi [[Pametni mobitel|pametni telefoni]] i [[Tablet (računar)|tableti]] rade na različitim operativnim sistemima i 2010-ih postali su dominantni računski uređaj na tržištu.<ref>{{Cite web|url=http://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prUS24239313|title=Growth Accelerates in the Worldwide Mobile Phone and Smartphone Markets in the Second Quarter, According to IDC|last=IDC|date=25. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140626022208/http://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prUS24239313|archive-date=26. 6. 2014}}</ref> Pokreće ih [[sistem na čipu]], koji su kompletni računari na mikročipu veličine novčića.<ref name="networkworld.com" /> == Vrste == === Po arhitekturi === * [[Analogni računar]] * [[Digitalni računar]] *[[Hibridni računar]] *[[Harvard arhitektura]] * [[Von Neumannova arhitektura]] * [[RISC]] === Prema veličini i obliku === * [[Glavni centralni računar]] * [[Superračunar]] * [[Miniračunar]] * [[Mikroračunar]] * [[Radna stanica]] * [[Lični računar|PC]] * [[Laptop]] * [[Tablet (računar)|Tablet računar]] * [[Pametni mobitel]] * [[Računar na jednoj ploči]] == Osnovni principi == Rad računara može biti zasnovan na kretanju mehaničkih dijelova, [[elektron]]a, [[foton]]a, [[kvant]]nih čestica ili neke druge [[fizika|fizičke]] pojave. Iako se računari mogu izgraditi na mnogim postojećim [[tehnologija]]ma, gotovo svi današnji modeli sadrže u sebi elektroničke komponente. Kod većine današnjih računara zadati problemi se u biti rješavaju pretvaranjem svih relevantnih informacija u matematičke relacije korištenjem [[binarni brojevni sistem|binarnog sistema]] (nula i jedan). Nakon što računar izvrši izračunavanje zadanog problema, rezultat se prikazuje na korisniku ([[čovjek]]u) pristupačan način; preko signalnih lampi, LED displeja, monitora, štampača i drugi. Računar prosto manipulira tokovima elektrona kojima, na svojoj osnovnoj razini funkcionisanja - [[tranzistor]]u, dodjeljuje logičke vrijednosti nula ili jedan, odnosno, stanju "nema [[napon]]a" ili "ima napona". Do sada nam nije poznat način kojim bi se uspješno imitiralo ljudsko razmišljanje ili samosvjesnost. === Neke od bitnih odrednica za konstruktivna rješenja === ==== Binarni ili decimalni? ==== Važan korak naprijed u razvoju digitalnog računarstva bilo je uvođenje binarnog sistema za unutrašnje numeričke procese. Ovim je prestala potreba za kompleksnim izvršnim mehanizmima koje su računari zasnovani na drugim numeričkim sistemima, [[decimalni sistem|decimalnom]] ili [[heksadecimalni sistem|heksadecimalnom]], zahtijevali. Usvajanje binarnog sistema rezultiralo je pojednostavljenjem konstruktivnih rješenja kod implementacije [[aritmetika|aritmetičkih]] funkcija i [[logika|logičkih]] operacija, znači, i pojednostavljenjem sklopova i komponenata samog računara. ==== Mogućnost programiranja ==== Mogućnost da se računar [[računarski program|programira]] i opremi nizom izvršnih instrukcija bez potrebe za fizičko-konstruktivnim izmjenama, osnovna je funkcionalna karakteristika većine računara. Ova osobina je značajno unaprijeđena njihovim razvojem do stepena na kojem su bili sposobni kontrolirati redoslijed izvršavanja instrukcija na osnovu podataka dobivenih tokom samog vršenja određenog programa. Ovo konstruktivno unaprijeđenje je još više pojednostavljeno uvođenjem (v. prethodnu cjelinu) binarne aritmetike kojom se mogu predstaviti različite logičke operacije. ==== Pohrana podataka ==== Tokom računskih operacija često je potrebno pohraniti međuvrijednosti ("dva pišem a jedan pamtim") koje će se upotrijebiti u daljem računanju. Performanse nekog računara su najčešće ograničene brzinom kojom se vrijednosti čitaju/zapisuju iz/u memoriju i njenim kapacitetom. Prvobitno je zamišljeno da se memorija koristi samo za pomenute međuvrijednosti, međutim, ubrzo su se i sami programi počeli pohranjivati na ovaj način i to se uveliko primjenjuje kod današnjih kompjutera. == Hardver == {{Glavni|Hardver}} Iako se tehnologija izrade računara značajno izmijenila od vremena prvih elektroničkih modela sagrađenih u četrdesetim godinama 20. vijeka, još uvijek je većina današnjih rješenja zasnovano na [[von Neumann]]ovoj arhitekturi. Ta arhitektura podrazumijeva računar kao sklop sastavljen od četiri glavna dijela: Aritmetičko-logička jedinica ({{Jez-en|Arithmetic and Logic Unit}}) , kontrolna jedinica, memorija i ulazni i izlazni sklopovi ({{Jez-en|Input and output}}, I/O) . Ovi dijelovi su međusobno povezani sabirnicom. Svi su obično pogonjeni vremenskim uređajem (programator, sat, [[generator takta]]), mada i drugi "događaji" mogu pogoniti kontrolne sklopove. === Historija računarskog hardvera === {| class="wikitable" |- | rowspan="2" |Prva generacija (mehanička/elektromehanička) |Kalkulatori |[[Paskalov kalkulator]], [[Aritmometar]], [[Diferencijalna mašina]], Quevedove analitičke mašine |- |Programibilni uređaji |[[Jacquardov razboj]], [[Analitička mašina]], [[Harvard Mark I|IBM ASCC/Harvard Mark I]], [[Harvard Mark II]], [[IBM SSEC]], [[Z1 (kompjuter)|Z1]], [[Z2 (kompjuter)|Z2]], [[Z3 (kompjuter)|Z3]] |- | rowspan="2" |Druga generacija (vakuumske cijevi) |Kalkulatori |[[Atanasoff – Berry Computer]], [[IBM 604]], [[Remington Rand 409|UNIVAC 60]], [[Remington Rand 409|UNIVAC 120]] |- |Programibilni uređaji |[[Colossus računar|Colossus]], [[ENIAC]], [[Manchester Baby]], [[Automatski kalkulator za odlaganje skladištenja|EDSAC]], [[Manchester Mark 1]], [[Ferranti Pegasus]], [[Ferranti Mercury]], [[CSIRAC]], [[EDVAC]], [[UNIVAC I]], [[IBM 701]], [[IBM 702]], [[IBM 650]], [[Z22 (računar)|Z22]] |- | rowspan="3" |Treća generacija (diskretni [[tranzistor]]i i SSI, MSI, LSI [[Integralno kolo|integralna kola]]) |[[Glavni centralni računari]] |[[IBM 7090]], [[IBM 7080]], [[IBM System / 360|IBM System/360]], [[BUNCH]] |- |[[Miniračunar]] |[[HP 2100|HP 2116A]], [[IBM System / 32|IBM System/32]], [[IBM System / 36|IBM System/36]], [[LINC]], [[PDP-8]], [[PDP-11]] |- |[[Desktop računar|Stolni računar]] |[[Program 101|Programma 101]], [[HP 9100]] |- | rowspan="8" |Četvrta generacija ([[VLSI]] integralna kola) |Miniračunar |[[VAX]], [[IBM System i]] |- |4-bitni mikroračunar |[[Intel 4004]], [[Intel 4040]] |- |8-bitni mikroračunar |[[Intel 8008]], [[Intel 8080]], [[Motorola 6800]], [[Motorola 6809]], [[MOS tehnologija 6502|MOS Technology 6502]], [[Zilog Z80]] |- |16-bitni mikroračunar |[[Intel 8088]], [[Zilog Z8000]], [[WDC 65816/65802]] |- |32-bitni mikroračunar |[[Intel 80386]], [[Pentium]], [[Motorola 68000]], [[ARM procesorska arhitektura|ARM]] |- |64-bitni mikroračunar<ref>Većina glavnih 64-bitnih arhitektura instrukcijskih skupova su proširenja ranijih dizajna. Sve arhitekture navedene u ovoj tabeli, osim Alpha, postojale su u 32-bitnim oblicima prije nego što su uvedene njihove 64-bitne inkarnacije.</ref> |[[DEC Alpha|Alpha]], [[MIPS arhitektura|MIPS]], [[PA-RISC]], [[PowerPC]], [[SPARC]], [[x86-64]], [[ARM procesorska arhitektura|ARMv8-A]] |- |[[Ugrađeni sistem|Ugrađeni računar]] |[[Intel 8048]], [[Intel 8051]] |- |PC |Stolni računar, [[laptop]] računar, lični digitalni pomoćnik (PDA), prenosni računar, [[Tablet (računar)|Tablet PC]], nosivi računar |- |Teoretski/eksperimentalni |[[Kvantni računar]], [[Hemijsko računalo|Hemijski računar]], [[DNK računarstvo|DNK računar]], [[Fotoničko računanje|optički računar]], [[Wetware računar|Wetware/Organski računar]] | |} === Memorija === [[Datoteka:Personal computer, exploded 6.svg|alt=|mini|300x300piksel|'''Općeniti prikaz računarskih dijelova''' <ol> <li>[[Skener]] <li>[[Procesor|Centralni procesor]] <li>[[Centralni procesor|Radna memorija]] <li>[[Proširujuća kartica|Proširujuće kartice]] <li>[[Napojna jedinica]] <li>[[Optički uređaji]] [[Dodatne kartice]] <li>[[Tvrdi disk|Hard disk]] <li>[[Matična ploča]] <li>[[Računarski zvučnici|Zvučnici]] <li>[[Monitor]] <li>[[Softver]] <li>[[Aplikativni softver]] <li>[[Tastatura]] <li>[[Miš (hardver)|Miš]] <li>[[Vanjski hard disk]] <li>[[Pisač]] </ol>]]Ovdje se podrazumijeva da je [[Memorija računara|memorija]] niz obrojčanih/numerisanih ćelija, od kojih svaka sadrži djelić informacije. [[Informacija]] može biti [[instrukcija]] kojom se računaru zadaje neki zadatak. Ćelija može sadržavati i [[Podaci (računarstvo)|podatak]] koji je potreban računaru da bi izvršio neku instrukciju. U svakom slučaju, bilo koja od ćelija može sadržavati djelić informacije koji u datom trenutku može predstavljati podatak a već u sljedećem - instrukciju. Znači, sadržaj memorijskih ćelija se neprestano mijenja. Veličina svake ćelije i njihov broj, razlikuje se od računara do računara a i tehnologije izrade tokom njihovog razvoja su bile bitno različite. Tako smo imali elektromehaničke memorije - releje, cijevi ispunjene [[živa|živom]] u kojima su se stvarali zvučni pulsevi, matrice stalnih/trajnih magneta, pojedinačnih [[tranzistor]]a, sve do [[integralno kolo|integralnih kola]] sa više miliona diskretnih i aktivnih elemenata. === Procesor === [[Procesor]] je elektronički sklop koji može izvršavati računarske programe. Ovako široka definicija se može primijeniti i na rane računare koji su postojali mnogo prije nego što je izraz "CPU" dobio široku primjenu. Pojam i skraćenica se koriste u računarskoj industriji od 1960-ih. Oblik, arhitektura i primjena procesora su pretrpjeli ogromne promjene od vremena prvih primjeraka ali je njihovo osnovno funkcioniranje ostalo približno isto. Prvi procesori su bili rađeni po narudžbi kao dio većeg računara i ponekad su bili jedini primjerci svoje vrste. Međutim, izraditi samo jedan procesor ili tek nekoliko primjeraka namijenjenih samo određenoj aplikaciji bilo je skupo te je to otvorilo put za masovnu proizvodnju procesora koji imaju višestruku primjenu. Tranzistori, a zatim i integralna kola, omogućili su minijaturizaciju procesora i danas se ugrađuju u veliki broj uređaja: automobile, mobilne telefone, dječje igračke i slično. Artimetičko-logička jedinica ({{jez-en|ALU - arithmetic and logic unit}}) jest sklop koji vrši osnovne [[aritmetika|aritmetičke]] operacije (sabiranje, oduzimanje), logičke operacije (i, ili, ne) i upoređivanje, kao na primjer da li se sadržaj dva [[bajt]]a podudara. [[Kontrolna jedinica]] vodi računa o tome koji bajtovi u memoriji sadrže instrukciju koju računar trenutno obrađuje, određuje koje operacije će ALU izvršavati, nalazi informacije u memoriji koje su potrebne za te operacije i prenosi rezultate na odgovarajuća memorijska mjesta. Kada je to obavljeno, kontrolna jedinica ide na narednu instrukciju (obično smještenu na sljedećem memorijskom mjestu) ukoliko instrukcija ne govori računaru da je sljedeća instrukcija smještena negdje drugo. Kada se poziva na memoriju, data instrukcija može na različite načine odrediti odgovarajuću [[memorijska adresa|memorijsku adresu]]. Uz to, neke [[matična ploča|matične ploče]] podržavaju dva ili više [[procesor]]a. Takve obično nalazimo kod [[server]]a. === Ulaz i izlaz === Putem '''ulaza i izlaza (I/O)''', računar dobija informacije iz vanjskog svijeta i šalje rezultate natrag. Postoji širok spektar I/O uređaja; od običnih [[tastatura]], preko [[računarski miš|miševa]], monitora, [[disketa|disketnih]] pogona, CD/DVD (optičkih) pogona, [[štampač]]a, sve do [[skener]]a i [[kamera]]. Zajednička osobina svih ulaznih jedinica je da pretvaraju informacije određene vrste u podatke koji dalje mogu biti obrađeni u digitalnom sistemu računara. Nasuprot tome, izlazne jedinice pretvaraju podatke u informacije koje korisnik računara može razumjeti. U ovom slučaju, digitalni sistem računara predstavlja sistem za obradu podataka. [[Datoteka:InternalIntegratedCircuit2.JPG|mini|desno|200p|[[Integrirano kolo|Integrirana kola]] su srž svakog računara]] [[Datoteka:IBM Thinkpad R51.jpg|200p|mini|desno|[[Laptop]] je prenosni računar, bitno smanjenih dimenzija ali i često manjih mogućnosti i brzine za razliku od stolnog PC računara]] === Instrukcije === [[Arhitektura seta instrukcija|Računarske instrukcije]] nisu bogate kao što je ljudski jezik. Računar poznaje samo ograničen broj jasno definiranih i jednostavnih instrukcija. Evo nekoliko primjera: "kopirati sadržaj ćelije 7 u ćeliju 19", "ako je sadržaj ćelije 999 veći od 1, slijedeća instrukcija se nalazi u ćeliji 100", "sadržaj ćelije 6 oduzeti sadržaju ćelije 33 a rezultat upisati u ćeliju 50". Instrukcije su u računaru predstavljene [[binarni brojevni sistem|binarnim sistemom brojeva]]. Operacija "kopiraj" je kod Intelovih mikroprocesora u binarnom sistemu predstavljena ovako: 10110000. Određeni niz instrukcija koje određeni kompjuter može razumjeti naziva se [[mašinski jezik]]. U stvarnosti, ljudi ne stvaraju instrukcije direktno u mašinskom jeziku već koriste [[programski jezik|programske jezike]] koje se prevode u mašinski jezik putem posebnih računarskih programa "prevodilaca" i [[kompajler]]a. Neki programski jezici su veoma bliski mašinskom jeziku, kao što je [[Assembler]] a drugi, kao [[Prolog]], zasnovani su na apstraktnim principima koji imaju malo sličnosti sa stvarnim operacijama unutar računara. === Arhitektura === Kod današnjih računara, aritmetičko-logička i kontrolna jedinica smješteni su na jednom [[integralno kolo|integralnom kolu]] kojeg nazivamo [[centralna procesorska jedinica]]. Memorija računara smještena je na nekoliko malih integralnih kola pored centralnog procesora. Nesrazmjerno veliki dio ukupne mase računara zapravo je sadržan u sistemu napajanja električnom energijom. Neki od većih računara razlikuju se od gore opisanog modela uglavnom po većem broju procesora i kontrolnih jedinica koji rade simultano. Dodajmo ovome da i neki računari, čija je isključiva namjena naučno istraživanje i računanje, imaju sasvim drugačiju arhitekturu i zbog drugačijeg, nestadardiziranog načina programiranja, nisu našli širu komercijalnu primjenu. == Softver == {{Glavni|Softver}}Računarski softver ili samo softver jest skup [[Podaci (računanje)|podataka]] ili računarskih instrukcija koje računaru govore kako treba da radi. U [[Računarstvo|računarskoj nauci]] i [[Softversko inženjerstvo|softverskom inženjerstvu]], računarski softver jeste sva [[informacija]] koju obrađuju računarski sistemi, [[Računarski program|programi]] i [[Podatak|podaci]]. Računarski softver uključuje [[Računarski program|računarske programe]], [[Biblioteka (računarstvo)|biblioteke]] i srodne neizvršive [[Podaci (računanje)|podatke]], poput [[Digitalni mediji|digitalnih medija]]. Računarski hardver i softver su usko povezani, i nije ih moguće koristiti samostalno. {| class="wikitable" |- | rowspan="7" |[[Operativni sistem]]/Sistemski softver |[[UNIX|Unix]] i [[Berkeley Software Distribution|BSD]] |[[UNIX sistem V|UNIX System V]], [[IBM AIX]], [[HP-UX]], [[Solaris operativni sistem|Solaris]] ([[SunOS]]), [[IRIX]], [[Spisak BSD operativnih sistema|Lista BSD operativnih sistema]] |- |[[GNU]] / [[Linux]] |[[Spisak Linux distribucija]] |- |[[Microsoft Windows]] |[[Windows 95]], [[Windows 98]], [[Windows NT]], [[Windows 2000]], [[Windows Me|Windows ME]], [[Windows XP]], [[Windows Vista]], [[Windows 7]], [[Windows 8]], [[Windows 8.1]], [[Windows 10]] |- |[[DOS]] |[[86-DOS]] (QDOS), [[IBM PC DOS]], [[MS-DOS]], [[DR-DOS]], [[FreeDOS]] |- |[[Mac OS|Macintosh operativni sistemi]] |[[Klasični Mac OS]], [[macOS]] (ranije OS X i Mac OS X) |- |Ugrađeni i u [[Sistemi realnog vremena|stvarnom vremenu]] |[[Spisak operativnih sistema|Lista ugrađenih operativnih sistema]] |- |Eksperimentalno |[[Amoeba (operativni sistem)|Amoba]], [[Oberon (operativni sistem)|Oberon]]/[[Bluebottle OS|Bluebottle]], [[Plan 9 iz laboratorija Bell|Plan 9 iz Bell Labs-a]] |- | rowspan="2" |[[Biblioteka (računarstvo)|Biblioteka]] |[[Multimedija]] |[[DirectX]], [[OpenGL]], [[OpenAL]], [[Vulkan (API)]] |- |Biblioteka programa |[[C standardna biblioteka]] |- | rowspan="2" |[[Podaci (računanje)|Podaci]] |[[Komunikacijski protokol|Protokol]] |[[TCP/IP]], [[Kermit (protokol)|Kermit]], [[File Transfer Protocol|FTP]], [[Hypertext Transfer Protocol|HTTP]], [[Simple Mail Transfer Protocol|SMTP]] |- |[[Formati datoteka|Format datoteke]] |[[HTML]], [[XML]], [[JPEG]], [[Grupa stručnjaka za pokretne slike|MPEG]], [[Prijenosna mrežna grafika|PNG]] |- | rowspan="2" |[[Interakcija čovjek-računar|Korisnički interfejs]] |[[Grafički korisnički interfejs]] ([[WIMP (računarstvo)|WIMP]]) |[[Microsoft Windows]], [[GNOME]], [[KDE]], [[QNX]] Photon, [[Uobičajeno okruženje radne površine|CDE]], [[GEM]], [[Aqua (korisnički interfejs)|Aqua]] |- |[[Tekstualni korisnički interfejs]] |[[Interfejs komandne linije]], tekstualni korisnički interfejs |- | rowspan="9" |[[Aplikativni softver|Aplikativni]] softver |[[Softver za produktivnost]] |[[Program za obradu teksta|Obrada teksta]], [[DTP softver]], [[Baza podataka|Sistemi upravljanja bazama podataka]], [[proračunska tabela]], [[računovodstveni softver]] |- |Pristup Internetu |[[Internetski preglednik|Preglednik]], klijent za e-poštu, [[web server]], [[brzo slanje poruka]] |- |Dizajn i proizvodnja |[[CAD|Računarski potpomognut dizajn]], računarski potpomognuta proizvodnja, upravljanje fabrikama, robotska proizvodnja, upravljanje lancem snabdijevanja |- |[[Računarska grafika|Grafika]] |[[Rasterski grafički program]], [[vektorski grafički program]], [[3D računarska grafika|3D modeliranje]], [[Računarska animacija|program za računarsku animaciju]], [[3D računarska grafika]], [[Uređivanje videa|program za uređivanje videa]], [[obrada slike]] |- |Zvuk |[[Digitalni audio urednik]], [[Audio uređaj (softver)|Reprodukcija audio zapisa]], [[Mešanje zvuka|Miksanje]], [[Softverski sintetizator|Sinteza zvuka]], [[Kompjuterska muzika|Računarska muzika]] |- |[[Softversko inženjerstvo|Softverski inženjering]] |[[Kompajler]], [[Asembler]], [[Interpreter]], [[Debugger]], [[uređivač teksta]], [[integrisano razvojno okruženje]], [[Analiza performansi softvera]] |- |Obrazovni |[[Softver za edukaciju|Obrazovanje]], poučne videoigre, [[Ozbiljna igra|ozbiljne igre]], [[Simulator leta|simulatori leta]] |- |[[Videoigra|Igre]] |[[Strateška igra|Strategija]], [[Arkadna videoigra|Arkadna igra]], [[Puzzle videoigra|Slagalica]], [[Simulacijska videoigra|Simulacija]], [[pucačina u prvom licu]], [[Masivna multiplayer online igra|masivne multiplayer igre]], [[Interaktivna fikcija]] |- |Razno |[[Umjetna inteligencija]], [[Antivirusni program|antivirusni softver]], [[antivirusni program]]i, instalacijski/paketni sistemi za upravljanje, [[Program za upravljanje datotekama]] |} === Programski jezici === Postoji hiljade različitih programskih jezika. Neki su za općenitu upotrebu, dok su neki visoko specijalizirani za određenu namjenu. {| class="wikitable" |+'''[[Programski jezik|Programski jezici]]''' |Popisi programskih jezika |[[Hronologija programskih jezika]], [[Popis programskih jezika po kategorijama|Spisak programskih jezika po kategorijama]], [[Generacijski spisak programskih jezika]], [[Spisak programskih jezika]] |- |Često korišteni [[Asembler|asemblerski jezici]] |[[ARM procesorska arhitektura|ARM]], [[MIPS arhitektura|MIPS]], [[X86 asemblerski jezik|x86]] |- |Najčešće korišteni programski jezici visokog nivoa |[[Ada (programski jezik)|Ada]], [[BASIC]], [[C (programski jezik)|C]], [[C++]], [[C♯|C#]], [[COBOL]], [[FORTRAN|Fortran]], [[PL/I]], [[REXX]], [[Java (programski jezik)|Java]], [[Lisp (programski jezik)|Lisp]], [[Pascal (programski jezik)|Pascal]], [[Objekt Pascal|Object Pascal]] |- |Najčešće korišteni skriptni jezici |[[Bourne školjka|Bourne skripta]], [[JavaScript]], [[Python (programski jezik)|Python]], [[Ruby (programski jezik)|Ruby]], [[PHP]], [[Perl]] |} === Programi === {{Glavni|Računarski program}} [[Računarski program]]i su zapravo duge liste instrukcija koje računar treba izvršiti, nekad uključujući i tabele podataka. Mnogo računarskih programa sadrži milione instrukcija i mnogo njih se neprekidno ponavlja. Tipični moderni [[personalni računar]] može izvršiti nekoliko milijardi instrukcija u sekundi. Sadašnji računari su u stanju izvršavati nekoliko programa istovremeno. U stvarnosti, određeno kratko vrijeme procesor izvršava instrukcije jednog programa a zatim se prebacuje na drugi program i izvršava dio njegovih instrukcija. To određeno kratko vrijeme često nazivamo vremenski isječak. Ovaj način rada stvara iluziju izvršavanja nekoliko programa istovremeno a u stvarnosti se radi o tome da programi dijele procesorsko "radno vrijeme". [[Operativni sistem]] je program koji najčešće ima ulogu kontroliranja ovakvog dijeljenja procesorskog vremena. ==== Računarske greške ==== [[Datoteka:First Computer Bug, 1947.jpg|mini|Prva računarska greška: moljac. Tako je nastao naziv "bug" (engleski: buba) kako bi se opisala softverska greška. Bio je zarobljen na jednom od releja računara Harvard Mark II]] Greške u računarskim programima nazivaju se [[Raćunarska greška|bugovi]]. Mogu biti bezopasne i da ne utiču na korisnost programa, ali u nekim slučajevima mogu prouzrokovati da se program ili cijeli sistem sruši, te da ne reaguje na unos podataka kao što su klikovi [[Miš (hardver)|miša]] ili pritisak tipke. Za greške obično nije kriv računar. Obzirom da računari samo izvršavaju upute, greške su gotovo uvijek rezultat greške programera ili nadzora nad dizajnom programa.<ref>Nije univerzalno tačno da su greške isključivo posljedica propusta programera. Računarski hardver može otkazati ili sam po sebi imati fundamentalni problem koji u određenim situacijama proizvodi neočekivane rezultate. Na primjer, greška Pentium FDIV uzrokovala je da neki Intelovi mikroprocesori početkom 1990-ih daju netačne rezultate za određene operacije dijeljenja s pomičnim zarezom. To je bilo uzrokovano greškom u dizajnu mikroprocesora i rezultiralo je djelimičnim povlačenjem pogođenih uređaja.</ref> Admiral [[Grace Hopper]], američki informatičar i programer prvog [[kompajler]]a, prvi je upotrijebio riječ "bug" ({{Jez-en|buba}}) nakon što je pronađen mrtvi moljac koji je spržio relej na računaru [[Harvard Mark II]] u septembru 1947. ==== Operativni sistem ==== {{Glavni|Operativni sistem}} Da bi računar radio, barem jedan program mora biti neprestano u funkciji. Pod normalnim uslovima, taj program je [[operativni sistem]]. On odlučuje koji će program u datom trenutku biti izvršavan, koliko i kojih resursa će mu biti dodijeljeno (memorija, I/O). On također obezbjeđuje apstraktni omotač oko [[hardver]]a i programima dozvoljava pristup preko [[servis]]a kao što su [[kod]]ovi koji omogućavaju programerima pisanje programa bez potrebe za poznavanjem intimnih detalja o svim priključenim uređajima. Većina operativnih sistema koji imaju te apstraktne omotače također imaju i standardiziran korisnički [[GUI|interfejs]]. Najzastupljeniji operativni sistemi su [[Microsoft Windows|Windows]], [[Slobodni softver|slobodni]] [[Linux]] i [[Apple Computer|Apple-ov]] [[Mac OS]]. == Profesije i organizacije == Kako se upotreba računara raširila širom društva, sve je veći broj poslova koje uključuju računala. {| class="wikitable" |+Profesije vezane za računare |Hardverska veza |[[Elektrotehnika]], [[Elektronski inženjering]], [[Računarsko inženjerstvo|Računarstvo]], [[Telekomunikacijski inženjering]], [[Optički inženjering]], [[Nanoinženjering|Nanoinžinjering]] |- |Softverski vezan |[[Računarstvo]], [[Računarsko inženjerstvo|Računarski inženjering]], [[Interakcija čovjeka i računara]], [[Informaciona tehnologija]], [[Informacioni sistem]]i, Računarska nauka, [[Softversko inženjerstvo|Softverski inženjering]], [[Industrija video igara]], [[Web dizajn]] |} Potreba da računari dobro rade zajedno i da mogu razmijeniti informacije sa sobom donijela je potrebu mnogih organizacija. {| class="wikitable" |+Organizacije |Standardi |[[ANSI]], [[Međunarodna elektrotehnička komisija|IEC]], [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|IEEE]], [[Radna grupa za Internet inženjering|IETF]], [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]], [[World Wide Web Consortium|W3C]] |- |Profesionalna društva |[[Udruženje za računarske mašine|ACM]], [[Asocijacija za informacione sisteme|AIS]], [[Institucija za inženjerstvo i tehnologiju|IET]], [[Međunarodna federacija za obradu informacija|IFIP]], [[British Computer Society|BCS]] |- |[[Slobodni softver|Besplatne]]/[[Softver otvorenog koda|otvorene programske]] grupe [[Softver otvorenog koda|softvera]] |[[Fondacija za slobodni softver|Fondacija slobodnog softvera]], [[Fondacija Mozilla|Mozilla fondacija]], [[Apache Software Foundation]] |} == Umrežavanje i Internet == [[Datoteka:Internet_map_1024.jpg|mini|Vizualizacija dijela [[Rutiranje|rutiranja]] na Internetu|alt=]]{{Glavni|Računarske mreže|Internet}} Računari se koriste za koordiniranje informacija između više lokacija od 1950-ih. SAGE sistem američke vojske bio je prvi opsežni primjer takvog sistema, koji je doveo do velikog broja komercijalnih sistema posebne namjene, poput Sabrea. 1970-ih računarski inženjeri u istraživačkim institucijama širom Sjedinjenih Država počeli su povezivati svoje računare pomoću telekomunikacijske tehnologije. Projekt je finansirao ARPA (danas [[DARPA]]), a [[računarska mreža]] koju su napravili zvala se [[ARPANET]].<ref>{{Cite journal|last=Leiner|first=Barry M.|last2=Cerf|first2=Vinton G.|last3=Clark|first3=David D.|last4=Kahn|first4=Robert E.|last5=Kleinrock|first5=Leonard|last6=Lynch|first6=Daniel C.|last7=Postel|first7=Jon|last8=Roberts|first8=Larry G.|last9=Wolf|first9=Stephen|year=1999|title=A Brief History of the Internet|url=http://www.isoc.org/internet/history/brief.shtml|publisher=[[Internet Society]]|arxiv=cs/9901011|bibcode=1999cs........1011L|access-date=20. 9. 2008|date=|archive-date=4. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070604153304/http://www.isoc.org/internet/history/brief.shtml|url-status=dead}}</ref> Vremenom se mreža proširila izvan akademskih i vojnih institucija i postala je poznata kao [[Internet]]. U početku je bio dostupan prvenstveno ljudima koji rade u visokotehnološkim okruženjima, ali tokom 1990-ih širenje aplikacija poput e-pošte i [[World Wide Web|World Wide Web-a]], u kombinaciji s razvojem jeftinih, brzih mrežnih tehnologija poput [[Ethernet]]a i [[ADSL|ADSL-a,]] umrežavanje računara je postalo sveprisutno. == Budućnost == Trenutno se aktivno radi na novim vrstama tehnologije koje bi mogle rezultirati novom vrstom računara kao što su [[optički računari]], [[DNK računarstvo|DNK računari]], [[neuronski računari]] i [[kvantni računar]]i. Većina računara su univerzalna i mogu izračunati bilo koju računsku funkciju, a ograničena su samo njihovim memorijskim kapacitetom i radnom brzinom. Međutim, različiti dizajni računara mogu dati različite performanse za određene probleme; na primjer, kvantni računari mogu vrlo brzo probiti neke moderne algoritme šifriranja ([[Shorov algoritam]]) Od svih [[Apstraktna mašina|apstraktnih mašina]], kvantni računar ima najviše potencijala da revolucionira računarstvo. === Umjetna inteligencija === Računar će riješiti probleme na tačno onaj način na koji je programiran, bez obzira na efikasnost, alternativna rješenja, moguće prečice ili moguće greške u kodu. Računarski programi koji uče i prilagođavaju se su dio novog polja [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] i [[Mašinsko učenje|mašinskog učenja]]. Proizvodi koji se baziraju na umjetnoj inteligenciji uglavnom spadaju u dvije glavne kategorije: [[Sistem zasnovan na pravilima|sistemi koji se baziraju na pravilima]] i sistemi za [[prepoznavanje uzorka]]. Primjeri sistema koji se baziraju na uzorcima uključuju [[prepoznavanje glasa]], [[prepoznavanje fontova]], prevođenje i online marketing. == Također pogledajte == {{Div col|cols=3}} * [[Informatika]] * [[Računarstvo]] * [[Hardver|Računarski hardver]] * [[Softver|Računarski softver]] * [[Historija računarstva]] * [[Sigurnost računara]] * [[Računarska grafika]] * [[Internet]] * [[Operativni sistem]] * [[SCADA]] * [[CER računari]] * [[Interakcija čovjek računar]] * [[400.perlbench]] * [[Benchmark]] * [[CFP2006]] * [[CINT2006]] * [[FLOPS]] * [[MIPS]] * [[SPEC]] * [[SPEC CPU2006]] {{Div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Computer hardware}} *https://archive.org/details/unset0000unse_w3q2 {{Hardver}} [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Hardver]] j3zt71h9913j9ienicx6slwdlj84a2f 0 5915 3841229 3803011 2026-05-06T21:36:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841229 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Posavski kanton | izvorno_ime = Посавски кантон<br>Županija Posavska{{Efn|[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije BiH]]. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&pid=178|title=Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998.|date=7. 7. 1998|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref>}} | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Posavskog kantona | zastava = Flag of Posavina.svg | grb = Coat of arms of Posavina.svg | uzrečica = | himna = | karta = Posavina in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Posavskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Orašje]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|45|02|12.4|N|18|41|36.6|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Odžak]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/posavski-kanton/ustav-zupanije-posavske.html|title=Ustav posavskog kantona|date=5. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Posavskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 77,32% [[Hrvati]]<br />19,00% [[Bošnjaci]]<br />1,91% [[Srbi]]<br />1,77% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Posavskog kantona|Premijer]] | vladar = [[Đuro Topić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Posavskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Blaž Župarić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Posavskog kantona|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Proglašen [[Ustav Posavskog kantona|Ustav kantona]] | događaj_datum4 = 10. april 1996.<ref>{{Cite web|url=https://skupstinazp.ba/Nova/dokumenti/ustav/|title=Narodne novine Županije Posavske|date=10. 4. 1996|website=skupstinazp.ba|publisher=[[Skupština Posavskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024|archive-date=5. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240105171752/https://skupstinazp.ba/Nova/dokumenti/ustav/|url-status=dead}}</ref> | događaj5 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum5 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 324,6 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}43.453<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}40.018<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Kanton-Posavski-u-brojkama.pdf|title=Posavski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 133,87 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = {{rast}}$188,404 miliona | bdp_nominalni_godina = Procjena 2022 | bdp_nominalni_per_capita = {{rast}}$6.037 | hdi = {{Gubitak}}0.777<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 31]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-02]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} '''Posavski kanton''' ('''PK''') jedan je od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od tri općine. Na zapadu, istoku i sjeveru graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na jugu sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] te na jugoistoku sa [[Brčko distrikt]]om. Po rezultatima popisa 2013. Posavski kanton je sa 43.453 stanovnika nakon [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona]] pretposljedni po broju stanovnika i sa 133.87 stanovnika/km² po gustoći treći među [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonima Federacije Bosne i Hercegovine]]. S površinom od 324,6&nbsp;km² najmanji je kanton Federacije Bosne i Hercegovine, što čini ukupno 1,24% površine Federacije i 0,63% površine Bosne i Hercegovine.<ref name="Popis_2013">{{cite web|title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013.|url=http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf|website=popis2013.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20171224103940/http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf|archive-date=24. 12. 2017|location=Sarajevo|format=PDF|date=juni 2016|access-date=25. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> ==Geografija== Kanton je smješten na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i rijeke [[Sava|Save]], koja čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posavski kanton obuhvata samo mali dio [[Bosanska Posavina|Bosanske posavine]], koja se prostire sve do [[Derventa|Dervente]]. Posavski kanton se, kao i ostala Posavina, nalazi na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji, sa prosječnom nadmorskom visinom od 90 metara. Posavski kanton predstavlja eksklavu Federacije Bosne i Hercegovine, jer ga Republika Srpska i Brčko distrikt sijeku od ostatka Federacije, ali je i Posavski kanton sam po sebi podijeljen na dva teritorijalno odvojena dijela, pa tako [[Odžak]] predstavlja eksklavu Posavskog kantona, jer ga Republika Srpska siječe od [[Domaljevac-Šamac|Domaljevca]] i [[Orašje|Orašja]]. === Klima === Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine. == Historija == Prije početka rata u Bosni i Hercegovini današnje općine Donji Žabar i Vukosavlje pripadali su Odžaku i Orašju, dok je današnja općina Domaljevac-Šamac pripadala Bosanskom Šamcu. Historija današnjeg Posavskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Posavski kanton zvanično je konstituiran 12. juna 1996. kao jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]. == Simboli == === Zastava === Zastava Posavskog kantona sastoji se od tri crvene, bijele, zelene vodoravne trake omjera 42:42:16. Na sredini zastave postavljen je grb kantona. ==== Prijašnja zastava ==== Posavski kanton je prvo usvojio zastavu [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. === Grb === Grb Posavskog kantona sadrži hrvatsku šahovnicu kao znak pretežno hrvatskog naroda. Traka za kosa s dva [[Ljiljan (simbol)|heraldička ljiljana]] kao znak bošnjačkog stanovništva i povezanosti kantona sa srednjovjekovnom bosanskom državom. Donji rub grba prikazuje rijeku [[Sava|Savu]].<gallery> Datoteka:Flag of Posavina.svg|Zastava Posavskog kantona Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Bivša zastava (10. april 1996 – 12. april 2000) Datoteka:Coat of arms of Posavina.svg|Grb Posavskog kantona </gallery> ==Politika i administracija== [[Datoteka:Municipalities of Posavina Canton.png|mini|Lokalne zajednice kantona.]] Posavski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Posavski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Posavski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, [[Grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstvo unutrašnjih poslova Posavskog kantona|policija]], [[Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta Posavskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo privrede i prostornog uređenja Posavskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike Posavskog kantona|zdravstvo]], socijalna zaštita, [[Ministartvo prometa, veza, turizma i zaštite okoliša Posavskog kantona|promet]]). Sjedište izvršne vlasti, odnosno glavni grad kantona, je Orašje (Vlada Posavskog kantona), dok je u Domaljevcu sjedište zakonodavne vlasti (Skupština Posavskog kantona) i u Odžaku sjedište sudbene vlasti. Građani Posavskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 21 zastupnika u Skupštini Posavskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu PK sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), kolacije [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH) i Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH).<ref>{{Cite news|url=http://www.zupanijaposavska.ba/ustav-zupanije-posavske/|title=Ustav Županije Posavske|date=9. 9. 2015|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr-HR|access-date=25. 12. 2017|archive-date=19. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171219221507/http://www.zupanijaposavska.ba/ustav-zupanije-posavske/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/20088/izabrana_vlada_posavskog_kantona.html|title=Izabrana Vlada Posavskog kantona|newspaper=slobodna-bosna.ba|language=en|access-date=25. 12. 2017}}</ref> Na lokalnom nivou građani Posavskog kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u jednom gradu i dvije općine. {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013)<ref name="Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ; juni 2016, popis.gov.ba]</ref> !Gustoća !Površina (km²) |- |[[Domaljevac-Šamac]] |6 |4.771 |107,5 |44,4 |- |[[Odžak]] |14 |18.821 |118,8 |158,4 |- ||''[[Orašje|Grad Orašje]]'' |14 |19.861 |163,1 |121,8 |- |'''Posavski kanton''' |'''34''' |'''43.453''' |'''133,9''' |'''324,6''' |} ==Stanovništvo== [[Datoteka:Izrezak.png|mini|Etnički sastav Posavskog kantona{{Legenda|orange|Hrvati}}{{Legenda|green|Bošnjaci}}{{Legenda|lightblue|Srbi}}]]{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|desno1=%|maks=100|ime_stuba4=Ostali|ime_stuba3=[[Srbi]]|ime_stuba2=[[Bošnjaci]]|ime_stuba1=[[Hrvati]]|float=right|cifra_stuba4=1.772|boja_stuba1=#007FFF|cifra_stuba3=1.912|cifra_stuba2=18.99|cifra_stuba1=77.32|boja_stuba4=#403021|boja_stuba3=#FF0000|boja_stuba2=#228B22|naslov=Etničke grupe u PK 2013.}} Prema popisu iz 2013. godine ima 43.453 stanovnika, čime je iza Bosansko-podrinjskog kantona drugi najmalobrojniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 133,87 stanovnika/km² treći u [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]], čime spada u red gusto naseljenih kantona. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 12,8%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,8% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 15,4%.<ref>{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=25. 12. 2017|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819094958/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|url-status=dead}}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = PK | vrsta_naseljenog_mjesta = kanton | maticni_broj = - | admin_godina = 2013 | g2013_ukupno = 43453 | g2013_muskarci = 21805 | g2013_zene = 21648 | g2013_bosnjaci = 8252 | g2013_srbi = 831 | g2013_hrvati = 33600 | g2013_bosanci = 154 | g2013_romi = 15 | g2013_muslimani = 65 | g2013_bosanciihercegovci = 28 | g2013_albanci = 76 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_ukrajinci = 7 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 1 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 214 | g2013_nepoznato = 97 | g1991_ukupno = 63114 | g1991_muslimani = 8120 | g1991_srbi = 9928 | g1991_hrvati = 42244 | g1991_jugosloveni = 1808 }} === Religija === [[Rimokatolička crkva|Katolička crkva]] čini najveći postotak stanovništva sa 33.191 stanovnika u Posavskom kantonu (koji predstavljaju više od 77% stanovništva). Manjine su [[musliman]]i (8.341 stanovnika) i [[Pravoslavlje|pravoslavci]] (841 stanovnika).<ref>{{Cite web|url=http://pop-stat.mashke.org/bosnia-religion2013.htm|title=Ethnic composition of Bosnia & Herzegovina 2013|website=pop-stat.mashke.org|access-date=1. 12. 2019|archive-date=22. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522091702/http://pop-stat.mashke.org/bosnia-religion2013.htm|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" |+Posavski kanton (2013) !Vjerska pripadnost !Stanovnika |- |[[Rimokatoličanstvo]] |33.191 |- |[[Islam]] |8.341 |- |[[Pravoslavlje]] |841 |- |Ostali |770 |} === Prirodno kretanje stanovništva === {| class="wikitable" |+ !Godina !Živorođeni !Umrli !Prirodni priraštaj !Umrla dojenčad !Zaključeni brakovi !Razvedeni brakovi |- |2018. |148 |493 | -345 | - |117 |38 |- |2019. |{{gubitak}}124 |{{rast}}481 |{{gubitak}}-357 | - |{{gubitak}}112 |{{gubitak}}44 |} === Sastav stanovništva PK po općinama i naseljima === {|cellspacing="0" cellpadding="7" border="1" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: center;" |colspan="6" style="background: bgcolor=" |'''Narodnosni sastav stanovništva PK, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2013.''' |- |naseljeno mjesto |ukupno |[[Hrvati]] |[[Bošnjaci]] |[[Srbi]] |ostali |- |[[Ada (Odžak)|Ada]] |186 |183 |0 |1 |2 |- |[[Brusnica Mala (Odžak)|Brusnica Mala]] |102 |2 |0 |100 |0 |- |[[Donja Dubica]] |1.472 |1.371 |6 |91 |4 |- |[[Donji Svilaj]] |1.107 |1.082 |2 |14 |9 |- |[[Gornja Dubica]] |918 |913 |1 |4 |0 |- |[[Gornji Svilaj]] |673 |642 |2 |24 |5 |- |[[Novi Grad (Odžak)|Novi Grad]] |362 |124 |1 |225 |12 |- |[[Novo Selo (Odžak)|Novo Selo]] |1.605 |1.573 |5 |5 |22 |- |[[Odžak]] |8.259 |1.682 |6.185 |818 |311 |- |[[Posavska Mahala]] |849 |835 |2 |4 |8 |- |[[Potočani (Odžak)|Potočani]] |1.332 |1.323 |3 |2 |4 |- |[[Prud (Odžak)|Prud]] |941 |912 |12 |13 |4 |- |[[Vrbovac (Odžak)|Vrbovac]] |1.015 |979 |1 |18 |17 |- |[[Bazik]] |493 |485 |4 |2 |2 |- |[[Bosanski Šamac (Domaljevac-Šamac)|Bosanski Šamac]] |0 |0 |0 |0 |0 |- |[[Brvnik (Domaljevac-Šamac)|Brvnik]] |40 |3 |1 |30 |6 |- |[[Domaljevac]] |3.295 |3.248 |16 |14 |17 |- |[[Grebnice (Domaljevac-Šamac)|Grebnice]] |903 |896 |5 |0 |2 |- |[[Tišina (Domaljevac-Šamac)|Tišina]] |40 |2 |0 |37 |1 |- |[[Bok]] |1.392 |1.362 |10 |12 |8 |- |[[Bukova Greda]] |134 |129 |3 |0 |2 |- |[[Donja Mahala (Orašje)|Donja Mahala]] |3.702 |3.669 |6 |9 |18 |- |[[Jenjić (Orašje)|Jenjić]] |23 |23 |0 |0 |0 |- |[[Kopanice]] |768 |756 |11 |0 |1 |- |[[Kostrč]] |1.379 |1.345 |20 |0 |14 |- |[[Lepnica (Orašje)|Lepnica]] |38 |0 |0 |38 |0 |- |[[Matići (Orašje)|Matići]] |1.602 |1.591 |4 |1 |6 |- |[[Orašje]] |3.614 |1.350 |1.974 |42 |248 |- |[[Oštra Luka]] |1.595 |1.571 |6 |4 |14 |- |[[Tolisa (Orašje)|Tolisa]] |2.731 |2.717 |4 |1 |9 |- |[[Ugljara]] |1.205 |1.165 |12 |8 |20 |- |[[Vidovice]] |1.678 |1.667 |1 |3 |7 |- |'''ukupno''' |43.453 |33.600 |8.252 |831 |770 |} == Privreda i infrastruktura == [[Datoteka:Odzak7.jpg|mini|[[Odžak]], najveći grad kantona.|262x262piksel]] === Privreda === Najvažnije grane prvirede Posavskog kantona su poljoprivreda, trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija i građevinarstvo. Najveći aduti privrednog razvoja kantona su njegov geografski položaj (u blizini granice sa Evropskom unijom, riječnih luka u Brčkom i Šamcu i autoputa Zagreb – Beograd, dio evropskog koridora 5C i buduće brze ceste Tuzla – Orašje) i brojni prirodni resursi.<ref>{{Cite web|url=http://zupanijaposavska.ba/wp-content/uploads/2016/03/Vodic%20za%20ulaganja%20-%20HRVATSKI.pdf|title=Vodič za ulaganja|last=|first=|date=|website=zupanijaposavska.ba|publisher=Vlada Posavskog kantona|access-date=25. 12. 2017}}</ref> Zbog povoljnih uslova (veoma obradjiva, ravna zemlja u dolini rijeke Save) većina radno-sposobnog stanovništva se tradicionalno bavi poljoprivredom. Najzastupljenije poljoprivredne u Posavskom kantonu su kukuruz i pšenica od žitarica, razno voće i povrće te soja, šećerna repa i duhan od industrijskih biljaka. U Posavskom kantonu postoje ukupno četiri preduzetničke zone: Preduzetnička zona ''Dusine'' u Orašju (uspostavljena 2010), zona ''Sjever'' u Odžaku (uspostavljena 2008), te preduzetničke zone ''Veliko Blato'' i ''Malo Blato'' u Domaljevac-Šamcu. Od majskih poplava u Bosni i Hercegovini 2014. bile su zahvaćene sve tri općine Posavskog kantona, koje su pričinjele značajnu materijalnu štetu koja se procjenuje na otprilike 189 miliona KM. Međutim, pomoću raznih evropskih, stranih, humanitarnih i domaćih fondova većina štete nastale od tih poplava je sanirana (stanje ''18. 5. 2017'').<ref>{{Cite news|url=http://www.zupanijaposavska.ba/okrugli-stol-posavina-dvije-godine-nakon-poplava/|title=Okrugli stol „Posavina dvije godine nakon poplava„|last=JAVNOŠĆU|first=SLUŽBA ZA ODNOSE S|date=18. 5. 2016|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr-HR|access-date=25. 12. 2017}}</ref> Bruto domaći proizvod Posavskog kantona u 2012. godini je iznosio 213 miliona konvertibilnih maraka (po stanovniku 5.414 KM), dok je ukupan izvoz te godine iznosio 81 miliona KM i uvoz 144 miliona. Prosječna plata u PK iznosi 730 maraka. Najveća neto plata isplaćuje se u Orašju (829 KM), a najmanja u Domaljevac-Šamcu (584 KM).<ref>{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Posavski-u-brojkama.pdf|title=Posavski kanton u brojkama|last=|first=|date=|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=25. 12. 2017}}</ref> === Infrastruktura === ====Saobraćaj ==== ==== Putevi ==== Kroz Posavski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi: Sa zapada na istok: Magistralni put [[Magistralni put M14.1|M14.1]] ([[Draksenić]] – [[Šepak]]) Sa juga na sjever: Magistralni put [[Magistralni put M1.8|M1.8]] (Orašje – [[Tuzla]]) i [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Bijača]] – [[Svilaj]]) Ukupna dužina magistralnih puteva u Posavskom kantonu iznosi 64,57 kilometara, dok dužina [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|autoputeva]] iznosi oko 10 kilometara (stanje ''11. 12. 2017'').<ref>{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=25. 12. 2017}}</ref> ==== Obrazovanje ==== U Posavskom kantonu postoje tri srednje škole, te brojne osnovne škole, dok univerziteta na području kantona nema.<ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=25. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref> * Srednja škola fra Martina Nedića<ref>{{Cite web|url=http://www.orasje.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=153:srednja-skola-fra-martina-nedica-orasje-podijeljena-u-dvije-skolski-centar-fra-martina-nedica-i-srednju-strukovnu-skolu-orasje&catid=78:pocetna&Itemid=604|title=Srednja škola fra Martina Nedića Orašje podijeljena u dvije: Školski centar fra Martina Nedića i Srednju strukovnu školu Orašje|website=Općina Orašje|language=hr-hr|access-date=29. 11. 2019}}</ref> * Srednja strukovna škola Orašje<ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole/orasje/srednja-strukovna-skola|title=Srednja strukovna škola - Orašje|website=www.eduinfo.ba|access-date=29. 11. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> * Srednja škola Pere Zečevića<ref>{{Cite web|url=http://www.sspz-odzak.org/cms/|title=Naslovnica|website=www.sspz-odzak.org|access-date=29. 11. 2019}}</ref> ==== Zdravstvo ==== Glavna bolnica u Posavskom kantonu je kantonalna bolnica u [[Orašje|Orašju]],<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.ba/tag/bolnica-u-orasju-315266|title=BOLNICA U ORAŠJU {{!}} www.vecernji.ba|website=www.vecernji.ba|access-date=29. 11. 2019}}</ref> pored koje postoje još tri doma zdravlja: * Dom zdravlja Orašje<ref>{{Cite web|url=https://www.radioorasje.com/tag/dom-zdravlja-orasje/|title=DOM ZDRAVLJA ORAŠJE – Radio Orašje|language=hr|access-date=29. 11. 2019|archive-date=19. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200919115511/https://www.radioorasje.com/tag/dom-zdravlja-orasje/|url-status=dead}}</ref> * Dom zdravlja Domaljevac-Šamac<ref>{{Cite web|url=http://domaljevac.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=25&Itemid=31|title=Dom zdravlja Domaljevac-Šamac|website=domaljevac.ba|access-date=29. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514062055/http://www.domaljevac.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=25&Itemid=31|archive-date=14. 5. 2019|url-status=dead}}</ref> * Dom zdravlja Odžak<ref>{{Cite web|url=http://www.zdravljezasve.ba/ustanova?id=65|title=Dom zdravlja Odžak|website=www.zdravljezasve.ba|language=en|access-date=29. 11. 2019|archive-date=30. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930141541/http://www.zdravljezasve.ba/ustanova?id=65|url-status=dead}}</ref> == Mediji == * [[Radio postaja Orašje]]<ref>{{Cite web|url=https://www.radioorasje.com/|title=Radio Orašje – Vi tražite NAS, mi tražimo VIJEST|language=hr|access-date=1. 12. 2019}}</ref> * [[TV Studio Orašje]] * [[Radio postaja Odžak]]<ref>{{Cite web|url=https://www.radioodzak.com/|title=Radio Odžak RPO 92,5 MHz - Radio Odzak, radio koji ima dusu|website=www.radioodzak.com|access-date=1. 12. 2019}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Samostan Tolisa 05.JPG|mini|246x246piksel|[[Samostan u Tolisi]]]] Podrucje [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] bilo je naseljeno i u prehistoriji, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari. Nakon 1718, kada je došlo do mira između [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], uglavnom su katoličke porodice iz brdskih sela raseljene po ravnici, jer su se Osmanlije same naselile po brdima i dolinama. U sela [[Kopanice]], [[Vidovice]], [[Tolisa (Orašje)|Tolisu]] i [[Domaljevac]] doselili su se [[Hrvati]] iz [[Županja|Županje]], [[Babina Greda|Babine Grede]] i [[Štitar (Hrvatska)|Štitara]]. U današnje općine [[Derventa]] i [[Brod (općina)|Brod]] naselio se narod porijeklom iz [[Hercegovina|Hercegovine]], i to od 1735. do 1782. i još jednom u manjem valu 1820, jer se 1697. otprilike 20.000 katolika iselilo s toga područja. U općine [[Modriča]], [[Gradačac]], [[Orašje]], [[Šamac]] i [[Brčko]] se narod doselio najviše iz [[Mostar]]a, [[Posušje|Posušja]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]], [[Bugojno|Bugojna]], [[Livno|Livna]], [[Tomislavgrad]]a, [[Poreč]]a, [[Vareš]]a, [[Imotski|Imotskog]], [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Srebrenica|Srebrenice]], [[Tuzla|Tuzle]], [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] i [[Olovo (grad)|Olova]]. S tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih selidba katolika na područje Posavine. ==== Znamenitosti ==== * [[Samostan u Tolisi|Franjevački samostan Tolisa]] * Župna crkva Imena Marijina [[Oštra Luka (Orašje)|Oštra Luka]]-[[Bok]]<ref>{{Cite web|url=http://garevac.net/2019/03/26/zupa-ostra-luka-bok/|title=ŽUPA OŠTRA LUKA - BOK|last=I.D.|date=26. 3. 2019|website=Garevac|language=hr|access-date=29. 11. 2019}}</ref> * Župna crkva Svetog Josipa [[Gornja Dubica]]<ref>{{Cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/gornja-dubica-zupa-sv-josipa|title=Gornja Dubica – Župa sv. Josipa|date=10. 11. 2017|website=Bosna Srebrena|language=en|access-date=29. 11. 2019}}</ref> * Župna crkva i zvonik Svete Ane [[Domaljevac]]<ref>{{Cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/domaljevac-zupa-sv-ane|title=Domaljevac – župa sv. Ane|date=10. 11. 2017|website=Bosna Srebrena|language=en|access-date=29. 11. 2019}}</ref> == Sport == Nogometni klubovi u Posavskom kantonu: *[[NK 9. lipanj Bazik|NK 9. lipanj]] [[Bazik]]<ref>{{Cite web|url=https://www.akta.ba/Firma/sportsko-drustvo-nk-9-lipanj-bazik/54363|title=ŠPORTSKO DRUŠTVO NK 9 LIPANJ BAZIK|last=Akta.ba|website=Akta.ba|language=en|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK 19. srpanj]] [[Oštra Luka (Orašje)|Oštra Luka]]<ref>{{Cite web|url=http://www.tolisa.info/index.php?option=com_joomleague&func=showClubInfo&p=6&cid=22&Itemid=192|title=Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Bok (Bok)|website=www.tolisa.info|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Bok]]<ref>{{Cite web|url=http://selo-bok.com/o-nama/nk-bok|title=NK Bok|website=selo-bok.com|access-date=30. 11. 2019|archive-date=9. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181209015458/http://www.selo-bok.com/o-nama/nk-bok|url-status=dead}}</ref> * [[FK Bratstvo Donja Dubica|FK Bratstvo]] [[Donja Dubica]]<ref>{{Cite web|url=https://sportdc.net/club/6169-bratstvo-donja-dubica/results|title=SportDC - FK Bratstvo - Donja Dubica - Rezultati|website=sportdc.net|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Dinamo Donja Mahala]] * [[NK Dragovoljac Novo Selo|NK Dragovoljac]] [[Novo Selo]]<ref>{{Cite web|url=http://vm-odzak.net/2019/02/20/predstavljanje-nk-dragovoljac-novo-selo/|title=Predstavljanje NK Dragovoljac Novo Selo – VM-Odžak|language=en-US|access-date=30. 11. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> * [[NK Hajduk Orašje]] * [[HNK Jedinstvo]] * [[HNK Kopanice]]<ref name="Hnk Mladost Vidovice">{{Cite web|url=https://www.facebook.com/mladostobedari/|title=Hnk Mladost Vidovice|website=www.facebook.com|language=bs|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Korpar]] [[Grebnice (Domaljevac-Šamac)|Grebnice]] * [[HNK Kostrč]] * [[NK Matići 88]] * [[HNK Mladost]] [[Domaljevac]]<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/hnk-mladost-domaljevac/startseite/verein/51785|title=HNK Mladost Domaljevac - Club profile|website=www.transfermarkt.com|language=en|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Mladost Gornja Dubica|NK Mladost]] [[Gornja Dubica]]<ref>{{Cite web|url=https://hr.unionpedia.org/NK_Mladost_Gornja_Dubica|title=NK Mladost Gornja Dubica - Unijapedija|website=hr.unionpedia.org|language=hr|access-date=30. 11. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> * [[HNK Mladost Vidovice]]<ref name="Hnk Mladost Vidovice"/> * [[NK Napredak Malići|NK Napredak]] [[Matići (Orašje)|Matići]] * [[NK Odmut 90]] [[Grebnice (Domaljevac-Šamac)|Grebnice]]<ref>{{Cite web|url=https://db0nus869y26v.cloudfront.net/hr/Grebnice?rev=1550374509552|website=db0nus869y26v.cloudfront.net|access-date=30. 11. 2019|title=Arhivirana kopija|archive-date=23. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201023033520/https://db0nus869y26v.cloudfront.net/hr/Grebnice?rev=1550374509552|url-status=dead}}</ref> * [[NK Odžak]] 102<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/nk-odzak-102/startseite/verein/24238|title=NK Odzak 102 - Club profile|website=www.transfermarkt.com|language=en|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[HNK Orašje]]<ref>{{Cite web|url=https://hnkorasje.ba/|title=HNK Orašje|language=hr|access-date=30. 11. 2019|archive-date=23. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191123181644/http://hnkorasje.ba/|url-status=dead}}</ref> * [[NK Posavac]] [[Ugljara]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tolisa.info/index.php?option=com_joomleague&func=showClubInfo&p=6&cid=33&Itemid=199|title=Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Posavac (Ugljara)|website=www.tolisa.info|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Posavina]] [[Posavska Mahala]]<ref>{{Cite web|url=https://www.akta.ba/Firma/posavina-nk-posavska-mahala/54367|title=POSAVINA NK POSAVSKA MAHALA|last=Akta.ba|website=Akta.ba|language=en|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Sloga Prud|NK Sloga]] [[Prud (Odžak)|Prud]]<ref>{{Cite web|url=http://www.seloprud.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=48&Itemid=106|title=NK Sloga Prud|website=www.seloprud.com|access-date=30. 11. 2019|archive-date=8. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191208122806/http://www.seloprud.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=48&Itemid=106|url-status=dead}}</ref> * [[NK Sloga Tolisa|NK Sloga]] [[Tolisa (Orašje)|Tolisa]] * [[NK Sloga Tursinovac]] == Poznate osobe == * [[Minira Jašari]] "Mina", poznata pjevačica * [[Mato Neretljak]], nogometaš * [[Iljo Dominiković]], nogometni čelnik NFSBIH * [[Marko Topić]], nogometaš * [[Ivo Gregurević]], hrvatski glumac * [[Goran Brašnić]], nogometaš * [[Musa Ćazim Ćatić]] * [[Ivo Iličević]], nogometaš * [[Sulejman Halilović]], bosanskohercegovački nogometaš * [[Meho Puzić]], pjevač sevdalinke * [[Zahid Šogorović]], navijač reprezentacije Bosne i Hercegovine * [[Velibor Čolić]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Stadion Jelas Domaljevac.jpg|Stadion Jelas Domaljevac Datoteka:Crkva svete Ane Domaljevac.jpg|Crkva svete Ane-[[Domaljevac]] Datoteka:Trg i spomenik u Domaljevcu.jpg|Trg i spomenik u Domaljevcu Datoteka:Battle of Odžak 1945.jpg|Bitka u Odžaku (1945) Datoteka:Odzak7.jpg|Odžak Datoteka:Odzak6.jpg|Panorama [[Odžak]]a Datoteka:Odzak5.jpg|Odžak iz daleka </gallery> == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupština Posavskog kantona|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 21 zastupnik.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/202/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |7.699 |52,71 |12 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |1.625 |11,13 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |1.135 |7,77 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |927 |6,35 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|svijetlo|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska republikanska stranka]] |558 |3,82 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|svijetlo|BS}};" | | align="left" |Nezavisni-neovisni |516 |3,53 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Pokret demokratske akcije]] |502 |3,44 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |12.962 !21 |} == Također pogledajte == * [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Canton Posavina}} * [http://www.zupanijaposavska.ba Zvanični sajt] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Posavski kanton| ]] 856yvjfa9cirom37x34sdyl5yd9kvp0 0 6067 3841152 3834390 2026-05-06T13:33:54Z DigitalEndeavor 168633 greška: rečenica na engleskom prevedena na bosanski 3841152 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija junak stripa | slika lika = Batman lee.png | opis slike = Naslovna strana drugog izdanja Batmana #608 (oktobar 2002), autora Jima Leeja (olovka) i Skota Vilijamsa (tinta). | ime strip junaka = Batman | pravo ime = [[Bruce Wayne]] | ime u stripu = Batman | aliasi = ''Matches Malone, The Insider, Mordecai Wayne, Sir Hemingford Grey'' | izdavač = [[DC Comics]] | nacrtao = [[Bob Kane]]<ref>[[Ron Goulart|Goulart, Ron]], ''Comic Book Encyclopedia'' ([[HarperCollins|Harper Entertainment]], New York, 2004) {{ISBN|0-06-053816-3}}</ref> | scenarist = [[Bill Finger]] | prvi broj ime i godina = ''Detective Comics'' #27 ([[1939.]]) | izlazi ne izlazi = | nad sposobnosti i tajna oružja =. * Nadnaravna inteligencija * Borilačke vještine, akrobata, detektiv, taktičar * Korištenje visoke tehnike, oružja i malih naprava * Prikrivanje * Bogatstvo, pristup kriminalnim dosjeima * Haker * Moć opažanja * Fotografsko pamćenje * Strijelac | uzrečica = | saveznici prijatelji = Robin<br>Batgirl<br>Superman<br>Wonder Woman | neprijatelji = Joker<br>Harley Queen<br>Žena mačka<br>Dvolični<br>Strašilo<br>Bane<br>Riddler }} '''Batman''' je izmišljeni strip junak kojeg su napravili crtač [[Bob Kane]] i pisac [[Bill Finger]]. Lik se prvi put pojavio u maju 1939. godine u ''Detektivskim stripovima #27'', i od tada se pojavljuje u izdanjima [[DC Comics]]a. Originalno nazivan ''The Bat-Man'', poznat je i kao [[Vitez tame]]<ref name="Fleisher"/>, ''Križar s plaštom''<ref name="Fleisher">Fleisher, Michael L. ''The Encyclopedia of Comic Book Heroes Volume 1 Batman'' Collier Books 1976 {{ISBN|0-02-080090-8}} p. 31</ref> i ''Najveći svjetski detektiv''.<ref name="Fleisher"/> U originalnoj verziji priče i u većini ostalih, Batmanov tajni identitet je [[Bruce Wayne]], američki milioner, zavodnik i [[filantrop]]. ''Wayne'' je svjedočio ubistvu svojih roditelja kao dijete, nakon čega se zakleo na osvetu kriminalcima. Wayne se trenira fizički i umno, te oblači kostim šišmiša kako bi se borio protiv zločina. Batman se nalazi u izmišljenom američkom gradu [[Gotham City]]-ju, koji je slika futurističkog [[New York]]a, a pomažu mu drugi likovi poput partnera ''Robina'', njegovog batlera ''Alfreda Pennywortha'', policijskog načelnika ''Jima Gordona'', i ponekad heroina ''Batgirl''. Protivnici su mu zločinci [[Joker]], ''Pingvin'', ''Riddler'', ''Dvolični'', ''Ra's al Ghul'', ''Strašilo'', ''Otrovna Ivy'' i ''Žena mačka'', između ostalih. Za razliku od mnogih superheroja, on ne posjeduje supermoći, koristi izvanredan intelekt, detektivske vještine, nauku i tehnologiju, bogatstvo, fizičku snagu, borilačke vještine, volju i strah koji sije u glavama zločinaca. Batman je postao veoma popularan nedugo nakon što je prezentovan javnosti i dobio je svoj prvi strip 1940. Ipak, kao kulturna ikona, Batman je široj javnosti poznat po filmovima, TV-serijama, radio emisijama, igračkama, te u zadnje vrijeme i video-igrama.<ref>{{cite news | url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/film-and-tv/features/the-big-question-what-is-the-history-of-batman-and-why-does-he-still-appeal-873780.html | title=The Big Question: What is the history of Batman, and why does he still appeal? | work=[[The Independent]] | date=22. 7. 2008 | location=London | access-date=15. 11. 2012 | archive-date=29. 7. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080729223151/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/film-and-tv/features/the-big-question-what-is-the-history-of-batman-and-why-does-he-still-appeal-873780.html | url-status=dead }}</ref> Lik je inspirisao i psihijatre koji pokušavaju razumjeti njegovu psihu i ego u društvu. U maju 2011. godine, Batman je bio rangiran na drugo mjesto [[IGN]]-ove liste ''Top 100 stripovskih junaka svih vremena'', nakon [[Superman]]a. [[Empire (magazin)|Empire magazin]] ga je također stavio na drugo mjesto u svojoj listi.<ref>{{cite web | url=http://www.ign.com/top/comic-book-heroes/2 | title=Batman – Top 100 Comic Book Heroes | publisher=IGN Entertainment | access-date=27. 5. 2011 | archive-date=20. 2. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140220133403/http://www.ign.com/top/comic-book-heroes/2 | url-status=dead }}</ref> == Biografija lika == ''Batmanova'' prošlost je prošla mnoge promjene, veće i manje. Neki elementi su ostali isti. Glavni dio njegove priče jesu njeni počeci, odnosno svjedočenje ubistvu njegovih roditelja, ''Dr. Thomasa Waynea'' i majke ''Marthe''. Ovaj događaj ga natjera na borbu protiv zločina u [[Gotham City]]-ju pod plaštom Batmana.<ref name="dc-ency">{{Cite book | last = Beatty | first = Scott | author-link = | contribution = Batman | editor-last = Dougall | editor-first = Alastair | title = The DC Comics Encyclopedia | url = https://archive.org/details/dccomicsencyclop0000unse | pages = [https://archive.org/details/dccomicsencyclop0000unse/page/40 40]–44 | publisher = [[Dorling Kindersley]] | place = London | year = 2008 | isbn = 0-7566-4119-5}}</ref> === Zlatno doba === U Batmanovom prvom pojavljivanju u ''Detective Comics #27'', već je borac protiv zločina.<ref>{{Cite comic|writer=[[Bill Finger]]|penciller=[[Bob Kane]]|story=The Case of the Chemical Syndicate|title=Detective Comics #27|date=May, 1939|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> Batmanovo porijeklo je prvi put otkriveno u ''Detective Comics #33'', u novembru [[1939]]. godine. [[Bruce Wayne]] je dijete ''Dr. Thomasa Waynea'' i ''Marthe Wayne'', dvoje bogatih i dobroćudnih članova Gothamskog društva. Bruce je odgajan u ''Wayne rezidenciji'', u bogatstvu i sreći, sve do 8. godine života kada mu roditelje ubija sitni lopov ''Joe Chill'' na putu iz kina. Bruce Wayne se zaklinje da će očistiti grad od zla koje je uzelo živote njegovih roditelja. Napreduje intelektualno i fizički, ali ipak shvata da to nije dovoljno: ''„moja maska mora utjerati strah u njihova srca. Moram biti biće noći, crno, užasno...“''. Šišmiš udara u njegov prozor, što Waynea inspiriše na stvaranje Batmana.<ref>{{Cite comic|writer=Bill Finger|penciller=Bob Kane|story=The Batman Wars Against the Dirigible of Doom|title=Detective Comics #33|date=November, 1939|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> U ranim stripovima, njegova djela ne nalaze na odobravanje policije. Tokom ovog perioda on ima zaručnicu, ''Julie Madison''.<ref>Prvi put se pojavljuje u ''Detective Comics'' #31 (sep. 1939)</ref> Također, u svoj dom prima siroče, cirkuskog akrobatu, ''Dicka Graysona'', koji postaje njegov pomoćnik, [[Robin]]. Batman osniva ''Ligu pravde Amerike'', iako je on, kao i [[Superman]], počasni član, sudjeluje tek povremeno.<ref>{{Cite comic|writer=[[Paul Levitz]]|penciller=[[Joe Staton]]|story=The Untold Origin of the Justice Society |title=DC Special|issue=29|date=August/September 1977|publisher=[[DC Comics]]}}</ref><ref>{{Cite comic|writer=[[Gardner Fox]]|penciller= |story= |title=[[All Star Comics]]|issue=3|date=Winter 1940/41|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> Njegova veza sa zakonom se uspostavlja, te postaje i član ''Policijske Uprave Gotham City-ja''.<ref>{{Cite comic|writer=[[Bill Finger]]|penciller=[[Bob Kane]]|story= |title=Batman|issue=7|date=November, 1941|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> Tokom ovog vremena ''Alfred Pennyworth'' dolazi u rezidenciju Wayne, i pomaže Batmanu i Robinu.<ref>''Batman'' #16 (maj 1943); njegovo pravo ime Bigl se otkriva u ''Detective Comics'' #96 (feb. 1945)</ref> === Srebrno doba === Srebrno doba stripova [[DC Comics]]a počinje 1956. godine kada [[Barry Allen]] postaje nova, napredna verzija [[Flash|Munje]]. Batman se ne mijenja značajno kasnih '50-ih, ali početkom '60-ih se dodaju novi elementi, prije svega naučno-fantastični, koji se izbacuju od maja 1964. godine. U srebrnom dobu nastaje novi Batman, koji živi u paralelnom svijetu i ženi ''Selinu Kyle (Žena mačka)'', i s njom ima dijete, ''Helenu Wayne'', koja naslijedi svog oca kao zaštitnik Gothama onda kada se Bruce povuče i postaje načelnik policije. Batman redovno radi sa drugim herojima Srebrnog doba, prije svega sa [[Superman]]om, s kojim je počeo raditi još 1954. godine. 1969. godine Dick Grayson odlazi na koledž, u pokušaju DC Comicsa da ožive strip. Batman se seli iz svoje rezidencije u apartman iznad ''Wayne Fondacije'' u centru Gothama, s ciljem da bude što bliže zločinima. 1970-e i 1980-e godine radi sam, sa povremenom saradnjom sa ''Robinom'' i ''Batgirl''. Njegove avanture postaju nešto mračnije tokom ovog perioda, zbog prirode zločina, i povratka [[Joker]]a i dolaska [[Ra's al Ghul]]a, teroriste koji zna njegov identitet. 1980-ih Grayson postaje ''Nightwing''.<ref name="dc-ency"/> 1983. godine Batman napušta ''Ligu Pravde'' i stvara novu grupu, ''Odmetnike''. === Moderno doba === ''Kriza na beskonačnim Zemljama'', priča od dvanaest dijelova je zadnja prije redefinisanja biografije Batmana. [[Frank Miller]] je ispričao priču novog Batmana, iako su neki bitni detalji, poput prošlosti ostali isti. Policija u Gothamu je korumpirana i sve je potrebniji Batman. Priča Dicka Graysona je nepromijenjena, iako je drugi Robin, ''Jason Todd'' sada sin sitnog lopova koji čak pokušava ukrasti gume sa ''Batmobila''.<ref>{{Cite comic|writer=[[Max Allan Collins]]|penciller=[[Chris Warner]]|story=Did Robin Die Tonight?|title=Batman|issue=408|date=June, 1987|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> ''Todda'' 1988. godine ubija ''Joker'', što za posljedicu ima mračnijeg Batmana, koji mijenja svoje metode suzbijanja zločina i postaje agresivniji, zbog boli nakon gubitka pomoćnika. Tokom 1990-ih radi sam, do kraja dekade kada novi Batman postaje ''Tim Drake''.<ref>{{Cite comic|writer=[[Alan Grant (writer)|Alan Grant]]|penciller=[[Norm Breyfogle]]|story=Master of Fear|title=[[Batman (comic book)|Batman]]|issue=457|date=December, 1990|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> 2005. se Todd vraća kao ''Crvena kapuljača'', zločinac koji se okreće protiv svog mentora. == Karakterizacija == Batmanove primarne karakterne osobine su bogatstvo, fizička snaga, sposobnost deduktivnog zaključivanja i opsesija. Detalji i ton Batmanovih stripova variraju tokom godina, zbog raznih kreativnih timova koji su radili na stripu. [[Dennis O'Neil]] je rekao da karakterna konzistentnost lika nije bila važna tokom prvih godina. Naprimjer [[Julie Schwartz]] je radila Batmana u ''„Batman i detektiv“'', a [[Murray Boltinoff]] u ''„Hrabar i odvažan“'', a osim kostima, ova dva lika nemaju ništa slično. Julie i Murray nisu se koordinisali, to uopće nije bio cilj. U tim danima kontinuitet nije bio bitan. Snaga koja ga pokreće jesu dešavanja iz djetinjstva. ''Bob Kane'' i ''Bill Finger'' su razmatrali Batmanovo porijeklo i odlučili da ''„nema ništa dramatičnije od toga da svjedočiš ubistvu svojih roditelja“''. Ipak, uprkos traumi, on postaje briljantan naučnik<ref name="ReferenceA">DETECTIVE Comics #33, November 1939, Bill Finger, Bob Kane</ref><ref name="ReferenceB">BATMAN #1 Spring 1940,Bill Finger, Bob Kane</ref>, trenira svoje tijelo do savršenstva, da bi se borio protiv zločina, kao Batman. Batman je i odmetnik, jer ponekad i sam mora da krši zakone kako bi spriječio zločine. Iako je predstavljan na različite načine, glavna obilježja Batmanovog porijekla nikada se nisu mijenjala. Obučen u odijelo šišmiša, Batmanova namjera je stvoriti strah u umu zločinca, strah koji dolazi iz savjesti zločinca. ===Bruce Wayne=== Stvarni identitet Batmana je ''Bruce Wayne'', bogati biznismen koji živi u ''Gotham City''-ju. Javnosti poznat kao neodgovorni, površni zavodnik koji živi od bogatstva svoje porodice (koje su stekli ulaganjem u nekretnine prije nego je Gotham postao metropola), i profita [[Wayne Enterprises]], privatne firme koja se bavi tehnologijom, koju je naslijedio. Ipak, Wayne je poznat po svom doprinosu u humanitarnom radu, kroz ''Wayne Fondaciju'', udrugu posvećenu pomaganju žrtvama zločina i spriječavanju mladih da postanu kriminalci. Bruce je svoj imidž zavodnika stvorio kako javnost ne bi sumnjala u njegov tajni identitet. ==Moći, sredstva i sposobnosti== Batman nije naslijedio supermoći. Da bi to nadomjestio, on se oslanja na svoje naučno znanje, detektivske vještine i fizičke mogućnosti. U pričama se on smatra jednim od najvećih svjetskih detektiva. Superman opisuje Batmana kao ''„najopasnijeg čovjeka na Zemlji“'', koji je u mogućnosti da porazi čitav tim vanzemaljaca potpuno sam, kako bi spasio svoje zatočene kolege. Značajan dio života je proveo putujući svijetom kako bi stekao vještine koje mu pomažu u borbi protiv zločina. Njegovo znanje i iskustvo u svakom dijelu života se ne može porediti niti sa jednim drugim likom ''DC Comicsa''. Također je majstor kamuflaže, često skuplja informacije kao ''Matches Malone'', gangster. Također, Batman je opisan kao jedan od najvećih poznavalaca borilačkih vještina u DC svijetu, njegove sposobnosti u borbi jedan na jedan u rangu su najvećih boraca kao što su ''Lady Shiva'', ''Bronzani Tigar'' i drugi. Njegovo odijelo (''batsuit''), također mu pomaže u borbama, načinjeno je od [[kevlar]]a i nomexa. Štiti ga od pucnjeva i drugih udaraca. Ipak, Batmanova najveća karakteristika jeste predanost pravdi i nevoljkost uzimanja života drugima, bez obzira u kakvoj situaciji se nalazio. Moralna osvještenost daje mu poštovanje drugih heroja poput ''Supermena'' i [[Wonder Woman]]. ===Kostim=== Batmanov kostim načinjen je po uzoru na [[šišmiš]]a kako bi preplašio kriminalce.<ref name="A1">Daniels (1999)</ref> Detalji samog kostima variraju po izdanjima, ali ipak osnovni detalji su nepromjenjeni, a to su plašt, maska koja pokriva većinu njegovog lica, sa dva uha nalik na šišmiševe, kao i batmanov znak na prsima, uz neizbježni kaiš koji sadrži razne naprave koje Batman koristi u borbi. Boja je tradicionalno plava i siva iako zna varirati, uzimajući u obzir kako je obojen sam strip. Finger i Kane su zamislili Batmana sa crnim plaštom i maskom i sivim odijelom, ali kasnije je crna naglašavana plavom bojom. [[Larry Ford]] smatra kako se to radilo kako bi se Batman odvojio od kriminalaca koji u principu nose crne boje. [[Datoteka:Batpod.jpg|220px|mini|lijevo|Batpod korišten u filmu "Vitez tame" iz 2008. godine]] ===Oprema=== Batman koristi veliki arsenal specijalizovanih naprava u borbi protiv kriminala, čiji dizajn obično ima motiv šišmiša. Batmanov historičar, [[Les Daniels]], za to daje zasluge ''Gardneru Foxu'', koji je stvorio koncept Batmanovog arsenala još 1939., koji se nalazio na njegovom kaišu. Batmanov auto je ''Batmobile'', koji je crni auto sa implikacijama šišmiševih krila. Posjeduje i avion, brod, kao i biciklo. Batman drži većinu svoje opreme na kaišu. Kroz godine, pokazuje se da sadrži nemjerljiv dijapazon alata za borbu protiv kriminala. Različite verzije kaiša imaju i različite vrste alata. Jedino što Batman nema jesu vatrena oružja, koja on odbija iz razloga što ga podsjećaju na ubistvo njegovih roditelja. ===Bat-signal=== Kada je Batman potreban, policija Gotham City-ja aktivira svjetlo sa znakom šišmiša, koje sija u noći, stvarajući simbol [[šišmiš]]a na oblacima koji se može vidjeti iz bilo kojeg dijela Gothama. Porijeklo znaka nije jasno definisano. Također u seriji iz 1960-ih godina, načelnik ''Gordon'' ima i telefonsku liniju nazvanu ''Bat-Phone''. Linija je povezana s Batmanovom rezidencijom, ''Wayne Manor''. ===Pećina=== Pećina je Batmanovo tajno sklonište, koje se sastoji od nekoliko manjih pećina ispod njegove rezidencije, Wayne Manor. Služi kao komandni centar za lokalnu i globalnu pratnju, kao i za odlaganje njegovih vozila i opreme za borbu protiv zločina. Također, Batman tu drži i svoje uspomene. Vrlo malo osoba zna gdje je ona locirana, dok se u filmu ''Batman Begins'' kaže kako je ona dio podzemne željeznice. == Sporedni likovi == Batmanova interakcija sa likovima oko njega, kako heroja, tako i zločinaca, pomaže definiranju njegovog karaktera. Načelnik ''James „Jim“ Gordon'', Batmanov saveznik u policiji Gotham City-ja, je od samog početka uz njega. Kasnije, Batman je primio ''Alfreda'' kao svog batlera i ''Luciusa Foxa'' kao direktora kompanije i čovjeka koji mu obezbjeđuje naoružanje i opremu. Ipak, najvažniju ulogu ima njegov partner ''Robin''. Prvi Robin, Dick Grayson, napušta svog mentora i postaje Nightwing. Batman će kasnije i raditi zajedno s njim. Drugi Robin, Jason Todd, je pretučen i ubijen u eksploziji koju postavlja Joker. Tim Drake, treći Robin se pojavljuje 1989. godine i kasnije dobiva svoj strip. Alfred, Wayne-ov lojalni batler, očinska figura, je jedan od rijetkih koji znaju njegov tajni identitet. Alfred je uvijek u stanju pomoći svom štićeniku, kao i njegovim prijateljima. Batman je nekad i član superherojskih timova kao što je ''Justice League of America'' i Outsiders. Batman je u JLA obično u paru sa Superman-om. U početku, njih dvojica su opisani i kao prijatelji, dok kasnije imaju samo poštovanje jedan prema drugom, zbog različitih viđenja borbe protiv kriminala. Superman u stripu Superman/Batman #3 iz 2003. kaže: ''„Nekada, priznajem, mislim o Bruceu kao o čovjeku u kostimu. Onda sa nekom spravicom iz kaiša, podsjeti me da ima nevjerovatno inventivan um. I kako sam sretan što se mogu osloniti na njega.“''<ref>{{cite comic| writer = [[Jeph Loeb|Loeb, Jeph]] | penciller = [[Ed McGuinness|McGuinness, Ed]] | inker = [[Dexter Vines|Vines, Dexter]] | title = [[Superman/Batman]] | volume =1 | story = Running Wild | issue = 3 | date = decembar 2003 | publisher = [[DC Comics]] }}</ref> Batman kroz svoje stripove ima niz romantičnih veza, od običnih žena tipa ''Julie Madison'', ''Vicki Vale'' i drugih, saveznica kao ''Wonder Woman'' i ''Sashe Bordeaux'', pa sve do neprijateljskih ''Žene Mačke'' i ''Talije al Ghul''. Iako su ove veze u principu kratke, Batmanova osjećanja prema Ženi Mački su prisutna u skoro svakoj verziji i adaptaciji stripa. Drugi sporedni likovi u Batmanovom svijetu su ''Barbara Gordon'', kompjuterski haker i bivša ''Batgirl'', kći načelnika Gordona; ''Cassandra Cain'', još jedna Batgirl, ''Stephanie Brown'', kćerka kriminalca koja nekada preuzima ulogu Robina. ===Neprijatelji=== [[Datoteka:Batman Adventure The Ride 2 - key 20.jpg|mini|desno|380px|Batman i Joker]] Batman se suočava sa velikim brojem suparnika, od običnih kriminalaca, do nevjerovatnih superheroja. Njegov najveći neprijatelj je [[Joker]], psihopata koji je nalik na klovna, koji predstavlja sve ono čemu se Batman protivi. Njegova oružja uključuju oštre karte, cvijeće s kiselinom i [[plin]] koji tjera na smijeh. ''Žena mačka'' (Selina Kyle) je poznati kradljivac dijamanata s ukusom za luksuz. Izuzetno je agilna u borbama. Iako je smatrana samo zločincem, ona je ipak više „anti-heroj“ u kasnijim izdanjima. Maskirani zločinac ''Bane'' svoju snagu pronalazi u steroidu koji se zove ''Venom''. Njegova snaga i um čine ga jednim od najvećih Batmanovih neprijatelja, a jednom mu je uspio slomiti leđa. ''Otrovna Ivy (Pamela Lilian Isley)'', bivši student biohemije, koristi razne biljke kako bi izvršila zločine. Ima sposobnost da kontroliše čitav život biljke i napravi mutirana sjemena. Imuna je na sve otrove bazirane na biljkama. Njene moći joj omogućuju i kontrolu nad muškarcima. ''Ra's al Ghul'' ''(„đavolja glava“ na arapskom)'', je stoljetni eko-terorist. On zna Batmanov tajni identitet. U mogućnosti je da izbjegne smrt i živi stoljećima. Osnivač je ''Lige Ubojica''. ''Riddler (Edward Enigma)'' je kriminalni um koji ima nekontrolisan poriv da izaziva Batmana ostavljajući tragove na mjestima zločina u obliku zagonetki, puzli i igara riječi. Obično nosi štap u obliku upitnika. Zna Batmanov identitet, ali ne govori nikome, da se ne bi saznalo da je uzimao Ra's al Ghul-ove stvari. ''Strašilo (Prof. Jonathan Crane)'' je ludi psiholog/biohemičar koji je izgubio posao zbog načina na koji radi, specijalizovan je na području straha. Obučen simbolično u strašilo, ima posebna oružja, opremu i tehnike kako bi koristio strah kao prednost u zločinima. Njegov ''„plin straha“'' potiče fobije žrtava. Ipak, njegova najveća fobija su šišmiši. Bivši glavni tužilac ''Harvey Dent'' postaje ''Dvolični'', zločinac koji ima opsesiju zločinima koji se tiču dvojnosti i različitosti. Velike odluke donosi bacanjem novčića koji sa jedne strane ima lice s ožiljkom. Jedna strana njegovog lica je oštećena kada ga je gangster polio kiselinom na sudu. == Batman na filmu == [[Datoteka:Batman villains The Penguin The Riddler The Joker 1967.JPG|mini|198px|lijevo|Burgess Meredith, Frank Gorshin i Cesar Romero]] === Batman (serijali iz 1940-ih) === ==== Batman (1943) ==== Batman je serijal od 15 dijelova koje je 1943. izdao [[Columbia Pictures]]. Glavnu ulogu imao je [[Lewis Wilson]] kao Batman i [[Douglas Croft]] kao Robin. [[J. Carrol Naish]] je glumio zločinca, ''Dr. Daka''. [[Shirley Patterson]] je glumila ''Lindu Page'' (Wayneovu djevojku), a [[William Austin]] je bio ''Alfred''. Scenario je baziran na Batmanu, agentu vlade [[SAD]]-a koji pokušava poraziti japanskog agenta, Dr. Daku, u jeku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Film je značajan jer uvodi dva važna elementa mita o Batmanu, njegovu pećinu i ulaz u rezidenciju.<ref name="Daniels">{{cite book |authorlink=Les Daniels |last=Daniels |first=Les |title=Batman: The Complete History |url=https://archive.org/details/batmanlifetimeso0000dani |publisher=Chronicle Books |year=1999 |isbn=0-8118-4232-0 |pages=[https://archive.org/details/batmanlifetimeso0000dani/page/57 57]–59}}</ref> ==== Batman i Robin (1949) ==== Batman i Robin je još jedan 15-dijelni serijal koji je ''Columbia Pictures'' izdao 1949. godine. [[Robert Lowery]] je glumio Batmana, [[Johnny Duncan]] Robina. [[Jane Adams]] je Vicki Vale, a ''Lyle Talbot'' glumi načelnika Gordona. Scenario se bavi borbom Batmana i Robina proiv ''Čarobnjaka'', zločinca čiji je identitet nepoznat do kraja. === Batman (1966) === Batman ''(također poznat i kao Batman: Film)'' je filmska adaptacija popularne ''TV-serije'' Batman iz 1966. godine i prva je dugometražna adaptacija nekog lika [[DC Comics]]a. U produkciji [[20th Century Fox]]-a glumili su [[Adam West]] kao Batman, [[Burt Ward]] kao Robin, [[Cesar Romero]] kao Joker, [[Brugess Meredith]] kao Pingvin, [[Lee Meriwether]] kao Žena Mačka i [[Frank Gorshin]] kao Riddler. Film je režirao Leslie H. Martinson koji je režirao i nekoliko epizoda TV-serije. === Ostvarenja Tima Burtona i Joela Schumachera === Kasnih sedamdesetih, Batmanova popularnost je opadala, [[CBS]] je bio zainteresovan za snimanje filma ''„Batman u svemiru“''. Producenti [[Michael Uslan]] i [[Benjamin Melniker]] su kupili prava za film od DC Comicsa u aprilu 1979. Uslanova želja je bila da napravi mračnu, ozbiljnu verziju Batmana, onakvog kakvog su ga zamislili Bob Kane i Bill Finger još 1939. godine. Biće noći koje progoni kriminalce u sjenama.<ref name=CBS>{{cite news|author = Bill "Jett" Ramey|url = http://www.batman-on-film.com/interview_muslan_2.html|title = An Interview With Michael Uslan – Part 1|work = Batman-on-Film|date = 8. 11. 2005|access-date = 4. 5. 2008|archive-date = 27. 9. 2013|archive-url = https://web.archive.org/web/20130927101837/http://www.batman-on-film.com/interview_muslan_2.html|url-status = dead}}</ref> [[Richard Maibaum]] je dobio ponudu da napiše scenario, a [[Guy Hamilton]] da režira, ali njih dvojica su odbili ponudu. Uslan je neuspješno pokušavao progurati Batmana raznim filmskim studijima, koji su htjeli film sličan serijama iz 1960-ih. [[Columbia Pictures]] i [[United Artists]] su bili mešu onima koji su odbili snimati Batmana.<ref name=Columbia>{{cite news|author = Bill "Jett" Ramey|url = http://www.batman-on-film.com/interview_muslan_3.html|title = An Interview With Michael Uslan – Part 2|work = Batman-on-Film|date = 11. 11. 2005|access-date = 4. 5. 2008|archive-date = 27. 9. 2013|archive-url = https://web.archive.org/web/20130927101835/http://www.batman-on-film.com/interview_muslan_3.html|url-status = dead}}</ref> Razočarani Uslan je kasnije napisao scenario pod nazivom ''„Povratak Batmana“'' da bi filmskoj industriji dao jasniju ideju njegove vizije za film. U novembru 1979. godine producenti [[Jon Peters]] i [[Peter Guber]] su se priključili projektu.<ref name=Guber>{{cite book|author = Nancy Griffin; Kim Masters|title = Hit & Run: How Jon Peters and Peter Guber Took Sony For A Ride In Hollywood|publisher = [[Simon & Schuster]]|year =1997|pages =158–174|isbn = 0-684-80931-1|chapter = Hit Men}}</ref> Uslan, Melinker i Guber su ponudili Batmana [[Universal Pictures]]-u, ali ih je studio odbio. Iako se nijedan filmski studio nije uključio, 1981. godine je objavljeno da će se film snimati, i to s budžetom od 15 miliona $. Na kraju, [[Warner Bros]] studio je prihvatio projekat.<ref name=Jones>{{cite news|author = Alan Jones|title = Batman|work = [[Cinefantastique]]|pages=55–67|date = novembar 1989|access-date =2. 5. 2008}}</ref> [[Tom Mankiewicz]] je završio scenario pod nazivom ''„The Batman“'' u junu 1983. godine, fokusirajući se na na porijeklo glavnih junaka, sa Jokerom i Rupertom Thorneom kao zločincima. Ovaj scenario je bio vodilja kasnijem nastanku filma.<ref>{{cite news|author = Stax|title = The Stax Report Special Edition: Script Review of ''The Batman''|work = [[IGN]]|date = 1. 12. 2001|url = http://movies.ign.com/articles/036/036038p1.html|access-date = 24. 10. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20081206080334/http://movies.ign.com/articles/036/036038p1.html|archive-date=6. 12. 2008|url-status=live}}</ref> ==== Batman (1989) ==== [[Tim Burton]] je preuzeo rediteljsku palicu za ovaj film 1986. [[Steve Englehart]] i [[Julie Hickson]] su napisali su radnu verziju, dok je scenario napisao [[Sam Hamm]].<ref name="Steve">{{cite web|title = Batman|work = SteveEnglehart.com|url = http://www.steveenglehart.com/Film/Batman%20movie.html|access-date = 25. 11. 2007|first = Steve|last = Englehat|quote = So I got to do the second treatment with just the characters that eventually hit the screen: Bruce Wayne, the Batman, Silver St. Cloud, Boss Thorne, and the Joker.|archive-url = https://web.archive.org/web/20071214111803/http://www.steveenglehart.com/Film/Batman%20movie.html|archive-date = 14. 12. 2007|url-status = dead}}</ref> Mnogi glumci su razmatrani za ulogu prije nego je ponudu dobio [[Michael Keaton]]. Odabir Keatona je naišao na kontroverze jer je do 1988. godine smatran glumcem za komedije, i sumnjalo se da će moći odgovoriti zadatku ozbiljne uloge. [[Jack Nicholson]] je prihvatio ulogu Jokera uz veliku plaću, profit od [[box office]]-a, te da snimanje bude obavljeno po njegovom rasporedu. Na kraju je Nicholsonova plaća došla do vrtoglavih 50 miliona $..<ref name="Guber" /><ref name=Jones/><ref name=Hamm>{{cite news|author = Stephen Rebello|title = Sam Hamm – Screenwriter|work = [[Cinefantastique]]|pages=34–41|date = novembar 1989|access-date =12. 5. 2008}}</ref><ref name=empire>{{cite news|author = Iain Johnstone|title = Dark Knight in the City of Dreams|work = [[Empire (magazin)|Empire]]|pages=46–54|date = august 1989|access-date =14. 5. 2008}}</ref> Štrajk udruge pisaca 1988. godine prisilio je Hamma da odustane od projekta, te su scenario potpisali [[Waren Skaaren]], [[Charles McKeown]] i [[Jonathan Gems]]. Batman je primio pozitivne kritike, srušio rekorde box office-a i osvojio Oskara za scenografiju. Film je na kraju zaradio približno 400$ miliona dolara. ==== Batman: Povratak (1992) ==== Burton nije isprva želio režirati nastavak filma zbog izmješanih emocija iz prvog dijela. Ipak, [[Daniel Waters]] je napisao scenario koji je zadovoljio Burtona, što ga je uvjerilo da režira drugi dio. Ulogu Batmana opet ima Michael Keaton, Žena Mačka je [[Michelle Pfeiffer]], dok je [[Danny DeVito]] Pingvin.<ref>{{cite news|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,315097,00.html|title=Big-Game Hunting|work=Entertainment Weekly|date=9. 8. 1991|access-date=14. 8. 2008|first1=Pat H.|last1=Broeske|first2=Anne|last2=Thompson|archive-date=2. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130502175658/http://www.ew.com/ew/article/0,,315097,00.html|url-status=dead}}</ref> Snimanje je počelo u studiju Warner Bros-a u [[Burbank]]u u [[Kalifornija|Kaliforniji]] juna 1991. godine. Sam film Batman: Povratak je postigao finansijski uspjeh, ali u WB su bili razočarani jer je zaradio manje od prethodnika. Ipak, film je dobio pozitivne kritike, izuzimajući udrugu roditelja koja je smatrala kako film ima previše seksualnih aluzija, kao i da se koristi neprimjeren jezik. ==== Batman zauvijek (1995) ==== Iako je Batman: Povratak imao finansijski uspjeh, u Warner Brosu su smatrali da je trebao zaraditi još novca. Studio je odlučio da filmovi o Batmanu trebaju postati komercijalniji. [[Joel Schumacher]] je zamijenio Tima Burtona kao režiser, dok je Burton ostao producent.<ref name=Russo>{{cite news|url = http://www.ew.com/ew/article/0,,308195,00.html|title = ''Batman 3''|work = Entertainment Weekly|date = 1. 10. 1993|access-date = 16. 8. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20080921055255/http://www.ew.com/ew/article/0,,308195,00.html|archive-date=21. 9. 2008|url-status=live}}</ref> Ipak, Michael Keaton nije prihvatio novi pravac u kojem ide film<ref name=Val>{{cite news|author = Jeff Gordinier|url = http://www.ew.com/ew/article/0,,302969,00.html|title = Next at ''Batman''|work = Entertainment Weekly|date = 15. 7. 1994|access-date = 16. 8. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20080921055249/http://www.ew.com/ew/article/0,,302969,00.html|archive-date=21. 9. 2008|url-status=live}}</ref>, te ga je zamijenio [[Val Kilmer]]. [[Chris O'Donnell]] je dobio ulogu Robina, [[Jim Carrey]] zločinca Riddlera, a [[Tommy Lee Jones]] je tumačio ulogu Dvoličnog. Snimanje je počelo u septembru 1994. godine, a film je premijerno prikazan 16. juna 1995. Finansijski je prošao jako dobro, iako je imao miješane kritike. ==== Batman i Robin (1997) ==== Rad na projektu Batmana i Robina je počeo odmah poslije Batman zauvijek. Val Kilmer nije nastavio snimati, jer se raspored nije mogao uklopiti sa drugim filmom koji je snimao – Svetac. Novi Batman je tako postao George Clooney, a glumačka postava je uključivala i Umu Thurman, Aliciju Silverstone i ponovo Chrisa O'Donnella kao Robina. Snimanje je završilo u januaru 1997. godine.<ref>{{cite news|author = Anita M. Busch|url = http://www.variety.com/vstory/VR1117433911|title = Schumacher on 'Popcorn'|work = Variety|date = 10. 1. 1997|access-date = 11. 11. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20081216115559/http://www.variety.com/vstory/VR1117433911|archive-date=16. 12. 2008|url-status=live}}</ref> Film nije razočarao zaradom, ali je ipak najmanje zaradio u seriji filmova. Kritički je doživio poraz i jedan je od najgorih filmova o superheroju svih vremena..<ref>{{cite web|url = http://www.rottentomatoes.com/features/special/2007/comic/?r=88&mid=1077027|title = Comix Worst to Best: Batman & Robin (1997)|work = [[Rotten Tomatoes]]|access-date = 14. 11. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20081014023200/http://www.rottentomatoes.com/features/special/2007/comic/?r=88&mid=1077027|archive-date=14. 10. 2008|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|author = David Fear|url = http://movies.msn.com/movies/superhero/|title = Men in Tights|work = [[MSN]] Movies|access-date = 14. 11. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20081006184846/http://movies.msn.com/movies/superhero/|archive-date=6. 10. 2008|url-status = dead}}</ref> === Ostvarenja Christophera Nolana === [[Datoteka:Christianbale.jpg|165px|mini|lijevo|Christian Bale na premijeri Batman: Početak (2005.)]] ==== Batman: Početak (2005) ==== Režiser i pisac [[Christopher Nolan]] i koautor [[David S. Goyer]] počeli su rad na ''„Batman: Početak“'' 2003. godine<ref name=capture>{{cite news|author = Michael Flemming|url = http://www.variety.com/article/VR1117879566|title = ''Batman'' captures director Nolan|work = Variety|date = 27. 1. 2003|access-date = 17. 10. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20081019042501/http://www.variety.com/article/VR1117879566|archive-date=19. 10. 2008|url-status=live}}</ref>, ciljajući na mračniji i realističniji ton sa čovječanstvom i realizmom kao bazom filma.<ref name="beautiful">{{cite news|author = Marc Graser; Cathy Dunkley|url = http://www.variety.com/article/VR1117899714|title = The bat and the beautiful|work = Variety|date = 8. 2. 2004|access-date =2. 11. 2006}}</ref> Film, sniman u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Chicago|Chicagu]]<ref>{{cite news|title=''Batman Begins'' goes to the source|work=The Kansas City Star|date=25. 6. 2004}}</ref><ref name=EMP>{{cite web|url=http://www.emporis.com/en/wm/bu/?id=35eastwackerdrive-chicago-il-usa|access-date=14. 5. 2007|year=2007|title=35 East Wacker Drive|publisher=[[Emporis]]}}</ref>, je sniman tradicionalnom tehnikom, sa kaskaderima i sa vrlo malo kompjuterskih animacija. [[Christian Bale]] je odabran za ulogu Batmana. [[Liam Neeson]] glumi Ra's al Ghula, a [[Cillian Murphy]] Strašilo. [[Katie Holmes]] je glumila Wayneovu ljubav iz djetinjstva Rachel Dawes. Novi Batmobil, naziva ''Tumbler'' i mobilnije odijelo su napravljeni specijalno za film..<ref name="batmobile">{{cite web|first=Marshall|last=Brain|url=http://auto.howstuffworks.com/batmobile.htm/printable|title=How the Batmobile Works|work=[[HowStuffWorks]]}}</ref><ref name="batsuit">{{cite web|url=http://www2.warnerbros.com/batmanbegins/productionnotes/#|title=''Batman Begins'' Production Notes – The Batsuit & Gadgetry|publisher=[[Warner Bros.]]|access-date=15. 11. 2012|archive-date=18. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140818043244/http://www2.warnerbros.com/batmanbegins/productionnotes/|url-status=dead}}</ref> ''Batman: Početak'' je bio i komercijalno i kritički uspješan film. Premijerno je prikazan 15. juna 2005. godine u [[SAD]] i [[Kanada|Kanadi]] u 3.858 kina i zaradio je 48 miliona $ prvog vikenda, sa ukupnom zaradom od 372 miliona u svijetu. Kritičari su bili oduševljeni filmom, posebno njegovom mračnijom temom u odnosu na prethodnike. Dobio je i nominaciju za [[Oskar]]a za najbolju fotografiju i tri [[BAFTA]] nominacije.<ref name=imdbawards>{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0372784/awards|title=Batman Begins (2005) – Awards|publisher=IMDb|access-date=23. 8. 2012}}</ref> ==== Vitez tame (2008) ==== Nolan nastavlja režirati Batmana i dovodi brata ''Jonathana'' da bude suradnik u pisanju scenarija za drugi dio filma. Glumačku postavu uz Christiana Balea čine [[Heath Ledger]] (Joker) i [[Aaron Eckart]] (Harvey Dent/Dvolični). Snimanje je počelo u aprilu 2007. u Chicagu, dok druge lokacije uključuju [[Pinewood Studio]], [[London]] i [[Hong Kong]]. 22. januara 2008., nakon završetka snimanja Viteza tame, Ledger umire uslijed predoziranja lijekovima. Nakon njegove smrti Warner Bros studio je mjenjao čitavu promotivnu kampanju za film, obzirom da je bila bazirana na Ledgeru, odnosno liku Jokera.<ref>{{Cite news|author=Marshall Crook; Peter Sanders|title=Advertising: Will Marketing Change After Star's Death?|url=http://online.wsj.com/article/SB120113527501911813.html|work=The Wall Street Journal|date=24. 1. 2008|access-date=4. 6. 2008|pages=B1|archive-url=https://web.archive.org/web/20080504052613/http://online.wsj.com/article/SB120113527501911813.html|archive-date=4. 5. 2008|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.cnn.com/2008/SHOWBIZ/Movies/01/24/ledger.films/index.html?iref=mpstoryview|title=Ledger's Death Puts Last Films in a Bind|publisher=CNN|date=24. 1. 2008|access-date=10. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080726062210/http://www.cnn.com/2008/SHOWBIZ/Movies/01/24/ledger.films/index.html?iref=mpstoryview|archive-date=26. 7. 2008|url-status=live}}</ref> Smatra se jednim od najboljih filmova 2000-ih godina.<ref name="Paste">{{cite web|title=The 50 Best Movies of the Decade (2000–2009)|url=http://www.pastemagazine.com/blogs/lists/2009/11/50-best-movies-of-the-decade-2000-2009.html?p=4|work=[[Paste Magazine]]|access-date=14. 12. 2011|date=3. 11. 2009|archive-date=17. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017223108/https://www.pastemagazine.com/blogs/lists/2009/11/50-best-movies-of-the-decade-2000-2009.html?p=4|url-status=dead}}</ref><ref name="Metadecade">{{cite web|title=Film Critics Pick the Best Movies of the Decade|url=http://www.metacritic.com/feature/film-critics-pick-the-best-movies-of-the-decade|work=[[Metacritic]]|access-date=4. 9. 2012|date=3. 1. 2010|archive-date=16. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170816003541/http://www.metacritic.com/feature/film-critics-pick-the-best-movies-of-the-decade|url-status=dead}}</ref><ref name="Empiredecade">{{cite web|title=Review of the Decade – Year-By-Year: Empire's Films Of The Decade|url=http://www.empireonline.com/features/reviewofthedecade/films-of-the-decade/9.asp|work=[[Empire (magazin)|Empire magazin]]|access-date=4. 9. 2012}}</ref> Dobio je izuzetno pozitivne kritike i postavio brojne rekorde tokom prikazivanja u kinima<ref>{{cite web |url=http://www.the-numbers.com/movies/records/ |title=Movie Records |publisher=the-numbers.com |access-date=24. 8. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508235827/http://www.the-numbers.com/movies/records/ |url-status=dead }}</ref>, a imao je zaradu od preko milijardu $, te se nalazi na 13. mjestu svih vremena po zaradi.<ref>{{cite web |url=http://boxofficemojo.com/alltime/world/ |title=All Time Worldwide Box Office Grosses |publisher=[[Box Office Mojo]] |access-date=31. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100530000224/http://www.boxofficemojo.com/alltime/world/ |archive-date=30. 5. 2010 |url-status=live}}</ref> Film je dobio osam nominacija za [[Oskar]]a, te osvojio dvije (najbolja montaža zvuka; Heath Ledger je posthumno dobio Oskara za sporednu ulogu). ==== Vitez tame: Ustanak (2012) ==== Nolan se bojao kako treći film neće biti na nivou prethodnika, sam je rekao: ''„Koliko dobrih trećih filmova u seriji možete nabrojati?“''.<ref>{{cite news|first=Geoff|last=Boucher|title=Christopher Nolan on 'Dark Knight' and its box-office billion: 'It's mystifying to me'|work=Los Angeles Times|date=27. 10. 2008|url=http://latimesblogs.latimes.com/herocomplex/2008/10/christopher-nol.html}}. [https://web.archive.org/web/20110312082310/http://herocomplex.latimes.com/2008/10/27/christopher-nol/ WebCitation archive].</ref> ''„Vitez tame: Ustanak“'' trebao je kompletirati Batmanovu trilogiju.<ref>{{cite news | author = Jeff Jensen | url = http://insidemovies.ew.com/2010/11/30/christopher-nolan-batman-inception/ | title = Christopher Nolan on his 'last' Batman movie, an 'Inception' videogame, and that spinning top | work = Entertainment Weekly | date = 30. 11. 2010 | access-date = 3. 12. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101202065701/http://insidemovies.ew.com/2010/11/30/christopher-nolan-batman-inception/ | archive-date=2. 12. 2010 |url-status=live}}</ref> Krajem 2008. godine Nolan je završio grubu verziju priče i posvetio se snimanju filma „[[Inception]]“<ref>{{cite news| first=Scott| last=Bowles| title=For now, Nolan and Batman will rest in 'Dark' glory| work=USA Today| date=7. 12. 2008| url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2008-12-07-dark-knight-nolan_N.htm?csp=34| access-date=15. 11. 2012| archive-date=21. 3. 2011| archive-url=https://www.webcitation.org/5xM0zLBMw?url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2008-12-07-dark-knight-nolan_N.htm?csp=34| url-status=bot: unknown}}. .</ref>. David S. Goyer i Jonathan Nolan su završavali scenario početkom 2010. godine.<ref>{{cite news|author = Finke, Nikki, and Mike Fleming|title = It's A Bird! It's A Plane! It's Chris Nolan! He'll Mentor Superman 3.0 And Prep 3rd Batman|publisher = [[Deadline.com]]|date = 9. 2. 2010|url = http://www.deadline.com/2010/02/its-a-bird-its-a-plane-its-chris-nolan-hell-mentor-superman-3-0-while-preparing-3rd-batman/|access-date = 3. 12. 2010|archive-url = https://www.webcitation.org/5xLwx0v1Q?url=http://www.deadline.com/2010/02/its-a-bird-its-a-plane-its-chris-nolan-hell-mentor-superman-3-0-while-preparing-3rd-batman/|archive-date=21. 3. 2011|url-status = bot: unknown}}. .</ref> Kada je Goyer započeo rad na Superman-u, Nolan je pisao scenario po priči svog brata i Goyera. [[Tom Hardy]] ima ulogu Bane-a, [[Anne Hathaway]] Seline Kyle (Žena Mačka), [[Joseph Gordon-Levitt]] je John Blake, a [[Marion Cotillard]] je dodijeljena uloga Mirande Tate.<ref>{{cite news |url=http://latimesblogs.latimes.com/herocomplex/2010/03/christopher-nolan-takes-flight-with-superman-we-have-a-fantastic-story-1.html |title=Christopher Nolan takes flight with Superman: 'We have a fantastic story' [UPDATED] |last=Boucher |first=Geoff |date=10. 3. 2010 |work=Los Angeles Times |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100704194608/http://latimesblogs.latimes.com/herocomplex/2010/03/christopher-nolan-takes-flight-with-superman-we-have-a-fantastic-story-1.html |archive-date=4. 7. 2010 |url-status=live}}</ref> [[Tom Hardy]] je tumačio ulogu [[Bane (strip)|Banea]], a [[Anne Hathaway]] je glumila [[Žena-mačka|Selinu Kyle]].<ref>{{cite web |last=Jensen |first=Jeff |url=http://insidemovies.ew.com/2011/01/19/batman-hathaway-catwoman-hardy-bane-dark-knight-rises/ |title='The Dark Knight Rises' scoop: Anne Hathaway, Tom Hardy join cast |work=Entertainment Weekly |date=19. 1. 2011 |access-date=19. 1. 2011 |archive-date=4. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120304165806/http://insidemovies.ew.com/2011/01/19/batman-hathaway-catwoman-hardy-bane-dark-knight-rises/ |url-status=dead }}</ref> Snimanje je počelo u maju 2011. godine i završilo u novembru. Nolan nije želio raditi u [[3D]] tehnici, već je odabrao [[IMAX]] s ciljem poboljšanja kvaliteta slike.<ref name="release">{{cite news |url=http://herocomplex.latimes.com/2010/10/27/nolan-dark-knight-rises-finds-the-future-in-imax-not-3d/ |title=Nolan: 'Dark Knight Rises' finds the future in IMAX, not 3-D |last=Boucher |first=Geoff |date=27. 10. 2010 |work=Los Angeles Times |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101030034239/http://herocomplex.latimes.com/2010/10/27/nolan-dark-knight-rises-finds-the-future-in-imax-not-3d/ |archive-date=30. 10. 2010 |url-status=live}}</ref> Nolan je održao nekoliko sastanaka sa potpredsjednikom IMAX-a Davidom Keighleyem zbog saradnje na logistici prilikom projekcija filma na digitalnim IMAX prikazivanjima.<ref name="ColliderIMAX">{{cite news|first = Steve|last = Weintraub|title = Exclusive: Exclusive: David Keighley (Head of Re-Mastering IMAX) Talks 'The Dark Knight', 'The Dark Knight Rises', 'Tron: Legacy', New Cameras, More|work = Collider|date = 22. 12. 2010|url = http://collider.com/david-keighley-imax-interview-the-dark-knight-rises-tron-legacy/66297|access-date = 1. 11. 2011|archive-url = https://www.webcitation.org/5xLyzQpYH?url=http://collider.com/david-keighley-imax-interview-the-dark-knight-rises-tron-legacy/66297|archive-date=21. 3. 2011|url-status = bot: unknown}}. .</ref> U nastavku ''„Vitez tame: Ustanak“'' prikazano je više scena snimnjenih u IMAX-u nego u nastavku ''Vitez tame''.<ref name="ColliderIMAX"/> == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Batman}} * {{službeni sajt|http://www.dccomics.com/batman/}} * [http://www.dcuguide.com/who.php?name=BATMAN Biografija na DC Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121130190321/http://www.dcuguide.com/who.php?name=batman |date=30. 11. 2012 }} * [http://batman.wikia.com/wiki/Batman_Wiki Batman Wikipedia] * [http://comicbookdb.com/character.php?ID=48 Batman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170628130840/http://comicbookdb.com/character.php?ID=48 |date=28. 6. 2017 }} na comicbookdb.com [[Kategorija:Film]] [[Kategorija:DC Comics superjunaci]] [[Kategorija:Likovi iz stripova]] [[Kategorija:Superheroji]] 8anos2jx56mdgqb5pdykxw8koyr13km 0 6986 3841193 3839800 2026-05-06T18:39:37Z Z1KA 87045 3841193 wikitext text/x-wiki {{dobar članak}} {{Infokutija nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija<br>Bosne i Hercegovine | Logo = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png | Nadimak = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''<br>''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''<ref>{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Selektor = [[Sergej Barbarez]] | Najviše nastupa = [[Edin Džeko]] (148)<ref name="Edin Džeko" /> | Najbolji strijelac = Edin Džeko ([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|73]])<ref name="Edin Džeko">{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Trenutni kapiten = Edin Džeko | FIFA trigram = BiH | FIFA rang = {{FIFA-ina svjetska rang lista|65|rast|6|1. april 2026}} | Najveći FIFA rang = 13 {{Malo|(august 2013)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu">{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}</ref> | Najniži FIFA rang = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu"/> | uzorak_lr1 = _bih23h | uzorak_t1 = _bih23h | uzorak_dr1 = _bih23h | uzorak_š1 = _bih23h | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 003FBF | tijelo1 = 003FBF | desna ruka1 = 003FBF | šorc1 = 003FBF | čarape1 = 003FBF | uzorak_lr2 = _bih23a | uzorak_t2 = _bih23a | uzorak_dr2 = _bih23a | uzorak_š2 = _bih23a | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | Prva utakmica = '''Neslužbena'''<br>'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''<br> {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)<ref>{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}</ref>}}<br>'''{{NOG|IRN}}''' 1&ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}<br>'''Službena'''<br>'''{{NOG|ALB}}''' 2&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)<ref name="Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter">{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}</ref>}} | Najveća pobjeda = '''{{NOG|BIH}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}<br> '''{{NOG|LIH}}''' 1&ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}} | Najveći poraz = '''{{NOG|NJE}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}} | Broj učestvovanja na SP = 2 | Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Najbolji rezultat na SP = Grupna faza (3. mjesto)<br>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Broj učestvovanja na EP = | Prvo učestvovanje na EP = | Najbolji rezultat na EP = | Stadion = [[Bilino polje]] | veb-sajt = {{URL|nfsbih.ba}} }} '''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]]. == Historija == === Historija nogometa u Bosni i Hercegovini === {{Glavni|Historija nogometa u Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Nogometna reprezentacija Jugoslavije}} Nogomet u Bosni i Hercegovini počinje se razvijati dolaskom bosanskih studenata iz [[Beč]]a u [[Mostar]]. Otada se širi po cijeloj Bosni i Hercegovini. Prva nezvanična utakmica odigrala se 1907. između timova iz [[Split]]a i tima iz [[Mostar]]a nazvanog "Osman".–je prva inozemna utakmica jednog bosanskohercegovačkog nogometnog tima. Godinu dana poslije osnovan je nogometni savez. Na međunarodnom turniru 1910. osvajaju prvo mjesto pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], te u finalu protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] rezultatom 4:3. Najbolji igrač bio je [[Muharem Hasanović]] s 3 gola. Prva nogometna takmičenja započeta su 1908. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] broj klubova i igrača rastao je iz dana u dan. Na nivou Drinske i Vrbaške banovine postojali su nogometni savezi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] formiran je nogometni savez [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] kroz organe za fizičku kulturu republike. Nogometni savez SR Bosne i Hercegovine bio je u sastavu [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]]. U–vrijeme nogomet je bio organiziran u svim kategorijama i na različitim nivoima (republička, regionalna, međuopćinska i općinska liga). Najbolji klubovi učestvovali su na saveznom nivou u 1, 2. i 3. ligi. Timovi iz bosanskohercegovačke prve lige bili su nekoliko puta šampioni [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]: [[FK Sarajevo]] (1965/66 i 1984/85), [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva (1971/72). [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz Mostara i [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]] osvajači su Kupa maršala Tita: FK Velež 1981. i 1985, a [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] 1987. U strukturi nogometnog saveza učestvovalo je 900 klubova. Na međunarodnoj sceni najdalje je došao [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], koji je igrao u polufinalu [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] 1985. Nogometni savez Bosne i Hercegovine 1992. istupa iz [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]] početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. 17. maja konstituiran je Izvršni odbor nogometnog saveza Bosne i Hercegovine koji je imao multinacionalni karakter te je urađen statut nogometnog saveza Bosne i Hercegovine za prijem u [[FIFA]]-u. Također je imenovan stručni štab reprezentacije, direktor i selektor. Na slobodnim teritorijama nastavljene su aktivnosti na organizaciji nogometa. U aprilu 1992 nogometni savez Bosne i Hercegovine je podnio zahtjev za prijem u članstvo u FIFA-i i [[UEFA]]-i.<ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |title=UEFA info |access-date=8. 10. 2013 |archive-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HF3q11OE?url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |url-status=dead }}</ref>. Zbog rata, nogometni savez Bosne i Hercegovine je primljen u puno članstvo FIFA-e i pridruženo članstvo [[UEFA]]-e, tek 1996. U [[Dublin]]u 1998. nogometni savez Bosne i Hercegovine postaje punopravni član UEFA-e. Tako su domaći klubovi dobili šansu da učestvuju u UEFA-inim takmičenjima. Predstavnici nogometnog saveza pozvani su na Kongres FIFA-e u [[Chicago|Chicagu]] za vrijeme [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|SP-a 1994]]. Na Kongresu u junu nogometni savez Bosne i Hercegovine primljen je kao pridruženi član FIFA-e s pravom odigravanja prijateljskih i humanitarnih utakmica svih reprezentativnih selekcija i klubova iz Bosne i Hercegovine. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team in 2002.jpg|mini|350px|Reprezentacija Bosne i Hercegovine, mart 2002.]] U Zenici je odigrano prvo državno ligaško prvenstvo po jednostrukom bod-sistemu. Učestvovalo je 8 ekipa. Prvi prvak nezavisne Republike Bosne i Hercegovine postao je [[NK Čelik]] iz [[Zenica|Zenice]]. Odmah nakon završetka prvog dijela prvenstva, u novembru 1995, uslijedio je prvi službeni nastup Bosne i Hercegovine: utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]]. Sredinom decembra u [[Pariz]]u nogometni savez Bosne i Hercegovine je dobio veliko priznanje. Na sjednici u Parizu Izvršni komitet [[FIFA]]-e primio je nogometni savez Bosne i Hercegovine kao punopravnog člana FIFA-e, a samo 24 sata kasnije u pariskom [[Louvre]]u izvršeno je žrijebanje za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998.]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Reprezentacija Bosne i Hercegovine izvučena je u grupu sa [[Nogometna reprezentacija Danske|Danskom]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]]. Na kongresu [[UEFA]]-e u [[Dublin]]u 1998. [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] primljen je za punopravnog člana Evropske nogometne asocijacije ([[UEFA]]-e). === Prvi nastupi === Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa]]. Rezultatom 2-0 Albanija je bila uspješnija. U aprilu 1996. na stadionu [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]] Bosna i Hercegovina je odigrala prvu zvaničnu utakmicu na domaćem terenu. I ovog puta protivnik je bila Albanija a utakmica je završila bez postignutih golova. U [[Kalamata|Kalamati]], 1. septembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prvu utakmicu u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998]]. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] je bila uspješnija rezultatom 3-0. U oktobru u [[Bologna|Bologni]] Bosna i Hercegovina je odigrala sljedeću utakmicu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1998. [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] je bila uspješnija rezultatom 4-1 a jedini i prvi gol za Bosnu i Hercegovinu postigao je [[Hasan Salihamidžić]] u 22. minuti utakmice. Prvu pobjedu Bosna i Hercegovina je ostvarila u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] koja se odigrala na stadionu Koševo 6. novembra 1996. Već u 6. minuti Bosna i Hercegovina je povela golom Hasana Salihamidžića. Šest minuta kasnije izjednačio je [[Gianfranco Zola]]. Konačan rezultat na utakmici postigao je [[Elvir Bolić]] u 44. minuti. Nekoliko dana kasnije u [[Ljubljana|Ljubljani]] Bosna i Hercegovina je ostvarila i prvu objedu u kvalifikacijama. Rezultatom 2-1 Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]], a golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli Elvir Bolić i [[Meho Kodro]]. U [[Manaus]]u, 18. decembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prijateljsku utakmicu protiv domaćina i tadašnjeg akteulnog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Ronaldo]] iz slobodnog udarca u 75. minuti utakmice. Krajem februara 1997. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kupu]] u [[Malezija|Maleziji]] gdje je osvojila drugo mjesto. U grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnam]] rezultatom 4-0, te odigrala neriješeno protiv [[Nogometna reprezentacija Zimbabvea|Zimbabvea]] 2-2. U posljednjoj utakmici grupne faze Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indoneziju]] rezultatom 2-0. U polufinalu gol [[Asim Hrnjić|Asima Hrnjića]] u 36. minuti utakmice bio je dovoljan za pobjedu protiv domaćina [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezije]] za plasman u finale turnira u kojm se Bosna i Hercegovina susrela sa [[Nogometna reprezentacija Kine|Kinom]]. Međutim, u finalu je Kina bila uspješnija rezultatom 3-0. Za Bosnu i Hercegovinu na ovom turniru su uglavnom nastupili igrači iz domaće lige. U nastavku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. Bosna i Hercegovina je u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjela poraz od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] rezultatom 0-1. Bosna i Hercegovina je bila ravnopravan protivnik na utakmici, međutim, [[Kostas Frantzeskos]] je golom u 72. minuti utakmice donio pobjedu Grčkoj. U junu u [[Kopenhagen]]u Bosna i Hercegovina je poražena od [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]] golovima [[Marc Rieper|Riepera]] i [[Miklos Molnar|Molnara]]. I sljedeću utakmicu u kvalifikacijama odigrali su Bosna i Hercegovina i Danska, ovog puta na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]]. Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Mujčin]] u 17. i [[Elvir Bolić]] u 23. i 32. minuti utakmice. U septembru Bosna i Hercegovina je odigrala posljednje utakmice kvalifikacija, prvo je u [[Zagreb]]u Hrvatska bila uspješnija rezultatom 3-2, dok je u Sarajevu Bosna i Hercegovina pobijedila Sloveniju 1-0. Bile su–prve kvalifikacije u kojim je nastupila Bosna i Hercegovina gdje je završila na četvrtom mjestu u grupi sa devet osvojenih bodova. === Doba stagnacije === U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000]]. Bosna i Hercegovina je gajila nade da bi se mogla kvalificirati na prvenstvo. Međutim, superiorna [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] je ostvarila svih deset pobjeda u grupi te ubjedljivo završila na prvom mjestu. [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] je sa dvije pobjede upravo protiv najvećeg konkurenta za drugo mjesto u grupi Bosne i Hercegovine osvojila drugo mjesto u grupi te se kvalificirala u baraž. Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu u grupi sa istim brojem bodova kao i [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] ali zbog boljih međusobnih rezultata treće mjesto je pripalo Bosni i Hercegovini. Ovo su bile prve kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u historiji u kojim je nastupila i Bosna i Hercegovina. [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. za Bosnu i Hercegovinu nisu počele željenim tokom. U prve dvije utakmice Bosna i Hercegovina je doživjela dva poraza i već na startu je bilo poznato da je Svjetsko prvenstvo isuviše daleko. U januaru 2001. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Millennium kup 2001.|Millennium kupu]] u [[Indija|Indiji]] te osvojila drugo mjesto. Nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. Bosna i Hercegovina je odigrala u martu. Neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] i pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] Bosna i Hercegovina je osvojila prve bodove. Porazom u [[Oviedo|Oviedu]] od [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u junu Bosna i Hercegovina je praktično ostala bez ikakvih šansi za Svjetsko prvenstvo. Na [[Merdeka turnir 2001.|Merdeka turniru]] koji se igrao u [[Malezija|Maleziji]] od 20. do 30. juna Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U finalu turnira [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] je bio uspješniji rezultatom 2-1 nakon produžetaka. Bosna i Hercegovina je u augustu nastupila na [[LG kup 2001 (Iran)|LG kupu]] koji se odigrao u [[Iran]]u. Kao i na prethodna tri turnira Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je zabilježila neriješeni rezultat protiv [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraela]], poraz od Austrije i pobjedu protiv Lihtenštajna. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropsko prvenstvo 2004]]. Bosna i Hercegovina je poput i prethodnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo započela sa dva poraza. Prvo je [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] bila superiorna te ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0 u [[Sarajevo|Sarajevu]] a zatim u [[Oslo|Oslu]] [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] je bila uspješnija zabilježivši pobjedu rezultatom 2–0. U nastavku kvalifikacija nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] Bosna i Hercegovina je zabilježila jedno od najvećih iznenađenja u kvalifikacijama pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] rezultatom 2-0 golovima [[Sergej Barbarez|Barbareza]] i [[Elvir Baljić|Baljića]]. U [[Craiova|Craiovi]] Rumunija je i ovog puta bila uspješnija od Bosne i Hercegovine te zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je prvo golom [[Zlatan Bajramović|Bajramovića]] pobijedila Norvešku a zatim i Luksemburg u gostima te spletom okolnosti ostalih rezultata u grupi došla u poziciju da sama odlučuje o svojoj sudbini u kvalifikacijama. Pobjedom u zadnjoj utakmici Bosna i Hercegovina bi obezbjedila direktan plasman na Evropsko prvenstvo. Međutim, Danska je u [[Sarajevo|Sarajevu]] odigrala neriješeno protiv domaćina te se kvalificirala na prvenstvo dok je Bosna i Hercegovina zauzela četvrtu poziciju na tabeli. Za razliku od prethodnih kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo u kojim je Bosna i Hercegovina zabilježila dva poraza, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]]. Bosna i Hercegovina je zabilježila dva neriješena rezultata protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije i Crne Gore]]. Porazom od [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] u nastavku kvalifikacija te neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]] Bosna i Hercegovina je umanjila svoje šanse za plasman na Svjetsko prvenstvo. U junu nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od najboljih utakmica u svojoj historiji protiv Španije u [[Valencia|Valenciji]]. Golom [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] u 38. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je imala vodstvo sve do 97. minute kada je [[Carlos Marchena]] postigao izjednačujući gol na utakmici. U nastavku kvalifikacija te pobjedama protiv Belgije, Litvanije i San Marina Bosna i Hercegovina je i ovog puta došla u poziciju da sama odlučuje o plasmanu na Svjetsko prvenstvo. Međutim, utakmica koja je odigrana u [[Beograd]]u na rubu regularnosti, Srbija i Crna Gora je golom [[Mateja Kežman|Kežmana]] ostvarila pobjedu te ostavila Bosnu i Hercegovinu bez plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]. Bosna i Hercegovina je započela pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]] te prvim porazom na Bilinom polju od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon neriješenog rezultata u [[Kišinjev]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]] te poraza u [[Zenica|Zenici]] od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] Bosna i Hercegovina je bila dosta daleko od pozicija koje vode na prvenstvo Evrope. Ovo je ujedno bila i posljednja utakmica [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]] na klupi Bosne i Hercegovine. Mnogim tadašnjim reprezentativcima su ovo bili posljednje utakmice u nacionalnom dresu te je krenula era novih igrača u dresu reprezentacije. U [[Oslo|Oslu]] sa novim selektorom na klupi reprezentacije [[Fuad Muzurović|Fuadom Muzurovićem]] Bosna i Hercegovina je priredila iznenađenje te ostvarila pobjedu protiv domaćina Norveške rezultatom 2–1. I sljedeće dvije utakmice Bosna i Hercegovina je pobijedila, [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i Maltu, međutim, loši rezultati u nastavku kvalifikacija bili su dovoljni Bosni i Hercegovini tek za četvrto mjesto u grupi. === Zlatna generacija === ==== Kvalifikacije za SP 2014. ==== {{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G}} [[Datoteka:Vedad ibisevic.jpg|mini|desno|200px|[[Vedad Ibišević]] je pobjedničkim golom protiv Litvanije poslao Bosnu i Hercegovinu na njeno prvo Svjetsko prvenstvo.]] Nakon prvih utakmica u kvalifikacijama te ubjedljivih pobjeda Bosne i Hercegovine protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] i [[Nogometna reprezentacija Latvije|Latvije]] Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu kvalifikacijske grupe. U trećem kolu kvalifikacija Bosna i Hercegovina je u [[Atina|Atini]] odigrala jednu od ključnih utakmica protiv direktnog konkurenta za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]]. Utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] završila je bez golova što je bilo dovoljno da Bosna i Hercegovina zadrži prvo mjesto u grupi. Nekoliko dana kasnije na [[Stadion "Bilino polje"|Bilinom polju]] Bosna i Hercegovina je golovima [[Vedad Ibišević|Ibiševića]], [[Edin Džeko|Džeke]] i [[Miralem Pjanić|Pjanića]] već u prvom poluvremenu osigurala pobjedu protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Bosna i Hercegovina je svoje kvalifikacije u 2012. zaključila neporažena i nalazila se na vrhu grupe G. U [[Zenica|Zenici]], 22. marta Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od svojih najboljih utakmica u cjelokupnim kvalifikacijama ostvarivši pobjedu protiv Grčke rezultatom 3-1. Golovima Ibiševića u 36. i Džeke u 29. i 53. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je stekla ubjedljivu prednost. Sve što je Grčka uspjela učiniti u utakmici je postignuti gol u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. U [[Riga|Rigi]] 7. juna 2013. iako na poluvremenu nije bilo golova, Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 5-0. Pobjeda [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] na Bilinom polju dovelo je Bosnu i Hercegovinu u nezavidan položaj. Grčka se bodovno izjednačila sa Bosnom i Hercegovinom na vrhu grupe a Bosni i Hercegovini je za nekoliko dana slijedila nova utakmica protiv Slovačke. Međutim, u [[Žilina|Žilini]] iako je Slovačka povela u 43. minuti utakmice golom [[Marek Hamšík|Hamšíka]] u drugom poluvremenu Bosna i Hercegovina je sa dva postignuta gola uspjela preokrenuti rezultat i ostvariti ključnu pobjedu u kvalifikacijama. Golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli [[Ermin Bičakčić|Bičakčić]] u 70. i [[Izet Hajrović|Hajrović]] u 78. minuti utakmice. Posljednje utakmice u kvalifikacijama Bosna i Hercegovina je odigrala protiv Lihtenštajna u Zenici i Litvanije u [[Kaunas]]u. Pobjeda protiv Lihtenštajna uopće nije dolazila u pitanje, Bosna i Hercegovina je već u prvom poluvremenu riješila pitanje pobjednika, rezultat je glasio 4-0. U drugom poluvremenu Lihtenštajn je preko [[Nicolas Hasler|Haslera]] smanjio rezultat koji je postavio i konačan rezultat utakmice. U Kaunasu 15. oktobra 2013. Bosna i Hercegovina je golom Ibiševića uspjela pobijediti Litvaniju te zbog bolje gol-razlike kvalificirala se na svoje prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]. ==== Svjetsko prvenstvo 2014. ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} Prvu historijsku utakmicu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je odigrala protiv dvostrukog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] na stadionu [[Stadion "Maracanã"|Maracaná]] u [[Rio de Janeiro]]u. U trećoj minuti utakmice nakon ubačaja [[Lionel Messi|Messija]] u šesnaesterac Bosne i Hercegovine, Argentina je povela zahvaljujući autogolu [[Sead Kolašinac|Seada Kolašinca]]. U 13. minuti utakmice [[Izet Hajrović|Hajroviću]] je nakon sjajne asistencije [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] na pet metara od gola pobjegla lopta, a u 31. minuti je iz daljine šutirao [[Edin Džeko]] ali je [[Sergio Romero]] sjano odbranio. U 40. minuti [[Senad Lulić]] je imao sjajnu šansu nakon kornera [[Miralem Pjanić|Pjanića]], pucao je glavom, ali je i ovog puta Romero sjajno odbranio. U drugom poluvremenu igra je i dalje bila ravnopravna, tek u 55. minuti [[Sergio Agüero]] je imao prvu ozbiljnu priliku za "Gaučose". U 65. minuti utakmice Messi je preciznim šutem sa ruba jedanaesterca zabio svoj drugi gol za nacionalnu momčad na svjetskim prvenstvima. Golu je prethodio odličan dupli pas sa [[Gonzalo Higuaín]]om. Konačan rezultat na utakmici postavio je [[Vedad Ibišević]] u 85. minuti utakmice. U drugoj utakmici na Svjetskom prvenstvu Bosna i Hercegovina je minimalnim rezultatom 0-1 poražena od [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Peter Odemwingie]] u 29. minuti utakmice. Najveću priliku na utakmici Bosna i Hercegovina je imala u 21. minuti utakmice kada je sudija [[Peter O'Leary (nogometni sudac)|Peter O'Leary]] poništio gol koji je postigao [[Edin Džeko]] navodno zbog ofsajda. Posljednju utakmicu u grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]. U 23. minuti utakmice Edin Džeko je preciznim prizemnim udarcem sa nekih 20-ak metara pronašao put do mreže iranskog golmana [[Alireza Haghighi|Alireze Haghighija]]. [[Miralem Pjanić]] je nakon asistencije [[Tino-Sven Sušić|Svena Sušića]] u 59. minuti povećao vodstvo za Bosnu i Hercegovinu. Gol nade za Iran postigao je [[Reza Ghoochannejhad]] u 82. minuti utakmice. Minutu kasnije svojim prvim golom u dresu nacionalnog tima [[Avdija Vršajević]] je postavio konačan rezultat utakmice. {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} == Slika ekipe == === Nadimak === Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.<ref name=":0">{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}</ref> Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao "Zmaj od Bosne".<ref name=":0" /> U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].<ref name="Zlatni ljiljani">{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}</ref> === Stadioni === Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion "Bilino polje"]] kao svoj domaći teren,<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. godine otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}</ref> koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}</ref> Reprezentacija također koristi [[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}</ref> Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].<gallery> Datoteka:0101Stadion Bilino polje Zenica.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]]}}}} Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]]}}}} Datoteka:Zeljeznicar Sarajevo stadion.JPG|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}} Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}} Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening centar N/FSBiH]]}}}} </gallery> === Navijači === {{Također pogledajte|BHFanaticos}} Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].<ref>{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&type=3&theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}</ref> Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].<ref>{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion "Ullevål"|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}</ref> Dana 1. juna 2008. bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom "Kodro, Bola i prijatelji" između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}</ref> Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]<nowiki/>om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}</ref> Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,<ref>{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}</ref> koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}</ref> === Dresovi === Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom.–je zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] (RBIH), koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}} Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.<ref name="KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH">{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}</ref> Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].<ref>{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title="A" Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}</ref> Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]]. Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine: {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač !Ref. |- |1996–1999 |{{ZD|Belgija}} [[Patrick]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa">{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}</ref> |- |1999–2000 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2000–2005 |{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2005–2014 |{{ZD|Italija}} [[Legea]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2014–2023 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref>{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}</ref> |- |od 2023. |{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}</ref> |} ==== Domaći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}} |} {| |{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–}} |} ==== Gostujući ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–}} |} ==== Treći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}} |} == Rezultati == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)}} ===2025.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | datum = 21. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|RUM}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}} | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = 49.413 | sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 24. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/ | tim2 = {{NOG|KIP}} | golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}} *[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}} | golovi2 = *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 7.464 | sudac = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 7. juni | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/ | tim2 = {{NOG|SMR}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.828 | sudac = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]] | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 10. juni | vrijeme = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SVN}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}} *[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Z'dežele]] | lokacija = [[Celje]], Slovenija | gledalaca = 12.073 | sudac = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 6. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SMR}} | rezultat = 0–6 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}} *[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}} *[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}} | stadion = [[Stadion San Marino]] | lokacija = [[Serravalle]], San Marino | gledalaca = 2.740 | sudac = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/ | tim2 = {{NOG|AUT}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}} | golovi2 = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}} *[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.700 | sudac = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. oktobar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|KIP}} | rezultat = 2–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}} *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}} | golovi2 = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}} *[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}} | stadion = [[AEK Arena]] | lokacija = [[Larnaka]], Kipar | gledalaca = 2.355 | sudac = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 12. oktobar | vrijeme = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|MLT}} | rezultat = 1–4 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}} | golovi2 = *[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}} *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}} *[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}} | stadion = [[Stadion Ta' Qali]] | lokacija = [[Ta' Qali]], Malta | gledalaca = | sudac = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 15. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/ | tim2 = {{NOG|RUM}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}} | golovi2 = *[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.459 | sudac = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 18. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|AUT}} | rezultat =1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}} | golovi2 =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}} | stadion = [[Stadion "Ernst Happel"]] | lokacija = [[Beč]], Austrija | gledalaca = | sudac = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) | ishod = N }} === 2026. === {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 26. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|WAL}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}} | jedanaesterci1 = *[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} *[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} *[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} *[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] *{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] *{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] *{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]] *{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] | jedanaesterci = 2–4 | stadion = [[Stadion "Cardiff City"]] | lokacija = [[Cardiff]], Vels | gledalaca = 32.487 | sudac = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 31. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/ | tim2 = {{NOG|ITA}} | golovi1 = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}} | golovi2 = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}} | jedanaesterci1 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]] | jedanaesterci = 4–1 | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 9.500 <ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}</ref> | sudac = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 29. maj | vrijeme = {{UTZ|18:00|+1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|SMK}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Panama|Bosna i Hercegovina – Panama]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 6. juni | vrijeme = {{UTZ|14:00|−5}} | tim1 = {{NOG|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG-D|PAN}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Energizer Park]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 12. juni | vrijeme = {{UTZ|15:00|−4}} | tim1 = {{NOG-D|CAN}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Toronto]], Kanada | stadion = [[BMO Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 18. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|SUI}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Inglewood, Kalifornija|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Stadion "SoFi"]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 24. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|QAT}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Lumen Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 25. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/ | tim1 = {{NOG-D|POL}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nacionalni stadion (Varšava)| stadion Narodowy]] | lokacija = [[Varšava]], Poljska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | datum = 28. septembar | vrijeme = {{UTZ|21:45|+3}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/ | tim1 = {{NOG-D|ROU}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]] | datum = 2. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|SWE}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]] | datum = 5. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|POL}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 14. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/ | tim1 = {{NOG-D|SWE}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nationalarenan]] | lokacija = [[Solna]], Švedska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | datum = 17. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|ROU}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} == Stručni štab == === Trenutni stručni štab === {| class="wikitable" |- ! width=150| Pozicija ! width=200| Ime i prezime |- | Selektor | {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] |- | rowspan="3" | Pomoćnici | {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]] |- | Trener golmana | {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]] |- | Kondicioni trener | {{ZD|BIH}} Marko Čavka |- | | {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada |- | Skauti | {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]] |- | rowspan="2" | Video analitičari | {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]] |- | {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac |- | rowspan="2" |Doktori | {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović |- | {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg |- | rowspan="2" |Fizoterapeuti | {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić |- | {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović |- | rowspan="2" | Menadžment | {{ZD|BIH}} Fuad Kečo |- | {{ZD|BIH}} Adem Đipa |- | Tehnički direktor | {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]] |- | Sekretar | {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]] |} === Statistika selektora === {{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)}} == Trenutni sastav == {{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} Igrači koji su pozvani na utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026 – baraž]] protiv [[Nogometna reprezentacija Velsa|Velsa]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]].<ref>{{cite news |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za martovske utakmice |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-martovske-utakmice/ |access-date=9 March 2026 |publisher=Football Association of Bosnia and Herzegovina |date=9 March 2026 |language=Bosnian}}</ref><ref>{{cite web |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za martovske utakmice |url=https://www.nfsbih.ba/images/2026-D/003_mart/NFSBIH_Spisak_mart_26.pdf |publisher=Football Association of Bosnia and Herzegovina |access-date=9 March 2026 |language=Bosnian |format=PDF}}</ref>{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|2|df=yes}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Osman Hadžikić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|03|12|df=yes}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]|klubnac=HRV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|1998|8|16|df=yes}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15|df=y}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Gaziantep FK|Gaziantep]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Nidal Čelik]]|dob={{datum rođenja i godine|2006|7|17|df=y}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[RC Lens|Lens]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28|df=y}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|20|df=y}}|nastupi=64|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18|df=y}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10|df=y}}|nastupi=15|golovi=1|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Stjepan Radeljić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|5|df=y}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3|df=y}}|nastupi=26|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6|df=y}}|nastupi=18|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30|df=y}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=KAZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9|df=y}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20|df=y}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8|df=y}}|nastupi=34|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22|df=y}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21|df=y}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=AUT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10|df=y}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31|df=y}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Jagiellonia Białystok]]|klubnac=POL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Ermedin Demirović]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|25|df=y}}|nastupi=38|golovi=4|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17|df=y}}|nastupi=148|golovi=73|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20|df=y}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Jovo Lukić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|28|df=yes}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]|klubnac=RUM}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija kraj}} == Statistika igrača == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|31. marta 2026.}}<ref name="rsssf">{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}</ref> :''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.'' === Najviše nastupa === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' |'''148''' |73 |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''115''' |18 |2008–2024. |- !3. | align="left" |[[Emir Spahić]] |'''94''' |6 |2003–2018. |- !4. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''85''' |25 |2004–2018. |- !5. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''83''' |28 |2007–2018. |- !7. | align="left" |'''[[Sead Kolašinac]]''' |'''64''' |0 |2013–trenutno |- !6. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''63''' |0 |2009–2020. |- !8. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''60''' |9 |2009–2018. |- !9. | align="left" |[[Senad Lulić]] |'''57''' |4 |2008–2017. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''55''' |0 |2010–2024. |- | align="left" |[[Edin Višća]] |'''55''' |10 |2010–2020. |} === Najviše golova === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}} |'''73''' |148 |{{#expr:72/146 round 2}} |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''28''' |83 |{{#expr:28/83 round 2}} |2007–2018. |- !3. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''25''' |85 |{{#expr:25/85 round 2}} |2004–2018. |- !4. | align="left" |[[Elvir Bolić]] |'''22''' |51 |{{#expr:22/51 round 2}} |1996–2006. |- !5. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''18''' |115 |{{#expr:18/115 round 2}} |2008–2024. |- !6. | align="left" |[[Sergej Barbarez]] |'''17''' |47 |{{#expr:17/47 round 2}} |1998–2006. |- !7. | align="left" |[[Elvir Baljić]] |'''14''' |38 |{{#expr:14/38 round 2}} |1996–2005. |- !8. | align="left" |[[Zlatan Muslimović]] |'''12''' |30 |{{#expr:12/30 round 2}} |2006–2011. |- !9. | align="left" |[[Edin Višća]] |'''10''' |55 |{{#expr:10/55 round 2}} |2010–2020. |- !10. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''9''' |60 |{{#expr:9/60 round 2}} |2009–2018. |} === Najviše sačuvanih mreža === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" width="160px" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}} ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" width="100px" |Karijera |- !1. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''27''' |63 |{{#expr:27/63 round 2}} |2009–2020. |- !2. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''19''' |55 |{{#expr:19/55 round 2}} |2010–2024. |- !3. | align="left" |[[Kenan Hasagić]] |'''13''' |44 |{{#expr:13/44 round 2}} |2002–2011. |- !4. | align="left" |[[Mirsad Dedić]] |'''8''' |27 |{{#expr:8/27 round 2}} |1996–2000. |- !5. | align="left" |'''[[Nikola Vasilj]]''' |'''7''' |23 |{{#expr:7/23 round 2}} |2021–trenutno |- ! rowspan="2" |6. | align="left" |[[Goran Brašnić]] |'''5''' |8 |{{#expr:5/8 round 2}} |2004–2008. |- | align="left" |[[Adnan Gušo]] |'''5''' |23 |{{#expr:5/23 round 2}} |1999–2007. |- ! rowspan="2" |8. | align="left" |[[Tomislav Piplica]] |'''4''' |8 |{{#expr:4/8 round 2}} |2001–2002. |- | align="left" |[[Almir Tolja]] |'''4''' |15 |{{#expr:4/15 round 2}} |2000–2006. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Jasmin Burić]] |'''3''' |3 |{{#expr:3/3 round 2}} |2008–2020. |- | align="left" |'''[[Kenan Pirić]]''' |'''3''' |8 |{{#expr:3/8 round 2}} |2018–trenutno |} === Kapiteni === {{Ažurirano|31. marta 2026.}}[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica- '''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2 utakmice) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (3) 2021–2025, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (2) 2025. {| class="wikitable" !Igrač !Period !{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}} !Napomene |- |[[Muhamed Konjić]] |1995–2002. |20 |{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}} |- |[[Mirsad Hibić]] |2000–2003. |14 | |- |[[Sergej Barbarez]] |2004–2006. |20 | |- |[[Emir Spahić]] |2006–2014. |55 |{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}} |- |[[Zvjezdan Misimović]] |2007–2012. |16 | |- |[[Edin Džeko]] |Od 2014. |77 | |} === Stogodišnji golovi === [[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 31. marta 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 396 golova. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |# ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Datum ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Strijelac ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Protivnik ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Rezultat |- !1. |8. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Hasan Salihamidžić]] | align="left" |{{NOG|Hrvatska}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–4 |- !100. |4. juni 2005. | align="left" |{{NOG|SMR|1862}} | style="text-align:center;background:#dfd" |3–1 |- !200. |29. februar 2012. |[[Vedad Ibišević]] | align="left" |{{NOG|BRA}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–2 |- !300. |3. septembar 2017. |[[Edin Džeko]] | align="left" |{{NOG|GIB}} | style="text-align:center;background:#dfd" |4–0 |} == Nastupi na turnirima == === Svjetsko prvenstvo === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}} {{Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}} === Evropsko prvenstvo === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}} {{Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}} === UEFA Liga nacija === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}} {{Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}} === Ostali turniri === {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Turnir !Runda !{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}} !{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješeno}} !{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Dunhill kup Malezija 1997.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|9 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer kup|Millennium Super kup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Merdeka turnir 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|4 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|2 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|0 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|4 |style="background:silver;"|6 |- |style="text-align: left; background:gold;"|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]''' |style="background:gold;"|'''Finale''' |style="background:gold;"|'''1.''' |style="background:gold;"|'''2''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''0''' |style="background:gold;"|'''4''' |style="background:gold;"|'''3''' |- !UKUPNO !FInale !1. !19 !11 !4 !4 !31 !23 |} == Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}} == Međusobni rezultati == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} === Značajne pobjede === [http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati] *<small>Neslužbene utakmice nisu uključene.</small> {| class="wikitable toccolours collapsible" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="float:left; margin:0.5em;" |- style="background:#cadcfb;" ! Datum ! Utakmica ! Lokacija ! Protivnik ! Rezultat ! Napomena |- | style="text-align:center;"| 6. novembar 1996. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|ITA}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''5.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 23 October 1996">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129043241/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 23 October 1996|date=1996|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. novembar 1996. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Ljubljana]], Slovenija | style="text-align:left;"| {{NOG|SLO}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 22. februar 1997. | style="text-align:center;"| [[Dunhill kup Malezija 1997.]] | style="text-align:center;" | [[Kuala Lumpur]], Malezija | style="text-align:left;"| {{NOG|VIE}} | style="text-align:center;"| '''4'''–0 |Najveća pobjeda ikada protiv protivnika koji nije član UEFA-e. |- | style="text-align:center;"| 20. august 1997. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–0 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''3.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 20 August 1997">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129021319/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 20 August 1997|date=1997|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 19. august 1998. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|FRO}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 2. april 2003. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]] | style="text-align:center;" | [[Kopenhagen]], Danska | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''11.''').<ref>{{cite web | url=http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | title=FIFA-ranking table and transition chart of 26 March 2003 &#124; FIFA world ranking – table & charts | access-date=3. 4. 2022 | archive-date=1. 6. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220601150604/http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | url-status=live }}</ref> |- | style="text-align:center;"| 6. septembar 2003. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | rowspan="3" | |- | style="text-align:center;"| 3. septembar 2005. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2006 (UEFA) - grupa 7|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |- | style="text-align:center;"| 24. mart 2007. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] | style="text-align:center;" | [[Oslo]], Norveška | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 2. juni 2007. | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|TUR}} | style="text-align:center;"| '''3'''–2 | Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]]. |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2008. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''7'''–0 || Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola) |- | style="text-align:center;"| 28. mart 2009. | style="text-align:center;" | [[Genk]], Belgija | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''4'''–2 | rowspan="2" | |- | style="text-align:center;"| 1. april 2009. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2009. | style="text-align:center;" | [[Tallinn]], Estonija | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]]) |- | style="text-align:center;"| 7. septembar 2012. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]] | style="text-align:center;" | [[Vaduz]], Lihtenštajn | style="text-align:left;"| {{NOG|LIE}} | style="text-align:center;"| '''8'''–1 | Najveća pobjeda ikada. |- | style="text-align:center;"| 22. mart 2013. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|GRČ}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 14 March 2013">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141118072341/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|url-status=dead|archive-date=18. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 14 March 2013|date=2013|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2013. | style="text-align:center;" | [[Žilina]], Slovačka | style="text-align:left;"| {{NOG|SVK}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | |- | style="text-align:center;"| 15. oktobar 2013. | style="text-align:center;" | [[Kaunas]], Litvanija | style="text-align:left;"| {{NOG|LTU}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | Kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]] |- | style="text-align:center;"| 25. juni 2014. | style="text-align:center;"| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]] | style="text-align:center;"| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil | style="text-align:left;"| {{NOG|IRN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 |Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]]. |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2015. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|WAL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''8.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 1 October 2015">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906043839/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|url-status=dead|archive-date=6. 9. 2015|title=FIFA Men's Ranking 1 October 2015|date=2015|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 29. mart 2016. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Zürich]], Švicarska | style="text-align:left;"| {{NOG|SUI}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 3 March 2016">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141101115838/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|url-status=dead|archive-date=1. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 3 March 2016|date=2016|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 7. juni 2016. | style="text-align:center;"| [[Kirin kup 2016.]] | style="text-align:center;"| [[Osaka]], Japan | style="text-align:left;"| {{NOG|JPN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]]. |- | style="text-align: center;" |31. mart 2026. | style="text-align: center;" |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026.]] |[[Zenica]], Bosna i Hercegovina |{{NOG|ITA}} |'''1'''–0 |Kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]. |} {{clear}} == Postignuća == === Prijateljska === * '''[[Dunhill kup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija]]''' ** Viceprvaci (1): [[Dunhill kup Malezija 1997.#Rezultati|1997.]] * '''[[Millennium Super Soccer kup]]''' ** Viceprvaci (1): [[Millennium Super Soccer kup#Rezultati|2001.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}</ref> * '''[[Merdeka turnir]]''' ** Viceprvaci (1): [[Merdeka turnir 2001.|2001.]] * '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]]''' ** Viceprvaci (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]] * '''[[Kirin kup]]''' ** '''Prvaci (1)''': [[Kirin kup 2016.|2016.]] == Također pogledajte == * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}} * [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine] * [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e * [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}} {{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Nogomet u BiH}} {{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] sxy1gdvg2766y4t98huz5azlmwx6x15 3841194 3841193 2026-05-06T18:42:50Z Z1KA 87045 /* Značajne pobjede */ 3841194 wikitext text/x-wiki {{dobar članak}} {{Infokutija nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija<br>Bosne i Hercegovine | Logo = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png | Nadimak = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''<br>''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''<ref>{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Selektor = [[Sergej Barbarez]] | Najviše nastupa = [[Edin Džeko]] (148)<ref name="Edin Džeko" /> | Najbolji strijelac = Edin Džeko ([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|73]])<ref name="Edin Džeko">{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Trenutni kapiten = Edin Džeko | FIFA trigram = BiH | FIFA rang = {{FIFA-ina svjetska rang lista|65|rast|6|1. april 2026}} | Najveći FIFA rang = 13 {{Malo|(august 2013)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu">{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}</ref> | Najniži FIFA rang = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu"/> | uzorak_lr1 = _bih23h | uzorak_t1 = _bih23h | uzorak_dr1 = _bih23h | uzorak_š1 = _bih23h | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 003FBF | tijelo1 = 003FBF | desna ruka1 = 003FBF | šorc1 = 003FBF | čarape1 = 003FBF | uzorak_lr2 = _bih23a | uzorak_t2 = _bih23a | uzorak_dr2 = _bih23a | uzorak_š2 = _bih23a | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | Prva utakmica = '''Neslužbena'''<br>'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''<br> {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)<ref>{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}</ref>}}<br>'''{{NOG|IRN}}''' 1&ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}<br>'''Službena'''<br>'''{{NOG|ALB}}''' 2&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)<ref name="Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter">{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}</ref>}} | Najveća pobjeda = '''{{NOG|BIH}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}<br> '''{{NOG|LIH}}''' 1&ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}} | Najveći poraz = '''{{NOG|NJE}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}} | Broj učestvovanja na SP = 2 | Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Najbolji rezultat na SP = Grupna faza (3. mjesto)<br>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Broj učestvovanja na EP = | Prvo učestvovanje na EP = | Najbolji rezultat na EP = | Stadion = [[Bilino polje]] | veb-sajt = {{URL|nfsbih.ba}} }} '''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]]. == Historija == === Historija nogometa u Bosni i Hercegovini === {{Glavni|Historija nogometa u Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Nogometna reprezentacija Jugoslavije}} Nogomet u Bosni i Hercegovini počinje se razvijati dolaskom bosanskih studenata iz [[Beč]]a u [[Mostar]]. Otada se širi po cijeloj Bosni i Hercegovini. Prva nezvanična utakmica odigrala se 1907. između timova iz [[Split]]a i tima iz [[Mostar]]a nazvanog "Osman".–je prva inozemna utakmica jednog bosanskohercegovačkog nogometnog tima. Godinu dana poslije osnovan je nogometni savez. Na međunarodnom turniru 1910. osvajaju prvo mjesto pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], te u finalu protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] rezultatom 4:3. Najbolji igrač bio je [[Muharem Hasanović]] s 3 gola. Prva nogometna takmičenja započeta su 1908. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] broj klubova i igrača rastao je iz dana u dan. Na nivou Drinske i Vrbaške banovine postojali su nogometni savezi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] formiran je nogometni savez [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] kroz organe za fizičku kulturu republike. Nogometni savez SR Bosne i Hercegovine bio je u sastavu [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]]. U–vrijeme nogomet je bio organiziran u svim kategorijama i na različitim nivoima (republička, regionalna, međuopćinska i općinska liga). Najbolji klubovi učestvovali su na saveznom nivou u 1, 2. i 3. ligi. Timovi iz bosanskohercegovačke prve lige bili su nekoliko puta šampioni [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]: [[FK Sarajevo]] (1965/66 i 1984/85), [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva (1971/72). [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz Mostara i [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]] osvajači su Kupa maršala Tita: FK Velež 1981. i 1985, a [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] 1987. U strukturi nogometnog saveza učestvovalo je 900 klubova. Na međunarodnoj sceni najdalje je došao [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], koji je igrao u polufinalu [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] 1985. Nogometni savez Bosne i Hercegovine 1992. istupa iz [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]] početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. 17. maja konstituiran je Izvršni odbor nogometnog saveza Bosne i Hercegovine koji je imao multinacionalni karakter te je urađen statut nogometnog saveza Bosne i Hercegovine za prijem u [[FIFA]]-u. Također je imenovan stručni štab reprezentacije, direktor i selektor. Na slobodnim teritorijama nastavljene su aktivnosti na organizaciji nogometa. U aprilu 1992 nogometni savez Bosne i Hercegovine je podnio zahtjev za prijem u članstvo u FIFA-i i [[UEFA]]-i.<ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |title=UEFA info |access-date=8. 10. 2013 |archive-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HF3q11OE?url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |url-status=dead }}</ref>. Zbog rata, nogometni savez Bosne i Hercegovine je primljen u puno članstvo FIFA-e i pridruženo članstvo [[UEFA]]-e, tek 1996. U [[Dublin]]u 1998. nogometni savez Bosne i Hercegovine postaje punopravni član UEFA-e. Tako su domaći klubovi dobili šansu da učestvuju u UEFA-inim takmičenjima. Predstavnici nogometnog saveza pozvani su na Kongres FIFA-e u [[Chicago|Chicagu]] za vrijeme [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|SP-a 1994]]. Na Kongresu u junu nogometni savez Bosne i Hercegovine primljen je kao pridruženi član FIFA-e s pravom odigravanja prijateljskih i humanitarnih utakmica svih reprezentativnih selekcija i klubova iz Bosne i Hercegovine. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team in 2002.jpg|mini|350px|Reprezentacija Bosne i Hercegovine, mart 2002.]] U Zenici je odigrano prvo državno ligaško prvenstvo po jednostrukom bod-sistemu. Učestvovalo je 8 ekipa. Prvi prvak nezavisne Republike Bosne i Hercegovine postao je [[NK Čelik]] iz [[Zenica|Zenice]]. Odmah nakon završetka prvog dijela prvenstva, u novembru 1995, uslijedio je prvi službeni nastup Bosne i Hercegovine: utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]]. Sredinom decembra u [[Pariz]]u nogometni savez Bosne i Hercegovine je dobio veliko priznanje. Na sjednici u Parizu Izvršni komitet [[FIFA]]-e primio je nogometni savez Bosne i Hercegovine kao punopravnog člana FIFA-e, a samo 24 sata kasnije u pariskom [[Louvre]]u izvršeno je žrijebanje za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998.]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Reprezentacija Bosne i Hercegovine izvučena je u grupu sa [[Nogometna reprezentacija Danske|Danskom]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]]. Na kongresu [[UEFA]]-e u [[Dublin]]u 1998. [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] primljen je za punopravnog člana Evropske nogometne asocijacije ([[UEFA]]-e). === Prvi nastupi === Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa]]. Rezultatom 2-0 Albanija je bila uspješnija. U aprilu 1996. na stadionu [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]] Bosna i Hercegovina je odigrala prvu zvaničnu utakmicu na domaćem terenu. I ovog puta protivnik je bila Albanija a utakmica je završila bez postignutih golova. U [[Kalamata|Kalamati]], 1. septembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prvu utakmicu u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998]]. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] je bila uspješnija rezultatom 3-0. U oktobru u [[Bologna|Bologni]] Bosna i Hercegovina je odigrala sljedeću utakmicu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1998. [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] je bila uspješnija rezultatom 4-1 a jedini i prvi gol za Bosnu i Hercegovinu postigao je [[Hasan Salihamidžić]] u 22. minuti utakmice. Prvu pobjedu Bosna i Hercegovina je ostvarila u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] koja se odigrala na stadionu Koševo 6. novembra 1996. Već u 6. minuti Bosna i Hercegovina je povela golom Hasana Salihamidžića. Šest minuta kasnije izjednačio je [[Gianfranco Zola]]. Konačan rezultat na utakmici postigao je [[Elvir Bolić]] u 44. minuti. Nekoliko dana kasnije u [[Ljubljana|Ljubljani]] Bosna i Hercegovina je ostvarila i prvu objedu u kvalifikacijama. Rezultatom 2-1 Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]], a golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli Elvir Bolić i [[Meho Kodro]]. U [[Manaus]]u, 18. decembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prijateljsku utakmicu protiv domaćina i tadašnjeg akteulnog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Ronaldo]] iz slobodnog udarca u 75. minuti utakmice. Krajem februara 1997. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kupu]] u [[Malezija|Maleziji]] gdje je osvojila drugo mjesto. U grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnam]] rezultatom 4-0, te odigrala neriješeno protiv [[Nogometna reprezentacija Zimbabvea|Zimbabvea]] 2-2. U posljednjoj utakmici grupne faze Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indoneziju]] rezultatom 2-0. U polufinalu gol [[Asim Hrnjić|Asima Hrnjića]] u 36. minuti utakmice bio je dovoljan za pobjedu protiv domaćina [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezije]] za plasman u finale turnira u kojm se Bosna i Hercegovina susrela sa [[Nogometna reprezentacija Kine|Kinom]]. Međutim, u finalu je Kina bila uspješnija rezultatom 3-0. Za Bosnu i Hercegovinu na ovom turniru su uglavnom nastupili igrači iz domaće lige. U nastavku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. Bosna i Hercegovina je u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjela poraz od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] rezultatom 0-1. Bosna i Hercegovina je bila ravnopravan protivnik na utakmici, međutim, [[Kostas Frantzeskos]] je golom u 72. minuti utakmice donio pobjedu Grčkoj. U junu u [[Kopenhagen]]u Bosna i Hercegovina je poražena od [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]] golovima [[Marc Rieper|Riepera]] i [[Miklos Molnar|Molnara]]. I sljedeću utakmicu u kvalifikacijama odigrali su Bosna i Hercegovina i Danska, ovog puta na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]]. Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Mujčin]] u 17. i [[Elvir Bolić]] u 23. i 32. minuti utakmice. U septembru Bosna i Hercegovina je odigrala posljednje utakmice kvalifikacija, prvo je u [[Zagreb]]u Hrvatska bila uspješnija rezultatom 3-2, dok je u Sarajevu Bosna i Hercegovina pobijedila Sloveniju 1-0. Bile su–prve kvalifikacije u kojim je nastupila Bosna i Hercegovina gdje je završila na četvrtom mjestu u grupi sa devet osvojenih bodova. === Doba stagnacije === U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000]]. Bosna i Hercegovina je gajila nade da bi se mogla kvalificirati na prvenstvo. Međutim, superiorna [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] je ostvarila svih deset pobjeda u grupi te ubjedljivo završila na prvom mjestu. [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] je sa dvije pobjede upravo protiv najvećeg konkurenta za drugo mjesto u grupi Bosne i Hercegovine osvojila drugo mjesto u grupi te se kvalificirala u baraž. Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu u grupi sa istim brojem bodova kao i [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] ali zbog boljih međusobnih rezultata treće mjesto je pripalo Bosni i Hercegovini. Ovo su bile prve kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u historiji u kojim je nastupila i Bosna i Hercegovina. [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. za Bosnu i Hercegovinu nisu počele željenim tokom. U prve dvije utakmice Bosna i Hercegovina je doživjela dva poraza i već na startu je bilo poznato da je Svjetsko prvenstvo isuviše daleko. U januaru 2001. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Millennium kup 2001.|Millennium kupu]] u [[Indija|Indiji]] te osvojila drugo mjesto. Nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. Bosna i Hercegovina je odigrala u martu. Neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] i pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] Bosna i Hercegovina je osvojila prve bodove. Porazom u [[Oviedo|Oviedu]] od [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u junu Bosna i Hercegovina je praktično ostala bez ikakvih šansi za Svjetsko prvenstvo. Na [[Merdeka turnir 2001.|Merdeka turniru]] koji se igrao u [[Malezija|Maleziji]] od 20. do 30. juna Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U finalu turnira [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] je bio uspješniji rezultatom 2-1 nakon produžetaka. Bosna i Hercegovina je u augustu nastupila na [[LG kup 2001 (Iran)|LG kupu]] koji se odigrao u [[Iran]]u. Kao i na prethodna tri turnira Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je zabilježila neriješeni rezultat protiv [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraela]], poraz od Austrije i pobjedu protiv Lihtenštajna. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropsko prvenstvo 2004]]. Bosna i Hercegovina je poput i prethodnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo započela sa dva poraza. Prvo je [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] bila superiorna te ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0 u [[Sarajevo|Sarajevu]] a zatim u [[Oslo|Oslu]] [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] je bila uspješnija zabilježivši pobjedu rezultatom 2–0. U nastavku kvalifikacija nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] Bosna i Hercegovina je zabilježila jedno od najvećih iznenađenja u kvalifikacijama pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] rezultatom 2-0 golovima [[Sergej Barbarez|Barbareza]] i [[Elvir Baljić|Baljića]]. U [[Craiova|Craiovi]] Rumunija je i ovog puta bila uspješnija od Bosne i Hercegovine te zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je prvo golom [[Zlatan Bajramović|Bajramovića]] pobijedila Norvešku a zatim i Luksemburg u gostima te spletom okolnosti ostalih rezultata u grupi došla u poziciju da sama odlučuje o svojoj sudbini u kvalifikacijama. Pobjedom u zadnjoj utakmici Bosna i Hercegovina bi obezbjedila direktan plasman na Evropsko prvenstvo. Međutim, Danska je u [[Sarajevo|Sarajevu]] odigrala neriješeno protiv domaćina te se kvalificirala na prvenstvo dok je Bosna i Hercegovina zauzela četvrtu poziciju na tabeli. Za razliku od prethodnih kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo u kojim je Bosna i Hercegovina zabilježila dva poraza, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]]. Bosna i Hercegovina je zabilježila dva neriješena rezultata protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije i Crne Gore]]. Porazom od [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] u nastavku kvalifikacija te neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]] Bosna i Hercegovina je umanjila svoje šanse za plasman na Svjetsko prvenstvo. U junu nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od najboljih utakmica u svojoj historiji protiv Španije u [[Valencia|Valenciji]]. Golom [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] u 38. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je imala vodstvo sve do 97. minute kada je [[Carlos Marchena]] postigao izjednačujući gol na utakmici. U nastavku kvalifikacija te pobjedama protiv Belgije, Litvanije i San Marina Bosna i Hercegovina je i ovog puta došla u poziciju da sama odlučuje o plasmanu na Svjetsko prvenstvo. Međutim, utakmica koja je odigrana u [[Beograd]]u na rubu regularnosti, Srbija i Crna Gora je golom [[Mateja Kežman|Kežmana]] ostvarila pobjedu te ostavila Bosnu i Hercegovinu bez plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]. Bosna i Hercegovina je započela pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]] te prvim porazom na Bilinom polju od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon neriješenog rezultata u [[Kišinjev]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]] te poraza u [[Zenica|Zenici]] od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] Bosna i Hercegovina je bila dosta daleko od pozicija koje vode na prvenstvo Evrope. Ovo je ujedno bila i posljednja utakmica [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]] na klupi Bosne i Hercegovine. Mnogim tadašnjim reprezentativcima su ovo bili posljednje utakmice u nacionalnom dresu te je krenula era novih igrača u dresu reprezentacije. U [[Oslo|Oslu]] sa novim selektorom na klupi reprezentacije [[Fuad Muzurović|Fuadom Muzurovićem]] Bosna i Hercegovina je priredila iznenađenje te ostvarila pobjedu protiv domaćina Norveške rezultatom 2–1. I sljedeće dvije utakmice Bosna i Hercegovina je pobijedila, [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i Maltu, međutim, loši rezultati u nastavku kvalifikacija bili su dovoljni Bosni i Hercegovini tek za četvrto mjesto u grupi. === Zlatna generacija === ==== Kvalifikacije za SP 2014. ==== {{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G}} [[Datoteka:Vedad ibisevic.jpg|mini|desno|200px|[[Vedad Ibišević]] je pobjedničkim golom protiv Litvanije poslao Bosnu i Hercegovinu na njeno prvo Svjetsko prvenstvo.]] Nakon prvih utakmica u kvalifikacijama te ubjedljivih pobjeda Bosne i Hercegovine protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] i [[Nogometna reprezentacija Latvije|Latvije]] Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu kvalifikacijske grupe. U trećem kolu kvalifikacija Bosna i Hercegovina je u [[Atina|Atini]] odigrala jednu od ključnih utakmica protiv direktnog konkurenta za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]]. Utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] završila je bez golova što je bilo dovoljno da Bosna i Hercegovina zadrži prvo mjesto u grupi. Nekoliko dana kasnije na [[Stadion "Bilino polje"|Bilinom polju]] Bosna i Hercegovina je golovima [[Vedad Ibišević|Ibiševića]], [[Edin Džeko|Džeke]] i [[Miralem Pjanić|Pjanića]] već u prvom poluvremenu osigurala pobjedu protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Bosna i Hercegovina je svoje kvalifikacije u 2012. zaključila neporažena i nalazila se na vrhu grupe G. U [[Zenica|Zenici]], 22. marta Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od svojih najboljih utakmica u cjelokupnim kvalifikacijama ostvarivši pobjedu protiv Grčke rezultatom 3-1. Golovima Ibiševića u 36. i Džeke u 29. i 53. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je stekla ubjedljivu prednost. Sve što je Grčka uspjela učiniti u utakmici je postignuti gol u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. U [[Riga|Rigi]] 7. juna 2013. iako na poluvremenu nije bilo golova, Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 5-0. Pobjeda [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] na Bilinom polju dovelo je Bosnu i Hercegovinu u nezavidan položaj. Grčka se bodovno izjednačila sa Bosnom i Hercegovinom na vrhu grupe a Bosni i Hercegovini je za nekoliko dana slijedila nova utakmica protiv Slovačke. Međutim, u [[Žilina|Žilini]] iako je Slovačka povela u 43. minuti utakmice golom [[Marek Hamšík|Hamšíka]] u drugom poluvremenu Bosna i Hercegovina je sa dva postignuta gola uspjela preokrenuti rezultat i ostvariti ključnu pobjedu u kvalifikacijama. Golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli [[Ermin Bičakčić|Bičakčić]] u 70. i [[Izet Hajrović|Hajrović]] u 78. minuti utakmice. Posljednje utakmice u kvalifikacijama Bosna i Hercegovina je odigrala protiv Lihtenštajna u Zenici i Litvanije u [[Kaunas]]u. Pobjeda protiv Lihtenštajna uopće nije dolazila u pitanje, Bosna i Hercegovina je već u prvom poluvremenu riješila pitanje pobjednika, rezultat je glasio 4-0. U drugom poluvremenu Lihtenštajn je preko [[Nicolas Hasler|Haslera]] smanjio rezultat koji je postavio i konačan rezultat utakmice. U Kaunasu 15. oktobra 2013. Bosna i Hercegovina je golom Ibiševića uspjela pobijediti Litvaniju te zbog bolje gol-razlike kvalificirala se na svoje prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]. ==== Svjetsko prvenstvo 2014. ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} Prvu historijsku utakmicu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je odigrala protiv dvostrukog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] na stadionu [[Stadion "Maracanã"|Maracaná]] u [[Rio de Janeiro]]u. U trećoj minuti utakmice nakon ubačaja [[Lionel Messi|Messija]] u šesnaesterac Bosne i Hercegovine, Argentina je povela zahvaljujući autogolu [[Sead Kolašinac|Seada Kolašinca]]. U 13. minuti utakmice [[Izet Hajrović|Hajroviću]] je nakon sjajne asistencije [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] na pet metara od gola pobjegla lopta, a u 31. minuti je iz daljine šutirao [[Edin Džeko]] ali je [[Sergio Romero]] sjano odbranio. U 40. minuti [[Senad Lulić]] je imao sjajnu šansu nakon kornera [[Miralem Pjanić|Pjanića]], pucao je glavom, ali je i ovog puta Romero sjajno odbranio. U drugom poluvremenu igra je i dalje bila ravnopravna, tek u 55. minuti [[Sergio Agüero]] je imao prvu ozbiljnu priliku za "Gaučose". U 65. minuti utakmice Messi je preciznim šutem sa ruba jedanaesterca zabio svoj drugi gol za nacionalnu momčad na svjetskim prvenstvima. Golu je prethodio odličan dupli pas sa [[Gonzalo Higuaín]]om. Konačan rezultat na utakmici postavio je [[Vedad Ibišević]] u 85. minuti utakmice. U drugoj utakmici na Svjetskom prvenstvu Bosna i Hercegovina je minimalnim rezultatom 0-1 poražena od [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Peter Odemwingie]] u 29. minuti utakmice. Najveću priliku na utakmici Bosna i Hercegovina je imala u 21. minuti utakmice kada je sudija [[Peter O'Leary (nogometni sudac)|Peter O'Leary]] poništio gol koji je postigao [[Edin Džeko]] navodno zbog ofsajda. Posljednju utakmicu u grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]. U 23. minuti utakmice Edin Džeko je preciznim prizemnim udarcem sa nekih 20-ak metara pronašao put do mreže iranskog golmana [[Alireza Haghighi|Alireze Haghighija]]. [[Miralem Pjanić]] je nakon asistencije [[Tino-Sven Sušić|Svena Sušića]] u 59. minuti povećao vodstvo za Bosnu i Hercegovinu. Gol nade za Iran postigao je [[Reza Ghoochannejhad]] u 82. minuti utakmice. Minutu kasnije svojim prvim golom u dresu nacionalnog tima [[Avdija Vršajević]] je postavio konačan rezultat utakmice. {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} == Slika ekipe == === Nadimak === Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.<ref name=":0">{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}</ref> Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao "Zmaj od Bosne".<ref name=":0" /> U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].<ref name="Zlatni ljiljani">{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}</ref> === Stadioni === Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion "Bilino polje"]] kao svoj domaći teren,<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. godine otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}</ref> koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}</ref> Reprezentacija također koristi [[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}</ref> Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].<gallery> Datoteka:0101Stadion Bilino polje Zenica.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]]}}}} Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]]}}}} Datoteka:Zeljeznicar Sarajevo stadion.JPG|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}} Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}} Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening centar N/FSBiH]]}}}} </gallery> === Navijači === {{Također pogledajte|BHFanaticos}} Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].<ref>{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&type=3&theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}</ref> Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].<ref>{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion "Ullevål"|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}</ref> Dana 1. juna 2008. bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom "Kodro, Bola i prijatelji" između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}</ref> Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]<nowiki/>om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}</ref> Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,<ref>{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}</ref> koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}</ref> === Dresovi === Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom.–je zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] (RBIH), koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}} Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.<ref name="KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH">{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}</ref> Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].<ref>{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title="A" Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}</ref> Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]]. Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine: {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač !Ref. |- |1996–1999 |{{ZD|Belgija}} [[Patrick]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa">{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}</ref> |- |1999–2000 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2000–2005 |{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2005–2014 |{{ZD|Italija}} [[Legea]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2014–2023 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref>{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}</ref> |- |od 2023. |{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}</ref> |} ==== Domaći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}} |} {| |{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–}} |} ==== Gostujući ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–}} |} ==== Treći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}} |} == Rezultati == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)}} ===2025.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | datum = 21. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|RUM}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}} | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = 49.413 | sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 24. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/ | tim2 = {{NOG|KIP}} | golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}} *[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}} | golovi2 = *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 7.464 | sudac = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 7. juni | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/ | tim2 = {{NOG|SMR}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.828 | sudac = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]] | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 10. juni | vrijeme = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SVN}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}} *[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Z'dežele]] | lokacija = [[Celje]], Slovenija | gledalaca = 12.073 | sudac = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 6. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SMR}} | rezultat = 0–6 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}} *[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}} *[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}} | stadion = [[Stadion San Marino]] | lokacija = [[Serravalle]], San Marino | gledalaca = 2.740 | sudac = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/ | tim2 = {{NOG|AUT}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}} | golovi2 = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}} *[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.700 | sudac = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. oktobar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|KIP}} | rezultat = 2–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}} *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}} | golovi2 = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}} *[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}} | stadion = [[AEK Arena]] | lokacija = [[Larnaka]], Kipar | gledalaca = 2.355 | sudac = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 12. oktobar | vrijeme = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|MLT}} | rezultat = 1–4 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}} | golovi2 = *[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}} *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}} *[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}} | stadion = [[Stadion Ta' Qali]] | lokacija = [[Ta' Qali]], Malta | gledalaca = | sudac = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 15. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/ | tim2 = {{NOG|RUM}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}} | golovi2 = *[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.459 | sudac = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 18. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|AUT}} | rezultat =1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}} | golovi2 =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}} | stadion = [[Stadion "Ernst Happel"]] | lokacija = [[Beč]], Austrija | gledalaca = | sudac = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) | ishod = N }} === 2026. === {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 26. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|WAL}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}} | jedanaesterci1 = *[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} *[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} *[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} *[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] *{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] *{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] *{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]] *{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] | jedanaesterci = 2–4 | stadion = [[Stadion "Cardiff City"]] | lokacija = [[Cardiff]], Vels | gledalaca = 32.487 | sudac = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 31. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/ | tim2 = {{NOG|ITA}} | golovi1 = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}} | golovi2 = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}} | jedanaesterci1 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]] | jedanaesterci = 4–1 | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 9.500 <ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}</ref> | sudac = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 29. maj | vrijeme = {{UTZ|18:00|+1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|SMK}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Panama|Bosna i Hercegovina – Panama]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 6. juni | vrijeme = {{UTZ|14:00|−5}} | tim1 = {{NOG|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG-D|PAN}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Energizer Park]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 12. juni | vrijeme = {{UTZ|15:00|−4}} | tim1 = {{NOG-D|CAN}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Toronto]], Kanada | stadion = [[BMO Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 18. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|SUI}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Inglewood, Kalifornija|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Stadion "SoFi"]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 24. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|QAT}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Lumen Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 25. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/ | tim1 = {{NOG-D|POL}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nacionalni stadion (Varšava)| stadion Narodowy]] | lokacija = [[Varšava]], Poljska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | datum = 28. septembar | vrijeme = {{UTZ|21:45|+3}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/ | tim1 = {{NOG-D|ROU}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]] | datum = 2. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|SWE}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]] | datum = 5. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|POL}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 14. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/ | tim1 = {{NOG-D|SWE}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nationalarenan]] | lokacija = [[Solna]], Švedska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | datum = 17. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|ROU}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} == Stručni štab == === Trenutni stručni štab === {| class="wikitable" |- ! width=150| Pozicija ! width=200| Ime i prezime |- | Selektor | {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] |- | rowspan="3" | Pomoćnici | {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]] |- | Trener golmana | {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]] |- | Kondicioni trener | {{ZD|BIH}} Marko Čavka |- | | {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada |- | Skauti | {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]] |- | rowspan="2" | Video analitičari | {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]] |- | {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac |- | rowspan="2" |Doktori | {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović |- | {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg |- | rowspan="2" |Fizoterapeuti | {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić |- | {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović |- | rowspan="2" | Menadžment | {{ZD|BIH}} Fuad Kečo |- | {{ZD|BIH}} Adem Đipa |- | Tehnički direktor | {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]] |- | Sekretar | {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]] |} === Statistika selektora === {{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)}} == Trenutni sastav == {{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} Igrači koji su pozvani na utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026 – baraž]] protiv [[Nogometna reprezentacija Velsa|Velsa]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]].<ref>{{cite news |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za martovske utakmice |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-martovske-utakmice/ |access-date=9 March 2026 |publisher=Football Association of Bosnia and Herzegovina |date=9 March 2026 |language=Bosnian}}</ref><ref>{{cite web |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za martovske utakmice |url=https://www.nfsbih.ba/images/2026-D/003_mart/NFSBIH_Spisak_mart_26.pdf |publisher=Football Association of Bosnia and Herzegovina |access-date=9 March 2026 |language=Bosnian |format=PDF}}</ref>{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|2|df=yes}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Osman Hadžikić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|03|12|df=yes}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]|klubnac=HRV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|1998|8|16|df=yes}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15|df=y}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Gaziantep FK|Gaziantep]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Nidal Čelik]]|dob={{datum rođenja i godine|2006|7|17|df=y}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[RC Lens|Lens]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28|df=y}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|20|df=y}}|nastupi=64|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18|df=y}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10|df=y}}|nastupi=15|golovi=1|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Stjepan Radeljić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|5|df=y}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3|df=y}}|nastupi=26|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6|df=y}}|nastupi=18|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30|df=y}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=KAZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9|df=y}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20|df=y}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8|df=y}}|nastupi=34|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22|df=y}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21|df=y}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=AUT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10|df=y}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31|df=y}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Jagiellonia Białystok]]|klubnac=POL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Ermedin Demirović]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|25|df=y}}|nastupi=38|golovi=4|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17|df=y}}|nastupi=148|golovi=73|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20|df=y}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Jovo Lukić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|28|df=yes}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]|klubnac=RUM}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija kraj}} == Statistika igrača == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|31. marta 2026.}}<ref name="rsssf">{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}</ref> :''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.'' === Najviše nastupa === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' |'''148''' |73 |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''115''' |18 |2008–2024. |- !3. | align="left" |[[Emir Spahić]] |'''94''' |6 |2003–2018. |- !4. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''85''' |25 |2004–2018. |- !5. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''83''' |28 |2007–2018. |- !7. | align="left" |'''[[Sead Kolašinac]]''' |'''64''' |0 |2013–trenutno |- !6. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''63''' |0 |2009–2020. |- !8. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''60''' |9 |2009–2018. |- !9. | align="left" |[[Senad Lulić]] |'''57''' |4 |2008–2017. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''55''' |0 |2010–2024. |- | align="left" |[[Edin Višća]] |'''55''' |10 |2010–2020. |} === Najviše golova === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}} |'''73''' |148 |{{#expr:72/146 round 2}} |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''28''' |83 |{{#expr:28/83 round 2}} |2007–2018. |- !3. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''25''' |85 |{{#expr:25/85 round 2}} |2004–2018. |- !4. | align="left" |[[Elvir Bolić]] |'''22''' |51 |{{#expr:22/51 round 2}} |1996–2006. |- !5. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''18''' |115 |{{#expr:18/115 round 2}} |2008–2024. |- !6. | align="left" |[[Sergej Barbarez]] |'''17''' |47 |{{#expr:17/47 round 2}} |1998–2006. |- !7. | align="left" |[[Elvir Baljić]] |'''14''' |38 |{{#expr:14/38 round 2}} |1996–2005. |- !8. | align="left" |[[Zlatan Muslimović]] |'''12''' |30 |{{#expr:12/30 round 2}} |2006–2011. |- !9. | align="left" |[[Edin Višća]] |'''10''' |55 |{{#expr:10/55 round 2}} |2010–2020. |- !10. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''9''' |60 |{{#expr:9/60 round 2}} |2009–2018. |} === Najviše sačuvanih mreža === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" width="160px" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}} ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" width="100px" |Karijera |- !1. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''27''' |63 |{{#expr:27/63 round 2}} |2009–2020. |- !2. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''19''' |55 |{{#expr:19/55 round 2}} |2010–2024. |- !3. | align="left" |[[Kenan Hasagić]] |'''13''' |44 |{{#expr:13/44 round 2}} |2002–2011. |- !4. | align="left" |[[Mirsad Dedić]] |'''8''' |27 |{{#expr:8/27 round 2}} |1996–2000. |- !5. | align="left" |'''[[Nikola Vasilj]]''' |'''7''' |23 |{{#expr:7/23 round 2}} |2021–trenutno |- ! rowspan="2" |6. | align="left" |[[Goran Brašnić]] |'''5''' |8 |{{#expr:5/8 round 2}} |2004–2008. |- | align="left" |[[Adnan Gušo]] |'''5''' |23 |{{#expr:5/23 round 2}} |1999–2007. |- ! rowspan="2" |8. | align="left" |[[Tomislav Piplica]] |'''4''' |8 |{{#expr:4/8 round 2}} |2001–2002. |- | align="left" |[[Almir Tolja]] |'''4''' |15 |{{#expr:4/15 round 2}} |2000–2006. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Jasmin Burić]] |'''3''' |3 |{{#expr:3/3 round 2}} |2008–2020. |- | align="left" |'''[[Kenan Pirić]]''' |'''3''' |8 |{{#expr:3/8 round 2}} |2018–trenutno |} === Kapiteni === {{Ažurirano|31. marta 2026.}}[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica- '''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2 utakmice) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (3) 2021–2025, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (2) 2025. {| class="wikitable" !Igrač !Period !{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}} !Napomene |- |[[Muhamed Konjić]] |1995–2002. |20 |{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}} |- |[[Mirsad Hibić]] |2000–2003. |14 | |- |[[Sergej Barbarez]] |2004–2006. |20 | |- |[[Emir Spahić]] |2006–2014. |55 |{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}} |- |[[Zvjezdan Misimović]] |2007–2012. |16 | |- |[[Edin Džeko]] |Od 2014. |77 | |} === Stogodišnji golovi === [[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 31. marta 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 396 golova. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |# ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Datum ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Strijelac ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Protivnik ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Rezultat |- !1. |8. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Hasan Salihamidžić]] | align="left" |{{NOG|Hrvatska}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–4 |- !100. |4. juni 2005. | align="left" |{{NOG|SMR|1862}} | style="text-align:center;background:#dfd" |3–1 |- !200. |29. februar 2012. |[[Vedad Ibišević]] | align="left" |{{NOG|BRA}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–2 |- !300. |3. septembar 2017. |[[Edin Džeko]] | align="left" |{{NOG|GIB}} | style="text-align:center;background:#dfd" |4–0 |} == Nastupi na turnirima == === Svjetsko prvenstvo === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}} {{Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}} === Evropsko prvenstvo === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}} {{Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}} === UEFA Liga nacija === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}} {{Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}} === Ostali turniri === {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Turnir !Runda !{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}} !{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješeno}} !{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Dunhill kup Malezija 1997.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|9 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer kup|Millennium Super kup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Merdeka turnir 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|4 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|2 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|0 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|4 |style="background:silver;"|6 |- |style="text-align: left; background:gold;"|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]''' |style="background:gold;"|'''Finale''' |style="background:gold;"|'''1.''' |style="background:gold;"|'''2''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''0''' |style="background:gold;"|'''4''' |style="background:gold;"|'''3''' |- !UKUPNO !FInale !1. !19 !11 !4 !4 !31 !23 |} == Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}} == Međusobni rezultati == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} === Značajne pobjede === [http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati] *<small>Neslužbene utakmice nisu uključene.</small> {| class="wikitable toccolours collapsible" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="float:left; margin:0.5em;" |- style="background:#cadcfb;" ! Datum ! Utakmica ! Lokacija ! Protivnik ! Rezultat ! Napomena |- | style="text-align:center;"| 6. novembar 1996. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|ITA}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''5.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 23 October 1996">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129043241/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 23 October 1996|date=1996|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. novembar 1996. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Ljubljana]], Slovenija | style="text-align:left;"| {{NOG|SLO}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 22. februar 1997. | style="text-align:center;"| [[Dunhill kup Malezija 1997.]] | style="text-align:center;" | [[Kuala Lumpur]], Malezija | style="text-align:left;"| {{NOG|VIE}} | style="text-align:center;"| '''4'''–0 |Najveća pobjeda ikada protiv protivnika koji nije član UEFA-e. |- | style="text-align:center;"| 20. august 1997. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–0 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''3.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 20 August 1997">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129021319/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 20 August 1997|date=1997|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 19. august 1998. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|FRO}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 2. april 2003. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]] | style="text-align:center;" | [[Kopenhagen]], Danska | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''11.''').<ref>{{cite web | url=http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | title=FIFA-ranking table and transition chart of 26 March 2003 &#124; FIFA world ranking – table & charts | access-date=3. 4. 2022 | archive-date=1. 6. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220601150604/http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | url-status=live }}</ref> |- | style="text-align:center;"| 6. septembar 2003. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | rowspan="3" | |- | style="text-align:center;"| 3. septembar 2005. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2006 (UEFA) - grupa 7|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |- | style="text-align:center;"| 24. mart 2007. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] | style="text-align:center;" | [[Oslo]], Norveška | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 2. juni 2007. | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|TUR}} | style="text-align:center;"| '''3'''–2 | Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]]. |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2008. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''7'''–0 || Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola) |- | style="text-align:center;"| 28. mart 2009. | style="text-align:center;" | [[Genk]], Belgija | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''4'''–2 | rowspan="2" | |- | style="text-align:center;"| 1. april 2009. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2009. | style="text-align:center;" | [[Tallinn]], Estonija | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]]) |- | style="text-align:center;"| 7. septembar 2012. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]] | style="text-align:center;" | [[Vaduz]], Lihtenštajn | style="text-align:left;"| {{NOG|LIE}} | style="text-align:center;"| '''8'''–1 | Najveća pobjeda ikada. |- | style="text-align:center;"| 22. mart 2013. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|GRČ}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 14 March 2013">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141118072341/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|url-status=dead|archive-date=18. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 14 March 2013|date=2013|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2013. | style="text-align:center;" | [[Žilina]], Slovačka | style="text-align:left;"| {{NOG|SVK}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | |- | style="text-align:center;"| 15. oktobar 2013. | style="text-align:center;" | [[Kaunas]], Litvanija | style="text-align:left;"| {{NOG|LTU}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | Kvalifikacija na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]] |- | style="text-align:center;"| 25. juni 2014. | style="text-align:center;"| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]] | style="text-align:center;"| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil | style="text-align:left;"| {{NOG|IRN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 |Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]]. |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2015. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|WAL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''8.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 1 October 2015">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906043839/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|url-status=dead|archive-date=6. 9. 2015|title=FIFA Men's Ranking 1 October 2015|date=2015|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 29. mart 2016. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Zürich]], Švicarska | style="text-align:left;"| {{NOG|SUI}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 3 March 2016">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141101115838/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|url-status=dead|archive-date=1. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 3 March 2016|date=2016|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 7. juni 2016. | style="text-align:center;"| [[Kirin kup 2016.]] | style="text-align:center;"| [[Osaka]], Japan | style="text-align:left;"| {{NOG|JPN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]]. |- | style="text-align: center;" |31. mart 2026. | style="text-align: center;" |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026.]] | style="text-align:center;"|[[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"|{{NOG|ITA}} | style="text-align:center;"|'''1'''–0 |Pobjeda u baražu za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]. |} {{clear}} == Postignuća == === Prijateljska === * '''[[Dunhill kup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija]]''' ** Viceprvaci (1): [[Dunhill kup Malezija 1997.#Rezultati|1997.]] * '''[[Millennium Super Soccer kup]]''' ** Viceprvaci (1): [[Millennium Super Soccer kup#Rezultati|2001.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}</ref> * '''[[Merdeka turnir]]''' ** Viceprvaci (1): [[Merdeka turnir 2001.|2001.]] * '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]]''' ** Viceprvaci (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]] * '''[[Kirin kup]]''' ** '''Prvaci (1)''': [[Kirin kup 2016.|2016.]] == Također pogledajte == * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}} * [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine] * [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e * [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}} {{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Nogomet u BiH}} {{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] qgtlx08c9td8cxlb7c8mu5137j53c6r 0 7285 3841174 3838796 2026-05-06T15:13:08Z Mhare 481 /* Rat u Bosni i Hercegovini */ 3841174 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sanski Most | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Sanski Most | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 2/2/ | image1 = Centar Sanskog Mosta.jpg | image2 = Gradski most Sanski Most 2.jpg | image3 = Mašinski most Sanski Most.jpg | image4 = Sanski Most Waterfall.jpg | image5 = Hamzibegova džamija.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Od lijeve prema desnoj strani: centar, gradski most, rijeka [[Sana]], [[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]], pogled na [[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begovu džamiju]] | slika_zastava = Zastava Sanskog Mosta.png | zastava_alt = | slika_grb = Grb Sanskog Mosta.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = Grad na devet rijeka | moto = | slika_karta = BiH municipality location Sanski Most.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Sanski Most u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|45|48|N|16|40|12|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Mensur Seferović<ref>{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/32/0 |website=www.izbori.ba |access-date=19. 2. 2025}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 20.31 | površina_općine = 766.83 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 158 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 16913 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 41475 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 79 260 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 141909<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11541 | veb-sajt = {{URL|https://www.sanskimost.gov.ba/}} | fusnote = }} '''Sanski Most''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na rijeci [[Sana|Sani]] u regionu [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]] između [[Prijedor]]a i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Administrativno pripada [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]]. == Geografija == Grad Sanski Most iznosi površinu od 12,90&nbsp;km², a općina 781,17&nbsp;km².<ref name="biscevic_grada">Vedad Biščević, Edin Biščević: ''Građa za historiju Općine Sanski Most'' Sanski Most 2009.</ref> Sanski Most sa okolinom nalazi se u srednjem toku rijeke Sane, sa osloncem na planinu [[Grmeč]] na zapadu i planine [[Mulež]] i Behremaginicu na istoku. Kroz općinu Sanski Most protiču rijeke [[Sana]] i osam rječica: [[Sanica (rijeka)|Sanica]], [[Dabar (rijeka)|Dabar]], [[Zdena]], [[Bliha]], Majdanska Rijeka, Japra, Sasinka i Kozica, te nekoliko kraćih ponornica. Na sanskom području ima nekoliko jakih kraških vrela koja su istovremeno i izvori rječica: Saničko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene. U selu Ilidža, podno planine Mulež, ima jači izvor radioaktivne sumporne vode sa značajnim ljekovitim svojstvima. Na svom području ima i nekoliko većih pećina, među kojima su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Dabarska pećina]] i [[Fajtovačka pećina]]. Zbog otvorenosti doline Sane prema sjeveru, ovo područje je pod uticajem srednjoevropske klime. == Historija == {{Glavni|Historija Sanskog Mosta}} === Prahistorija === Povoljan geografski položaj i umjerena klima pogodovali su ranom naseljavanju područja današnje općine Sanski Most. Na to upućuju brojna nalazišta gradinskog tipa, kojih je na ovom terenu evidentirano osamnaest.<ref>{{Cite book|last=Bokan|first=J. Branko|title=Opština Sanski Most dio I do jula 1941. g|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=11.}}</ref> Arheološka istraživanja provedena između 1946. i 1971. godine potvrdila su postojanje utvrđenih naselja u mjestima [[Trnova (Sanski Most)|Trnova]], [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolje]], [[Čaplje (Sanski Most)|Čaplje]], [[Donja Tramošnja (Sanski Most)|Donja Tramošnja]], [[Kljevci]] i [[Jelašinovci]]. Gradina u Staroj Rijeci uništena je modernom eksploatacijom rudnika.{{sfn|J. Branko|p=12}} [[Datoteka:Sanski Most - 1912. godine.png|mini|desno|270px|Sanski Most 1912. godine]] Antički izvori navode da su u dolini rijeka [[Sana|Sane]] i [[Vrbas|Vrbasa]] živjeli [[Mezeji]], [[Iliri|ilirsko]] pleme poznato po rudarstvu. Iz rimskog perioda evidentirano je 19 lokaliteta, uključujući ostatke puteva i tragove eksploatacije željezne rude. === Srednji vijek === O ranom srednjem vijeku pa sve do [[13. vijek]]a o ovom, kao i o ostalim okolnim područjima, nema nikakvih tragova, što ne znači da ona nisu bila naseljena. Najstariji do sada pronađeni dokument koji govori o ovim krajevima je Listina [[Bela IV, kralj Ugarske|Bele IV]] od 20. jula 1244. godine.<ref>{{Cite book|last=Šišić|first=Ferdo|title=Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba|publisher=Matica Hrvatska|year=1902|isbn=|location=Zagreb|pages=3}}</ref> U tom dokumentu, uz [[Usora|Usoru]] i [[Oblast Soli|Soli]], spominju se za vladavine [[Matej Ninoslav|Matije Ninoslava]] i ''Donji Kraji'' kao dijelovi banovine Bosne. Dosadašnji radovi historičara, putopisaca i drugih, a na osnovu pronađenih i djelomično publiciranih dokumenata, ukazuju na to da je ovo područje, najprije kratko vrijeme, pripadalo [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a potom srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Prema jednom dokumentu od 30. marta 1304. stanovništvo u "Donjim krajima" je bilo [[Patareni|patarenske]] vjeroispovijesti, zbog čega je došlo do sukoba između bosanskog bana Mladena (katolika) i knezova Hrvatinića (patarena). U Listini Bele IV od 20. jula 1244. prvi put se spominju i župe sanska, dubička, mrenska i vrbaška, koje čine Donje krajeve. U jednom dokumentu iz 1258. spominje se sanski župan (knez) Mihailo, a prema drugom dokumentu od 15. marta 1264. taj sanski župan prodaje zemlju "krala" opatiji Topuskoj. Polovinom 13. vijeka u naslovu bosanskog bana spominju se i Donji kraji. Oni su najprije zahvatali krajeve južnije od područja današnjeg Sanskog Mosta, ali su se potom proširili i na područje srednjeg toka rijeke Sane. Prema jednom dokumentu iz 1334. Sana je imala crkveni distinkt vezan uz [[zagreb]]ačku biskupiju. U borbama ugarsko-hrvatskog kralja [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismunda]] protiv bosanske i hrvatske vlastele, župa Sana je došla u ruke Kralja Sigismunda. On ju je 1413. oduzeo od vojvode Hrvoja i poklonio knezovima Blagajskim. Zato je vojvoda Hrvoje 1415. nastavio borbu protiv Sigismunda zajedno sa Turcima. Svi do sada navedeni dokumenti nedvosmisleno potvrđuju da je postojao grad Zana (Sana), da je postojala župa Zana (Sana), a pošto su srednjovjekovne župe nosile ime prema glavnom gradu župe, to znači da je glavni grad župe Sana bio grad Sana. === Osmanlijsko carstvo === Nakon mnogih bitaka i promjene vladara, sanska oblast od 1499. pripada pod upravu [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], a Kamengrad je jedno od njihovih glavnih uporišta. Historija sanskog područja u prva tri vijeka turske vladavine je veoma malo istražena. Ono što je poznato vezano je isključivo za tvrđavu i naselje Kamengrad, a nešto kasnije i tvrđavu i naselje Stari Majdan. Kad su Turci zauzeli Kamengrad, on je postao i sjedište istoimene nahije, koja je obuhvatala i dio nekadašnje sanske župe. Kad su Turci 1565. godine zauzeli Krupu, u nju je prešla većina kamengradske posade, a Kamengrad gubi onu ulogu i moć kakvu je imao do tada. U dubičkom ratu 1788-1791, koji je započela Austrija protiv Turske napadima na granicu oko [[Una|Une]] i u [[Lika|Lici]], vjerovatno su učestvovali i muslimani sa sanskog područja, koji su dali veoma jak otpor austrijskim četama. Kako je tada Turska izgubila neke gradove, došlo je do brojnog povlačenja muslimanskih porodica sa tog područja u područje sanske doline. Nakon ukidanja [[bihać]]kog sandžaka 1711. reorganizacijom bosanskog pašaluka, Kamengrad je postao središte novog kadiluka, kakav su status imali i [[Banja Luka]], Bihać, [[Jajce]]. Njegovo sjedište je tada bilo u Starom Majdanu (Madeni Atik). Tada je kadiluk Kamengrad obuhvatio ove župe i gradove: Kamengrad, Pećigrad (Tur Mihalpekler), Šturlić, Mala Kladuša, [[Velika Kladuša]], Podvizd, Vranograd (Vrnograč), Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Sana (Ključ), Bilaj, Blagaj, Jezerski, Krupa, Otoka (Adai Kebir), Most na Sani (Džisri Sana), [[Cazin]] i Ostrožac. Da su uporedo postojale nahije Sana i nahija Kamengrad, potvrđuju dva turska deftera. Prema ovim propisima izlazi da nahija Kamengrad zahvata područje zapadno, sjeverno i južno od Kamengrada, i nešto teritorije istočno od njega; Pobriježje i neka sela na desnoj obali rijeke Sane, a južno od današnjeg Sanskog Mosta: Tominu, Kijevo i Čaplje. Nahija Sana zahvata sela sa obje strane rijeke Sane, a sjeverno od današnjeg Sanskog Mosta: Oštru Luku, Sasinu, Stratinsku i Čarakovo. Kapetanije u pograničnim krajevima Bosne i Hercegovine, među kojima je i Kamengradska, imale su imena prema gradovima. Jedna takva je i Džisri Sana kapetanija (''džisum'', arapski - most). U 1796. i 1812. spominje se kapetan Mustafa-beg, koji je umro 1813. Njega je naslijedio Murat-beg, koji je 27. septembra 1822. fermanom izgubio titulu kapetana, a za nasljednika je imenovan Husein-beg, sin Hasana-bega Čekića, koji je najvjerovatnije bio posljednji kapetan u ovoj kapetaniji, jer su kapetanije ukinute 1835. Međutim, istina je drugačija, jer postoje kako predanja, tako i činjenični dokazi. Naime, kapetani Kamengrada bili su do iza 1700. iz nepoznate ili nepoznatih porodica, a onda je kapetanija došla u ruke jedne grane novskih Cerića. Prvi po imenu poznati kapetan bio je Omer-aga. Spomen mu se sačuvao u jednom [[Jajce|jajačkom]] sidžilu. On je 11. Redžepa 1105 (5. marta 1694) prisustvovao kao svjedok na jednom vjenčanju. Nešto prije toga, tj. 24. Zilkade 1104 (27. jula 1693), izdao je bosanski vezir bujruldiju jajačkom kadiji, da se pobrine za konje koji će prenijeti četiri tovara baruta u Kamengrad i palanke njegova područja. Baš u to vrijeme harale su hrvatske čete Vakuf, Majdan i druga mjesta oko Kamengrada, pa će s ovim u vezi biti slanje municije i boravak kapetana Omer-age i novskog dizdara Arslan-age u Jajcu. Godine 1629. hrvatske su čete popalile Majdan, a sljedeće su ga godine i zauzele na kraće vrijeme. Godine 1699. bio je zapovjednik kamengradske krajine od Sane do [[Krka|Krke]] Ibrahim-aga. Poslije ove dvojice u poznatim izvorima nema spomena kamengradskim (majdanskim) kapetanima sve do druge polovine [[18. vijek]]a, ali se je iz više isprava vidjelo da je kapetanija postojala. Iz porodice Cerića bila su četiri kamengradska (majdanska) kapetana: Mehmed, sin mu Alija, unuk Salih i praunuk Derviš. O Mehmedu se zna samo iz predanja. Kako mu nema mezara ni u Starom Majdanu ni na Brdarima, moglo bi biti da je poginuo u Dubičkom ratu, kako i predanje kaže. Svakako je bio kamengradski kapetan u drugoj polovini [[17. vijek]]a, kao i sin mu i nasljednik Ali-kapetan. Njegovo je ime zapisano na nišanu njegova sina Salih-kapetana. Završio je kapetanovanje oko 1800. Predanje kaže da je sahranjen na Brdarima, ali njegovog nadgrobnog spomenika nije bilo. Ali-kapetanov sin i nasljednik je Salih-kapetan. Sigurno se zna da je bio kapetan do svoje smrti 1827. Umro je na svom imanju u Lušci Palanki i odande je prevučen na kolima u Stari Majdan i pokopan desno od ulaza u džamiju. To je put preko 30&nbsp;km. Svijet s ovog kraja rado je davao volove da vuku kola s mrtvim tijelom, jer se svako, bez razlike na vjeru, veselio što je nestalo jednog teškog zulumćara. U ovom kraju se pripovijeda, kako se za uprave Salih-kapetana desio [[Ramazan]] i katolički [[Božić]] u isto vrijeme i kako je neki katolik uoči Božića ubio krme, kad su muslimani klanjali teraviju. Cika krmeta čula se u džamiji. Sutradan je imam tužio tog kršćanina kapetanu i on ga je odmah pozvao da ga sudi. U prisustvu imama i drugih ljudi pitao je kapetan toga kršćanina šta je on prošle noći uradio, i kad je on odgovorio da ne zna da je išta krivo učinio, kaže mu kapetan zašto ga imam tuži. "Jesam kapetane" - odgovori kršćanin - "nama je [[Isus]] zapovjedio da o Božiću nešto zakoljemo, pa ja eto učinio kako je zapovijeđeno". Kapetan je pogledao imama i odgovorio "Ovdje nema suđenja, jer se krst krije za jaka leđa. Idi, krstu, i slušaj Isusa!". Ovu priču su pričala trojica muslimana. Vidljivo je njegovo ponašanje kao akt tolerancije, jer je došao od čovjeka čijoj se smrti radovala čitava kapetanija. Salih-kapetan je imao tri sina: Derviša, Ahmeda i Aliju, od kojih su posljednja dvojica pokopani na Brdarima. Ali-beg je umro [[1880]]. godine, a kapetaniju je naslijedio Derviš-beg. U narodu je zvan i Dedo-kapetan, nije bio ništa bolji čovjek od oca. Pošto je bio pristaša reformi, [[Zmaj od Bosne]] je naredio da mu se spali odžak. On je ostao vjeran sultanu i pokoravao se bosanskom veziru. Nakon ukinuća kapetanija postao je muselim i u svojoj nahiji i dalje provodio zulume. Tek kad je bosanski vezir Čerkez Hadži Ćamil-paša 1846. izdao naredbu o nizamskoj nošnji i zabranio upotrebu naziva kapetana, koji se i nakon ukinuća upotrebljavao u privatnom razgovoru, diže se Krajina zbog toga na ustanak. Kažu da je bio tada prognan kao jedan od vođa i Derviš-beg u Janjinu, dok Jukić zna da ga je prognao [[Omer-paša Latas]] 1851. Tako je i posljednji kamengradski kapetan ostavio kosti izvan Bosne. Derviš-beg je imao tri sina, od kojih je Ibrahim-beg umro [[1846]], a Tosun-beg i Hrustem-beg doživješe okupaciju Bosne 1878. Sva trojica su umrli na Brdarima i ondje su pokopana na porodičnim mezarlucima. U istim je mezarlucima pokopana i Fatima (zvali su je Naja), kći Mustafe, bihaćkog kapetana. Ona je bila žena Salih-kapetana Cerića. Tradicija zna da je Derviš-kapetan imao ogroman posjed, koji se sterao od Sane do Iline vode, i da ga je uglavnom pribavio svojoj kući kupnjom, tako da bi prodavcu pošteno isplatio ugovorenu sumu, a kad bi ovaj otišao, on bi za njim ponekad opremio svoje ljude koji bi mu novac oteli i predali kapetanu. Kao kadiluk Kamengrad je osnovan između 1562. i 1574, kad je bio u sastavu [[Vilajet Bosna|Bosanskog sandžaka]]. Što se tiče teritorijalnog opsega Kamengrada kao kadiluka u najranije doba zna se da su mu, pored Kamengradske, pripadale još i nahije Sana ili Ključ, Sanica i Bilaj-Blagaj. Na teritoriji ovog kadiluka spominju se u izvorima gradovi: Kamengrad, Pećigrad (turski Mihapekler), Mala i Velika Kladuša, Šturlić, Podzvizd, Vranograč, Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Jezerski, Krupa, Otoka (Ada-i Kebir), Sanski Most (Džisri Sana) i Cazin. Turci su u pograničnim područjima gradili utvrđenja od drveta, koja su zvali palanke. Na ovom području postoje dva naselja koja su se razvila iz palanke: Lušci Palanka i Tominska Palanka. Turska feudalna gospoda je po svojim spahilucima (imanjima) gradila kamene dvorce (kule) na više spratova i u njima stanovala, a kad je bilo potrebno iz njih se i branila, te su takve kule bile osnova za osnivanje gradova-naselja. Takvih gradova i kula bilo je i na sanskom području. Poznatiji gradovi su: Kamengrad, Mren, Kamičak, Vakup (Sanski Most), Stari Majdan i Japra, a kule: Miralimova kula (Tomina), Cerića kula (Brdari), Kula u Lipniku, Kula u Kamengradu, Kula u Starom Majdanu. Prodor Turaka u ove krajeve izazvao je velike promjene u sastavu stanovništva, a intenzivnije naseljavanje muslimanskog stanovništva u ove krajeve uslijedilo je u 18. vijeku povlačenjem Turaka iz Like i još nekih područja Hrvatske. Tursko carstvo je izmijenilo demografsku kartu sanske općine tako što je dio stanovništva poturčila, tj. prevela na [[islam]]sku vjeru. Dokaz tog obrata su i mnoge porodice koje nose srpska prezimena, a i hrvatska. Naseljavanje hrišćanskog stanovništva je naročito intenzivno polovinom [[19. vijek]]a, a još više nakon [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine poslije 1878. godine. Tada dolazi do većeg pomjeranja Srba i Hrvata iz sela u veća naselja (palanke, varošice), koja su do polovine 19. vijeka bila isključivo muslimanska. === Austro-Ugarska monarhija === O događajima i razvoju sanskog kraja u 19. i 20. vijeku ima dosta podataka u dokumentima, pa ipak ni za jedan period u tim vjekovima, zaključno sa okupacijom zemlje 1941, nema dovoljno ni dokumenata ni podataka za potpunije praćenje razvoja događaja. Najveći broj dokumenata omogućuje tek da se u sklopu općih zbivanja na širim područjima ([[Bosanska krajina]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Jugoslavija]]) tek malo spomenu neke pojedinosti vezane za sansko područje. Od Austro-Ugarske je zavisilo kada će i kako izvesti okupaciju Bosne i Hercegovine. Da bi za tu odluku dobila podršku i Hrvata i Muslimana, pa i Srba, ona je preko svojih diplomata i agenata razvila propagandu u Bosni i Hercegovini. Zbog znatne propagande jednog dijela klera, Hrvati su u većini prihvatili okupaciju, dok su jedino muslimani organizovali brojne jedinice za borbu protiv okupacijskih trupa. Austro-Ugarska je započela okupaciju Bosne i Hercegovine 29. jula 1878. U Bosanskoj krajini su vođene najžešće i završne borbe. Nakon zauzeća Ključa 8. septembra uslijedilo je zauzimanje Sanskog Mosta, Starog Majdana i Kamengrada. Dolaskom na ove prostore Austro-Ugarska je provela i novu administrativnu podjelu na kotare (srezove) i okruge. Prema jednom popisu stanovništva iz 1910, kotar Sanski Most je imao površinu od 1017&nbsp;km², dvije gradske općine (Sanski Most i Stari Majdan), te 38.422 stanovnika. Prema nacionalnoj strukturi, na ovom području su živjeli Muslimani, Srbi, Hrvati, španski Jevreji, te jedan evangelista. Samo Sanski Most je prema popisu stanovništva imao 1914. 2.234 stanovnika, od toga 1.249 Muslimana, 679 Srba, 249 Hrvata, 41 španskih Jevreja, 1 evangelistu i 14 Jevreja. U gradu je bilo preko 50 trgovina i zanatskih radnji, jedan hotel, te Agencija Zemaljske banke. U toku Prvog svjetskog rata 1914-1918. godine Austro-Ugarska je mobilisala veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine, i poslala ih na bojište prema [[Italija|Italiji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Rusija|Rusiji]]. Kako je rat odmicao, Austro-Ugarska je sa svojim saveznicima trpjela sve veće gubitke, te je na sanskom području 1917/18. godine bilo jako puno dezertera. Nakon poraza na balkanskom, a potom i italijanskom frontu, došlo je do pada Austro-Ugarske, te stvaranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1. decembra 1918. godine u [[Beograd]]u. Agitacija za pripajanje Bosne i Hercegovine Srbiji je bila veoma jaka, te je ona na kraju i pripojena 1918. godine. Za vrijeme postojanja Kraljevine SHS od 1. decembra 1918, odnosno Kraljevine Jugoslavije od 6. januara 1929, Sanski Most je bio središte sreza. Od 1929. do 1941. srez Sanski Most je u sastavu vrbaske banovine. Sanski srez je 1930. imao 87 naselja raspoređenih u 8 općina: Budimlić Japra, Dabar, Gornji Kamengrad, Lušci Palanka, Sanski Most, Sasina, Stari Majdan i Tomina. Teritorija današnje sanske općine (ranije sreza) 1931. je imala 50.671 stanovnika, a početkom 1941. 65.880 stanovnika. === Drugi svjetski rat === U toku Drugog svjetskog rata na ovim područjima došlo je do masovnijeg odziva stanovništva koje je stalo u odbranu zemlje. Značajan događaj je bio Drugo zasjedanje [[ZAVNOBiH]]-a u Sanskom Mostu (30. juna - 2. jula 1944). Prema statističkim podacima na području općine Sanski Most u toku Drugog svjetskog rata bilo je 3.605 žrtava. Po završetku rata krenulo se u obnovu porušenog grada, te prema jednom članku Enciklopedije Jugoslavije iz 1968. je zapisano: "Sanski Most, varoš i središte općine u srezu Banja Luka. Leži na 158 m nadmorske visine. Ima pilanu, građevinsko i električno preduzeće, tvornicu panel ploča, ciglanu, rudnik uglja u Kamengradu, te stovarište duhana. Kroz Sanski Most prolazi uskotračna pruga Prijedor-Drvar-Lička Kaldrma". === Rat u Bosni i Hercegovini === [[Datoteka:U.S Military Forces in Sanski Most, Bosnia - Operation Joint Endeavor - 5417118260.jpg|mini|Srušeni most u Sanskom Mostu, uslikan iz zraka, 1996.]] U proljeće 1992. srpske političke i vojne strukture preuzele su vlast u općini, nakon čega je uslijedio širok i sistematski napad na [[Bošnjaci|bošnjačko]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatsko]] civilno stanovništvo, praćen nezakonitim zatvaranjima, ubistvima, mučenjima, prisilnim premještanjem, deportacijama i razaranjem vjerskih objekata.<ref name="DetektorCinjenice">{{cite web|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/sanski-most/74|title=Sanski Most – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTYSZ">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="CIAII19922">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume II|publisher=Central Intelligence Agency|year=2003|location=Washington, D.C.|pages=303–306}}</ref> U drugoj polovini [[april]]a [[1992]]. jedinice [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], naročito [[6. partizanska brigada]], preuzele su ključne objekte u Sanskom Mostu, uključujući policijsko sjedište, radio-stanicu i elektroenergetska postrojenja, čime je stvoren vojni okvir za kasnije operacije [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] u gradu i njegovoj okolini.<ref name="CIAII1992" /> Nakon formiranja VRS-a, srpske snage pristupile su razoružavanju nesrpskog stanovništva u širem području [[Prijedor]]a, Sanskog Mosta i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Prema vojnoj analizi ''Balkan Battlegrounds'', operacije u ovom prostoru otpočele su krajem maja [[1992]]. s ciljem uklanjanja otpora i učvršćivanja kontrole nad dolinom [[Sana|Sane]].<ref name="CIAI1992">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=144–145}}</ref><ref name="CIAI19952">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=380–383}}</ref> Dana [[25. maj]]a 1992. jedinice 6. partizanske brigade počele su minobacačko djelovanje po sanskom naselju [[Mahala]], a narednog dana uslijedilo je zauzimanje terena i uspostavljanje pune kontrole nad gradom. Istovremeno su vođene akcije prema okolnim selima i komunikacijama prema Ključu, u kojima su, pored 6. partizanske brigade, učestvovali i inžinjerijski elementi VRS-a, a vjerovatno i dijelovi 13. partizanske brigade.<ref name="CIAII1992" /> Tokom [[Juni|juna]] 1992. operacije su nastavljene kroz čišćenje sela i uzvisina južno i jugoistočno od grada te osiguravanje pravaca prema [[Stari Majdan|Starom Majdanu]] i Ključu. Završna faza te kampanje izvedena je krajem jula 1992. kada je VRS izvela posljednju veću akciju u šumovitom i planinskom pojasu iznad Sanskog Mosta, nastojeći razbiti preostale slabo naoružane bošnjačke grupe koje su djelovale izvan gradskog područja.<ref name="CIAII1992" /><ref name="CIAI1992" /> Nakon tih operacija Sanski Most ostao je pod kontrolom VRS-a, dok su preostale borbene jedinice postepeno prebacivane na druga ratišta u zapadnoj i sjevernoj Bosni.<ref name="CIAI1992" /> ==== Operacija ''Sana 95'' i zauzimanje grada 1995. ==== U jesen 1995. Sanski Most ponovo je postao važno operativno središte, ovaj put u završnoj fazi rata. 5. korpus i 7. korpus ARBiH-a dobili su zadatak u okviru operacije ''[[Operacija "Sana '95"|Sana 95]]'' da preko pravaca [[Bosanska Krupa]] – Sanski Most i [[Bosanski Petrovac]] – [[Ključ (općina)|Ključ]] – Sanski Most prodre prema dolini Sane i dalje prema [[Prijedor]]u.<ref name="CIAI1995" /> Poslije zauzimanja Ključa 17. septembra 1995. jedinice 5. korpusa nastavile su napredovanje prema Sanskom Mostu. Međutim, [[18. septembar|18]]. i [[19. septembar]]a VRS je u područje Sanskog Mosta dovukao oko 14.000 vojnika iz više brigada i pukova, stavljajući ih pod komandu reaktivirane operativne grupe ''Prijedor'' kojom je zapovijedao pukovnik [[Radmilo Zeljaja]]. Srpske snage u tom području dodatno su pojačane dolaskom specijalnih jedinica iz [[Srbija|Srbije]], uključujući i formacije [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]].<ref name="CIAI1995" /> Zbog tih pojačanja prvi nalet 5. korpusa prema gradu zaustavljen je na prilazima Sanskom Mostu, gdje su uslijedile višednevne borbe i pokušaji VRS-a da stabilizira liniju odbrane na desnoj i lijevoj obali Sane.<ref name="CIAI1995" /> Obnovljeni napad ARBiH-a počeo je 9. oktobara 1995., kada su operativne grupe 5. korpusa krenule prema gradu iz više pravaca. Glavni udar izvršen je u središnjem sektoru, gdje su jedinice 502. i 510. brigade potisnule branioce i natjerale susjedne formacije VRS-a na povlačenje radi izbjegavanja opkoljavanja. Narednog dana, 10. oktobra, elementi [[43. motorizovana brigada VRS|43. motorizovane brigade]] i [[11. dubička brigada VRS|11. dubičke brigade]] nisu uspjeli zaustaviti napad na samim prilazima gradu, nakon čega je Sanski Most prešao pod kontrolu ARBiH-a.<ref name="CIAI1995" /> Poslije ulaska u grad borbe su se još nekoliko dana nastavile sjeveroistočno od Sanskog Mosta, gdje su se linije pomjerale bez odlučujućeg proboja, sve do stupanja na snagu primirja sredinom oktobra 1995.<ref name="CIAI1995" /> Neposredno prije zauzimanja grada, prema srpskim izvorima, oko 27.000 srpskog stanovništva<ref>{{Cite web |url=http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110821014241/http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |archive-date=21. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> zajedno s vojskom pobjeglo je i napustilo grad, dok su srpske paravojne formacije i Vojska Republike Srpske, na čelu s [[Željko Ražnatović|Željkom Ražnjatovićem Arkanom]], vršile brojne zločine i ubistva preostalog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u gradu i okolini. Kraj rata i oslobođenje grada dočekalo je samo oko 1.000 nesrba, a procjenjuje se da je grad izgubio gotovo pola predratnog stanovništva. ==== Zločini i nasilje ==== Prema sudski utvrđenim činjenicama i kasnijim presudama, politička kriza u Sanskom Mostu intenzivirana je uoči izbijanja rata. Predsjednik lokalnog ogranka [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] je 25. marta 1992. objavio da su sva srpska područja u općini proglašena dijelom [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U aprilu iste godine [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i srpske snage uspostavile su punktove u gradu, dok je formiran i krizni štab pod kontrolom SDS-a.<ref name="ICTYSZ" /> Prema svjedočenjima zabilježenim u predmetima za ratne zločine, sredinom aprila 1992. godine na ulicama grada već su bili vojska i naoružane formacije, a preko [[Radio Sana|Radija Sana]] objavljeno je da je Sanski Most postao „Srpska općina Sanski Most”.<ref name="DetektorDan">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/04/27/dan-koji-je-promijenio-zivote-sanjana/|title=Dan koji je promijenio živote Sanjana|date=27. 4. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon uspostave srpske vlasti, bošnjačko i hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo otpuštanjima s posla, ograničavanju kretanja, zastrašivanju i nasilju.<ref name="ICTYSZ" /> Sud Bosne i Hercegovine je u predmetu protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića naveo da su, kao visoki oficiri i članovi kriznog štaba Sanski Most, zajedno s drugim licima učestvovali u progonu bošnjačkog i hrvatskog stanovništva ubistvima, prisilnim preseljenjem, deportacijama, zatvaranjem, granatiranjem nebranjenih sela i rušenjem vjerskih objekata.<ref name="SudBasara">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/928|title=S1 1 K 016738 14 Kro Branko Basara i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krajem maja 1992. srpske snage granatirale Sanski Most, zaselak Okreč te bošnjačka naselja Mahalu, Muhiće i Otoku. Stanovnici Mahale bili su prisiljeni okupiti se na igralištu, nakon čega je naselje granatirano, a kuće i lokalna džamija djelimično razoreni.<ref name="DetektorCinjenice" /> Do kraja 1992. gotovo svi Bošnjaci iz općine bili su protjerani ili su izbjegli usljed kampanje nasilja.<ref name="ICTYSZ2">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026|quote=By the end of 1992, almost all of the Muslims of Sanski Most had fled as a consequence of the campaign of violence carried out against them by Serb Forces.}}</ref> Prema podacima koje prenosi Detektor na osnovu haških presuda, u augustu i septembru 1992. najmanje tri konvoja, organizirana od strane općinskih vlasti bosanskih Srba i pod pratnjom civilne i vojne policije, prevezla su najmanje 6.100 Bošnjaka iz općine Sanski Most prema [[Travnik]]u.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Zatočenički objekti, logori i ubistva ==== Na području općine uspostavljen je veći broj mjesta zatočenja. Civilno stanovništvo, pretežno bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, držano je u 16 zatočeničkih centara, među kojima su bili zgrada policije u Sanskom Mostu, sala Osnovne škole „Hasan Kikić“, garaže „Betonirke“, hala fabrike „Krings“, vojna garaža, sportska dvorana u Krkojevcima, zgrada policije u [[Lušci Palanka|Lušci Palanci]], zatvor „Sana“ i drugi objekti.<ref name="DetektorCinjenice" /> Počev od 27. maja 1992. pripadnici civilne i vojne policije bosanskih Srba lišavali su slobode Bošnjake i Hrvate i zatvarali ih u te objekte, gdje su bili izloženi ispitivanjima, premlaćivanju i drugim oblicima zlostavljanja.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Nikola Kovačević (ratni zločinac)|Nikole Kovačevića]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u zatvaranju civila u objekt „Betonirka”, gdje su zatočenici bili izloženi mučenjima, te u njihovom transportu prema logoru [[Manjača]]. Kovačević je pravosnažno osuđen na 12 godina zatvora.<ref name="SudKovacevic">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/4|title=X-KRŽ-05/40 Nikola Kovačević|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krizni štab Sanskog Mosta je, prema sudski utvrđenim činjenicama, početkom maja 1992. otvorio zatvoreničke centre u „Betonirki“, hali fabrike „Krings“ i sportskoj dvorani „Hasan Kikić“, u kojima je bilo 1.655 zatočenih osoba, od čega više od 1.500 Bošnjaka.<ref name="DetektorCinjenice" /> Više stotina zatočenika kasnije je transportirano u logor Manjača; prema istim izvorima, približno 900 ljudi poslano je tamo po naređenju kriznog štaba, dok je oko 600 oslobođeno.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među najpoznatijim zločinima u općini ubrajaju se ubistva kod [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolja]] 31. maja 1992, kada su muškarci prethodno odvojeni od žena i djece i odvedeni prema mostu, gdje je više njih ubijeno, kao i druga masovna ubistva civila na području općine.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYBrdjanin">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-radoslav-brdjanin-radoslav-brdjanin-sentenced-32-years|title=Judgement in the Case The Prosecutor v. Radoslav Brđanin|date=1. 9. 2004|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Navodi se i da je u Sanskom Mostu u istom periodu ubijeno najmanje 1.500 ljudi.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Jadranko Palija|Jadranka Palije]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u napadu na selo Kljevci 31. maja 1992, u ubistvu pet muškaraca, te u ubijanju 14 zatvorenika kod Vrhpoljskog mosta, kao i u [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|silovanju]] jedne žene. Sud je zabilježio i navode da je Palija od 1993. do oktobra 1995. zaustavljao, zastrašivao i premlaćivao civile bošnjačke nacionalnosti na području Sanskog Mosta.<ref name="SudPalija">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/2123|title=X-KRŽ-06/290 Jadranko Palija|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="DetektorOptuznica2026">{{cite web|url=https://detektor.ba/2026/02/10/bivsim-logorasima-obecano-da-ce-optuznica-za-zlocine-u-sanskom-mostu-biti-dostavljena-sudu-nakon-dorade/|title=Bivšim logorašima obećano da će optužnica za zločine u Sanskom Mostu biti dostavljena sudu nakon dorade|date=10. 2. 2026|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom 1992. godine u općini su teško oštećeni ili potpuno razoreni brojni bošnjački i katolički vjerski objekti. Uništeno je oko 20 bošnjačkih i katoličkih vjerskih spomenika.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među pojedinačno navedenim primjerima su džamije u Trnovi i Skucanom Vakufu te katolička crkva u Staroj Rijeci.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Sudski epilog ==== Zločini počinjeni na području Sanskog Mosta bili su predmet postupaka pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] i domaćim pravosuđem u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U haškim predmetima protiv [[Radoslav Brđanin|Radoslava Brđanina]], [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], [[Mićo Stanišić|Miće Stanišića]], [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]], [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i drugih.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYSZ" /><ref name="ICTYBrdjanin" /> Pred Sudom Bosne i Hercegovine vođeni su i pojedinačni predmeti za zločine u Sanskom Mostu. Među poznatijim osuđujućim presudama su one u predmetima protiv Nikole Kovačevića i Jadranka Palije.<ref name="SudKovacevic" /><ref name="SudPalija" /> Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio i optužnice u drugim predmetima koji se odnose na širi progon stanovništva u Sanskom Mostu, uključujući predmet protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića.<ref name="SudBasara" /><ref name="DetektorLogorasi">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/05/10/torture-i-ubistva-logorasa-iz-sanskog-mosta/|title=Torture i ubistva logoraša iz Sanskog Mosta|date=10. 5. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Naselja == Poslije potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], 51 naselje je ušlo u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (u općinu Sanski Most), a 8 u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (u općinu [[Oštra Luka]]), a 16 naselja je podijeljeno.<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini Sanski Most: [[Bjeline]], [[Bojište]], [[Bosanski Milanovac]], [[Bošnjaci (Sanski Most)|Bošnjaci]], [[Brdari]], [[Čaplje]], [[Demiševci]], [[Djedovača]], [[Donji Dabar]], [[Donji Kamengrad]], [[Donji Lipnik]], [[Đurići (Sanski Most)|Đurići]], [[Dževar]], [[Fajtovci]], [[Glavice (Sanski Most)|Glavice]], [[Gorice (Sanski Most)|Gorice]], [[Gornji Dabar]], [[Gornji Kamengrad]], [[Gornji Lipnik]], [[Grdanovci]], [[Hrustovo (Sanski Most)|Hrustovo]], [[Husimovci]], [[Ilidža (Sanski Most)|Ilidža]], [[Jelašinovci]], [[Kijevo (Sanski Most)|Kijevo]], [[Kljevci]], [[Kozin]], [[Krkojevci]], [[Kruhari]], [[Lukavice]], [[Lušci Palanka]], [[Lužani]], [[Majkić Japra Donja]], [[Majkić Japra Gornja]], [[Miljevci (Sanski Most)|Miljevci]], [[Modra]], [[Naprelje]], [[Okreč]], [[Otiš]], [[Podbriježje]], [[Podlug]], [[Podovi]], [[Poljak]], [[Praštali]], Sanski Most, [[Skucani Vakuf]], [[Stari Majdan]], [[Suhača]], [[Šehovci (Sanski Most)|Šehovci]], [[Tomina]], [[Vrhpolje]].<ref name="sistematskispisak" /> Podijeljena sela: [[Batkovci (Sanski Most)|Batkovci]], [[Donja Kozica]], [[Donja Tramošnja]], [[Gornja Kozica (Sanski Most)|Gornja Kozica]], [[Gornja Tramošnja (Sanski Most)|Gornja Tramošnja]], [[Hadrovci (Sanski Most)|Hadrovci]], [[Koprivna]], [[Mrkalji]], [[Podvidača]], [[Sasina]], [[Slatina]], [[Stara Rijeka]], [[Škrljevita]], [[Trnova]], [[Usorci]], [[Zenkovići]].<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini [[Oštra Luka]]: [[Budimlić Japra]], [[Duge Njive]], [[Garevica]], [[Halilovci]], [[Hazići]], [[Marini]], [[Oštra Luka]], [[Ovanjska]].<ref name="sistematskispisak">Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Sistematski/Sustavni spisak općina i naseljenih mjesta Bosne i Hercegovine'' Sarajevo, 2013.</ref> ==== Mjesne zajednice ==== ===== Gradske mjesne zajednice===== * MZ Pobriježje * MZ Sanski Most - desna obala * MZ Sanski Most - lijeva obala * MZ Zdena obuhvataju naseljena mjesta: Đedovača, Pobriježje i Sanski Most =====Seoske mjesne zajednice ===== * MZ Bosanski Milanovac - obuhvata naseljena mjesta: Bosanski Milanovac i Bošnjaci * MZ Brdari - obuhvata naseljeno mjesto Brdari * MZ Budimlić Japra - obuhvata naseljena mjesta: Budimlić Japra, Duge Njive, Hadrovci, Halilovci, Marini, Mrkalji, Ovanjska, Slatina i Zenkovići * MZ Čaplje - obuhvata naseljeno mjesto Čaplje * MZ Dabar - obuhvata naseljena mjesta: Donji Dabar, Gornji Dabar i Grdanovci * MZ Demiševci - obuhvata naseljeno mjesto Demiševci * MZ Donji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Donji Kamengrad i Suhača * MZ Dževar - obuhvata naseljeno mjesto Dževar * MZ Fajtovci - obuhvata naseljena mjesta: Fajtovci, Gorice, Modra i Naprelje * MZ Gornja Tramošnja - obuhvata naseljeno mjesto Gornja Tramošnja * MZ Gornji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Gornji Kamengrad i Okreč * MZ Hrustovo - obuhvata naseljeno mjesto Hrustovo * MZ Husimovci - obuhvata naseljeno mjesto Husimovci * MZ Jelašinovci - obuhvata naseljena mjesta: Bojište i Jelašinovci * MZ Kijevo - oobuhvata naseljeno mjesto Kijevo * MZ Kljevci - obuhvata naseljeno mjesto Kljevci * MZ Koprivna - obuhvata naseljeno mjesto Koprivna * MZ Kozica - obuhvata naseljena mjesta: Donja Kozica, Gornja Kozica i Hazići * MZ Krkojevci - obuhvata naseljeno mjesto Krkojevci * MZ Kruhari - obuhvata naseljeno mjesto Kruhari * MZ Lipnik - obuhvata naseljena mjesta: Bjeline, Donji Lipnik, Đurići, Gornji Lipnik i Kozin * MZ Lukavice - obuhvata naseljeno mjesto Lukavice * MZ Lušci Palanka - obuhvata naseljena mjesta: Glavice, Lušci Palanka, Majkić Japra Donja, Majkić Japra Gornja, Miljevci, Otiš i Praštali * MZ Oštra Luka - obuhvata naseljena mjesta: Oštra Luka i Usorci * MZ Podlug - obuhvata naseljeno mjesto Podlug * MZ Podovi - obuhvata naseljena mjesta: Ilidža i Podovi * MZ Podvidača - obuhvata naseljeno mjesto Podvidača * MZ Poljak - obuhvata naseljeno mjesto Poljak * MZ Sasina - obuhvata naseljena mjesta: Sasina i Škrljevita * MZ Skucani Vakuf - obuhvata naseljeno mjesto Skucani Vakuf * MZ Stara Rijeka - obuhvata naseljena mjesta: Batkovci, Garevica i Stara Rijeka * MZ Stari Majdan - obuhvata naseljeno mjesto Stari Majdan * MZ Šehovci - obuhvata naseljeno mjesto Šehovci * MZ Tomina - obuhvata naseljena mjesta: Donja Tramošnja, Lužani i Tomina * MZ Trnova - obuhvata naseljeno mjesto Trnova * MZ Vrhpolje - obuhvata naseljeno mjesto Vrhpolje == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sanskog Mosta|Spisak naseljenih mjesta u općini Sanski Most}} Po službenom [[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], općina Sanski Most imala je 60.307 stanovnika, raspoređenih u 75 naselja. Po [[Preliminarni rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|preliminarnim rezultatima popisa stanovništva 2013.]] u općini Sanski Most živi 47.359 stanovnika.<ref name="preliminari_5nov">[http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.'' Sarajevo 5. novembar 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181123135507/http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf |date=23. 11. 2018 }} {{Simboli jezika|bs|bosanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> === Nacionalni sastav stanovništva - općina Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11541 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 41475 | g2013_bosnjaci = 38344 | g2013_srbi = 1837 | g2013_hrvati = 722 | g2013_bosanci = 202 | g2013_romi = 16 | g2013_muslimani = 43 | g2013_bosanciihercegovci = 25 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 6 | g2013_pravoslavci = 10 | g2013_nisu_izjasnili = 127 | g2013_nepoznato = 70 | g1991_ukupno = 60307 | g1991_muslimani = 28136 | g1991_srbi = 25363 | g1991_hrvati = 4322 | g1991_jugosloveni = 1247 | g1981_ukupno = 62467 | g1981_muslimani = 27083 | g1981_srbi = 26619 | g1981_hrvati = 5314 | g1981_jugosloveni = 2936 | g1981_slovenci = 16 | g1981_crnogorci = 50 | g1981_romi = 75 | g1981_albanci = 26 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 62102 | g1971_muslimani = 24839 | g1971_srbi = 30422 | g1971_hrvati = 6307 | g1971_jugosloveni = 195 | g1971_slovenci = 23 | g1971_crnogorci = 59 | g1971_romi = 12 | g1971_albanci = 22 | g1971_madari = 2 | g1971_makedonci = 8 | g1961_ukupno = 39483 | g1961_muslimani = 12350 | g1961_srbi = 19156 | g1961_hrvati = 4844 | g1961_jugosloveni = 3014 | g1961_crnogorci = 20 | g1961_makedonci = 8 | g1961_slovenci = 17 | g1961_albanci = 5 | g1961_madari = 7 | g1961_romi = 23 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 141909 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 16913 | g2013_bosnjaci = 15930 | g2013_srbi = 401 | g2013_hrvati = 177 | g2013_bosanci = 165 | g2013_romi = 13 | g2013_muslimani = 36 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 94 | g2013_nepoznato = 33 | g1991_ukupno = 17144 | g1991_muslimani = 7245 | g1991_srbi = 7831 | g1991_hrvati = 646 | g1991_jugosloveni = 901 | g1981_ukupno = 14027 | g1981_muslimani = 6067 | g1981_srbi = 5691 | g1981_hrvati = 523 | g1981_jugosloveni = 1504 | g1981_crnogorci = 23 | g1981_makedonci = 4 | g1981_slovenci = 9 | g1981_albanci = 14 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 5 | g1971_ukupno = 8682 | g1971_muslimani = 4545 | g1971_srbi = 3410 | g1971_hrvati = 558 | g1971_jugosloveni = 96 | g1971_crnogorci = 22 | g1971_makedonci = 3 | g1971_slovenci = 9 | g1971_albanci = 12 | g1971_madari = 1 | g1961_ukupno = 5096 | g1961_muslimani = 1350 | g1961_srbi = 1732 | g1961_hrvati = 338 | g1961_jugosloveni = 1644 | g1961_crnogorci = 13 | g1961_slovenci = 5 | g1961_albanci = 2 | g1961_madari = 2 }} == Obrazovanje == U općini Sanski Most se nalazi sedam osnovnih škola, te tri srednjoškolske ustanove: gimnazija Sanski Most, MSŠ Sanski Most, koje su smještene u srednjoškolskom centru, te srednja poljoprivredna škola Sanus Futurum. == Zdravstvo == === Prije 2. svjetskog rata === Prvi doktor je došao u Sanski Most 1898, a apoteka je otvorena 1911. Sanski Most je imao babicu već 1885. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u općini, koja je imala oko 57.000 stanovnika, bio je samo 1 ljekar i jedan apotekar, bez bolnice ili bilo kakvog stacionara. Za mnoge ljekarske usluge stanovništvo je moralo ići u [[Prijedor]], gdje također do 1940. nije bilo bolnice, a za bolničke usluge se išlo u [[Banja Luka|Banju Luku]] ili [[Zagreb]]. Tek 1939. sagrađena je bolnička zgrada u Sanskom Mostu, ali do rata nije otvorena jer nije bilo sredstava za opremu bolnice i angažovanje potrebnog osoblja.<ref name="branko">{{Cite book|last=J. Bokan|first=Branko|title=Srez Sanski Most u NOB I|year=1980|pages=214-215}}</ref> S obzirom na siromaštvo znatnog dijela stanovništva, najveći broj oboljelih, naročito u selima, bio je upućen na nadriljekare i vračare, i na narodno liječenje čajevima od lipe, bazge, raznih plodova i ljekovitih biljaka. Doktoru se išlo najčešće tek onda kad nikakvi domaći, narodni lijekovi nisu više pomagali. Zbog toga je smrtnost oboljelih bila velika. Rijetko je koja porodilja išla u bolnicu radi porođaja, izuzev kada bi nastale komplikacije zbog nestručne intervencije seoske žene. Najčešće su u takvim slučajevima, kod porođaja u selima, pomagale samouke babice, žene koje su rodile više djece, pa imale nekog iskustva, ali i nadribabice, koje su se poluprofesionalno bavile ovim poslom.<ref name="branko" /> [[Tuberkuloza]] je bila znatno raširena te uzrok brojnoj smrtnosti djece i odraslih. S obzirom na veoma veliku raširenost ušiju (u kosi i odjeći) kod naročito seoskog stanovništva povremeno se pojavljivao pjegavi [[tifus]], a zbog nehigijenskih bunara i razne epidemije (trbušni tifus, srdobolje i sl.).<ref name="branko" /> U selima, i u nekim siromašnim gradskim domaćinstvima sapun se veoma malo koristio, a rublje se obično otkuhavalo i pralo u lukšiji (pepel od drveta). U mnogim selima nije bilo pitke izvorske vode, već su kopali bunare, a u sušnim i bezvodnim brdskim selima pravljene su cisterne za kišnicu. Zbog toga je voda bila dragocjenost koja se čuvala, pa su je u nekim selima veoma malo trošili za ličnu higijenu i higijenu stanovanja. Tek 1931. sagrađena su tri javna kupatila: u Sanskom Mostu, Starom Majdanu i Lušci Palanci.<ref name="branko" /> Sanski Most nije imao vodovod iako se još 1922. započelo raditi na njegovom projektu.<ref>{{Cite book|title=Bosna i Hercegovina|publisher=Sarajevska sekcija Udruženja jug. inženjera i arhitekata|year=1922|location=Sarajevo|pages=134}}</ref> Ni u drugim naseljima nije bilo vodovoda u kućama, te nije bilo ni uslova za neki viši higijenski standard života. Jedino je u Lušci Palanci, 1932. sagrađen je vodovod sa česmama postavljenim pored puteva. Neposredno pred rat, 1938–40, izgrađena je crpna stanica na plinski motor u Podgori u Miljevcima i po nekoliko rezervoara za vodu u selima Dabar, [[Grdanovci]], Bošnjaci i [[Bosanski Milanovac]]. U budžetu vrbaske banovine za 1940. bilo je planirano 30.000 dinara za dovršenje vodovoda. Međutim, rat je 1941. prekinuo tu akciju za snabdijevanje bezvodnih sela zdravom i pitkom vodom.<ref name="branko" /> == Kultura == ===Nacionalni spomenici=== {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu}} {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu (privremena lista)}} Odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] u Sanskom Mostu je proglašeno šest [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] <ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Nacionalni spomenici na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417100201/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref>, dok ih je osam na privremenoj listi.<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Privremena lista Nacionalnih spomenika na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417091307/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> == Poznate ličnosti == *[[Mehmed Alagić]] - general *[[Amir Kazić Leo]] - pjevač *[[Amir Talić]] - pisac *[[Ismet Kurtović]] - flautist *[[Senijad Ibričić]] - nogometaš *[[Kemal Malovčić]] - pjevač *[[Vukašin Brajić]] - pjevač i gitarista == Galerija == <gallery> Datoteka:Fatihova Musalla.JPG|[[Fatihova Musalla]] Datoteka:Pravoslavna crkva sv. Petra i Pavla.jpg|pravoslavna crkva Datoteka:Bliha from above.jpg|[[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]] u Fajtovcima kod Sanskog Mosta Datoteka:Sanski Most1.JPG|[[Sana]] Datoteka:Gradski most Sanski Most 2.jpg|gradski most Datoteka:Ušće rijeke Zdene u Sanu.jpg|ušće rijeke Zdene u Sanu u centru Datoteka:Park Sanski Most.jpg|jedan od nekoliko parkova u Sanskom Mostu Datoteka:Stara željeznička stanica Sanski Most.jpg|[[Zgrada stare željezničke stanice (Sanski Most)|zgrada stare željezničke stanice u Sanskom Mostu]] Datoteka:Hamzibegova džamija Sanski Most.jpg|[[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begova džamija]] </gallery> == Također pogledajte == *[[Spisak naseljenih mjesta u Sanskom Mostu]] *[[Musalla (Sanski Most)]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sanski Most}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sanskimost.gov.ba/ Zvanični sajt općine Sanski Most] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Unsko-sanski kanton}} {{Općina Sanski Most}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Sanski Most|*]] t3azn5o03cljr3j3v5kzlxwihxujji1 3841202 3841174 2026-05-06T19:23:32Z Mhare 481 /* Rat u Bosni i Hercegovini */ 3841202 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sanski Most | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Sanski Most | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 2/2/ | image1 = Centar Sanskog Mosta.jpg | image2 = Gradski most Sanski Most 2.jpg | image3 = Mašinski most Sanski Most.jpg | image4 = Sanski Most Waterfall.jpg | image5 = Hamzibegova džamija.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Od lijeve prema desnoj strani: centar, gradski most, rijeka [[Sana]], [[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]], pogled na [[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begovu džamiju]] | slika_zastava = Zastava Sanskog Mosta.png | zastava_alt = | slika_grb = Grb Sanskog Mosta.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = Grad na devet rijeka | moto = | slika_karta = BiH municipality location Sanski Most.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Sanski Most u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|45|48|N|16|40|12|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Mensur Seferović<ref>{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/32/0 |website=www.izbori.ba |access-date=19. 2. 2025}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 20.31 | površina_općine = 766.83 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 158 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 16913 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 41475 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 79 260 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 141909<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11541 | veb-sajt = {{URL|https://www.sanskimost.gov.ba/}} | fusnote = }} '''Sanski Most''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na rijeci [[Sana|Sani]] u regionu [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]] između [[Prijedor]]a i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Administrativno pripada [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]]. == Geografija == Grad Sanski Most iznosi površinu od 12,90&nbsp;km², a općina 781,17&nbsp;km².<ref name="biscevic_grada">Vedad Biščević, Edin Biščević: ''Građa za historiju Općine Sanski Most'' Sanski Most 2009.</ref> Sanski Most sa okolinom nalazi se u srednjem toku rijeke Sane, sa osloncem na planinu [[Grmeč]] na zapadu i planine [[Mulež]] i Behremaginicu na istoku. Kroz općinu Sanski Most protiču rijeke [[Sana]] i osam rječica: [[Sanica (rijeka)|Sanica]], [[Dabar (rijeka)|Dabar]], [[Zdena]], [[Bliha]], Majdanska Rijeka, Japra, Sasinka i Kozica, te nekoliko kraćih ponornica. Na sanskom području ima nekoliko jakih kraških vrela koja su istovremeno i izvori rječica: Saničko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene. U selu Ilidža, podno planine Mulež, ima jači izvor radioaktivne sumporne vode sa značajnim ljekovitim svojstvima. Na svom području ima i nekoliko većih pećina, među kojima su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Dabarska pećina]] i [[Fajtovačka pećina]]. Zbog otvorenosti doline Sane prema sjeveru, ovo područje je pod uticajem srednjoevropske klime. == Historija == {{Glavni|Historija Sanskog Mosta}} === Prahistorija === Povoljan geografski položaj i umjerena klima pogodovali su ranom naseljavanju područja današnje općine Sanski Most. Na to upućuju brojna nalazišta gradinskog tipa, kojih je na ovom terenu evidentirano osamnaest.<ref>{{Cite book|last=Bokan|first=J. Branko|title=Opština Sanski Most dio I do jula 1941. g|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=11.}}</ref> Arheološka istraživanja provedena između 1946. i 1971. godine potvrdila su postojanje utvrđenih naselja u mjestima [[Trnova (Sanski Most)|Trnova]], [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolje]], [[Čaplje (Sanski Most)|Čaplje]], [[Donja Tramošnja (Sanski Most)|Donja Tramošnja]], [[Kljevci]] i [[Jelašinovci]]. Gradina u Staroj Rijeci uništena je modernom eksploatacijom rudnika.{{sfn|J. Branko|p=12}} [[Datoteka:Sanski Most - 1912. godine.png|mini|desno|270px|Sanski Most 1912. godine]] Antički izvori navode da su u dolini rijeka [[Sana|Sane]] i [[Vrbas|Vrbasa]] živjeli [[Mezeji]], [[Iliri|ilirsko]] pleme poznato po rudarstvu. Iz rimskog perioda evidentirano je 19 lokaliteta, uključujući ostatke puteva i tragove eksploatacije željezne rude. === Srednji vijek === O ranom srednjem vijeku pa sve do [[13. vijek]]a o ovom, kao i o ostalim okolnim područjima, nema nikakvih tragova, što ne znači da ona nisu bila naseljena. Najstariji do sada pronađeni dokument koji govori o ovim krajevima je Listina [[Bela IV, kralj Ugarske|Bele IV]] od 20. jula 1244. godine.<ref>{{Cite book|last=Šišić|first=Ferdo|title=Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba|publisher=Matica Hrvatska|year=1902|isbn=|location=Zagreb|pages=3}}</ref> U tom dokumentu, uz [[Usora|Usoru]] i [[Oblast Soli|Soli]], spominju se za vladavine [[Matej Ninoslav|Matije Ninoslava]] i ''Donji Kraji'' kao dijelovi banovine Bosne. Dosadašnji radovi historičara, putopisaca i drugih, a na osnovu pronađenih i djelomično publiciranih dokumenata, ukazuju na to da je ovo područje, najprije kratko vrijeme, pripadalo [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a potom srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Prema jednom dokumentu od 30. marta 1304. stanovništvo u "Donjim krajima" je bilo [[Patareni|patarenske]] vjeroispovijesti, zbog čega je došlo do sukoba između bosanskog bana Mladena (katolika) i knezova Hrvatinića (patarena). U Listini Bele IV od 20. jula 1244. prvi put se spominju i župe sanska, dubička, mrenska i vrbaška, koje čine Donje krajeve. U jednom dokumentu iz 1258. spominje se sanski župan (knez) Mihailo, a prema drugom dokumentu od 15. marta 1264. taj sanski župan prodaje zemlju "krala" opatiji Topuskoj. Polovinom 13. vijeka u naslovu bosanskog bana spominju se i Donji kraji. Oni su najprije zahvatali krajeve južnije od područja današnjeg Sanskog Mosta, ali su se potom proširili i na područje srednjeg toka rijeke Sane. Prema jednom dokumentu iz 1334. Sana je imala crkveni distinkt vezan uz [[zagreb]]ačku biskupiju. U borbama ugarsko-hrvatskog kralja [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismunda]] protiv bosanske i hrvatske vlastele, župa Sana je došla u ruke Kralja Sigismunda. On ju je 1413. oduzeo od vojvode Hrvoja i poklonio knezovima Blagajskim. Zato je vojvoda Hrvoje 1415. nastavio borbu protiv Sigismunda zajedno sa Turcima. Svi do sada navedeni dokumenti nedvosmisleno potvrđuju da je postojao grad Zana (Sana), da je postojala župa Zana (Sana), a pošto su srednjovjekovne župe nosile ime prema glavnom gradu župe, to znači da je glavni grad župe Sana bio grad Sana. === Osmanlijsko carstvo === Nakon mnogih bitaka i promjene vladara, sanska oblast od 1499. pripada pod upravu [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], a Kamengrad je jedno od njihovih glavnih uporišta. Historija sanskog područja u prva tri vijeka turske vladavine je veoma malo istražena. Ono što je poznato vezano je isključivo za tvrđavu i naselje Kamengrad, a nešto kasnije i tvrđavu i naselje Stari Majdan. Kad su Turci zauzeli Kamengrad, on je postao i sjedište istoimene nahije, koja je obuhvatala i dio nekadašnje sanske župe. Kad su Turci 1565. godine zauzeli Krupu, u nju je prešla većina kamengradske posade, a Kamengrad gubi onu ulogu i moć kakvu je imao do tada. U dubičkom ratu 1788-1791, koji je započela Austrija protiv Turske napadima na granicu oko [[Una|Une]] i u [[Lika|Lici]], vjerovatno su učestvovali i muslimani sa sanskog područja, koji su dali veoma jak otpor austrijskim četama. Kako je tada Turska izgubila neke gradove, došlo je do brojnog povlačenja muslimanskih porodica sa tog područja u područje sanske doline. Nakon ukidanja [[bihać]]kog sandžaka 1711. reorganizacijom bosanskog pašaluka, Kamengrad je postao središte novog kadiluka, kakav su status imali i [[Banja Luka]], Bihać, [[Jajce]]. Njegovo sjedište je tada bilo u Starom Majdanu (Madeni Atik). Tada je kadiluk Kamengrad obuhvatio ove župe i gradove: Kamengrad, Pećigrad (Tur Mihalpekler), Šturlić, Mala Kladuša, [[Velika Kladuša]], Podvizd, Vranograd (Vrnograč), Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Sana (Ključ), Bilaj, Blagaj, Jezerski, Krupa, Otoka (Adai Kebir), Most na Sani (Džisri Sana), [[Cazin]] i Ostrožac. Da su uporedo postojale nahije Sana i nahija Kamengrad, potvrđuju dva turska deftera. Prema ovim propisima izlazi da nahija Kamengrad zahvata područje zapadno, sjeverno i južno od Kamengrada, i nešto teritorije istočno od njega; Pobriježje i neka sela na desnoj obali rijeke Sane, a južno od današnjeg Sanskog Mosta: Tominu, Kijevo i Čaplje. Nahija Sana zahvata sela sa obje strane rijeke Sane, a sjeverno od današnjeg Sanskog Mosta: Oštru Luku, Sasinu, Stratinsku i Čarakovo. Kapetanije u pograničnim krajevima Bosne i Hercegovine, među kojima je i Kamengradska, imale su imena prema gradovima. Jedna takva je i Džisri Sana kapetanija (''džisum'', arapski - most). U 1796. i 1812. spominje se kapetan Mustafa-beg, koji je umro 1813. Njega je naslijedio Murat-beg, koji je 27. septembra 1822. fermanom izgubio titulu kapetana, a za nasljednika je imenovan Husein-beg, sin Hasana-bega Čekića, koji je najvjerovatnije bio posljednji kapetan u ovoj kapetaniji, jer su kapetanije ukinute 1835. Međutim, istina je drugačija, jer postoje kako predanja, tako i činjenični dokazi. Naime, kapetani Kamengrada bili su do iza 1700. iz nepoznate ili nepoznatih porodica, a onda je kapetanija došla u ruke jedne grane novskih Cerića. Prvi po imenu poznati kapetan bio je Omer-aga. Spomen mu se sačuvao u jednom [[Jajce|jajačkom]] sidžilu. On je 11. Redžepa 1105 (5. marta 1694) prisustvovao kao svjedok na jednom vjenčanju. Nešto prije toga, tj. 24. Zilkade 1104 (27. jula 1693), izdao je bosanski vezir bujruldiju jajačkom kadiji, da se pobrine za konje koji će prenijeti četiri tovara baruta u Kamengrad i palanke njegova područja. Baš u to vrijeme harale su hrvatske čete Vakuf, Majdan i druga mjesta oko Kamengrada, pa će s ovim u vezi biti slanje municije i boravak kapetana Omer-age i novskog dizdara Arslan-age u Jajcu. Godine 1629. hrvatske su čete popalile Majdan, a sljedeće su ga godine i zauzele na kraće vrijeme. Godine 1699. bio je zapovjednik kamengradske krajine od Sane do [[Krka|Krke]] Ibrahim-aga. Poslije ove dvojice u poznatim izvorima nema spomena kamengradskim (majdanskim) kapetanima sve do druge polovine [[18. vijek]]a, ali se je iz više isprava vidjelo da je kapetanija postojala. Iz porodice Cerića bila su četiri kamengradska (majdanska) kapetana: Mehmed, sin mu Alija, unuk Salih i praunuk Derviš. O Mehmedu se zna samo iz predanja. Kako mu nema mezara ni u Starom Majdanu ni na Brdarima, moglo bi biti da je poginuo u Dubičkom ratu, kako i predanje kaže. Svakako je bio kamengradski kapetan u drugoj polovini [[17. vijek]]a, kao i sin mu i nasljednik Ali-kapetan. Njegovo je ime zapisano na nišanu njegova sina Salih-kapetana. Završio je kapetanovanje oko 1800. Predanje kaže da je sahranjen na Brdarima, ali njegovog nadgrobnog spomenika nije bilo. Ali-kapetanov sin i nasljednik je Salih-kapetan. Sigurno se zna da je bio kapetan do svoje smrti 1827. Umro je na svom imanju u Lušci Palanki i odande je prevučen na kolima u Stari Majdan i pokopan desno od ulaza u džamiju. To je put preko 30&nbsp;km. Svijet s ovog kraja rado je davao volove da vuku kola s mrtvim tijelom, jer se svako, bez razlike na vjeru, veselio što je nestalo jednog teškog zulumćara. U ovom kraju se pripovijeda, kako se za uprave Salih-kapetana desio [[Ramazan]] i katolički [[Božić]] u isto vrijeme i kako je neki katolik uoči Božića ubio krme, kad su muslimani klanjali teraviju. Cika krmeta čula se u džamiji. Sutradan je imam tužio tog kršćanina kapetanu i on ga je odmah pozvao da ga sudi. U prisustvu imama i drugih ljudi pitao je kapetan toga kršćanina šta je on prošle noći uradio, i kad je on odgovorio da ne zna da je išta krivo učinio, kaže mu kapetan zašto ga imam tuži. "Jesam kapetane" - odgovori kršćanin - "nama je [[Isus]] zapovjedio da o Božiću nešto zakoljemo, pa ja eto učinio kako je zapovijeđeno". Kapetan je pogledao imama i odgovorio "Ovdje nema suđenja, jer se krst krije za jaka leđa. Idi, krstu, i slušaj Isusa!". Ovu priču su pričala trojica muslimana. Vidljivo je njegovo ponašanje kao akt tolerancije, jer je došao od čovjeka čijoj se smrti radovala čitava kapetanija. Salih-kapetan je imao tri sina: Derviša, Ahmeda i Aliju, od kojih su posljednja dvojica pokopani na Brdarima. Ali-beg je umro [[1880]]. godine, a kapetaniju je naslijedio Derviš-beg. U narodu je zvan i Dedo-kapetan, nije bio ništa bolji čovjek od oca. Pošto je bio pristaša reformi, [[Zmaj od Bosne]] je naredio da mu se spali odžak. On je ostao vjeran sultanu i pokoravao se bosanskom veziru. Nakon ukinuća kapetanija postao je muselim i u svojoj nahiji i dalje provodio zulume. Tek kad je bosanski vezir Čerkez Hadži Ćamil-paša 1846. izdao naredbu o nizamskoj nošnji i zabranio upotrebu naziva kapetana, koji se i nakon ukinuća upotrebljavao u privatnom razgovoru, diže se Krajina zbog toga na ustanak. Kažu da je bio tada prognan kao jedan od vođa i Derviš-beg u Janjinu, dok Jukić zna da ga je prognao [[Omer-paša Latas]] 1851. Tako je i posljednji kamengradski kapetan ostavio kosti izvan Bosne. Derviš-beg je imao tri sina, od kojih je Ibrahim-beg umro [[1846]], a Tosun-beg i Hrustem-beg doživješe okupaciju Bosne 1878. Sva trojica su umrli na Brdarima i ondje su pokopana na porodičnim mezarlucima. U istim je mezarlucima pokopana i Fatima (zvali su je Naja), kći Mustafe, bihaćkog kapetana. Ona je bila žena Salih-kapetana Cerića. Tradicija zna da je Derviš-kapetan imao ogroman posjed, koji se sterao od Sane do Iline vode, i da ga je uglavnom pribavio svojoj kući kupnjom, tako da bi prodavcu pošteno isplatio ugovorenu sumu, a kad bi ovaj otišao, on bi za njim ponekad opremio svoje ljude koji bi mu novac oteli i predali kapetanu. Kao kadiluk Kamengrad je osnovan između 1562. i 1574, kad je bio u sastavu [[Vilajet Bosna|Bosanskog sandžaka]]. Što se tiče teritorijalnog opsega Kamengrada kao kadiluka u najranije doba zna se da su mu, pored Kamengradske, pripadale još i nahije Sana ili Ključ, Sanica i Bilaj-Blagaj. Na teritoriji ovog kadiluka spominju se u izvorima gradovi: Kamengrad, Pećigrad (turski Mihapekler), Mala i Velika Kladuša, Šturlić, Podzvizd, Vranograč, Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Jezerski, Krupa, Otoka (Ada-i Kebir), Sanski Most (Džisri Sana) i Cazin. Turci su u pograničnim područjima gradili utvrđenja od drveta, koja su zvali palanke. Na ovom području postoje dva naselja koja su se razvila iz palanke: Lušci Palanka i Tominska Palanka. Turska feudalna gospoda je po svojim spahilucima (imanjima) gradila kamene dvorce (kule) na više spratova i u njima stanovala, a kad je bilo potrebno iz njih se i branila, te su takve kule bile osnova za osnivanje gradova-naselja. Takvih gradova i kula bilo je i na sanskom području. Poznatiji gradovi su: Kamengrad, Mren, Kamičak, Vakup (Sanski Most), Stari Majdan i Japra, a kule: Miralimova kula (Tomina), Cerića kula (Brdari), Kula u Lipniku, Kula u Kamengradu, Kula u Starom Majdanu. Prodor Turaka u ove krajeve izazvao je velike promjene u sastavu stanovništva, a intenzivnije naseljavanje muslimanskog stanovništva u ove krajeve uslijedilo je u 18. vijeku povlačenjem Turaka iz Like i još nekih područja Hrvatske. Tursko carstvo je izmijenilo demografsku kartu sanske općine tako što je dio stanovništva poturčila, tj. prevela na [[islam]]sku vjeru. Dokaz tog obrata su i mnoge porodice koje nose srpska prezimena, a i hrvatska. Naseljavanje hrišćanskog stanovništva je naročito intenzivno polovinom [[19. vijek]]a, a još više nakon [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine poslije 1878. godine. Tada dolazi do većeg pomjeranja Srba i Hrvata iz sela u veća naselja (palanke, varošice), koja su do polovine 19. vijeka bila isključivo muslimanska. === Austro-Ugarska monarhija === O događajima i razvoju sanskog kraja u 19. i 20. vijeku ima dosta podataka u dokumentima, pa ipak ni za jedan period u tim vjekovima, zaključno sa okupacijom zemlje 1941, nema dovoljno ni dokumenata ni podataka za potpunije praćenje razvoja događaja. Najveći broj dokumenata omogućuje tek da se u sklopu općih zbivanja na širim područjima ([[Bosanska krajina]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Jugoslavija]]) tek malo spomenu neke pojedinosti vezane za sansko područje. Od Austro-Ugarske je zavisilo kada će i kako izvesti okupaciju Bosne i Hercegovine. Da bi za tu odluku dobila podršku i Hrvata i Muslimana, pa i Srba, ona je preko svojih diplomata i agenata razvila propagandu u Bosni i Hercegovini. Zbog znatne propagande jednog dijela klera, Hrvati su u većini prihvatili okupaciju, dok su jedino muslimani organizovali brojne jedinice za borbu protiv okupacijskih trupa. Austro-Ugarska je započela okupaciju Bosne i Hercegovine 29. jula 1878. U Bosanskoj krajini su vođene najžešće i završne borbe. Nakon zauzeća Ključa 8. septembra uslijedilo je zauzimanje Sanskog Mosta, Starog Majdana i Kamengrada. Dolaskom na ove prostore Austro-Ugarska je provela i novu administrativnu podjelu na kotare (srezove) i okruge. Prema jednom popisu stanovništva iz 1910, kotar Sanski Most je imao površinu od 1017&nbsp;km², dvije gradske općine (Sanski Most i Stari Majdan), te 38.422 stanovnika. Prema nacionalnoj strukturi, na ovom području su živjeli Muslimani, Srbi, Hrvati, španski Jevreji, te jedan evangelista. Samo Sanski Most je prema popisu stanovništva imao 1914. 2.234 stanovnika, od toga 1.249 Muslimana, 679 Srba, 249 Hrvata, 41 španskih Jevreja, 1 evangelistu i 14 Jevreja. U gradu je bilo preko 50 trgovina i zanatskih radnji, jedan hotel, te Agencija Zemaljske banke. U toku Prvog svjetskog rata 1914-1918. godine Austro-Ugarska je mobilisala veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine, i poslala ih na bojište prema [[Italija|Italiji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Rusija|Rusiji]]. Kako je rat odmicao, Austro-Ugarska je sa svojim saveznicima trpjela sve veće gubitke, te je na sanskom području 1917/18. godine bilo jako puno dezertera. Nakon poraza na balkanskom, a potom i italijanskom frontu, došlo je do pada Austro-Ugarske, te stvaranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1. decembra 1918. godine u [[Beograd]]u. Agitacija za pripajanje Bosne i Hercegovine Srbiji je bila veoma jaka, te je ona na kraju i pripojena 1918. godine. Za vrijeme postojanja Kraljevine SHS od 1. decembra 1918, odnosno Kraljevine Jugoslavije od 6. januara 1929, Sanski Most je bio središte sreza. Od 1929. do 1941. srez Sanski Most je u sastavu vrbaske banovine. Sanski srez je 1930. imao 87 naselja raspoređenih u 8 općina: Budimlić Japra, Dabar, Gornji Kamengrad, Lušci Palanka, Sanski Most, Sasina, Stari Majdan i Tomina. Teritorija današnje sanske općine (ranije sreza) 1931. je imala 50.671 stanovnika, a početkom 1941. 65.880 stanovnika. === Drugi svjetski rat === U toku Drugog svjetskog rata na ovim područjima došlo je do masovnijeg odziva stanovništva koje je stalo u odbranu zemlje. Značajan događaj je bio Drugo zasjedanje [[ZAVNOBiH]]-a u Sanskom Mostu (30. juna - 2. jula 1944). Prema statističkim podacima na području općine Sanski Most u toku Drugog svjetskog rata bilo je 3.605 žrtava. Po završetku rata krenulo se u obnovu porušenog grada, te prema jednom članku Enciklopedije Jugoslavije iz 1968. je zapisano: "Sanski Most, varoš i središte općine u srezu Banja Luka. Leži na 158 m nadmorske visine. Ima pilanu, građevinsko i električno preduzeće, tvornicu panel ploča, ciglanu, rudnik uglja u Kamengradu, te stovarište duhana. Kroz Sanski Most prolazi uskotračna pruga Prijedor-Drvar-Lička Kaldrma". === Rat u Bosni i Hercegovini === U proljeće 1992. srpske političke i vojne strukture preuzele su vlast u općini, nakon čega je uslijedio širok i sistematski napad na [[Bošnjaci|bošnjačko]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatsko]] civilno stanovništvo, praćen nezakonitim zatvaranjima, ubistvima, mučenjima, prisilnim premještanjem, deportacijama i razaranjem vjerskih objekata.<ref name="DetektorCinjenice">{{cite web|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/sanski-most/74|title=Sanski Most – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTYSZ">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="CIAII19922">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume II|publisher=Central Intelligence Agency|year=2003|location=Washington, D.C.|pages=303–306}}</ref> U drugoj polovini [[april]]a [[1992]]. jedinice [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], naročito [[6. partizanska brigada]], preuzele su ključne objekte u Sanskom Mostu, uključujući policijsko sjedište, radio-stanicu i elektroenergetska postrojenja, čime je stvoren vojni okvir za kasnije operacije [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] u gradu i njegovoj okolini.<ref name="CIAII1992" /> Nakon formiranja VRS-a, srpske snage pristupile su razoružavanju nesrpskog stanovništva u širem području [[Prijedor]]a, Sanskog Mosta i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Prema vojnoj analizi ''Balkan Battlegrounds'', operacije u ovom prostoru otpočele su krajem maja [[1992]]. s ciljem uklanjanja otpora i učvršćivanja kontrole nad dolinom [[Sana|Sane]].<ref name="CIAI1992">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=144–145}}</ref><ref name="CIAI19952">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=380–383}}</ref> Dana [[25. maj]]a 1992. jedinice 6. partizanske brigade počele su minobacačko djelovanje po sanskom naselju [[Mahala]], a narednog dana uslijedilo je zauzimanje terena i uspostavljanje pune kontrole nad gradom. Istovremeno su vođene akcije prema okolnim selima i komunikacijama prema Ključu, u kojima su, pored 6. partizanske brigade, učestvovali i inžinjerijski elementi VRS-a, a vjerovatno i dijelovi 13. partizanske brigade.<ref name="CIAII1992" /> Tokom [[Juni|juna]] 1992. operacije su nastavljene kroz čišćenje sela i uzvisina južno i jugoistočno od grada te osiguravanje pravaca prema [[Stari Majdan|Starom Majdanu]] i Ključu. Završna faza te kampanje izvedena je krajem jula 1992. kada je VRS izvela posljednju veću akciju u šumovitom i planinskom pojasu iznad Sanskog Mosta, nastojeći razbiti preostale slabo naoružane bošnjačke grupe koje su djelovale izvan gradskog područja.<ref name="CIAII1992" /><ref name="CIAI1992" /> Nakon tih operacija Sanski Most ostao je pod kontrolom VRS-a, dok su preostale borbene jedinice postepeno prebacivane na druga ratišta u zapadnoj i sjevernoj Bosni.<ref name="CIAI1992" /> ==== Operacija ''Sana 95'' i zauzimanje grada 1995. ==== U jesen 1995. Sanski Most ponovo je postao važno operativno središte, ovaj put u završnoj fazi rata. 5. korpus i 7. korpus ARBiH-a dobili su zadatak u okviru operacije ''[[Operacija "Sana '95"|Sana 95]]'' da preko pravaca [[Bosanska Krupa]] – Sanski Most i [[Bosanski Petrovac]] – [[Ključ (općina)|Ključ]] – Sanski Most prodre prema dolini Sane i dalje prema [[Prijedor]]u.<ref name="CIAI1995" /> Poslije zauzimanja Ključa 17. septembra 1995. jedinice 5. korpusa nastavile su napredovanje prema Sanskom Mostu. Međutim, [[18. septembar|18]]. i [[19. septembar]]a VRS je u područje Sanskog Mosta dovukao oko 14.000 vojnika iz više brigada i pukova, stavljajući ih pod komandu reaktivirane operativne grupe ''Prijedor'' kojom je zapovijedao pukovnik [[Radmilo Zeljaja]]. Srpske snage u tom području dodatno su pojačane dolaskom specijalnih jedinica iz [[Srbija|Srbije]], uključujući i formacije [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]].<ref name="CIAI1995" /> Zbog tih pojačanja prvi nalet 5. korpusa prema gradu zaustavljen je na prilazima Sanskom Mostu, gdje su uslijedile višednevne borbe i pokušaji VRS-a da stabilizira liniju odbrane na desnoj i lijevoj obali Sane.<ref name="CIAI1995" /> Obnovljeni napad ARBiH-a počeo je 9. oktobara 1995., kada su operativne grupe 5. korpusa krenule prema gradu iz više pravaca. Glavni udar izvršen je u središnjem sektoru, gdje su jedinice 502. i 510. brigade potisnule branioce i natjerale susjedne formacije VRS-a na povlačenje radi izbjegavanja opkoljavanja. Narednog dana, 10. oktobra, elementi [[43. motorizovana brigada VRS|43. motorizovane brigade]] i [[11. dubička brigada VRS|11. dubičke brigade]] nisu uspjeli zaustaviti napad na samim prilazima gradu, nakon čega je Sanski Most prešao pod kontrolu ARBiH-a.<ref name="CIAI1995" /> Poslije ulaska u grad borbe su se još nekoliko dana nastavile sjeveroistočno od Sanskog Mosta, gdje su se linije pomjerale bez odlučujućeg proboja, sve do stupanja na snagu primirja sredinom oktobra 1995.<ref name="CIAI1995" /> Neposredno prije zauzimanja grada, prema srpskim izvorima, oko 27.000 srpskog stanovništva<ref>{{Cite web |url=http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110821014241/http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |archive-date=21. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> zajedno s vojskom pobjeglo je i napustilo grad, dok su srpske paravojne formacije i Vojska Republike Srpske, na čelu s [[Željko Ražnatović|Željkom Ražnjatovićem Arkanom]], vršile brojne zločine i ubistva preostalog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u gradu i okolini. Kraj rata i oslobođenje grada dočekalo je samo oko 1.000 nesrba, a procjenjuje se da je grad izgubio gotovo pola predratnog stanovništva. ==== Zločini i nasilje ==== Prema sudski utvrđenim činjenicama i kasnijim presudama, politička kriza u Sanskom Mostu intenzivirana je uoči izbijanja rata. Predsjednik lokalnog ogranka [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] je 25. marta 1992. objavio da su sva srpska područja u općini proglašena dijelom [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U aprilu iste godine [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i srpske snage uspostavile su punktove u gradu, dok je formiran i krizni štab pod kontrolom SDS-a.<ref name="ICTYSZ" /> Prema svjedočenjima zabilježenim u predmetima za ratne zločine, sredinom aprila 1992. godine na ulicama grada već su bili vojska i naoružane formacije, a preko [[Radio Sana|Radija Sana]] objavljeno je da je Sanski Most postao „Srpska općina Sanski Most”.<ref name="DetektorDan">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/04/27/dan-koji-je-promijenio-zivote-sanjana/|title=Dan koji je promijenio živote Sanjana|date=27. 4. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon uspostave srpske vlasti, bošnjačko i hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo otpuštanjima s posla, ograničavanju kretanja, zastrašivanju i nasilju.<ref name="ICTYSZ" /> Sud Bosne i Hercegovine je u predmetu protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića naveo da su, kao visoki oficiri i članovi kriznog štaba Sanski Most, zajedno s drugim licima učestvovali u progonu bošnjačkog i hrvatskog stanovništva ubistvima, prisilnim preseljenjem, deportacijama, zatvaranjem, granatiranjem nebranjenih sela i rušenjem vjerskih objekata.<ref name="SudBasara">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/928|title=S1 1 K 016738 14 Kro Branko Basara i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krajem maja 1992. srpske snage granatirale Sanski Most, zaselak Okreč te bošnjačka naselja Mahalu, Muhiće i Otoku. Stanovnici Mahale bili su prisiljeni okupiti se na igralištu, nakon čega je naselje granatirano, a kuće i lokalna džamija djelimično razoreni.<ref name="DetektorCinjenice" /> Do kraja 1992. gotovo svi Bošnjaci iz općine bili su protjerani ili su izbjegli usljed kampanje nasilja.<ref name="ICTYSZ2">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026|quote=By the end of 1992, almost all of the Muslims of Sanski Most had fled as a consequence of the campaign of violence carried out against them by Serb Forces.}}</ref> Prema podacima koje prenosi Detektor na osnovu haških presuda, u augustu i septembru 1992. najmanje tri konvoja, organizirana od strane općinskih vlasti bosanskih Srba i pod pratnjom civilne i vojne policije, prevezla su najmanje 6.100 Bošnjaka iz općine Sanski Most prema [[Travnik]]u.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Zatočenički objekti, logori i ubistva ==== Na području općine uspostavljen je veći broj mjesta zatočenja. Civilno stanovništvo, pretežno bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, držano je u 16 zatočeničkih centara, među kojima su bili zgrada policije u Sanskom Mostu, sala Osnovne škole „Hasan Kikić“, garaže „Betonirke“, hala fabrike „Krings“, vojna garaža, sportska dvorana u Krkojevcima, zgrada policije u [[Lušci Palanka|Lušci Palanci]], zatvor „Sana“ i drugi objekti.<ref name="DetektorCinjenice" /> Počev od 27. maja 1992. pripadnici civilne i vojne policije bosanskih Srba lišavali su slobode Bošnjake i Hrvate i zatvarali ih u te objekte, gdje su bili izloženi ispitivanjima, premlaćivanju i drugim oblicima zlostavljanja.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Nikola Kovačević (ratni zločinac)|Nikole Kovačevića]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u zatvaranju civila u objekt „Betonirka”, gdje su zatočenici bili izloženi mučenjima, te u njihovom transportu prema logoru [[Manjača]]. Kovačević je pravosnažno osuđen na 12 godina zatvora.<ref name="SudKovacevic">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/4|title=X-KRŽ-05/40 Nikola Kovačević|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krizni štab Sanskog Mosta je, prema sudski utvrđenim činjenicama, početkom maja 1992. otvorio zatvoreničke centre u „Betonirki“, hali fabrike „Krings“ i sportskoj dvorani „Hasan Kikić“, u kojima je bilo 1.655 zatočenih osoba, od čega više od 1.500 Bošnjaka.<ref name="DetektorCinjenice" /> Više stotina zatočenika kasnije je transportirano u logor Manjača; prema istim izvorima, približno 900 ljudi poslano je tamo po naređenju kriznog štaba, dok je oko 600 oslobođeno.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među najpoznatijim zločinima u općini ubrajaju se ubistva kod [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolja]] 31. maja 1992, kada su muškarci prethodno odvojeni od žena i djece i odvedeni prema mostu, gdje je više njih ubijeno, kao i druga masovna ubistva civila na području općine.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYBrdjanin">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-radoslav-brdjanin-radoslav-brdjanin-sentenced-32-years|title=Judgement in the Case The Prosecutor v. Radoslav Brđanin|date=1. 9. 2004|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Navodi se i da je u Sanskom Mostu u istom periodu ubijeno najmanje 1.500 ljudi.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Jadranko Palija|Jadranka Palije]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u napadu na selo Kljevci 31. maja 1992, u ubistvu pet muškaraca, te u ubijanju 14 zatvorenika kod Vrhpoljskog mosta, kao i u [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|silovanju]] jedne žene. Sud je zabilježio i navode da je Palija od 1993. do oktobra 1995. zaustavljao, zastrašivao i premlaćivao civile bošnjačke nacionalnosti na području Sanskog Mosta.<ref name="SudPalija">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/2123|title=X-KRŽ-06/290 Jadranko Palija|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="DetektorOptuznica2026">{{cite web|url=https://detektor.ba/2026/02/10/bivsim-logorasima-obecano-da-ce-optuznica-za-zlocine-u-sanskom-mostu-biti-dostavljena-sudu-nakon-dorade/|title=Bivšim logorašima obećano da će optužnica za zločine u Sanskom Mostu biti dostavljena sudu nakon dorade|date=10. 2. 2026|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom 1992. godine u općini su teško oštećeni ili potpuno razoreni brojni bošnjački i katolički vjerski objekti. Uništeno je oko 20 bošnjačkih i katoličkih vjerskih spomenika.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među pojedinačno navedenim primjerima su džamije u Trnovi i Skucanom Vakufu te katolička crkva u Staroj Rijeci.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Sudski epilog ==== Zločini počinjeni na području Sanskog Mosta bili su predmet postupaka pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] i domaćim pravosuđem u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U haškim predmetima protiv [[Radoslav Brđanin|Radoslava Brđanina]], [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], [[Mićo Stanišić|Miće Stanišića]], [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]], [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i drugih.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYSZ" /><ref name="ICTYBrdjanin" /> Pred Sudom Bosne i Hercegovine vođeni su i pojedinačni predmeti za zločine u Sanskom Mostu. Među poznatijim osuđujućim presudama su one u predmetima protiv Nikole Kovačevića i Jadranka Palije.<ref name="SudKovacevic" /><ref name="SudPalija" /> Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio i optužnice u drugim predmetima koji se odnose na širi progon stanovništva u Sanskom Mostu, uključujući predmet protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića.<ref name="SudBasara" /><ref name="DetektorLogorasi">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/05/10/torture-i-ubistva-logorasa-iz-sanskog-mosta/|title=Torture i ubistva logoraša iz Sanskog Mosta|date=10. 5. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Naselja == Poslije potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], 51 naselje je ušlo u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (u općinu Sanski Most), a 8 u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (u općinu [[Oštra Luka]]), a 16 naselja je podijeljeno.<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini Sanski Most: [[Bjeline]], [[Bojište]], [[Bosanski Milanovac]], [[Bošnjaci (Sanski Most)|Bošnjaci]], [[Brdari]], [[Čaplje]], [[Demiševci]], [[Djedovača]], [[Donji Dabar]], [[Donji Kamengrad]], [[Donji Lipnik]], [[Đurići (Sanski Most)|Đurići]], [[Dževar]], [[Fajtovci]], [[Glavice (Sanski Most)|Glavice]], [[Gorice (Sanski Most)|Gorice]], [[Gornji Dabar]], [[Gornji Kamengrad]], [[Gornji Lipnik]], [[Grdanovci]], [[Hrustovo (Sanski Most)|Hrustovo]], [[Husimovci]], [[Ilidža (Sanski Most)|Ilidža]], [[Jelašinovci]], [[Kijevo (Sanski Most)|Kijevo]], [[Kljevci]], [[Kozin]], [[Krkojevci]], [[Kruhari]], [[Lukavice]], [[Lušci Palanka]], [[Lužani]], [[Majkić Japra Donja]], [[Majkić Japra Gornja]], [[Miljevci (Sanski Most)|Miljevci]], [[Modra]], [[Naprelje]], [[Okreč]], [[Otiš]], [[Podbriježje]], [[Podlug]], [[Podovi]], [[Poljak]], [[Praštali]], Sanski Most, [[Skucani Vakuf]], [[Stari Majdan]], [[Suhača]], [[Šehovci (Sanski Most)|Šehovci]], [[Tomina]], [[Vrhpolje]].<ref name="sistematskispisak" /> Podijeljena sela: [[Batkovci (Sanski Most)|Batkovci]], [[Donja Kozica]], [[Donja Tramošnja]], [[Gornja Kozica (Sanski Most)|Gornja Kozica]], [[Gornja Tramošnja (Sanski Most)|Gornja Tramošnja]], [[Hadrovci (Sanski Most)|Hadrovci]], [[Koprivna]], [[Mrkalji]], [[Podvidača]], [[Sasina]], [[Slatina]], [[Stara Rijeka]], [[Škrljevita]], [[Trnova]], [[Usorci]], [[Zenkovići]].<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini [[Oštra Luka]]: [[Budimlić Japra]], [[Duge Njive]], [[Garevica]], [[Halilovci]], [[Hazići]], [[Marini]], [[Oštra Luka]], [[Ovanjska]].<ref name="sistematskispisak">Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Sistematski/Sustavni spisak općina i naseljenih mjesta Bosne i Hercegovine'' Sarajevo, 2013.</ref> ==== Mjesne zajednice ==== ===== Gradske mjesne zajednice===== * MZ Pobriježje * MZ Sanski Most - desna obala * MZ Sanski Most - lijeva obala * MZ Zdena obuhvataju naseljena mjesta: Đedovača, Pobriježje i Sanski Most =====Seoske mjesne zajednice ===== * MZ Bosanski Milanovac - obuhvata naseljena mjesta: Bosanski Milanovac i Bošnjaci * MZ Brdari - obuhvata naseljeno mjesto Brdari * MZ Budimlić Japra - obuhvata naseljena mjesta: Budimlić Japra, Duge Njive, Hadrovci, Halilovci, Marini, Mrkalji, Ovanjska, Slatina i Zenkovići * MZ Čaplje - obuhvata naseljeno mjesto Čaplje * MZ Dabar - obuhvata naseljena mjesta: Donji Dabar, Gornji Dabar i Grdanovci * MZ Demiševci - obuhvata naseljeno mjesto Demiševci * MZ Donji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Donji Kamengrad i Suhača * MZ Dževar - obuhvata naseljeno mjesto Dževar * MZ Fajtovci - obuhvata naseljena mjesta: Fajtovci, Gorice, Modra i Naprelje * MZ Gornja Tramošnja - obuhvata naseljeno mjesto Gornja Tramošnja * MZ Gornji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Gornji Kamengrad i Okreč * MZ Hrustovo - obuhvata naseljeno mjesto Hrustovo * MZ Husimovci - obuhvata naseljeno mjesto Husimovci * MZ Jelašinovci - obuhvata naseljena mjesta: Bojište i Jelašinovci * MZ Kijevo - oobuhvata naseljeno mjesto Kijevo * MZ Kljevci - obuhvata naseljeno mjesto Kljevci * MZ Koprivna - obuhvata naseljeno mjesto Koprivna * MZ Kozica - obuhvata naseljena mjesta: Donja Kozica, Gornja Kozica i Hazići * MZ Krkojevci - obuhvata naseljeno mjesto Krkojevci * MZ Kruhari - obuhvata naseljeno mjesto Kruhari * MZ Lipnik - obuhvata naseljena mjesta: Bjeline, Donji Lipnik, Đurići, Gornji Lipnik i Kozin * MZ Lukavice - obuhvata naseljeno mjesto Lukavice * MZ Lušci Palanka - obuhvata naseljena mjesta: Glavice, Lušci Palanka, Majkić Japra Donja, Majkić Japra Gornja, Miljevci, Otiš i Praštali * MZ Oštra Luka - obuhvata naseljena mjesta: Oštra Luka i Usorci * MZ Podlug - obuhvata naseljeno mjesto Podlug * MZ Podovi - obuhvata naseljena mjesta: Ilidža i Podovi * MZ Podvidača - obuhvata naseljeno mjesto Podvidača * MZ Poljak - obuhvata naseljeno mjesto Poljak * MZ Sasina - obuhvata naseljena mjesta: Sasina i Škrljevita * MZ Skucani Vakuf - obuhvata naseljeno mjesto Skucani Vakuf * MZ Stara Rijeka - obuhvata naseljena mjesta: Batkovci, Garevica i Stara Rijeka * MZ Stari Majdan - obuhvata naseljeno mjesto Stari Majdan * MZ Šehovci - obuhvata naseljeno mjesto Šehovci * MZ Tomina - obuhvata naseljena mjesta: Donja Tramošnja, Lužani i Tomina * MZ Trnova - obuhvata naseljeno mjesto Trnova * MZ Vrhpolje - obuhvata naseljeno mjesto Vrhpolje == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sanskog Mosta|Spisak naseljenih mjesta u općini Sanski Most}} Po službenom [[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], općina Sanski Most imala je 60.307 stanovnika, raspoređenih u 75 naselja. Po [[Preliminarni rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|preliminarnim rezultatima popisa stanovništva 2013.]] u općini Sanski Most živi 47.359 stanovnika.<ref name="preliminari_5nov">[http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.'' Sarajevo 5. novembar 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181123135507/http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf |date=23. 11. 2018 }} {{Simboli jezika|bs|bosanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> === Nacionalni sastav stanovništva - općina Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11541 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 41475 | g2013_bosnjaci = 38344 | g2013_srbi = 1837 | g2013_hrvati = 722 | g2013_bosanci = 202 | g2013_romi = 16 | g2013_muslimani = 43 | g2013_bosanciihercegovci = 25 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 6 | g2013_pravoslavci = 10 | g2013_nisu_izjasnili = 127 | g2013_nepoznato = 70 | g1991_ukupno = 60307 | g1991_muslimani = 28136 | g1991_srbi = 25363 | g1991_hrvati = 4322 | g1991_jugosloveni = 1247 | g1981_ukupno = 62467 | g1981_muslimani = 27083 | g1981_srbi = 26619 | g1981_hrvati = 5314 | g1981_jugosloveni = 2936 | g1981_slovenci = 16 | g1981_crnogorci = 50 | g1981_romi = 75 | g1981_albanci = 26 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 62102 | g1971_muslimani = 24839 | g1971_srbi = 30422 | g1971_hrvati = 6307 | g1971_jugosloveni = 195 | g1971_slovenci = 23 | g1971_crnogorci = 59 | g1971_romi = 12 | g1971_albanci = 22 | g1971_madari = 2 | g1971_makedonci = 8 | g1961_ukupno = 39483 | g1961_muslimani = 12350 | g1961_srbi = 19156 | g1961_hrvati = 4844 | g1961_jugosloveni = 3014 | g1961_crnogorci = 20 | g1961_makedonci = 8 | g1961_slovenci = 17 | g1961_albanci = 5 | g1961_madari = 7 | g1961_romi = 23 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 141909 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 16913 | g2013_bosnjaci = 15930 | g2013_srbi = 401 | g2013_hrvati = 177 | g2013_bosanci = 165 | g2013_romi = 13 | g2013_muslimani = 36 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 94 | g2013_nepoznato = 33 | g1991_ukupno = 17144 | g1991_muslimani = 7245 | g1991_srbi = 7831 | g1991_hrvati = 646 | g1991_jugosloveni = 901 | g1981_ukupno = 14027 | g1981_muslimani = 6067 | g1981_srbi = 5691 | g1981_hrvati = 523 | g1981_jugosloveni = 1504 | g1981_crnogorci = 23 | g1981_makedonci = 4 | g1981_slovenci = 9 | g1981_albanci = 14 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 5 | g1971_ukupno = 8682 | g1971_muslimani = 4545 | g1971_srbi = 3410 | g1971_hrvati = 558 | g1971_jugosloveni = 96 | g1971_crnogorci = 22 | g1971_makedonci = 3 | g1971_slovenci = 9 | g1971_albanci = 12 | g1971_madari = 1 | g1961_ukupno = 5096 | g1961_muslimani = 1350 | g1961_srbi = 1732 | g1961_hrvati = 338 | g1961_jugosloveni = 1644 | g1961_crnogorci = 13 | g1961_slovenci = 5 | g1961_albanci = 2 | g1961_madari = 2 }} == Obrazovanje == U općini Sanski Most se nalazi sedam osnovnih škola, te tri srednjoškolske ustanove: gimnazija Sanski Most, MSŠ Sanski Most, koje su smještene u srednjoškolskom centru, te srednja poljoprivredna škola Sanus Futurum. == Zdravstvo == === Prije 2. svjetskog rata === Prvi doktor je došao u Sanski Most 1898, a apoteka je otvorena 1911. Sanski Most je imao babicu već 1885. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u općini, koja je imala oko 57.000 stanovnika, bio je samo 1 ljekar i jedan apotekar, bez bolnice ili bilo kakvog stacionara. Za mnoge ljekarske usluge stanovništvo je moralo ići u [[Prijedor]], gdje također do 1940. nije bilo bolnice, a za bolničke usluge se išlo u [[Banja Luka|Banju Luku]] ili [[Zagreb]]. Tek 1939. sagrađena je bolnička zgrada u Sanskom Mostu, ali do rata nije otvorena jer nije bilo sredstava za opremu bolnice i angažovanje potrebnog osoblja.<ref name="branko">{{Cite book|last=J. Bokan|first=Branko|title=Srez Sanski Most u NOB I|year=1980|pages=214-215}}</ref> S obzirom na siromaštvo znatnog dijela stanovništva, najveći broj oboljelih, naročito u selima, bio je upućen na nadriljekare i vračare, i na narodno liječenje čajevima od lipe, bazge, raznih plodova i ljekovitih biljaka. Doktoru se išlo najčešće tek onda kad nikakvi domaći, narodni lijekovi nisu više pomagali. Zbog toga je smrtnost oboljelih bila velika. Rijetko je koja porodilja išla u bolnicu radi porođaja, izuzev kada bi nastale komplikacije zbog nestručne intervencije seoske žene. Najčešće su u takvim slučajevima, kod porođaja u selima, pomagale samouke babice, žene koje su rodile više djece, pa imale nekog iskustva, ali i nadribabice, koje su se poluprofesionalno bavile ovim poslom.<ref name="branko" /> [[Tuberkuloza]] je bila znatno raširena te uzrok brojnoj smrtnosti djece i odraslih. S obzirom na veoma veliku raširenost ušiju (u kosi i odjeći) kod naročito seoskog stanovništva povremeno se pojavljivao pjegavi [[tifus]], a zbog nehigijenskih bunara i razne epidemije (trbušni tifus, srdobolje i sl.).<ref name="branko" /> U selima, i u nekim siromašnim gradskim domaćinstvima sapun se veoma malo koristio, a rublje se obično otkuhavalo i pralo u lukšiji (pepel od drveta). U mnogim selima nije bilo pitke izvorske vode, već su kopali bunare, a u sušnim i bezvodnim brdskim selima pravljene su cisterne za kišnicu. Zbog toga je voda bila dragocjenost koja se čuvala, pa su je u nekim selima veoma malo trošili za ličnu higijenu i higijenu stanovanja. Tek 1931. sagrađena su tri javna kupatila: u Sanskom Mostu, Starom Majdanu i Lušci Palanci.<ref name="branko" /> Sanski Most nije imao vodovod iako se još 1922. započelo raditi na njegovom projektu.<ref>{{Cite book|title=Bosna i Hercegovina|publisher=Sarajevska sekcija Udruženja jug. inženjera i arhitekata|year=1922|location=Sarajevo|pages=134}}</ref> Ni u drugim naseljima nije bilo vodovoda u kućama, te nije bilo ni uslova za neki viši higijenski standard života. Jedino je u Lušci Palanci, 1932. sagrađen je vodovod sa česmama postavljenim pored puteva. Neposredno pred rat, 1938–40, izgrađena je crpna stanica na plinski motor u Podgori u Miljevcima i po nekoliko rezervoara za vodu u selima Dabar, [[Grdanovci]], Bošnjaci i [[Bosanski Milanovac]]. U budžetu vrbaske banovine za 1940. bilo je planirano 30.000 dinara za dovršenje vodovoda. Međutim, rat je 1941. prekinuo tu akciju za snabdijevanje bezvodnih sela zdravom i pitkom vodom.<ref name="branko" /> == Kultura == ===Nacionalni spomenici=== {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu}} {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu (privremena lista)}} Odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] u Sanskom Mostu je proglašeno šest [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] <ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Nacionalni spomenici na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417100201/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref>, dok ih je osam na privremenoj listi.<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Privremena lista Nacionalnih spomenika na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417091307/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> == Poznate ličnosti == *[[Mehmed Alagić]] - general *[[Amir Kazić Leo]] - pjevač *[[Amir Talić]] - pisac *[[Ismet Kurtović]] - flautist *[[Senijad Ibričić]] - nogometaš *[[Kemal Malovčić]] - pjevač *[[Vukašin Brajić]] - pjevač i gitarista == Galerija == <gallery> Datoteka:Fatihova Musalla.JPG|[[Fatihova Musalla]] Datoteka:Pravoslavna crkva sv. Petra i Pavla.jpg|pravoslavna crkva Datoteka:Bliha from above.jpg|[[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]] u Fajtovcima kod Sanskog Mosta Datoteka:Sanski Most1.JPG|[[Sana]] Datoteka:Gradski most Sanski Most 2.jpg|gradski most Datoteka:Ušće rijeke Zdene u Sanu.jpg|ušće rijeke Zdene u Sanu u centru Datoteka:Park Sanski Most.jpg|jedan od nekoliko parkova u Sanskom Mostu Datoteka:Stara željeznička stanica Sanski Most.jpg|[[Zgrada stare željezničke stanice (Sanski Most)|zgrada stare željezničke stanice u Sanskom Mostu]] Datoteka:Hamzibegova džamija Sanski Most.jpg|[[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begova džamija]] </gallery> == Također pogledajte == *[[Spisak naseljenih mjesta u Sanskom Mostu]] *[[Musalla (Sanski Most)]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sanski Most}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sanskimost.gov.ba/ Zvanični sajt općine Sanski Most] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Unsko-sanski kanton}} {{Općina Sanski Most}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Sanski Most|*]] 0br56inq0jnhf87bvs3ijbq5qaex78d 0 7404 3841251 3821124 2026-05-07T00:53:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841251 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija TV-emisija | ime = Prijatelji | slika = Friends logo.svg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Logo serije | originalni_naslov = Friends | žanr = [[Sitkom]] | autor = [[David Crane (producent)|David Crane]] <br/> [[Marta Kauffman]] | bazirano_na = | razvoj = | pisac = | scenarij = | priča = | režiser = | glumci = {{Plainlist| *[[Jennifer Aniston]] *[[Courteney Cox]] *[[Lisa Kudrow]] *[[Matt LeBlanc]] *[[Matthew Perry]] *[[David Schwimmer]]}} | pripovjedač = | kompozitor_muzičke_teme = Michael Skloff <br/> [[Allee Willis]] | uvodna_tema = [[I'll Be There for You (The Rembrandts)|"I'll Be There for You"]] <br/> ([[The Rembrandts]]) | država = [[SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | broj_sezona = 10 | broj_epizoda = 236 | spisak_epizoda = Spisak epizoda "Prijatelja" | izvršni_producenti = [[David Crane (producent)|David Crane]] <br/> [[Marta Kauffman]] <br/> [[Kevin S. Bright]] <br/> Michael Borkow (4. sezona) <br/> [[Michael Curtis (TV-producent)|Michael Curtis]] (5. sezona) <br/> [[Adam Chase (scenarist)|Adam Chase]] (sezone 5–6) <br/> Greg Malins (sezone 5–7) <br/> [[Wil Calhoun]] (7. sezona) <br/> [[Scott Silveri]] (sezone 8–10) <br/> [[Shana Goldberg-Meehan]] (sezone 8–10) <br/> Andrew Reich (sezone 8–10) <br/> Ted Cohen (sezone 8–10) | producenti = | montaža = | lokacija = | kinematografija = | trajanje = 22 minute | produkcijska_kompanija = [[Kevin S. Bright|Bright/Kauffman/Crane Productions]] <br/> [[Warner Bros. Television]] | distributer = [[Warner Bros. Television|Warner Bros. Television Distribution]] | budžet = | kanal = [[NBC]] | format_slike = [[NTSC]] ([[480i]]) [[Format ekrana|4:3]] (originalno emitiranje) <br/> [[HDTV]] [[1080i]] [[Format ekrana|16:9]] (remasteriranje 2012) | format_tona = [[Dolby Surround|Dolby Surround 2.0]] (originalno emitiranje) <br/> [[Dolby Digital|Dolby Digital 5.1]] (remasteriranje 2012) | prvo_emitiranje = 22. septembar 1994 | zadnje_emitiranje = 6. maj 2004. | u_BiH = | prethodno = | sljedeće = ''[[Joey (serija)|Joey]]'' (2004–2006) | povezano = | web_stranica = | naslov_web_stranice = | web_stranica_produkcije = | naslov_web_stranica_produkcije = | imdb = }} '''''Prijatelji''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[humor]]istička [[Televizija|televizijska]] [[sitkom]] [[televizijska serija|serija]] koja prati živote grupe od šest osoba u 20-ima i 30-ima, tri muškarca i tri žene, koji žive zajedno na [[Manhattan]]u u [[New York]]u. Njeni su autori [[David Crane (producent)|David Crane]] i [[Marta Kauffman]]. Snimljeno je deset sezona, a prikazivana je na [[NBC]]-ju od 22. septembra 1994. do 6. maja 2004. Producirala ju je kompanija [[Kevin S. Bright|Bright/Kauffman/Crane Productions]], u saradnji s [[Warner Bros. Television]]om. Prvobitni izvršni producenti bili su [[Kevin S. Bright]], Kauffman i Crane. Kauffman i Crane počeli su razvijati ''Prijatelje'' pod naslovom ''Insomnia Cafe'' u novembru i decembru 1993. Predstavili su ideju Brightu, a zatim zajedno otišli do tadašnjih čelnih ljudi NBC-ja i prezentirali im premisu serije na sedam stranica. Nakon nekoliko izmjena [[scenarij]]a, uključujući i naslove ''Six of One''<ref>{{cite web |url= http://abcnews.go.com/blogs/entertainment/2012/04/friends-was-originally-called-six-of-one |title='Friends' Was Originally Called 'Six of One' |publisher= [[ABC News]] |date=5. 4. 2012 |access-date=3. 8. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160808030158/http://abcnews.go.com/blogs/entertainment/2012/04/friends-was-originally-called-six-of-one |archive-date=8. 8. 2016}}</ref> i ''Friends Like Us'' (''Prijatelji poput nas''), serija je konačno nazvana jednostavno ''Prijatelji''.<ref name="friendsorigins1">{{cite web |title= 'Friends' Creators Share Show's Beginnings |url= http://www.nbcnews.com/id/4899445/ns/dateline_nbc-newsmakers/t/friends-creators-share-shows-beginnings/ |access-date=5. 5. 2004 |date=5. 5. 2004 |publisher= [[Dateline NBC]] |author= Matt Lauer |archive-url= https://web.archive.org/web/20131002171335/http://www.nbcnews.com/id/4899445/ns/dateline_nbc-newsmakers/t/friends-creators-share-shows-beginnings/ |archive-date=2. 10. 2013}}</ref> Serija je snimana u studijima kompanije [[Warner Bros.]] u [[Burbank (Kalifornija)|Burbanku]] ([[Kalifornija]]). Svih deset sezona bilo je među deset najgledanijih televizijskih programa godine, a u konačnici je za vrijeme prikazivanja osme sezone serija zasjela na prvo mjesto gledanosti. Posljednju epizodu gledalo je približno 52,5 miliona Amerikanaca, što ju je učinilo petom najgledanijom posljednjom epizodom televizijskih serija u historiji<ref name="top10">{{cite web |author= Zach Seemayer |title= The 10 Most-Watched TV Series Finales Ever! |url= http://www.etonline.com/tv/144979_10_Most_Watched_TV_Series_Finales_Ever_Gallery/ |access-date=23. 5. 2015 |date=31. 3. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150903224557/http://www.etonline.com/tv/144979_10_Most_Watched_TV_Series_Finales_Ever_Gallery/?page=NA%3D%3D&itmCnt=MTE%3D |publisher=[[Entertainment Tonight]]|archive-date=3. 9. 2015}}</ref><ref>{{cite web |author= Stacy Conradt |title= The 10 Most-Watched Series Finales Ever |work=[[Mental Floss]]|url= http://mentalfloss.com/article/24673/10-most-watched-series-finales-ever |access-date=24. 5. 2015 |date=28. 2. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150511182851/http://mentalfloss.com/article/24673/10-most-watched-series-finales-ever |archive-date=11. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web |author= Natalie Kalin |title= Top 10 Most Watched TV Finales Ever |work= [[HuffPost]]|url= http://www.huffingtonpost.com/natalie-kalin/top-ten-most-watched-tv-finales-ever_b_6760238.html |access-date=24. 5. 2015 |date=29. 4. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150525054519/http://www.huffingtonpost.com/natalie-kalin/top-ten-most-watched-tv-finales-ever_b_6760238.html |archive-date=25. 5. 2015}}</ref> i najgledanijom televizijskom epizodom u prvoj deceniji 21. stoljeća.<ref name="MostWatched">{{cite web |title= The shows of the decade |url= https://www.chicagotribune.com/news/ct-xpm-2009-12-04-0912030239-story.html |work=[[Chicago Tribune]]|access-date=18. 8. 2010 |date=4. 12. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120812091212/http://articles.chicagotribune.com/2009-12-04/entertainment/0912030239_1_joe-millionaire-series-finale-grey-s-anatomy |archive-date=12. 8. 2012}}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.nydailynews.com/entertainment/tv/2009/12/03/2009-12-03_the_most_watched_tv_episode_of_the_decade_was____the_series_finale_of_friends.html |title= The Most Watched TV Episode of the Decade Was ... The Series Finale of 'Friends' |author= Cristina Kinon |access-date=22. 12. 2009 |work=[[New York Daily News]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20091207085632/http://www.nydailynews.com/entertainment/tv/2009/12/03/2009-12-03_the_most_watched_tv_episode_of_the_decade_was____the_series_finale_of_friends.html |archive-date=7. 12. 2009}}</ref> Tokom cijelog emitiranja serija je uglavnom dobijala pohvale publike i kritičara, ubrzo postavši jedna od najpopularnijih televizijskih serija svih vremena.<ref name="time.com">{{cite news |url= http://www.time.com/time/specials/2007/completelist/0,,1651341,00.html |work= [[Time (magazin)|Time]]|title= All-TIME 100 TV Shows |author= James Poniewozik |date=6. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090226031518/http://www.time.com/time/specials/2007/completelist/0%2C%2C1651341%2C00.html |archive-date=26. 2. 2009}}</ref> Nominirana je za 62 [[nagrada Emmy|Emmyja]], osvojivši onaj za najbolju humorističku seriju 2002<ref>{{Cite web |url= https://www.emmys.com/shows/friends#awards |title= Friends|website= Television Academy |access-date=16. 10. 2018}}</ref> za svoju [[Prijatelji (8. sezona)|osmu sezonu]]. Na spisku "50 najboljih televizijskih serija svih vremena" magazina ''[[TV Guide]]'' zauzela je 21. mjesto,<ref name="cbsnews.com">{{cite news |url= http://www.cbsnews.com/stories/2002/04/26/entertainment/main507388.shtml |publisher= [[CBS News]] |title= TV Guide Names Top 50 Shows |date=26. 4. 2002 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120904061715/http://www.cbsnews.com/stories/2002/04/26/entertainment/main507388.shtml |archive-date=4. 9. 2012}}</ref> a na sličnoj listi magazina ''[[Empire (filmski magazin)|Empire]]'' stavljena je na sedmo.<ref name="listal.com">{{cite web |url= http://www.listal.com/list/empire-magazines-50-greatest-tv |title= Empire Magazine's 50 Greatest TV Shows of All Time list |website= Listal.com |date=23. 12. 2008 |access-date=2. 4. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110713074236/http://www.listal.com/list/empire-magazines-50-greatest-tv |archive-date=13. 7. 2011}}</ref><ref name="empireonline.com">{{cite web |url= https://www.empireonline.com/movies/features/best-tv-shows-ever/?tv=7/ |title= The 50 Best TV Shows Ever |work= Empire|date=15. 6. 2016 |author1= James Dyer |author2= Owen Williams |author3= Ed Gross |author4= James White |author5= John Nugent |author6= Phil De Semlyen |author7= Chris Hewitt}}</ref> Godine 1997. ''TV Guide'' je na svojoj listi "100 najboljih epizoda televizijskih serija u historiji" epizodu "[[The One with the Prom Video]]" postavio na 100. mjesto.<ref>{{cite journal |last1= |first1= |last2= |first2= |year= 1997 |title= Special Collector's Issue: 100 Greatest Episodes of All Time |journal= TV Guide |issue= 28. juni – 4. juli <!-- |url= |access-date=4. 10. 2011-->}}</ref> Godine 2013. Ceh scenarista Amerike na svojoj listi "101 najbolje napisana serija svih vremena" rangirao je ''Prijatelje'' na 24. mjesto,<ref name="writers guild of america">{{cite web |url= http://www.wga.org/content/default.aspx?id=4925 |title= 101 Best Written TV Series List |archive-url= https://web.archive.org/web/20140110083226/http://www.wga.org/content/default.aspx?id=4925 |archive-date=10. 1. 2014}}</ref> a ''TV Guide'' na novoj listi, ovog puta naslovljenoj "60 najboljih televizijskih serija ikad", na 28.<ref>{{cite magazine |author1= Bruce Fretts |author2= Matt Roush |date= |title= The Greatest Shows on Earth |journal= TV Guide |volume= 61 |issue= 3194–3195 |pages=16–19 <!--|url= |access-date=22. 12. 2013-->}}</ref> == Opis == Rachel Green bježi s vlastitog [[vjenčanje|vjenčanja]] i pronalazi prijateljicu iz djetinjstva Moniku Geller, koja u [[New York]]u radi kao glavna [[kuhar]]ica. Njih dvije postaju cimerice, a Rachel se uskoro pridružuje ekipi prijatelja u 20-im godinama s kojima se Monica najčešće druži: [[glumac|glumcu]] Joeyju Tribbianiju, koji se pokušava izboriti za svaku ulogu, zaposleniku u velikoj [[korporacija|korporaciji]] Chandleru Bingu, maserki i [[muzičar]]ki Phoebe Buffay te tek razvedenom [[paleontolog]]u Rossu Gelleru, Monikinom starijem bratu. Kako bi se uzdržavala, Rachel se zapošljava kao konobarica u "Central Perku", obližnjem kafiću na [[Manhattan]]u, gdje svih šestero najčešće boravi. Kad nisu tamo, obično se druže u stanu Monike i Rachel u West Villageu ili u stanu Joeyja i Chandlera, koji je odmah prekoputa. Radnje epizoda obično se vrte oko njihovih komičnih i romantičnih avantura te problema s karijerama, poput Joeyjevog konstantnog odlaženja na audicije ili Racheline potrage za poslom u [[moda|modnoj industriji]]. Svih šest likova tokom deset sezona prolazi kroz brojne ljubavne sastanke i veze, poput onih Monike i Richarda Burkea ili Rossa i Emily Waltham. Ipak, radnja koja praktički čini mitologiju serije jest odnos između Rossa i Rachel, koji tokom deset godina više puta ulaze u različite oblike ljubavne veze jedno s drugim, a u jednom trenutku dobiju i dijete. Osim njih, u drugoj polovini serije Monica i Chandler završavaju zajedno i u braku, a Phoebe se udaje za Mikea Hannigana. Uz šestero glavnih prijatelja ostali likovi koji se sporadično pojavljuju jesu roditelji Rossa i Monike, Jack i Judy, koji žive na [[Long Island]]u, Rossova bivša supruga Carol Willick i njihov sin Ben, barmen u "Central Perku" Gunther, Chandlerova bivša djevojka Janice te Phoebeina sestra blizanka Ursula. == Uloge i likovi == {{Glavni|Spisak likova u Prijateljima i Joeyju}} {{multiple image | align = | direction = vertical | width = 130 | image1 = JenniferAniston08TIFF.jpg | alt1 = Aniston 2008. | caption1 = | image2 = Courteney Cox 1995.jpg | alt2 = Cox 1995. | caption2 = | image3 = Lisa Kudrow 3.jpg | alt3 = Kudrow 2009. | image4 = Matt Le Blanc.jpg | alt4 = LeBlanc 1995. | image5 = Matthew Perry 1995 (cropped).jpg | alt5 = Perry 1995. | image6 = David Schwimmer 2005 Madagascar.jpg | alt6 = Schwimmer 2005. | footer = Glavna postava ''Prijatelja''; odozgo prema dolje: Aniston, Cox, Kudrow, LeBlanc, Perry i Schwimmer }} * [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]] – [[moda|modna]] entuzijastica i najbolja prijateljica Monike Geller iz djetinjstva. Na početku serije počne živjeti s Monikom nakon što pobjegne s [[vjenčanje|vjenčanja]] na kojem se trebala udati za [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#Barry Farber|Barryja Farbera]]. Rachel i Ross Geller tokom serije u izrazito se kompliciranom odnosu, koji više puta završi kao ljubavna veza / afera. Također, tokom deset godina Rachel izlazi i s drugim muškarcima, poput susjeda [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#Paolo|Paola]] iz [[Italija|Italije]] u prvoj sezoni, Joshue Bergina, klijenta iz Bloomingdale'sa, u četvrtoj, [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#Tag Jones|Taga Jonesa]], njenog asistenta u sedmoj, i Joeyja Tribbianija u desetoj sezoni. Poslovnu karijeru počinje kao [[konobar]]ica u "Central Perku", ali kasnije postaje asistentica klijentima u [[Bloomingdale's]]u da bi se u petoj sezoni zaposlila u [[Ralph Lauren Corporation]]u. Rachel i Ross na kraju osme sezone dobiju kćer Emmu. U posljednjoj epizodi serije, njih dvoje konačno priznaju osjećaje jedno prema drugome, pa Rachel odluči odustati od posla u [[Pariz]]u kako bi ostala s Rossom. * [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]] – [[kuhar]]ica<ref>{{cite news |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=PBPB&p_theme=pbpb&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAF87116FDB357D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |title= Fall TV '94 |access-date=14. 2. 2009 |author= Paul Lomartire |date=4. 9. 1994 |work=[[The Palm Beach Post]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110714174657/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=PBPB&p_theme=pbpb&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAF87116FDB357D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |archive-date=14. 7. 2011 }}</ref> i "matica" družine, poznata po perfekcionizmu, zapovjednički nastrojenom karakteru, kompetitivnosti i [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnom ponašanju]].<ref>{{cite news |url= http://www.usatoday.com/life/television/news/2004-03-03-revisiting-friends_x.htm |title=''Friends'' played great game of poker |access-date=20. 2. 2009 |author= Robert Bianco |date=3. 3. 2004 |publisher= USA Today}}</ref><ref>{{cite news |url= http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article722553.ece |title= Sarey Carey: Does pride in housework make me bad as well as mad? |access-date= 20. 2. 2009 |date= 21. 5. 2006 |work= [[The Sunday Times]] |author= Jenny Booth |archive-date= 29. 6. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110629103342/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article722553.ece |url-status= dead }}</ref> Jedna od najučestalijih šala na Monikin račun jest ona u vezi s njenom [[Pretilost|pretilošću]] i prekomjernim jedenjem tokom djetinjstva i tinejdžerskih godina. U deset godina koje serija prati radi kao kuharica ili šef kuhinje u raznim restoranima. Njena prva ozbiljna ljubavna veza događa se s dugogodišnjim porodičnim prijateljem [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#Richard Burke|Richardom Burkeom]], 21 godinu starijim od nje. Neko vrijeme u zaista su čvrstoj vezi sve dok joj Richard ne rekne da ne želi imati djecu, što je izrazito razočara. U posljednjoj epizodi četvrte sezone Monica i Chandler na Rossovom vjenčanju u [[London]]u završe zajedno, vjenčaju se na kraju sedme sezone i usvoje dvoje blizanaca na kraju serije. * [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] – ekscentrična masažerka i [[muzičar]]ka. Kao dijete živjela je sjeverno od New Yorka s majkom dok ova nije počinila [[samoubistvo]], pa je Phoebe završila na ulici. Vrckava je, ali se vrlo dobro snalazi u životnim situacijama. Sama piše i izvodi svoje čudnjikave pjesme uz [[akustična gitara|akustičnu gitaru]], koju, također, svira sama. Njena "zla" [[blizanka]] jest [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#Ursula Buffay|Ursula]], koja dijeli Phoebeinu vrckavost, ali se, za razliku od Phoebe, čini sebičnom i nemarnom. Phoebe je i pomalo djetinjasta. Često zna koristiti svoju tešku prošlost (samoubistvo majke) kako bi izazvala simpatije kod ljudi, ali je koristi i kako bi ismijala sve one koji joj se doimaju poput [[hedonizam|hedonista]]. Tokom serije stupa u tri ozbiljne ljubavne veze: u prvoj sezoni s [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#David|Davidom]], naučnikom, s kojim prekida nakon što on odluči otići u [[Minsk]] kada dobije stipendiju za istraživanje, u petoj sezoni s Garyjem, policajcem čiju značku slučajno pronađe, i u devetoj i desetoj sezoni s [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#Mike Hannigan|Mikeom Hanniganom]]. U devetoj sezoni Phoebe i Mike prekidaju zbog toga što se on ne želi vjenčati. David se u međuvremenu vraća iz Minska, pa on i Phoebe nakratko završavaju zajedno, ali ga ona na kraju odbija kad je obojica zaprose. Phoebe i Mike vjenčaju se u desetoj sezoni.<ref name="friendsorigins2">{{cite web |url= http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502,0,495484.story |title= They leave as they began: With a buzz |access-date= 23. 12. 2008 |author= Tom Jicha |date= 2. 5. 2004 |work= [[The Baltimore Sun]] |archive-date= 4. 6. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110604154545/http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502%2C0%2C495484.story |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.allbusiness.com/services/motion-pictures/4911247-1.html |title= Kudrow has ''Comeback''; Cox, HBO talk |access-date=20. 2. 2009 |author= Nellie Andreeva |date=20. 9. 2004 |work= [[The Hollywood Reporter]]}}</ref> * [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]] – [[glumac]] i gurman koji postaje popularan nakon uloge u sapunici ''[[Naši najbolji dani]]'' (''Days of Our Lives'') kao dr. Drake Ramoray. Joey je prostodušni ženskaroš, a njegove veze s djevojkama obično ne traju dugo. Unatoč činjenici što je ženskaroš, Joey je nevin, brižan i dobronamjeran.<ref>{{cite web |title= Matt LeBlanc – Friends Interview |url= https://www.youtube.com/watch?v=edrzHImkfqk|publisher=NBC}}</ref> Za "ulete" djevojkama često koristi frazu ''"How you doin'?"'' kako bi ih osvojio "na prvu loptu", što, po njegovom mišljenju, obično uspijeva. Godinama dijeli stan sa Chandlerom, a kasnije i s Rachel, u koju se u osmoj sezoni zaljubljuje,<ref>{{cite web |url=http://www.baltimoresun.com/topic/zap-ronleavittobit,0,4424382.story |title=''Married... With Children'' Co-Creator Dies |access-date=23. 12. 2008 |author=Dennis McLellan |date=12. 2. 2008 |work=The Baltimore Sun |archive-date=4. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604154639/http://www.baltimoresun.com/topic/zap-ronleavittobit%2C0%2C4424382.story |url-status=dead }}</ref> ali mu ona pristojno odgovara da ne dijeli njegove osjećaje. Ipak, nakratko završavaju zajedno u desetoj sezoni, ali nakon što shvate da njihova veza ne bi mogla potrajati zbog prijateljstva i, što je još važnije, njenog kompliciranog odnosa s Rossom, nastave biti samo prijatelji. * [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] – zaposlenik u odjelu za statističku analizu i rekonfiguraciju podataka u velikoj, multinacionalnoj [[korporacija|korporaciji]]. Ne voli svoj posao iako je za njega dobro plaćen. U prvoj sezoni pokušava dati otkaz, ali ga poslodavci namame dajući mu povišicu i novi ured. U devetoj sezoni ipak daje otkaz nakon što ga premjeste na radno mjesto u [[Tulsa|Tulsi]] ([[Oklahoma]]), a pred kraj sezone postaje autor reklamnih tekstova u marketinškoj agenciji. Ima zanimljivu porodičnu prošlost zbog toga što je sin [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#Nora Tyler Bing|spisateljice]] erotskih [[roman]]a i [[Transseksualnost|transseksualne]] [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#Charles Bing / Helena Handbasket|zvijezde]] iz [[Las Vegas]]a. Poznat je po [[Sarkazam|sarkastičnom]] smislu za humor i lošoj sreći u ljubavnim vezama.<ref>{{cite news |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AC&p_theme=ac&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAEAB624D214A1B&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |title= ''Friends'' Star Finally has Chance to Enjoy Success |access-date=20. 2. 2009 |date=26. 3. 1995 |work= [[The Los Angeles Times]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110714174706/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AC&p_theme=ac&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAEAB624D214A1B&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |archive-date=14. 7. 2011 }}</ref> Na kraju sedme sezone vjenča se s Monikom, a do kraja serije njih dvoje usvoje blizance. Prije veze s Monikom, u prvoj sezoni bio je u vezi sa [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#Janice Litman-Goralnik|Janice Hosenstein]], s kojom prekida više puta. <!-- Perry je u više intervjua izjavio da ima veliku povezanost s likom Chandlera, poput potrebe da neugodnu šutnju prekine šalom ili otežane komunikacije sa ženama.<ref>{{cite web |title= Matthew Perry – Friends Interview |url= https://www.youtube.com/watch?v=bSoiQkFXbEU |publisher= NBC |access-date=29. 3. 2012}}</ref> --> * [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]] – Monikin stariji brat, paleontolog zaposlen u [[Američki muzej prirodne historije|Muzeju prirodne historije]], a kasnije i profesor [[Paleontologija|paleontologije]] na [[Njujorški univerzitet|Njujorškom univerzitetu]]. Dražestan je muškarac s dobrim smislom za humor iako povremeno nespretan i čudnjikav u društvu. Tokom cijele serije u kompliciranom je odnosu s Rachel. U deset godina doživljava tri propala [[brak]]a: s [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#Carol Willick i Susan Bunch|Carol Willick]], [[lezbijka|lezbijkom]], koja je i majka njihovog sina [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#Ben Geller|Bena]], [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#Emily Waltham|Emily Waltham]], koja se razvede od njega nakon što on slučajno izgovori Rachelino ime na njihovom vjenčanju, i Rachel, nakon što se u potpuno alkoholiziranom stanju vjenčaju u Las Vegasu. Neuspjesi u ljubavnom životu povezani su s njegovom [[paranoja|paranojom]] i [[ljubomora|ljubomorom]], koje iskazuje dok je u vezama, a njegovi razvodi postali su jedna od stalnih šala u seriji. Nakon što prvi put spavaju zajedno nakon dugo vremena (i to samo na jednu noć), Ross i Rachel dobijaju kćer Emmu na kraju osme sezone. U posljednjoj epizodi serije ipak priznaju uzajamne osjećaje i ostaju zajedno. * [[James Michael Tyler]] kao [[Spisak likova u Prijateljima i Joeyju#Gunther|Gunther]] – barmen u "Central Perku". Pojavljuje se u 148 epizoda, daleko najviše od svih sporednih likova, ali je uvijek potpisan kao "gostujuća zvijezda" i gotovo nikad nema značajnu ulogu u radnji epizode. U jednom trenutku postaje i šef "Central Perka". Također se otkriva da govori [[Nizozemski jezik|nizozemski]]. == Plaće glumaca == U originalnim ugovorima za prvu sezonu svi članovi glumačke postave bili su plaćeni 22.500 [[Američki dolar|dolara]] po epizodi.<ref name="salariescastlots">{{cite news |url=http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/10164381.html?dids=10164381:10164381&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=Aug+12%2C+1996&author=Lowry%2C+Brian&pub=Los+Angeles+Times&desc=%27Friends%27+cast+returning+amid+contract+dispute&pqatl=google |title=''Friends'' cast returning amid contract dispute |access-date=8. 3. 2009 |author=Brian Lowry |date=12. 8. 1996 |work=Los Angeles Times |archive-date=20. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090720012355/http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/10164381.html?dids=10164381:10164381&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=Aug+12%2C+1996&author=Lowry%2C+Brian&pub=Los+Angeles+Times&desc=%27Friends%27+cast+returning+amid+contract+dispute&pqatl=google |url-status=dead }}</ref> Međutim, u drugoj sezoni plaće su počele varirati između 20.000 i 40.000 dolara po epizodi.<ref name="salariescastlots"/><ref name="castpaid">{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C03EED71E39F935A25754C0A960958260 |title= ''Friends'' Cast Bands Together to Demand a Salary Increase |access-date=8. 3. 2009 |author= Bill Carter |date=16. 7. 1996 |work= [[The New York Times]]}}</ref> Prije treće sezone kompletna glumačka postava odlučila je ući u zajedničke pregovore o plaći unatoč tome što je kompanija [[Warner Bros.]] preferirala individualne razgovore o ugovorima.<ref name="Rice">{{cite news |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,275935,00.html |title= Friendly Fire |access-date= 8. 3. 2009 |author= Lynette Rice |date= 21. 4. 2000 |work= [[Entertainment Weekly]] |archive-date= 19. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719103906/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C275935%2C00.html |url-status= dead }}</ref> Glumci su počeli dobijati isplate u iznosu najniže plaće, što je značilo da su plaće Aniston i Schwimmera smanjene. Tako su u trećoj sezoni svi glumci dobijali 75.000 dolara po epizodi, 85.000 dolara u četvrtoj, 100.000 u petoj, 125.000 u šestoj, 750.000 u sedmoj i osmoj sezoni te milion u devetoj i desetoj, čime su Aniston, Cox i Kudrow postale najplaćenije televizijske glumice u historiji.<ref name="Rice"/><ref>{{cite book| title= Guinness World Records 2005: Special 50th Anniversary Edition |publisher= Guinness |page= 288 |isbn= 1-892051-22-2}}</ref><ref name="friendstimeline">{{cite news |url= http://www.usatoday.com/life/television/news/2004-01-21-friends-timeline_x.htm |title=''Friends'' til the end |access-date=19. 12. 2008 |author= Nadia Saah |date=21. 1. 2004 |publisher= USA Today}}</ref> Osim plaća, od 2000. glumci su također uspjeli ispregovarati i dobijanje udjela od zarade serije, što je bio presedan, jer su prije toga takva finansijska prava imale isključivo zvijezde koje su uz nastup u serijama imale i autorska prava, poput [[Jerry Seinfeld|Jerryja Seinfelda]] i [[Bill Cosby|Billa Cosbyja]].<ref>{{cite news |url= https://www.nytimes.com/2002/02/12/business/friends-deal-will-pay-each-of-its-6-stars-22-million.html?pagewanted=all&src=pm |title= 'Friends' Deal Will Pay Each of Its 6 Stars $22 Million |access-date=28. 3. 2012 |author= Bill Carter |date=12. 2. 2002 |work= The New York Times}}</ref> Kreator David Crane želio je da svih šest glumaca ima ravnopravne uloge u seriji,<ref name="friendsorigins2"/> pa su ''Prijatelji'' proglašeni "prvom serijom s istinskom [[Ansamblska podjela uloga|ansamblskom podjelom uloga]]".<ref name="paidcasttog"/> Članovi glumačke postave trudili su se da takav format održe cijelo vrijeme i nisu dozvolili da niko od njih pretjerano dominira;<ref name="paidcasttog"/> sami su sebe prijavljivali u iste glumačke kategorije za razne televizijske nagrade i priznanja,<ref name="community2003">{{cite news |url= http://www.usatoday.com/community/chat_03/2003-09-18-bianco.htm |title= The Emmy Awards: Robert Bianco |access-date=19. 12. 2008 |author= Robert Bianco |date=1. 1. 2005 |publisher= USA Today}}</ref> kolektivno pregovarali o plaćama<ref name="paidcasttog">{{cite web|url=http://www.csmonitor.com/2004/0506/p01s01-ussc.html |title= A ''family'' sitcom for Gen X&nbsp;– ''Friends'' cast a new TV mold |access-date=19. 12. 2008 |author= Christina McCarroll |date=6. 5. 2004 |work= The Christian Science Monitor}}</ref> te zahtijevali da se tokom prve sezone zajedno pojavljuju na naslovnicama raznih magazina.<ref name="filmhours">{{cite web |url= http://www.enquirer.com/editions/2002/01/27/tem_friends_grows_in.html |title= ''Friends'' grows in stature, ratings |access-date= 5. 1. 2009 |author= John Kiesewetter |date= 27. 1. 2002 |work= [[The National Enquirer]] |archive-date= 4. 12. 2012 |archive-url= https://archive.today/20121204193030/http://www.enquirer.com/editions/2002/01/27/tem_friends_grows_in.html |url-status= dead }}</ref> Svi su postali pravi prijatelji i iza kamera,<ref name="kudrowcast">{{cite web |url= http://www.usaweekend.com/00_issues/001008/001008kudrow.html |archive-url= https://archive.today/20120526223112/http://www.usaweekend.com/00_issues/001008/001008kudrow.html |archive-date=26. 5. 2012 |title= Balancing friends and family |access-date=19. 12. 2008 |author= Jeffrey Zaslow |date=8. 10. 2000 |work= USA Weekend}}</ref> i to u tolikoj mjeri da se [[Tom Selleck]], koji se tokom druge sezone pojavio u nizu epizoda, požalio da se osjeća izostavljenim.<ref>{{cite news |url= http://www.independent.ie/unsorted/features/why-well-miss-our-absent-friends-170513.html |title= Why we will miss our absent ''Friends'' |work= [[Irish Independent]] |date= 6. 5. 2004 |author= Ed Power |access-date=19. 12. 2008}}</ref> Članovi glumačke postave ostali su dobri prijatelji i nakon snimanja serije, prvenstveno Aniston i Cox – Aniston je postala kuma Coco, kćeri koju su dobili Cox i [[David Arquette]].<ref>{{cite news |url=http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_7213047 |title=People: DeGeneres tries to calm the howling pack |access-date=19. 12. 2008 |date=18. 10. 2007 |work=[[The Denver Post]] |archive-date=19. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090719174243/http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_7213047 |url-status=dead }}</ref> U službenoj oproštajnoj knjizi ''Friends 'Til the End'' (''Prijatelji do kraja'') svaki od njih u intervjuima je priznao da su im ostali članovi postave postali poput porodice.<ref>{{cite book |title= Friends 'Til the End: The Official Celebration of All Ten Years |author= David Wild |year= 2004 |publisher= [[WarnerMedia|Time Warner]] |isbn= 1-932273-19-0 |url= http://www.amazon.com/dp/1932273190}}</ref> == Epizode == <onlyinclude>{| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" style="padding: 0 8px;" colspan="2" rowspan="2"| Sezona ! scope="col" style="padding: 0 8px;" rowspan="2"| Broj epizoda ! scope="col" colspan="2"| Originalno emitiranje |- ! scope="col" style="padding: 0 8px;"| Premijera ! scope="col" | Finale |- | scope="row" style="background: #004391"| | [[Prijatelji (1. sezona)|1.]] | 24 | style="padding: 0 8px;"| 22. 9. 1994. | style="padding: 0 8px;"| 18. 5. 1995. |- | scope="row" style="background: #961C1B"| | [[Prijatelji (2. sezona)|2.]] | 24 | 21. 9. 1995. | 16. 5. 1996. |- | scope="row" style="background: #005F6B"| | [[Prijatelji (3. sezona)|3.]] | 25 | 19. 9. 1996. | 15. 5. 1997. |- | scope="row" style="background: #F66F37"| | [[Prijatelji (4. sezona)|4.]] | 24 | 25. 9. 1997. | 7. 5. 1998. |- | scope="row" style="background: #723A9A"| | [[Prijatelji (5. sezona)|5.]] | 24 | 24. 9. 1998. | 20. 5. 1999. |- | scope="row" style="background: #046158"| | [[Prijatelji (6. sezona)|6.]] | 25 | 23. 9. 1999. | 18. 5. 2000. |- | scope="row" style="background: #9C2A61"| | [[Prijatelji (7. sezona)|7.]] | 24 | 12. 10. 2000. | 17. 5. 2001. |- | scope="row" style="background: #01617B"| | [[Prijatelji (8. sezona)|8.]] | 24 | 27. 9. 2001. | 16. 5. 2002. |- | scope="row" style="background: #ED9121"| | [[Prijatelji (9. sezona)|9.]] | 24 | 26. 9. 2002. | 15. 5. 2003. |- | scope="row" style="background: #A4273E"| | [[Prijatelji (10. sezona)|10.]] | 18 | 25. 9. 2003. | 6. 5. 2004. |}</onlyinclude> ; Historija emitiranja * Četvrtkom od 20:30 (22. 9. 1994 – 23. 2. 1995) * Četvrtkom od 21:30 (23. 2. 1995 – 18. 5. 1995) * Četvrtkom od 20:00 (21. 9. 1995 – 6. 5. 2004) == Radnja == === Sezona 1 === Prva sezona upoznaje nas sa šestero glavnih likova: Rachel, Monicom, Phoebe, Joeyjem, Chandlerom i Rossom. Rachel dolazi u "Central Perk" nakon što je pobjegla s vlastitog vjenčanja i useljava se kod Monike, svoje prijateljice iz [[srednja škola|srednje škole]]. Ross, koji je u Rachel zaljubljen još iz srednjoškolskih dana, konstantno joj pokušava iskazati osjećaje. Međutim, uvijek mu se nešto nađe na putu, poput činjenice da je njegova bivša lezbijska supruga Carol [[trudnoća|trudna]] i čeka njihovo dijete. Joey je samac i glumac koji se stalno pokušava probiti, dok Phoebe radi kao masažerka i pomalo je ekscentričnog karaktera zbog problema koje vuče još iz djetinjstva, kad joj je majka počinila samoubistvo. Međutim, ostatak društva voli je bez obzira na njene nedostatke. Chandler prekida sa svojom djevojkom Janice ([[Maggie Wheeler]]), koja će se pojavljivati u seriji u kasnijim sezonama. Na kraju prve sezone Chandler slučajno otkrije pred svima da Ross voli Rachel, koja u tom trenutku shvata da dijeli iste osjećaje. Sezona završava scenom u kojoj Rachel na [[aerodrom]]u dočekuje Rossa, koji se vraća s putovanja iz [[Azija|Azije]]. === Sezona 2 === Druga sezona počinje odmah tamo gdje je prethodna završila: Rachel dočekuje Rossa i spremna mu je izraziti ljubav. Međutim, Ross se s putovanja vraća s novom djevojkom, Julie ([[Lauren Tom]]). Sada je Rachel u sličnoj poziciji kao Ross u prethodnoj sezoni – nekoliko puta pokušava mu reći da ga voli, ali se stalno nešto nađe na putu. Međutim, ubrzo ipak završe zajedno. Monica dobija otkaz s mjesta šefa kuhinje u restoranu "Iridium" zbog primanja poklona protiv politike poslodavca; kao posljedica toga, njena ušteđevina smanjuje se dotle da biva primorana prihvatiti posramljujući posao kao konobarica u zalogajnici uređenoj u stilu 1950-ih. Joey dobija ulogu u fiktivnoj verziji sapunice ''Naši najbolji dani'' i uskoro se iseljava iz njegovog i Chandlerovog stana, primoravajući Chandlera da nađe novog cimera, Eddieja ([[Adam Goldberg]]). Međutim, za Eddieja će se ispostaviti da je dosadni i mentalno bolesni psihopat, a Joeyjev lik ubrzo biva ubijen nakon što se Joey nađe u svađi s jednim od scenarista serije tvrdeći u intervjuu da on sam sebi piše dijaloge. Joeyjev novi stan vraća se u posjed prethodnog stanara, pa se i on vraća u svoj i Chandlerov, izbacujući pritom Eddieja, a Chandler se pomiruje sa Janice nakon što ne znajući pročavrljaju jedno s drugim na internetu. Monica počinje ljubavnu vezu s 21 godinu starijim Richardom ([[Tom Selleck]]), nedavno razvedenim porodičnim prijateljem. U posljednjoj epizodi sezone prekidaju nakon što Monica shvati da ona želi djecu, a Richard ne želi. === Sezona 3 === Ova sezona dobila je izrazito serijaliziran format. Chandler i Janice izlaze u nekoliko epizoda dok Joey ne uhvati Janice kako se ljubi s njenim uskoro bivšim mužem. Ne želeći razoriti njenu porodicu, Chandler je uvjerava da se vrati mužu i nekoliko epizoda postaje depresivan zbog prekida. Rachel napušta posao konobarice i počinje raditi u Bloomingdale'su, lancu otmjenih robnih kuća, a Ross postaje ljubomoran na njenog novog kolegu Marka. Rachel odluči da je vrijeme da njih dvoje uzmu pauzu od veze, pa Ross, povrijeđen i pijan, provede noć s Chloe, djevojkom koja radi u obližnjoj kopirnici, nakon čega Rachel prekine s njim. Chandler se teško nosi s njihovim prekidom jer ga podsjeća na razvod njegovih roditelja. Iako u početku uvjerena da osim sestre blizanke Ursule ([[Lisa Kudrow]]) nema nijednog živog člana porodice, Phoebe se upozna s polubratom Frankom mlađim ([[Giovanni Ribisi]]) i svojom biološkom majkom ([[Teri Garr]]). Joey se upušta u ljubavnu aferu s glumačkom partnericom Kate ([[Dina Meyer]]), koja završava kad ona dobije priliku za glumački angažman u Los Angelesu, a Monica počne vezu s milijarderom Peteom Beckerom ([[Jon Favreau]]) iako joj u početku nije bio privlačan sve dok se nisu poljubili. Međutim, kad Pete zadobije ozbiljne povrede pokušavajući postati šampion u [[Ultimate Fighting Champion|Ultimate Fightingu]], prekine s njim. Phoebe namjesti Rossu sastanak s njenom prijateljicom Bonnie ([[Christine Taylor]]), što kod Rachel izazove ljubomoru. Pokušava sabotirati njihovu vezu nagovarajući Bonnie da obrije glavu i na kraju priznaje Rossu da još gaji osjećaje prema njemu. Na kraju sezone Ross mora odlučiti koga će odabrati: Rachel ili Bonnie. === Sezona 4 === U prvoj epizodi četvrte sezone Ross i Rachel nakratko se pomire nakon što se Ross pretvara da je pročitao Rachelino dugo pismo, ali uskoro opet prekidaju jer je Ross nastavio insistirati na tome da su bili na pauzi kad je spavao s Chloe. Joey ulazi u vezu s Kathy ([[Paget Brewster]]), djevojku u koju se zaljubi i Chandler. Kathy i Chandler kasnije se poljube, što uzrokuje dramu u odnosu između Chandlera i Joeyja. Joey oprosti Chandleru i dozvoli mu izlaziti s Kathy tek nakon što ovaj za kaznu provede cijeli dan u kutiji. Chandlerova veza s Kathy završava nakon što otkrije da ga je prevarila zbog rasprave. Phoebe ostaje bez posla maserke nakon što se ljubila s jednim klijentom i pridružuje se Moniki, koja postaje ugostiteljica na unajmljivanje. Uskoro počinju ugostiteljski posao, ali Monica, nakon što negativno ocijeni jedan restoran, dobije ponudu za mjesto šefa kuhinje u njemu. Iako je u početku bila pod pritiskom zbog gnjeva radnih kolega, uspijeva izboriti dominantno mjesto u kuhinji. Phoebe odluči postati [[Surogatno majčinstvo|surogat-majka]] svom polubratu i njegovoj supruzi Alice ([[Debra Jo Rupp]]). Monica i Rachel primorane su zamijeniti stan sa Joeyjem i Chandlerom nakon što izgube opkladu u kvizu znanja, ali se kasnije ipak sve vraća na staro nakon što ih potkupe sezonskim ulaznicama za utakmice [[New York Knicks]]a i jednominutnim poljupcem (koji nije prikazan na ekranu). Nakon što njen šef umre, Rachel biva degradirana na mjesto asistenta pri kupovini te upoznaje mušteriju po imenu Joshua ([[Tate Donovan]]), a kasnije počne i izlaziti s njim. Ross se počne viđati s [[Englezi|Engleskinjom]] Emily ([[Helen Baxendale]]) i oni se ubrzo zaruče. Rachel se muči da to podnese i nepromišljeno predlaže Joshui da se oženi njom, ali on to odbije. U finalu sezone ekipa, izuzev Phoebe i Rachel, putuje u London na vjenčanje Rossa i Emily. Upravo tamo Chandler i Monica završe u krevetu, a Rachel, shvativši da i dalje voli Rossa, u žurbi odlazi u London kako bi zaustavila vjenčanje, ali se predomisli kad vidi da su sretni zajedno. Izgovarajući zavjete, Ross pred oltarom slučajno rekne Rachelino ime, šokiravši Emily i sve prisutne. === Sezona 5 === Ross i Emily ipak se vjenčaju, ali bijesna Emily bježi sa svadbenog prijema. Rachel uskoro priznaje svoju ljubav prema Rossu, ali shvativši koliko je to budalasto, savjetuje mu da radi na svom braku s Emily. Nakon toga se zaljubljuje u svog susjeda Dannyja i nakratko počne izlaziti s njim dok ne shvati da je previše blizak sa sestrom. Monica i Chandler u prvoj polovini sezone pokušavaju sakriti svoju vezu od prijatelja. Phoebe rađa trojke u jubilarnoj 100. epizodi: dječaka (Frank Jr. Jr.) i dvije djevojčice (Leslie i Chandler). Nakon što je Ross sedmicama pokušavao stupiti u kontakt s Emily, ona pristaje na pomirenje i preseljenje u New York pod uvjetom da on prekine svaku komunikaciju s Rachel. Ross pristaje, ali kasnije odlazi na večeru (za koju su smatrali da je njihova posljednja zajednička) sa svim prijateljima, uključujući i Rachel. Emily nazove Rossa i otkriva da je i Rachel prisutna na večeri te prekida brak shvativši da ne može imati povjerenja u njega. Ross iskaljuje bijes na poslu u muzeju, što rezultira njegovom suspenzijom na neodređeno; useljava se kod Chandlera i Joeyja dok ne nađe novi stan. Rachel dobija novi posao u Ralph Lauren Corporationu. Phoebe se upušta u vezu s policajcem Garyjem ([[Michael Rapaport]]) nakon što slučajno nađe njegovu značku i počne je koristiti kao svoju. Monica i Chandler konačno svima otkrivaju vezu, na iznenađenje i ushićenje svojih prijatelja. Odluče se vjenčati tokom putovanja u [[Las Vegas]], ali promijene plan nakon što vide Rossa i Rachel u potpuno alkoholiziranom stanju kako izlaze iz kapelice za vjenčanja. === Sezona 6 === U prvoj epizodi ispostavi se da je brak Rossa i Rachel greška napravljena u pijanstvu koje se nijedno od njih ne sjeća sve dok im prijatelji ne ukažu na to. Ross krišom pokušava poništiti brak jer ne želi biti osoba s tri razvoda prije 30. godine. Međutim, ispostavlja se da poništenje nije moguće zbog njihove prošlosti, pa su primorani razvesti se. Monica i Chandler počinju živjeti zajedno, zbog čega Rachel odlazi kod Phoebe. Joey dobija novu cimericu, Janine ([[Elle Macpherson]]), i oni shvataju da imaju osjećaje jedno prema drugome te nakratko počnu izlaziti, ali prekinu nakon što Janine jednom prilikom kritizira Moniku i Chandlera. Janine se iseli, a Joey zapada u finansijske probleme, pa se zapošljava kao konobar u "Central Perku". Uskoro dobije ulogu u seriji naziva ''Mac and C.H.E.E.S.E.'' na kabelskoj televiziji, u kojoj nastupa uz [[robot]]a. Ross dobija posao predavača na Njujorškom univerzitetu te počne izlaziti s jednom od svojih studentica Elizabeth ([[Alexandra Holden]]) iako je to protivno pravilima Univerziteta. Zatraži odobrenje od njenog oca Paula ([[Bruce Willis]]), što dovede do toga da Paul i Rachel počnu izlaziti. Obje veze uskoro se završe jer je Elizabeth previše nezrela za Rossa, a Paul previše emotivan za Rachel. Stan u kojem žive Phoebe i Rachel zapali se, pa se Rachel seli kod Joeyja, dok se Phoebe useljava kod Monike i Chandlera. U posljednjoj epizodi sezone Chandler zaprosi Moniku, koja mu potvrdno odgovara premda joj njen bivši momak Richard također izrazi ljubav. === Sezona 7 === Uglavnom prati razne dogodovštine Monike i Chandlera, koji počinju s planiranjem vjenčanja i upadnu u finansijske probleme, koji brzo budu riješeni zahvaljujući Chandlerovoj tajnoj ušteđevini. Joeyjeva serija ''Mac and C.H.E.E.S.E.'' biva otkazana, ali mu je ponuđen povratnički posao u ''Našim najboljim danima''. Phoebein je stan popravljen, ali je tokom rekonstrukcije od dvije spavaće sobe napravljena jedna velika, pa Rachel odluči ostati kod Joeyja. Rachel biva promovirana na poslu i impulsivno zapošljava asistenta, Taga Jonesa ([[Eddie Cahill]]), zbog njegovog izgleda iako je nedovoljno kvalificiran. Na [[Dan zahvalnosti]] Tag saznaje da ona ima osjećaje prema njemu i oni počinju vezu, krijući je od kolega na poslu. Međutim, na svoj 30. rođendan Rachel prekida s njim kad shvati da je zbog njihove razlike u godinama (Tag je šest godina mlađi) on premlad i nezreo da bi se dalje viđala s njim ako se namjerava držati svojih planova za brak. Tik prije Monikinog i Chandlerovog vjenčanja, nakon što Chandler pobjegne i sakrije se, Phoebe i Rachel nađu pozitivan [[test za trudnoću]] u kupatilu Monikinog i Chandlerovog stana i pretpostave da je Monikin. Ross i Phoebe uspiju uvjeriti Chandlera da se vrati na ceremoniju, ali on nakratko opet odjuri nakon što sazna za test za trudnoću da bi se ipak vratio, razmatrajući ideju očinstva. Chandler i Monica sklapaju brak, ali kad je upita za test za trudnoću, ona porekne da je njen; bez njihovog znanja, ispostavilo se da je test Rachelin. === Sezona 8 === Sezona počinje na Monikinom i Chandlerovom svadbenom prijemu. Kad Phoebe i Monica otkriju da je test za trudnoću Rachelin, Rachel uradi još jedan. Phoebe joj prvo rekne da je negativan kako bi od nje dobila iskrenu reakciju, a nakon što se Rachel rastuži, otkrije joj istinu, nakon čega se u radosti zagrle s Monikom u kupatilu. Sezona se nakon toga više-manje vrti oko Racheline [[trudnoća|trudnoće]], naročito kad se nakon istrage, u koju je uključen crveni džemper, sazna da je otac Ross. Rachel i Ross odluče dobiti dijete, ali ne i nastaviti sa svojim ljubavnim odnosom; Ross uskoro počne izlaziti s Monikinom radnom kolegicom Monom ([[Bonnie Somerville]]). Joey izvodi Rachel na sastanak kako bi je utješio vezano za trudnoću, ali razvije osjećaje prema njoj. Bori se s osjećajima i ohrabruje Rachel da počne živjeti s Rossom kako bi bio uz nju do porođaja. Kad Mona sazna za to, prekine s Rossom, a Joey kaže Rossu za svoje osjećaje prema Rachel. Ross je u početku ljut, ali dadne Joeyju blagoslov. Joey rekne Rachel da je voli, ali mu ona ne uzvraća osjećaje; između njih neko vrijeme nastaje neugodnost, ali na kraju uspijevaju ostati prijatelji. U posljednjoj epizodi serije Rachel rađa djevojčicu Emmu. Rossova majka u bolnici daje Rossu zaručnički prsten zbog njene želje da se njih dvoje vjenčaju. Ross nema u planu zaprositi Rachel, ali svejedno uzme prsten i stavi ga u džep jakne. Dok čekaju u bolnici, Monica i Chandler odlučuju da pokušaju dobiti dijete. U međuvremenu, Joey u Rachelinoj sobi traži maramicu za rasplakanu Rachel, uzima Rossovu jaknu, pa prsten iz džepa padne na pod. Klekne kako bi ga pokupio i u tom položaju okrene se Rachel, a ona pomisli da je Joey prosi i prihvata dok Ross istovremeno ide prema njenoj sobi kako bi je upitao želi li da nastave svoju vezu. === Sezona 9 === Deveta sezona počinje s Rossom i Rachel, koji žive kao cimeri s njihovom kćeri Emmom, a nakon što Joey i Rachel prethodno raščiste nesporazum u vezi s prošnjom. Monica i Chandler pokušavaju dobiti dijete, ali se ispriječi nekoliko prepreka: Chandler ne znajući prihvata da putuje na posao u daleku Tulsu (Oklahoma); Monica najprije namjerava ići s njim, ali dobije ponudu za posao šefa kuhinje u novom restoranu, pa Chandler mora svake sedmice putovati na relaciji Tulsa – New York. Uskoro daje otkaz i nastavlja karijeru u reklamnoj industriji. Počinje raditi u jednoj agenciji kao neplaćeni stažist, ali ubrzo biva promoviran u mlađeg autora reklamnih tekstova. Najzad, Monica i Chandler saznaju da fizički ne mogu začeti dijete i, nakon što razmotre ideju da nađu surogat-majku i donatora sperme, odlučuju se na usvajanje umjesto toga. Phoebe se upušta u vezu s Mikeom Hanniganom ([[Paul Rudd]]), koja traje veći dio sezone sve dok joj Mike ne rekne da se nikad više ne želi oženiti. Phoebe se uskoro počne viđati s bivšim momkom iz prve sezone, Davidom ([[Hank Azaria]]), i on je planira zaprositi, ali kad je Mike zaprosi prvi, odbije ih obojicu da bi se zatim vratila Mikeu; bilo joj je potrebno samo da je uvjeri da imaju budućnost zajedno. Vjerujući da joj njen kolega Gavin ([[Dermot Mulroney]]) pokušava ukrasti posao dok je ona na porodiljskom dopustu, Rachel se vraća u firmu ranije nego što je predviđeno. Na svojoj rođendanskoj zabavi otkriva da Gavin ima osjećaje prema njoj i oni se poljube. Međutim, odlučuju ne učiniti ništa u vezi s time zbog njene historije s Rossom; no, Ross, koji je vidio poljubac, pokušava vratiti Rachel milo za drago izlazeći s drugim ženama. Nakon što shvati da je njena situacija s Rossom previše čudna, Rachel se s Emmom vraća kod Joeyja, prema kome počne gajiti osjećaje, ali ostaje demoralizirana kad se on počne viđati sa Charlie ([[Aisha Tyler]]), novom profesoricom paleontologije na univerzitetu, za koju je "zagrijan" Ross. U posljednje dvije epizode prijatelji putuju na [[Barbados]] kako bi slušali Rossovo izlaganje na konferenciji paleontologa. Joey i Charlie prekidaju uvidjevši da nemaju ništa zajedničko, a Joey shvata da Rachel i dalje gaji osjećaje prema njemu, ali joj rekne da ne mogu početi vezu zbog Rossa. Međutim, vidjevši Rossa i Charlie kako se ljube, odlazi u Rachelinu hotelsku sobu i sezona završava njihovim poljupcem. === Sezona 10 === U posljednjoj sezoni okončava se nekoliko radnji koje su se dugo provlačile kroz seriju. Joey i Rachel pokušavaju se boriti s Rossovim osjećajima prema njihovoj vezi, ali na kraju odlučuju da je najbolje da ipak ostanu prijatelji. Charlie prekida s Rossom i vraća se bivšem momku. Polovinom sezone Phoebe i Mike vjenčaju se ispred "Central Perka". Monica i Chandler prijave se za usvajanje djeteta, a kao buduće roditelje izabire ih Erica ([[Anna Faris]]). Kao posljedica toga, odluče se preseliti u kuću u predgrađu, rastuživši sve, uključujući Joeyja, koji postane uznemiren zbog toliko velikih promjena u njegovom životu. U posljednjoj epizodi serije, na iznenađenje Monike i Chandlera, Erica rađa blizance: dječaka Jacka (nazvanog prema Monikinom ocu) i djevojčicu Eriku (nazvanu po biološkoj majci). Rachel dobija otkaz i prihvata novu ponudu od [[Louis Vuitton|"Louisa Vuittona"]], zbog koje mora otići raditi u [[Pariz]]. Ross pokušava srediti da joj vrate posao tajno se sastavši s njenim šefom, ali na kraju odustane shvativši da je posao u Parizu njen posao iz snova. Kad se Rachel na oproštajnoj zabavi u suzama pozdravi sa svakim osim s Rossom, povrijeđeni i ljutiti Ross suoči se s njom i oni završe u krevetu. Rachel odlazi, a Ross, koji sada shvata da je voli, odjuri za njom na aerodrom. Kad je uspije stići, Rachel također shvata da ga i dalje voli, pa otkazuje let i odlučuje ostati s njim. Serija završava scenom u kojoj svi prijatelji plus djeca Monike i Chandlera odlaze iz stana prema "Central Perku" popiti posljednju kafu zajedno. Posljednju rečenicu u seriji, a ujedno i šalu, izgovara Chandler. U posljednjem kadru prvo su u fokusu ključevi Monikinog i Chandlerovog stana na stoliću, a zatim kamera prelazi na ljubičasta ulazna vrata. == Produkcija == [[Datoteka:DavidSchwimmer10TIFF.jpg|mini|150px|[[David Schwimmer]] – za ulogu nespretnog [[paleontologija|paleontologa]] nominiran je za [[nagrada Emmy|Emmy]] za najboljeg sporednog glumca u [[humoristička serija|humorističkoj seriji]] za prvu sezonu (1995)]] [[Datoteka:Matthew Perry by David Shankbone (cropped).jpg|mini|150px|[[Matthew Perry]] – za ulogu nesigurnog mladića kad je riječ o djevojkama i osobe koja nikako ne voli svoj posao iako na njemu stalno napreduje nominiran je za Emmy za najboljeg glavnog glumca u humorističkoj seriji za osmu sezonu (2002)]] === Koncepcija === {{Citat|"Serija je o seksu, ljubavi, vezama, karijerama, periodu života kad je sve moguće. I o prijateljstvu jer, kad ste sami i u gradu, vaši su prijatelji vaša porodica."|Originalni opis koji su upotrijebili Crane, Kauffman i Bright pri predstavljanju serije NBC-ju.<ref name="friendsorigins1"/>}} David Crane i Marta Kauffman počeli su razvijati tri nova pilota za televizijske serije koji bi premijeru imali 1994, a sve nakon što je godinu ranije njihova [[humoristička serija]] ''[[Porodični album]]'' ukinuta na [[CBS]]-u.<ref>Wild, str. 206.</ref> Kauffman i Crane odlučili su [[NBC]]-ju prezentirati seriju o "šestero ljudi u 20-ima koji pokušavaju živjeti na [[Manhattan]]u" jer su smatrali da je ta televizijska mreža savršena za njihovu ideju.<ref name="Kolbert1">{{cite web |author= Elizabeth Kolbert |date=8. 3. 1994 |url= https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C06E6DF163DF93BA35750C0A962958260&sec=&spon=&pagewanted=all |title= Birth of a TV Show: A Drama All Its Own |work=The New York Times|access-date=19. 1. 2008}}</ref> Oboje su predstavili ideju i svom produkcijskom partneru Kevinu Brightu, koji je bio izvršni producent njihove serije na [[HBO]]-o ''Dream On''.<ref>{{cite web |url= http://tvnz.co.nz/view/page/488124/415695 |title= Behind the Scenes |access-date= 10. 1. 2009 |publisher= TV2 |archive-date= 3. 2. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090203061651/http://tvnz.co.nz/view/page/488124/415695 |url-status= dead }}</ref> Do ideje za seriju Crane i Kauffman došli su nakon što su razmišljali o vremenu dok su oni završavali [[fakultet]]e i počeli sa samostalnim životom u New Yorku; Kauffman je vjerovala da upravo taj dio života pred većinu ljudi "postavlja najviše životnih pitanja".<ref name="friendsorigins1"/> Koncept serije bio im je zanimljiv i zbog toga što su smatrali da se "većina može poistovjetiti s tim osjećajem"<ref name="friendsorigins1"/> i što su se i oni sami tako osjećali.<ref name="friendsorigins1"/> Kreativni tim nazvao je seriju ''Insomnia Cafe'' i na sedam stranica prezentirao ideju NBC-ju u decembru 1993.<ref name="friendsorigins1"/><ref name="Kolbert1"/> U isto vrijeme tadašnji predsjednik [[NBC Entertainment]]a [[Warren Littlefield]] tražio je komediju o mladim ljudima koji žive zajedno i dijele životne troškove. Littlefield je želio da grupa likova podijeli najznačajnije periode svojih života zajedno s prijateljima koji bi postali "nešto poput novih, surogatnih članova porodice".<ref name="friendsorigins2"/> Međutim, nikako nije mogao naći pravi način da oživi svoju ideju, a scenariji koje je u to vrijeme razvijao NBC bili su mu užasni. Kada su Kauffman, Crane i Bright prezentirali ideju za seriju ''Insomnia Cafe'', Littlefield je bio impresioniran činjenicom da oni već znaju kako izgledaju i pričaju svi likovi.<ref name="friendsorigins2"/> Kauffman i Crane nedugo potom počeli su pisati scenarij za pilot-epizodu<ref name="friendsorigins1"/>, sada nazvanu ''Friends Like Us'' za koju su im trebala tri dana.<ref>Wild, str. 215.</ref> Littlefield je želio da serija predstavlja [[Generacija X|generaciju X]], ali se troje autora nije slagalo s njim. Crane je smatrao da to ne bi trebala biti serija samo za jednu generaciju nego je želio producirati proizvod u kojem će svi podjednako moći uživati.<ref name="friendsorigins2"/> NBC-ju se scenarij pilot-epizode svidio, pa je naručeno snimanje, sada pod novim naslovom ''Six of One'' ponajviše zbog toga što je prethodni naslov bio previše sličan imenu serije koja se prikazivala na ABC-ju – ''[[Ellen (serija)|These Friends of Mine]]''.<ref name="friendsconcept">{{cite news |url= https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9405EEDF1239F93AA35756C0A962958260&sec=&spon=&pagewanted=all |title= The Conception and Delivery of a Sitcom: Everyone's a Critic |access-date=30. 12. 2008 |author= Elizabeth Kolbert |date=9. 5. 1994 |work= The New York Times}}</ref> === Odabir glumaca === Nakon što je postalo očito da serija postaje jedan od najznačajnijih NBC-jevih projekata, Littlefield je počeo dobijati pozive od gotovo svih agenata u gradu, koji su željeli da njihovi klijenti budu dio serije.<ref name="friendsorigins2"/> Audicije za glavne uloge održavane su u New Yorku i [[Los Angeles]]u.<ref name="friendswrit"/> Voditelj odabira sveo je spisak od 1.000 prijavljenih za svaki pojedini lik na 75 glumaca. Oni koji su dobili povratne pozive ponovo su čitali svoje uloge ispred Cranea, Kauffman i Brighta. Krajem marta broj potencijalnih glumaca po liku spušten je na tri-četiri, pa su pozvani da ponovo čitaju uloge, ali ovog puta ispred [[Leslie Moonves|Lesa Moonvesa]], tadašnjeg predsjednika Warner Bros. Televisiona.<ref name="Kolbert2">{{cite web |author= Elizabeth Kolbert |date=6. 4. 1994 |url= https://www.nytimes.com/1994/04/06/arts/finding-the-absolutely-perfect-actor-the-high-stress-business-of-casting.html |title= Finding the Absolutely Perfect Actor: The High-Stress Business of Casting |work=The New York Times|access-date=19. 1. 2008}}</ref> Budući da su sa Schwimmerom radili već ranije,<ref name="friendswrit"/> kreatori su upravo njega imali u planu za lik Rossa, pa je on službeno postao prvi glumac u seriji.<ref>{{cite web |url= http://www.msnbc.msn.com/id/4908086/ |title= Can David Schwimmer leave Ross Geller behind? |access-date=23. 12. 2008 |author= Katie Couric |date=5. 5. 2004 |publisher= MSNBC |archive-url= https://web.archive.org/web/20121103135214/http://www.msnbc.msn.com/id/4908086/ |archive-date=3. 11. 2012}}</ref> Cox je željela glumiti Moniku, ali su je producenti vidjeli u ulozi Rachel zbog njene "vesele, živahne energije", a takvom nisu zamišljali Moniku; međutim, nakon audicije Kauffman se složila s mišljenjem Cox i ona je dobila ulogu koju je i željela.<ref name="friendsorigins1"/><ref>{{cite book |title= Friends Til the end: The Official Celebration of all Ten years |url= https://archive.org/details/friendstilendoff0000davi |year=2004 |publisher= Time Home Entertainment}}</ref> LeBlanc je na svojoj audiciji liku Joeyja dao "potpuni obrat".<ref name="friendsorigins1"/> Odglumio je Joeyja kao prostodušnijeg nego što je bilo zamišljeno i dao mu je srce. Iako su Crane i Kauffman bili protiv toga da LeBlanc dobije ulogu, televizijska mreža odlučila je da je on prava osoba za Joeyja.<ref name="friendsorigins1"/> Aniston, Perry i Kudrow dobili su uloge na osnovu audicija.<ref name="friendswrit"/> Tokom odabira glumaca, ali i kroz prvu sezonu događale su se promjene u karakterima likova i samoj radnji. Scenaristi su shvatili da likove koje su zamislili moraju prilagoditi da odgovaraju glumcima. Kauffman je priznala da je u tom procesu lik Joeyja postao "potpuno novo biće" i da "do prve epizode s [[Dan zahvalnosti|Danom zahvalnosti]] nismo imali pojma koliko su zabavne Monikine neuroze".<ref name="friendsnewsday"/> === Scenarij === U sedmicama nakon što je NBC odobrio snimanje ''Prijatelja'' Kauffman i Bright počeli su pregledavati scenarije koje su za neke druge serije poslali scenaristi, prvenstveno neproducirane epizode ''[[Seinfeld]]a''.<ref name="friendsborn"/> Kauffman i Crane regrutirali su tim od sedam mladih scenarista: "Kad imate 40 godina, ne možete više raditi [sam]. Televizijske mreže i studiji konstantno traže mlade ljude koji su tek izašli s fakulteta", izjavili su u jednom intervjuu.<ref>{{cite news |url= http://articles.latimes.com/2001/jun/10/entertainment/ca-8511 |title= No Experience Wanted |access-date=4. 1. 2009 |author= Bob Shayne |date=10. 6. 2001 |work= Los Angeles Times}}</ref> Autori su smatrali da će im jednako praćenje svih šest likova, a ne samo jednog ili dva pružiti "bezbrojne mogućnosti razvoja radnje te dati seriji noge".<ref name="friendsorigins2"/> Većinu ideja za radnju serije smišljali su scenaristi, ali su nekoliko puta svoje ideje ubacivali i sami glumci.<ref name="friendswrit">{{cite news |url= http://www.usatoday.com/community/chat/2002-04-23-friends.htm |title= ''Friends'': Kevin Bright |access-date=28. 12. 2008 |date=23. 4. 2004 |publisher= USA Today}}</ref> Scenaristi su prvobitno planirali u seriju ubaciti veliku ljubavnu priču između Joeyja i Monike jer su njih zamišljali kao najseksipilnije likove tokom prezentacije ideje za seriju. Ideja romantičnog odnosa između Rossa i Rachel nastala je dok su Kauffman i Crane pisali pilot-epizodu.<ref name="friendsorigins1"/> Tokom produkcije pilot-epizode NBC je zahtijevao da se scenarij promijeni na način da jedna radnja bude dominantna, s nekoliko sporednih, ali su scenaristi to odbili želeći zadržati sve radnje jednako važnima.<ref name="friendsconcept"/> NBC je također smatrao da je glumačka postava premlada i zahtijevao je ubacivanje jednog starijeg lika koji bi mladima davao savjete. Crane i Kauffman bili su primorani na kompromis, pa su napisali verziju jedne od najranijih epizoda serije koja je sadržavala lik "policajca Pata". Crane je smatrao da je radnja očajna, a Kauffman se kasnije našalila: "Znate onu dječiju knjigu ''Zeko Pat''? Eh, pa mi smo imali policajca Pata." NBC je u konačnici odustao od ideje.<ref name="friendsorigins1"/> Svakog ljeta producenti su radili okvirni kostur priče za sljedeću sezonu.<ref name="joeyrach"/> Prije nego što bi epizoda krenula u produkciju, Kauffman i Crane detaljno su prolazili scenarije čiji oni nisu bili autori uglavnom kako bi obratili pažnju na to da su radnja i likovi u skladu s dotadašnjim razvojem serije.<ref name="friendsborn">{{cite news |author= Elizabeth Kolbert |date=23. 5. 1994 |url= https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9A01E5DF1E38F930A15756C0A962958260&sec=&spon=&pagewanted=all |title= A Sitcom is Born: Only Time Will Tell the Road to Prime Time |access-date=1. 1. 2009 |work= The New York Times}}</ref> Za razliku od većine drugih radnji u seriji, promjena odnosa između Joeyja i Rachel dogodila se sredinom osme sezone. Autori nisu željeli da Ross i Rachel završe tako brzo zajedno i, dok su razmišljali o novom romantičnom zapletu, jedan od scenarista predložio je Joeyjevu zaljubljenost u Rachel. Radnja je ubačena u sezonu, ali su glumci smatrali da će zbog takvog razvoja situacije publika zamrziti njihove likove, pa je sve ubrzo prekinuto i ponovo pokrenuto tek na samom kraju sezone. Za devetu sezonu scenaristi nisu bili sigurni koliko žele u radnju uplitati Rachelinu bebu jer nisu željeli da se serija počne previše fokusirati na nju, ali ni pretvarati se da je uopće nema.<ref name="joeyrach">{{cite news |url= http://community.seattletimes.nwsource.com/archive/?date=20020515&slug=wfriends |title= Baby episode could make ''Friends'' TV's top show |access-date= 3. 1. 2009 |author= David Bauder |date= 15. 5. 2002 |work= [[The Seattle Times]] |archive-date= 22. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090122135945/http://community.seattletimes.nwsource.com/archive/?date=20020515&slug=wfriends |url-status= dead }}</ref> Crane je priznao da im je trebalo dosta vremena da osmisle ideju za desetu sezonu, koju su odlučili uraditi jer im je ostalo dovoljno radnji koje treba završiti da bi opravdali sezonu. Kauffman i Crane izjavili su da se ne bi vratili raditi 11. sezonu čak i da su svi članovi glumačke postave željeli nastaviti sa snimanjem.<ref name="friendsnewsday"/> Naslov svake epizode počinje riječima "The One..." ("Onā..."),<ref>{{cite web |title= Have yourself a mocha latte and reminisce a bit |url= http://www.ocala.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20040505/NEWS/205050336/1027/FEATURES01 |date= 5. 5. 2004 |website= Ocala.com |access-date= 18. 9. 2009 |archive-date= 24. 3. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120324100125/http://www.ocala.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20040505/NEWS/205050336/1027/FEATURES01 |url-status= dead }}</ref> a do tog formata došlo se nakon što su producenti shvatili da naslovi epizoda neće biti ispisani tokom uvodne špice i da će većini publike zbog toga ostati nepoznati. Samo su dvije epizode imenovane drugačije – [[The Pilot (Prijatelji)|pilot-epizoda]] i posljednja, jednostavno naslovljena [[The Last One (Prijatelji)|"The Last One"]]. === Snimanje === [[Datoteka:Friends Apartment, New York (869395563).jpg|mini|250px|Zgrada u [[Greenwich Village]]u (90 Bedford Street) u kojoj su stanovi ''prijatelja''.]] Prva epizoda serije snimana je u Studiju 5 kompanije Warner Bros. Studios u [[Burbank (Kalifornija)|Burbanku]] ([[Kalifornija]]).<ref>{{cite news |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AASB&p_theme=aasb&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAD97908003E2DA&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |title= ''Friends'' wins friends with caffeine-fueled energy |access-date= 3. 1. 2009 |author= James Endrst |date= 23. 2. 1995 |work= Austin American-Statesman |archive-date= 29. 6. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150629230408/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AASB&p_theme=aasb&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAD97908003E2DA&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |url-status= dead }}</ref> Izvršni producenti NBC-ja bili su zabrinuti da "Central Perk" izgleda previše [[hipster]]ski, pa su tražili da se mjesto radnje prebaci u zalogajnicu, ali su na kraju ipak odustali od te ideje.<ref name="friendsorigins1"/> Uvodna špica snimljena je u četiri sata ujutro kod fontane na ranču kompanije Warner Bros., dok je bilo prilično hladno za jutra u Burbanku.<ref>{{cite news |title= F. Y. I. |work=The New York Times|date=27. 11. 2005 |author= Michael Pollak}}</ref> Početkom druge sezone produkcija se premjestila u veći Studio 24, čiji je naziv, nakon što je završeno snimanje posljednje epizode, promijenjen u "The Friends Stage".<ref name="finalechina">{{cite web |url= http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-05/08/content_328725.htm |title= 52 millon friends see off ''Friends'' |access-date=31. 12. 2008 |date=8. 5. 2004 |work= China Daily}}</ref> Snimanje serije počelo je u ljeto 1994. ispred publike uživo, a prije početka snimanja svima je predstavljen okvirni koncept serije kako bi se upoznali s glavnim likovima;<ref name="friendsorigins1"/> unajmljeni komičar zabavljao je publiku u pauzama između kadrova.<ref name="filmhours"/> Svaka epizoda u trajanju 22 minute snimana je šest sati – gotovo dvostruko duže od uobičajenog za sitkome – uglavnom zbog mnogih ponavljanja scena i izmjena scenarija u posljednjem trenutku.<ref name="filmhours"/> Iako su producenti stalno željeli naći prave priče koje bi mogli snimati na stvarnim lokacijama, ''Prijatelji'' nikad nisu snimani u New Yorku. Bright je smatrao da snimanje van studija čini epizode manje humorističnima (čak i kad se snima u eksterijerima unutar studija) te da je publika uživo sastavni dio serije.<ref name="friendswrit"/> Na kritike da serija pogrešno predstavlja New York u smislu da grupa prijatelja s finansijskim problemima sebi može priuštiti da živi u velikim stanovima Bright je odgovarao da set mora biti dovoljno velik za kamere, osvjetljenje i "publiku, koja mora vidjeti šta se događa";<ref name="friendswrit"/> stanovi su također morali biti dovoljne veličine kako bi glumci mogli izvesti napisane humoristične situacije.<ref name="friendswrit"/> Posljednja epizoda četvrte sezone snimljena je na stvarnim lokacijama u Londonu zbog toga što su producenti bili svjesni velike popularnosti serije u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref name="friendswrit"/> Scene su također snimane i u studiju pred tri različite publike sačinjene od 500-tinjak ljudi; to su bile najveće publike u svih deset sezona. Posljednja epizoda pete sezone, radnjom smještena u [[Las Vegas]], snimljena je u studijima kompanije Warner Bros. premda je Bright kasnije sreo ljude koji su mislili da je snimljena na stvarnim lokacijama.<ref name="friendsjoeystuff"/> == Kraj == Autori serije prvu verziju jednosatne posljednje epizode napisali su u januaru 2004, četiri mjeseca prije originalnog emitiranja. Crane, Kauffman i Bright za potrebe pisanja posljednje epizode odlučili su pogledati nekoliko finala drugih humorističkih serija te obratiti pažnju na stvari koje su u tim finalima funkcionirale zadovoljavajuće, a koje nisu. Najviše su im se svidjela ona finala koja su ostala dosljedna ostatku serije, navevši ''[[The Mary Tyler Moore Show]]'' kao zlatni standard. Crane, Kauffman i Bright imali su velikih problema s pisanjem posljednje epizode i nekoliko dana proveli su razmišljajući samo o završnoj sceni serije, a da nisu napisali nijednu riječ. Nisu željeli ubaciti "nešto velikog koncepta ili izvući seriju iz same serije".<ref name="friendfinale2"/> Najosjetljiviji dijelovi posljednje epizode snimani su bez prisustva publike uživo te s vrlo malim brojem snimateljske ekipe. Glavnoj glumačkoj postavi svidjela se posljednja epizoda i bili su uvjereni da će i ljubitelji serije reagirati na sličan način:<ref name="friendfinale2">{{cite news |url= http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2004/01/15/DDGPB49B2D1.DTL&type=printable |title= ''Friends'' challenge&nbsp;– finding right words to say goodbye |access-date= 28. 12. 2008 |author= Peter Hartlaub |date= 15. 1. 2004 |work= [[San Francisco Chronicle]] |archive-date= 23. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090123083513/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2004/01/15/DDGPB49B2D1.DTL&type=printable |url-status= dead }}</ref> {{Citat2|Kraj je upravo onakav kakav sam priželjkivao. Svi likovi praktički dobijaju novi početak, a i publika ima osjećaj da je takav kraj zapravo početak novog poglavlja njihovih života.|Schwimmer o posljednjoj epizodi serije<ref name="friendfinale2"/>}} NBC je odradio veliku [[marketing|marketinšku]] kampanju, koja je počela nekoliko sedmica prije originalnog emitiranja.<ref name="friendsfinalepost">{{cite news |url= http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A7176-2004May7.html |title= A Big Hug Goodbye to ''Friends'' and Maybe to the Sitcom |access-date=28. 12. 2008 |author= Tom Shales |date=7. 5. 2004 |work= [[The Washington Post]]}}</ref> Lokalne ispostave NBC-ja organizirale su zabave s gledanjem širom SAD-a, uključujući i događaj u [[Universal CityWalk]]u sa specijalnim prikazivanjem finala na [[70-milimetarski film#Astrovision (10/70)|Astrovision]] ekranu.<ref name="castnames">{{cite web |url= http://www.expressindia.com/news/fullstory.php?newsid=31095#compstory |title= ''Friends'' heads for much-hyped farewell |access-date=19. 12. 2008 |date=5. 5. 2004 |work= [[The Indian Express]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090129120529/http://www.expressindia.com/news/fullstory.php?newsid=31095 |archive-date=29. 1. 2009}}</ref> Finale je bilo predmet dvije epizode ''[[Dateline NBC]]-ja'', od kojih je jedna trajala dva sata. Prije finala prikazana je jednosatna retrospektiva svih prethodnih epizoda. Nakon emitiranja uslijedila je posebno izdanje emisije ''[[The Tonight Show with Jay Leno]]'' snimljena na setu gdje je "Central Perk", a u kojoj su se pojavili svi glavni glumci.<ref name="finalefox">{{cite news |url= http://www.foxnews.com/story/0,2933,119305,00.html |title= Estimated 51.1M Tune in for ''Friends'' Finale |access-date=28. 12. 2008 |date=7. 5. 2004 |publisher= [[Fox News]]}}</ref><ref name="finaletodayguest">{{cite news |url= http://www.usatoday.com/life/television/news/2004-05-05-friends-farewell-main_x.htm |title= And now, the one where ''Friends'' says goodbye |access-date=28. 12. 2008 |author= Ann Oldenburg |date=5. 5. 2004 |publisher= USA Today}}</ref> Cijena reklama tokom emitiranja posljednje epizode iznosila je približno dva miliona dolara za poluminutni televizijski spot, čime je srušen prethodni rekord koji je držala posljednja epizoda ''Seinfelda'' s 1,7 miliona dolara.<ref name="castnames"/> Samo u SAD-u finale serije 6. maja 2004. gledalo je 52,5 miliona ljudi, čime je to postao najgledaniji televizijski program nakon 1998. i finala ''Seinfelda''.<ref name="finalefox"/> Premda nije postalo najgledanija epizoda cijele serije,<ref>{{cite news |title= ''Friends'' timeline |url= http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1000504086 |access-date=19. 2. 2009 |date=6. 5. 2004 |work=[[The Hollywood Reporter]] |archive-url= https://web.archive.org/web/20090114061229/http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1000504086 |archive-date=14. 1. 2009}}</ref> finale je zasjelo na četvrto mjesto najgledanijih posljednjih epizoda bilo koje televizijske serije u historiji, odmah iza finala serija ''[[M. A. S. H (serija)|M*A*S*H]]'' (105 miliona gledalaca), ''[[Kafić "Uzdravlje"]]'' (80,4 miliona) i ''Seinfeld'' (76,2 miliona). Retrospektivu prethodnih epizoda gledalo je nešto manje od 36 miliona ljudi, a samo finale do kraja godine postalo je drugi najgledaniji televizijski program odmah iza [[Super Bowl]]a.<ref name="finalefox"/> Nakon što su s emitiranjem iste godine završile serije ''Prijatelji'' i ''[[Frasier]]'', kritičari su počeli špekulirati o sudbini žanra sitkoma. Mišljenja su varirala između signaliziranja kraja žanra, malog nazatka u njegovoj velikoj historiji<ref name="castnames"/> i generalnog smanjenja broja scenaristički orijentiranih TV-programa u korist ''[[reality show]]a''.<ref name="friendsfinalepost"/> == Prijem == === Kritike === [[Datoteka:JenniferAnistonFeb09.jpg|mini|150px|[[Jennifer Aniston]] – za ulogu osobe koja od razmažene i o novcu svog oca ovisne djevojke postaje samostalna i odrasla žena koju poslovna karijera vodi u srce modne industrije osvojila je Emmy za najbolju glavnu glumicu u humorističkoj seriji za osmu sezonu (2002)]] [[Datoteka:Lisa Kudrow crop.jpg|mini|150px|[[Lisa Kudrow]] – za ulogu ekscentrične masažerke i muzičarke upitnog kvaliteta osvojila je Emmy za najbolju sporednu glumicu u humorističkoj seriji za četvrtu sezonu (1998)]] [[Datoteka:Courteney Cox '10 PaleyFest.jpg|mini|150px|[[Courteney Cox]] – jedina članica glavne glumačke postave koja nije nominirana za Emmy]] Kritike su u početku bile pomiješane; na popularnom sajtu ''[[Metacritic]]'' prvih nekoliko epizoda ima prosječnu ocjenu 59/100, što označava "pomiješane i prosječne kritike".<ref>{{cite web |url= http://www.metacritic.com/tv/friends |title= Friends Season 1 |publisher= CBS Interactive Inc. |access-date=29. 3. 2014}}</ref> Tom Feran iz časopisa ''[[The Plain Dealer]]'' napisao je da se serija "plitko i neuspješno poigrava stilom ''[[Seinfeld]]a''",<ref>{{cite news |author= Tom Feran |date=22. 9. 1994 |title= New Series Softens Dabney Coleman – A Little |work= The Plain Dealer}}</ref> dok je Ann Hodges iz ''[[Houston Chronicle]]a'' napisala da je riječ o "seriji koja želi biti ''Seinfeld'', ali nikad neće biti dovoljno humoristična da bi to i postala".<ref name="Hodges">{{cite web |author= Ann Hodges |date= 22. 9. 1994 |url= http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl/1994_1227698/nbc-sitcoms-make-thursday-less-funny.html |title= NBC sitcoms make Thursday less funny |work= Houston Chronicle |access-date= 4. 1. 2009 |archive-date= 26. 2. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130226224328/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl/1994_1227698/nbc-sitcoms-make-thursday-less-funny.html |url-status= dead }}</ref> [[Ray Richmond]] u ''[[Los Angeles Daily News]]u'' istakao je da je riječ "o jednoj od najvedrijih [[komedija]] nove televizijske sezone",<ref name="rayreview">{{cite web |author= Ray Richmond |date= 22. 9. 1994 |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=LA&p_theme=la&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EF66B174A1CE015&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |title= Season Premiere of ''Friends'' Leaves Room to Grow |work= Los Angeles Daily News |access-date= 4. 1. 2009 |archive-date= 3. 9. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150903224557/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=LA&p_theme=la&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EF66B174A1CE015&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |url-status= dead }}</ref> a ''[[The Los Angeles Times]]'' prozvao ju je "apsolutno najboljom humorističkom serijom nove sezone".<ref>{{cite web |author= Howard Rosenberg |date=22. 9. 1994 |url= http://articles.latimes.com/1994-09-22/entertainment/ca-41409_1_martin-short-show |title= NBC's Strongest Evening of the Week Has Its Weak Spot |work=The Los Angeles Times|access-date=4. 1. 2009}}</ref> Ginny Holbert iz ''[[Chicago Sun-Times]]a'' napisala je da likovi Joeyja i Rachel nisu dovoljno razvijeni,<ref>{{cite web |author= Ginny Holbert |date= 22. 9. 1994 |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=CSTB&p_theme=cstb&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EB421DE1111933C&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |title= X Marks Spot For ''Friends'' on Thursday |work= Chicago Sun-Times |access-date= 4. 1. 2009 |archive-date= 3. 9. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150903224557/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=CSTB&p_theme=cstb&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EB421DE1111933C&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |url-status= dead }}</ref> dok je Richmond hvalio "živahnu i mladu glumačku postavu" s "dobrom hemijom".<ref name="rayreview"/> Robert Bianco iz ''[[USA Today]]a'' nahvalio je Schwimmera, prozvavši ga "izvanrednim". Također je nahvalio i sve tri glumice, ali je izrazio zabrinutost da je Perryjevo portretiranje Chandlera "nedefinirano" i da se LeBlanc "previše oslanja na rutinu glupavosti koja je već bila zamorna posljednja dva puta kad ju je isprobao".<ref name="Bianco">{{cite news |author= Robert Bianco |date=22. 9. 1994 |title= Six ''Friends'' Sittin' Around, Talking" |work= [[Pittsburgh Post-Gazette]]}}</ref> Autori knjige ''Friends Like Us: The Unofficial Guide to Friends'' (''Prijatelji poput nas: nezvanični vodič za "Prijatelje"'') smatrali su da se glumačka ekipa "u početku malo previše trudi", a pogotovo se to odnosi na Perryja i Schwimmera.<ref>Sangster, str. 14.</ref> Međutim, kako se serija razvijala, kritike su postale sve pozitivnije, pa su ''Prijatelji'' postali jedan od najpopularnijih sitkoma svog vremena. Danas se standardno uvrštavaju na sve relevantne liste najboljih televizijskih serija svih vremena.<ref name="time.com"/><ref name="cbsnews.com"/><ref name="listal.com"/> Kritičari su hvalili seriju zbog njenog dosljedno britkog scenarija i hemije među glavnim glumcima.<ref name="friendsreivews">{{cite news |url= http://news.bbc.co.uk/2/low/entertainment/3689029.stm |title= ''Friends'' climax watched by 51m |access-date=1. 1. 2009 |date=7. 5. 2004 |publisher= [[BBC News]]}}</ref> Noel Holston iz ''Newsdaya'' napisao je 1994. lošu kritiku pilot-epizode, prozvavši seriju "lošom kopijom ''Seinfelda''", ali je nakon nekoliko godina, kad ju je ponovo pogledao, razmišljao čak i o tome da napiše izvinjenje autorima serije.<ref name="friendsnewsday">{{cite web |title= ''Friends'' that were like family |url=http://www.newsday.com/entertainment/news/ny-friendsfanfare,0,6756416.story |access-date=1. 1. 2009 |author= Noel Holston |work=Newsday|archive-url= https://web.archive.org/web/20090124163208/http://www.newsday.com/entertainment/news/ny-friendsfanfare,0,6756416.story |archive-date=24. 1. 2009}}</ref> [[Heather Havrilesky]] sa sajta ''[[Salon.com]]'' smatrala je da je "serija pogodila notu" u drugoj sezoni. Hvalila je vješte šale na račun likova, situacije "koje će vas nekoliko puta u epizodi navesti na glasan smijeh" te kvalitet scenarija, koji su omogućavali pričama da budu "originalne i inovativne".<ref name="reviewsalon"/> Bill Carter iz ''[[The New York Times]]a'' osmu sezonu proglasio je "fantastičnim povratkom". Napisao je da je "isticanjem potpuno nove radnje i originalnih humorističnih dosjetki" serija pronašla "svoj put nazad u srca ljubitelja".<ref name="plottwists">{{cite news |author= Bill Carter |title= Plot Twists Paid Off For ''Friends'' |work= The New York Times |url= https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CE3D7113FF93BA25751C0A9649C8B63&sec=&spon=&pagewanted=all |date=18. 2. 2002 |access-date=13. 11. 2007}}</ref> Međutim, Liane Bonin iz ''[[Entertainment Weekly]]ja'' proglasila je tok devete sezone "prilično razočaravajućim", kritizirajući seriju zbog previše gostovanja poznatih glumaca te [[Preskakanje ajkule|vještačkog stvaranja napetosti]]. Iako razočarana sezonom, napisala je da su "scenariji još britki".<ref name="friendsoverstay">{{cite news |url= http://edition.cnn.com/2003/SHOWBIZ/TV/01/09/ew.hot.friends/ |title= Is ''Friends'' overstaying its welcome? |access-date= 1. 1. 2008 |author= Liane Bonin |date= 9. 1. 2003 |publisher= CNN |archive-date= 22. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090122070102/http://edition.cnn.com/2003/SHOWBIZ/TV/01/09/ew.hot.friends/ |url-status= dead }}</ref> Havrilesky je smatrala da je deseta sezona bila "alarmantno užasna, mnogo gora od onoga što bismo mogli očekivati od serije koja je nekad bila tako dobra".<ref name="reviewsalon">{{cite web |url= http://dir.salon.com/story/ent/tv/review/2004/05/07/friends_finale/print.html |title= Never forget your ''Friends'' |access-date=1. 1. 2009 |author= Heather Havrilesky |date=7. 5. 2004 |website= Salon.com |archive-url= https://web.archive.org/web/20090122133540/http://dir.salon.com/story/ent/tv/review/2004/05/07/friends_finale/print.html |archive-date=22. 1. 2009}}</ref> Na listi "100 najboljih televizijskih serija svih vremena" magazina ''[[Time (časopis)|Time]]'' našli su se i ''Prijatelji'', uz opasku da je "najveća tajna ove serije u tome da se zove ''Prijatelji'', a zapravo govori o porodici".<ref>{{cite news |url= http://www.time.com/time/specials/2007/article/0,28804,1651341_1659188_1652526,00.html |title= Friends&nbsp;– The 100 Best TV Shows of All |work= Time |date= 13. 8. 2007 |access-date= 27. 4. 2009 |archive-date= 30. 4. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090430194439/http://www.time.com/time/specials/2007/article/0%2C28804%2C1651341_1659188_1652526%2C00.html |url-status= dead }}</ref> Kritike posljednje epizode bile su pomiješane. Bianco je opisao finale zabavnim i zadovoljavajućim, te ga nahvalio zbog vješte mješavine emocija i humora, uz naglasak na svakog pojedinog lika.<ref name="finalerob">{{cite news |url= http://www.usatoday.com/life/television/reviews/2004-05-06-friends-finale_x.htm |title= Rachel stays, so ''Friends'' are able to leave together |access-date=1. 1. 2009 |author= Robert Bianco |date=7. 5. 2004 |publisher= USA Today}}</ref> Sarah Rodman iz ''[[Boston Herald]]a'' hvalila je glumu Aniston i Schwimmera, ali je osjećala da je njihov sretan završetak "možda malo previše uredan iako je riječ o nečemu što su željele horde ljubittelja širom svijeta".<ref>{{cite news |title= Six pals depart on a classy note |author= Sarah Rodman |date=7. 5. 2004 |work=Boston Herald|page=3<!--|access-date=1. 1. 2009 -->}}</ref> Roger Catlin iz ''[[Hartford Courant]]a'' napisao je da bi oni koji prvi put gledaju seriju "mogli biti iznenađeni nedostatkom humora te kako svaka šala zavisi od nivoa glupoće likova".<ref>{{cite news |author= Roger Catlin |date=7. 5. 2004 |url= http://pqasb.pqarchiver.com/courant/access/629993481.html?dids=629993481:629993481&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=May+07%2C+2004&author=ROGER+CATLIN%3B+Courant+TV+Critic&pub=Hartford+Courant&desc=THE+LONG+FAREWELL+IS+OVER+%3B+LOTS+OF+FANS%2C+LITTLE+FANFARE+FOR+MUCH-ANTICIPATED+FINALE+OF+%60FRIENDS%27&pqatl=google |title= The Long Farewell is Over; Lots of Fans, Little Fanfare for Mich-Anticipated Finale of ''Friends'' |access-date=1. 1. 2009 |work=Hartford Courant|archive-url= https://web.archive.org/web/20090122233106/http://pqasb.pqarchiver.com/courant/access/629993481.html?dids=629993481:629993481&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=May+07%2C+2004&author=ROGER+CATLIN%3B+Courant+TV+Critic&pub=Hartford+Courant&desc=THE+LONG+FAREWELL+IS+OVER+%3B+LOTS+OF+FANS%2C+LITTLE+FANFARE+FOR+MUCH-ANTICIPATED+FINALE+OF+%60FRIENDS%27&pqatl=google |archive-date=22. 1. 2009}}</ref> Ken Parish Perkins, pišući za ''[[Fort Worth Star-Telegram]]'', rekao je da je finale "bilo više dirljivo nego humoristično, više zadovoljavajuće u smislu završetka jedne ere nego urnebesno smiješno".<ref>{{cite news |date= 7. 5. 2004 |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=ST&s_site=dfw&p_multi=ST&p_theme=realcities&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=102C895664833147&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |title= Farewell to ''Friends'': The finale to the 10-year series wraps up all the loose ends |access-date= 1. 1. 2009 |author= Ken Parish Perkins |work= Fort Worth Star-Telegram |archive-date= 30. 6. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150630072432/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=ST&s_site=dfw&p_multi=ST&p_theme=realcities&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=102C895664833147&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |url-status= dead }}</ref> {{Citat|"Možda je bilo nemoguće da bilo koja epizoda ispuni očekivanja stvorena u vezi s finalom ''Prijatelja'', ali ovaj sat vjerovatno je došao onoliko blizu koliko su se ljubitelji mogli opravdano nadati. Na kraju je dvosatni paket učinio tačno ono što je i trebao učiniti. Zaokružio je priču podsjećajući nas pritom zašto nam se sviđala serija i zašto će nam nedostajati."|Robert Bianco iz ''USA Todaya'' o finalu serije.<ref name="finalerob"/>}} === Nagrade === Kako bi zadržali format ansamblske serije, članovi glumačke postave odlučili su sami sebe prijavljivati u iste glumačke kategorije za razne televizijske nagrade.<ref name="community2003"/> Od osme sezone nadalje odlučili su se prijavljivati u kategoriju glavnih glumaca, a ne sporednih.<ref>{{cite web |url= http://www.orlandosentinel.com/topic/cl-et-newemmys19jul19,0,7220504.story |title= Its Coffin Overflows |access-date=19. 12. 2008 |author= Brian Lowry |date=19. 7. 2002 |work= Orlando Sentinel |archive-url= https://web.archive.org/web/20090122034847/http://www.orlandosentinel.com/topic/cl-et-newemmys19jul19%2C0%2C7220504.story |archive-date=22. 1. 2009}}</ref> Serija je skupila 62 nominacije za televizijsku nagradu [[nagrada Emmy|Emmy]],<ref>{{cite web |url= http://www.emmys.com/shows/friends |title= ''Friends'' |website= emmys.com |access-date=1. 6. 2014}}</ref> osvojivši šest. Aniston i Kudrow jedine su članice glumačke postave koje su osvojile Emmy, dok Cox jedina nikad nije bila nominirana. Za svoju osmu sezonu serija je 2002. osvojila Emmy u kategoriji najbolje humorističke serije, a u istoj kategoriji bila je nominirana 1995, 1996, 1999, 2000. i 2003.<ref>{{cite web |url= http://www.emmys.tv/awards/awardsearch.php |title= Advanced Primetime Awards Search |access-date= 5. 1. 2009 |publisher= [[Akademija televizijskih umjetnosti i nauka]] |archive-date= 3. 11. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20091103221231/http://www.emmys.tv/awards/awardsearch.php |url-status= dead }} Ukucajte "Friends" u polje "Program", odaberite "1993" i "2008" u polju "Year range" ("Raspon godina"), a zatim "NBC" u polju "Network" ("Mreža").</ref> ''Prijatelji'' su osvojili i nagrade [[American Comedy Award]],<ref>{{cite news |url= http://www.usatoday.com/life/people/2005-06-02-kudrow_x.htm |title= Kudrow back in the fold |access-date=5. 1. 2009 |author= William Keck |date=2. 6. 2005 |publisher= USA Today}}</ref> [[GLAAD Media Award]],<ref>{{cite web |url= http://goliath.ecnext.com/coms2/gi_0199-4133520/15-years-of-recognition-Special.html |title= 15 years of recognition |access-date=5. 1. 2009 |date=25. 4. 2005 |work= TelevisionWeek}}</ref> jedan [[Zlatni globus]],<ref>{{cite web |url= http://www.goldenglobes.org/browse/member/29209 |title= HPFA&nbsp;– Jennifer Aniston |access-date=5. 1. 2009 |publisher= [[Zlatni globus]] |archive-url= https://web.archive.org/web/20090121055257/http://www.goldenglobes.org/browse/member/29209 |archive-date=21. 1. 2009}}</ref> tri nagrade [[Nagrada "Logie"|"Logie"]],<ref>{{cite web |date=12. 5. 2003 |url= http://www.highbeam.com/doc/1P1-73851066.html |title= Fed: Logie Award winners |access-date=5. 1. 2009 |publisher= [[Australian Associated Press]] |archive-url= https://archive.today/20121216080213/http://www.highbeam.com/Search?searchTerm=Fed+Logie+Award+winners&searchType=Article&currentPage=0&orderBy= |archive-date=16. 12. 2012 |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.highbeam.com/doc/1P1-93575833.html |title= Fed: Full list of Logies winners |access-date=5. 1. 2009 |date=19. 4. 2004 |publisher= Australian Associated Press |archive-url= https://archive.today/20121216074334/http://www.highbeam.com/Search?searchTerm=Fed+Full+list+of+Logies+winners&searchType=Article&currentPage=0&orderBy= |archive-date=16. 12. 2012 |url-status= dead }}</ref> šest nagrada [[People's Choice Awards|People's Choice]],<ref>{{cite news |access-date=5. 1. 2009 |url= http://theenvelope.latimes.com/factsheets/awardsdb/env-awards-db-search,0,7169155.htmlstory?searchtype=category&query=Favorite+Television+Comedy+Series&x=0&y=0 |title=Entertainment Awards Database |pages=2–3 |work= The Los Angeles Times}}</ref><ref>{{cite news |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=RM&p_theme=rm&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EB4E258D9CBCB83&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |title= Tim Allen Wins Twice at Awards |access-date= 5. 1. 2009 |date= 6. 3. 1995 |work= Rocky Mountain News |archive-date= 3. 9. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150903224557/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=RM&p_theme=rm&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EB4E258D9CBCB83&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |url-status= dead }}</ref> jednu nagradu [[Nagrada "Satellite"|"Satellite"]]<ref>{{cite web |url= http://www.pressacademy.com/satawards/awards2001.shtml |title= 2001 5th Annual Satellite Awards |access-date=5. 1. 2009 |publisher= Satellite Awards |archive-url= https://web.archive.org/web/20081218060819/http://www.pressacademy.com/satawards/awards2001.shtml |archive-date=18. 12. 2008}} Odaberite polje "Television".</ref> i jednu [[Nagrada Ceha filmskih i televizijskih glumaca|nagradu Ceha glumaca]].<ref>{{cite web |url= http://www.sagawards.org/awards/nominees-and-recipients/2nd-annual-screen-actors-guild-awards |title= The 2nd Annual Screen Actors Guild Awards |publisher= Screen Actors Guild Awards |date=24. 2. 1996 |access-date=10. 7. 2013}}</ref> === Gledanost === Tabela prikazuje gledanost ''Prijatelja'' u SAD-u, gdje je konstantno tokom deset godina bila među deset najgledanijih televizijskih programa na kraju godine.<ref name="RatingsBySeason">Gledanost ''Prijatelja'' po televizijskim sezonama: * Sezona 1: {{cite web |title= TV Season Rankings 1994–95 |url= http://www.spokesman.com/stories/1995/apr/20/tv-season-rankings/ }} * Sezona 2: {{cite web |title= How Twitter is Changing Television |url= https://prezi.com/jh1vkem_a0p9/how-twitter-is-changing-television/ }} * Sezona 3: {{cite web |title= A Milestone Year |url= http://articles.latimes.com/1997-05-23/entertainment/ca-61847_1_recent-years/2 }} * Sezona 4: {{cite web |title= What Ranked and What Tanked |url= http://www.ew.com/article/1998/05/29/what-ranked-and-what-tanked |access-date= 29. 10. 2019 |archive-date= 16. 2. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150216222920/http://www.ew.com/article/1998/05/29/what-ranked-and-what-tanked |url-status= dead }} * Sezona 5: {{cite web |title= TV Winners & Losers |url= http://geocities.com/Hollywood/4616/ew0604.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20091029011819/http://geocities.com/Hollywood/4616/ew0604.html |archive-date= 29. 10. 2009 }} * Sezona 6: {{cite web |title= Nielsen Ratings for 1999–2000 |url= http://www.sfgate.com/entertainment/article/NIELSEN-RATINGS-FOR-1999-2000-2776698.php }} * Sezona 7: {{cite web |title= Friends Or Foes? |url= http://www.ew.com/article/2001/02/09/friends-or-foes }} * Sezona 8: {{cite web |title= How Did Your Favorite Show Rate? |url= http://usatoday30.usatoday.com/life/television/2002/2002-05-28-year-end-chart.htm |archive-url= https://web.archive.org/web/20151015225616/http://usatoday30.usatoday.com/life/television/2002/2002-05-28-year-end-chart.htm |archive-date= 15. 10. 2015 }} * Sezona 9: {{cite web |title= A Look at the Good Ol' Days of Broadcast Primetime TV: You Know, 2003 |url= http://www.broadcastingcable.com/news/news-articles/look-good-ol-days-broadcast-primetime-tv-you-know-2003/114241 }} * Sezona 10: {{cite web |title= Nielsen TV Index Ranking 2003–04 |url= http://www.quigleypublishing.com/TandValmanac/TV_listing_08.html |access-date= 29. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150818042736/http://www.quigleypublishing.com/TandValmanac/TV_listing_08.html |archive-date= 18. 8. 2015 }}</ref> Kolona "Rang" označava mjesto na kojem su ''Prijatelji'' bili u odnosu na ostale televizijske serije koje su se emitirale u udarnom terminu tokom televizijske sezone. Kolona "Gledaoci" odnosi se na prosječan broj gledalaca epizode tokom njenog originalnog emitiranja. Do danas su ''Prijatelji'' posljednji sitkom koji je dosegao prvo mjesto gledanosti na televiziji s obzirom na to da su njihovi nasljednici bili ''[[CSI: Las Vegas]]'', ''[[Američki idol]]'', ''[[NBC Sunday Night Football]]'' i ''[[NCIS]]''. {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center" |+Tabela gledanosti |- ! scope="col" style="padding:0 8px;" rowspan="2" | Sezona ! scope="col" style="padding:0 8px;" rowspan="2" | Početak sezone ! scope="col" style="padding:0 8px;" rowspan="2" | Kraj sezone ! scope="col" style="padding:0 8px;" rowspan="2" | TV-sezona ! scope="col" style="padding:0 8px;" rowspan="2" | Rang ! scope="col" style="padding:0 8px;" rowspan="2" | Gledaoci<br />(u milionima) ! scope="col" style="padding:0 8px;" colspan="2" | Najgledanija epizoda |- ! scope="col" style="padding:0 8px;" | Naslov ! scope="col" style="padding:0 8px;" | Gledaoci<br />(u milionima) |- | scope="row" | 1. | 22. 9. 1994. | 18. 5. 1995. | 1994/95. | 8. | 24,3<ref name="RatingsBySeason"/> | "[[The One Where Rachel Finds Out]]" | 31,3<ref name="BuzzFeed">{{cite news |title= You Won’t Believe What America’s Favorite "Friends" Episodes Are |url= http://www.buzzfeed.com/iramadison/you-wont-believe-what-americas-favorite-friends-episodes-are#.urO5r0Jmg |access-date=12. 8. 2015}}</ref> |- | scope="row" | 2. | 21. 9. 1995. | 16. 5. 1996. | 1995/96. | 3. | 29,4<ref name="RatingsBySeason"/> | "[[The One After the Superbowl]]" | 52,9<ref name="BuzzFeed"/> |- | scope="row" | 3. | 19. 9. 1996. | 15. 5. 1997. | 1996/97. | 4. | 24,9<ref name="RatingsBySeason"/> | "[[The One Where Chandler Can't Remember Which Sister]]" | 29,8<ref>{{cite web |title= Nielsen Ratings (December 1996 – January 1997) |url= http://anythingkiss.com/pi_feedback_challenge/Ratings/19961230-19970126_TVRatings.pdf#page=2 |access-date= 12. 8. 2015 |format= [[PDF]] |archive-date= 4. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160304055727/http://anythingkiss.com/pi_feedback_challenge/Ratings/19961230-19970126_TVRatings.pdf#page=2 |url-status= dead }}</ref> |- | scope="row" | 4. | 25. 9. 1997. | 7. 5. 1998. | 1997/98. | 4. | 24,0<ref name="RatingsBySeason"/> | "[[The One with Ross's Wedding]]" | 31,6<ref name="BuzzFeed"/> |- | scope="row" | 5. | 24. 9. 1998. | 20. 5. 1999. | 1998/99. | 2. | 23,5<ref name="RatingsBySeason"/> | "[[The One After Ross Says Rachel]]" | 30,9<ref name="BuzzFeed"/> |- | scope="row" | 6. | 23. 9. 1999. | 18. 5. 2000. | 1999/2000. | 5. | 20,7<ref name="RatingsBySeason"/> | "[[The One with the Proposal]]" | 30,7<ref name="BuzzFeed"/> |- | scope="row" | 7. | 12. 10. 2000. | 17. 5. 2001. | 2000/01. | 5. | 20,2<ref name="RatingsBySeason"/> | "[[The One with Monica and Chandler's Wedding]]" | 30,1<ref name="BuzzFeed"/> |- | scope="row" | 8. | 27. 9. 2001. | 16. 5. 2002. | 2001/02. | 1. | 24,5<ref name="RatingsBySeason"/> | "[[The One Where Rachel Has a Baby]]" | 34,9<ref name="BuzzFeed"/> |- | scope="row" | 9. | 26. 9. 2002. | 15. 5. 2003. | 2002/03. | 2. | 21,8<ref name="RatingsBySeason"/> | "[[The One Where No One Proposes]]" | 34,0<ref name="BuzzFeed"/> |- | scope="row" | 10. | 25. 9. 2003. | 6. 5. 2004. | 2003/04. | 4. | 22,8<ref name="RatingsBySeason"/> | "[[The Last One (Prijatelji)|The Last One]]" | 52,5<ref name="top10"/> |} === Repriziranje na drugim mrežama === Zbog prihoda od repriziranja na drugim mrežama, ''Prijatelji'' nastavljaju donositi kompaniji Warner Bros. približno milijardu dolara godišnje. To u prijevodu znači 20 miliona dolara tantijema godišnje svakom od šestero glavnih glumaca, koji dobijaju 2% prihoda od repriziranja ''Prijatelja'' na drugim mrežama.<ref>{{Cite news |url= https://www.usatoday.com/story/life/entertainthis/2015/02/27/youll-never-believe-how-much-money-the-friends-cast-still-earns-today/77593556/ |title= You'll never believe how much money the 'Friends' cast STILL earns today |work=USA Today|access-date=5. 4. 2018}}</ref> Sve epizode postale su dostupne na [[Netflix]]u 1. januara 2015, što je tinejdžerima omogućilo da se upoznaju sa serijom. Gledanost repriza ''Prijatelja'' u Ujedinjenom Kraljevstvu 2015. porasla je za više od 10% u odnosu na 2014. Zaključno s 2016, sedmična publika repriza ''Prijatelja'' u SAD-u, ne računajući ''streaming'', od 16 miliona gledalaca bila bi dovoljna da serija i danas bude hit za televizijsku mrežu kad bi se producirala.<ref name="sternbergh20160321">{{Cite magazine |author= Adam Sternbergh |date=21. 3. 2016 |title= Is ‘Friends’ Still the Most Popular Show on TV? |url= https://www.vulture.com/2016/03/20-somethings-streaming-friends-c-v-r.html |magazine= [[New York (magazin)|New York]] |access-date=29. 10. 2019}}</ref> U SAD-u serija ima ugovore o repriziranju na više mreža, uključujući [[Nickelodeon]], [[TBS ()|TBS]] i [[Paramount Network|Paramount]] (ranije poznat kao Spike). Međutim, u julu 2019. objavljeno je da od početka 2020. ''Prijatelji'' neće biti dostupni na Netflixu i da će ih umjesto njega prikazivati [[HBO Max]], servis [[WarnerMedia|WarnerMedije]] za videostriming.<ref>{{Cite web|url=https://time.com/5622979/friends-leaving-netflix-for-hbo-max/|title='Friends' Won't Be There for You on Netflix Starting in 2020|work=Time|access-date=22. 10. 2019|archive-date=10. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190810145912/https://time.com/5622979/friends-leaving-netflix-for-hbo-max/|url-status=dead}}</ref> == Utjecaj serije == [[Datoteka:Setofcentralperk1.JPG|mini|desno|Set "Central Perka" u studijima kompanije Warner Bros.]] Iako su producenti ''Prijatelje'' smatrali "uobičajenom TV-serijom", brojni [[Psihologija|psiholozi]] istraživali su njihov utjecaj tokom trajanja. Frizura Jennifer Aniston nazvana je [[Rachel Green#Rejčelica|"rejčelica"]] ("The Rachel"), a kopirana je širom svijeta.<ref name="friendsorigins2"/> Joeyjeva uzrečica "How ''you'' doin'?" postala je popularna fraza u zapadnjačkom engleskom slengu, a često se koristila za "upucavanje" ili prilikom pozdrava.<ref>{{cite news |url= http://www.hindu.com/edu/2004/12/27/stories/2004122700700400.htm |title= Take it easy yaar! |access-date= 4. 1. 2009 |author= Anne, S. |date= 27. 12. 2004 |work= The Hindu |archive-date= 18. 8. 2011 |archive-url= https://www.webcitation.org/6126qD8WK?url=http://www.hindu.com/edu/2004/12/27/stories/2004122700700400.htm |url-status= dead }}</ref> Serija je utjecala i na [[engleski jezik]] općenito, prema studiji [[Univerzitet u Torontu|Univerziteta u Torontu]] kojom je otkriveno da su likovi koristili naglašenu riječ "so" da bi modificirali pridjeve češće nego bilo koji drugi [[intenzifikator]]. Iako je to već bilo ušlo u američki kolokvijalni govor, upotreba u seriji možda je ubrzala tu promjenu.<ref name="paidcasttog"/> Chandlerova navika da rečenice često ostavi nezavršenima kako bi naglasio [[sarkazam]] također je imala veliki utjecaj na gledaoce.<ref name="crook20040502">{{cite news |url= https://news.google.com/newspapers?id=Jl9PAAAAIBAJ&sjid=LAQEAAAAIBAJ&pg=3823%2C549338 |title= Going 'Friends'-less / Long-running show drops the curtain |work=Toledo Blade|date=2. 5. 2004 |agency= Zap2It |access-date=15. 10. 2012 |author= John Crook}}</ref> ''Prijateljima'' su pripisivane i zasluge za pomoć studentima koji ne govore engleski u učenju tog jezika. Anketa edukativne kompanije [[Kaplan International Languages|Kaplan International English Colleges]] iz 2012. pokazala je da je više od četvrtine njenih studenata (26%) navelo taj sitkom kao emisiju koja im je najbolje pomogla da poboljšaju svoje znanje engleskog jezika.<ref>{{cite news |url= https://www.voanews.com/student-union/students-learn-english-friends-american-tv |title= Students learn English from "Friends" on American TV |author= Charles Fern |date=30. 7. 2018 |publisher= [[Glas Amerike]] |access-date=6. 8. 2019}}</ref> Među poznatim osobama koje su također rekle da im je ta serija pomogla u učenju engleskog jesu trener [[Liverpool FC|Liverpoola]] [[Jürgen Klopp]],<ref>{{cite news |url= https://www.goal.com/en/news/how-you-doin-klopp-admits-to-learning-english-by-watching/b41gtxau4f0019q0k61laxl1j |title= 'How you doin'?' – Klopp admits to learning English by watching Friends |last= Liam Blackburn |date= 6. 8. 2019 |website= [[Goal (sajt)|Goal]] |access-date= 6. 8. 2019 |archive-date= 8. 8. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190808182626/https://www.goal.com/en/news/how-you-doin-klopp-admits-to-learning-english-by-watching/b41gtxau4f0019q0k61laxl1j |url-status= dead }}</ref> član [[BTS (grupa)|BTS]]-a [[RM (reper)|RM]]<ref>{{cite news |url= https://www.teenvogue.com/story/bts-rm-ellen-show-english-friends |title= BTS's RM Reveals He Learned English from "Friends" |author= Suzannah Weiss |date=6. 8. 2019 |work=[[Teen Vogue]]| access-date=6. 8. 2019}}</ref> i [[Belgija|belgijski]] [[golf]]er [[Thomas Pieters]].<ref>{{cite news |url= https://ftw.usatoday.com/2019/05/friends-anniversary-mlb-nba-learned-english |title= 9 athletes who learned English from watching "Friends" |last= Charles Curtis |date=2. 5. 2019 |publisher=USA Today|access-date=6. 8. 2019}}</ref> ''Prijatelji'' su parodirani u 12. sezoni serije ''[[Ubistvo, napisala je]]'', u epizodi "Murder Among Friends" ("Ubistvo među prijateljima"). U njoj amaterska detektivka [[Jessica Fletcher]] ([[Angela Lansbury]]) istražuje ubistvo scenarista serije ''Buds'', fiktivne TV-serije o svakodnevnom životu grupe prijatelja u gradu. Epizoda je osmišljena nakon što je CBS prebacio ''Ubistvo, napisala je'' s redovnog termina nedjeljom navečer na četvrtak navečer, direktno nasuprot ''Prijateljima'' na NBC-ju; [[Bruce Lansbury]], Angelin brat i nadzorni producent serije ''Ubistvo, napisala je'', citirao je svoju sestru da je rekla da joj "nije baš drago" zbog prebacivanja na četvrtak, ali je radnju epizode vidio kao "prijateljsku postavku, bez zlobe".<ref name="Murder">{{cite news |author= Kinney Littlefield |date=7. 2. 1996 |url= https://news.google.com/newspapers?id=S4UNAAAAIBAJ&sjid=eW8DAAAAIBAJ&pg=6841,3491473 |title= 'Murder, She Wrote' parodies 'Friends' |work=Pittsburgh Post-Gazette|access-date=29. 10. 2009}}</ref> Jerry Ludwig, scenarist epizode, istražio je "aromu" serije ''Buds'' gledajući epizode ''Prijatelja''.<ref name="Murder"/> Kafić "Central Perk", jedno od glavnih mjesta radnje kompletne serije, nadahnuo je razne imitacije širom svijeta. Godine 2006. [[iran]]ski biznismen Mojtaba Asadian osnovao je [[Franšiza|franšizu]] naziva Central Perk te registrirao ime u 32 zemlje svijeta. Uređenje kafića inspirirano je serijom, a sadržava replike kauča, bara, neonskih natpisa i cigli. Na zidovima su postavljene slike raznih likova iz serije i glumaca. [[James Michael Tyler]], koji u seriji glumi Gunthera, pojavio se na svečanom otvaranju kafića u [[Dubai]]ju i tom prilikom radio kao konobar.<ref>{{cite web |url= http://archive.gulfnews.com/articles/06/05/08/10038500.html |title= Where ''Friends'' hang out |access-date=30. 12. 2008 |author= Jyoti Kalsi |date=8. 5. 2006 |work=[[Gulf News]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20080708052016/http://archive.gulfnews.com/articles/06/05/08/10038500.html |archive-date=8. 7. 2008 }}</ref> "Central Perk" prerađen je u muzejski primjerak tokom obilaska studija kompanije Warner Bros., a prikazan je i u [[The Ellen DeGeneres Show|šouu]] [[Ellen DeGeneres]] u oktobru 2008. Aniston je tada prvi put posjetila set nakon završetka snimanja serije 2004.<ref>{{cite episode |title= ''The Ellen DeGeneres Show'': Lisa Kudrow/Natasha Bedingfield/Jalen Testerman |series= [[The Ellen DeGeneres Show]] |credits= [[Ellen DeGeneres]] (voditeljica) |network= NBC |airdate=16. 10. 2008 |season=6 |number=29}}</ref> Od 24. septembra do 7. oktobra 2009. replika "Central Perka" bila je postavljena u Broadwick Streetu u [[Soho]]u u Londonu. Kafić je prodavao pravu kafu svima onima koji su došli, a bili su postavljeni i predmeti korišteni u seriji, poput pehara za pobjednika Gellerovog kupa iz epizode treće sezone "[[The One with the Football]]".<ref>{{cite news |author= Chantelle Thorley |date=15. 9. 2009 |url= http://www.eventmagazine.co.uk/news/search/938562/London-celebrate-15-years-Friends-Central-Perk-pop-up/ |title= London to celebrate 15 years of Friends with Central Perk pop-up |work=[[Event (magazin)|Event]]|access-date=22. 9. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100410130417/http://www.eventmagazine.co.uk/news/search/938562/London-celebrate-15-years-Friends-Central-Perk-pop-up |archive-date=10. 4. 2010}}</ref> U [[Peking]]u je u martu 2010. biznismen Du Xin otvorio kafić naziva "Central Perk".<ref>{{cite web |author1= Hong Haolan |author2= Jo Ling Kent |url= http://www.cnn.com/2010/WORLD/asiapcf/07/02/friends.china.central.perk/index.html |title= 'Friends' in China: 'Central Perk' hits Beijing |publisher= CNN |date=2. 7. 2010 |access-date=4. 7. 2010}}</ref> U [[Indija|Indiji]] postoji pet kafića koji su nadahnuti serijom, a dva su u [[Chandigarh]]u ("Central Perk") i [[Kolkata|Kolkati]] ("F.R.I.E.N.D.S. Cafe"), od kojih potonji sadržava i mnoge predmete iz serije, kao što su Chandlerova i Joeyjeva statua psa, narančasti kauč, ljubičasta vrata Monikinog i Rachelinog stana te Phoebein ružičasti [[bicikl]]. Ostala tri su u [[Delhi]]ju, [[Bhubaneswar]]u i [[Pune]]u.<ref>{{cite web |author= Shwali Tiwari |title= India Now Has 5 F.R.I.E.N.D.S Themed Cafes, But There's A Catch |url= http://www.indiatimes.com/news/india/india-now-has-5-f-r-i-e-n-d-s-themed-cafes-but-there-s-a-catch-262485.html |work= [[India Times]] |access-date=11. 2. 2017 |date=27. 9. 2016}}</ref> U [[Pakistan]]u također postoje dva kafića inspirirana ''Prijateljima''. Jedan je u [[Lahore]]u, poznat pod nazivom "Friends Cafe", a drugi u [[Peshawar]]u ("Central Perk"). Oba sadržavaju poznati kauč, gitaru, sto za [[stoni nogomet]], poznate dijaloge iz serije napisane na zidovima, a posebna su poslastica reprize epizoda koje se ponekad vrte na velikom projektoru.<ref>{{cite web |url= http://news.uniquepakistan.com.pk/a-real-life-version-of-central-perk-from-f-r-i-e-n-d-s-in-peshawar/ |title= A real-life version of Central Perk from F.R.I.E.N.D.S in Peshawar |work=The Good Times - Unique Pakistan|access-date=30. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20151212183940/http://news.uniquepakistan.com.pk/a-real-life-version-of-central-perk-from-f-r-i-e-n-d-s-in-peshawar/ |archive-date=12. 12. 2015}}</ref> Godine 2016. replika "Central Perka" otvorena je u [[Singapur]]u. To je jedini "Central Perk" izvan SAD-a kojem je Warner Bros. dao prava na intelektualno vlasništvo. Kafić ima zidove koji su replika zidova stanova glavnih likova, kao i suvenire i rekvizite korištene u seriji.<ref>{{Cite web |url= http://www.asiaone.com/food/friends-themed-cafe-central-perk-opens-business |title= F.R.I.E.N.D.S-themed cafe Central Perk opens for business |author= Eunice Quek |date=28. 11. 2016 |website= AsiaOne |access-date=2. 11. 2019}}</ref><ref>{{Cite web |url= https://www.cosmo.ph/lifestyle/food-drink/friends-cafe-central-perk-singapore-a00177-20161201 |title= Central Perk, the Cafe from 'Friends,' Just Opened in Singapore |author= Ysa Singson |date=1. 12. 2016 |website= Cosmopolitan Philippines |access-date=2. 11. 2019}}</ref> U augustu 2019. objavljeno je da će set "Central Perka" napravljen od [[Lego]] kockica biti otvoren u znak obilježavanja 25. godišnjice početka emitiranja serije.<ref>{{cite news |url= https://www.gizmodo.co.uk/2019/08/legos-friends-central-perk-set-is-out-today-and-could-we-be-anymore-excited/ |title= Lego's Friends Central Perk Set is Out Next Month and Could We BE Anymore Excited |author= Tom Pritchard |date= 6. 8. 2019 |work= [[Gizmodo|Gizmodo UK]] |access-date= 6. 8. 2019 |archive-date= 8. 8. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190808182628/https://www.gizmodo.co.uk/2019/08/legos-friends-central-perk-set-is-out-today-and-could-we-be-anymore-excited/ |url-status= dead }}</ref> [[Datoteka:The Friends Stage.jpg|mini|desno|Nakon završetka snimanja posljednje epizode Studio 24 kompanije Warner Bros., gdje su ''Prijatelji'' snimani od druge sezone, preimenovan je u "The Friends Stage" ("Studio ''Prijatelja''")]] Serija je razvila i alternativni porodični životni stil prikazujući mlade ljude koji vode nekonvencionalne živote. Predstavlja ideju da su "prijatelji sve što ti je potrebno" i da je porodicu moguće stvoriti kroz vlastiti izbor. Publika se na sedmičnoj bazi mogla poistovjetiti s programom zbog prikazanih problema likova u pojedinim epizodama, a koji razvijaju odnose koji se ne vide često u konvencionalnom društvu.<ref>{{cite journal |author= David M. Katzman |title= TV and American Culture |url= https://archive.org/details/sim_american-studies_fall-1998_39_3/page/5 |journal= American Studies |date= ljeto 1998 |volume= 39 |series= 2 |pages= 5–12}}</ref> Prema mišljenju stručnjaka za popularnu kulturu s [[Univerzitet u Buffalu|Univerziteta u Buffalu]], ''Prijatelji'' je "jedna od rijetkih televizijskih serija koja je označila promjenu u američkoj kulturi". Prikaz mladih i njihovih uloga u društvu bolje su definirani i predstavljaju životni stil koji se vrti oko kreiranja i održavanja veza između prijatelja koji vode vlastite živote, ali i traže pomoć jedni od drugih.<ref>{{cite news |author= John DellaContrada |title= "Friends" Reflected Change in American Society, Among First TV Shows to Portray "Youth on Their Own," says UB Pop-Culture Expert |url= http://www.buffalo.edu/news/6680 |newspaper= [[Buffalo News]] |date=16. 4. 2004}}</ref> U televizijskom i radijskom [[blog]]u novina''[[The Guardian]]'' istaknuto je da su ''Prijatelji'' uveliko utjecali na kreiranje i razvoj budućih televizijskih serija, ponajprije na ''[[Kako sam upoznao vašu majku]]''. Sličnosti između te dvije serije pronađene su u činjenicama da su obje radnjom smještene na [[Manhattan]]u i da sadržavaju grupu odraslih ljudi koji su humoristični i imaju slične karakterne osobine.<ref>{{cite web |author= Anna Pickard |title= How I met Neil Patrick Harris |url= https://www.theguardian.com/culture/tvandradioblog/2009/sep/08/how-i-met-your-mother-e4 |work= TV & Radio Blog |access-date=29. 3. 2012}}</ref> Čitaoci ''TV Guidea'' proglasili su ''Prijatelje'' najboljom humorističkom serijom svih vremena s 29% glasova (na drugom mjestu bio je ''[[Seinfeld]]'' s 18% glasova). Prema anketama emisije ''[[60 Minutes]]'' i magazina ''[[Vanity Fair]]'', ''Prijatelji'' su proglašeni trećim najboljim sitkomom svih vremena.<ref>{{cite web |url= http://www.deadline.com/2012/12/seinfeld-greatest-sitcom-cbs-vanity-fair-poll/ |title= Is ‘Seinfeld’ the Greatest Sitcom Ever? |website= [[Deadline Hollywood|Deadline.com]] |date=3. 12. 2012 |access-date=30. 9. 2013}}</ref> Godine 2014. [[brazil]]ski mjesečnik ''[[Mundo Estranho]]'' proglasio je ''Prijatelje'' najboljom televizijskom serijom u historiji.<ref>{{cite web |date=28. 10. 2014 |url=http://www.ligadoemserie.com.br/2014/10/as-100-melhores-series-da-historia-segundo-jornalistas-brasileiros/ |title=As 100 Melhores Séries da História, segundo jornalistas brasileiros! |access-date=1. 11. 2014 |work=Ligado em Série |archive-date=31. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141031141139/http://www.ligadoemserie.com.br/2014/10/as-100-melhores-series-da-historia-segundo-jornalistas-brasileiros/ |url-status=dead }} {{pt simbol}}</ref> U anketi ''[[The Hollywood Reportera|Hollywood Reportera]]'' iz 2015. godine 2.800 glumaca, producenata, režisera i ostalih filmskih i televizijskih radnika navelo je ''Prijatelje'' kao njihovu najomiljeniju seriju.<ref name="thr20150916">{{Cite news |url= https://www.hollywoodreporter.com/lists/best-tv-shows-ever-top-819499/item/friends-hollywoods-100-favorite-tv-821361 |title= Hollywood's 100 Favorite TV Shows |date=16. 9. 2015 |work=The Hollywood Reporter|access-date=17. 7. 2019}}</ref> == Distribucija == Sve sezone izdane su u pojedinačnim [[DVD]] izdanjima. Također, uz pojedinačna izdanja u prodaju je pušteno i posebno izdanje kompletne serije na DVD-u. Svaka sezona izdanja za regiju 1 sadržava posebne dodatke, a epizode su predstavljene u njihovim originalnim verzijama. Svaka epizoda u izdanju prve sezone serije nadograđena je kolor-korekcijama i poboljšanim zvukom.<ref name="friendswrit"/> Tokom godina mnogo kompanija produciralo je razne oblike promomaterijala iz serije. U septembru 1995. WEA Records izdao je prvi službeni ''[[soundtrack]]'' serije, koji sadržava muziku iz prethodnih i budućih epizoda. ''Soundtrack'' je debitirao na 46. mjestu [[Billboard]]ove liste,<ref>{{cite news |url= http://community.seattletimes.nwsource.com/archive/?date=19951102&slug=2150142 |title= Hit Show, Hit Soundtrack: It's No Longer an Accident |access-date= 3. 1. 2009 |author= Gary Dretzka |date= 2. 11. 1995 |work= Chicago Tribune |archive-date= 23. 8. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090823075419/http://community.seattletimes.nwsource.com/archive/?date=19951102&slug=2150142 |url-status= dead }}</ref> a do novembra iste godine prodan je u više od 500.000 primjeraka.<ref>{{cite news |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=RM&p_theme=rm&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EB4E4396284FBF4&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |title= ''Friends'' Theme Leads Pack of Hot-Selling TV Soundtracks |access-date= 3. 1. 2009 |author= Jon Burlingame |date= 27. 12. 1995 |work= The Hollywood Reporter |archive-date= 4. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160304102516/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=RM&p_theme=rm&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EB4E4396284FBF4&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |url-status= dead }}</ref> Godine 1999. izdan je i drugi ''soundtrack'' serije naziva ''Friends Again''.<ref>{{cite web |access-date=3. 1. 2009 |url= http://www.amazon.com/dp/B000023YA0 |title= ''Friends Again'': Various Artists |website= [[Amazon.com]]}}</ref> Ostali promomaterijal uključuje DVD-igru naziva ''Scene It'' te kviz za [[PlayStation 2]] i [[računar]] naziva ''Friends: The One with All the Trivia''.<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.com/dp/B000B6H21S |title= ''Friends: The One With All the Trivia'' |access-date=3. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.amazon.com/dp/B000AMFEHM |title= ''Friends: The One With All the Trivia'' |access-date=8. 10. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> Dana 28. septembra 2009. u Ujedinjenom Kraljevstvu povodom 15. godišnjice početka emitiranja objavljena je kompletna serija u luksuznom DVD-izdanju koje uključuje produžene epizode, vodič kroz seriju te originalne posebne dodatke iz prethodnih izdanja.<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.co.uk/dp/B002CYIR0M/ |title= Friends – Season 1–10 Complete Collection 15th Anniversary DVD: Amazon.co.uk: Jennifer Aniston, Courteney Cox, Lisa Kudrow, Matt LeBlanc, Matthew Perry, David Schwimmer, James Michael Tyler, Elliott Gould, Maggie Wheeler, Christina Pickles, Paul Rudd, Jane Sibbett, David Crane, Marta Kauffman: DVD |website=Amazon.co.uk|access-date=26. 7. 2010}}</ref> Dana 13. novembra 2012. kompanija [[Warner Home Video]] izdala je kompletnu seriju i na [[Blu-ray]]u.<ref>{{cite web |date=19. 6. 2012 |url= http://www.tvshowsondvd.com/news/Friends-The-Complete-Series/17109 |title= Friends – Warner Home Video Press Release Announces the Complete Series on Blu-ray Disc! |access-date=19. 6. 2012 |website= TVShowsonDVD.com |archive-url= https://web.archive.org/web/20120622020526/http://www.tvshowsondvd.com/news/Friends-The-Complete-Series/17109 |archive-date=22. 6. 2012}}</ref> Ovo kolekcionarsko izdanje ne uključuje izbačene scene i humoristične snimke koji su prethodno bili na DVD-izdanjima serije, a epizode su predstavljene u njihovom originalnom formatu kako su emitirane na NBC-ju. {| class="wikitable" |- ! rowspan="2"|Naziv DVD-izdanja !! rowspan="2"|Broj epizoda !! colspan="3"|Datum DVD-izdanja !! colspan="3"|Datum Blu-ray izdanja |- ! Regija 1 !! Regija 2 !! Regija 4 ! Regija A !! Regija B Evropa !! Regija B Australija |- |Kompletna prva sezona || style="text-align:center;"|24 || 30. 4. 2002<ref>{{cite web |url= http://www.dvdfile.com/review/friends-the-complete-first-season-3136 |title= ''Friends'': The Complete First Season Review |access-date= 4. 1. 2009 |website= DVDfile.com |archive-date= 22. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090122050144/http://www.dvdfile.com/review/friends-the-complete-first-season-3135 |url-status= dead }}</ref> || 29. 5. 2000<ref name="Sun DVD 1">{{cite news |author= Nick Fisher |date=27. 5. 2000 |title= Videos to buy |work=[[The Sun]]|page= 47}}</ref> || 4. 10. 2006<ref>{{cite web |url= http://www.jbhifionline.com.au/Product/261992/FRIENDS-(Season-1)-(4-DVD-Set) |title= ''Friends'' (Season 1) (4 DVD Set) |access-date= 4. 1. 2009 |publisher= JB Hi-Fi |archive-date= 20. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090120234356/http://www.jbhifionline.com.au/Product/261992/FRIENDS-%28Season-1%29-%284-DVD-Set%29 |url-status= dead }}</ref> || 30. 4. 2013. || || |- |Kompletna druga sezona || style="text-align:center;"|24 || 3. 9. 2002<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.com/dp/B000068CNX/ |title= ''Friends&nbsp;– The Complete Second Season'' |access-date=3. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> || 29. 5. 2000<ref name="Sun DVD 1"/> || 4. 10. 2006<ref>{{cite web |url= http://www.jbhifionline.com.au/Product/261997/FRIENDS-(Season-2)-(4-DVD-Set) |title= ''Friends'' (Season 2) (4 DVD Set) |access-date= 4. 1. 2009 |publisher= JB Hi-Fi |archive-date= 20. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090120234044/http://www.jbhifionline.com.au/Product/261997/FRIENDS-%28Season-2%29-%284-DVD-Set%29 |url-status= dead }}</ref> || 30. 4. 2013. || || |- |Kompletna treća sezona || style="text-align:center;"|25 || 1. 4. 2003<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.com/dp/B0000844MI/ |title= ''Friends&nbsp;– The Complete Third Season'' |access-date=3. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> || 29. 5. 2000<ref name="Sun DVD 1"/> || 4. 10. 2006<ref>{{cite web |url= http://www.jbhifionline.com.au/Product/261998/FRIENDS-(Season-3)-(4-DVD-Set) |title= ''Friends'' (Season 3) (4 DVD Set) |access-date= 4. 1. 2009 |publisher= JB Hi-Fi |archive-date= 20. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090120234402/http://www.jbhifionline.com.au/Product/261998/FRIENDS-%28Season-3%29-%284-DVD-Set%29 |url-status= dead }}</ref> || || || |- |Kompletna četvrta sezona || style="text-align:center;"|24 || 15. 7. 2003<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.com/dp/B0000996IS/ |title=''Friends&nbsp;– The Complete Fourth Season'' |access-date=3. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> || 29. 5. 2000<ref name="Sun DVD 1"/> || 4. 10. 2006<ref>{{cite web |url= http://www.jbhifionline.com.au/Product/261999/FRIENDS-(Season-4)-(4-DVD-Set) |title= ''Friends'' (Season 4) (4 DVD Set) |access-date= 4. 1. 2009 |publisher= JB Hi-Fi |archive-date= 20. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090120234155/http://www.jbhifionline.com.au/Product/261999/FRIENDS-%28Season-4%29-%284-DVD-Set%29 |url-status= dead }}</ref> || || || |- |Kompletna peta sezona || style="text-align:center;"|24 || 4. 11. 2003<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.com/dp/B0000C2IXN/ |title= ''Friends&nbsp;– The Complete Fifth Season'' |access-date=3. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> || 29. 5. 2000<ref name="Sun DVD 1"/> || 4. 10. 2006<ref>{{cite web |url= http://www.jbhifionline.com.au/Product/262000/FRIENDS-(Season-5)-(4-DVD-Set) |title= ''Friends'' (Season 5) (4 DVD Set) |access-date= 4. 1. 2009 |publisher= JB Hi-Fi |archive-date= 20. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090120234406/http://www.jbhifionline.com.au/Product/262000/FRIENDS-%28Season-5%29-%284-DVD-Set%29 |url-status= dead }}</ref> || || || |- |Kompletna šesta sezona || style="text-align:center;"|25 || 27. 1. 2004<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.com/dp/B0000X2ECE/ |title= ''Friends&nbsp;– The Complete Sixth Season'' |access-date=3. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> || 17. 7. 2000<ref>{{cite news |author= Nick Fisher |date=15. 7. 2000 |title= Video view |work=The Sun|page= 40}}</ref> || 4. 10. 2006<ref>{{cite web |url= http://www.jbhifionline.com.au/Product/262001/FRIENDS-(Season-6)-(4-DVD-Set) |title= ''Friends'' (Season 6) (4 DVD Set) |access-date= 4. 1. 2009 |publisher= JB Hi-Fi |archive-date= 20. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090120234250/http://www.jbhifionline.com.au/Product/262001/FRIENDS-%28Season-6%29-%284-DVD-Set%29 |url-status= dead }}</ref> || || || |- |Kompletna sedma sezona || style="text-align:center;"|24 || 6. 4. 2004<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.com/dp/B0001AW066/ |title= ''Friends&nbsp;– The Complete Seventh Season'' |access-date=3. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> || 25. 10. 2004<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.co.uk/dp/B00064MJ9U/ |title= ''Friends'': Complete Season 7&nbsp;- New Edition [1995] |access-date=4. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> || 4. 10. 2006<ref>{{cite web |url= http://www.jbhifionline.com.au/Product/262002/FRIENDS-(Season-7)-(4-DVD-Set) |title= ''Friends'' (Season 7) (4 DVD Set) |access-date= 4. 1. 2009 |publisher= JB Hi-Fi |archive-date= 20. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090120234255/http://www.jbhifionline.com.au/Product/262002/FRIENDS-%28Season-7%29-%284-DVD-Set%29 |url-status= dead }}</ref> || || || |- |Kompletna osma sezona || style="text-align:center;"|24 || 9. 11. 2004<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.com/dp/B0002WZN8K/ |title= ''Friends&nbsp;– The Complete Eighth Season'' |access-date=3. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> || 25. 10. 2004<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.co.uk/dp/B00064MW4M/ |title= ''Friends'': Complete Season 8&nbsp;- New Edition [1995] |access-date=4. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> || 4. 10. 2006<ref>{{cite web |url= http://www.jbhifionline.com.au/Product/262004/FRIENDS-(Season-8)-(4-DVD-Set) |title= ''Friends'' (Season 8) (4 DVD Set) |access-date= 4. 1. 2009 |publisher= JB Hi-Fi |archive-date= 20. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090120234301/http://www.jbhifionline.com.au/Product/262004/FRIENDS-%28Season-8%29-%284-DVD-Set%29 |url-status= dead }}</ref> || || || |- |Kompletna deveta sezona || style="text-align:center;"|24 || 8. 3. 2005<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.com/dp/B0006ZM8M2/ |title= ''Friends&nbsp;– The Complete Ninth Season'' |access-date=3. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> || 25. 10. 2004<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.co.uk/dp/B0006ZM8M2/ |title= ''Friends'': Complete Season 9&nbsp;- New Edition [1995] |access-date=4. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> || 4. 10. 2006<ref>{{cite web |url= http://www.jbhifionline.com.au/Product/262005/FRIENDS-(Season-9)-(4-DVD-Set) |title= ''Friends'' (Season 9) (4 DVD Set) |access-date= 4. 1. 2009 |publisher= JB Hi-Fi |archive-date= 20. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090120234049/http://www.jbhifionline.com.au/Product/262005/FRIENDS-%28Season-9%29-%284-DVD-Set%29 |url-status= dead }}</ref> || || || |- |Kompletna deseta sezona || style="text-align:center;"|18 || 15. 11. 2005<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.com/dp/B000AM4PBS/ |title= ''Friends&nbsp;– The One with All Ten Seasons (Limited Edition)'' |access-date=3. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> || 25. 10. 2004<ref>{{cite web |url= http://www.amazon.co.uk/dp/B00064MJAE/ |title= ''Friends'': Complete Season 10&nbsp;- New Edition [1995] |access-date=4. 1. 2009 |website= Amazon.com}}</ref> || 4. 10. 2006<ref>{{cite web |url= http://www.jbhifionline.com.au/Product/262009/FRIENDS-(Season-10)-(4-DVD-Set) |title= ''Friends'' (Season 10) (4 DVD Set) |access-date= 4. 1. 2009 |publisher= JB Hi-Fi |archive-date= 20. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090120234201/http://www.jbhifionline.com.au/Product/262009/FRIENDS-%28Season-10%29-%284-DVD-Set%29 |url-status= dead }}</ref> || || || |- |Kompletna serija || style="text-align:center;"|236 || 15. 11. 2005. <br/> 14. 11. 2006 <small>(ponovno izdanje)</small> <br/> 16. 4. 2013 <small>(ponovno izdanje 2013)</small> || 2. 10. 2006. <br/> 12. 11. 2007 <small>(ponovno izdanje)</small> <br/> 28. 9. 2009 <small>(izdanje povodom 15. godišnjice)</small> || || 13. 11. 2012. || 12. 11. 2012. || 21. 11. 2012 <small>(ekskluzivno JB Hi-Fi)</small> <br/> 21. 8. 2013. |} == Ponovno okupljanje == [[Datoteka:Matt LeBlanc, Arqiva British Academy Television Awards, 2013 (tone crop).jpg|mini|150px|[[Matt LeBlanc]] – za ulogu priprostog ženskaroša, ali izrazito poštenog i vjernog prijatelja triput uzastopno nominiran je za Emmy za najboljeg glavnog glumca u humorističkoj seriji za osmu, devetu i desetu sezonu (2002–2004)]] {{Glavni|Prijatelji: Ponovno okupljanje}} Dana 12. novembra 2019. ''[[The Hollywood Reporter]]'' objavio je da [[Warner Bros. Television|Warner Bros TV]] radi na ponovnom okupljanju ''Prijatelja'' za [[HBO Max]], u kojem bi učestvovali svi glavni glumci i autori serije.<ref name=":0">{{Cite web |date=12. 11. 2019 |url= https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/friends-reunion-special-works-at-hbo-max-1254331 |title= 'Friends' Reunion Special in the Works at HBO Max (Exclusive) |website= The Hollywood Reporter |access-date=15. 11. 2019}}</ref> HBO je 21. februara 2020. potvrdio da bi još nenapisani specijal, radnog naziva ''The One Where They Got Back Together'' ("Onaj u kojem su se ponovo okupili"), trebao biti pušten u maju iste godine, zajedno s 236 originalnih epizoda serije.<ref>{{cite web |author= Marcus Wong |title= Cast of Friends to Reunite in Special Episode for HBO Max Launch |url= https://www.bloomberg.com/news/articles/2020-02-22/friends-cast-set-to-appear-in-special-episode-in-hbo-max-launch |website=[[Bloomberg News]] |access-date= 24. 2. 2020 |date= 22. 2. 2020}}</ref><ref>{{cite web |title= The One Where They Got Back Together {{!}} WarnerMedia Pressroom |url= https://pressroom.warnermediagroup.com/na/media-release/hbo-max/one-where-they-got-back-together |website= [[WarnerMedia]] |access-date= 24. 2. 2020 |date= 21. 2. 2020 |archive-date= 22. 2. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200222073745/https://pressroom.warnermediagroup.com/na/media-release/hbo-max/one-where-they-got-back-together |url-status= dead }}</ref> Dana 18. marta 2020. objavljeno je da je specijal, koji je trebao biti sniman na originalnom setu serije 23. i 24. marta, odgođen na neodređeno zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]].<ref>{{Cite web |url= https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/friends-reunion-special-delayed-at-hbo-max-1285276 |title= 'Friends' Reunion Special Delayed at HBO Max |website= The Hollywood Reporter}}</ref> U novembru iste godine Matthew Perry [[Twitter|tvitao]] je da je početak snimanja zakazan za mart 2021.<ref>{{cite web |author= Will Thorne |url= https://variety.com/2020/tv/news/friendsreunion-special-hbo-max-production-march-matthew-perry-1234830507/ |title= 'Friends' Reunion Special at HBO Max to Shoot in March, Says Matthew Perry |date= 12. 11. 2020 |work= Variety |access-date= 13. 11. 2020 |archive-date= 16. 11. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201116035528/https://variety.com/2020/tv/news/friendsreunion-special-hbo-max-production-march-matthew-perry-1234830507/amp/ |url-status= live}}</ref><ref>{{cite web |author= Will Thorne |url= https://deadline.com/2020/11/matthew-perry-friends-reunion-set-to-begin-filming-early-2021-1234613866/ |title= 'Friends' Reunion Set To Begin Filming Early 2021, Says Star Matthew Perry |date= 12. 11. 2020 |work= Deadline |access-date= 13. 11. 2020 |archive-date= 16. 11. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201116035550/https://deadline.com/2020/11/matthew-perry-friends-reunion-set-to-begin-filming-early-2021-1234613866/amp/ |url-status= live}}</ref> Specijalna epizoda prikazana je 27. maja 2021.<ref>{{cite web |url= https://tvline.com/2021/05/13/friends-reunion-premiere-date-video-hbo-max/ |title= ''Friends'' Reunion Special Gets May Premiere Date on HBO Max — First Look |author= Andy Swift |publisher= [[TVLine]] |date= 13. 5. 2021 |access-date= 13. 5. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210513170209/https://tvline.com/2021/05/13/friends-reunion-premiere-date-video-hbo-max/ |archive-date= 13. 5. 2021 |url-status= live}}</ref> == Ostali povezani projekti == === ''Joey'' === Nakon što su ''Prijatelji'' završili s emitiranjem 2004, LeBlanc je potpisao ugovor za kreiranje ''[[spin-off]]'' serije naziva ''[[Joey (serija)|Joey]]'', a koja bi radnjom pratila Joeyjev odlazak u [[Los Angeles]] i potragu za glumačkom karijerom. Kauffman i Crane nisu bili zainteresirani za seriju iako je Bright pristao biti izvršni producent uz [[Scott Silveri|Scotta Silverija]] i [[Shana Goldberg-Meehan|Shanu Goldberg-Meehan]].<ref>{{cite news |url= http://www.usatoday.com/life/television/news/2003-07-23-joey_x.htm |title= NBC has sitcom plans for ''Friends'' pal Joey |access-date=30. 12. 2008 |author= Gary Levin |date=24. 7. 2003 |publisher= USA Today}}</ref> NBC je jakom marketinškom kampanjom najavljivao seriju, a u emitiranje ju je rasporedio četvrtkom u 20 sati (kada su emitirani i ''Prijatelji'').<ref>{{cite news |url= http://edition.cnn.com/2004/SHOWBIZ/TV/09/10/joey.debut/ |title= ''Joey'' finds new friends on NBC |access-date= 4. 1. 2009 |date= 10. 9. 2004 |publisher= CNN |archive-date= 22. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090122070106/http://edition.cnn.com/2004/SHOWBIZ/TV/09/10/joey.debut/ |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www2.jsonline.com/enter/tvradio/jul04/242989.asp |title= ''Joey'' co-star looking for sitcom laughs |access-date=4. 1. 2009 |author= Joanne Weintraub |date=11. 7. 2004 |work=[[Milwaukee Journal Sentinel]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20060209060112/http://www.jsonline.com/enter/tvradio/jul04/242989.asp |archive-date=9. 2. 2006}}</ref> Pilot-epizodu gledalo je 18,6 miliona ljudi,<ref>{{cite news |url= http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A13051-2004Sep10.html |title= ''Joey'' & ''The Apprentice'': Downright Unfriendly |access-date=30. 12. 2008 |author= Lisa de Moraes |date=11. 9. 2004 |work= The Washington Post}}</ref> ali je gledanost tokom obje sezone kontinuirano bila u padu skupivši u prosjeku 10,2 miliona gledalaca za prvu, odnosno 7,1 milion za drugu sezonu.<ref name="friendsjoeystuff"/> Posljednja epizoda emitirana je 7. marta 2006, a gledalo ju je 7,09 miliona ljudi.<ref>{{cite web |publisher= [[ABC]] Medianet |date=21. 3. 2006 |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=032106_05 |title= Weekly Program Rankings |access-date=30. 12. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090120204556/http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=032106_05 |archive-date=20. 1. 2009}}</ref> NBC je 15. maja iste godine odlučio ukinuti seriju nakon dvije sezone.<ref>{{cite news |url= http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/05/15/AR2006051500555.html?nav=rss_artsandliving/entertainmentnews |title= NBC Betting on Aaron Sorkin's New Drama |access-date=30. 12. 2008 |author= David Bauder |date=15. 5. 2006 |work= The Washington Post}}</ref> Bright je za ukidanje serije krivio saradnju između izvršnih direktora NBC-ja, studija te ostalih producenata, koji su vrlo brzo uništili seriju:<ref name="friendsjoeystuff">{{cite news |url= http://www.theage.com.au/news/tv--radio/friendly-art-of-funny/2006/12/05/1165080950967.html?page=fullpage#contentSwap2 |title=Friendly art of funny |access-date=30. 12. 2008 |author= Suzanne C. Ryan |date=7. 12. 2006 |work= [[The Age]]}}</ref> {{Citat|U ''Prijateljima'' je Joey bio ženskaroš, ali smo svi uživali u njegovim osvajanjima. Bio je prijatelj na koga si se mogao osloniti. U novoj seriji vrlo brzo postao je tip koji nije mogao pronaći posao ni pozvati djevojku na sastanak. Postao je jadan, mrzovoljan lik. Mislio sam da sve to ide u pogrešnom smjeru, ali me niko nije želio saslušati.|Bright o razlozima za ukidanje ''Joeyja''<ref name="friendsjoeystuff"/>}} == Reference == {{refspisak|2}} == Dodatna literatura == * {{Cite magazine |last= Littlefield |first= Warren |date= maj 2012 |title= With ''Friends'' Like These |url= https://www.vanityfair.com/culture/2012/05/friends-oral-history-top-of-the-rock |archive-url= https://web.archive.org/web/20190422233352/https://www.vanityfair.com/culture/2012/05/friends-oral-history-top-of-the-rock?verso=true |archive-date=22. 4. 2019 |magazine=[[Vanity Fair (magazin)|Vanity Fair]]|access-date=22. 4. 2019}} '''Članci o kulturnom utjecaju serije:''' * {{Cite web |author= Samantha Allen |date=12. 9. 2014 |title= The Best Reason to Love 'Friends' Is the One We Never Realized at the Time |url= http://mic.com/articles/98732/the-best-reason-to-love-friends-is-the-one-we-never-realized-at-the-time |publisher= [[Mic (medijska kompanija)|Mic]]}} * {{Cite web |author = Gwen Ihnat |date=18. 8. 2014 |title= How 'Friends' Changed the Sitcom Landscape |url= http://www.avclub.com/article/how-friends-changed-sitcom-landscape-207938 |publisher= [[The A.V. Club]]}} * {{Cite web |author= Andrew Harrison |date=12. 9. 2014 |url= http://www.newstatesman.com/culture/2014/09/hunting-snark-friends-20-years |title= The Hunting of the Snark: ''Friends'', 20 Years On |work= [[New Statesman]]}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Friends (TV series)}} * [https://web.archive.org/web/20050825234054/http://www2.warnerbros.com/friendstv/index.html Službena stranica] * {{imdb title |id = 0108778 |title = Prijatelji}} * [http://www.tv.com/shows/friends/ ''Prijatelji''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120201174800/http://www.tv.com/shows/friends |date=1. 2. 2012 }} na ''[[TV.com]]'' * [https://www.rottentomatoes.com/tv/friends ''Prijatelji''] na ''[[Rotten Tomatoes]]u'' {{Prijatelji (serija)}} {{Emmy za najbolju humorističku seriju}} {{Authority control}} [[Kategorija:Prijatelji (serija)| ]] [[Kategorija:Američke humorističke serije iz 1990-ih]] [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 1994.]] [[Kategorija:Serije mreže NBC]] [[Kategorija:Serije "Warner Bros. Televisiona"]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] [[Kategorija:BAFTA za najbolju TV-seriju]] [[Kategorija:Američki sitkomi iz 1990-ih]] [[Kategorija:Američki sitkomi iz 2000-tih]] [[Kategorija:Dobitnici Emmyja]] [[Kategorija:Američke humorističke serije iz 2000-tih]] 050vwippnhmdwzjvdako38pthxk41pt 10 8785 3841197 3572839 2026-05-06T18:46:05Z Mmns21 170250 3841197 wikitext text/x-wiki {{Sidebar with collapsible lists | name = Islam | pretitle = Dio [[:Kategorija:Islam|serije]] članaka o | title = [[islam]]u | image = [[Datoteka:Allah3.svg|110px]] | bodystyle = border-collapse:collapse; | basestyle = background-color:#dcf5dc; | listtitlestyle = background:#dcf5dc;padding:0.2em; | liststyle = padding-left:0.2em; padding-right:0.2em; | navbarstyle = padding-right:0.2em; | listclass = hlist | contentstyle = padding-top:0; | expanded = {{{expanded|{{{selected|{{{1|}}}}}}}}} | list1name = vjerovanje | list1title = [[Imanski šarti|Vjerovanje]] | list1 = * [[Tevhid|Jednoća]] [[Allah|Boga]] * [[Poslanici u islamu|Poslanici]] * [[Islamske svete knjige|Svete knjige]] * [[Melek]]i * [[Sudnji dan (islam)|Sudnji dan]] * [[Predodređenost u islamu|Predodređenost]] | list2name = praksa | list2title = [[Islamski šarti|Praksa]] | list2 = * [[Šehadet|Ispovijedanje vjere]] * [[Namaz]] * [[Zekat|Milostinja]] * [[Ramazanski post|Post]] * [[Hadž|Hodočašće]] | list3name = tekstovi | list3title = {{hlist |[[Spisak islamskih tekstova|Tekstovi]]|[[Islamske nauke|Temelji]]}} | list3 = * ''[[Kur'an]]'' * ''[[Sunnet]]'' (''[[Hadis]]'', ''[[Poslanikova biografija|Sira]]'') * [[Akida|''Akida'' {{small|(vjerovanje)}}]] * [[Tefsir|''Tefsir'' {{small|(tumačenje)}}]] * [[Fikh|''Fikh'' {{small|(jurisprudencija)}}]] * [[Šerijat|''Šerijat'' {{small|(zakon)}}]] | list4name = historija | list4title = [[Historija islama|Historija]] | list4 = * [[Hronologija historije islama|Hronologija]] * [[Muhammed]] * ''[[Ehli-Bejt]]'' * ''[[Ashabi]]'' * ''[[Pravedne halife]]'' * [[Hilafet]] * [[Imamet (Šiizam)|Imamet]] * [[Širenje islama]] * [[Nasljedstvo Muhammeda]] | list5name = kultura | list5title = [[Islamska kultura|Kultura]] i [[Islamski svijet|društvo]] | list5 = * [[Islamske nauke|Akademija]] * [[Islam po državama|Demografija]] * [[Pravci u islamu|Denominacije]] * [[Islam i djeca|Djeca]] * [[Džamija]] * [[Islamska ekonomija|Ekonomija]] * [[Egzorcizam u islamu|Egzorcizam]] * [[Islamski feminizam|Feminizam]] * [[Islamska filozofija|Filozofija]] * [[Islamsko bankarstvo|Finansije]] * [[Islamski kalendar|Kalendar]] * [[Homoseksualnost i islam|LGBT]] * [[Medresa]] * [[Tesavuf|Mističnost]] * [[Moral u islamu|Moralna načela]] * [[Islamski stavovi prema nauci|Nauka]] * [[Obrazovanje u islamu|Obrazovanje]] * [[Sunećenje|Obrezivanje]] * [[Islamska poezija|Poezija]] * [[Politički aspekti islama|Politika]] * [[Islamski praznici|Praznici]] * [[Da'wa|Prozelitizam]] * [[Islamski pogledi na ropstvo|Ropstvo]] * [[Islam i humanost|Socijalna zaštita]] * [[Islamska umjetnost|Umjetnost]] * [[Žene u islamu|Žene]] * [[Životinje u islamu|Životinje]] | list6name = srodno | list6title = [[:Kategorija:Islam|Srodne teme]] | list6 = * [[Naskh (tefsir)|Ukidanje u islamu]] * [[Otpadništvo u islamu]] * [[Kritika islama]] ** [[Kritika Muhammeda|Muhammed]] ** [[Kritika Kur'ana|Kur'an]] ** [[Kritika hadisa|Hadis]] * [[Islam i ostale religije]] * [[Islamizam]] * [[Islam i nasilje]] ** [[Islamski terorizam|terorizam]] ** [[Islam i rat|rat]] * [[Islamofobija]] * [[Džihad]] ** [[Džihadizam]] * [[Rječnik islama|Rječnik]] | belowclass = plainlist | belowstyle = padding-top:0.1em;font-weight:bold;line-height:1.5em; | below = * {{portal-inline|Islam|size=tiny}} }}<noinclude> [[Kategorija:Islamski šabloni]] </noinclude> abgcqlvoaxexwe6ye2y315253g7ni76 0 9402 3841286 3675693 2026-05-07T07:31:45Z AdnanSa 226 3841286 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''943.''' ('''[[rimski brojevi|CMXLIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 943. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 943. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * Dajang Džingxuan, kineski zen budistički monah (umro 1027.) * [[Edgar Miroljubivi|Edgar I "Miroljubivi"]], kralj Engleske (približan datum) * Ema od Pariza, Normandska vojvotkinja supruga (umro 968.) * Ibn Zur'a, abasidski ljekar i [[Filozofija|filozof]] (umro 1008.) * Matilda, Burgundska kraljica supruga (približan datum) == [[Smrt|Umrli]] == * 23. februar ** David I, princ od Tao-Klarjeti (Gruzija) ** Herbert II, franački plemić * 26. februar – Muirchertach mac Néill, kralj Ailecha (Irska) * 16. mart – Pi Guangje, kancelar Vujuea (r. 877.) * 30. mart – Li Bian, car Južnog Tanga (r. 889.) * 6. april ** Liu Čurang, kineski general (r. 881.) ** Nasr II, Samanidski emir (r. 906.) * 10. april – Landulf I, princ od Beneventa i Kapue (Italija) * 15. april – Liu Bin, car Južnog Hana (r. 920.) * 18. april – Fudživara no Atsutada, japanski plemić (r. 906.) * 4. jul – Vang Kon, osnivač Gorjeoa (Koreja) (r. 877.) * 26. jul – Motojoši, japanski plemić i pjesnik (rođen 890.) * 8. novembar – Liu, carica Qi (Deset kraljevstava) (rođen 877.) * Cao Zhongda, službenik i kancelar Vujuea (rođen 882.) * Gagik I od Vaspurakana, armenski kralj (ili 936.) * Liu Honggao, kancelar Južnog Hana (rođen 923.) * Sinan ibn Thabit, perzijski [[Medicina|ljekar]] (rođen 880.) * Urchadh mac Murchadh, kralj Maigh Seóle (Irska) * Xu Džie, kineski oficir i kancelar (rođen 868.) * Zhang Juxian, kineski vođa pobunjenika (približan datum) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|943|943.}} f969yteaepa44j1z0bkuo08c5ct0uz4 0 9403 3841151 3840765 2026-05-06T13:29:56Z AdnanSa 226 3841151 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''942.''' ('''[[rimski brojevi|CMXLII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 942. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Evropa === * 15. august: Hugo od Arlesa, kralj Italije, nalazi se u Paviji. Upravo je pregovarao o miru s patricijem Alberikom uz pomoć Oda od Clunyja, kojeg je poslao papa Stjepan VIII.<ref>Urbain Plancher, Zacharie Merle, Alexis Salazard Histoire générale et particulière de Bourgogne, Volume 1. chez L.-N. Frantin impr. 1739</ref> * Sredina septembra: Dvomjesečno primirje sklopljeno je između pristalica kralja Luja IV i Huga Velikog, Herberta II od Vermandoisa i Otta od Lotaringe (kraj novembra do sredine novembra). * Bitka kod Fraxineta: Kralj Hugo od Provanse pokreće napad na Fraxinet, maursku tvrđavu na Azurnoj obali koja je preuzela kontrolu nad dolinama Pijemonta. Uz pomoć bizantijske flote koju je poslao car Roman I, Hugo opsjeda maursku tvrđavu uz pomoć mađarskih pomoćnih trupa (Kabara). * Jesen – Hugo od Provanse sklapa primirje s Maurima iz Fraxineta, nakon što je čuo vijest da će švapska vojska uskoro krenuti na Italiju. Povjerava Maurima odbranu alpskih prijevoja kako bi blokirali prolaz njegovom rivalu Berengaru od Ivreje, koji je tada bio u egzilu u Njemačkoj.<ref> Liudprand, V, 16–17; R. Hitchcock, Mozarabs in Medieval and Early Modern Spain (Franham: Ashgate, 2008), p. 42.</ref> Bizantinci se žale na grešku i prekidaju savez s Hugom. * 1. oktobar: Prvi poznati službeni čin kralja Burgundije, Konrada Miroljubivog, kojeg je prethodno držao u zarobljeništvu njemački kralj Oton I; on efektivno vlada nad stanovnicima Beča. Oton mu nameće zakletvu vazalstva.<ref>Jean Delorme Chronologie des civilisations. Presses universitaires de France, 1956</ref> * Kraj oktobra: Početak pontifikata Marina II ili Martina III (završava se 946.).<ref>Liste des Souverains Pontifes. théologie de l’épiscopat.fr</ref> * Novembar: ** Sastanak u Viséu na Meuseu (sjeverno od Liègea). [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Oton I]] od Njemačke miri [[Hugo Veliki|Huga Velikog]] i [[Herbert II od Vermandoisa|Herberta II od Vermandoisa]] s kraljem Lujem IV. Luj IV se čini da se odriče svojih zahtjeva za Lotaringiju u korist Otona.<ref>Jackie Lusse, Patrick Corbet, Georges Viard Les moines du Der, 673-1790 : actes du colloque international d'histoire, Joinville-Montier-en-Der, 1er-3 octobre 1998 [archive] D. Guéniot, 2000</ref> ** Početak pobjedničke kampanje bizantijskog generala Ivana Kurkuasa u Siriji i Armeniji. Zauzima Džaziru, Majafarikin, Dijarbakır, Nisip i Edesu (943.).<ref>Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.</ref> * 17. decembar – Vilijam I ("Dugi mač"), vojvoda od Normandije, napadnut je iz zasjede i ubijen od strane pristalica Arnulfa I ("Velikog"), grofa Flandrije, u vrijeme dok su njih dvojica pregovarali u Picquignyju (na ostrvu na Somi) kako bi riješili svoje nesuglasice.<ref>David Nicholas, Medieval Flanders (Longman Group UK Limited, London, 1992), p. 40.</ref> Vilijama nasljeđuje njegov 9-godišnji sin Richard, koji je postao vojvoda Normandije (vladao 996. godine). Tokom svog maloljetništva, bio je zarobljen u Laonu od strane [[Luj IV, kralj Zapadne Franačke|Luja IV "prekomorskog"]], koji je okupirao Normandiju sa svojim vazalima Herbertom od Vermandoisa (Rouen), Hugom Velikim (Bayeux) i Arnulfom od Flandrije (vladao 945. godine).<ref>Alain de Sancy Les ducs de Normandie et les rois de France : 911-1204. Fernand Lanore, 1996 (ISBN 978-2-85157-153-3)</ref> * Zima – Mađari pljačkaju Furlaniju i spuštaju se u centralnu Italiju. Hugo od Provanse im daje veliki danak da se vrate u Gotsku oblast ili Španiju. Mađari odbijaju ponudu i pljačkaju seoski dio Lacija, uništavajući regiju Sabina. === Arapsko carstvo === * Ljeto – Mađari napadaju [[El-Andaluz]] (današnja Španija) i opsjedaju grad-tvrđavu Leridu. Razaraju Cerdanyu i Huescu, te zarobljavaju Jahju ibn Muhameda ibn el Tavila, emevijskog guvernera (valija) grada Barbastra. Zbog nedostatka zaliha hrane za ljude i stoku, Mađari se povlače u Gotsku oblast.<ref>Martínez Díez, Gonzalo (2005). El condado de Castilla, 711–1038: la historia frente a la leyenda. Marcial Pons Historia. pp. 372–73.</ref> === Engleska === * Kralj [[Edmund Veličanstveni|Edmund I ("Veličanstveni")]] kreće sa svojom vojskom na sjever kako bi ponovo osvojio Pet oblasti (općina) (pet glavnih gradova danske Mersije) u današnjem Istočnom Midlandsu od nordijsko-irskog kralja Olafa Sigtryggssona.<ref>Edmund I (king of England), "Edmund-I" Encyclopædia Britannica.</ref> * Idwal Foel, kralj Gwynedda, otvoreno se pobunio protiv vrhovne vlasti Edmunda I. On i Llywelyn ap Merfyn, kralj Powsa, poginuli su u borbi protiv engleskih snaga. * Hywel Dda, kralj Deheubartha, anektirao je Gwynedd i Powys kako bi postao jedini vladar većeg dijela Walesa. === Azija === * Mularadža, osnivač dinastije Čaulukja, zamijenio je posljednjeg vladara Čavda, Samanta-Simhu, u Gudžaratu (moderna Indija). Osniva nezavisno kraljevstvo sa svojim glavnim gradom u Anahilapataki (približan datum). == 942. u temama == === Religija === * Jesen – Papa Stjepan VIII pokušava pregovarati o miru koji bi okončao sukob između Alberika II, de facto vladara Rima, i Huga od Provanse (njegovog očuha), ali on umire nakon 3 godine vladavine. Stjepana nasljeđuje Marinus II kao 128. papa Katoličke crkve. == [[Porođaj|Rođeni]] == * 7. mart – Mu'ayyad al-Dawla, vladar dinastije Buyid (umro 983.) * Fudživara no Tamemitsu, japanski državnik (umro 992.) * Genšin, japanski učenjak Tendaija (umro 1017.) * Liu Čang, car Južnog Hana (umro 980.) * Sabuktigin, emir Gazne (približan datum) * Sabur ibn Ardašir, perzijski državnik (umro 1025.) * Sŏ Hŭi, koreanski političar i diplomata (umro 998.) * Svjatoslav I, veliki knez Kijeva (približan datum) * Vang, carica dinastije Song (umrla 963.) == [[Smrt|Umrli]] == * 21. januar – An Čongrong, kineski general (Pet dinastija) * 13. februar – Muhamed ibn Ra'iq, abasidski de facto regent * 10. juni – Liu Jan, car Južnog Hana (r. 889.) * 28. juli – Ši Džingtang, car Kasnog Džina (r. 892.) * 24. august – Liu, carica udovica Kasnog Džina * 18. novembar – Odo od Clunyja, franački opat * 17. decembar – William I, vojvoda od [[Normandija|Normandije]] (pr. n. e. 893.) * An Kongdžin, kineski general i guverner * Fulk I, franački plemić (približan datum) * Idwal Foel, kralj Gwynedda (Wales) * Llywelyn ap Merfyn, kralj Powysa (Wales) * Pietro Participazio, dužd Venecije (Italija) * Saadia Gaon, jevrejski filozof i egzeget * Stjepan VIII, papa Katoličke crkve Crkva * Teobald Stariji, franački plemić (rođen 854.) * Wigred, biskup Chester-le-Streeta (približan datum) * Wynsige, biskup Dorchestera (približan datum) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|942|942.}} 64i24kl2be78u80wxszida52xb8wnfd 0 11176 3841149 3781267 2026-05-06T13:09:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841149 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:All Gizah Pyramids.jpg|mini|desno|250p|Piramide u Gizi]] '''Piramide u Gizi''' (''Piramide u Gizehu'') nastale su negdje oko 2650. i 2550. prije nove ere.<ref>{{Cite web|url=https://www.nationalgeographic.com/history/article/giza-pyramids|title=How were the Pyramids of Giza built?|date=26. 8. 2025|website=History|language=en|access-date=26. 8. 2025}}</ref> Bile su to piramide tri faraona iz IV dinastije; Keopsa, Kefrena i Mikerinosa. Detaljni izvještaj o gradnji piramida potiče od [[Herodot]]a, oca [[Historija|historije]]. Trajanje gradnje, kao i sam način izvođenja do danas nisu razjašnjeni. Piramida se kao oblik građevine razvila iz prizemne pravougaone grobnice nazvana - mastaba (arap. mastaba = klupa). Zidovi i prostorije piramida prekriveni su molitvama i uputama pokojniku za drugi svijet, napisanim [[hijeroglifi]]ma. Ti tekstovi piramida su prvi oblici [[egipat]]ske književnosti. Kraljevom smrću piramida postaje njegovo sredstvo [[transport]]a ka drugom svijetu. Grobnica se nalazila skrivena pod zemljom, u središtu piramida je kraljičina grobnica, a iznad nje je svetište.<ref>{{Cite web|url=https://smarthistory.org/the-great-pyramids-of-giza/|title=Smarthistory – The Great Pyramids of Giza|website=smarthistory.org|access-date=26. 8. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> Ispred druge po veličini, [[Kefrenova piramida u Gizi]], piramide nalazi se [[Sfinga]] visoka 20 m i duga 74 m. U njenom podnožju je ulaz u piramidu. Paul Rieppel koji se detaljno bavio piramidama (historijom njihovog zidanja i mistikom brojeva u vezi s time) izračunao je, da je na sto hiljada radnika i vremenom gradnje od dvadeset puta po tri mjeseca na pojedinog čovjeka mogao otpasti samo jedan mali dnevni učinak.<ref>{{Cite web|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/pyramids|title=Pyramids|website=education.nationalgeographic.org|language=en|access-date=26. 8. 2025}}</ref> == Reference == <references /> == Također pogledajte == * [[Nekropola u Gizi]] {{Stub-arh}} {{Commonscat|Giza pyramid complex}} [[Kategorija:Svjetska baština u Egiptu]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Egiptu]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Egiptu]] nkh0e9g3tie6lrvkj0g43jrz24y5ij2 0 11258 3841189 3820880 2026-05-06T17:27:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841189 wikitext text/x-wiki '''Poluprovodnik '''predstavlja materijal koji ima vrijednost električne konduktivnosti koja pada između provodnika, kao što je bakar, i [[izolator]]a, kao što je [[staklo]]. Poluprovodnici su otkriće moderne [[Elektronika|elektronike]]. Poluprovodnički materijali postoje u dvije vrste - elementarni materijali i spoj materijala.<ref name="Neamen">{{cite web|last1 = Neamen|first1 = Donald|title = Semiconductor Physics and Devices|url = http://www.fulviofrisone.com/attachments/article/403/Semiconductor%20Physics%20And%20Devices%20-%20Donald%20Neamen.pdf|publisher = Elizabeth A. Jones}}</ref> Moderno shvatanje osobina poluprovodnika oslanja se na [[Kvantna mehanika|kvantnu fiziku]] da objasni pokretanje [[elektron]]a i rupa u kristalnoj rešetci.<ref name="Feynman">{{cite book|last1 = Feynman|first1 = Richard|title = Feynman Lectures on Physics|date = 1963|publisher = Basic Books}}</ref> Unikatni raspored [[Kristalna struktura|kristalne rešetke]] čini da su [[silicij]] i [[germanij]] najčešće korišteni elementi u pripremi poluprovodničkih materijala. Povećano znanje poluprovodničkih materijala i fabrički procesi učinili su mogućim nastavljajuće poraste u kompleksnosti i brzini mikroprocesora i memorijskih uređaja. Neke od ovih informacija na stranici mogu zastarjeti u periodu od godinu dana, zbog činjenice da se nova otkrića u ovom polju rade veoma često.<ref name="Feynman"/> Električna konduktivnost poluprovodničkog materijala raste sa porastom temperature, što je ponašanje suprotno onom od metala. Poluprovodnički uređaji mogu prikazati opseg različitih osobina kao što je prolazak struje mnogo lakše u jednom pravcu u odnosu na drugi, pokazujući promjenljivi [[Elektricitet|otpor]], i osjetljivost na [[svjetlost]] i toplotu. Zbog ovih električnih osobina poluprovodnički materijal može biti modificiran kontroliranim dodavanjem nečistoća, ili primjenom električnog polja ili svjetlosti, uređaji napravljeni od poluprovodnika mogu biti koritešni za amplifikaciju, preklopku i pretvorbu energije. Kondukcija [[Električna struja|električne struje]] u poluprovodniku pojavljuje se kroz prolaz slobodnih elektrona i "rupa", kolektivno poznatih kao nosioci naboja. Dodavanjem nečistih atoma u poluprovodnički materijal, što je poznato kao  "dopingovanje", uveliko povećava broj nosioca naboja unutar njega. Kada dopingovani poluprovodnik sadrži uglavnom slobodne rupe naziva se "p-tip", a kada uveliko sadrži slobodne elektrone poznat je kao "n-tip". Poluprovodnički materijali korišteni u elektronskim uređajima dopinguju se pod specijalnim uvjetima da kontroliraju koncentraciju i regije p- i n-tip dopanta. Jedan poluprovodnički kristal može imati više p- i n-tip regija; p-n raskrsnice između ovih regija su odgovorne za korisno elektroničko ponašanje . Neke od osobina poluprovodničkih materijala bile su posmatrane kroz sredinu 19. i prve decenije 20. vijeka. Razvoj kvantne fizike zauzvrat dopustio je razvoj [[tranzistor]]a 1947.<ref>{{cite book|last1 = Shockley|first1 = William|title = Electrons and holes in semiconductors : with applications to transistor electronics|date = 1950|publisher = R. E. Krieger Pub. Co|isbn = 0882753827}}</ref> Iako nekolicina čistih elemenata i  više spojeva prikazuju osobine poluprovodnika, [[silicij]], [[germanij]], i spojevi [[galij]]a najviše se koriste u eektronskim uređajima. Elementi blizu takozvanih "metaloidnih stepenica", gdje su metaloidi locirani u PSE, često se koriste kao poluprovodnici. == Svojstva == === Varijabilna električna provodljivost === Poluprovodnici u svom prirodnom stanju su loši provodnici jer struja zahtijeva protok [[elektron]]a, a poluprovodnici imaju popunjene valentne pojaseve, sprječavajući cjelokupni protok novih [[elektron]]a. Nekoliko razvijenih tehnika omogućava da se poluprovodnički materijali ponašaju kao provodni materijali, kao što su doping ili gajting. Ove modifikacije imaju dva ishoda: n-tip i p-tip. Oni se odnose na višak ili nedostatak elektrona, respektivno. Uravnotežen broj elektrona bi prouzrokovao da [[Električna struja|struja]] teče kroz materijal.<ref name="Neamen"/> === Heterojukcije === Heterospojnice nastaju kada se spoje dva različito dopirana poluprovodnička materijala. Na primjer, konfiguracija bi se mogla sastojati od p-dopiranog i n-dopiranog [[germanij]]a. Ovo rezultira razmjenom elektrona i rupa između različito dopiranih poluvodičkih materijala. Germanijum dopiran n bi imao višak elektrona, a germanijum dopiran p imao bi višak rupa. Prijenos se događa sve dok se ravnoteža ne postigne procesom zvanim rekombinacija, koji uzrokuje da migrirajući elektroni iz n-tipa dođu u kontakt sa migrirajućim rupama iz p-tipa. Rezultat ovog procesa je uska traka nepokretnih jona, koja uzrokuje električno polje preko spoja.<ref name="Neamen" /><ref name="Feynman" /> === Pobuđeni elektroni === Razlika u [[Električni potencijal|električnom potencijalu]] na poluprovodničkom materijalu dovela bi do toga da on napusti termičku ravnotežu i stvori neravnotežnu situaciju. Ovo uvodi [[elektron]]e i rupe u sistem, koji međusobno djeluju putem procesa koji se naziva ''ambipolarna difuzija''. Kad god se naruši termička ravnoteža u poluprovodničkom materijalu, mijenja se broj rupa i elektrona. Takvi poremećaji mogu nastati kao rezultat temperaturne razlike ili [[foton]]a, koji mogu ući u sistem i stvoriti elektrone i rupe. Proces koji stvara i anihilira elektrone i rupe naziva se generisanje i rekombinacija, respektivno.<ref name="Neamen" /> === Emisija svjetlosti === U određenim poluprovodnicima, pobuđeni elektroni mogu da se opuste emitujući svjetlost umesto da proizvode toplotu.<ref>By Abdul Al-Azzawi. "[https://books.google.com/books?id=Iw7NBQAAQBAJ&pg=PA54&lpg=PA54&dq=In+certain+semiconductors,+excited+electrons+can+relax+by+emitting+light+instead+of+producing+heat.%5C&source=bl&ots=W0PTjQvQ2L&sig=ukjN-RIXvTMjjbhYd9QRxK14sd4&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwjMncyJmqjLAhVBxWMKHWuiBy0Q6AEIIjAB#v=onepage&q&f=false Light and Optics: Principles and Practices]." 2007. 4. 3. 2016.</ref> Ovi poluprovodnici se koriste u konstrukciji [[dioda]] koje emituju svjetlost i fluorescentnih kvantnih tačaka. === Visoka toplotna provodljivost === Poluprovodnici sa visokom toplotnom provodljivošću mogu se koristiti za odvođenje [[Toplota|toplote]] i poboljšanje termičkog upravljanja elektronikom. === Pretvaranje toplotne energije === Poluprovodnici imaju velike termoelektrične faktore snage što ih čini korisnim u termoelektričnim generatorima, kao i visoke termoelektrične vrijednosti što ih čini korisnim u termoelektričnim hladnjacima.<ref>{{cite web |url=https://ii-vi.com/how_do_thermoelectric_coolers_tec_work/ |title=How do thermoelectric coolers (TECs) work? |website=ii-vi.com |access-date=8. 11. 2021 |archive-date=9. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211109010841/https://ii-vi.com/how_do_thermoelectric_coolers_tec_work/ |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{Reflist}} == Izvori == * {{cite book|author1=A. A. Balandin|title=Handbook of Semiconductor Nanostructures and Nanodevices (5-Volume Set)|author2=K. L. Wang|publisher=American Scientific Publishers|year=2006|isbn=978-1-58883-073-9|name-list-style=amp}} * {{cite book|author=Sze, Simon M.|url=https://archive.org/details/physicsofsemicon00szes|title=Physics of Semiconductor Devices (2nd ed.)|publisher=John Wiley and Sons (WIE)|year=1981|isbn=978-0-471-05661-4|author-link=Simon Sze|url-access=registration}} * {{cite book|author=Turley, Jim|url=https://archive.org/details/essentialguideto00turl_0|title=The Essential Guide to Semiconductors|publisher=Prentice Hall PTR|year=2002|isbn=978-0-13-046404-0|url-access=registration}} * {{cite book|author1=Yu, Peter Y.|title=Fundamentals of Semiconductors: Physics and Materials Properties|author2=Cardona, Manuel|publisher=Springer|year=2004|isbn=978-3-540-41323-3}} * {{cite book|author=Sadao Adachi|title=The Handbook on Optical Constants of Semiconductors: In Tables and Figures|publisher=World Scientific Publishing|year=2012|isbn=978-981-4405-97-3}} * G. B. Abdullayev, T. D. Dzhafarov, S. Torstveit (Translator), ''Atomic Diffusion in Semiconductor Structures,'' Gordon & Breach Science Pub., 1987 {{ISBN|978-2-88124-152-9}} == Vanjski linkovi == * {{simboli jezika|en|engleski}} [http://science.howstuffworks.com/diode.htm Poluprovodnici na ''Howstuffworksu''] * {{simboli jezika|en|engleski}} [http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/solids/semcn.html Koncepti poluprovodnika na ''Hyperphysics''] * {{simboli jezika|en|engleski}} Digitron, [http://www.stevesque.com/calculators/intrinsic-carrier-concentration/ unutarnja koncentracija nosioca] u siliciju * {{simboli jezika|en|engleski}} Semiconductor OneSource [http://www.semi1source.com/shof/ ''Hodnik slavnih''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091009135303/http://www.semi1source.com/shof/ |date=9. 10. 2009 }}, [https://web.archive.org/web/20060201232428/http://semiconductorglossary.com/ Abecedni spisak (rječnik)] * {{simboli jezika|en|engleski}} [http://ece-www.colorado.edu/~bart/book/book/ Principi uređaja poluprovodnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090213122751/http://ece-www.colorado.edu/~bart/book/book/ |date=13. 2. 2009 }}, Bart Van Zeghbroeck, Univerzitet Kolorado (tekstualna knjiga) * {{simboli jezika|en|engleski}} [http://www.tpub.com/content/neets/14179/index.htm US Navy Electrical Engineering Training Series] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040606111842/http://www.tpub.com/content/neets/14179/index.htm |date=6. 6. 2004 }} * {{simboli jezika|en|engleski}} [http://www.ioffe.rssi.ru/SVA/NSM/Semicond/index.html NSM-Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090306114230/http://www.ioffe.rssi.ru/SVA/NSM/Semicond/index.html |date=6. 3. 2009 }} Fizičke osobine poluprovodnika * {{simboli jezika|en|engleski}} [https://web.archive.org/web/20090826143426/http://www.semiconductor-scout.com/manufacturer/semiconductor-manufacturer.html Spisak proizvođača poluprovodnika] * {{simboli jezika|en|engleski}} [https://web.archive.org/web/20150905163017/https://nanohub.org/topics/edusemiconductor ABACUS]: Uvod u poluprovodničke uređaje – Gerhard Klimeck i Dragica Vasileska, internetski učionički resursi sa simulacijskim alatima @ nanoHUB * {{simboli jezika|en|engleski}} Web-sajt: [http://www.organicsemiconductors.com Organic Semiconductor]{{Mrtav link}} * {{simboli jezika|en|engleski}} [http://www.doitpoms.ac.uk/tlplib/semiconductors/index.php DoITPoMS "Uvod u poluprovodnike"] [[Kategorija:Koncepti u fizici]] [[Kategorija:Poluprovodnici]] at4h1hthtenuruvow7d2e05go6s64qd 0 11260 3841172 3772317 2026-05-06T15:08:39Z Mhare 481 3841172 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ejup Ganić | slika = Hillary Clinton and Ejup Ganić (cropped).jpg | redoslijed = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije BiH]] | vrijeme_na_vlasti = 29. decembar 1997 – 1. januar 1999. | prethodnik = Vladimir Šoljić | nasljednik = Ivo Andrić-Lužanski | redoslijed2 = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije BiH]] | vrijeme_na_vlasti2 = 1. januar 2000 – 1. januar 2001. | prethodnik2 = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik2 = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|03|03}} | mjesto_rođenja = [[Novi Pazar]], [[Jugoslavija]] | datum_smrti = | etnicitet = [[Bošnjak]] | politička_stranka = [[SDA]] (do 1999.) | supruga = | djeca = | obrazovanje = | vjera = [[Islam]] | potpis = | web_stranica = }} '''Ejup Ganić''' (rođen 3. marta 1946) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[političar]], [[akademik]] i [[profesor]]. Bio je profesor na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Osnivač je i kancelar privatnog Univerziteta [[Sarajevo School of Science and Technology]]. Jedan je mandat bio na funkciji predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine od 1997. do 2001. Ima zvanje doktora nauka sa [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskog instituta za tehnologiju]] (MIT). == Biografija== Rođen je 3. marta 1946. u Sebečevu, [[Novi Pazar]], [[SFRJ]], (danas [[Srbija]]). Diplomirao i magistrirao na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]]. Doktorirao na Tehnološkom institutu u [[Boston]]u, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Radio kao samostalni istraživač u Institutu za hemiju, tehnologiju i metalurgiju u [[Beograd]]u, asistent-istraživač na ''Massachusetts Institut of Technology'' (MIT), Cambridge (SAD), stariji istraživač na ''Union Cambridge Corporation-Linde Division'', New York (SAD), docent na univerzitetima u New Yorku i Chicagu, vanredni profesor na ''University of Illinoisat'', Chicago, direktor UNIS-Instituta, gostujući profesor Univerziteta Lomonosov (Rusija). ===Politička karijera === Obavljao je dužnosti člana [[Predsjedništvo RBiH|Predsjedništva RBiH]], izabran kao [[Jugoslaveni|Jugoslaven]], na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|izborima 1990]], predsjednika FBiH, rukovodioca komisije FBiH u arbitražnom postupku za [[Brčko]]. Objavio preko 100 naučnih i stručnih radova, među kojima "Handbook of Heat Transfer Fundamentals", "Experimental Heat Transfer", "Engineering Turbulence Modelling and Measurements". Predsjednik Zajednice univerziteta BiH, predsjednik Odbora za naučno-istraživački rad Mašinskog fakulteta, član American Nuclear Society i više drugih naučnih i stručnih asocijacija. Dobitnik nagrade "Veselin Masleša". Živi i radi u Sarajevu. ==Optužnica za ratne zločine== Ejup Ganić uhapšen je 1. marta 2010, na londonskom aerodromu [[Aerodrom Heathrow|Heathrow]], pod optužbom da je kriv za smrt najmanje 18 vojnika [[JNA]] 3. maja 1992. u [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|incidentu u Dobrovoljačkoj ulici]] u Sarajevu. Optužnica je podignuta od strane Srbije, a zahtjev za izručenje sudstvu Velike Britanije, upućen je od strane Srbije i Bosne i Hercegovine.<ref>[http://diepresse.com/home/politik/aussenpolitik/543615/index.do?direct=543492&_vl_backlink=/home/politik/aussenpolitik/index.do&selChannel= Bosnien und Serbien wollen Auslieferung von Ex-Präsident Ganic, članak u Die Presse, austrijskom dnevniku, 2. marta 2010. godine]</ref>. Ganić je u pritvoru trebao ostati do 29. marta, međutim pušten je nakon što je bosanska investitorka [[Sanela Diana Jenkins]] platila kauciju. Sudija John Laws je primijetio da je srbijanska optužba bila politički motivirana te je iz tog razloga dopustio puštanje na slobodu uz kauciju.<ref name="dw">{{cite web |last1=Welle (www.dw.com) |first1=Deutsche |title=Ganić pušten iz pritvora {{!}} DW {{!}} 11.03.2010 |url=https://www.dw.com/bs/gani%C4%87-pu%C5%A1ten-iz-pritvora/a-5342834 |website=DW.COM}}</ref> Također, Ganićev advokat je tvrdio da Srbija nema nikakvih stvarnih dokaza te su svih njeni navodni dokazi ustvari pisanja prosrbijanskih medija u vezi događaja u Dobrovoljačkoj ulici<ref name="dw"/>. Međutim, kancelarija srbijanskog tužioca je tvrdila da slučaj sadrži dodatne dokaze<ref name="upi.com">http://www.upi.com/Top_News/International/2010/03/26/Serbia-pushes-again-for-Ganic-extradition/UPI-99931269612918/</ref>. Dana 27. jula 2010, sud grada Westminster je blokirao njegovo izručenje Srbiji i pustio ga na slobodu, navodeći da je "proces izručenja Srbiji pokrenut i motiviran isključivo političkim ciljevima i uz veliku dozu zloupotrebe prava ovog suda".<ref>{{cite news |first=Ron |last=Synovitz |title=Former Bosnian Leader Returns To Sarajevo After U.K. Rejects Serbian Extradition |url=http://www.rferl.org/content/Former_Bosnian_Leader_Returns_To_Sarajevo_After_UK_Rejects_Serbian_Extradition/2112338.html |work=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=28. 7. 2010 |access-date=29. 7. 2010}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} {{Predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ganić, Ejup}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]] [[Kategorija:Članovi BANU]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački diplomati]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] hg4yas7vti2embkr3thdgfn98j2a6g5 0 12815 3841190 3745820 2026-05-06T17:33:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841190 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pompeii BW 2013-05-13.jpg|mini|desno|250p|Ostaci Pompejevog pozorišta]] '''Pompejevo pozorište'''<ref>{{Cite web|url=https://pompey.cch.kcl.ac.uk/|title=The Theatre of Pompey|last=Blazeby|first=Martin|website=pompey.cch.kcl.ac.uk|language=en|access-date=1. 9. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Pompeys-Theatre|title=Pompey’s Theatre {{!}} theater, Rome, Italy {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=1. 9. 2024}}</ref> (''Theatrum Pompei, Theatrum Lapideum'') arhitektonski je objekat izgrađen za vrijeme kasne [[Rimska Republika|Rimske Republike]] od 61.-55. p. n. e. u [[Rim]]u na [[Poljana boga Marsa|Poljani boga Marsa]] (''Campus Martius''). Pompejevo pozorište bilo je prvo stalno [[pozorište]] (napravljeno od kamena, a ne drveta) u Rimu i primalo je od 12 do 27.000 gledalaca. Objekat je imao prostor namijenjen za [[orkestar]], scenu, i druge tradicionalne namjenske dijelove pozorišta. Također, poznato je i po tome što je nedaleko od njega ubijen [[Julije Cezar]] 15. marta 44. p. n. e.<ref>{{Cite web|url=https://ancient-history-blog.mq.edu.au/cityOfRome/Theatre-of-Pompey|title=Nice Theatre, But Didn't They Kill Caesar Here?|website=MQ Ancient History: City of Rome Blog|language=en|access-date=1. 9. 2024}}</ref> Nakon [[Pompej]]evog poraza i naknadnog atentata 48. p.n.e. tokom [[Cezarov građanski rat|Velikog rimskog građanskog rata]] (49-45.{{Razmaci}}p. n. e.), Cezar je koristio pozorište da proslavi vojni trijumf nad Pompejevim snagama u [[Afrika|Africi]]. U to vrijeme, [[rimski senat]] koristio je različite prostore za obavljanje poslova, jer je i sama Senatska kuća bila u renoviranju. [[Datoteka:Rome_overlay_graphic.jpg|lijevo|mini|Skica modernog Rima u sivoj boji i bijelom crtežu pozorišta]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://ancienttheatrearchive.com/theatre/pompey-theatre/ * [http://www.maquettes-historiques.net/P16b.html The Theatre of Pompey] * [https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Europe/Italy/Lazio/Roma/Rome/_Texts/PLATOP*/Theatrum_Pompei.html Theatrum Pompeii at LacusCurtius] (article in Platner's Topographical Dictionary of Ancient Rome) * [https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Journals/CJ/39/6/Pompeys_Theater*.html The Temple above Pompey's Theater] (''CJ''&nbsp;39:360‑366) * [http://www.ut.ee/klassik/sht/2006/temelini1.pdf Pompey’s Politics and the Presentation of His Theatre-Temple Complex, 61–52 BCE] * [http://web.tiscali.it/romaonlineguide/Pages/eng/rantica/sAMy8.htm Roma Online Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170618041119/http://web.tiscali.it/romaonlineguide/Pages/eng/rantica/sAMy8.htm |date=18. 6. 2017 }} {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Theatre of Pompey}} [[Kategorija:Rim]] [[Kategorija:Rimska Republika]] [[Kategorija:Arhitektura]] [[Kategorija:Rimska arhitektura]] 9bqxeuabaroqc1uz2i7yrraukymngqx 0 13598 3841283 3756052 2026-05-07T07:09:28Z Panasko 146730 3841283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Mary Shelley | slika = MaryShelley.jpg | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1797|8|30}} | mjesto_rođenja = [[London]], [[Engleska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1851|2|1|1797|8|30}} | mjesto_smrti = London, Engleska | zanimanje = Pisac | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = [[Frankenstein ili moderni Prometej|Frankenstein]] | supružnik = [[Percy Bysshe Shelley]] ​(v. 1816; umro 1822) | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Mary Wollstonecraft Shelley''' ([[London]], 30. august 1797 – London, 1. februar 1851) bila je engleska [[Pisac|spisateljica]] ranog 19. vijeka koja je napisala gotički roman [[Frankenstein ili moderni Prometej|Frankenstein ili Moderni Prometej]] (1818), koji se smatra ranim primjerom [[Naučna fantastika|naučne fantastike]].[2] Također je uređivala i promovisala djela svog supruga, romantičnog pjesnika i filozofa [[Percy Bysshe Shelley|Percyja Bysshea Shelleyja]]. Njen otac je bio politički filozof [[William Godwin]], a majka filozofkinja i zagovornica ženskih prava [[Mary Wollstonecraft]].<ref>{{Cite web|url=http://www.online-literature.com/shelley_mary/|title=Mary Wollstonecraft Shelley - Biography and Works. Search Texts, Read Online. Discuss.|website=www.online-literature.com|access-date=4. 7. 2016}}</ref> Majka joj je umrla 11 dana poslije njenog rođenja. Odgajao ju je otac, koji joj je pružio bogato neformalno obrazovanje, ohrabrujući je da se pridržava njegovih vlastitih anarhističkih političkih teorija. Kada je imala četiri godine, njen otac se oženio susjedom [[Mary Jane Clairmont]], s kojom je Mary imala problematičan odnos.[3][4] Djetinjstvo je provela u [[Škotska|Škotskoj]].<ref>{{Cite book|last=Shelley|first=Mary|title=Frankenštajn ili Moderni Prometej|publisher=Laguna|year=2020|isbn=978-86-521-3661-2|pages=10}}</ref> Sa deset godina Mary je napisala svoju prvu knjigu, jednu ličnu veziju stare dječije knjige ''Mounseer Nongtongpaw''. Godine 1814. Mary je započela romansu s jednim od očevih političkih sljedbenika, [[Percyj Bysshe Shelley|Percyjem Byssheom Shelleyjem]], koji je već bio oženjen. Zajedno sa svojom polusestrom, [[Claire Clairmont]], ona i Percy su otišli u Francusku i putovali po Evropi. Po povratku u Englesku, Mary je bila trudna s Percyjevim djetetom. Tokom sljedeće dvije godine, ona i Percy suočili su se s ostracizmom, stalnim dugovima i smrću svoje prijevremeno rođene kćerke. Vjenčali su se krajem 1816, nakon samoubistva Percy Shelleyjeve supruge, Harriet.[5] Godine 1816, u takozvanoj [[Godina bez ljeta|godini bez ljeta]], par i Maryna polusestra proveli su poznato ljeto s [[George Gordon Byron|Lordom Byronom]] i [[John William Polidori|Johnom Williamom Polidorijem]] u blizini [[Ženeva|Ženeve]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], gdje je Shelley dobila ideju za svoj roman Frankenstein. Zbog kišovitog vremena i pod prijedlogom Lorda Byrona, njih četvero su po pisali strašne priče o duhovima i drugim natprirodnim bićima. Tako je nastao njen roman ''Frankenstein or The modern Prometheus,'' prvi put objlavljen 1818.<ref>{{Cite book|last=Shelley|first=Mary|title=Frankenštajn ili Moderni Prometej|publisher=Laguna|year=2020|isbn=978-86-521-3661-2|pages=10-15}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.biography.com/people/mary-shelley-9481497|title=www.biography.com|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.poetryfoundation.org/poems-and-poets/poets/detail/mary-wollstonecraft-shelley|title=Mary Wollstonecraft Shelley|website=www.poetryfoundation.org|access-date=4. 7. 2016}}</ref> Ime "Frankenstein" je Mary vjerovatno uzela od dvorca Frankenstein, koji je vidjela na svom putovanju kotlinom [[Rajna|Rajne]]. Mary je bila veoma načitana žena, što se u mnogim motivima njenih romana oslikava. Smrt njenog supruga bio je također povod pisanju romana ''The Last Man'' (1826). U svojim romanima obrađivala je kako svoje tako i doživljaje iz kruga svojih prijatelja. Shelleyjevi su napustili Britaniju 1818. i otišli u [[Italija|Italiju]], gdje su im umrli drugo i treće dijete prije nego što je Shelley rodila svoje posljednje i jedino preživjelo dijete, [[Percy Florence Shelley|Percyja Florence Shelleyja]]. Godine 1822. njen muž se utopio kada je njegov jedriličar potonuo tokom oluje u blizini Viareggia. Godinu dana kasnije, Shelley se vratila u Englesku i od tada se posvetila odgoju sina i svojoj karijeri profesionalne spisateljice. Posljednju deceniju njenog života pratila je bolest, najvjerovatnije uzrokovana tumorom na mozgu koji ju je ubio u 53. godini. Do 1970-ih, Shelley je bila poznata uglavnom po svojim naporima da objavi djela svog supruga i po svom romanu Frankenstein, koji je i dalje široko čitan i inspirisao je mnoge pozorišne i filmske adaptacije. Nedavna istraživanja pružila su sveobuhvatniji uvid u Shelleyna dostignuća. Naučnici su pokazali sve veći interes za njen književni opus, posebno za njene romane, koji uključuju historijske romane ''[[Valperga]]'' (1823) i [[Sudbina Perkina Warbecka|''Sudbina'' ''Perkina Warbecka'']] (1830), apokaliptični roman ''[[Posljednji čovjek]]'' (1826) i njena posljednja dva romana, ''[[Lodor]]'' (1835) i ''[[Falkner]]'' (1837). Studije njenih manje poznatih djela, kao što je putopisna knjiga ''[[Lutanja po Nemačkoj i Italiji 1840, 1842. i 1843.|Lutanja po Nemačkoj i Italiji]]'' (1844) i biografski članci za Dionysius Lardner's Cabinet Cyclopaedia (1829–1846), podržavaju rastući stav da je Shelley ostala politički radikal tokom cijelog svog života. Njena djela često tvrde da su saradnja i simpatija, posebno onakve kakve su praktikovale žene u porodici, bili načini za reformu civilnog društva. Ovo gledište je bio direktan izazov individualističkom romantičarskom etosu koji je promovisao Percy Shelley i političkim teorijama prosvjetiteljstva koje je artikulirao njen otac, William Godwin. == Djela == * ''[[Historija šestonedeljne ture]]'' (engl. ''History of a Six Weeks' Tour'', 1817) * ''[[Frankenstein ili moderni Prometej]]'' (engl. ''Frankenstein or The Modern Prometheus'', 1818) * ''[[Matilda (Marry Shelly)|Matilda]]'' (engl. ''Mathilda'', 1819) * ''[[Valperga]]'' (engl. ''Valperga or The Life and Adventures of Castrussio, Price of Lucca'', 1823) * ''[[Posthumne pesme Percy Bysshe Shelleyja]]'' (engl. ''Posthumous Poems of Percy Bysshe Shelley'', 1824) * ''[[Poslednji čovjek]]'' (engl. ''The Last Man'', 1826) * [[Sudbina Perkina Warbecka|''Sudbina'' ''Perkina Warbecka'']] (engl. ''The Fortunes of Perkin Warbeck'', 1830) * ''[[Lodor]]'' ''(engl. Lodore, 1835)'' * ''[[Falkner]]'' (1837) * ''[[Pjesnička djela Percy Bysshe Shelleyja]]'' (engl. ''The Poetical Works of Percy Bysshe Shelley'', 1839) * ''[[Lutanja po Nemačkoj i Italiji 1840, 1842. i 1843.]]'' (engl. ''Rambles in Germany and Italy in 1840, 1842 and 1843'', 1844) {{Commonscat}} == Reference == {{Refspisak}} == Bibliography == === Primarni izvori === {{refbegin}} * Shelley, Mary. ''Collected Tales and Stories''. Ed. Charles E. Robinson. Baltimore, MD: [[Johns Hopkins University Press]], 1976. {{ISBN|0-8018-1706-4}}. * Shelley, Mary. ''[[Frankenstein; or, The Modern Prometheus]]''. Ed. Susan J. Wolfson. New York: Pearson Longman, 2007. {{ISBN|0-321-39953-6}}. * Shelley, Mary. ''The Journals of Mary Shelley, 1814–44''. Ed. Paula R. Feldman and Diana Scott-Kilvert. Baltimore, MD: Johns Hopkins University Press, 1995. {{ISBN|0-8018-5088-6}}. * Shelley, Mary. ''[[The Last Man (Mary Shelley novel)|The Last Man]]''. Ed. Morton D. Paley. Oxford: Oxford Paperbacks, 1998. {{ISBN|0-19-283865-2}}. * Shelley, Mary. ''[[Lodore]]''. Ed. Lisa Vargo. Ontario: Broadview Press, 1997. {{ISBN|1-55111-077-6}}. * Shelley, Mary. ''Mary Shelley's Literary Lives and Other Writings''. 4 vols. Ed. Tilar J. Mazzeo. London: Pickering & Chatto, 2002. {{ISBN|1-85196-716-8}}. * Shelley, Mary. ''[http://www.gutenberg.org/catalog/world/readfile?fk_files=172580 Mathilda] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20151107025545/http://www.gutenberg.org/catalog/world/readfile?fk_files=172580 |date=7 November 2015}}''. Ed. Elizabeth Nitchie. Chapel Hill, NC: [[University of North Carolina Press]], 1959. [[Project Gutenberg]]. Retrieved 16 February 2008. * Shelley, Mary. ''[[Mathilda (novella)|Matilda]]''; with ''[[Mary: A Fiction|Mary]]'' and ''[[Maria: or, The Wrongs of Woman|Maria]]'', by [[Mary Wollstonecraft]]. Ed. [[Janet Todd]]. London: Penguin, 1992. {{ISBN|0-14-043371-6}}. * Shelley, Mary, ed. ''[https://books.google.com/books?id=mFkJAAAAQAAJ&q=percy+shelley+date:1838-1840 The Poetical Works of Percy Bysshe Shelley] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20160427235258/https://books.google.com/books?id=mFkJAAAAQAAJ&dq=percy+shelley+date:1838-1840&lr=&as_brr=0&source=gbs_summary_s&cad=0 |date=27 April 2016}}''. London: Edward Moxon, 1840. [[Google Books]]. Retrieved 6 April 2008. * Shelley, Mary. ''Selected Letters of Mary Wollstonecraft Shelley''. Ed. Betty T. Bennett. Baltimore, MD: Johns Hopkins University Press, 1995. {{ISBN|0-8018-4886-5}}. * Shelley, Mary. ''[[Valperga (novel)|Valperga; or, The Life and Adventures of Castruccio, Prince of Lucca]]''. Ed. Michael Rossington. Oxford: Oxford Paperbacks, 2000. {{ISBN|0-19-283289-1}}. * [[Percy Bysshe Shelley|Shelley, Percy Bysshe]]. ''Shelley's Poetry and Prose''. Eds. Donald H. Reiman and Neil Fraistat. 2nd ed. New York: W. W. Norton and Co., 2002. {{ISBN|0-393-97752-8}}. {{refend}} === Sekundarni izvori === {{refbegin|30em}} * [[Betty T. Bennett|Bennett, Betty T.]] "Finding Mary Shelley in her Letters". ''Romantic Revisions''. Ed. Robert Brinkley and Keith Hanley. Cambridge: [[Cambridge University Press]], 1992. {{ISBN|0-521-38074-X}}. * Bennett, Betty T., ed. ''Mary Shelley in her Times''. Baltimore, MD: Johns Hopkins University Press, 2003. {{ISBN|0-8018-7733-4}}. * Bennett, Betty T. ''Mary Wollstonecraft Shelley: An Introduction''. Baltimore, MD: Johns Hopkins University Press, 1998. {{ISBN|0-8018-5976-X}}. * Bennett, Betty T. "The Political Philosophy of Mary Shelley's Historical Novels: ''Valperga'' and ''Perkin Warbeck''". ''The Evidence of the Imagination''. Ed. Donald H. Reiman, Michael C. Jaye, and Betty T. Bennett. New York: [[New York University Press]], 1978. {{ISBN|0-8147-7372-9}}. * [[James Bieri|Bieri, James]]. ''Percy Bysshe Shelley, a Biography: Exile of Unfulfilled Renown, 1816–1822''. Newark, DE: [[University of Delaware Press]], 2005. {{ISBN|0-87413-893-0}}. * Blumberg, Jane. ''Mary Shelley's Early Novels: "This Child of Imagination and Misery"''. Iowa City, IA: [[University of Iowa Press]], 1993. {{ISBN|0-87745-397-7}}. * {{cite journal |last=Brewer |first=William D. |title=William Godwin, Chivalry, and Mary Shelley's The Fortunes of Perkin Warbeck |journal=Papers on Language and Literature |volume=35 |issue=2 |pages=187–205 |date=Spring 1999}} * Bunnell, Charlene E. ''"All the World's a Stage": Dramatic Sensibility in Mary Shelley's Novels''. New York: Routledge, 2002. {{ISBN|0-415-93863-5}}. * Carlson, J.A. ''England's First Family of Writers: Mary Wollstonecraft, William Godwin, Mary Shelley''. Baltimore, MD: Johns Hopkins University Press, 2007. {{ISBN|0-8018-8618-X}}. * Clemit, Pamela. "From ''The Fields of Fancy'' to ''Matilda''". ''Mary Shelley in her Times''. Ed. Betty T. Bennett. Baltimore, MD: Johns Hopkins University Press, 2003. {{ISBN|0-8018-7733-4}}. * Clemit, Pamela. ''The Godwinian Novel: The Rational Fictions of Godwin, Brockden Brown, Mary Shelley''. Oxford: Clarendon Press, 1993. {{ISBN|0-19-811220-3}}. * Conger, Syndy M., Frederick S. Frank, and Gregory O'Dea, eds. ''Iconoclastic Departures: Mary Shelley after "Frankenstein". Essays in Honor of the Bicentenary of Mary Shelley's Birth''. Madison, NJ: Farleigh Dickinson University Press, 1997. {{ISBN|0-8386-3684-5}}. * Eberle-Sinatra, Michael, ed. ''Mary Shelley's Fictions: From Frankenstein to Falkner''. New York: [[St. Martin's Press]]/Palgrave, 2000. {{ISBN|0-333-77106-0}}. * Fisch, Audrey A., Anne K. Mellor, and Esther H. Schorr, eds. ''The Other Mary Shelley: Beyond "Frankenstein"''. New York: [[Oxford University Press]], 1993. {{ISBN|0-19-507740-7}}. * Frank, Frederick S. "Mary Shelley's Other Fictions: A Bibliographic Consensus". ''Iconoclastic Departures: Mary Shelley after "Frankenstein". Essays in Honor of the Bicentenary of Mary Shelley's Birth''. Ed. Syndy M. Conger, Frederick S. Frank, and Gregory O'Dea. Madison, NJ: Farleigh Dickinson University Press, 1997. {{ISBN|0-8386-3684-5}}. * Garrett, Martin. ''Mary Shelley''. Oxford: Oxford University Press, 2002. {{ISBN|0195217896}} * [[Sandra Gilbert|Gilbert, Sandra M.]] and [[Susan Gubar]]. ''[[The Madwoman in the Attic]]: The Woman Writer and the Nineteenth-Century Literary Imagination''. 1979. New Haven: Yale University Press, 1984. {{ISBN|0-300-02596-3}}. * Gittings, Robert and Jo Manton. ''Claire Clairmont and the Shelleys''. Oxford: Oxford University Press, 1992. {{ISBN|0-19-818594-4}}. * [[Richard Holmes (biographer)|Holmes, Richard]]. ''Shelley: The Pursuit''. 1974. London: Harper Perennial, 2003. {{ISBN|0-00-720458-2}}. * Jones, Steven. [https://web.archive.org/web/20160923091617/https://www.rc.umd.edu/reviews-blog/charles-e-robinson-ed-frankenstein-notebooks-facsimile-edition-mary-shelleys-novel-1816 "Charles E. Robinson, Ed. The Frankenstein Notebooks: A Facsimile Edition of Mary Shelley's Novel, 1816–17 (Parts One and Two)"]. (Book Review). ''Romantic Circles'' website, 1 January 1998. Retrieved 15 September 2016. * Jump, Harriet Devine, Pamela Clemit, and Betty T. Bennett, eds. ''Lives of the Great Romantics III: Godwin, Wollstonecraft & Mary Shelley by Their Contemporaries''. London: Pickering & Chatto, 1999. {{ISBN|1-85196-512-2}}. * Levine, George, and U. C. Knoepflmacher, eds. ''The Endurance of Frankenstein: Essays on Mary Shelley's novel''. Berkeley, CA: [[University of California Press]], 1979. {{ISBN|0-520-03612-3}}. * [[Anne K. Mellor|Mellor, Anne K.]] ''Mary Shelley: Her Life, her Fiction, Her Monsters''. London: Routledge, 1990. {{ISBN|0-415-90147-2}}. * Myers, Mitzi. "Mary Wollstonecraft Godwin Shelley: The Female Author between Public and Private Spheres". ''Mary Shelley in her Times''. Ed. Betty T. Bennett. Baltimore, MD: Johns Hopkins University Press, 2003. {{ISBN|0-8018-7733-4}}. *{{cite journal |last=Norman |first=Sylva |title=Shelley's Last Residence |journal=Keats–Shelley Journal |publisher=Keats–Shelley Association of America |volume=2 |issue=Jan |pages=1–10 |date=1953 |jstor=30212475}} * Orr, Clarissa Campbell. "[http://www.erudit.org/revue/ron/1998/v/n11/005813ar.html Mary Shelley's ''Rambles in Germany and Italy'', the Celebrity Author, and the Undiscovered Country of the Human Heart]". ''Romanticism on the Net'' 11 (August 1998). Retrieved 22 February 2008. * [[Mary Poovey|Poovey, Mary]]. ''The Proper Lady and the Woman Writer: Ideology as Style in the Works of Mary Wollstonecraft, Mary Shelley and Jane Austen''. Chicago: [[University of Chicago Press]], 1985. {{ISBN|0-226-67528-9}}. * Robinson, Charles E., ed. ''The Frankenstein Notebooks: A Facsimile Edition of Mary Shelley's Novel, 1816–17'' (Parts One and Two). ''The Manuscripts of the Younger Romantics'', Volume IX, Donald H. Reiman, general ed. Garland Publishing, 1996. {{ISBN|0-8153-1608-9}}. * Schor, Esther, ed. ''The Cambridge Companion to Mary Shelley''. Cambridge: Cambridge University Press, 2003. {{ISBN|0-521-00770-4}}. * [[Miranda Seymour|Seymour, Miranda]]. ''Mary Shelley''. London: [[John Murray (publishing house)|John Murray]], 2000. {{ISBN|0-7195-5711-9}}. * Sites, Melissa. "Re/membering Home: Utopian Domesticity in Mary Shelley's ''Lodore''". ''A Brighter Morn: The Shelley Circle's Utopian Project''. Ed. Darby Lewes. Lanham, MD: Lexington Books, 2003. {{ISBN|0-7391-0472-1}}. * Smith, Johanna M. "A Critical History of ''Frankenstein''". ''Frankenstein''. ''Case Studies in Contemporary Criticism''. New York: Palgrave Macmillan, 2000. {{ISBN|0-312-22762-0}}. * [[Muriel Spark|Spark, Muriel]]. ''Mary Shelley''. London: Cardinal, 1987. {{ISBN|0-7474-0318-X}}. * St Clair, William. ''The Godwins and the Shelleys: The Biography of a Family''. London: Faber & Faber, 1989. {{ISBN|0-571-15422-0}}. * Sterrenburg, Lee. "''The Last Man'': Anatomy of Failed Revolutions". ''Nineteenth Century Fiction'' 33 (1978): 324–347. * [[Emily W. Sunstein|Sunstein, Emily W.]] ''Mary Shelley: Romance and Reality''. 1989. Baltimore, MD: Johns Hopkins University Press, 1991. {{ISBN|0-8018-4218-2}}. * Townsend, William C. ''Modern State Trials''. London: [[Longman, Brown, Green, and Longmans]], 1850. * Wake, Ann M Frank. "Women in the Active Voice: Recovering Female History in Mary Shelley's ''Valperga'' and ''Perkin Warbeck''". ''Iconoclastic Departures: Mary Shelley after "Frankenstein". Essays in Honor of the Bicentenary of Mary Shelley's Birth''. Ed. Syndy M. Conger, Frederick S. Frank, and Gregory O'Dea. Madison, NJ: Farleigh Dickinson University Press, 1997. {{ISBN|0-8386-3684-5}}. * White, Daniel E. "'[http://www.erudit.org/revue/ron/1997/v/n6/005750ar.html The god undeified': Mary Shelley's ''Valperga'', Italy, and the Aesthetic of Desire] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20080331052957/http://www.erudit.org/revue/ron/1997/v/n6/005750ar.html |date=31 March 2008}}". ''Romanticism on the Net'' 6 (May 1997). Retrieved 22 February 2008. {{refend}} == Dodatna literatura == * Goulding, Christopher. "The Real Doctor Frankenstein?" ''Journal of the Royal Society of Medicine''. The Royal Society of Medicine, May 2002. * [[Richard Holmes (biographer)|Richard Holmes]], "Out of Control" (review of Mary Shelley, ''Frankenstein, Or, The Modern Prometheus: Annotated for Scientists, Engineers, and Creators of All Kinds'', edited by David H. Guston, Ed Finn, and Jason Scott Robert, [[MIT Press]], 277 pp.; and Mary Shelley, ''The New Annotated Frankenstein'', edited and with a foreword and notes by [[Leslie S. Klinger]], [[Liveright]], 352 pp.), ''[[The New York Review of Books]]'', vol. LXIV, no. 20 (21 December 2017), pp.&nbsp;38, 40–41. * [[Charlotte Gordon|Gordon, Charlotte]] (2016). ''Romantic Outlaws: The Extraordinary Lives of Mary Wollstonecraft & Mary Shelley'', Random House. {{Romantizam}} {{DEFAULTSORT:Shelley, Mary}} [[Kategorija:Rođeni 1797.]] [[Kategorija:Umrli 1851.]] [[Kategorija:Engleski pisci]] [[Kategorija:Biografije, London]] khx9v6a3q8i6skxqwdth3whz89yalvj 0 15689 3841168 3588738 2026-05-06T14:27:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841168 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Plima | Tip izdanja = Singl ploča | Artist = [[Indexi]] | Cover = | Background = salmon | Izdat = 1972 | Produciran = 1968 | Žanr = [[progresivni rok]], [[psihodelični rok]] | Dužina = 16:37 | Kuća = [[Jugoton]] | Producent(i) = [[Esad Arnautalić]] | Kritike = | Prošli album = ''[[Sanjam (Indexi)|Sanjam]]''<br/>(1972) | Ovaj album = '''''Plima'''''<br/>(1972) | Sljedeći album = ''[[Predaj se, srce (Indexi)|Predaj se, srce]]''<br/>(1972) }} '''Plima''' je [[Extended play|EP]] [[Sarajevo|sarajevske]] [[Progresivni rock|progresivne rock]] grupe [[Indexi]]. Prije njihove prve [[Long play|LP]] ploče objavljene 1974. godine, Indexi su snimili desetak singlova i EP-a u razdoblju od 1964. do 1974. godine, za izdavačku kuću Jugoton iz [[Zagreb]]a. Među njima je vjerovatno najvažniji EP "Plima" objavljen 1972. godine. Otprilike u to vrijeme Indexi su bili vodeći progresivni rock sastav u bivšoj [[Jugoslavija (SFRJ)|Jugoslaviji]] i napravili su ambiciozne planove za prvi studijski album. U tu su svrhu komponirali nekoliko proširenih progresivnih rock pjesama, ali su ih tadašnje izdavačke kompanije odbacile u korist snimanja njihovih jednako uspješnih [[Pop-muzika|pop]]-hit sposobnosti. Na svoju desetu godišnjicu, Indexi su svirali u poznatoj sarajevskoj "[[Skenderija|Skenderiji]]", okupivši dvanaest hiljada ljubitelja njihove muzike, a kasnije iste godine, u novembru 1972. godine, objavljen je EP pod nazivom "Plima". Naslovnu pjesmu "Plima" komponirali su Davorin Popoviċ i [[Kornelije Kovač]], a zapravo je snimljena 1968. godine. Bila je revolucionarna progresivna rock kompozicija, na kojoj su primjetne pratnja psihodeličnih orgulja, [[orkestar]]skih [[Gudački instrumenti|gudačkih]] aranžmana, ambiciozni i [[Poezija|poetični]] tekstovi i iznad svega izvanredan solo na električnoj gitari [[Slobodan Kovačević|Slobodana "Bode" Kovačevića]]. "Plima" je jedna od najboljih i najvažnijih rock pjesama komponiranih u bivšoj Jugoslaviji. Druga pjesma pod nazivom "Povratak Jacka Trbosjeka i ostalog zla" manje je poznata čak i ljubiteljima Indexa, iako je riječ o vrlo čvrstom [[Acid rock|acid]] [[hard rock]] muzičkom djelu sa jakim gitarskim [[riff]]om i snažnim [[Ritam|ritmom]]. Tekst za ovu pjesmu napisao je [[Želimir Altarac Čičak]].<ref name="Altarac">{{Cite book|ref=|last=Altarac|first=Želimir|authorlink=Želimir Altarac|title=Antikvarnica snova|volume=|year=2017|location=Sarajevo|publisher=Dobra knjiga|isbn=978-9958-27-384-1|p= 28}}</ref> Posljednja pjesma na B strani ovog albuma "Ugasila je plamen" je pomalo zaboravljeno remek djelo teškog progresivnog orguljaškog [[blues]]a sa refrenom izvedenim uz improvizirano [[jazz]] pjevanje [[Davorin Popović|Davorina Popovića]] u kojem on oponaša muzički instrument, a tu je i solo gitara Slobodana "Bode" Kovačevića. Mračni zvuk [[akord]]a na [[klavir]]u i električnih orgulja podržavaju jednu od najjačih pjevačkih izvedbi Davorina Popovića, dok [[bas-gitara]] i [[bubnjevi]] daju čvrstu osnovu ovoj rock kompoziciji.<ref>{{Cite web|url=http://www.progarchives.com/album.asp?id=9461|title=Indexi: "Plima/Povratak Jacka Trbosjeka i ostalog zla/Ugasila je plamen"|work=progarchives.com|access-date=5. 8. 2021}}</ref> == Muzički primjeri == * [https://www.youtube.com/watch?v=nMZRhVQZYEg|"Plima"] (5:05) * [https://www.youtube.com/watch?v=3iQhaZyUXog|"Povratak Jacka Trbosjeka i ostalog zla"] (3:58) * [https://www.youtube.com/watch?v=2172kmkq3IA|"Ugasila je plamen"] (7:34) == Članovi grupe == *[[Davorin Popović]] - pjevanje *[[Fadil Redžić]] - [[bas-gitara]] *[[Miroslav Šaranović]] - [[bubnjevi]] *[[Slobodan Kovačević]] - gitara *[[Vlado Pravdić]] - klavijatura == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.discogs.com/Indexi-Plima/release/5352655/ Indexi: "Plima" na discogs.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210223041555/https://www.discogs.com/Indexi-Plima/release/5352655 |date=23. 2. 2021 }} * [https://music.metason.net/artistinfo?name=Indexi&title=Plima/ Indexi: "Plima" na music.metason.net]{{Mrtav link}} {{Indexi}} [[Kategorija:Singlovi iz 1972.]] [[Kategorija:Singlovi grupe "Indexi"]] [[Kategorija:Singlovi u izdanju Jugotona]] 829f45wkpdv8jixmca50fwok7ulvqd4 0 15964 3841259 3753349 2026-05-07T04:16:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841259 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nagrada | ime = Pulitzerova nagrada za dramu | podnaslov = | trenutne_nagrade = | slika = Gen_pulitzer.jpg | veličina_slike = | alt = | opis = | deskripcija = | sponzor = | datum = | lokacija = | država = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | organizator = [[Univerzitet Columbia]] | nagrada = | godina = {{Početni datum i godine|1918||}} | godina2 = | nosilac = [[ Branden Jacobs-Jenkins]] (2025) | veb-sajt = }} '''Pulitzerova nagrada za dramu''' jedna je od sedam američkih [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerovih nagrada]] koje se svake godine dodjeljuju za književnost, dramu i muziku. Jedna je od originalnih Pulitzera, jer je program inauguriran 1917. sa sedam nagrada, od kojih su četiri dodijeljene te godine,<ref name=prize1917>[http://www.pulitzer.org/awards/1917 "1917 Winners"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151224024355/http://www.pulitzer.org/awards/1917 |date=24. 12. 2015 }}. The Pulitzer Prizes. Retrieved 2013-12-20.</ref> međutim, nije dodijeljena nagrada za dramu, tako da je jedna, na neki način, inaugurirana 1918.<ref name=prize>[http://www.pulitzer.org/bycat/Drama "Drama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100813115701/http://www.pulitzer.org/bycat/Drama |date=13. 8. 2010 }}. The Pulitzer Prizes (pulitzer.org). Retrieved 2013-12-20.</ref> Nagrada odaje priznanje pozorišnom djelu postavljenom u SAD-u tokom prethodne kalendarske godine. Do 2007, pravo na nagradu za dramu trajalo je od 1. do 2. marta kako bi odražavalo [[Broadway]]sku "sezonu", a ne kalendarsku godinu koja je regulisala većinu ostalih Pulitzerovih nagrada. Dramski žiri, koji se sastoji od jednog akademika i četiri kritičara, prisustvuje predstavama u [[New York]]u i regionalnim pozorištima. Pulitzerov odbor može poništiti izbor žirija. Godine 1986. protivljenje odbora izboru žirija za operu ''Građanski rat'' rezultiralo je time da nagrada nije dodijeljena.<ref>{{cite web |url=http://broadwayscene.com/tag/pulitzer-prize/ |title=Pulitzer Prize |website=Broadway Scene|date=22. 6. 2015 }}</ref> Godine 1955. Joseph Pulitzer, Jr. izvršio je pritisak na žiri da nagradu uruči ''Mačku na vrućem limenom krovu'', koju je žiri smatrao najslabijim od pet nominovanih u užem izboru ("amaterski konstruiran... sa stilske tačke gledišta dosadno pretenciozan" ), umjesto ''The Flowering Peach'' [[Clifford Odets|Clifforda Odetsa]] (njihov preferirani izbor) ili ''The Bad Seed'', njihov drugi izbor.<ref>Fischer, Heinz-Dietrich & Erika J. Fischer. ''The Pulitzer Prize Archive: A History and Anthology of Award-Winning Materials in Journalism, Letters, and Arts'' München: K.G. Saur, 2008. {{ISBN|3-598-30170-7}} {{ISBN|9783598301704}} str. 246</ref> ''Ko se boji'' ''Virginia Woolf?'' [[Edvard Albi|Edvarda Albija]] bio je izabran za Pulitzerovu nagradu za dramu 1963. od strane odbora te nagrade. Međutim, izbor komisije odbacio je savjetodavni odbor nagrade, povjerenici Univerziteta Colombia, zbog tada kontroverzne upotrebe vulgarnosti i seksualnih tema u predstavi. Da je Albee nagrađen, bio bi izjednačen s [[Eugeneo O'Neil|Eugeneom O'Neilom]] sa najviše Pulitzerovih nagrada za dramu (četiri). == Dobitnici nagrade == {| class="wikitable" |+ !Godina !Dobitnik !Naziv djela !Reference |- |1917. | colspan="2" |''Nije dodijeljena'' |''<ref name="prize1917" />'' |- |1918. |[[Jesse Lynch Williams]] |''Why Marry?'' | |- |1919. | colspan="2" |''Nije dodijeljena'' | |- |1920. |[[Eugene O'Neill]] |''Beyond the Horizon'' | |- |1921. |[[Zona Gale]] |''Miss Lulu Bett'' | |- |1922. |[[Eugene O'Neill]] |''Anna Christie'' | |- |1923. |[[Owen Davis]] |''Icebound'' | |- |1924. |[[Hatcher Hughes]] |''Hell-Bent Fer Heaven'' | |- |1925. |[[Sidney Howard]] |''They Knew What They Wanted'' | |- |1926. |[[George Kelly]] |''Craig's Wife'' | |- |1927. |[[Paul Green]] |''In Abraham's Bosom'' | |- |1928. |[[Eugene O'Neill]] |''Strange Interlude'' | |- |1929. |[[Elmer Rice]] |''Street Scene'' | |- |1930. |[[Marc Connelly]] |''The Green Pastures'' | |- |1931. |[[Susan Glaspell]] |''Alison's House'' | |- | rowspan="3" |1932. |[[George S. Kaufman]] | rowspan="3" |''Of Thee I Sing'' | rowspan="3" | |- |[[Morrie Ryskind]] |- |[[Ira Gershwin]] |- |1933. |[[Maxwell Anderson]] |''Both Your Houses'' | |- |1934. |[[Sidney Kingsley]] |''Men in White'' | |- |1935. |[[Zoe Akins]] |''The Old Maid'' | |- |1936. |[[Robert E. Sherwood]] |''Idiot's Delight'' | |- | rowspan="2" |1937. |[[Moss Hart]] | rowspan="2" |''You Can't Take It With You'' | rowspan="2" | |- |[[George S. Kaufman]] |- |1938. |[[Thornton Wilder]] |''Our Town'' | |- |1939. |[[Robert E. Sherwood]] |''Abe Lincoln in Illinois'' | |- |1940. |[[William Saroyan]] |''The Time of Your Life'' | |- |1941. |[[Robert E. Sherwood]] |''There Shall Be No Night'' | |- |1942. | colspan="2" |''Nije dodijeljena'' | |- |1943. |[[Thornton Wilder]] |''The Skin of Our Teeth'' | |- |1944. | colspan="2" |''Nije dodijeljena'' | |- |1945. |[[Mary Chase]] |''Harvey'' | |- | rowspan="2" |1946. |[[Russel Crouse]] | rowspan="2" |''State of the Union'' | rowspan="2" | |- |[[Howard Lindsay]] |- |1947. | colspan="2" |''Nije dodijeljena'' | |- |1948. |[[Tennessee Williams]] |''A Streetcar Named Desire'' | |- |1949. |[[Arthur Miller]] |''Death of a Salesman'' | |- | rowspan="3" |1950. |[[Richard Rodgers]] | rowspan="3" |''South Pacific'' | rowspan="3" | |- |[[Oscar Hammerstein II]] |- |[[Joshua Logan]] |- |1951. | colspan="2" |''Nije dodijeljena'' | |- |1952. |[[Joseph Kramm]] |''The Shrike'' | |- |1953. |[[William Inge]] |''Picnic'' | |- |1954. |[[John Patrick]] |''The Teahouse of the August Moon'' | |- |1955. |[[Tennessee Williams]] |''Cat on a Hot Tin Roof'' | |- | rowspan="2" |1956. |[[Albert Hackett]] | rowspan="2" |''Diary of Anne Frank'' | rowspan="2" | |- |[[Frances Goodrich]] |- |1957. |[[Eugene O'Neill]] |''Long Day's Journey Into Night'' | |- |1958. |[[Ketti Frings]] |''Look Homeward, Angel'' | |- |1959. |[[Archibald MacLeish]] |''J. B.'' | |- | rowspan="4" |1960. |[[Jerome Weidman]] | rowspan="4" |''Fiorello!'' | rowspan="4" | |- |[[George Abbott]] |- |[[Jerry Bock]] |- |[[Sheldon Harnick]] |- |1961. |[[Tad Mosel]] |''All The Way Home'' | |- | rowspan="2" |1962. |[[Frank Loesser]] | rowspan="2" |''How To Succeed In Business Without Really Trying'' | rowspan="2" | |- |[[Abe Burrows]] |- |1963. | colspan="2" rowspan="2" |''Nije dodijeljena'' | rowspan="2" | |- |1964. |- |1965. |[[Frank D. Gilroy]] |''The Subject Was Roses'' | |- |1966. | colspan="2" |''Nije dodijeljena'' | |- |1967. |[[Edward Albee]] |''A Delicate Balance'' | |- |1968. | colspan="2" |''Nije dodijeljena'' | |- |1969. |[[Howard Sackler]] |''The Great White Hope'' | |- |1970. |[[Charles Gordone]] |''No Place To Be Somebody'' | |- |1971. |[[Paul Zindel]] |''The Effect of Gamma Rays on Man-In-The-Moon Marigolds'' | |- |1972. | colspan="2" |''Nije dodijeljena'' | |- |1973. |[[Jason Miller]] |''That Championship Season'' | |- |1974. | colspan="2" |''Nije dodijeljena'' | |- |1975. |[[Edward Albee]] |''Seascape'' | |- | rowspan="5" |1976. |[[Michael Bennett]] | rowspan="5" |''A Chorus Line'' | rowspan="5" | |- |[[Nicholas Dante]] |- |[[James Kirkwood]] |- |[[Marvin Hamlisch]] |- |[[Edward Kleban]] |- |1977. |[[Michael Cristofer]] |''The Shadow Box'' | |- |1978. |[[Donald L. Coburn]] |''The Gin Game'' | |- |1979. |[[Sam Shepard]] |''Buried Child'' | |- |1980. |[[Lanford Wilson]] |''Talley's Folly'' | |- |1981. |[[Beth Henley]] |''Crimes of the Heart'' | |- |1982. |[[Charles Fuller]] |''A Soldier's Play'' | |- |1983. |[[Marsha Norman]] |''Night, Mother'' | |- |1984. |[[David Mamet]] |''Glengarry Glen Ross'' | |- | rowspan="2" |1985. |[[James Lapine]] | rowspan="2" |''Sunday in the Park with George'' | rowspan="2" | |- |[[Stephen Sondheim]] |- |1986. | colspan="2" |''Nije dodijeljena'' | |- |1987. |[[August Wilson]] |''Fences'' | |- |1988. |[[Alfred Uhry]] |''Driving Miss Daisy'' | |- |1989. |[[Wendy Wasserstein]] |''The Heidi Chronicles'' | |- |1990. |[[August Wilson]] |''The Piano Lesson'' | |- |1991. |[[Neil Simon]] |''Lost in Yonkers'' | |- |1992. |[[Robert Schenkkan]] |''The Kentucky Cycle'' | |- |1993. |[[Tony Kushner]] |''Angels in America: Millennium Approaches'' | |- |1994. |[[Edward Albee]] |''Three Tall Women'' | |- |1995. |[[Horton Foote]] |''The Young Man From Atlanta'' | |- |1996. |[[Jonathan Larson]] |''Rent'' | |- |1997. | colspan="2" |''Nije dodijeljena'' | |- |1998. |[[Paula Vogel]] |''How I Learned To Drive'' | |- |1999. |[[Margaret Edson]] |''Wit'' | |- |2000. |[[Donald Margulies]] |''Dinner With Friends'' | |- |2001. |[[David Auburn]] |''Proof'' | |- |2002. |[[Suzan-Lori Parks]] |''Topdog/Underdog'' | |- |2003. |[[Nilo Cruz]] |''Anna in the Tropics'' | |- |2004. |[[Doug Wright]] |''I Am My Own Wife'' | |- |2005. |[[John Patrick Shanley]] |''Doubt'' | |- |2006. | colspan="2" |''Nije dodijeljena'' | |- |2007. |[[David Lindsay-Abaire]] |''Rabbit Hole'' | |- |2008. |[[Tracy Letts]] |''August: Osage County'' | |- |2009. |[[Lynn Nottage]] |''Ruined'' | |- | rowspan="2" |2010. |[[Tom Kitt]] | rowspan="2" |''Next to Normal'' | rowspan="2" | |- |[[Brian Yorkey]] |- |2011. |[[Bruce Norris]] |''Clybourne Park'' | |- |2012. |[[Quiara Alegría Hudes]] |''Water by the Spoonful'' | |- |2013. |[[Ayad Akhtar]] |''Disgraced'' | |- |2014. |[[Annie Baker]] |''The Flick'' | |- |2015. |[[Stephen Adly Guirgis]] |''Between Riverside and Crazy'' | |- |2016. |[[Lin-Manuel Miranda]] |''Hamilton'' | |- |2017. |[[Lynn Nottage]] |''Sweat'' | |- |2018. |[[Martyna Majok]] |''Cost of Living'' | |- |2019. |[[Jackie Sibblies Drury]] |''Fairview'' | |- |2020. |[[Michael R. Jackson]] |''A Strange Loop'' | |- |2021. |[[Katori Hall]] |''The Hot Wing King'' |<ref>{{cite web|url=https://www.broadwayworld.com/article/THE-HOT-WING-KING-Wins-the-2021-Pulitzer-Prize-for-Drama-20210611|title=The Hot Wing King Wins the 2021 Pulitzer Prize for Drama|website=Broadway World}}</ref> |- |2022. |[[James Ijames]] |''Fat Ham'' |<ref>[https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-category/218 2022 Pulitzer Prizes]</ref> |- |2023. |[[Sanaz Toossi]] |''English'' |<ref>[https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-category/218 2023 Pulitzer Prizes]</ref> |- |2024. |[[Eboni Booth]] |''Primary Trust'' |<ref>[https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-category/218 2024 Pulitzer Prizes]</ref> |- |2025. |[[Branden Jacobs-Jenkins]] |''Purpose'' |<ref>{{Cite web|url=https://news.yale.edu/2025/05/05/branden-jacobs-jenkins-wins-pulitzer-prize-drama|title=Branden Jacobs-Jenkins wins Pulitzer Prize for Drama {{!}} Yale News|last=Prevost|first=Lisa|date=5. 5. 2025|website=news.yale.edu|language=en|access-date=18. 7. 2025}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.pulitzer.org/ www.pulitzer.org] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nagrade]] [[Kategorija:Literarne nagrade]] [[Kategorija:Pulitzerove nagrade]] dukku5brfz4gas5q6p1ju3e2z3aphzc 0 15966 3841260 3748665 2026-05-07T04:17:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841260 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nagrada | ime = Pulitzerova nagrada za historiju | podnaslov = | trenutne_nagrade = | slika = Gen_pulitzer.jpg | veličina_slike = | alt = | opis = | deskripcija = za istaknutu knjigu o historiji Sjedinjenih Američkih Država | sponzor = | datum = | lokacija = | država = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | organizator = [[Univerzitet Columbia]] | nagrada = | godina = {{Početni datum i godine|1917||}} | godina2 = | nosilac = [[Jacqueline Jones]] (2024) | veb-sajt = }} '''Pulitzerova nagrada za historiju''' jedna je od sedam američkih [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerovih nagrada]] koje se godišnje dodjeljuju za [[književnost]], [[Drama|dramu]] i [[Muzika|muziku]]. Dodjeljuje se od 1917. za istaknutu knjigu o historiji [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Jedna je od originalnih Pulitzera, jer je program inauguriran 1917. sa sedam nagrada, od kojih su četiri dodijeljene te godine.<ref>[http://www.pulitzer.org/awards/1917 "1917 Winners"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151224024355/http://www.pulitzer.org/awards/1917 |date=24. 12. 2015 }}. The Pulitzer Prizes (pulitzer.org). Retrieved 2013-12-19.</ref> Program Pulitzerove nagrade također je prepoznao neka historijska djela svojom nagradom za biografiju iz 1917. i Općom nagradom za nefikciju iz 1962. Finalisti se proglašavaju od 1980, obično još dvoje pored pobjednika.<ref name=prize >[http://www.pulitzer.org/bycat/History "History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160103054933/http://www.pulitzer.org/bycat/History |date=3. 1. 2016 }}. The Pulitzer Prizes. Retrieved 2013-12-19.</ref> == Dobitnici nagrade == {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Dobitnik !Naziv djela !Reference |- |1917. |[[Jean Jules Jusserand]] |''With Americans of Past and Present Days'' | |- |1918. |[[James Ford Rhodes]] |''A History of the Civil War'' |<ref name="BrennanClarage1999">{{cite book|author1=Elizabeth A. Brennan|url=https://books.google.com/books?id=63nvmt4HqTEC&pg=PA280|title=Who's who of Pulitzer Prize Winners|author2=Elizabeth C. Clarage|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1999|isbn=978-1-57356-111-2|pages=280–|access-date=12. 9. 2020}}</ref> |- |1919. | colspan="3" |''Nije dodijeljena'' |- |1920. |[[Justin H. Smith]] |''The War with Mexico'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- | rowspan="2" |1921. |[[William Sowden Sims]] | rowspan="2" |''The Victory at Sea'' | rowspan="2" |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |[[Burton J. Hendrick]] |- |1922. |[[James Truslow Adams]] |''The Founding of New England'' |<ref name="FischerFischer2011">{{cite book |author1=Heinz-D Fischer |url=https://books.google.com/books?id=w3CdrctE80IC&pg=PA304 |title=Complete Historical Handbook of the Pulitzer Prize System 1917-2000: Decision-Making Processes in all Award Categories based on unpublished Sources |author2=Erika J. Fischer |date=9. 5. 2011 |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-3-11-093912-5 |pages=304– |access-date=13. 9. 2020}}</ref> |- |1923. |[[Charles Warren]] |''The Supreme Court in United States History'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |1924. |[[Charles Howard McIlwain]] |''The American Revolution: A Constitutional Interpretation'' | |- |1925. |[[Frederic L. Paxson]] |''History of the American Frontier'' | |- |1926. |[[Edward Channing]] |''A History of the United States'' | |- |1927. |[[Samuel Flagg Bemis]] |''Pinckney's Treaty'' | |- |1928. |[[Vernon Louis Parrington]] |''Main Currents in American Thought'' | |- |1929. |[[Fred Albert Shannon]] |''The Organization and Administration of the Union Army, 1861-1865'' |<ref>{{cite book |last=Fischer |first=Heinz Dietrich |url=https://archive.org/details/americanhistorya0000unse_q0g1/page/53 |title=American History Awards, 1917-1991: From Colonial Settlements to the Civil Rights Movement |author2=Erika J. Fischer |publisher=Walter de Gruyter |year=1994 |isbn=3-598-30177-4 |page=[https://archive.org/details/americanhistorya0000unse_q0g1/page/53 53]}}</ref> |- |1930. |[[Claude H. Van Tyne]] |''The War of Independence'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |1931. |[[Bernadotte E. Schmitt]] |''The Coming of the War, 1914'' | |- |1932. |[[John J. Pershing]] |''My Experiences in the World War'' | |- |1933. |[[Frederick J. Turner]] |''The Significance of Sections in American History'' | |- |1934. |[[Herbert Agar]] |''The People's Choice'' | |- |1935. |[[Charles McLean Andrews]] |''The Colonial Period of American History'' | |- |1936. |[[Andrew C. McLaughlin]] |''A Constitutional History of the United States'' |<ref name="FischerFischer2004">{{cite book |author1=Heinz Dietrich Fischer |url=https://books.google.com/books?id=okvYMZnx4ykC&pg=PA254 |title=Complete Bibliographical Manual of Books about the Pulitzer Prizes, 1935-2003: Monographs and Anthologies on the Coveted Awards |author2=Erika J. Fischer |publisher=Walter de Gruyter |year=2004 |isbn=978-3-598-30188-9 |pages=254– |access-date=13. 12. 2020}}</ref> |- |1937. |[[Van Wyck Brooks]] |''The Flowering of New England, 1815-1865'' | |- |1938. |[[Paul Herman Buck]] |''The Road to Reunion, 1865-1900'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |1939. |[[Frank Luther Mott]] |''A History of American Magazines'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |1940. |[[Carl Sandburg]] |''Abraham Lincoln: The War Years'' | |- |1941. |[[Marcus Lee Hansen]] |''The Atlantic Migration, 1607-1860'' | |- |1942. |[[Margaret Leech]] |''Reveille in Washington, 1860-1865'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |1943. |[[Esther Forbes]] |''Paul Revere and the World He Lived In'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |1944. |[[Merle Curti]] |''The Growth of American Thought'' | |- |1945. |[[Stephen Bonsal]] |''Unfinished Business'' | |- |1946. |[[Arthur M. Schlesinger, Jr.]] |''The Age of Jackson'' | |- |1947. |[[James Phinney Baxter III]] |''Scientists Against Time'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |1948. |[[Bernard DeVoto]] |''Across the Wide Missouri'' | |- |1949. |[[Roy Franklin Nichols]] |''The Disruption of American Democracy'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |1950. |[[Oliver W. Larkin]] |''Art and Life in America'' | |- |1951. |[[R. Carlyle Buley]] |''The Old Northwest, Pioneer Period 1815-1840'' | |- |1952. |[[Oscar Handlin]] |''The Uprooted'' | |- |1953. |[[George Dangerfield]] |''The Era of Good Feelings'' | |- |1954. |[[Bruce Catton]] |''A Stillness at Appomattox'' | |- |1955. |[[Paul Horgan]] |''Great River: The Rio Grande in North American History'' | |- |1956. |[[Richard Hofstadter]] |''The Age of Reform'' | |- |1957. |[[George F. Kennan]] |''Russia Leaves the War: Soviet-American Relations, 1917-1920'' | |- |1958. |[[Bray Hammond]] |''Banks and Politics in America'' | |- | rowspan="2" |1959. |[[Leonard D. White]] | rowspan="2" |''The Republican Era: 1869-1901'' | rowspan="2" | |- |[[Jean Schneider]] |- |1960. |[[Margaret Leech]] |''In the Days of McKinley'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |1961. |[[Herbert Feis]] |''Between War and Peace: The Potsdam Conference'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |1962. |[[Lawrence H. Gipson]] |''The Triumphant Empire: Thunder-Clouds Gather in the West, 1763-1766'' | |- |1963. |[[Constance McLaughlin Green]] |''Washington, Village and Capital, 1800-1878'' | |- |1964. |[[Sumner Chilton Powell]] |''Puritan Village: The Formation of a New England Town'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |1965. |[[Irwin Unger]] |''The Greenback Era'' | |- |1966. |[[Perry Miller]] |''The Life of the Mind in America'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |1967. |[[William H. Goetzmann]] |''Exploration and Empire: The Explorer and the Scientist in the Winning of the American West'' |<ref name="BrennanClarage1999" /> |- |1968. |[[Bernard Bailyn]] |''The Ideological Origins of the American Revolution'' | |- |1969. |[[Leonard W. Levy]] |''Origins of the Fifth Amendment'' | |- |1970. |[[Dean Acheson]] |''Present At The Creation: My Years In The State Department'' | |- |1971. |[[James MacGregor Burns]] |''Roosevelt: The Soldier Of Freedom'' | |- |1972. |[[Carl N. Degler]] |''Neither Black Nor White'' | |- |1973. |[[Michael Kammen]] |''People of Paradox: An Inquiry Concerning the Origins of American Civilization'' |<ref>{{cite web |date=1. 1. 2008 |title=Kammen, Michael G. 1936- (Michael Gedaliah Kammen) |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3070000080.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170902134009/https://www.highbeam.com/doc/1G2-3070000080.html |archive-date=2. 9. 2017 |access-date=9. 12. 2012 |work=Contemporary Authors }}</ref> |- |1974. |[[Daniel J. Boorstin]] |''The Americans: The Democratic Experience'' |<ref>{{cite encyclopedia |title=Boorstin, Daniel J. |encyclopedia=Encyclopaedia Judaica |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-2587503326.html |date=1. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114005812/https://www.highbeam.com/doc/1G2-2587503326.html |archive-date=14. 11. 2018 |url-status=dead |access-date=9. 12. 2012}}</ref> |- |1975. |[[Dumas Malone]] |''Jefferson and His Time'' | |- |1976. |[[Paul Horgan]] |''Lamy of Santa Fe'' |<ref>{{cite web |date=9. 3. 1995 |title=Deaths |url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-824446.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416055754/https://www.highbeam.com/doc/1P2-824446.html |archive-date=16. 4. 2016 |access-date=9. 12. 2012 |work=The Washington Post }}</ref> |- | rowspan="2" |1977. |[[David M. Potter]] | rowspan="2" |''The Impending Crisis, 1841-1867'' | rowspan="2" | |- |[[Don E. Fehrenbacher]] |- |1978. |[[Alfred D. Chandler, Jr.]] |''The Visible Hand: The Managerial Revolution in American Business'' |<ref>{{cite web |date=14. 5. 2007 |title=Noted Economic Historian Alfred Chandler Jr., 88 |url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-5981455.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311202100/https://www.highbeam.com/doc/1P2-5981455.html |archive-date=11. 3. 2016 |access-date=9. 12. 2012 |work=The Washington Post }}</ref> |- |1979. |[[Don E. Fehrenbacher]] |''The Dred Scott Case: Its Significance in American Law and Politics'' | |- |1980. |[[Leon F. Litwack]] |''Been in the Storm So Long'' | |- |1981. |[[Lawrence A. Cremin]] |''American Education: The National Experience, 1783-1876'' |<ref>{{cite web |date=5. 9. 1990 |title=L.A. Cremin, Historian on Education, Dies |url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-1145999.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20181120060650/https://www.highbeam.com/doc/1P2-1145999.html |archive-date=20. 11. 2018 |work=The Washington Post}}</ref> |- |1982. |[[C. Vann Woodward]] |''Mary Chesnut's Civil War'' | |- |1983. |[[Rhys L. Isaac]] |''The Transformation of Virginia, 1740-1790'' | |- |1984. | colspan="3" |''Nije dodijeljena'' |- |1985. |[[Thomas K. McGraw]] |''Prophets of Regulation'' | |- |1986. |[[Walter A. McDougall]] |''...the Heavens and the Earth: A Political History of the Space Age'' | |- |1987. |[[Bernard Bailyn]] |''Voyagers to the West: A Passage in the Peopling of America on the Eve of the Revolution'' | |- |1988. |[[Robert V. Bruce]] |''The Launching of Modern American Science, 1846-1876'' | |- | rowspan="2" |1989. |[[James M. McPherson]] |''Battle Cry of Freedom: The Civil War Era'' | |- |[[Taylor Branch]] |''Parting the Waters: America in the King Years 1954-1963'' | |- |1990. |[[Stanley Karnow]] |''In Our Image: America's Empire in the Philippines'' | |- |1991. |[[Laurel Thatcher Ulrich]] |''A Midwife's Tale'' | |- |1992. |[[Mark E. Neely, Jr.]] |''The Fate of Liberty: Abraham Lincoln and Civil Liberties'' | |- |1993. |[[Gordon S. Wood]] |''The Radicalism of the American Revolution'' | |- |1994. | colspan="3" |''Nije dodijeljena'' |- |1995. |[[Doris Kearns Goodwin]] |''No Ordinary Time: Franklin and Eleanor Roosevelt: The Home Front in World War II'' | |- |1996. |[[Alan Taylor]] |''William Cooper's Town: Power and Persuasion on the Frontier of the Early American Republic'' | |- |1997. |[[Jack N. Rakove]] |''Original Meanings: Politics and Ideas in the Making of the Constitution'' | |- |1998. |[[Edward J. Larson]] |''Summer for the Gods: The Scopes Trial and America's Continuing Debate Over Science and Religion'' |<ref>{{Cite web |date=20. 4. 1998 |title=PW: Roth, Kakutani Awarded Pulitzers |url=https://www.publishersweekly.com/pw/print/19980420/22143-pw-roth-kakutani-awarded-pulitzers.html |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}</ref> |- | rowspan="2" |1999. |[[Edwin G. Burrows]] | rowspan="2" |''Gotham: A History of New York City to 1898'' | rowspan="2" |<ref>{{Cite web |last=Zeitchik |first=Steven M. |date=19. 4. 1999 |title=FSG Leads Pulitzer Winners |url=https://www.publishersweekly.com/pw/print/19990419/20221-fsg-leads-pulitzer-winners.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220127120746/https://www.publishersweekly.com/pw/print/19990419/20221-fsg-leads-pulitzer-winners.html |archive-date=27. 1. 2022 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}</ref> |- |[[Mike Wallace (historian)|Mike Wallace]] |- |2000. |[[David M. Kennedy]] |''Freedom From Fear: The American People in Depression and War, 1929-1945'' | |- |2001. |[[Joseph J. Ellis]] |''Founding Brothers: The Revolutionary Generation'' |<ref>{{Cite web |last= |date=23. 4. 2001 |title=Chabon, Ellis Win Pulitzers |url=https://www.publishersweekly.com/pw/print/20010423/19025-chabon-ellis-win-pulitzers.html |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}</ref> |- |2002. |[[Louis Menand]] |''The Metaphysical Club: A Story of Ideas in America'' | |- |2003. |[[Rick Atkinson]] |''An Army at Dawn: The War in North Africa 1942-1943'' | |- |2004. |[[Steven Hahn]] |''A Nation Under Our Feet'' | |- |2005. |[[David Hackett Fischer]] |''Washington's Crossing'' | |- |2006. |[[David M. Oshinsky]] |''Polio: An American Story'' | |- | rowspan="2" |2007. |[[Gene Roberts]] | rowspan="2" |''The Race Beat'' | rowspan="2" | |- |[[Hank Klibanoff]] |- |2008. |[[Daniel Walker Howe]] |''What Hath God Wrought: the Transformation of America, 1815–1848'' | |- |2009. |[[Annette Gordon-Reed]] |''The Hemingses of Monticello: An American Family'' |<ref>{{Cite web |date=21. 4. 2009 |title=Awards: The Pulitzers; Orange Prize Shortlist |url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=905 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171002000124/http://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=905 |archive-date=2. 10. 2017 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Shelf Awareness]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=20. 4. 2009 |title=The 2009 Pulitzer Prizes for Letters and Drama |url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/15142-the-2009-pulitzer-prizes-for-letters-and-drama.html |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}</ref> |- |2010. |[[Liaquat Ahamed]] |''Lords of Finance: The Bankers Who Broke the World'' | |- |2011. |[[Eric Foner]] |''The Fiery Trial: Abraham Lincoln and American Slavery'' | |- |2012. |[[Manning Marable]] |''Malcolm X: A Life of Reinvention'' | |- |2013. |[[Fredrik Logeval]] |''Embers of War: The Fall of an Empire and the Making of America’s Vietnam'' | |- |2014. |[[Alan Taylor]] |''The Internal Enemy: Slavery and War in Virginia, 1772-1832'' | |- |2015. |[[Elizabeth A. Fenn]] |''Encounters at the Heart of the World: A History of the Mandan People'' | |- |2016. |[[T. J. Stiles]] |''Custer's Trials: A Life on the Frontier of a New America'' | |- |2017. |[[Heather Ann Thompson]] |''Blood in the Water: The Attica Prison Uprising of 1971 and Its Legacy'' | |- |2018. |[[Jack E. Davis]] |''The Gulf: The Making of an American Sea'' | |- |2019. |[[David W. Blight]] |''Frederick Douglass: Prophet of Freedom'' | |- |2020. |[[W. Caleb McDaniel]] |''Sweet Taste of Liberty: A True Story of Slavery and Restitution in America'' |<ref name=":02">{{cite web |title=2020 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-year/2020 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200730234718/https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-year/2020 |archive-date=30. 7. 2020 |access-date=5. 5. 2020 |website=[[Pulitzer Prize]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=5. 5. 2020 |title=The Nickel Boys Among Pulitzer Winners |url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3732 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130215553/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3732 |archive-date=30. 1. 2023 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Shelf Awareness]]}}</ref><ref>{{Cite web |last=Maher |first=John |date=4. 5. 2020 |title=Moser, Whitehead, McDaniel, Grandin, Boyer, Brown Win 2020 Pulitzers |url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/83233-pulitzer-prizes-2020.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130123841/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/83233-pulitzer-prizes-2020.html |archive-date=30. 11. 2021 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}</ref> |- |2021. |[[Marcia Chatelain]] |''Franchise: The Golden Arches in Black America'' |<ref>{{Cite news |last= |first= |date=11. 6. 2021 |title=Pulitzer Prize: 2021 Winners List |language=en-US |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2021/06/11/business/pulitzer-prize-winners.html |access-date=11. 5. 2023 |issn=0362-4331 |archive-date=14. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210614171313/https://www.nytimes.com/2021/06/11/business/pulitzer-prize-winners.html |url-status=live }}</ref><ref name=":12">{{cite web |title=2021 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-year/2021 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220711134532/https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-year/2021 |archive-date=11. 7. 2022 |access-date=11. 6. 2021 |website=[[Pulitzer Prize]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=14. 6. 2021 |title=2021 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4006 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123024752/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4006 |archive-date=23. 1. 2023 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Shelf Awareness]]}}</ref> |- | rowspan="2" |2022. |[[Nicole Eustace]] |''Covered with Night: A Story of Murder and Indigenous Justice in Early America'' | rowspan="2" |<ref name=":2">{{cite web |title=2022 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-year/2022 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220802013936/https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-year/2022 |archive-date=2. 8. 2022 |access-date=12. 5. 2022 |website=[[Pulitzer Prize]]}}</ref><ref name=":6">{{Cite web |last=Maher |first=John |date=9. 5. 2022 |title='The Netanyahus,' 'frank: sonnets' Among 2022 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/89252-the-netanyahus-frank-sonnets-among-2022-pulitzer-prize-winners.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221129181727/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/89252-the-netanyahus-frank-sonnets-among-2022-pulitzer-prize-winners.html |archive-date=29. 11. 2022 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}</ref><ref name=":7">{{Cite web |date=10. 5. 2022 |title=2022 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4229 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220705011242/https://shelf-awareness.com/issue.html?issue=4229 |archive-date=5. 7. 2022 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Shelf Awareness]]}}</ref> |- |[[Ada Ferrer]] |''Cuba: An American History'' |- |2023. |[[Jefferson Cowie]] |''Freedom's Dominion: A Saga of White Resistance to Federal Power'' |<ref name=":0">{{Cite web |last=Stewart |first=Sophia |date=8. 5. 2023 |title='Demon Copperhead,' 'Trust,' 'His Name Is George Floyd' Among 2023 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/92233-demon-copperhead-trust-his-name-is-george-floyd-among-2023-pulitzer-prize-winners.html |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=9. 5. 2023 |title=2023 Pulitzer Prize Winners Include Kingsolver's Demon Copperhead, Diaz's Trust |url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4476 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Shelf Awareness]]}}</ref> |- |2024. |[[Jacqueline Jones]] |''No Right to an Honest Living: The Struggles of Boston’s Black Workers in the Civil War Era'' |<ref name=":8">{{Cite web |last=op de Beeck |first=Nathalie|date=6. 5. 2024 |title='Night Watch,' 'A Day in the Life of Abed Salama,' 'King' Among 2024 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/94978-night-watch-a-day-in-the-life-of-abed-salama-king-among-2024-pulitzer-prize-winners.html |access-date=8. 5. 2024 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=7. 5. 2024 |title=2024 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4721#m63738 |access-date=8. 5. 2023 |website=[[Shelf Awareness]]}}</ref> |- | rowspan="2" |2025. |[[Kathleen DuVal]] |''Native Nations: A Millennium in North America'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.unc.edu/posts/2025/05/06/historian-kathleen-duval-wins-pulitzer-prize/|title=Historian Kathleen DuVal wins Pulitzer Prize {{!}} UNC-Chapel Hill|last=McCormack|first=Joshua|date=6. 5. 2025|website=The University of North Carolina at Chapel Hill|language=en-US|access-date=18. 7. 2025}}</ref> |- |[[Edda L. Fields-Black]] |''Combee: Harriet Tubman, the Combahee River Raid, and Black Freedom during the Civil War'' |<ref>{{Cite web|url=https://asalh.org/asalh-member-edda-fields-black-wins-a-pulitzer-prize/|title=ASALH Member Edda Fields-Black Wins a Pulitzer Prize {{!}} ASALH - The Founders of Black History Month|last=Boscan|first=Maria|date=6. 5. 2025|language=en-US|access-date=18. 7. 2025}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.pulitzer.org/ The Pulitzer Prizes] {{Simboli jezika|en|engleski}} *[http://www.pulitzer.org/bycat/History The Pulitzer Prizes for History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160103054933/http://www.pulitzer.org/bycat/History |date=3. 1. 2016 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} [[Kategorija:Nagrade]] [[Kategorija:Literarne nagrade]] [[Kategorija:Pulitzerove nagrade]] lqty4t5atvrqxhn8951pvtye2zpnzld 0 16064 3841261 3773819 2026-05-07T04:19:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841261 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Pulsar schematic.svg|mini|250px|Šematski prikaz pulsara]] '''Pulsari''' su vrsta neutronskih [[zvijezda]], promjera oko 10&nbsp;km, koje se vrlo brzo rotiraju. Najbržim pulsarima za jednu je rotaciju potrebno tek oko 3 [[milisekunda|ms]], a milisekundnim pulsarima se nazivaju oni koji se rotiraju brže od 100 puta u sekundi. Pulsar PSR J1740-5340 okrene se u sekundi čak 274 puta. Pulsari u smjeru osi [[rotacija|rotacije]] ispuštaju jako [[elektromagnetsko zračenje]], uglavnom u obliku radio-valova. Pulsar, gledano sa Zemlje, usljed rotacije i uskog snopa radio-valova izgleda kao objekat koji pulsira. Astronomi koji su otkrili prvi pulsar mislili su da su detektovali prvi signal vanzemaljske civilizacije, s obzirom na izuzetno pravilnu rotaciju. == Kako nastaju pulsari == Prema današnjim teorijama o nastanku pulsara, oni nastaju iz sistema neutronske [[Zvijezda|zvijezde]] i crvenog diva. [[Zvijezda|Zvijezde]] ulaze u fazu crvenog diva pri kraju svog života ([[Sunce]] za 5 milijardi godina), kada potroše zalihe [[vodik]]a i pređu na sagorijevanje helijuma. Posljedica toga je širenje zvijezde na mnogostruko veći raspon (Sunce ce se tada raširiti sve do Zemljine putanje). Kada se crveni div dovoljno raširi, neutronska zvijezda počne "krasti" njegovu [[Atmosfera|atmosferu]], a gas koji pada na budući pulsar ubrzava njegovu [[Rotacija|rotaciju]]. Nakon što crveni div izgubi svoje vanjske slojeve, preostali dijelovi [[Zvijezda|zvijezde]] postaju bijeli patuljak, faza u [[Evolucija|evoluciji]] [[Zvijezda|zvijezde]] koja i inače slijedi, no nešto sporije bez pulsara u blizini. == Također pogledajte == * [[Crna rupa]] * [[Magnetar]] * [[Neutronska zvijezda]] * [[Ostaci supernove]] == Vanjski linkovi == *"[https://web.archive.org/web/20120324071011/http://www.sciencenews.org/view/generic/id/44540/title/Pinning_down_a_pulsar%E2%80%99s_age Pinning Down a Pulsar’s Age]". ''Science News''. *"[http://www.astronomynow.com/090610Astronomicalwhirlingdervisheshidetheiragewell.html Astronomical whirling dervishes hide their age well] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130215071600/http://astronomynow.com/090610Astronomicalwhirlingdervisheshidetheiragewell.html |date=15. 2. 2013 }}". ''Astronomy Now''. *[https://web.archive.org/web/20080227232705/http://www.einstein-online.info/de/images/einsteiger/pulsar.gif Animation of a Pulsar]. ''Einstein.com,'' 17 January 2008. *"[http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A882218 The Discovery of Pulsars]." ''BBC,'' 23 December 2002. *"[http://www.aip.org/history/mod/ A Pulsar Discovery: First Optical Pulsar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071003093545/http://www.aip.org/history/mod/ |date=3. 10. 2007 }}." ''Moments of Discovery,'' American Institute of Physics, 2007 (Includes audio and teachers guides). *[http://www.jodcast.net/archive/200706/20070601-jodcast-interview-high.mp3 Discovery of Pulsars]: Interview with Jocelyn Bell-Burnell. Jodcast, June 2007 ([http://www.jodcast.net/archive/200706/20070601-jodcast-interview-low.mp3 Low Quality Version]). *[http://www.astronomycast.com/astronomy/stars/compact-objects/ep-158-pulsars/ Audio: Cain/Gay – Astronomy Cast. Pulsars – Nov 2009] *[http://simbad.u-strasbg.fr/sim-id.pl?protocol=html&Ident=PULS+CP+1919&NbIdent=1&Radius=10&Radius.unit=arcmin&CooFrame=FK5&CooEpoch=2000&CooEqui=2000&output.max=all&o.catall=on&output.mesdisp=N&Bibyear1=1983&Bibyear2=2005&Frame1=FK5&Frame2=FK4&Frame3=G&Equi1=2000.0&Equi2=1950.0&Equi3=2000.0&Epoch1=2000.0&Epoch2=1950.0&Epoch3=2000.0 Listing for PULS CP 1919 (The First Pulsar)], Simbad Database *Australia National Telescope Facility: [http://www.atnf.csiro.au/research/pulsar/psrcat/ Pulsar Catalogue] *Johnston, William Robert. "[http://www.johnstonsarchive.net/relativity/binpulstable.html List of Pulsars in Binary Systems]." Johnston Archive, 22 March 2005. *Staff Writers. "[http://www.spacedaily.com/reports/Scientists_Can_Predict_Pulsar_Starquakes.html Scientists Can Predict Pulsar Starquakes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606175120/http://www.spacedaily.com/reports/Scientists_Can_Predict_Pulsar_Starquakes.html |date=6. 6. 2011 }}." ''Space Daily,'' 7 June 2006. *Staff Writers. "[http://www.spacedaily.com/reports/XMM_Newton_Makes_New_Discoveries_About_Old_Pulsars_999.html XMM-Newton Makes New Discoveries About Old Pulsars]." ''Space Daily,'' 27 July 2006. *Than, Ker. "[http://www.space.com/scienceastronomy/060727_dead_stars.html Hot New Idea: How Dead Stars Go Cold]." ''Space.com,'' 27 July 2006. *"New Kind of Pulsar Discovered"[http://www.cosmosmagazine.com/news/2260/new-kind-pulsar-discovered] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081021083513/http://www.cosmosmagazine.com/news/2260/new-kind-pulsar-discovered |date=21. 10. 2008 }}. Cosmos Online. *[http://www.digitalblasphemy.com/preview.shtml?i=pulsar2k101 Artist's Rendition of Pulsar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120303051231/http://www.digitalblasphemy.com/preview.shtml?i=pulsar2k101 |date=3. 3. 2012 }}. Digital Blasphemy. *Pulsar simulator [http://ljtwebdevelopment.com/simpulse/ SimPulse]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *Pulsar ephemeris viewer [https://web.archive.org/web/20160109162542/http://ljtwebdevelopment.com/pev/ PeV] {{Commons|Category:Pulsars}} {{Zvijezda}} [[Kategorija:Pulsari| ]] [[Kategorija:Astronomski objekti]] [[Kategorija:Zvjezdane pojave]] n1d87ipkbk9w1nzzqwuexq9zp787h74 0 18140 3841162 3763367 2026-05-06T14:04:38Z Panasko 146730 3841162 wikitext text/x-wiki {{Književnost}} '''Naučna fantastika''' ({{jez-en|science fiction}}) je umjetnički žanr, oblik [[Spekulativna fikcija|spekulativne fikcije]] koji se prvenstveno bavi maštovitim i futurističkim konceptima izmišljene napredne [[Nauka|nauke]] i/ili [[Tehnologija|tehnologije]] i njihovog uticaja na [[društvo]] ili pojedince,<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/art/science-fiction|title=science fiction {{!}} Definition, Characteristics, Books, Movies, & Facts|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2. 12. 2020}}</ref> istraživanje svemira, putovanja kroz vrijeme, paralelne svemire i vanzemaljski život. Naučna fantastika može pratiti svoje korijene do drevne [[Mitologija|mitologije]].<ref>{{Cite book|last1=Luckhurst|first1=Professor in Modern and Contemporary Literature Roger|url=https://books.google.com/books?id=F3JU3SJ5fDIC&q=history+of+science+fiction&pg=PP6|title=Science Fiction|last2=Luckhurst|first2=Roger|date=6. 5. 2005|publisher=Polity|isbn=978-0-7456-2893-6|language=en}}</ref> Pojam naučne fantastike vezuje se prije svega za književna, televizijska i filmska djela, ali naučna fantastika utiče i na likovnu i muzičku umjetnost. Naučna fantastika često istražuje potencijalne posljedice naučnih, društvenih i tehnoloških inovacija,<ref name="Science Fiction: The Literature of Ideas">{{cite web |author1=Marg Gilks |author2=Paula Fleming |author3=Moira Allen |name-list-style=amp |title=Science Fiction: The Literature of Ideas |publisher=WritingWorld.com |year=2003 |url=http://www.writing-world.com/sf/sf.shtml |access-date=22. 12. 2006 |archive-date=15. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150515083550/http://www.writing-world.com/sf/sf.shtml |url-status=live }}</ref><ref name="fandom def">{{cite journal |author = von Thorn, Alexander |title = Aurora Award acceptance speech |location = Calgary, Alberta |date=august 2002 }}</ref> ponekad služi kao način za podržavanje budućih naučnih i tehnoloških inovacija.<ref>{{Cite journal |last1=Michaud |first1=Thomas |last2=Appio |first2=Francesco Paolo |date=12. 1. 2022 |title=Envisioning innovation opportunities through science fiction |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jpim.12613 |journal=Journal of Product Innovation Management |language=en |volume=39 |issue=2 |pages=121–131 |doi=10.1111/jpim.12613 |issn=0737-6782}}</ref> Osim što pruža zabavu, može također kritikovati današnje društvo i istraživati alternative. Također se često kaže da inspiriše "osećaj čuda".<ref>Prucher, Jeff (ed.). ''[[Brave New Words: The Oxford Dictionary of Science Fiction]]'' (Oxford University Press, 2007) str. 179</ref> Granice žanra nisu jasno definirane.<ref name="The World of Science Fiction 1926–1976">{{cite book |title=The World of Science Fiction 1926–1976 |year=1980 |last=Del Rey |first=Lester |publisher=Ballantine Books |isbn=978-0-345-25452-8 |url=https://archive.org/details/worldofsciencefi00delr }}</ref> Mnoga naučnofantastička djela sadrže karakteristike drugih umjetničkih žanrova, poput [[Kriminalistički žanr|kriminalističkih]] romana, romana strave i užasa, historijskih romana i, naročito, [[fantastika|fantastike]]. Naučna fantastika sadrži mnoge podžanrove. Mnoga naučnofantastična djela imaju i značajne elemente psihološke i filozofske književnosti. [[Roman]] ''[[Frankenstein ili moderni Prometej|Frankenstein]]'' objavljen 1818, engleske književnice [[Mary Shelley]] smatra se izvorištem naučne fantastike kao žanra. Žanr naučne fantastike često se označava skraćenicama NF te SF ili sci-fi (prema [[Engleski jezik|engleskom]] izvorniku). U ovom se članku koristi bosanska kratica NF. == Teme i motivi naučne fantastike == Naučna fantastika bavi se razmatranjem uticaja napretka nauke i tehnologije na društvo i osobe, predviđanjem razvoja čovječanstva ili čak govori o otkrivanju i zamišljanju novih pojava i tehnologija. Osim toga, naučna fantastika se ponekad bavi i alternativnom historijom: "šta bi bilo da je bilo". Sasvim je pogrešno identificirati naučnu fantastiku isključivo sa [[svemir]]skim istraživanjima ili vanzemaljcima. Ovdje je napisan spisak samo nekih tema i motiva NF-a, zajedno s primjerima. Važno je napomenuti da velika većina naučnofantastičkih djela (uključivo i ova navedena kao tipična za neki motiv) sadrže više spomenutih motiva. '''Prvi Kontakt''' – prvi susret ljudi i vanzemaljaca. To je jedan od najstarijih motiva naučne fantastike. U romanu ''Sastanak s Ramom'', [[Arthur C. Clarke|A. C. Clarke]] opisuje prolazak golemog vanzemaljskog svemirskog broda kroz [[Sunčev sistem]]. Ljudi ga istražuju, ali njegova prava namjena ostaje obavijena tajnom. Film ''[[Bliski susreti treće vrste]]'' je klasik filmskih ostvarenja tematike Prvog Kontakta. Roman ''Kontakt'' [[Carl Sagan|Carla Sagana]] te istoimeni film predstavljaju najpoznatije realizacije motiva Prvog Kontakta u tvrdoj NF. Taj motiv javlja se u mnoštvu naučnofantastičkih djela, čak i tamo gdje ne predstavlja glavnu temu. '''Katastrofa''' - društvo je pogođeno prirodnom katastrofom, nuklearnim ratom, epidemijom ili nekom drugom nesrećom velikih razmjera, ili mu tako nešto prijeti. U romanu ''Božiji Čekić'' A. C. Clarkea i Gentryja Leeja Zemlji prijeti udar [[Asteroidi|asteroida]]. U romanima ''Hvalospjev Leibowitzu'' [[Walter M. Miller|Waltera M. Millera]] i ''Rat Miru'' [[Vernor Vinge|Vernora Vingeja]] te serijalu računalnih igara ''[[Fallout]]'' opisano je društvo poslije nuklearnog rata. Film ''Dr. Strangelove'' Stanleyja Kubricka prikazuje poremećenog pojedinca čije akcije dovode do nuklearnog uništenja. '''Vanzemaljska invazija''' – Zemlja ili ljudska civilizacija je u ratu s vanzemaljcima ili su je vanzemaljci osvojili. Konstruktor tog motiva je [[Herbert George Wells]] s klasikom ''[[Rat svjetova (knjiga)|Rat svjetova]]''. Motiv se pojavio puno puta u naučnoj fantastici, u najrazličitijim obradama, od čistog kopiranja Wellsa pa do vrlo originalnih izvedenica, te od humorističnih do onih koje spadaju u tvrdu NF. U ponekim obradama, npr. roman ''Kraj djetinjstva'' A. C. Clarkea, vanzemaljci ne osvajaju Zemlju i čovječanstvo nasilno, nego ih mirnim putem pokoravaju svojoj vlasti. '''Budućnost čovječanstva''' – taj se motiv pojavljuje u znatnom broju NF djela, u različitim obradama, utopističkim, distopijskim ili u njihovoj kombinaciji. Klasik je roman ''Grad i zvijezde'' A. C. Clarkea gdje je opisana ljudska civilizacija za milijardu godina, utjelovljena u dvije zajednice na Zemlji. Najpoznatija distopijska djela su ''1984.'' [[George Orwell|Georgea Orwella]], gdje je opisana totalitarna država i tehnike kojima drži ljude u pokornosti, te ''Vrli novi svijet'' [[Aldous Huxley|Aldousa Huxleya]] gdje totalitarna država uzgaja poslušne podanike ispranog mozga podijeljene u biološke kaste. [[Robert Heinlein]] u romanu ''Luna je okrutna ljubavnica'' opisuje socijalne aspekte ljudskog naseljavanja Mjeseca, poput razvoja [[poliandrija|poliandrije]]. Film ''Loganov bijeg'' opisuje antiutopijsku sliku civilizacije u kojoj žive samo mladi ljudi. [[Iain Banks|Iain M. Banks]] je u serijalu o [[Kultura (serijal)|Kulturi]] stvorio potpuno utopijsku civilizaciju daleke budućnosti gdje sukobi ipak postoje, a ljudi imaju poticaj za istraživanjem novog i nepoznatog. [[Larry Niven]] u romanima ''Integralna stabla'' i ''Dimni prsten'' opisuje društvo kojeg su utemeljili odmetnici u plinskom torusu u orbiti oko neutronske zvijezde. Roman [[Milan Šufflay|Milana Šufflaya]] ''[[Na Pacifiku godine 2255.|Na Pacifiku god. 2255.]]'' (1924.) također spada u ovu kategoriju, kao i distopijski roman [[Branko Belan|Branka Belana]] ''Utov dnevnik'' (1982.). '''Cyberpunk''' – naziv za podžanr u kojem postoji globalna kompjutersko-komunikacijska mreža, tehnološka ili biološka usavršenja čovjeka, virtualna stvarnost i holografske simulacije, razvoj naprednih računala i [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] te okruženja između čovjeka i računara. Godine 1985. u "''Interzoneu''" br. 14 pojavio se članak "Nova naučna fantastika" koji je bio i prvi manifest "cyberpunk pokreta". Prije dobijanja svoga imena začet je 1970-ih godina u kojima je svoje anarhističke stavove dijelio s [[Pank-rok|punk]] muzikom . Cyberpunkov propagandni list "''Cheap Truth''" dijeljen je besplatno i nikada nije bio zaštićen [[copyright]]om. Članci su bili objavljivani pod pseudonimima radi izbjegavanja stvaranja kulta ličnosti ili grupa. Nakon tri godine i nakon što je sam cyberpunk prerastao u kult, list "''Cheap Truth''" je nestao sa scene. Radnje cyberpunka redovito se događaju na Zemlji u bliskoj budućnosti, a nastanak podžanra vjerovatno je potaknut i razočarenjem zbog stagnacije svemirskog programa. Budućnost opisana u cyberpunku često je distopijska i prepuna ekoloških katastrofa. Sam naziv cyberpunk stvorio je američki pisac Gardner Dozois, pokušavajući opisati rad [[William Gibson|Williama Gibsona]] , koji se smatra začetnikom žanra, a čiji je roman ''Neuromancer'' postigao veliki uspjeh osvojivši [[Hugo|Huga]], [[Nebula (Nagrada)|Nebulu]] i Philip K. Dick Award. Kao značajan primjer može se navesti i roman ''Potpuni raspad'' [[Neal Stephenson|Neala Stephensona]], ''Eon'' [[Greg Bear|Grega Beara]], te filmovi ''Blade Runner'', ''Johnny Mnemonic'' (kojemu je predložak priča Williama Gibsona) i ''[[Matrix]]'' trilogija. '''Alternativna historija''' – opisuje kako bi svijet izgledao da su se historijski događaji drukčije odvijali. Keith Roberts u romanu ''Pavane'' obrađuje alternativnu historiju u kojoj je španska Velika Armada 1588. godine vratila Englesku katoličanstvu. [[Philip K. Dick]] u romanu ''Čovjek u visokom dvorcu'' piše o svijetu u kojem su u Drugom svjetskom ratu pobijedile [[sile Osovine]]. '''Steampunk''' – podžanr s elementima alternativne historije i cyberpunka. Radnja se događa u prošlosti, često u počecima [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]], gdje postoje neke tehnologije ili izumi koji su u stvarnosti otkriveni odnosno izumljeni kasnije. Prvim steampunkom smatra se novela ''Diferencijalni stroj'' Williama Gibsona i [[Bruce Sterling|Brucea Sterlinga]] u kojoj [[George Gordon Byron|lord Byron]] i [[Charles Babbage]] uspijevaju napraviti funkcionalni mehanički digitalni računar. Inspiracija za steampunk sigurno je došla od djela NF pisaca 19. vijeka, poput Julesa Vernea ili [[Mary Shelley]]. '''Vojska''' – autori se bave prikazom vojnih tema u NF okružju. Ta su djela često metafore stvarnih ratnih ili političkih događanja. Najpoznatije jest ''Zvjezdani jurišnici'' Roberta Heinleina. Serijal o Milesu Vorkosiganu književnice [[Lois McMaster Bujold]] jedan je od uspješnijih primjera vojničkog NF-a. '''Religija''' – autori se bave religioznim, teološkim ili antireligijskim temama. Walter R. Miller u romanu ''Hvalospjev Leibowitzu'' (spomenutom i među primjerima katastrofičnih NF djela) piše o Katoličkoj crkvi u postnuklearnoj Americi te obožavanju relikvija iz prošlosti u obliku tehničke dokumentacije raznih uređaja izgubljenih nakon nuklearnog rata. A. C. Clarke u priči ''Zvijezda'', jednoj od najljepših NF priča vjerske tematike, piše o isusovačkom redovniku koji kao član posade istraživačkog broda traži betlehemsku zvijezdu. '''Ljubav''' – ljubavne priče također se pojavljuju u sklopu naučne fantastike. Karakterističan je roman ''Vrata u ljeto'' Roberta Heinleina. Književnica Lois McMaster Bujold u sagama o Milesu Vorkosiganu (spomenutim pod primjerom vojničke NF) također koristi značajne elemente ljubavnog romana. '''Erotika''' - već u prvim djelima NF-a nailazimo na primjese [[seks]]a i [[erotika|erotike]]. Seksualne arhetipove pronalazimo i kod Wellsa u ''Vremenskom stroju'', u odnosima Eloa i Morlocka, zatim u djelima [[Rider Haggard|Ridera Haggarda]], osobito u romanu ''Ona''. Tek sredinom [[20. vijek]]a erotika počinje značajnije prodirati u NF djela. '''Istraživanje''' - istraživanje nepoznatog, kako svemira tako i drugih mjesta (poput Zemljinog podmorja), civilizacija, pojava i tehnologija vječna su tema naučne fantastike prisutna u većoj ili manjoj mjeri u svakom NF djelu. Televizijska serija ''[[Zvjezdane staze]]'', sa svojim sloganom "to boldly go where no one has gone before" predstavlja arhetip istraživačkog motiva u NF. Među dojmljivijim književnim primjerima istraživačke NF jest roman ''Nepobjedivi'' [[Stanisław Lem]]. '''Vremeplov''' - prvo djelo objavljeno na temu putovanja kroz vrijeme bilo je "''Vremenski stroj''" (The Time Machine), H. G. Wellsa iz 1895. g. '''Roboti i umjetna inteligencija''' - ovaj motiv je vrlo star i ima korijene u davnim legendama. Pisci raspravljaju o uticaju robota i razvoja umjetne inteligencije na ljudsko društvo. O robotima je u književnosti prvi raspravljao [[Karel Čapek]]. Klasik motiva robotike je Asimovljem roman ''Ja, robot'' koji je bio temelj za cijeli serijal romana o robotima gdje su postavljeni i poznati [[Zakoni robotike]]. Motiv robotike često se prikazuje u distopijskom okružju gdje roboti i [[umjetna inteligencija]] nastoje istisnuti ljude, npr. u filmu ''Terminator''. Vedriji prikaz razvoja robota i umjetne inteligencije vidljiv je u Spielbergovu filmu ''A.I.'' te likovima Data i Doktora iz Zvjezdanih staza. '''Razni pronalasci (uključivo nanotehnologiju i genetičko inženjerstvo)''' '''Transhumanizam''' - [[Transhumanizam|transhumanistički]] motivi obuhvaćaju zamisli korištenja naučnih dostignuća i tehnologije u svrhu poboljšanja i daljnje evolucije čovjeka ili razvoja umjetne inteligencije. Transhumanistički motivi prisutni su u naučnoj fantastici u novije vrijeme, naročito u romanima ''Vatra nad Dubinom'' Vernora Vingeja te serijalu o Kulturi Iaina M. Banksa. '''Svemirska opera''' '''Humor''' - najtipičniji primjer humoristične obrade naučnofantastičkih tema jest roman ''Vodič kroz galaktiku za autostopere'' [[Douglasa Adamsa]]. Britanska televizijska serija ''Crveni patuljak'' stekla je kultni status u humorističnoj NF kombiniranjem sjajne glumačke ekipe, parodiranja naučnofantastičkih tema i klišeja te britkim humorom. === Tvrda NF === Tvrda NF ({{jez-en|hard SF}}) je vrsta naučne fantastike koja opisuje svijet konzistentan s poznatim prirodnim zakonima. To znači da se u takvoj vrsti NF-a radnja događa u okružju gdje postoje razne pojave, čak i kontroverzne ili danas samo teorijske (nepotvrđene opažanjem ili eksperimentom), ali čiji opis može biti sukladan s poznatim [[fizika]]lnim zakonima. Drugim riječima, tvrda NF može obuhvaćati pojave i tehnologije koje ne postoje, ali spadaju u "granice mogućega". Može se i reći da tvrda NF opisuje svijet u kojemu postoje pojave i tehnologije koje nisu dokazano nemoguće. Pred tvrdu NF postavlja se i zahtjev realnog i konzistentnog oslikavanja zamišljenog društva, pojedinaca ili stvorenja. U zamišljanju nekih ljudi, tvrda NF se često identificira sa naučnim djelima ili pretjeranim opisima nauke i tehnike. Takvo je razmišljanje sasvim pogrešno jer je svaka naučna fantastika, pa tako i tvrda, umjetnost u kojoj nema mjesta jednačinama ili popularnonaučnim člancima. Granice tvrde NF nisu jasno definirane zato što različiti ljudi drukčije doživljavaju i procjenjuju "granice mogućega" koje tvrda NF često opisuje. Osim toga, u naučnofantastičkim djelima često se miješaju elementi tvrde i mehke naučne fantastike. Granice tvrde NF ponekad se pomiču i zato što se zbog napretka stvarne nauke neke pojave i tehnologije sele u čistu maštu, neke postaju realnost, a mogućnosti ostvarenja nekih novih dolaze u domenu izvedivosti. Ponekad se pojam tvrde NF koristi u smislu da ona opisuje uticaj razvoja prirodnih nauka i tehnologije na društvo i pojedince, dok mehka NF opisuje sociološke i psihološke teme. Ta je podjela zastarjela zato što znatan broj tvrdih NF djela također opisuje i sociološke i psihološke aspekte zamišljenog društva ili pojedinaca. Neki pisci i primjeri tvrde NF: * [[Stephen Baxter]], ''Vremenski brodovi'', ''Svjetlost dugih dana'', ''Oluja sa sunca - vremenska odiseja 2'' * [[Iain M. Banks]], serijal o Kulturi, sadrži i elemente mehkog SF-a * [[Greg Bear]], ''Eon'', ''Eternity'', ''Legacy'' i ''Blood Music'' * [[Gregory Benford]], ''Vremenski pejzaž,'' ''Saga o središtu galaksije'' (pet romana) * [[Arthur C. Clarke]], serijal ''Odiseja u svemiru'', ''Pjesme daleke Zemlje'', ''Sastanak s Ramom'' * [[Alastair Reynolds]], serijal ''Revelation Space'', jedna od rijetkih svemirskih opera bez nadsvjetlosnog pogona * [[Kim Stanley Robinson]], trilogija o Marsu ''(Crveni Mars, Zeleni Mars, ''Plavi Mars)'' o teraformiranju Marsa * [[Dan Simmons]], ''Hyperionski spjevovi'' - ''Hyperion Cantos'' ''([[Hyperion (Dan Simmons)|Hyperion]], Pad Hyperiona, Endymion, Uspon Endymiona)'' * [[Jules Verne]], ''20 000 milja ispod mora'', ''Put na Mjesec'', smatra se za konstruktorom tvrde NF * [[Vernor Vinge]], serija ''Across Realtime'' (''The Peace War'', ''Marooned in Realtime''), ''Vatra na dubinom'', ''Deepness in the Sky'' === Mehka NF === Mehka NF ({{jez-en|soft SF}}) je vrsta naučne fantastike koja opisuje filozofske, sociološke i psihološke teme. Neki pisci i primjeri mehke NF: * [[Isaac Asimov]], serijal o ''Zadužbini'' * [[Ray Bradbury]], ''Fahrenheit 451'' * [[Frank Herbert]], serijal o ''Dini'' * [[Ursula K. Le Guin]], ''Lijeva ruka tame'', ''Čovjek praznih šaka'', ''Pričanje'' == Autori koji su ostavili trag, po epohama == * Počeci žanra ** [[Jules Verne]] (1828–1905) ** [[Herbert George Wells]] (1866–1946) * Istraživanje granica žanra ** [[Robert Heinlein|Robert A. Heinlein]] (1907–1988) ** [[George Orwell]] (1903–1950) * Moderna NF ** [[Douglas N. Adams]] (1952–2001) ** [[Isaac Asimov]] (1920–1992) ** [[Greg Bear]] (rođen 1951) ** [[Orson Scott Card]] (rođen 1951) ** [[Arthur C. Clarke]] (1917–2008) ** [[Philip K. Dick]] (1928–1982) ** [[Frank Herbert]] (1920–1986) ** [[Stanisław Lem]] (1921–2006) ** [[Roger Zelazny]] (1937–1995) == Također pogledajte == * [[Cyberpunk]] * [[Digitalni karbon]] * [[Liburnicon]] * [[Plutajući gradovi (naučna fantastika)]] * [[SFeraKon]] * [[Players at the Game of People (roman)]] {{Commonscat|Science fiction}} == Reference == {{Refspisak|}} {{Naučna fantastika}} {{Narativ}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Naučna fantastika| ]] [[Kategorija:Spekulativna fikcija]] orausme4kjx9cs9q4zwyr2p08e3xs6r 4 19126 3841164 3841125 2026-05-06T14:15:00Z Z1KA 87045 /* Preimenovanje kategorija */ odgovor 3841164 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23^rd of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) scneasjmu9ek2d5o095z5uv9lyu1xq8 0 19279 3841352 2975753 2026-05-07T11:28:27Z Panasko 146730 [[Kategorija:Jadranski sliv]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3841352 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Rječina''' je rijeka koja se ulijeva u [[Jadransko more]] u gradu [[Rijeka (grad)|Rijeci]]. [[Datoteka:Rječina Martinovo.JPG|desno|mini|240p|Vodopad u [[Martinovo Selo|Martinovom Selu]]]] Duga je oko 19&nbsp;km, korito joj je širine prosječno 9 – 16 m. Izvire iz pećine na nadmorskoj visini od 325 m ispod strme litice brda Kičej (606 m n.m.). Do [[1870]].g izvirala je ispod susjednog vrha Podjavorje, do taj izvor se zatrpao zbog potresa u blizini Klane. Najveći pritoci su joj Sušica, Lužac, Zala, Zahumčica, Golubinka, Ričinica i Borovšćica no oni su uglavnom bujice i veći dio godine su suhi. [[1968]].g kod sela Valići izgrađena je brana za hidroelektranu i nastalo je istoimeno akumulacijsko jezero. Rječina velikim dijelom teče kroz strmi kanjon. U Rijeci se račva na Mrtvi kanal (staro korito) i novo korito koje je napravljeno u 19. st. Od znamenitosti poznat je obnovljeni Gašparov mlin u Martinovom Selu. Od faune najpoznatiji su potočna [[pastrmka]] i riječni [[rak]]. Do [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] često je bila nametana kao granica između Kraljevine Jugoslavije i [[Italija|Italije]]. == Također pogledajte == * [[Spisak rijeka u Hrvatskoj]] {{Commonscat}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Jadranski sliv]] lg0o9cca595959raibauvtk1206m4qg 0 19733 3841198 3834327 2026-05-06T18:57:57Z Niegodzisie 108450 /* Diskografija */ 3841198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Deep Purple | pozadina = skupina | slika = Deep Purple in 2004.jpg | žanr = Hard rock, heavy metal, psychedelic rock, blues rock, progressive rock | karijera = 1968–1976, 1984–danas | trenutni_članovi = Ian Paice, Roger Glover, Ian Gillan, Steve Morse, Don Airey | bivši_članovi = Ritchie Blackmore, Jon Lord, Rod Evans, David Coverdale, Glen Hughes, Tommy Bolin, Nick Simper, Joe Lynn Turner, Joe Satriani | izdavač = Tetragrammaton, Warner Bros., Polydor, BMG, EMI, Edel | porijeklo = [[Engleska]] | album1 = | godina1 = | album2 = | godina2 = | najnoviji_album = | godina3 = }} '''Deep Purple''' (osnovan [[1968]]. godine) je engleski hard rock bend koji je dobio ime po pjesmi Petera De Rosea. Jedan je od najuticajnih rock bendova 70-tih. Gitarist benda Ritchie Blackmore jedan je od najboljih gitarista svijeta, poznat po svojim zvučnim riffovima. Tokom godina su izmijenili tri pjevača i tri basista, ali su Ian Paice (bubnjar), Jon Lord (klavijaturist) i Ritchie Blackmore (gitarist) uglavnom uvijek bili tu. Prvi pjevač je bio Rod Evans, poznat po pjesmama Hush i obradi Hendrixovog Hey Joea na prvom albumu Shades of Deep Purple. [[1969]]. godine u bend su došli Ian Gillan i Roger Glover, a za vrijeme njih Deep Purple je doživio potpuni procvat. [[1973]]. godine Roger Glover i Ian Gillan odlaze a u bend dolaze David Coverdale i Glenn Hughes. [[1975]]. godine Ritchie Blackmore također odlazi i osniva Rainbow. Kada se mislilo da će se bend razići David Coverdale je našao gitaristu Tommy Bolina koji je zamijenio Ritchie Blackmorea, ali se Deep Purple razišao [[1976]]. godine. Kada je Ritchie Blackmore završio s Rainbowom, [[1984]]. godine, okupio je ponovno Deep Purple. Deep Purple dan danas još svira i izvodi stare hitove svuda po svijetu ali bez Jon Lorda i Ritchie Blackmorea. ==Historija== ===(1967–1968) godine prije Deep Purplea=== [[1967]]. godine osnivač [[UK|britanskog]] [[rock]] benda 'The Searchers', [[bubnjevi|bubnjar]] Chris Curtis, stupio je u kontakt u [[London]]u s biznismenom Tonyem Edwardsom u nadi da će zajedno formirati bend pod imenom 'Roundabout'. Impresioniran planom, Edwards dogovara finansiranje projekta sa dva poslovna partnera Johnom Colettom i Ronom Hireom (Hire-Edwards-Coletta - HEC Enterprises).<ref>{{Cite web |url=http://www.bitno.ba/vijesti/kultura/preminuo-krivac-za-deep-purple |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 11. 2012 |archive-date=14. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514104436/http://www.bitno.ba/vijesti/kultura/preminuo-krivac-za-deep-purple |url-status=dead }}</ref> Prvi je u bend došao klasični svirač [[orgulje|Hammond orgulja]] [[Jon Lord]], koji je već duže vrijeme svirao u sastavu 'The Artwoods' (predvođen Art Woodom, bratom budućeg gitariste benda [[The Rolling Stones|Rolling Stones]], [[Ronnie Wood|Ronnia Wooda]]). On je nakon prvih proba pozvao u bend [[električna gitara|gitaristu]] [[Ritchie Blackmore|Ritchia Blackmorea]], koji je već bio na putu za [[Hamburg]] kako bi učestvovao na audiciji za novi bend. Chris Curtis je ubrzo odustao, ali je 'HEC Enterprises', zajedno sa Lordom i Blackmoreom nastavio raditi na projektu. Za [[bas-gitara|basistu]] Jon Lord je predložio svog dugogodišnjeg prijatelja [[Nick Simper|Nicka Simpera]], s kojima je svirao u [[pop (glazba)|pop]] bendu pod imenom 'The Flower Pot Men and their Garden' (ranije poznat kao 'The Ivy League') u prethodnoj [[1967]]. godini. On je bio vrlo poznat kao član (osim Deep Purplea) benda Johnny Kidd & The Pirates. Također je nastupao sa Screamingom Lordom Sutchom u 'The Savagesu', zajedno s Blackmoreom. Bend je bio kompletan kada su u njega pristupili [[pjevanje|pjevač]] [[Rod Evans]] i [[bubnjevi|bubnjar]] [[Ian Paice]], iz benda 'The Maze'. Nakon kratke turneje po [[danska|Danskoj]] i [[Švedska|Švedskoj]] u [[proljeće]] [[1968]]. godine, Blackmore predlaže novi naziv za bend, '''Deep Purple''' (po pop skladbi "Deep Purple"). ===Početci (1968–1970)=== [[Datoteka:Deep Purple, John Lord 1970.jpg|mini|desno|Jon Lord u [[Hannoveru]], [[Njemačka]], 1970.]] Bend u maju 1968. počinje snimati prvi album, ''Shades of Deep Purple'', koji je izašao u julu. Bend je imao uspjeh u Americi sa obradom Joe Southove pjesme ''Hush''. Sljedećeg mjeseca, Deep Purple je krenuo na turneju kao predgrupa Cream-u na njihovoj oproštajnoj turneji. Ubrzo su napravili i drugi album, ''The Book of Taliesyn'', koji pak nije izašao u njihovoj zemlji sve do slijedeće godine. Na početku [[1969]]. godine snimaju i treći album, jednostavno nazvan ''Deep Purple''. Snimili su i single zvan ''Emmaretta''. To je bio posljednji album koji je snimila originalna postava. Tokom 1969., na američkoj turneji, Blackmore i Lord su se sastali sa Paiceom u namjeri da porazgovaraju o njihovoj želji da usmjere bend u nešto žešćem pravcu. Osjećajući da se Simper i Evans neće uklopiti u hard rock imidž, zamijenjeni su u ljeto iste godine. Novi izbor pao je na pjevača Episode Six-a [[Iana Gillan]]a. Uz njega, iz Episode Six-a uzeli su i basistu Rogera Glovera. Postava II bila je tako kompletirana. Prva pjesma koju su snimili bila je ''Hallelujah'', koja nije postigla pretjerano velik uspjeh. Bend je privukao nešto više pozornosti kada su snimili ''Concerto for Group and Orchestra'', snimljen sa Royal Philharmonic orkestrom. Live album donio je bendu nešto veći uspjeh na ljestvicama u Velikoj Britaniji. Međutim, Blackmore i Gillan nisu bili previše oduševljeni idejom da ih ljudi prepoznaju kao bend koji svira s orkestrima. Željeli su da bend ide u mnogo žešćem, hard rock pravcu. ===Proboj i raspad (1970–1976)=== [[Datoteka:Deep Purple, Ritchie Blackmore 1970.jpg|mini|desno|upright|Ritchie Blackmore u Hannoveru, Njemačka, 1970.]] Ubrzo nakon toga, bend je počeo snimati album ''In Rock'', izdan sredinom [[1970]]. godine. Album je sadržavao pjesme ''Speed King'', ''Into The Fire'' i ''Child in Time''. Također su izdali i singl ''Black Night'', koji je ušao u UK Top 10. Sada se već osjetila velika promjena u muzičkom stilu benda. U ljeto [[1971]]. izašao je novi album ''Fireball''. Inspiraciju za ime albuma bend je dobio snimajući u jako vrućoj prostoriji, bez klima-uređaja. Na albumu su se našli hitovi kao ''Strange Kind of Woman'', ''Fireball'' i ''Demon's Eye''. Tokom Fireball turneje, bend je već izvodio neke od pjesama koje će se naći na sljedećem albumu. Jedna pjesma (koja će kasnije postati ''Highway Star'') bila je izvedena već na prvom koncertu Fireball turneje, a napisana je u busu koji je vozio do [[Porthsmouth]]a, gdje se održao koncert. Tri mjeseca kasnije, u decembru 1971. bend je otišao u Švicarsku snimati album ''Machine Head''. Album je trebao biti sniman u kasinu u [[Montreaux]]-u, koristeći pokretni studio [[Rolling Stones]]a, ali vatra koja je buknula tokom koncerta Franka Zappae i The Mothers of Inventiona, koju je prouzrokovao neko ispalivši signalni pištolj u plafon, progutala je kasino. Događaj je inspirirao bend da napiše možda i najpoznatiji njihov hit ''Smoke On The Water''. ''Machine Head'' je postao jedan od njihovih najpoznatijih albuma. Dospio je do broja 1 u Velikoj Britaniji i do broja 7 u [[SAD]]-u, a sadržavao je klasike kao što su ''Highway Star'', ''Space Truckin''', ''Lazy'' i ''Smoke on the Water''. Snimili su i live album, ''Made in Japan'', koji je postao hit među fanovima, i jedan od najprodavanijih live albuma u [[rock]] historiji. [[Datoteka:Deep Purple, Roger Glover 1970.jpg|mini|lijevo|Ian Gillan i Roger Glover na nastupu u Hannoveru, Njemačka, 1970.]] Klasična postava, poznata kao i Mark II, nastavila je sa radom, i [[1973]]. godine snimaju album ''Who Do We Think We Are'', koji je donio hit ''Woman From Tokyo''. Međutim, unutarnje tenzije između članova benda, i umor, počeli su uzimati svoje. 1973. godine postali su najprodavaniji bend u SAD-u. Ian Gillan je priznao u intervjuu [[1984]]. godine da je bend bio pod velikim pritiskom da se dovrši album na vrijeme i ode na turneju, iako im je jako trebao predah. Sve je kulminiralo odlaskom Gillana i Glovera iz benda nakon druge japanske turneje u ljeto 1973. U bend je zatim doveden basista/pjevač [[Glenn Hughes]], koji je prije toga svirao u bendu Trapeze. Za glavnog pjevača izabran je tada anonimni [[David Coverdale]]. [[Datoteka:Ian Gillan (1972).jpg|mini|desno|Ian Gillan na bini u Clemsonu, Južna Karolina, SAD, 1972.]] Deep Purple je nastavio sa radom u novoj postavi, i [[1974]]. krenuli na novu turneju, koja je uključivala nastupe u Madison Square Gardenu u [[New York]]u i nastup na golemom festivalu California Jam, gdje su pored njih, svirali još [[Black Sabbath]], Eagles, Emerson, Lake & Palmer, Earth, Wind & Fire i drugi. Festivalu je prisustvovalo 250 000 ljudi. Prvi album s novom postavom zvao se ''Burn'', i dao je hitove kao što su ''Burn'' i ''Mistreated''. Te iste, 1974. godine, bend izdaje još jedan album, nazvan ''Stormbringer'', koji je osim istoimene pjesme uključivao i druge hitove kao što su ''The Gypsy'', i možda njihova najpoznatija balada, ''Soldier Of Fortune''. Međutim, Blackmoreu se nije sviđao muzički pravac u kojem bend ide, i u junu [[1975]]. napušta bend. Pronaći Blackmoreu zamjenu bio je iznimno težak i rizičan zadatak. Na kraju je doveden mladi američki gitarist Tommy Bolin. Sa njim je snimljen još jedan album, ''Come Taste The Band'', izdan u oktobru 1975. Pjesme koje su postigle uspjeh s tog albuma su ''You Keep on Moving'' i ''This Time Around''. Međutim, Bolinovi problemi s drogom postali su veliki problem za bend. ===Raspad benda, solo projekti (1976–1984)=== Kraj je došao na engleskoj turneji 15. marta [[1976]]. u Liverpool Empire Theatre-u. Coverdale je navodno otišao u suzama i podnio ostavku, na što mu je navodno rečeno da nema što ni napustiti, jer benda više nema. Odluka da se raspusti Deep Purple je donesena nešto prije posljednjeg koncerta, od strane Lorda i Paicea (posljednji preostali originalni članovi), koji to nisu rekli nikome. Raspad je konačno objavljen u julu 1976. Kasnije, Bolin je upravo završio snimanje svog ​​drugog solo albuma, kada se, 4. decembra 1976., desila tragedija. U [[Miami]]ju, tokom turneje kao predgrupa [[Jeff Beck]]u, Bolina je u nesvijesti pronašla njegova djevojka. Budući da ga nije uspjela probuditi, žurno je pozvala bolničare, ali bilo je prekasno. Službeni uzrok smrti je predoziranje s više droga. Bolin je imao 25 godina. Nakon raspada, većina članova Deep Purplea imala je značajne uspjehe u nizu drugih bendova, uključujući bendove Gillan, [[Whitesnake]] i Rainbow. Bilo je, međutim, brojnih pokušaja promotora da se bend oživi, osobito s oživljavanjem hard rock tržišta u kasnim 1970-im i početkom 1980-ih. Godine 1980., turnejska verzija benda s Roda Evansom kao jedinim članom koji je ikada bio u Deep Purpleu, se pojavila, a na kraju je sve završilo uspješnom parnicom zbog neovlaštenog korištenja imena. Evansu je naloženo da plati odštetu od 672 000 američkih [[dolar]]a za korištenje imena benda bez dozvole. ===Ponovno okupljanje i reformacija=== [[Datoteka:Deep Purple (1985).jpg|mini|lijevo|upright|Deep Purple u Cow Palaceu, San Francisco, Kalifornija. 31. januar 1985.]] U aprilu [[1984]]., osam godina nakon raspada Deep Purplea, desilo se pravo okupljanje, s "klasičnom" postavom s početka 1970-ih (Gillan, Lord, Blackmore, Glover i Paice). Reformirani bend je potpisao ugovor s PolyGram World-om, s tim da je Mercury Records izdavao albume u SAD-u, a Polydor Records u Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Album Perfect Strangers snimljen je u [[Vermont]]u i objavljen je u oktobru 1984. Prodavao se iznimno dobro (broj 5 u Velikoj Britaniji i broj 17 na Billboard 200 u SAD-u) i uključivao je hitove i koncertne favorite "Knockin' At Your Back Door" i "Perfect Strangers". Uslijedila je turneja s početkom u Australiji i nastavila svoj ​​put diljem svijeta, najprije u Sjevernoj Americi, a zatim i u Europi sljedeće ljeto. Finansijski, turneja je također postigla veliki uspjeh. U SAD-u, [[1985]]. godine turneja je nadmašila sve druge izvođače, osim Brucea Springsteena. Po povratku kući u Veliku Britaniju uslijedio je koncert u Knebworthu 22. juna 1985. (s glavnom predgrupom [[Scorpions]]ima; također su svirali i UFO i [[Meat Loaf]]) pred 80 000 ljudi, međutim vrijeme je bilo loše (obilne kiše i blato). Koncert je nazvan "Povratak Knebworth Fayrea". Ista postava izdaje još jedan album, nazvan ''The House of Blue Light'', [[1987]]. godine. Uslijedila je svjetska turneja (prekinuta nakon što je Blackmore slomio prst pokušavajući uhvatiti gitaru koju je prethodno bacio u zrak) i još jedan živi album, nazvan ''Nobody's Perfect'' (1988). Snimili su također i novu verziju pjesme Hush, s Gillanom kao glavnim vokalom, izdanu kao proslavu 20 godina postojanja benda. Gillan je otpušten iz benda [[1989]]. kao posljedica sve većeg neslaganja s Blackmoreom, kako na privatnom, tako i na muzičkom planu. Kao zamjena izabran je bivši pjevač Rainbowa, [[Joe Lynn Turner]]. Sa Turnerom je bend [[1990]]. snimio album ''Slaves And Masters'', koji je donio nekoliko hitova, kao ''Love Conquers All'', i ''King Of Dreams''. Nedugo potom krenuli su i na turneju. Nakon turneje, Turner je otpušten, a Ian Gillan je vraćen u bend. Blackmore je jedva pristao, a navodno je primio poveću količinu novca na bankovni račun samo da pristane da se Gillan vrati. Klasična postava je, ponovo ujedinjena, snimila album ''The Battle Rages On'', te krenula na još jednu turneju. Iako je ta europska turneja bila uspješna, Blackmore odlazi iz benda u novembru [[1993]]. Kao zamjena doveden je [[Joe Satriani]], kako bi se završila japanska turneja u decembru. Svirao je i na europskoj ljetnoj turneji [[1994]]. Iako je Deep Purple želio Satrianija kao stalno riješenje, njegove ugovorne obveze to nisu dopuštale, te su morali potražiti novog gitaristu. Bio je to [[Steve Morse]] koji je prethodno svirao u Dixie Dregsu i Kansasu. ===Preporod sa Steve Morseom (1994.-danas)=== [[Datoteka:SteveMorse.jpg|mini|225px|desno|Deep Purpleov gitarist Steve Morse, 1999.]] Morseov dolazak revitalizirao je bend kreativno, a novi album iz [[1996]]. pod nazivom ''Purpendicular'' je pokazao široku paletu glazbenih stilova, iako nikada nije napravio uspjeh na Billboardovoj ljestvici 200 u SAD-u. Mark VII, ili postava VII, izbacuje novi live album Live at The Olympia '96 [[1997]]. godine. Uz obnovljenu set-listu na turneji, Deep Purple je imao uspješne turneje tokom ostatka 1990-ih, objavivši stilom žešći ''Abandon'' [[1998]]., te svirajući s obnovljenim entuzijazmom. Godine [[1999]]., Jon Lord, uz pomoć holandskog obožavatelja, koji je također bio muzikolog i skladatelj, Marca de Goeija, mukotrpno ponavlja Koncert za Grupu i orkestar, čiji je izvorni rezultat izgubljen. Izveden je još jednom u [[Royal Albert Hall]]u u septembru 1999., ovaj put s Londonskim simfonijskim orkestrom i Paul Mannom. Koncert je također sadržavao pjesme iz solo karijera svakog od članova benda, kao i kratki Deep Purpleov set, i događaj je obilježen na živom albumu ''Live at the Royal Albert Hall'' iz [[2000]]. godine. [[2001]]., box set ''The Soundboard Series'' je pušten u prodaju uključujući koncerte sa Australske turneje plus dva iz Tokija, [[Japan]]. [[Datoteka:Arrow Festival8 Deep Purple-Paice Cropped.jpg|lijevo|mini|upright|Bubnjar Ian Paice (2006)]] Većina vremena sljedećih nekoliko godina provedena je na turnejama. Grupa je nastavila tako do [[2002]]., kada je utemeljitelj benda Lord (koji je, zajedno sa Paiceom, bio jedini član u svim inkarnacijama benda) prijateljski najavio svoj odlazak iz benda da nastavi osobne projekte (pogotovo orkestralni rad). Lord je ostavio svoje Hammond [[orgulje]] svojoj zamjeni. Rock veteran, klavijaturist [[Don Airey]] (Rainbow, [[Ozzy Osbourne]], Black Sabbath, Whitesnake), koji je pomogao Deep Purpleu kada je Lord ozlijedio koljeno 2001., pridružio se bendu. [[2003]]., Deep Purple je objavio svoj prvi studijski album u pet godina (''Bananas'') i ubrzo započeo turneju u svrhu promocije albuma. EMI Records je odbio produljenje ugovora s Deep Purpleom, vjerovatno zbog prodaje koja je bila niža od očekivane. Zapravo se live album s Londonskim simfonijskim orkestrom prodavao bolje od ''Bananasa''. Roger Glover je izjavio da ne bi stvarno zaradili više, čak i da objave novi studijski album s novim materijalom. Ian Gillan je rekao: "Prodaja albuma stalno opada, ali ljudi su spremni platiti puno za koncertne ulaznice." Većina pjesama koja je svirana na koncertima sastojala se od starih materijala. U julu [[2005]]., bend je svirao na Live 8 koncertu u Park Placeu (Barrie, [[Ontario]]), a u oktobru iste godine, objavljuje svoj sljedeći album ''Rapture Of The Deep''. Uslijedila je Rapture of The Deep turneja, u sklopu koje su održali i koncert u [[Sarajevo|Sarajevu]], 2007. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.nadanasnjidan.ba/d/225-deep-purple-odrzao-koncert-u-sarajevu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111105030046/http://www.nadanasnjidan.ba/d/225-deep-purple-odrzao-koncert-u-sarajevu/ |archive-date=5. 11. 2011 |url-status=dead }}</ref> Dva studijska albuma ove postave VIII je producirao Michael Bradford, koji je poznat kao [[rap]] ili [[pop]] muzičar. [[Datoteka:Purple 108.jpg|mini|desno|225px|Deep Purple u [[London]]skoj Astoriji, 2006.]] U februaru [[2007]]., Gillan je zamolio fanove da ne kupuju live album ''Come Hell Or High Water'' izdan od strane Sony BMG-a. Ovo je snimka njihovog 1993. koncerta iz NEC-a, u [[Birmingham]]u. Snimci ovog nastupa ranije su pušteni bez otpora Gillana ili bilo kojeg drugog člana benda, ali je rekao:. "To je bila jedna od najnižih točaka mog života - svih naših života, zapravo." Nakon puno mješovitih poruka i špekulacija o tome kad bi bend mogao izdati novi album, Steve Morse je najavio francuskom magazinu Hard Rock da će uskoro početi raditi na novom albumu, kojeg će producirati vrlo cijenjeni Bob Ezrin. Početkom [[2011]]., David Coverdale i Glenn Hughes su rekli [[VH1]]-u da se žele okupiti s bivšom Deep Purple postavom III, za pravu priliku, kao što je dobrotvorni koncert. Dana 16. jula [[2012]]., jedan od utemeljitelja benda i bivši orguljaš, Jon Lord, umro je u Londonu, u dobi od 71 godine.<ref>http://www.trtbosanski.com/bs/news/detail/kultura-i-umjetnost/15/preminuo-jon-lord-klavijaturista-grupe-deep-purple/7055</ref> == Članovi benda == [[Datoteka:Dmitry Medvedev with Deep Purple 23 March 2011-1.jpeg|desno|mini|Sadašnji članovi Deep Purplea sa ruskim predsjednikom [[Dmitry Medvedev|Dmitryem Medvedevom]] 2011.]] * Ritchie Blackmore (gitara) * Ian Gillan (vokal) * Jon Lord (klavijature) * Roger Glover (bas) * Ian Paice (bubnjevi) * Rod Evans (vokal) * David Coverdale (vokal) * Glen Hughes (bas i vokal) * Tommy Bolin (gitara) * Steve Morse (gitara) * Don Airey (klavijture) * Nick Simper (bas) * Joe Lynn Turner (vokal) * Joe Satriani (gitara) (1993–1994) === Vremenska crta === {{#tag:timeline| ImageSize = width:800 height:auto barincrement:20 PlotArea = left:100 bottom:80 top:10 right:10 Alignbars = justify DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/03/1968 till:{{#time:d/m/Y}} TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy Legend = orientation:vertical position:bottom columns:4 ScaleMajor = increment:5 start:1970 ScaleMinor = increment:1 start:1969 Colors = id:vocals value:red legend:Vokali id:lguitar value:teal legend:Gitara id:rguitar value:brightgreen legend:Ritam_gitara id:bass value:blue legend:Bas-gitara id:drums value:orange legend:Bubnjevi,_udaraljke id:keys value:purple legend:Klavijature id:harm value:pink legend:Harmonika id:studio value:black legend:Studijski_albumi LineData = layer:back color:studio at:17/07/1968 at:31/10/1968 at:15/06/1969 at:03/06/1970 at:09/07/1971 at:25/03/1972 at:15/01/1973 at:15/02/1974 at:15/11/1974 at:10/10/1975 at:29/10/1984 at:12/01/1987 at:05/10/1990 at:02/07/1993 at:17/02/1996 at:02/06/1998 at:09/09/2003 at:24/10/2005 at:26/04/2013 at:07/04/2017 BarData = bar:RE text:"Rod Evans" bar:IG text:"Ian Gillan" bar:DC text:"David Coverdale" bar:JT text:"Joe Lynn Turner" bar:RB text:"Ritchie Blackmore" bar:TB text:"Tommy Bolin" bar:JS text:"Joe Satriani" bar:SM text:"Steve Morse" bar:NS text:"Nick Simper" bar:RG text:"Roger Glover" bar:GH text:"Glenn Hughes" bar:IP text:"Ian Paice" bar:JL text:"Jon Lord" bar:DA text:"Don Airey" PlotData = bar:RE from:start till:30/06/1969 color:vocals width:11 bar:RB from:start till:21/06/1975 color:lguitar width:11 bar:RB from:start till:21/06/1975 color:rguitar width:3 bar:RB from:01/04/1984 till:17/11/1993 color:lguitar width:11 bar:RB from:01/04/1984 till:17/11/1993 color:rguitar width:3 bar:JL from:start till:15/03/1976 color:keys width:11 bar:JL from:01/04/1984 till:15/05/2002 color:keys width:11 bar:NS from:start till:01/10/1969 color:bass width:11 bar:IP from:start till:15/03/1976 color:drums width:11 bar:IP from:01/04/1984 till:end color:drums width:11 bar:IG from:01/07/1969 till:01/06/1973 color:vocals width:11 bar:IG from:01/04/1984 till:30/06/1989 color:vocals width:11 bar:IG from:01/11/1992 till:end color:vocals width:11 bar:IG from:01/07/1969 till:01/06/1973 color:harm width:3 bar:IG from:01/04/1984 till:30/06/1989 color:harm width:3 bar:IG from:01/11/1992 till:end color:harm width:3 bar:RG from:01/10/1969 till:01/07/1973 color:bass width:11 bar:RG from:01/04/1984 till:end color:bass width:11 bar:GH from:01/08/1973 till:15/03/1976 color:bass width:11 bar:GH from:01/08/1973 till:15/03/1976 color:vocals width:3 bar:DC from:01/10/1973 till:15/03/1976 color:vocals width:11 bar:DC from:01/07/1975 till:15/03/1976 color:rguitar width:3 bar:TB from:01/07/1975 till:15/03/1976 color:lguitar width:11 bar:TB from:01/07/1975 till:15/03/1976 color:vocals width:3 bar:JT from:01/08/1989 till:30/10/1992 color:vocals width:11 bar:JS from:01/12/1993 till:01/05/1994 color:lguitar width:11 bar:JS from:01/12/1993 till:01/05/1994 color:rguitar width:3 bar:SM from:01/06/1994 till:end color:lguitar width:11 bar:SM from:01/06/1994 till:end color:rguitar width:3 bar:DA from:01/06/2002 till:end color:keys width:11 }} ==Turneje== [[Datoteka:DEEP PURPLE LIVE AT BOSPOP 2004.jpg|mini|desno|Deep Purple uživo u Bospopu 2004.]] [[Datoteka:DP-Hangar 11.JPG|desno|mini|Deep Purple tokom turneje povodom 40 godina postojanja, u [[Tel Aviv]]u, [[Izrael]], u Hangaru 11, septembar 2008.]] *Deep Purple Debut Tour, 1968. *Shades of Deep Purple Tour, 1968. *The Book of Taliesyn Tour, 1968. *Deep Purple European Tour, (predturneja za [[Deep Purple in Rock|In Rock]]) 1969.–1970. *In Rock World Tour, 1970.–1971. *Fireball World Tour, 1971.–1972. *Machine Head World Tour, 1972.–1973. *Deep Purple European Tour, 1974. *Burn World Tour, 1974. *Stormbringer World Tour, 1974.–1975. *Come Taste The Band World Tour, 1975.–1976. *Perfect Strangers World Tour, poznata i kao Reunion Tour 1984.–1985. *The House of Blue Light World Tour, 1987.–1988. *Slaves and Masters World Tour, 1991. *Deep Purple 25 Years Anniversary World Tour, poznata i kao The Battle Rages on Tour, 1993. *Deep Purple and Joe Satriani Tour, 1993.–1994. *Deep Purple Secret Mexican Tour (kratka turneja zagrijavanja sa [[Steve Morse]]om) *Deep Purple Secret USA Tour 1994.–1995. *Deep Purple Asian & African Tour 1995. *Purpendicular World Tour, 1996.–1997. *A Band on World Tour, 1998.–1999. *Concerto World Tour, 2000.–2001. *Deep Purple World Tour, 2001.–2003. *Bananas World Tour, 2003.–2005. *Rapture of the Deep Tour, 2006.–2011. *The Songs That Built Rock Tour 2011.–2012. *World Tour 2013. ==Diskografija== *''[[Shades of Deep Purple]]'' (1968) *''[[The Book of Taliesyn]]'' (1968) *''[[Deep Purple (album)|Deep Purple]]'' (1969) *''[[Deep Purple in Rock]]'' (1970) *''[[Fireball (album)|Fireball]]'' (1971) *''[[Machine Head (album)|Machine Head]]'' (1972) *''[[Who Do We Think We Are]]'' (1973) *''[[Burn (Deep Purple album)|Burn]]'' (1974) *''[[Stormbringer (album)|Stormbringer]]'' (1974) *''[[Come Taste the Band]]'' (1975) *''[[Perfect Strangers (album)|Perfect Strangers]]'' (1984) *''[[The House of Blue Light]]'' (1987) *''[[Slaves and Masters]]'' (1990) *''[[The Battle Rages On...]]'' (1993) *''[[Purpendicular]]'' (1996) *''[[Abandon (album)|Abandon]]'' (1998) *''[[Bananas (album)|Bananas]]'' (2003) *''[[Rapture of the Deep]]'' (2005) *''[[Now What?!]]'' (2013) *''[[Infinite]]'' (2017) *''[[Whoosh!]]'' (2020) *''Turning to Crime'' (2021) *''=1'' (2024) *''SPLAT!'' (2026) ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.deeppurple.com/ Deep Purple - Zvanična stranica] *[http://www.deep-purple.com/ Official Deep Purple business website za promotere i medije] *{{dmoz|Arts/Music/Bands_and_Artists/D/Deep_Purple}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1968.]] [[Kategorija:Britanske rok-grupe]] lvbp878vyedji7ghpnonep95qc9eiv8 0 22649 3841350 2975745 2026-05-07T11:28:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Jadranski sliv]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3841350 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija rijeka | ime = Jadro | slika = Jadro 0807.jpg | opis = Jadro u [[Solin]]u | dužina = 4 | nadmorska visina izvora = | prosječni protok = 9 | površina sliva = | izvor = na području općine Klis | ušće = [[Solin]] (estuarij) | pritoke = nema | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | gradovi kroz koje protiče = [[Solin]] | sliv = jadranski | plovna = ne }} '''Jadro''' je rijeka u [[Dalmacija|Dalmaciji]] (južna [[Hrvatska]]), izvire na području [[Klis]]a, a teče kroz grad [[Solin]]. Veoma je kratka, dužine toka od oko 4,5&nbsp;km, sa prosječnim proticajem 9m³/s. Ulijeva se u [[Kaštelanski zaliv]] [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Snažno vrelo rijeke Jadro koriste gradski vodovodi [[Split]]a, [[Trogir]]a i [[Kaštela]]. U Solinu se dijeli na 2 rukavca između kojih je [[Gospin otok]], mjesto poznato i po misi koju je tu održao [[Papa Ivan Pavao II]]. Solinjani je zovu i "Solinska rika". Zbog njenog značaja i događaja iz hrvatske historije, u Hrvatskoj se ponekad naziva i ''hrvatskim [[Jordan (rijeka)|Jordanom]]''.{{Izvor}} == Također pogledajte == * [[Hrvatska]] * [[Split]] * [[Dalmacija]] {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Jadranski sliv]] 439t0cw5gojz086563u1fqmpvffkw3r 0 22650 3841351 3655112 2026-05-07T11:28:24Z Panasko 146730 [[Kategorija:Jadranski sliv]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3841351 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mokošica i Vlaštica.JPG|mini|desno|300px|Rijeka Dubrovačka]] '''Ombla''', poznata i pod imenom '''Rijeka Dubrovačka''' je rijeka primorčica u južnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] kod [[Dubrovnik]]a. Veoma je kratka i pruža se od izvora, sjeverno od grada Dubrovnika do ušća 30-tak metara<ref>{{Cite web|url=https://putnikofer.hr/mjesta/rijeka-ombla-najkraca-rijeka-na-svijetu/|title=Rijeka Ombla u Hrvatskoj je najkraća rijeka na svijetu. Izgleda prekrasno|date=22. 5. 2023|website=Putnikofer.hr|language=hr|access-date=8. 9. 2024}}</ref> udaljenog od samog izvora, a koji je sastavni dio 4&nbsp;km dugačkog morskog fjorda. Ombla se smatra najkraćom svjetskom rijekom. Uz obalu fjorda nižu ljetnikovci i kapelice [[Dubrovačka Republika|stare dubrovačke vlastele]]. Veća naselja uz obalu su: [[Mokošica]], Nova Mokošica, Rožat, Obuljeno, Komolac, Čajkovići, Prijevor i Sustjepan. U Komolcu, u predivnom ambijentu gdje se spajaju [[Jadransko more|more]] i rijeka Ombla, smještena je Acy marina Dubrovnik. == Također pogledajte == * [[Geografija Hrvatske]] * [[Spisak rijeka u Hrvatskoj]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20120321084122/http://www.tzdubrovnik.hr/eng/vodic_novost.php?id=1603&id_main=1600 * https://web.archive.org/web/20090704072600/http://geol.pmf.hr/~mjuracic/predavanja/Geologija.krsa/07.Dinaridsko.podrucje.pdf * https://web.archive.org/web/20140901013036/http://visitdubrovnik.hr/en-GB/Attractions/Content/Significant-landscapes?Y2lcNDM%3d {{Hidrografija Hrvatske}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Dubrovnik]] [[Kategorija:Jadranski sliv]] 35lwozbchzjr70s6o5cqs1bfc5rh93k 0 22651 3841353 3828166 2026-05-07T11:28:30Z Panasko 146730 [[Kategorija:Jadranski sliv]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3841353 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:20060607 Obrovac 002.jpg|mini|desno|300px|Rijeka Zrmanja kod [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovca]]]] {{Drugo_značenje|Zrmanja (višeznačnica)}} '''Zrmanja''' je rijeka u sjeverozapadnoj [[Dalmacija]], [[Hrvatska]], dugačka 69&nbsp;km. Nastaje od jakog vrela ispod planine Poštak u južnom dijelu [[Lika|Like]], na nadmorskoj visini od 335m., a ulijeva se u [[Jadransko more]] 12 kilometara od [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovca]]. Plovna je od Obrovca do ušća, i to uglavnom za manja plovila. Teče kroz nekoliko proširenja u nepropustljivim stijenama. Najveći dio doline je kanjonski, relativno plitak i pogodan za sportove na vodi kao rafting. Njena najznačajnija pritoka je rječica Krupa. == Također pogledajte == * [[Spisak rijeka u Hrvatskoj]] {{Commonscat}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Hidrografija Hrvatske}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Jadranski sliv]] a7mgeqwce4p65apgmwnypljo8agdn6o 0 31175 3841187 3638810 2026-05-06T16:44:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841187 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Anonimo Ferrarese by Francesco del Cossa.jpg|mini|[[Francesco del Cossa]]: Polihimnija<small>, [[1455]]. - [[1460]].</small>]] '''Polihimnija''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Πολυμνια''' = bogata himnama) jedna je od devet [[Muza]],<ref>{{Cite web|url=https://www.theoi.com/Ouranios/MousaPolyhymnia.html|title=POLYHYMNIA (Polymnia) - Greek Goddess Muse of Hymns|website=www.theoi.com|access-date=10. 7. 2024}}</ref> [[Zeus]]ova i [[Mnemozina|Mnemozinina]] kći. Zaštitnica je svetih pjesama i [[himna|himana]] te [[retorika|retorike]], a također i [[agrikultura|agrikulture]], [[geometrija|geometrije]] i [[pantomima|pantomime]]. [[Datoteka:Polyhymnia1.gif|mini|120p|lijevo|Polihimnija]] == Karakteristike == Prikazivana je kao ozbiljna i zamišljena žena koja drži prst pored usta, odjevena u dug plašt i veo, a lakat joj počiva na stupu. Donosila je slavu piscima dobrih djela. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fineartlib.info/gallery/p17_sectionid/24/p17_imageid/555 Polyhymnia in painting]{{Mrtav link}} * [https://iconographic.warburg.sas.ac.uk/category/vpc-taxonomy-8318 Warburg Institute Iconographic Database] * [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaPolyhymnia.html Polihimnija u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Commons|Category:Polyhumnia|Polihimnija}} {{Grčka mitologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Muze]] frj4eb7l27bvmf1o30xe4fbiyrnollz 0 33368 3841348 3044800 2026-05-07T11:20:24Z Panasko 146730 [[Kategorija:Baltički sliv]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3841348 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{infokutija rijeka | ime =Umeälven | slika =Ume alv in Umea.jpg|250px | opis =Pogled na Umeälv sa mosta Tegsbron u Umeu | država =[[Švedska]] | izvor =[[Överuman]] | dužina =ca 450 | pritoke =[[Vindelälven]] | ušće =[[Botnički zaljev]] }} '''Ume rijeka''' ([[švedski jezik|švedski]] ''Umeälven'') je sa svojih ca 450 km najveća rijeka [[švedske pokrajine]] [[Västerbotten]]. Izvire kod [[jezero|jezera]] [[Överuman]] blizu [[norveška|norveške]] granice u općini Storuman, jugozapadni [[Lappland]]. Protiče kraj jezera [[Storuman]] i ulijeva se u Botnički zaljev kod malog gradića Holmsunda, u blizini [[Umeå|Umea]]. Najveća pritoka je [[Vindelälven]], koji se ulijeva u Ume kod Vännäsbya. === Ostale pritoke === *[[Jovattsån]] *[[Tärnaån]] *[[Gejmån]] *[[Kirjesån]] *[[Juktån]] *[[Ramsån]] == Također pogledajte == * [[Torne (rijeka)]] === Vanjski linkovi === *[https://web.archive.org/web/20060114134214/http://www.umealven.com/ Umeälven] {{Commonscat|Ume River}} [[Kategorija:Rijeke u Švedskoj]] [[Kategorija:Baltički sliv]] 64dsdld90rdrayqlels6667xfwciroh 0 33589 3841347 3777057 2026-05-07T11:20:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Baltički sliv]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3841347 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{infokutija rijeka | ime =Ljusnan | slika =Ljusnan vallsta.jpg|150px | opis =Pogled na Ljusnan sa čamca između Arbrå i Vallsta | država =[[Švedska]] | izvor =U [[Skanden|Skandinavskom gorju]] u [[Härjedalen]]u | dužina =ca 440 | pritoke =[[Voxnan]] | ušće =[[Botnički zaliv]] }} '''Ljusnan''' je [[rijeka]] u središnjoj [[Švedska|Švedskoj]] koja teče kroz [[švedske pokrajine|historijske pokrajine]] [[Härjedalen]] i [[Hälsingland]] i ulijeva se u Botnički zaliv. Na rijeci, dugoj 440&nbsp;km, se nalazi 18 [[hidrocentrala]]. [[2001]]. Ljusnan je proizvela 4,5 TWh [[električna struja|električne energije]]. Ljusnan izvire kod Ramundberget u Skandinavskom gorju na sjeverozapadu Härjedalena i teče jugoistočno prema [[Ljusne]], 15&nbsp;km južno od [[Söderhamn]]a, gdje se ulijeva u Botnički zaljev. Duž rijeke se nalaze mnoga nastanjena manja mjesta, među kojima Sveg, Ljusdal i Bollnäs. Najveća pritoka Ljusnan je Voxnan, koja je ulijeva kod [[Bollnäs]]a i jezera [[Varpen]]. == Pritoke == *[[Voxnan]] *[[Florån]] *[[Rösteån]] *[[Partån]] *[[Enan]] *[[Svartån]] *[[Ronden]] *[[Kvarnån]] {{Commonscat}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Švedskoj]] [[Kategorija:Baltički sliv]] rs7hep8a8rqk1hd99jdciezq0ekd8r8 0 36326 3841224 3821000 2026-05-06T21:08:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841224 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nagrada | ime = Porin | podnaslov = | trenutne_nagrade = | slika = | veličina_slike = | alt = | opis = | deskripcija = Postignuće dostojno časti u spomen na Johanna Wolfganga von Goethea | sponzor = | datum = | lokacija = [[Zagreb]] | država = [[Hrvatska]] | organizator = {{Plainlist * [[Hrvatsko društvo skladatelja]] * [[Hrvatska radiotelevizija]] * [[Hrvatska glazbena unija]] }} | voditelj = | preshow_voditelj = | nastupi = | nagrada = | godina = {{Početni datum i godine|1994||}} | godina2 = | nosilac = | veb-sajt = | mreža = | dužina_trajanja = | ocjene = | producent = | režiser = | najbolji_film = | najbolji_režiser = | najviše_nagrada = | najviše_nominacija = | slika2 = | slika2veličina = | alt2 = | opis2 = | prethodno = | glavno = | sljedeće = }} '''Porin''', najuglednija diskografska nagrada u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], ustanovljen je 1993,<ref>{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/proslo-je-30-godina-od-prvog-porina-pocetke-obiljezila-imena-bez-kojih-je-i-danas-tesko-zamisliv-20230416|title=Prošlo je 30 godina od prvog Porina: Početke obilježila imena bez kojih je i danas teško zamisliv|website=tportal.hr|access-date=19. 12. 2023}}</ref> a redovno se godišnje dodjeljuje od 1994.<ref>{{Cite web|url=http://arhiva.porin.info/o-porinu/dobitnici-po-godinama-8|title=Porin • Dobitnici po godinama - O Porinu|website=arhiva.porin.info|access-date=16. 5. 2023}}</ref> Idejni začetnici i pokretači nagrade su diskograf [[Veljko Despot]], kompozitor [[Zrinko Tutić]] i novinar [[Dražen Vrdoljak]], a utemeljitelji<ref>{{Cite web|url=https://www.porin.org/content/utemeljitelji-porina|title=Utemeljitelji Porina {{!}} Porin|website=www.porin.org|access-date=16. 5. 2023}}</ref> Hrvatsko društvo kompozitora, Hrvatska muzička unija, Hrvatska radiotelevizija i Hrvatsko diskografsko udruženje. [[Datoteka:Porin-award-2015.jpg|mini|Porin nagrada]] Porin se dodjeljuje u 43 kategorije, 38 za domaću muziku i 5 za inostranu, svake godine za postignuća u prethodnoj. Simbol nagrade u obliku je staklene statuete visoke oko 30 [[centimetar|cm]] koju je kreirao [[Ivica Propadalo]]. == Dobitnici u nekim kategorijama == === Porin za pjesmu godine === * 2024 ''Mama ŠČ!'', [[Let 3]] * 2023. ''Trebaš li me'', [[Eni Jurišić]] & [[Matija Cvek]] * 2022. ''Sama'', [[Urban & 4]] * 2021. ''Mali krug velikih ljudi'', [[Massimo]] * 2020. ''Iskra'', [[Urban & 4]] * 2019. ''Ako te pitaju'', [[Petar Grašo]] * 2018. ''Bezimeni'', [[Mia Dimšić]] * 2017. ''Zaljubila sam se'', [[Detour]] * 2016. ''Goli i bosi'', [[Elemental]] * 2015. ''Tango'', [[Vatra (grupa)|Vatra]] * 2014. ''Suze nam stale na put'', [[Massimo]] * 2013. ''Ulicama grada'', [[Neno Belan]] & [[Fiumens]] feat. [[Ljetno kino]] * 2012. ''Teške boje'', [[Goran Bare]] & [[Majke (grupa)|Majke]] * 2011. ''Dogodila se ljubav...'', [[Lea Dekleva]] feat. [[The Beat Fleet]] * 2010. ''Iznad oblaka'', [[Nola]] * 2009. Zar ''više nema nas'', [[Massimo]] & [[Neno Belan]] * 2008. ''Igra bez granica'', [[Toše Proeski]] * 2007. ''Anđeo u tebi'', [[Gibonni]] * 2006. ''Treblebass'', [[Svadbas]] * 2005. ''Nostalgična'', [[The Beat Fleet]] * 2004. ''Čarobno jutro'', [[Nina Badrić]] * 2003. ''Sve bi da za nju'', [[Oliver Dragojević]] * 2002. ''Oprosti'', [[Gibonni]] * 2001. ''Ruzinavi brod'', [[Marijan Ban]] * 2000. ''Činim pravu stvar'', [[Gibonni]] * 1999. ''Jugo'', [[Marijan Ban]] i [[Giuliano]] * 1998. ''Apokalipso'', [[Darko Rundek]] * 1997. ''Ako me nosiš na duši'', [[Gibonni]] * 1996. ''23. prosinac'', [[Tony Cetinski]] * 1995. ''Sve još miriše na nju'', [[Parni valjak]] * 1994. ''Cesarica'', [[Oliver Dragojević]] === Porin za album godine === * ''2024. Dvojko'', [[Vojko V]] * 2023. ''Dovoljno je reći...'' Aki, [[Parni valjak]] i Prijatelji * 2022. ''Lipanj, srpanj, kolovoz, [[Urban & 4]]'' * 2021. ''Ennui, [[Pavel (grupa)|Pavel]]'' * 2020. ''Dangerous Waters'', [[J.R. August]] * 2019.''Vojko,'' [[Vojko V]] * 2018. ''Život nije siv'', [[Mia Dimšić]] * 2017. ''Familija'', [[Oliver Dragojević]] & [[Gibonni]] * 2016. ''Matija svira Arsena'', [[Matija Dedić]] * 2015. ''Ćiribu ćiriba'', [[Psihomodo Pop]] * 2014. ''Tišina mora'', [[Oliver Dragojević]] * 2013. ''2'', [[Mayales]] * 2012. ''Pistaccio Metallic'', [[The Beat Fleet]] * 2011. ''Toleranca'', [[Gibonni]] * 2010. ''Tvornica snova'', [[Neno Belan & Fiumens]] * 2009. ''Pandorina kutija'', [[Dino Dvornik]] * 2008. ''Galerija Tutnplok'', [[The Beat Fleet]] * 2007. ''Unca fibre'', [[Gibonni]] * 2006. ''[[Vridilo je]]'', [[Oliver Dragojević]] * 2005. ''[[Na zlu putu]]'', [[Arsen Dedić]] * 2004. ''Ljubav'', [[Nina Badrić]] * 2003. ''Pjesma je moj život'', [[Gabi Novak]] * 2002. ''Mirakul'', [[Gibonni]] * 2001. ''Dvi, tri riči'', [[Oliver Dragojević]] * 2000. ''Judi, zviri i beštimje'', [[Gibonni]] * 1999. [[Žena dijete (Damir Urban)|''Žena dijete'']], [[Damir Urban|Urban]] * 1998. ''Fred Astaire'', [[Pips, Chips & Videoclips]] * 1997. ''Oliver u Lisinskom'', [[Oliver Dragojević]] * 1996. ''Bez struje: Live in ZeKaeM'', [[Parni valjak]] * 1995. ''Buđenje'', [[Parni valjak]] * 1994. ''Lupi petama'', [[Prljavo kazalište]] === Porin za najbolju mušku vokalnu izvedbu === * ''2024. [[Filip Rudan]]'' za izvedbu ''The Outside'' * 2023. [[Massimo]] za izvedbu ''Zamisli'' * 2022. [[Matija Cvek]] za izvedbu ''Ptice'' * 2021. [[Damir Urban]] za izvedbu ''Nitko osim nas'' * 2020. [[Marko Tolja]] za izvedbu ''Još jedan dan'' * 2019. [[Petar Grašo]] za izvedbu ''Ako te pitaju'' * 2018. [[Oliver Dragojević]] ''(u suradnji s Elvisom Stanićem)'' za izvedbu ''Rusulica'' * 2017. Oliver Dragojević za izvedbu ''Gdje to piše?'' * 2016. [[Massimo]] za izvedbu ''1 dan ljubavi'' * 2015. Massimo za izvedbu ''Ispod nekog drugog neba'' * 2014. Massimo za izvedbu ''Suze nam stale na put'' * 2013. Massimo za izvedbu ''Canzone Per Te'' * 2012. Massimo za izvedbu ''Iz jednog pogleda'' * 2011. Massimo za izvedbu ''Ljubav kao miris'' * 2010. Marko Tolja za izvedbu ''Sama si i ti'' * 2009. [[Tony Cetinski]] za izvedbu ''Ako to se zove ljubav'' * 2008. [[Jacques Houdek]] za izvedbu ''Zauvijek tvoj'' * 2007. Massimo za izvedbu ''Da mogu'' * 2006. Massimo za izvedbu ''Ne plači (live)'' * 2005. Massimo za izvedbu ''Bacila je sve niz rijeku'' * 2004. Massimo za izvedbu ''Znam zašto te osjećam'' * 2003. [[Oliver Dragojević]] za izvedbe na albumu ''Trag u beskraju'' * 2002. Oliver Dragojević za izvedbe na albumu ''Oliver u Areni'' * 2001. Oliver Dragojević za izvedbe na albumu ''Dvi, tri riči'' * 2000. [[Goran Karan]] za izvedbe na albumu ''Kao da te ne volim'' * 1999. [[Tony Cetinski]] za izvedbe na albumu ''A1'' * 1998. [[Darko Rundek]] za izvedbu ''Apokalipso'' * 1997. Oliver Dragojević za izvedbe na albumu ''Oliver u Lisinskom'' * 1996. Tony Cetinski za izvedbu ''23. prosinac'' * 1995. Oliver Dragojević za izvedbe na albumu ''Neka nova svitanja'' * 1994. Oliver Dragojević za izvedbu ''Cesarica'' === Porin za najbolju žensku vokalnu izvedbu === * 2024. [[Natali Dizdar]] za izvedbu ''Krug'' * 2023. [[Ivana Kindl]] za izvedbu ''Netko ko me čuva'' * 2022. [[Bad Daughter]] za izvedbu Favourite Game * 2021. [[Vanna]] za izvedbu ''Puna memorija'' * 2020. [[Amira Medunjanin]] za izvedbu ''Što te nema'' * 2019. [[Josipa Lisac]] za izvedbu ''Dok razmišljam o nama''. * 2018. Josipa Lisac (s bendom Chui) za izvedbu ''Tebi putujem'' * 2017. Josipa Lisac za izvedbu ''Moja magija'' * 2016. Josipa Lisac za izvedbu ''Tu'' * 2015. [[Sara Renar]] za izvedbu ''Jesen'' * 2014. [[Radojka Šverko]] za izvedbu ''Dodirni mi srce'' * 2013. Radojka Šverko za izvedbu ''You Are So Beautiful'' * 2012. [[Tamara Obrovac]] za izvedbu ''Titanic / Tango i ča ča ča'' * 2011. [[Ivana Kindl]] za izvedbu ''Utjeha'' * 2010. Josipa Lisac za izvedbu ''Živim po svome'' * 2009. Josipa Lisac za izvedbu ''1000 razloga'' * 2008. Tamara Obrovac za izvedbu ''U prolazu'' * 2007. Tina Vukov za izvedbu ''Il Treno per Genova'' * 2006. [[Tamara Obrovac]] za izvedbu Daleko je... (Tarantella) * 2005. [[Meri Trošelj]] za izvedbu ''Speak to Me'' * 2004. [[Nina Badrić]] za izvedbu ''Čarobno jutro'' * 2003. [[Gabi Novak]] za izvedbe na albumu ''Pjesma je moj život'' * 2002. [[Zdenka Kovačiček]] za izvedbe na albumu ''Ja živim svoj san'' * 2001. Nina Badrić za izvedbe na albumu ''Nina'' * 2000. [[Vanna]] za izvedbu ''Daj mi jedan dobar razlog'' * 1999. Vanna za izvedbe na albumu ''Ispod istog neba'' * 1998. Nina Badrić za izvedbe na albumu ''Personality'' * 1997. [[Maja Blagdan]] za izvedbu ''Sveta ljubav'' * 1996. [[Josipa Lisac]] za izvedbe na albumu ''Koncert u čast Karla Metikoša'' * 1995. [[Josipa Lisac]] za izvedbu ''Po prvi put'' * 1994. [[Radojka Šverko]] za izvedbu ''Žena'' === Porin za najbolju izvedbu grupe s vokalom === * 2024. Goran Bare i Majke za izvedbu ''Budi ponosan - live'' * 2023. [[Parni valjak]] za izvedbu ''Ponovo'' * 2022. [[Urban & 4]] za izvedbu ''Sama'' * 2021. [[Goran Bare & Majke]] za izvedbu ''Rođen za suze'' * 2020. Urban & 4 za izvedbu ''Iskra'' * 2019. [[Detour]] za izvedbu ''Bez tebe'' * 2018. Parni valjak za izvedbu ''Vrijeme'' * 2017. Detour za izvedbu ''Zaljubila sam se'' * 2016. [[Elemental]] za izvedbu ''Goli i bosi'' * 2015. [[Vatra (grupa)|Vatra]] za izvedbu ''Tango'' * 2014. [[Psihomodo pop]] za izvedbu ''Donna'' * 2013. Urban & 4 za izvedbu ''Kundera (Atom)'' * 2012. Goran Bare i Majke za izvedbu ''Teške boje'' * 2011. [[TBF]] za izvedbu ''Fantastična'' * 2010. [[Neno Belan & Fiumens]] za izvedbu ''Ivona'' * 2009. [[Majke]] za izvedbu ''A ti još plačeš'' * 2008. TBF za izvedbu ''Smak svita'' * 2007. [[E.N.I.]] za izvedbu ''Oči su ti ocean'' * 2006. [[Parni valjak]] za izvedbu ''Prazno tijelo'' * 2005. [[The Beat Fleet]] za ''Nostalgičnu'' * 2004. [[Hladno pivo]] za izvedbu''Zimmer Frei'' * 2003. [[Cubismo]] za izvedbu ''Junglesalsa'' * 2002. [[Parni valjak]] za izvedbe na albumu ''Kao nekad: Live at SC'' * 2001. [[Cubismo]] za izvedbe na albumu ''Motivo Cubano'' * 2000. [[Divas]] za izvedbe na albumu ''Divas'' * 1999. Cubismo za izvedbe na albumu ''Viva la Habana, Suen... S'' * 1998. Parni Valjak za izvedbe na albumu ''Samo snovi teku uzvodno'' * 1997. Divas za izvedbu ''Sexy Cool'' * 1996. Parni valjak za izvedbe na albumu ''Bez struje: Live in ZeKaeM'' * 1995. Parni valjak za izvedbu ''Sve još miriše na nju'' * 1994. [[E.T.]] za izvedbu ''Tek je 12 sati'' === Porin za hit godine === Porin za hit godine dodjeljivan je do 2003, nakon čega je dodjeljivana u periodu od 2010. do 2014. * 2014. ''Samo je ljubav tajna dvaju svjetova'', Thompson * 2013. ''Tvoje ime čuvam'', Opća opasnost * 2012. ''Teške boje'', Goran Bare i Majke * 2011. ''Bižuterija'', Jelena Rozga * 2010. ''Kad žena zavoli'', Tony Cetinski * 2003. ''Trag u beskraju'', [[Oliver Dragojević]] * 2002. ''Tamo gdje je sve po mom'', [[Jinx]] * 2001. ''Godinama'', [[Dino Merlin]] i [[Ivana Banfić]] * 2000. ''Činim pravu stvar'', [[Gibonni]] * 1999. ''Jugo'', [[Marijan Ban]] i [[Giuliano]] * 1998. ''Apokalipso'', [[Darko Rundek]] * 1997. ''Sexy Cool'', [[Divas]] * 1996. ''Afrika'', [[Dino Dvornik]] * 1995. ''Da ti nisam bila dovoljna'', [[ET]] * 1994. ''Cesarica'', [[Oliver Dragojević]] === Porin za najbolji video spot === * 2024. [[Rino Barbir]] za režiju spota ''Mamacita'', Vojko Vrućina * 2023. [[Benjamin Strike]] za režiju spota ''Trebaš li me'', Eni Jurišić i Matija Cvek * 2022. [[Filip Filković]] za režiju spota ''Lažu fotografije'', Gibonni * 2021. [[Filip Gržinčić]] za režiju spota ''Dangerous waters'', J. R. August * 2020. [[Radislav Jovanov]] Gonzo za režiju spota ''Digitialno nebo'', Psihomodo pop * 2019. [[Rino Barbir]] za režiju spota ''Ne može'', Vojko Vrućina * 2018. [[Darko Drinovac]] za režiju spota ''Game of Thrones'', 2Cellos * 2017. [[Boris Sekulić]] za režiju spota ''Život nije siv'', Mia Dimšić * 2016. [[Radislav Jovanov Gonzo]] za režiju spota ''Ima ih'', Rundek Cargo Trio * 2015. Radislav Jovanov Gonzo za režiju spota ''Bejbi'', Psihomodo pop * 2014. Radislav Jovanov Gonzo za režiju spota ''Donna'', Psihomodo pop * 2013. [[Dragan Đokić]], Rino Barbir za režiju spota ''Grad spava'', T.B.F. * 2012. [[Žare Batinović]] za režiju spota ''Teške Boje'', Goran Bare i Majke * 2011. [[Zdenko Bašić]] i [[Manuel Šumberac]] za režiju spota ''Žeđam'', Gibonni * 2010. [[Gitak TV]] za režiju spota ''Data'', T.B.F. * 2009. Darko Drinovac za režiju spota ''Hipnotiziran'', Dino Dvornik * 2008. Radislav Jovanov Gonzo za režiju spota ''Smak Svita'', T.B.F. * 2007. Radislav Jovanov Gonzo za režiju spota ''Dijete u vremenu'', Let3 * 2006. Radislav Jovanov Gonzo za režiju spota ''Ero s onoga svijeta'', [[Let3]] * 2005. [[Andrej Korovljev]] za režiju spota ''Pržiiii'', [[Edo Maajka]] * 2004. [[Goran Kulenović]] za režiju spota ''Zimmer Frei'', [[Hladno pivo]] * 2003. [[Maurizio Ferlin]] za režiju spota ''Libar'', [[Gibonni]] * 2002. [[Zoran Pezo]] za režiju spota ''Oprosti'', [[Gibonni]] * 2001. Radislav Jovanov Gonzo za režiju spota ''Ay Mi Cuba'', [[Cubismo]] * 2000. [[Goran Kulenović]] za režiju spota ''Politika'', [[Hladno pivo]] * 1999. ''[[Black Tattoo]]'', [[Urban i 4]] * 1998. ''Apokalipso'', [[Darko Rundek]] * 1997. ''Mene ne zanima'', [[Majke]] * 1996. Radislav Jovanov Gonzo za režiju spota ''Starfucker'', [[Psihomodo pop]] * 1995. [[Denis Wolhfart]] za režiju spota ''Ne traži ljubav'', [[E.T.]] * 1994. Denis Wolhfart za režiju spota ''Tek je 12 sati'', [[E.T.]] === Porin za najbolji rock album === * 2024. ''Follow The Blind Man'', [[Dino Jelušić]] * 2023. ''Kao sad'', [[Daleka obala]] * 2022. ''Lipanj, srpanj, kolovoz'', [[Urban & 4]] * 2021. ''Na putu'', [[Vinko Ćemeraš & Talvi Tuuli]] * 2020. ''Digitalno nebo'', [[Psihomodo pop]] * 2019. ''Nuspojave'', [[Goran Bare i Majke]] * 2018. ''Simbol za sunce'', [[Mayales]] * 2017. ''Angela Merkel sere'', [[Let3]] * 2016. ''Dani zatvorenih vrata'', [[Hladno pivo]] * 2015. ''Ćiribu Ćiriba'', [[Psihomodo pop]] * 2014. ''Walt'', [[Pips, Chips & Videoclips]] * 2013. ''Kundera'', [[Urban & 4]] * 2012. ''Teške boje'', [[Goran Bare i Majke]] * 2011. ''As the Dark Wave Swells'', [[The Bambi Molesters]] * 2010. ''Tvornica snova'', [[Neno Belan & Fiumens]] * 2009. ''Unplugged'', [[Majke]] * 2008. ''Knjiga žalbe'', [[Hladno pivo]] * 2007. ''F.F'', [[Gustafi]] * 2006. ''Bombardiranje Srbije i Čačka'', [[Let3]] * 2005. ''Maxon Universal'', [[The Beat Fleet]] * 2004. ''Šamar'', [[Hladno Pivo]] * 2003. ''Ararita'', [[Lvky]] * 2002. ''Izgubljen i nađen'', [[Bare i Plaćenici]] * 2001. ''Debakl'', [[Psihomodo pop]] * 2000. ''Bog'', [[Pips, Chips & Videoclips]] * 1999. ''Dani ponosa i slave'', [[Prljavo kazalište]] * 1998. ''S vremena na vrijeme'', [[Prljavo kazalište]] * 1997. ''Kradljivci srca'', [[Vještice]] * 1996. ''Dernjava'', [[Pips, Chips & Videoclips]] * 1995. ''Pustinje'', [[Laufer]] * 1994. ''Džinovski'', [[Hladno pivo]] === Porin za najbolji album pop muzike === Porin za najbolji album pop muzike dodjeljuje se od 1998. Od 2003. – 2006. kategorije najboljeg pop albuma i najboljeg albuma zabavne muzike spojene su u jednu kategoriju naziva "Najbolji album pop i zabavne muzike". 2007. dodjeljuje se samo nagrada za Najbolji pop album, te se od 2008. ponovo počinju dodjeljivati odvojene nagrade za "Najbolji pop album" i "Najbolji album zabavne muzike". * 2024. ''Vile se ovdje igraju'', Matija Cvek i The Funkensteinsa * 2023. ''Za vašu posljepodnevnu razonodu'', Darko Rundek & Jazz orkestar HRT-a * 2022. ''Izbirljivo i slučajno'', Matija Cvek * 2021. ''Ennui'', Pavel * 2020. ''Izmiješane boje'', Vanna * 2019. ''TourDetour'', Detour * 2018. ''Život nije siv'', Mia Dimšić * 2017. ''Familija'', Gibonni & Oliver Dragojević * 2016. ''1 dan ljubavi'', Massimo * 2015. ''A što ak' ja'', Detour * 2014. ''Tišina mora'', Oliver Dragojević * 2013. ''Opet si pobijedila'', Tony Cetinski * 2012. ''Dodirni me slučajno'', Massimo * 2011. ''Diksilend'', Jinx * 2010. ''Živim po svome'', Josipa Lisac * 2009. ''Pandorina kutija'', Dino Dvornik * 2008. ''Rijeka snova'', Neno Belan & Fiumens * 2007. ''Unca fibre'', Gibonni * 2002. ''Mirakul'', [[Gibonni]] * 2001. ''Motivo Cubano'', [[Cubismo]] * 2000. ''Judi, zviri i beštimje'', [[Gibonni]] * 1999. ''A1'', [[Tony Cetniski]] * 1998. ''Personality'', [[Nina Badrić]] === Porin za najbolji album zabavne muzike === Porin za najbolji album pop muzike dodjeljuje se od 1998. Od 2003. – 2006. kategorije najboljeg pop albuma i najboljeg albuma zabavne muzike spojene su u jednu kategoriju naziva "Najbolji album pop i zabavne muzike". 2007. dodjeljuje se samo nagrada za Najbolji pop album, te se od 2008. ponovo počinju dodjeljivati odvojene nagrade za "Najbolji pop album" i "Najbolji album zabavne muzike". * 2024. ''Zapleši twist'', [[Swingers]] * 2023. ''Ime mi je nevažno'', [[Tedi Spalato]] * 2022. ''Idem jugu svom'', [[Hari Rončević]] * 2021. ''91+'', [[Stjepan Jimmy Stanić]] & Orkestar Josipa Cvitanovića * 2020. ''Ćiribu ćiriba'', [[Domenica]] * 2019. ''Glas juga'', [[Goran Karan]] * 2018. ''Ono nešto naše'', [[Željko Bebek]] * 2017. ''Oči duše'', [[Tereza Kesovija]] * 2016. ''Harlekino'', [[Ibrica Jusić]] * 2015. ''Vrijeme je, draga, vrijeme je'', [[Rade Šerbedžija]] & [[Zapadni kolodvor Band]] * 2014. ''Morska svitanja'', [[Vinko Coce]] * 2013. ''Od zipke do križa'', Klapa Cambi-Kaštel Kambelovac * 2012. ''Zar više nema nas'', Klapa Cambi-Split * 2011. ''Ponekad dolazim, ponekad odlazim'', [[Rade Šerbedžija]] i [[Miroslav Tadić]] * 2010. ''Kadenca'', [[Tedi Spalato]] * 2009. ''Rebus'', [[Arsen Dedić]] * 2008. ''Samo jednom se ljubi - tribute to Ivo Robić'', ''Razni izvođači'' * 2002. ''Malo mora na mom dlanu'', [[Meri Cetinić]] * 2001. ''Live in Lisinski'', [[Tedi Spalato]] * 2000. ''Kao da te ne volim'', [[Goran Karan]] * 1999. ''Nitko nema dva života'', Dražen Zečić * 1998. ''Ministarstvo straha'', Arsen Dedić === Porin za najbolji album pop i zabavne muzike === Porin za najbolji album pop muzike dodjeljuje se od 1998. Od 2003. – 2006. kategorije najboljeg pop albuma i najboljeg albuma zabavne muzike spojene su u jednu kategoriju naziva "Najbolji album pop i zabavne muzike". 2007. dodjeljuje se samo nagrada za Najbolji pop album, te se od 2008. ponovo počinju dodjeljivati odvojene nagrade za "Najbolji pop album" i "Najbolji album zabavne muzike". * 2006. ''Budi uz mene'', [[Tony Cetinski]] * 2005. ''Na zlu putu'', [[Arsen Dedić]] * 2004. ''Ljubav'', [[Nina Badrić]] * 2003. ''Pjesma je moj život'', [[Gabi Novak]] === Porin za najbolji album urbane klupske muzike === Porin za najbolji album pop i zabavne muzike dodijeljuje se pod tim nazivom od 2002, a 2001. je dodijeljen kao ''Porin za najbolji hip-hop album''. * 2020. ''Povratak prvoj ljubavi/Return To The First Love'', [[Tihomir Pop Asanović & Prijatelji]] * 2019. ''Vojko'', [[Vojko Vrućina]] * 2018. ''Gravity'', [[Kozmodrum]] * 2017. ''Tijelo'', [[Elemental]] * 2016. ''Danas sutra'', [[TBF]] * 2014. ''U redu je'', [[Elemental]] * 2013. ''Čujem ja netko šuti'', [[Postolar Tripper]] * 2012. ''Pistaccio Metallic'', [[TBF]] * 2011. ''Vertigo'', [[Elemental]] * 2010. ''Neću više jazz kantati'', [[Tamara Obrovac & Transhistria electric]] * 2009. ''Pod pritiskom'', [[Elemental]] * 2008. ''Autobus Calypso'', [[Cubismo]] * 2007. ''Androida Remixed'', [[Putokazi]] * 2006. ''Leut Magnetik'', [[Leut Magnetik]] * 2005. ''[[No sikiriki (Edo Maajka)|No sikiriki]]'', [[Edo Maajka]] * 2004. ''The Bastardz Go Jazzy Live'', [[The Bastardz]] * 2003. ''Junglesalsa'', [[Cubismo]] * 2002. ''Svaki pas ima svoj dan'', [[El Bahatee]] * 2001. ''Lovci na šubare'', [[Bolesna braća]] === Porin za novog izvođača godine === * 2024. [[IDEM]] * 2023. [[Marko Bošnjak]] * 2022. [[Filip Rudan]] * 2021. [[Albina]] * 2020. [[J. R. August]] * 2019. [[Ogenj]] * 2018. [[Fluentes]] * 2017. [[Antonela Doko]] * 2016. [[Nina Kraljić]] * 2015. [[Bang Bang]] * 2014. [[Silente]] * 2013. [[Mario Huljev]] * 2012. [[Radio Luksemburg]] * 2011. [[Kinoklub]] * 2010. [[Valungari]] * 2009. [[Tomislav Goluban|Tomislav Goluban & Little pigeon's forhill blues]] * 2008. [[Marko Tolja]] * 2007. [[Tina Vukov]] * 2006. [[Gego i Picigin band]] * 2005. [[Natali Dizdar]] * 2004. [[Jacques Houdek]] * 2003. [[Edo Maajka]] * 2002. [[Dalmatino]] * 2001. [[Flare]] * 2000. [[Teens]] * 1999. [[Kultura (bend)|Kultura]] * 1998. [[Songkillers]] * 1997. [[Divas]] * 1996. [[The Bastardz]] * 1995. [[Alen Vitasović]] * 1994. [[Maja Blagdan]] === Dobitnici Porina za životno djelo === * 2024. - Anton Marti, Zagrebački solisti * 2023. - Dušan Šarac, Marijan Ban, Massimo (posthumno) * 2022. - Jura Stublić, Vera Svoboda, Aki Rahimovski (posthumno) * 2021. - Krunoslav Slabinac (posmrtno),<ref>{{Citiranje weba |url=http://porin.org/content/posthumna-nagrada-za-%C5%BEivotno-djelo-krunoslavu-ki%C4%87i-slabincu |title=Posthumna nagrada za životno djelo Krunoslavu Kići Slabincu |date=19. 2. 2021 |work=porin.org |publisher=Glazbena nagrada Porin |access-date=21. 2. 2021 }}{{Mrtav link}}</ref> Zdenka Kovačiček i Silvio Foretić<ref>[https://www.glasistre.hr/glazba/ovogodisnji-dobitnici-porina-za-zivotno-djelo-su-zdenka-kovacicek-i-silvio-foretic-707835 Ovogodišnji dobitnici Porina za životno djelo su ZDENKA KOVAČIČEK I SILVIO FORETIĆ], [[Glas Istre]], objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 18. ožujka 2021.</ref> * 2020. - Josipa Lisac, Tomislav Uhlik * 2019. - Ibrica Jusić, Silvije Glojnarić i Paolo Sfeci<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.porin.org/content/dobitnici-porina-za-zivotno-djelo-i-posebna-dostignuca-u-glazbi-su |title=Obavijest o dodjeli Porina za životno djelo na službenim stranicama Porina }}{{Mrtav link}}</ref> * 2018. - Pavica Gvozdić, Oliver Dragojević i Jakša Fiamengo<ref>[http://www.porin.org/content/dobitnici-porina-za-zivotno-djelo-su-pavica-gvozdic-oliver-dragojevic-i-jaksa-fiamengo Porin.org, Dobitnici Porina za životno djelo su Pavica Gvozdić, Oliver Dragojević i Jakša Fiamengo]{{Mrtav link}} objavljeno 17. veljače 2018., pristupljeno 24. ožujka 2018.</ref> * 2016. - Hrvoje Hegedušić, Davorin Kempf * 2015. - Nikša Gligo i Frano Parać<ref>[http://www.porin.org/content/nagradu-porin-za-%C5%BEivotno-djelo-dobili-su-frano-para%C4%87-i-nik%C5%A1a-gligo www.porin.org – Nagradu Porin za životno djelo dobili su Frano Parać i Nikša Gligo]{{Mrtav link}}, pristupljeno 23. veljače 2015.</ref> * 2014. – Dubravko Majnarić, Radojka Šverko, Valter Dešpalj, Željko Brkanović, Miroslav Križić (posmrtno), Vinko Coce (posmrtno), Krešimir Oblak (posmrtno)<ref>[http://www.porin.info/o-porinu/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo-177 www.porin.info – Dobitnici nagrada za životno djelo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411002444/http://www.porin.info/o-porinu/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo-177 |date=11. travnja 2013. }}, pristupljeno 8. rujna 2014.</ref> * 2013. – Anđela Potočnik (posmrtno), Dražen Boić (posmrtno),<ref>[http://www.porin.info/20-porin/porin-za-zivotno-djelo-2013-posthumno-andjeli-potocnik-i-dr-drazenu-boicu-481 www.porin.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130324234929/http://www.porin.info/20-porin/porin-za-zivotno-djelo-2013-posthumno-andjeli-potocnik-i-dr-drazenu-boicu-481 |date=24. ožujka 2013. }}, pristupljeno 12. ožujka 2013.</ref> Vladimir Kranjčević i Stanko Selak,<ref>[http://www.porin.info/dobitnici-porina-2013-za-zivotno-djelo/dirigent-vladimir-kranjcevic-i-trubac-stanko-selak-484 www.porin.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130324234933/http://www.porin.info/dobitnici-porina-2013-za-zivotno-djelo/dirigent-vladimir-kranjcevic-i-trubac-stanko-selak-484 |date=24. ožujka 2013. }}, pristupljeno 19. ožujka 2013.</ref> Rajko Dujmić, Stjepan Jimmy Stanić i Veljko Despot<ref>[http://www.porin.info/dobitnici-porina-2013-za-zivotno-djelo/rajko-dujmic-stjepan-jimmy-stanic-i-veljko-despot-494 www.porin.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130409054028/http://www.porin.info/dobitnici-porina-2013-za-zivotno-djelo/rajko-dujmic-stjepan-jimmy-stanic-i-veljko-despot-494 |date=9. travnja 2013. }}, pristupljeno 25. ožujka 2013.</ref> * 2012. – Stjepan Mihaljinec, Mate Mišo Kovač * 2011. – Josip Klima, Drago Diklić * 2010. – Pavle Dešpalj, Mato Došen, Darko Glavan, Stipica Kalogjera, Vojno Kundić, Julije Njikoš, Vjekoslav Šutej * 2009. – Ljubo Kuntarić, Tereza Kesovija, Miroslav Miletić, Dino Dvornik * 2008. – Nikša Bareza, Zvonko Špišić * 2007. – Đelo Jusić, Dubravko Detoni, Croatia Records * 2006. – Drago Britvić, Tomislav Neralić, Gabi Novak, Ljubo Stipišić-Delmata * 2005. – Milan Horvat, Branko Mihaljević, Drago Mlinarec, Božo Potočnik * 2004. – Emil Cossetto, Alfi Kabiljo, Nenad Turkalj * 2003. – Boško Petrović, Ruža Pospiš-Baldani, Dražen Vrdoljak * 2002. – Anđelko Klobučar, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Siniša Škarica * 2001. – Nikica Kalogjera, Vladimir Krpan * 2000. – Pero Gotovac, Vice Vukov, Zagrebački kvartet * 1999. – Arsen Dedić, Dunja Vejzović * 1998. – Milko Kelemen, Zdenko Runjić * 1997. – Ivo Pogorelić, Ivo Robić * 1996. – Đorđe Novković * 1995. – Kvartet 4M, Miljenko Prohaska * 1994. – Anton Marti, Zagrebački solisti<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.porin.info/o-porinu/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo-177 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130411002444/http://www.porin.info/o-porinu/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo-177 |archive-date=11. 4. 2013 |access-date=15. 6. 2011}}</ref> == Galerija == {{galerija |title=Dio dobitnika Nagrade Porin |width=120 |height=100 |align=center |Datoteka:Oliver Dragojević (2) (cropped).jpg |Oliver Dragojević |Datoteka:DedicArsen.JPG |Arsen Dedić |Datoteka:Nina Badric en el programa Slep Sou.jpg|Nina Badrić |Datoteka:Koncert orkestra Nikice Kalodjere s pevci v Mariboru - Gabi Novak 1961 (2).jpg|Gabi Novak |Datoteka:Gibonni_Main.jpg|Gibonni }} == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * [https://archive.today/20001109112000/http://www.hdu.hr/porin/ Službene web-stranice nagrade Porin] [[Kategorija:Hrvatske muzičke nagrade]] gkdypaf50hl6aib7vdgx2x3uljfbdhz 0 58256 3841292 3764565 2026-05-07T08:40:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841292 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime = Razija Mujanović | slika = | opis_slike = | pozicija = [[Centar (košarka)|Centar]] | visina = 202 cm | težina = 75 kg | nacionalnost = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|04|15}} | mjesto_rođenja = [[Čelić]], [[SFR Jugoslavija]] | početak_karijere = 1982. | kraj_karijere = 2009. | godine1 = 1982–1990. | klub1 = [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|Jedinstvo Aida]] | godine2 = 1991–1992. | klub2 = [[Ros Casares Valencia|Dorna Godella]] | godine3 = 1991–1992. | klub3 = Basket Puglia | godine4 = 1992–1996. | klub4 = [[Ginnastica Comense 1872|Pool Comense]] | godine5 = 1996–1998. | klub5 = Microcamp Campinas | godine6 = 1998. | klub6 = [[Detroit Shock]] | godine7 = 1998–1999. | klub7 = [[AS Vicenza|Basket Vicenza]] | godine8 = 1999–2000. | klub8 = Basket Messina | godine9 = 2000–2002. | klub9 = [[Celta de Vigo (košarka)|Celta Vigo]] | godine10 = 2002–2003. | klub10 = [[UB Barça|Barcelona]] | godine11 = 2004. | klub11 = [[Ginnastica Comense 1872|Como]] | godine12 = 2004–2005. | klub12 = [[ŽKK Croatia 2006 Zagreb|Croatia 2006 Zagreb]] | godine13 = 2005–2006. | klub13 = [[UB Barça|Barcelona]] | godine14 = 2006–2007. | klub14 = Hondarribia | godine15 = 2007–2008. | klub15 = [[Celta de Vigo (košarka)|Celta Vigo]] | godine16 = 2008. | klub16 = [[ŽKK Ragusa Dubrovnik|Ragusa]] | nagrade = *3× Euroscar najbolja košarkašica Evrope (1991, 1994, 1995) | šabloni_medalja = {{MedaljaSport|[[Košarka]]}} {{MedaljaDržava|{{ZID|Jugoslavija}}}} {{MedaljaTakmičenje|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}} {{MedaljaSrebro|[[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|Seoul 1988.]]|Ekipno takmičenje}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u košarci za žene|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 1990.|Malezija 1990.]]|Ekipno takmičenje}} }} '''Razija Mujanović''' nekadašnja je [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|jugoslavenska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[košarka]]šica. Novine ''[[La Gazzetta dello Sport]]'' triput su je izabrale za najbolju košarkašicu Evrope (1991., 1994. i 1995.).<ref>{{cite web |url= http://www.womensbasketball-in-france.com/la-gazzetta-dello-sport.html |title= La Gazzetta dello Sport 2009 European basketball player of the year Sandrine Gruda |publisher=La Gazzeta dello Sport|date= 10. 1. 2010 |access-date= 31. 3. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110718075929/http://www.womensbasketball-in-france.com/la-gazzetta-dello-sport.html |archive-date=18. 7. 2011 |url-status= dead }}</ref> Godine 2017. uz [[Shaquille O'Neal|Shaquillea O'Neala]], [[Toni Kukoč|Tonija Kukoča]], [[Mickey Berkowitz|Mickeya Berkowitza]], [[Valdis Valters|Valdisa Valtersa]] i [[Dušan Ivković|Dušana Ivkovića]], primljena je u [[FIBA]]-inu [[FIBA-ina Kuća slavnih|Kuću slavnih]].<ref>{{Cite web |url= http://www.fiba.basketball/news/dream-team-shaq-and-kukoc-headline-2017-class-of-fiba-hall-of-fame-inductees |title= Dream Team, Shaq and Kukoc headline 2017 Class of FIBA Hall of Fame Inductees |publisher= FIBA |access-date= 7. 10. 2017}}</ref> == Karijera == === Klupska === Mujanović 1982. godine iz [[Ratkovići (Čelić)|Ratkovića]], dolazi u [[Tuzla|Tuzlu]] na nagovor trenera [[Mihajlo Vuković|Mihajla Vukovića]]. Prije dolaska u Tuzlu nije trenirala košarku. Prve košarkaške korake napravila je u klubu Jedinstvo Aida iz Tuzle, koji je te godine ušao u Prvu saveznu ligu Jugoslavije. Kad je došla u klub, imala je 14 godina i visinu 198 centimetara, a ljekarski nalazi govorili su da će još rasti. Dosegla je visinu 202 centimetra. Godine 1989, predvođeno Razijom Mujanović i trenerom Vukovićem, Jedinstvo je u finalnoj utakmici pobijedilo italijanski [[AS Vicenza|Primigi]] 74:70 i postalo prvak Evrope.<ref>{{cite web |url= http://www.bhbasket.ba/dani-ponosa-i-slave-jedinstvo-aida-prvak-evrope/ |title= Dani ponosa i slave: Jedinstvo Aida prvak Evrope |publisher=bhbasket.ba|date= 20. 3. 2015 |access-date= 31. 3. 2018}}</ref> Nakon što je kvalitet dokazala u jugoslavenskoj ligi, 1990. godine karijeru je nastavila u inozemstvu, u ekipi Basket Puglia iz [[Bari]]ja. Iako je ekipa tek ušla u prvu ligu i cilj joj je bio opstanak u njoj, na kraju se borila za titulu prvaka. Nakon isteka ugovora Mujanović karijeru nastavlja u Španiji, u ekipi [[Ros Casares Valencia|Dorna Godella]] iz [[Valencia|Valencije]], gdje joj je trener ponovo bio Vuković. U sezoni 1991/92. ekipa je ostvarila sve pobjede u nacionalnom prvenstvu, kupu, te Kupu evropskih šampiona, gdje su u finalu pobijedili [[ŽKK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] rezultatom 66:56. To je bila druga titula prvaka Evrope za Mujanović, a u toj utakmici postigla je 31 poen. Nakon Španije Razija se ponovo vraća u Italiju, u ekipu [[Ginnastica Comense 1872]] iz [[Como|Coma]]. U prvoj sezoni odmah je osvojila prvenstvo i kup Italije te nastupila u finalu Kupa evropskih šampiona, i to protiv Valencije, njene doskorašnje ekipe. Rezultat je bio 64:57. Godinu poslije dogodila se repriza finala Kupa šampiona, ali ovog puta uspješnija je bila Valencia. I sljedeće sezone akteri finala bili su isti. Como je pobijedio Valenciju rezultatom 66:58 i Mujanović je tako došla do četvrte titule prvaka Evrope. Godine 1996. ponovo igra finale Kupa šampiona. Njemački prvak Wuppertal pobijedio je 76:62 i to je bio oproštaj Mujanović od Coma, s kojim je osvojila sve. Nakon brojnih uspjeha u Evropi odlučila se za nove izazove. Prvi je bio u [[Brazil]]u, u ekipi Micro Campinos iz predgrađa Sao Paula, s kojom je 1997. i 1998. osvojila titulu prvaka Brazila. Potom se okušala u najjačoj ligi svijeta, [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] [[WNBA]]. Nastupala je za [[Detroit Shock]]. Nakon toga vraća se u Italiju i spašava od ispadanja prvo 1998. ekipu Basket Vicenza, a sljedeće godine Messinu. Zatim slijedi povratak u Brazil 2000. u Qacer Campinu iz Sao Paula. S ekipom je postala prvak regije i otišla u završnicu državnog prvenstva. Razija je doživjela povredu koljena i to je ekipu iz Sao Paula spriječilo da postane prvak Brazila. Nakon oporavka ponovo se vraća u Evropu, u [[Celta de Vigo (košarka)|Celtu Vigo]] iz Španije. S njom je osvojila Kup kraljice. Potom odlazi u Mađarsku, u ekipu Soprom, s kojom osvaja šampionsku titulu. Novo odredište Razije Mujanović bila je Barcelona, u kojoj se zadržala dvije godine i s kojom je osvojila prvenstvo Španije. Godine 2004. vraća se u Como, kojem je ranije donijela dvije titule prvaka Evrope. Međutim, zbog povrede tetive pravi dužu pauzu, a potom iste godine odlazi u Croatiju iz Zagreba i osvaja naslov prvaka. Sljedeće godine vraća se u Barcelonu, a potom karijeru nastavlja u Hondarribiji, s kojom je igrala finale Kupa kraljice 2006. godine. Period u Španiji završava u [[Celta de Vigo (košarka)|Celti]] iz [[Vigo|Viga]] u sezoni 2007/08. Povodom 20. godišnjice osvajanja titule prvaka Evrope Mujanović je 22. marta 2009. odigrala oproštajne minute u dresu Jedinstva u revijalnoj utakmici s [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacijom Bosne i Hercegovine]]. Karijeru dugu 27 godina okončala je u 41. godini. === Reprezentativna === Na Evropskom juniorskom prvenstvu 1984. godine, održanom u španskom gradu Toledo, zahvaljujući najboljoj igračici prvenstva, Raziji Mujanović, reprezentacija Jugoslavije je osvojila zlatnu medalju. Bila je to prva zlatna medalja koju je Jugoslavija osvojila. Djevojke su na prvenstvu ostvarile sve pobjede, a najvećeg rivala SSSR su pobjedile dva puta na prvenstvu. Na Evropskom juniorskom prvenstvu 1986. u Italiji, reprezentacija Jugoslavije predvođena Razom osvojila je srebrenu medalju. U produžecima poražena je od SSSR-a 71:70. Razija Mujanović je bila najbolji centar Prvenstva. Godine 1987. sa seniorskom reprezentacijom [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] osvaja srebrnu medalju u španskom gradu [[Cádiz]]u na Evropskom prvenstvu. Olimpijske igre u Seulu 1988, godine, reprezentacija Jugoslavije predvođena trenerom Mihajlom Vukovićem osvaja srebrenu medalju. Tim Jugoslavije činile su: Danira Nakić, Mara Lakić, Slađana Golić, Polona Dornik, Stojna Vangelovska, Kornelija Kvesić, Žana Lelas, Bojana Milošević, Anđelija Arbutina, Vesna Bajkuša i Razija Mujanović. Zlatna medalja je pripala Amerikankama. Raza je uvrštena u prvu petorku Olimpijade. Na Svjetskom prvenstvu 1990. godine u Maleziji, ponavlja se finale iz Seula. Zlatna medalja je pripala ponovo košarkašicama SAD-a, a srebrena Jugoslaviji. Razija je odlično igrala na Prvenstvu i imala prosjek od 23 koša po utakmici. Godine 1991. na Evropskom prvenstvu u Tel Avivu Razija Mujanović je odigrala posljednju utakmicu za reprezentaciju Jugoslavije. Jugoslavija je osvojila srebrenu medalju, a Raza je bila najbolji strijelac Prvenstva sa prosjekom od 22,8 koševa po utakmici i najbolja košarkašica Prvenstva. U finalnoj utakmici SSSR je slavio rezultatom 97:84. Godine 1993. na Mediteranskim igrama u Montpellieru igrajući za svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu Razija Mujanović i djevojke osvojile su zlatnu medalju. U finalu Bosna i Hercegovina je pobjedila Italiju rezultatom 73:72. Razija Mujanović je u toj utakmici postigla 38 koševa. Na EuroBasketu 1997. godine u Mađarskoj, Razija je predvodila [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|žensku košarkašku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. To je bilo prvo Evropsko prvenstvo za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na kojem je osvojila 12. mjesto. == Nakon profesionalne karijere == {{Standardi sekcija}} Razija Mujanović dobila je prizanje, titulu sportske ličnosti 2007. godine u izboru "Dnevnog avaza” i "Avazovog sporta”. Godine 2017. je kao 13. košarkašica postala članica FIBA Hall of Fame, te je ponovo imala priliku da bude sportski ambasador svoje zemlje. U Ženevi je za govornicom pred milionskim auditorijem održala [https://www.radiosarajevo.ba/sport/kosarka/razija-mujanovic-iz-kuce-slavnih-pozivam-velikane-kosarke-da-posjete-moju-divnu-bih/276463 govor] u kojem je pozvala velikane košarke da posjete Bosnu i Hercegovinu i da upoznaju djevojčice i dječake čiji su oni ideali. Dobila je desetine nagrada i priznanja kao što su: "Najevropljanka BiH“ koju dodjeljuje Evropski pokret u BiH, "Nagrada za životno djelo“ u izboru Nezavisne agencije, Evropskog udruženja menadžera i časopisa Euromanager, "Super žena" na Festivalu savremene žene u Tuzli, nagradu "Za životno djelo" od strane Sportskog saveza Grada Tuzla, nagradu "Ponos nacije" od strane Sportskog saveza Zavidovići, prizanje "Za doprinos u razvoju i promociji sporta" na 24. izboru sportiste Tuzlanskog kantona, "Ambasador sporta" od strane Sportskog saveza BiH, te mnoge druge. Česta je gošća košarkaških klubova iz malih sredina u Bosni i Hercegovini, govornik na konferencijama za mlade, te učesnica humanitarnih akcija i projekata koji imaju za cilj promociju i afirmaciju sporta. Ona je i ambasadorica Servis centra SOCI Tuzla koji je osnovan za porodice djece i osoba sa poteškoćama u razvoju. U aprilu 2019. godine je angažovana kao Team Manager ženskih selekcija Bosne i Hercegovine ispred Košarkaškog saveza BiH. Nedugo zatim postala je član [https://www.zenska-kosarka.com/razija-mujanovic-u-komisiji-za-zensku-kosarku-fiba-evrope/ Komsije za žensku košarku]{{Mrtav link}} FIBA Evrope. Na taj način Bosna i Hercegovina je prvi put dobila svoj glas u ovoj Komisiji. Vijest o povratku Razije Mujanović obradovala je proslavljene sportiste [[Jusuf Nurkić|Jusufa Nurkića]] i [[Marica Gajić|Maricu Gajić]] koji joj daju punu podršku u radu, a posebno djevojčice koje će sada imati priliku da uče od najbolje. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?time_continue=16&v=8G2uHVM9_kw Intervju s Razijom Mujanović], serijal "Oni pobjeđuju", [[Al Jazeera Balkans]], 30. 10. 2017 ([[YouTube]]) * [http://www.dw.com/bs/razija-mujanovi%C4%87-%C5%BEena-koja-je-zadu%C5%BEila-yu-i-bih/a-42884500 Intervju Razije Mujanović] za [[Deutsche Welle]], 8. 3. 2018. {{FIBA-ina Kuća slavnih}} {{DEFAULTSORT:Mujanović, Razija}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Čelić]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Jugoslavija)]] [[Kategorija:Košarkaši ŽKK Jedinstvo Tuzla]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Košarkaši FIBA-ine Kuće slavnih]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje za Bosnu i Hercegovinu na Mediteranskim igrama]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši u Španiji]] fvaaupn6369dkyirca7y6bsgje5fwko 0 60122 3841181 3832186 2026-05-06T15:58:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841181 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Podujeva.jpg|300px|mini|desno|Podujevo (2009)]] [[Datoteka:Podujevë 2006.PNG|200px|mini|desno|Položaj općine Podujevo u okviru Kosova]] '''Podujevo''' ([[Albanski jezik|alb.]] ''Podujevë'') je gradić u sjeveroistočnom dijelu [[Kosovo|Kosova]]. U novijim ga se albanskim izvorima naziva i ''Besijana'' (Besiana). Mjesto je poznato i po tome što su u Podujevu milicijske snage koristile [[suzavac]] (postojale su i teže optužbe {{Izvor}}) u sukobima s albanskim demonstrantima. == Također pogledajte== * [[Spisak gradova na Kosovu]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20161025095411/http://www.podujeva-komuna.org/ Službena stranica općine] * [http://www.osce.org/item/1198.html OSCE: Profile of Podujevo]{{Mrtav link}} * [https://web.archive.org/web/20070929043114/http://www.komuna-podujeve.org/ Komuna Podujevë] * [http://www.llapi.com/ Llapi] * [https://web.archive.org/web/20090326134730/http://www.sok-kosovo.org/pdf/population/Kosovo_and_its_population.pdf SOK Kosovo and its population] * [https://web.archive.org/web/20070315013743/http://www.newkosova.org/ Kosova Kosovo] {{Općine na Kosovu}} {{Stub-grad}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Gradovi na Kosovu]] [[Kategorija:Podujevo|*]] s0nhbx7mrlnqpn2r4hw3deiyw87skeq 0 62852 3841223 3823140 2026-05-06T21:03:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841223 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Poriječani | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0439 | dužina_stepeni = 18.1706 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 197 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 158020<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Poriječani u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Poriječani''' su [[naseljeno mjesto]] u [[Visoko]]m, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Naselje pripada širem historijskom prostoru visočke kotline, području koje je imalo važnu ulogu u razvoju srednjovjekovne bosanske države.<ref name="Klepo">{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|last=Klepo|first=Ervin|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="Popis2013">{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=19800&show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> == Historija == Na području samih Poriječana evidentirani su tragovi srednjovjekovne sepulkralne baštine. U stručnoj literaturi i recentnim terenskim istraživanjima zabilježene su nekropole [[stećak]]a na lokalitetima Brdo i Grebac, pri čemu je ukazano i na promjene u lokalnoj toponimiji, pa se dio tih lokaliteta danas javlja pod drugim imenima.<ref name="Ganic2024">{{cite web|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1298206|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko sa procjenom stanja oštećenja/očuvanosti – IV faza|website=CEEOL|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="Lepic2023">{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=univerzitet u sarajevu|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Za osmanski period u dostupnoj literaturi zabilježen je i '''džemat Poriječani''', što potvrđuje kontinuitet naseljenosti i administrativnog prepoznavanja mjesta u okviru visočkog kraja tokom [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]].<ref name="VisokoOkolina2">{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=Visoko i okolina kroz historiju II|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U novijoj historiji Poriječani se spominju i kao rodno mjesto historičara-orijentalista [[Hazim Šabanović|Hazima Šabanovića]], jednog od značajnijih istraživača osmanske i kulturne historije Bosne i Hercegovine.<ref name="HEHS">{{cite web|url=https://enciklopedija.hr/clanak/sabanovic-hazim|title=Šabanović, Hazim|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Poriječani | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 158020 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 197 | g2013_bosnjaci = 196 | g2013_ukrajinci = 1 | g1991_ukupno = 243 | g1991_muslimani = 242 | g1991_hrvati = 1 | g1981_ukupno = 239 | g1981_muslimani = 229 | g1981_srbi = 8 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 271 | g1971_muslimani = 270 | g1971_srbi = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} ftl378lx0zrd8q8igck0guguuakxaef 0 63719 3841148 3831131 2026-05-06T13:02:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841148 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Pips, Chips & Videoclips | pozadina = skupina | slika = | žanr = Pop rock | karijera = 1992 - sada | povezano_sa = | izdavač = | porijeklo = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web_sstranica = [http://www.pipschipsvideoclips.com Službeni sajt] | album1 = | godina1 = | album2 = | godina2 = | najnoviji_album = | godina3 = | trenutni_članovi = Dubravko Ivaniš<br />Ivan Božanić<br />Krunoslav Tomašinec<br />Mario Borščak<br />Dinko Tomaš Brazzoduro<br />Ivan Levačić<br />Zdeslav Klarić | bivši_članovi = }} '''Pips, Chips & Videoclips''' je [[hrvatska]] [[pop-rok]] grupa. Osnovana ranih 1990-ih, grupa je izdala šest studijskih albuma i nekoliko singlova.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/1014963-Pips-Chips-Videoclips|title=Pips, Chips & Videoclips|website=discogs.com|access-date=17. 10. 2024}}</ref> Pips, Chips & Videoclips su se prvi put pročuli 1992. kada su snimili "Dinamo ja volim", rock pjesmu koja je odmah postala neslužbena [[himna]] ''Bad Blue Boysa'', navijača nogometnog kluba [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] iz [[Zagreb]]a. Dana 6. decembra 2014. rasprodali su sportsku dvoranu Dom sportova u Zagrebu i odsvirali jedan od najvećih koncerata u karijeri.<ref>{{Cite web|url=http://www.perun.hr/pips-chips-videoclips|title=Pips Chips & Videoclips}}{{Mrtav link}}</ref> == Sastav == * Dubravko Ivaniš (glavni vokal) * Ivan Božanić ([[gitara]], kompjuter) * Krunoslav Tomašinec (Šinec) ([[harmonika]], [[električna gitara|gitara]]) * Mario Borščak ([[bas-gitara]]) * Dinko Tomaš Brazzoduro ([[gitara]]) * Ivan Levačić ([[bubnjevi]]) * Zdeslav Klarić (klavijature) == Diskografija == * ''Shimpoo Pimpoo'' (1993) * ''Dernjava'' (1995) * ''Fred Astaire'' (1997) * ''Bog'' (1999) * ''[[Drveće i Rijeke]]'' (2003) * ''[[Dokument (izštekani session)]]'' (2005) * ''[[Pjesme za gladijatore]]'' (2007) * ''[[2X2 (Live)]]'' (2012) * ''[[Walt]]'' (2013) * ''[[Vesna]]'' (2023) == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * ''Dugi vikend u zemlji čudesa'' (1997) == Vanjski linkovi == *[http://www.pipschipsvideoclips.com Službeni sajt grupe] {{stub-muz}} [[Kategorija:Hrvatske muzičke grupe]] qyxn6tsg02b21gn906h81rpvnh4h6u5 0 66628 3841336 3831658 2026-05-07T10:50:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841336 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Republikanska stranka | izvorno_ime = Republican Party | logo = GOP logo (positive).svg | skraćenica = GOP<br>R (neslužbeno) | predsjednik = [[Michael Whatley]] | osnivač = {{unbulleted list|[[Alvan E. Bovay]]<ref>[http://content.wisconsinhistory.org/cdm4/document.php?CISOROOT=/tp&CISOPTR=46379&CISOSHOW=46363 ''The Origin of the Republican Party''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120322223415/http://content.wisconsinhistory.org/cdm4/document.php?CISOROOT=%2Ftp&CISOPTR=46379&CISOSHOW=46363 |date=22. 3. 2012 }} by Prof. A. F. Gilman, Ripon College, WI, 1914.</ref>|[[Henry Jarvis Raymond|Henry J. Raymond]]|[[Horace Greeley]]|[[John C. Frémont]]|[[Francis Preston Blair|Francis P. Blair]]|[[Edwin D. Morgan]]|[[Amos Tuck]]|[[Salmon P. Chase]]}} | prethodnik = [[Vigovska stranka]]<br>[[Stranka slobodnog tla]]<br>[[Anti-Nebraskanski pokret]] | broj članova = (2021) {{decrease}} 36,732,180<ref>{{Cite web |last=Winger |first=Richard |title=December 2021 Ballot Access News Print Edition |url=https://ballot-access.org/2021/12/29/december-2021-ballot-access-news-print-edition/ |access-date=20. 1. 2022|website=Ballot Access News}}</ref> | sjedište = [[Washington, D.C.|Washington, D.C]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | adresa = {{nowrap|310 First Street SE}} | mladi_ogranak = [[Mladi republikanci]]<br>[[Republikanci tinejdžeri]] | politička_pozicija = '''Većina:'''<br>[[Desni centar]], [[Desnica]] | ideologija = '''Većina:'''<br>[[Konzervativizam]]<br />'''Frakcije:'''<br />[[Centrizam]]<ref>{{cite news|last=Siegel|first=Josh|title=Centrist Republicans and Democrats meet to devise bipartisan healthcare plan|url=https://www.washingtonexaminer.com/centrist-republicans-and-democrats-meet-to-devise-bipartisan-healthcare-plan|work=The Washington Examiner|date=18. 7. 2017}}</ref><br />[[Kršćanska desnica]]<ref name="Haberman">{{Cite news|title=Religion and Right-Wing Politics: How Evangelicals Reshaped Elections|url=https://www.nytimes.com/2018/10/28/us/religion-politics-evangelicals.html|newspaper=The New York Times|date=28. 10. 2018|access-date=12. 7. 2022|issn=0362-4331|language=en-US|first=Clyde|last=Haberman}}</ref><br />[[Libertarijanizam]]<ref name="gopfuture">{{cite book|first=William J.|last=Miller|publisher=Lexington Books|title=The 2012 Nomination and the Future of the Republican Party|year=2013|page=39}}</ref><br />[[Desničarski populizam]]<ref>{{cite web|url=http://www.newyorker.com/news/john-cassidy/donald-trump-is-transforming-the-g-o-p-into-a-populist-nativist-party|title=Donald Trump is Transforming the G.O.P. Into a Populist, Nativist Party|last=Cassidy|first=John|website=The New Yorker|date=29. 2. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2016/07/populism-american-right/489800/|title= Why Is Populism Winning on the American Right?|website=The Atlantic|last=Gould|first=J.J.|date=2. 7. 2016}}</ref> | boje = {{color box|#FF3333|border=darkgray}} Crvena | skupština1 = Mjesta u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senatu]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|53|100|#FF3333}} | skupština2 = Mjesta u [[Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država|Zastupničkom domu]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|220|435|#FF3333}} | skupština3 = Guvernera | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|27|50|#FF3333}} | skupština4 = Mjesta u gornjim domovima država | broj_mandata4 = {{Infokutija stranka/mandati|1121|1973|#FF3333}} | skupština5 = Mjesta u donjim domovima država | broj_mandata5 = {{Infokutija stranka/mandati|2985|5413|#FF3333}} | međunarodno_članstvo = [[Međunarodna demokratska unija]] | web stranica = http://www.gop.com/ }} '''Republikanska stranka''' ({{jez-en|Republican Party}}), poznata i kao '''Velika stara stranka''' ({{jez-en|Grand Old Party}}), jedna je od dvije najjače stranke u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Od sredine 19. stoljeća je glavna suparnička stranka [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratskoj stranci]]. Osnovali su je 1854. [[Abolicionizam|abolicionisti]] koji su se protivili [[Zakon Kansas–Nebraska|Zakonu Kansas–Nebraska]], koji bi dozvolio širenje [[Robovlasništvo|ropstva]] u zapadne teritorije.<ref>{{Cite web|url=https://prospect.org/api/content/e2d2b2ef-bba8-58e7-a60a-61ceaca31c7f/|title=Where the Republican Party Began|last=Brownstein|first=Ronald|date=22. 11. 2017|website=The American Prospect|language=en-us|access-date=11. 7. 2022}}</ref> [[Vigovska stranka]] se smatra intelektualnom prethodnicom stranke, primjer toga je činjenica da su [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|predsjednici]] [[Abraham Lincoln]], [[Rutherford B. Hayes]], [[Chester A. Arthur]], [[Benjamin Harrison]] i [[William McKinley]] svi bili vigovci prije prelaska u Republikansku stranku.<ref>{{Cite web|url=https://online.norwich.edu/academic-programs/resources/major-american-political-parties-of-the-19th-century|title=Major American Political Parties of the 19th Century|website=Norwich University Online|language=en|access-date=11. 7. 2022|archive-date=5. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220705230551/https://online.norwich.edu/academic-programs/resources/major-american-political-parties-of-the-19th-century|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite book|last=Kevin P. Phillips|url=http://archive.org/details/williammckinley00phil|title=William McKinley|date=2003|publisher=Times Books|others=Internet Archive|isbn=978-0-8050-6953-2}}</ref> Raspad Vigovske stranke, koja je prije bila jedna od dvije najjače stranke u SAD-u zajedno sa Demokratskom strankom, ojačao je republikance. Stranka je prvobitno podržavala [[klasični liberalizam]], ekonomsku reformu i abolicionizam.<ref>{{Cite book|last=Fornieri|first=Joseph R.|url=https://books.google.ba/books?id=Xarqzbuf43sC&pg=PA19&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Lincoln's America: 1809 - 1865|last2=Gabbard|first2=Sara Vaughn|date=7. 11. 2008|publisher=SIU Press|isbn=978-0-8093-8713-7|language=en}}</ref> Inicijalno se sastojala od [[Sjeverne Sjedinjene Američke Države|Sjevernjaka]] [[Protestantizam|protestanata]], tvorničkih radnika, profesionalaca, biznismena, uspješnih poljoprivrednika i [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]]. Nije imala ikakvu političku moć ili važnost na [[Jug Sjedinjenih Američkih Država|Jugu]] SAD-a, međutim, ubrzo je postala vrlo uspješna na Sjeveru gdje je do 1858. u svoj sastav uključila bivše vigovce, demokrate koji su se protivili širenju ropstva, kao i pripadnike [[Stranka slobodnog tla|Stranke slobodnog tla]], [[Stranka slobode|Stranke slobode]], [[Anti-Nebraskanski pokret|anti-Nebraskanskog pokreta]] i [[Sjeverna Američka stranka|Sjeverne Američke stranke]] te tako osigurala podršku većine Sjevernjaka. Rana Republikanska stranka je podržavala nacionalni bankarski sistem, [[zlatni standard]], razvijanje željeznica i [[Protekcionizam|visoke carine]]. Iako je uvijek smatrana prijateljski nastrojenom prema abolicionizmu ispočetka se službeno samo protivila širenju ropstva na [[Zapadne Sjedinjene Američke Države|zapadne teritorije]], a tek nakon izbijanja [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] je otvoreno zagovarala njegovo potpuno ukidanje. Nakon što je Lincoln izabran za predsjednika na [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 1860.|izborima 1860.]] južne savezne države su proglasile otcjepljenje od Sjedinjenih Američkih Država (Unije) i formirale [[Konfederacija američkih država|Konfederaciju američkih država]] (Konfederaciju) plašeći se potpunog ukidanja ropstva što je dovelo do izbijanja Američkog građanskog rata. Republikanska stranka je pod vodstvom Lincolna i većinski republikanskog [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa]] vodila borbu za očuvanje Unije, ukidanje ropstva i uništenje Konfederacije. Pobjeda Unije nad Konfederacijom je dovela do republikanske dominacije američke političke scene sve do početka [[Velika depresija|Velike depresije]]. 1912. stranka postavlja tadašnjeg konzervativnog [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[William Howard Taft|Williama Howarda Tafta]] za svog kandidata na predstojećim [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 1912.|izborima]], taj čin razbješnjava progresivnog bivšeg predsjednika [[Theodore Roosevelt|Theodorea Roosevelta]] koji napušta republikance, formira [[Progresivna stranka|Progresivnu stranku]] i natječe se na tim izborima kao kandidat te stranke. Nakon 1912. mnoge Rooseveltove pristalice napuštaju sve konzervativniju Republikansku stranku, što je ideološki pomjera [[Desnica|nadesno]]. Stranka gubi svoje većine u Kongresu za vrijeme Velike depresije i vladavine predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Franklina D. Roosevelta]], čiji izuzetno popularni [[New Deal]] program započinje period dominacije demokrata nad republikancima koji će trajati naredne tri decenije. Nakon što demokratski predsjednik [[Lyndon B. Johnson]] potpisuje [[Zakon o građanskim pravima]] [[Južnjački demokrati]] masovno prelaze u Republikansku stranku.<ref>{{Cite journal|last=Zingher|first=Joshua N.|date=1. 7. 2018|title=Polarization, Demographic Change, and White Flight from the Democratic Party|url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.1086/696994|journal=The Journal of Politics|volume=80|issue=3|pages=860–872|doi=10.1086/696994|issn=0022-3816}}</ref> 1973. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud]] u slučaju ''[[Roe protiv Wadea]]'' odlučuje da žena ima ustavno pravo na [[pobačaj]] što dovodi do sve veće opozicije pobačaju među republikancima i do veće podrške za stranku među [[Evangelizam|evangelistima]].<ref>{{Cite web|url=http://cup.columbia.edu/book/the-great-divide/9780231120593|title=Book Details : The Great Divide|date=25. 6. 2015|website=web.archive.org|access-date=12. 7. 2022|archive-date=25. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150625083214/http://cup.columbia.edu/book/the-great-divide/9780231120593|url-status=bot: unknown}}</ref> Današnja ideologija stranke je [[američki konzervativizam]] i podržava ekonomiju [[Slobodno tržište|slobodnog tržišta]], [[društveni konzervativizam]] i [[originalizam]] u [[Sudska interpretacija|konstitucionalnoj jurisprudenciji]].<ref>{{Cite web|url=https://www.presidency.ucsb.edu/documents/2016-republican-party-platform|title=2016 Republican Party Platform {{!}} The American Presidency Project|website=www.presidency.ucsb.edu|access-date=12. 7. 2022}}</ref> Republikanska stranka podržava [[Small government|minimalno učešće vlade u javnoj politici i privatnom sektoru]], [[Deregulacija|deregulaciju]], [[smanjivanje poreza]], zaštitu [[Pravo na posjedovanje i nošenje oružja|prava na posjedovanje oružja]], povećavanje [[Vojni budžet Sjedinjenih Američkih Država|vojnog budžeta]] i [[Opozicija imigraciji|restrikcije na imigraciju]], [[Opozicija pobačaju|pobačaj]] i [[sindikat]]e.<ref>{{Cite book|last=Reich|first=Gary M.|url=https://books.google.ba/books?id=YWkQEAAAQBAJ&redir_esc=y|title=The Politics of Immigration Across the United States: Every State a Border State?|date=15. 2. 2021|publisher=Routledge|isbn=978-1-000-33580-4|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hajnal|first=Zoltan|date=4. 1. 2021|title=Immigration & the Origins of White Backlash|url=https://doi.org/10.1162/daed_a_01844|journal=Daedalus|volume=150|issue=2|pages=23–39|doi=10.1162/daed_a_01844|issn=0011-5266}}</ref><ref>{{Cite book|last=Baker|first=Paula|url=https://books.google.ba/books?id=547UDwAAQBAJ&redir_esc=y|title=The Oxford Handbook of American Political History|last2=Critchlow|first2=Donald T.|date=6. 3. 2020|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-062869-7|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Jacobson|first=Gary C.|last2=Liu|first2=Huchen|date=2020-03|title=Dealing with Disruption: Congressional Republicans' Responses to Donald Trump's Behavior and Agenda|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/psq.12630|journal=Presidential Studies Quarterly|language=en|volume=50|issue=1|pages=4–29|doi=10.1111/psq.12630|issn=0360-4918}}</ref> Baza glasačkog tijela današnje Republikanske stranke su [[Muškarac|muškarci]], stanovnici ruralnih područja i [[Bijeli Amerikanci]], a pogotovo [[Bijeli Južnjaci]] i Bijeli evangelisti.<ref name="Haberman">{{Cite news|title=Religion and Right-Wing Politics: How Evangelicals Reshaped Elections|url=https://www.nytimes.com/2018/10/28/us/religion-politics-evangelicals.html|newspaper=The New York Times|date=28. 10. 2018|access-date=12. 7. 2022|issn=0362-4331|language=en-US|first=Clyde|last=Haberman}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.pewresearch.org/politics/2018/03/20/1-trends-in-party-affiliation-among-demographic-groups/|title=1. Trends in party affiliation among demographic groups|last=NW|first=1615 L. St|last2=Suite 800Washington|date=20. 3. 2018|website=Pew Research Center - U.S. Politics & Policy|language=en-US|access-date=12. 7. 2022|last3=Inquiries|first3=DC 20036USA202-419-4300 {{!}} Main202-857-8562 {{!}} Fax202-419-4372 {{!}} Media}}</ref> ==Ime i simboli== [[Datoteka:NastRepublicanElephant.jpg|mini|desno|Prvo poznatije pojavljivanje republikanskog slona u Nastovom stripu.]] [[Datoteka:Republicanlogo.svg|mini|lijevo|Crveno-plavo-bijeli republikanski slon i dalje je primarni simbol mnogih državnih komiteta.]] Osnivači stranke usvojili su ime sredinom 1850-ih kao počast vrijednostima republikanizma [[Demokratsko-republikanska stranka|Demokratsko-republikanske stranke]] [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]].<ref name=Rutland>{{cite book|last=Rutland|first=RA|title=The Republicans: From Lincoln to Bush|publisher=|location=|year=1996|page=[https://archive.org/details/republicansfroml00rutl_0/page/2 2]|isbn=0-8262-1090-2|url=https://archive.org/details/republicansfroml00rutl_0/page/2}}</ref> Ideja za ime došla je iz editorijala stranačkog vodećeg publiciste, Horacea Greeleya, koji je pozvao na "jednostavnije ime poput republikanac koje bi pogodnije označavalo one koji su su ujedinili da vrate Uniju njenoj istinitoj misiji prvaka i promicatelja slobode umjesto propagatora ropstva".<ref name=ushistory>{{cite web|author=ushistory.org |url=http://www.ushistory.org/gop/origins.htm|title=The Origins of the Republican Party|publisher=Ushistory.org|date=4. 7. 1995|access-date=3. 10. 2018}}</ref> Ime odražava republikanske vrijednosti iz 1776, poput protivljenja aristokratiji i korupciji.<ref name=Gould2003p14>Gould, str. 14–15.</ref> Bitno je naznačiti da riječ "republikanac" ima širok spektar značenja širom svijeta i da je stranka evolvirala tako da se značenja uvijek ne podudaraju.<ref>{{cite news|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2011/10/the-changing-definition-of-conservative/246652/?single_page=true|title=The Changing Definition of 'Conservative'|last=Joyner|first=James|work=The Atlantic|access-date=3. 10. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/topic/Republican-Party|title=Republican Party political party, United States [1854-present]|work=Encyclopedia Britannica|access-date=3. 10. 2018}}</ref> Pojam "Velika stara stranka" je tradicionalni nadimak za stranku i skraćenica GOP je u čestoj upotrebi. Pojam je nastao 1875. u [[Kongresni zapisnik|Kongresnom zapisniku]] kada je stranka nazvana "otmjenom starom strankom" ({{jez-en|Gallant Old Party}}), odnoseći se na uspješnu vojnu odbranu Unije. Naredne godine u [[Cincinnati Commercial Tribute]]u, pojam je promijenjen u Velika stara stranka. Do prve upotrebe skraćenice GOP došlo je 1884.<ref>"Grand Old Party", ''Oxford English Dictionary''.</ref> Tradicionalna maskota stranke je [[slon]]. Prva bitnija upotreba je u političkom stripu [[Thomas Nast|Thomasa Nasta]], objavljenom u [[Harper's Magazine|Harper's Weekly]]ju 7. novembra 1874.<ref name=harpweek20031107>{{cite web|url=http://www.harpweek.com/09Cartoon/BrowseByDateCartoon.asp?Year=2003&Month=November&Date=7|title=Cartoon of the Day|website=HarpWeek.com|access-date=3. 10. 2018}}</ref> Alternativni simbol u državama poput [[Indiana|Indiane]], [[New York (savezna država)|New Yorka]] i [[Ohio|Ohia]] je [[bjeloglavi orao]], nasuprot demokratskom pijetlu.<ref>{{cite web|url=http://www.unc.edu/~asreynol/ballot_pages/us_ballot_pages/indiana.html|title=Ballots of United States: Indiana|publisher=University of North Carolina|access-date=3. 10. 2018|archive-date=25. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525034148/http://www.unc.edu/~asreynol/ballot_pages/us_ballot_pages/indiana.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Poor Ballot Design Hurts New York's Minor Parties…Again|publisher=Brennan Center for Justice|author=Tomas Lopez|date=23. 10. 2014|url=https://www.brennancenter.org/blog/poor-ballot-design-hurts-new-yorks-minor-parties-again}}</ref> U [[Kentucky]]ju, simbol je brvnara (nepovezano sa LGBT organizacijom [[Brvnarski republikanci]]).<ref>{{cite web|url=http://westkentuckystar.com/News/Local-Regional/Western-Kentucky/See-Sample-Ballots-for-Today-s-Primary-Elections.aspx|title=See Sample Ballots for Today's Primary Elections|publisher=West Kentucky Star|date=19. 5. 2015|access-date=3. 10. 2018|archive-date=7. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207032021/http://westkentuckystar.com/News/Local-Regional/Western-Kentucky/See-Sample-Ballots-for-Today-s-Primary-Elections.aspx|url-status=dead}}</ref> Tradicionalno stranka nema boje kojom se ističe.<ref>{{cite web|url=https://www.washingtonpost.com/news/the-fix/wp/2016/11/08/red-vs-blue-a-brief-history-of-how-we-use-political-colors/|title=Red vs. Blue: A history of how we use political colors|last=Bump|first=Philip|date=8. 11. 2016|website=The Washington Post|access-date=3. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://washingtonmonthly.com/2004/11/13/red-state-blue-state-2/|title=Red State, Blue State|last=Drum|first=Kevin|date=13. 11. 2004|website=Washington Monthly |access-date=3. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://washingtonmonthly.com/2004/11/14/red-states-and-blue-states-explained/|title=Red States and Blue States….Explained!|last=Drum|first=Kevin|date=14. 11. 2004|website=Washington Monthly |access-date=3. 10. 2018}}</ref> Od [[Predsjednički izbori u SAD-u 2000.|izbora 2000]], crvena je postala povezana sa republikancima. Tokom i poslije izbora, glavne televizijske mreže koristile su istu shemu boja za izborne mape: crvena za države koje je osvojio [[George W. Bush]] i plava za države koje je osvojio [[Al Gore]], demokratski kandidat. Tokom višesedmične [[Prebrojavanje glasova predsjedničkih izbora u SAD-u 2000. na Floridi|rasprave o izbornim rezultatima na Floridi]], boje su postale čvrsto ukorijenjene i opstale su u narednim godinama. Iako je raspored boja političkim strankama neformalan i neslužben, mediji i dalje koriste ove boje za označavanje stranaka. Stranka i njeni kandidati su također prihvatili crvenu boju. ==Struktura i organizacija== {{Glavni|Spisak državnih i teritorijalnih Republikanskih stranaka (SAD)}} [[Republikanski nacionalni komitet]] odgovoran je za promovisanje predizbornih aktivnosti. Zadužen je za razvoj i promovisanje političke platforme, kao i za koordinisanje prikupljanja donacija i izborne strategije. Trenutno je predsjedavajuća [[Ronna McDaniel]]. Predsjednika komiteta biraju državni komiteti ili, u slučaju da republikanci drže Bijelu kuću, predsjednik. Pod upravom stranačkog predsjedničkog kandidata, komitet nadzire [[Republikanska nacionalna konvencija|Republikansku nacionalnu konvenciju]] (najznačajniji organ stranke) i podiže donacije za kandidate. Na lokalnom nivou postoje slični državni komiteti u svakoj državi i većini velikih gradova, okruga i zakonodavnih distrikta, ali imaju mnogo manje novca i uticaja nego nacionalno tijelo. Republikanska vijeća za Senat i Predstavnički dom imaju različite komitete za prikupljanje donacija i strategiju. [[Nacionalni republikanski kongresni komitet]] asistira u izborima za Predstavnički dom, a [[Nacionalni republikanski senatorski komitet]] u borbama za Senat. Uglavnom sakupe preko 100 miliona [[Američki dolar|$]] po izbornom ciklusu. U guvernerskim izborima glavnu ulogu ima [[Republikanska guvernerska asocijacija]]. Trenutno predsjedava guverner [[Bill Haslam]] iz [[Tennessee]]ja.<ref name=rga-chair>{{cite news|title=George W. Bush appears at Chris Christie's request|url=http://www.politico.com/story/2013/11/george-w-bush-chris-christie-republican-governors-association-100230.html|first=James|last=Hohmann|date=13. 11. 2013|access-date=3. 10. 2018|work=Politico}}</ref> ==Pozicije== {{Glavni|Političke pozicije Republikanske stranke (SAD)}} ===Ekonomska politika=== [[Datoteka:Calvin Coolidge cph.3g10777 (cropped).jpg|mini|lijevo|[[Calvin Coolidge]], 30. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (1923-1929).]] Republikanci strogo vjeruju da su [[slobodno tržište]] i individualno dostignuće primarni faktori iza ekonomskog prosperiteta. Zagovaraju ukidanje vladinih programa socijalne pomoći u korist privatnog sektora. Republikanci zagovaraju fiskalni konzervativizam tokom demokratskih administracija, ali često povećavaju federalni dug kada su na vlasti.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2017/12/01/us/politics/tax-cuts-deficit-debt.html|title=Debt Concerns, Once a Core Republican Tenet, Take a Back Seat to Tax Cuts|last=Appelbaum|first=Binyamin|date=1. 12. 2017|work=The New York Times|access-date=1. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite news|url=http://abcnews.go.com/Politics/wireStory/republicans-fought-budget-debt-now-embrace-51528700|title=Why Republicans who once fought budget debt now embrace it|publisher=ABC News|access-date=1. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171202203156/http://abcnews.go.com/Politics/wireStory/republicans-fought-budget-debt-now-embrace-51528700|archive-date=2. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite news|url=https://economix.blogs.nytimes.com/2012/04/05/is-there-a-fiscal-crisis-in-the-united-states/|title=Is There a Fiscal Crisis in the United States?|last=Johnson|first=Simon|work=Economix Blog|access-date=1. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.vox.com/policy-and-politics/2017/12/2/16724978/gop-tax-bill-deficit-debt-fraud|title="The hypocrisy is astounding": Tax bill shows the GOP's debt concerns were pure fraud|work=Vox|access-date=1. 10. 2018}}</ref> Moderni republikanci podržavaju teoriju [[Ekonomija ponude|ekonomije ponude]], koja drži da niže poreske stope dovode do ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|url=http://www.economist.com/node/21530093|work=The Economist|title=Diving into the rich pool|date=24. 9. 2011|access-date=1. 10. 2018}}</ref> Protive se većim poreskim stopama osobama koje zarađuju više, smatrajući da se time nepravedno cilja na osobe koje stvaraju poslove. Smatraju da je privatno trošenje efikasnije od vladinog trošenja. Smatraju da svaka osoba treba preuzeti odgovornost za svoje stanje. Također vjeruju da je privatni sektor efikasniji u pomaganju siromašnim kroz [[humanitarizam]] nego vlada kroz socijalne programe koji često dovode do zavisnosti od države. Neki zagovaraju uvođenje određenih mjera u svrhu pomoći siromašnijim. Ankete iz 2016. i 2017. pokazale su da većina republikanca podržava [[protekcionizam]] i [[autarhija|autarhiju]] i protivi se [[slobodna trgovina|slobodnoj trgovini]].<ref>{{cite news|url=http://www.politico.com/story/2016/09/politico-harvard-poll-free-trade-trump-gop-228600|title=POLITICO-Harvard poll: Amid Trump's rise, GOP voters turn sharply away from free trade|work=Politico|access-date=1. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.washingtonexaminer.com/trumps-takeover-of-the-gop-one-year-later/article/2621948|title=Trump's takeover of the GOP, one year later|last=III|first=W. James Antle|work=Washington Examiner|access-date=1. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2016/03/31/republicans-especially-trump-supporters-see-free-trade-deals-as-bad-for-u-s/|title=Republicans, especially Trump supporters, see free trade deals as bad for U.S.|date=31. 3. 2016|work=Pew Research Center|access-date=1. 10. 2018}}</ref> Od 1920-ih, [[Sindikat|sindikalne]] organizacije i članovi uglavnom se protive Republikanskoj stranci. Republikanci su podržali usvajanje zakona iz 1947. kojim se radnicima daje pravo da ne učestvuju u sindikatima. Na državnim nivoima, uglavnom podržavaju odredbe koje slabe sindikate. Protive se povećanju [[Minimalni prihod|minimalnog prihoda]], vjerujući da takva povećanja štete preduzećima, primoravajući ih da smanje broj zaposlenih i povećaju troškove potrošača. Stranka se protivi univerzalnoj, državnoj zdravstvenoj zaštiti, vjerujući da takav sistem predstavlja [[Socijalizovana medicina|socijalizovanu medicinu]]. Iako se protive [[Zakon o zaštiti pacijenata i pristupačnoj njegi|Zakonu o pristupačnoj njegi]] i njegovom uslovu o nabavci osiguranja, neki republikanci podržavaju neke od njegovih provizija. ===Odvajanje i balans moći=== Republikanci podržavaju [[strogi konstrukcionizam]] i [[federalizam]], sa ograničenjima na federalne vlasti. Zagovaraju veću ulogu za države.<ref name=nytimes2008>{{cite news|title=Supreme Court|newspaper=The New York Times|date=5. 9. 2008|url=http://elections.nytimes.com/2008/president/issues/judges.html|access-date=4. 10. 2018}}</ref> ===Okolišna politika=== Progresivci unutar stranke historijski podržavaju zaštitu okoliša. Predsjednik Theodore Roosevelt bio je poznati [[konzervacionizam|konzervacionist]], čije su politike dovele do nastanka [[Služba nacionalnih parkova|Službe nacionalnih parkova]].<ref name=Filler>{{cite web|author=Filler, Daniel|title=Theodore Roosevelt: Conservation as the Guardian of Democracy|url=http://pantheon.cis.yale.edu/~thomast/essays/filler/filler.html|access-date=9. 11. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20030802175908/http://pantheon.cis.yale.edu/~thomast/essays/filler/filler.html|archive-date=2. 8. 2013}}</ref> [[Richard Nixon]] potpisao je zakon o osnivanju [[Agencija za zaštitu životne sredine SAD-a|Agencije za zaštitu životne sredine]] i imao je obiman okolišni program.<ref>{{Cite journal|last=Ewert|first=Sara Dant|date=3. 7. 2003|title=Environmental Politics in the Nixon Era|url=https://muse.jhu.edu/article/44406|journal=Journal of Policy History|volume=15|issue=3|pages=345–48}}</ref> U 1980-im, Reaganova je administracija smatrala okolišne regulacije teretom na ekonomiju.<ref name="Dunlap 2010">{{cite journal|last1=Dunlap|first1=Riley E.|last2=McCright|first2=Araon M.|title=A Widening Gap: Republican and Democratic Views on Climate Change|journal=Environment: Science and Policy for Sustainable Development|date=7. 8. 2010|volume=50|issue=5|pages=26–35|doi=10.3200/ENVT.50.5.26-35|url=https://dx.doi.org/10.3200/ENVT.50.5.26-35|access-date=4. 10. 2018}}</ref> Od tada, republikanci se uglavnom protive okolišnim regulacijama.<ref name=Ringquist>{{cite journal|last1=Ringquist|first1=Evan J.|last2=Neshkova|first2=Milena I.|last3=Aamidor|first3=Joseph|title=Campaign Promises, Democratic Governance, and Environmental Policy in the U.S. Congress|journal=The Policy Studies Journal|date=2013|volume=41|issue=2}}</ref><ref name="Shipan Environmental Policy">{{cite journal|last1=Shipan|first1=Charles R.|last2=Lowry|first2=William R.|title=Environmental Policy and Party Divergence in Congress|journal=Political Research Quarterly|date=2001|volume=54|issue=2|pages=245–63}}</ref> [[Datoteka:A. Schwarzenegger.jpg|mini|desno|[[Arnold Schwarzenegger]], 38. guverner Kalifornije (2003-2011).]] Od 1990-ih, značajan dio američkog konzervativnog pokreta radio je na osporavanju [[Klimatologija|klimatologije]] i klimatske politike. Dok je naučni konsenzus da je ljudska aktivnost stvorila klimatske promjene oko 97%,<ref>{{cite web|url=https://climate.nasa.gov/scientific-consensus/|title=Scientific consensus: Earth's climate is warming|website=Climate Change: Vital Signs of the Planet|access-date=4. 10. 2018}}</ref> samo 44% Amerikanaca vjeruje da je ljudska aktivnost uzrok klimatskih promjena, dok je taj broj kod republikanaca 23%.<ref>{{cite web|date=1. 11. 2013|title=GOP Deeply Divided Over Climate Change|url=http://www.people-press.org/2013/11/01/gop-deeply-divided-over-climate-change/|publisher=PewResearch Center for the People & the Press|access-date=4. 10. 2018}}</ref> Rijetki republikanski zakonodavci podržavaju klimatsku politiku stvorenu na međunarodnom naučnom konsenzusu.<ref name="Dunlap 2010"/> Guverner [[Kalifornija|Kalifornije]], [[Arnold Schwarzenegger]], je 2006. potvrdio zakone kojima se uvode ograničenja na ispuštanje [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Zatim se predsjednik Bush mlađi usprotivio uvođenju obaveznih ograničenja na državnom nivou. Bushu se na Vrhovnom sudu usprotivilo 12 država,<ref name="Landmark Law">{{cite news|title=Schwarzenegger takes center stage on warming|url=http://www.nbcnews.com/id/15029070/ns/us_news-environment/t/schwarzenegger-takes-center-stage-warming/#.U7U0QbFEJJw|access-date=4. 10. 2018|agency=MSNBC News|publisher=NBC News|date=27. 9. 2006}}</ref> a sud je 2007. presudio protiv administracije. Bush se također protivio ratifikaciji [[Protokol iz Kyota|Protokola iz Kyota]],<ref name="Dunlap 2010"/><ref name=BushGW>{{cite web|author=Bush, George W.|title=Text of a Letter from the President|date=13. 3. 2001|url=https://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2001/03/20010314.html|access-date=4. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20090722073329/http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2001/03/20010314.html|archive-date=22. 7. 2009 }}</ref> što je naišlo na negodovanje klimatologa.<ref>{{cite journal|last1=Schrope|first1=Mark|title=Criticism mounts as Bush backs out of Kyoto accord|journal=Nature|date=5. 4. 2001|volume=410|issue=616|pages=|doi=10.1038/35070738|url=http://www.nature.com/nature/journal/v410/n6829/full/410616a0.html|access-date=4. 10. 2018|pmid=11287908}}</ref> [[Datoteka:John McCain official portrait lightened.jpg|mini|lijevo|[[John McCain]], senator iz [[Arizona|Arizone]] (1987-2018).]] Senator [[John McCain]] je također podržavao zakone koji se bave zaštitom okoliša, mada je njegova pozicija rijetka među visokorangiranim republikancima.<ref name="Dunlap 2010"/> Neki su republikanci podržali razvoj alternativnih goriva s ciljem ostvarenja energetske nezavisnosti SAD-a. Stranka odbija [[Trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova|trgovinu emisijskim jedinicama stakleničkih plinova]],<ref>{{cite web|title=Our GOP: The Party of Opportunity|url=http://www.gop.com/our-party/|access-date=11. 12. 2014}}</ref> a podržava vađenje nafte u nekim zaštićenim zonama te se zbog toga često nalazi na udaru aktivista.<ref>{{cite news|title=On Our Radar: Republicans Urge Opening of Arctic Refuge to Drilling|author=John Collins Rudolf|date=6. 12. 2010|url=http://green.blogs.nytimes.com/2010/12/06/on-our-radar-republicans-urge-opening-of-arctic-refuge-to-drilling/?_php=true&_type=blogs&_r=0|publisher=The New York Times|access-date=4. 10. 2018}}</ref> Tokom predsjedništva [[Barack Obama|Baracka Obame]], većina se republikanaca protivila novim regulatorskim zakonima. Stranka podržava izgradnju naftovoda [[Naftovod Keystone|Keystone]], čijoj se izgradnji protive [[Indijanci|indijanski]] i aktivisti za zaštitu okoliša.<ref>{{cite news|last1=Davenport|first1=Coral|title=Republicans Vow to Fight E.P.A. and Approve Keystone Pipeline|url=https://www.nytimes.com/2014/11/11/us/politics/republicans-vow-to-fight-epa-and-approve-keystone-pipeline.html|access-date=4. 10. 2018|work=New York Times|date=10. 11. 2014}}</ref><ref>{{cite news|last1=Levy|first1=Gabrielle|title=Obama Vetoes Keystone XL, Republicans Vow to Continue Fight|url=https://www.usnews.com/news/articles/2015/02/24/obama-vetoes-keystone-xl-republicans-vow-to-continue-fight|access-date=4. 10. 2018|work=US News|date=24. 2. 2015}}</ref><ref>{{cite news|title=Keystone XL pipeline: Why is it so disputed?|url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-30103078|access-date=4. 10. 2018|work=BBC|date=6. 11. 2015}}</ref> ===Imigracija=== {{Glavni|Imigracija u Sjedinjene Američke Države|Ilegalna imigracija u Sjedinjene Američke Države}} Republikanci su podijeljeni po pitanju kako se suprostaviti ilegalnoj imigraciji između platforme koja dozvoljava migrantskim radnicima da dođu do državljanstva (koju podržavaju pobornici [[establišment]]a) i pozicije koja zagovara jačanje granične kontrole i deportaciju ilegalnih imigranata (koju mahom podržavaju [[Populizam|populisti]]). Prijedlog sveobuhvatne reforme imigracije je 2006, sa podrškom Bijele kuće, prošao u Senatu (sa republikanskom većinom), ali ne i u Predstavničkom domu (također sa republikanskom većinom). Ovim zakonom milioni ilegalnih imigranata postali bi državljani.<ref name=Blanton>{{cite news|last=Blanton|first=Dana|title=National Exit Poll: Midterms Come Down to Iraq, Bush|publisher=Fox News|date=8. 11. 2006|url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,228104,00.html|access-date=1. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20070306050851/http://www.foxnews.com/story/0,2933,228104,00.html|archive-date=6. 3. 2007}}</ref> Nakon poraza na predsjedničkim izborima 2012, posebno među Latinoamerikancima, nekoliko republikanaca zalagalo se za prijateljski odnos prema imigrantima. Ipak, 2016. veliki je broj kandidata zauzeo oštar stav prema imigraciji, a vodeći kandidat i budući pobjednik predsjedničkih izbora 2016, [[Donald Trump]], predložio je izgradnju zida na južnoj granici. Prijedlozi koji pozivaju na reformu imigracije sa [[Put ka državljanstvu|putem ka državljanstvu]] dobili su značajnu republikansku podršku u nekim anketama. U anketi iz 2013, 60% republikanaca podržavalo je put ka državljanstvu.<ref name=long-past>{{cite news|last=Frumin|first=Aliyah|title=Obama: 'Long past time' for immigration reform|date=25. 11. 2013|url=http://www.msnbc.com/hardball/obama-long-past-time-reform|publisher=MSNBC|access-date=1. 10. 2018}}</ref> ===Spoljna politika i nacionalna sigurnost=== {{Glavni|Historija spoljne politike i nacionalne sigurnosti u Republikanskoj stranci (SAD)}} [[Datoteka:Rumsfeld1.jpg|mini|desno|[[Donald Rumsfeld]], 13. ministar odbrane (2001-2006).]] Dio republikanaca podržava [[unilateralizam]] u pitanjima nacionalne sigurnosti, vjerujući u sposobnost i pravo SAD-a da bez spoljne podrške djeluje u pitanjima nacionalne sigurnosti. Generalno, republikansko razmišljanje o nacionalnoj odbrani i međunarodnim odnosima pod velikim je uticajem [[realizam (međunarodni odnosi)|realizma]] i [[neorealizam (međunarodni odnosi)|neorealizma]], karakterišući sukobe između nacija kao borbu bezličnih snaga međunarodne strukture nasuprot shvatanju sukoba kao posljedica ideja i akcija individualnih vođa. Uticaji realizma prisutni su u Reaganovom "carstvu zla" ([[Sovjetski savez]]) i [[Osovina zla|"osovini zla"]] Busha mlađeg ([[Iran]], [[Irak]], [[Sjeverna Koreja]]). Nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra 2001]], mnogi u stranci podržali su neokonzervativne politike [[Rat protiv terorizma|rata protiv terorizma]], koje su dovele do invazije Afganistana 2001. i [[Rat u Iraku 2003.|invazije Iraka 2003]]. Administracija Busha mlađeg zauzela je poziciju da [[Ženevske konvencije]] ne važe za [[nezakoniti borci|nezakonite borce]], dok se drugi u stranci protive korištenim tehnikama ispitivanja, smatrajući ih mučenjem.<ref>{{cite news|url=http://www.weeklystandard.com/cruz-america-does-not-need-torture-to-protect-ourselves/article/2000049|title=Cruz: 'America Does Not Need Torture to Protect Ourselves'|date=3. 12. 2015|access-date=3. 10. 2018|archive-date=1. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160101195440/http://www.weeklystandard.com/cruz-america-does-not-need-torture-to-protect-ourselves/article/2000049|url-status=dead}}</ref> Republikanci često predlažu ograničenje novčane pomoći kao sredstvo uspostavljanja sigurnosnih i imigracionih interesa SAD-a.<ref>{{cite news|author=Erik Wasson|date=18. 7. 2013|url=http://thehill.com/policy/finance/311939-house-gop-unveils-huge-cuts-to-state-foreign-aid|title=House GOP unveils spending bill with $5.8B cut to foreign aid|newspaper=The Hill|access-date=3. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite news|author=David Rogers|date=1. 2. 2011|title=GOP seeks to slash foreign aid|newspaper=Politico|url=http://www.politico.com/news/stories/0111/48551.html|access-date=3. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite news|author=Mario Trujillo|date=1. 7. 2014|title=Republicans propose halting foreign aid until border surge stops|newspaper=The Hill|url=http://thehill.com/blogs/blog-briefing-room/211058-gop-rep-cut-off-central-american-aid-until-border-is-fixed|access-date=3. 10. 2018}}</ref> Stranka podržava jako savezništvo s [[Izrael]]om i napore da se osigura mir na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] između Izraela i njegovih arapskih susjeda.<ref name="Pro-Israel">{{cite news|last1=Lipton|first1=Eric|title=G.O.P.'s Israel Support Deepens as Political Contributions Shift|url=https://www.nytimes.com/2015/04/05/us/politics/gops-israel-support-deepens-as-political-contributions-shift.html|access-date=3. 10. 2018|work=The New York Times|date=4. 4. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.gop.com/platform/american-exceptionalism/|title=Republican Platform: American Exceptionalism|publisher=Republican National Committee|access-date=3. 10. 2018}}</ref> Zadnjih godina, republikanci su se distancirali od [[Dvodržavno rješenje|dvodržavnog rješenja]].<ref>{{cite web|last1=O'Toole|first1=Molly|title=Report How Donald Trump and the GOP Dropped the Two-State Solution for Mideast Peace|url=https://foreignpolicy.com/2016/07/14/how-donald-trump-and-the-gop-dropped-the-two-state-solution-for-mideast-peace/|website=Foreign Policy|access-date=3. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite web|title=Republicans possibly ready to reject two-state solution, Trump advisor says|url=http://www.jpost.com/US-Elections/GOP-possibly-ready-to-reject-two-state-solution-Trump-advisor-says-459650|website=The Jerusalem Post|access-date=3. 10. 2018}}</ref> U anketi iz 2014, 59% republikanaca podržalo je smanjenje napora u inostranstvu i fokusiranje na američke probleme.<ref>See "3. 7. 2014. – Iraq – Getting In Was Wrong; Getting Out Was Right, U.S. Voters Tell Quinnipiac University National Poll" [http://www.quinnipiac.edu/news-and-events/quinnipiac-university-poll/national/release-detail?ReleaseID=2057 Quinnipiac University Poll] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160402190652/http://www.quinnipiac.edu/news-and-events/quinnipiac-university-poll/national/release-detail?ReleaseID=2057 |date=2. 4. 2016 }}</ref> Prema platformi iz 2016, stranka podržava dijaloško rješenje pitanja [[Tajvan]]a, ali upozorava da bi u slučaju pokušaja [[Kina|Kine]] da nasilno izmjeni situaciju, SAD, na osnovu Zakona o odnosima s Tajvanom, podržala napore Tajvana da se odbrani. ===Društvena pitanja=== Republikanska stranka uglavnom se povezuje sa [[Društveni konzervativizam|društveno konzervativnim]] politikama, mada postoje centrističke i [[Libertarijanizam|libertarijanističke]] frakcije. Društveni konzervativci zalažu se za zakone koji podržavaju tradicionalne vrijednosti, poput protivljenja [[Istopolni brak|istopolnim brakovima]], abortusu i marihuani.<ref name="Zelizer 2004 704–5">{{cite book|last=Zelizer|first=Julian E.|title=The American Congress: The Building of Democracy|url=https://books.google.com/books?id=_MGEIIwT5pUC&pg=PA704|year=2004|publisher=Houghton Mifflin Harcourt|pages=704–05|isbn=9780547345505}}</ref> Većina konzervativnih republikanaca protivi se [[Kontrola oružja|kontroli oružja]], [[Afirmativna akcija|afirmativnoj akciji]] i ilegalnoj imigraciji.<ref name="Zelizer 2004 704–5"/><ref>{{cite book|last=Chapman|first=Roger|title=Culture Wars: An Encyclopedia of Issues, Viewpoints, and Voices|url=https://books.google.com/books?id=vRY27FkGJAUC|year=2010|publisher=M. E. Sharpe|page=704-5|isbn=9780765622501}}</ref> ====Abortus i istraživanje embrionalnih matičnih ćelija==== Većina kandidata stranke pripada [[pro-life pokret]]u i protivi se abortusu sa moralne i religijske osnove. Dok mnogi zagovaraju izuzetak u slučaju [[incest]]a, silovanja ili ugroženosti života majke, 2012. stranka je odobrila platformu koja podržava zabranu abortusa bez izuzetaka.<ref name=platform>{{cite web|author1=Alan Fram|author2=Philip Elliot|url=https://finance.yahoo.com/news/gop-oks-platform-barring-abortions-gay-marriage-204947742.html|title=GOP OKs platform barring abortions, gay marriage|website=Finance.yahoo.com|date=29. 8. 2012|access-date=1. 10. 2018}}</ref> Prije presude [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda]] u procesu [[Roe protiv Wadea]] (kojim su zabrane prava na abortus proglašene neustavnim), nije bilo mnogo polarizujućih pitanja između demokrata i republikanaca. Nakon presude, protivljenje abortusu postalo je jedno od ključnih platformi stranke.<ref name=":2">{{Cite book|last=Layman|first=Geoffrey|url=https://cup.columbia.edu/book/the-great-divide/9780231120593|title=The Great Divide: Religious and Cultural Conflict in American Party Politics|date=2001|publisher=Columbia University Press|year=|isbn=9780231120586|location=|pages=115, 119–120}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/01/20/how-race-and-religion-have-polarized-american-voters/|title=How race and religion have polarized American voters|website=Washington Post|language=en|access-date=1. 10. 2018}}</ref> Kao rezultat, [[Evangelizam|evangelisti]] gravitiraju Republikanskoj stranci.<ref name=":2"/><ref name=":3"/> Protive se finansiranju organizacija koje nude uslugu abortusa, prije svega [[Planned Parenthood]]a, novcem vlade i poreznih obveznika.<ref name="ontheissues">{{cite web|title=Bobby Jindal on the Issues|publisher=Ontheissues.org|url=http://www.ontheissues.org/House/Bobby_Jindal.htm|access-date=1. 10. 2018}}</ref> Iako su republikanci glasali za povećanje vladinog finansiranja naučnih istraživanja, aktivno se protive federalnom finansiranju [[Istraživanje embrionalnih matičnih ćelija|istraživanja embrionalnih matičnih ćelija]] jer uključuje uništavanje ljudskog [[Zametak|embriona]].<ref>[http://www.mayoclinic.com/health/stem-cells/CA00081 Stem cells: What they are and what they do]. MayoClinic.com (23. 3. 2013). Pristupljeno 1. 10. 2018.</ref><ref>Watson, Stephanie. (11. 11. 2004) [http://science.howstuffworks.com/life/cellular-microscopic/stem-cell2.htm HowStuffWorks "Embryonic Stem Cells"]. Science.howstuffworks.com. Pristupljeno 1. 10. 2018.</ref><ref>[http://stemcells.nih.gov/info/pages/faqs.aspx#wherefrom]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160729004418/http://stemcells.nih.gov/info/pages/faqs.aspx#wherefrom|date=29 Juli 2016}}<span> FAQs [Stem Cell Information</span>&#x5D;. Stemcells.nih.gov. Pristupljeno 1. 10. 2018.</ref> ====Građanska prava==== Republikanci se uglavnom protive afirmativnoj akciji za žene i neke manjine jer smatraju da nije [[Meritokratija|meritokratska]] i da je kontraproduktivna jer samo vodi ka daljnjoj [[Diskriminacija|diskriminaciji]]. Uglavnom podržavaju rasno neutralne prijemne politike na univerzitetima, ali podržavaju uzimanje u obzir društveno-ekonomskog stanja studenta.<ref name=affirmativeaction>{{cite news |url=http://www.cnn.com/2003/ALLPOLITICS/01/15/bush.affirmativeaction/|work=CNN|title=Bush criticizes university 'quota system'|date=15. 1. 2003|access-date=1. 10. 2018}}</ref><ref name= Eilperin >{{cite news |last=Eilperin|first=Juliet|title=Watts Walks a Tightrope on Affirmative Action |newspaper=The Washington Post|date=12. 5. 1998|url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/politics/special/affirm/stories/aa051298.htm|access-date=1. 10. 2018}}</ref> ====Vlasništvo oružja==== Republikanci uglavnom podržavaju prava vlasnika oružja i protive se regulatorskim zakonima. ====Droge==== {{Glavni|Ilegalna trgovina drogom u Sjedinjenim Američkim Državama}} Republikanci historijski podržavaju [[rat protiv droga]] i protive se [[Liberalizacija droge|legalizaciji]] istih.<ref>{{Cite web|url=http://www.republicanviews.org/republican-views-on-drugs/|title=Republican Views on Drugs|website=www.republicanviews.org|language=en-US|access-date=1. 10. 2018|archive-date=2. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502010122/http://www.republicanviews.org/republican-views-on-drugs/|url-status=dead}}</ref> U skorije vrijeme, nekoliko istaknutih republikanaca podržalo je smanjenje i reformu zakona o obaveznom izricanju kazne u vezi sa drogama.<ref>{{cite web|author=Greg Newburn|title=Top GOP Presidential Contenders Support Mandatory Minimum Reform|date=18. 7. 2014|url=http://famm.org/top-gop-presidential-contenders-support-mandatory-minimum-reform/|publisher=Families Against Mandatory Minimums|access-date=1. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129020752/http://famm.org/top-gop-presidential-contenders-support-mandatory-minimum-reform/|archive-date=29. 11. 2014}}</ref> ====LGBT pitanja==== Zahvaljujući prije svega prisutnosti [[Kršćanska desnica|kršćanske desnice]] u američkom konzervativnom pokretu, Republikanska stranka zauzela je pozicije koje se smatraju otvoreno neprijateljskim prema [[LGBT-ovski društveni pokreti|LGBT-ovskim društvenim pokretima]]. Historijski se protive istopolnim brakovima (stav o [[Istopolna zajednica|građanskim zajednicama]] mnogo je podijeljeniji). 2004.<ref>{{cite news|url=http://www.cnn.com/2004/ALLPOLITICS/02/24/elec04.prez.bush.marriage/|title=Bush calls for ban on same-sex marriages |date=25. 2. 2004|publisher=CNN.com}}</ref> i 2006,<ref>{{cite web|url=http://www.nbcnews.com/id/11442710/ns/politics/t/bush-urges-federal-marriage-amendment/|title=Bush urges federal marriage amendment|date=6. 6. 2006|publisher=NBC News}}</ref> kongresni republikanci promovisali su amandman kojim bi definicija braka pravno bila ograničena samo na heteroseksualne parove. U oba slučaja amandman nije prošao. Kako je u 2010-im sve više država legalizovalo istopolne brakove, republikanci su podržali politiku kojom se svakoj državi dozvoljava da sama odlučuje o svojoj bračnoj politici.<ref name="A Shifting Landscape">{{cite web|url=http://publicreligion.org/site/wp-content/uploads/2014/02/2014.LGBT_REPORT.pdf|format=PDF|title=A Shifting Landscape|date=2003|website=Publicreligion.org|access-date=1. 10. 2018}}</ref> Platforma stranke od 1992. protivi se uključenju LGBT osoba u [[Oružane snage SAD-a]]. Jedno od [[LGBT konzervatizam|LGBT]] udruženja unutar stranka zove se Brvnarski republikanci. Istraživanje iz 2014. pokazalo je da 61% [[Milenijalci|milenijalnih]] republikanaca podržava istopolne brakove.<ref>{{cite web|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2014/03/10/61-of-young-republicans-favor-same-sex-marriage/|title=Young Republicans favor same-sex marriage &#124; Pew Research Center|website=Pewresearch.org|date=10. 3. 2014|access-date=1. 10. 2018}}</ref> Republikanska stranka protivila se od 1992. do 2004. uključivanju seksualne orijentacije u anti-diskriminacione zakone.<ref name="1992 Republican Party platform">{{cite web|url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=25847|title=Republican Party Platforms: Republican Party Platform of 1992|website=Presidency.ucsb.edu|date=17. 8. 1992|access-date=1. 10. 2018|archive-date=4. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170204134646/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=25847|url-status=dead}}</ref> Platforme iz 2008. i 2012. podržavale su anti-diskriminacione zakone na osnovu spola, rase, godina, religije, vjerovanja, invaliditeta i nacionalne pripadnosti. Ni u jednoj nije bilo spomena o seksualnoj orijentaciji i [[Rodni identitet|rodnom identitetu]].<ref name="2012 Republican Party platform">{{cite web|url=http://www.gop.com/wp-content/uploads/2012/08/2012GOPPlatform.pdf|title=Layout 1|format=PDF|website=Gop.com|access-date=1. 10. 2018}}</ref><ref name="2008 Republican Party platform">{{cite web|url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=78545|title=Republican Party Platforms: 2008 Republican Party Platform|website=Presidency.ucsb.edu|access-date=1. 10. 2018|archive-date=28. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170128014700/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=78545|url-status=dead}}</ref> Anketa iz 2013. pokazala je da 61% republikanaca podržava zakone kojima se štite homoseksualci i [[Lezbijka|lezbijke]] od diskriminacije pri zapošljavanju,<ref name="A Shifting Landscape"/> dok je anketa iz 2007. pokazala da 60% republikanaca podržava proširenje federalnih zakona protiv zločina iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.<ref>{{cite web|title=Public Favors Expansion of Hate Crime Law to Include Sexual Orientation|url=http://www.gallup.com/poll/27613/public-favors-expansion-hate-crime-law-include-sexual-orientation.aspx|publisher=Gallup|date=17. 5. 2007|access-date=1. 10. 2018}}</ref> ====Državnost Portorika==== {{Glavni|Portorikanski pokret za državnost}} Platforma iz 2016. navodi: "Podržavamo pravo američkih građana [[Portoriko|Portorika]] da budu primljeni u Uniju kao potpuno suverena država. Dalje priznajemo historijski značaj lokalnog referenduma iz 2012. u kojem je većina od 54% glasala za kraj trenutnog stanja Portorika kao američke teritorije, a većina od 61% izabrala državnost (u okviru SAD-a) nad opcijom suverene nacionalnosti. Podržavamo federalno sponzorirani referendum o političkom statusu, odobren i finansiran zakonom Kongresa iz 2014. da se utvrde aspiracije naroda Portorika. Kada lokalni referendum iz 2012. bude ratifikovan, Kongres bi trebao odobriti zakon sa uslovima za budući prijem Portorika kao 51. države u Uniji". ==Glasačka baza== ===Demografija=== Demokrate tradicionalno osvajaju više glasova među mlađim glasačima, a republikanci među starijim. Republikanci su 2006. osvojili 38% glasova glasača između 18 i 29 godina.<ref name=2006cnnexitpolls/> Siromašniji glasači uglavnom podržavaju demokrate, a bogatiji republikance. Obama je 2012. osvojio 60% glasova glasača sa prihodom manjim od 50.000 dolara i 45% među onima koji zarađuju više.<ref name="2012 Exit Poll">{{cite web|url=http://www2.cnn.com/election/2012/results/main|title=Election Results – 2012 Election Center|publisher=CNN|access-date=29. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20161226215606/http://www.cnn.com/election/2012/results/main/|archive-date=26. 12. 2016}}</ref> Bush je 2004. osvojio 41% glasova među najsiromašnijih 20%, 55% među najbogatijih 20% i 53% od ostalih 60%. U izborima 2006, 49% glasača sa prihodima iznad 50.000 i 38% sa prihodima manjim od toga glasalo je za republikance.<ref name=2006cnnexitpolls/> ====Spol==== Republikanci imaju veću podršku kod muškaraca. Obama je 2012. osvojio glasove 55% žena i 45% muškaraca.<ref name="2012 Exit Poll"/> Na izborima 2006, za republikance je glasalo 43% žena i 47% muškaraca.<ref name=2006cnnexitpolls>{{cite news|title=Exit Polls|publisher=CNN|url=http://www.cnn.com/ELECTION/2006/pages/results/states/US/H/00/epolls.0.html|date=7. 11. 2006|access-date=29. 10. 2018}}</ref> Ženski glasovi na izborima 2010. bili su podijeljeni jer su i republikanci i demokrate osvojili po 49% glasova.<ref name=abcnews3775>{{cite news |url=http://abcnews.go.com/Politics/vote-2010-elections-results-midterm-exit-poll-analysis/story?id=12003775|title=Exit Poll Analysis: Vote 2010 Elections Results|publisher=ABC News|date=2. 11. 2010|access-date=29. 10. 2018}}</ref><ref name=Weeks2010>{{cite news|last=Weeks|first=Linton|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=131039717|title=10 Takeaways From The 2010 Midterms|publisher=NPR|date=3. 11. 2010|access-date=29. 10. 2018}}</ref> U skorašnjim izborima republikanci najveću podršku imaju među bijelačkim bračnim parovima sa djecom.<ref name=vdare>{{cite web|url=http://www.vdare.com/posts/affordable-family-formation-the-neglected-key-to-gops-future|title=Affordable Family Formation–The Neglected Key To GOP's Future|website=VDARE.com|date=16. 6. 2015|access-date=29. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20170102174115/http://www.vdare.com/posts/affordable-family-formation-the-neglected-key-to-gops-future|archive-date=2. 1. 2017}}</ref> Većina neudatih i razvedenih žena glasala je za demokratu [[John Kerry|Johna Kerryja]] 2004.<ref>{{cite news|url=https://www.economist.com/news/united-states/21591624-republicans-should-worry-unmarried-women-shun-them-marriage-gap?fsrc=scn/tw/te/pe/themarriagegap|title=Republicans should worry that unmarried women shun them|date=14. 12. 2013|work=The Economist}}</ref> Obama je 2012. osvojio 55% ženskih glasova, a Romney 44%.<ref>{{cite news|date=3. 12. 2012|title=The Marriage Gap in the Women's Vote|author=Meg T. McDonnell|url=http://www.crisismagazine.com/2012/the-marriage-gap-in-the-womens-vote|work=Crisis Magazine|access-date=29. 10. 2018}}</ref> Među neudatim ženama bilo je 67%-31% za Obamu, dok je među udatim pobijedio Romney 53%-46%.<ref>{{cite news|author=Suzanne Goldenberg|date=9. 11. 2012|title=Single women voted overwhelmingly in favour of Obama, researchers find|newspaper=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2012/nov/09/single-women-voted-favour-obama|access-date=29. 10. 2018}}</ref> ====Obrazovanje==== Prema anketi Pew Researcha iz 2012, demokrate su imale za 8% veću podršku među osobama sa završenim fakultetom, 14% među svim postdiplomcima i 10% među ženama sa fakultetom. Republikanci su za 11% imali veću podršku među bijelim muškarcima sa završenim fakultetom. Demokrate su činile 36%, a republikanci 28% među osobama sa srednjom školom ili manjim stepenom obrazovanja od toga.<ref name=Pew2012>{{cite web|url=http://www.people-press.org/files/legacy-detailed_tables/Detailed%20tables%20for%20Party%20ID.pdf|title=Detailed Party Identification Tables|format=PDF|publisher=Pew Research Center for the People & the Press|access-date=29. 10. 2018}}</ref> ====Etničke grupe==== Od 1980-ih republikanci osvajaju manje od 15% [[Afroamerikanci|afroameričkih]] glasova. Vodeću poziciju među Afroamerikancima stranka je izgubila u 1960-im. Stranka je pod Lincolnom ukinula robovlasništvo i tokom [[Rekonstrukcija (SAD)|rekonstrukcije]] dala pravo glasa crncima. Do New Deala u 1930-im, crnci su u velikoj većini podržavali republikance. Crnci su počeli prilaziti demokratama u 1930-im, kada im je New Deal dao priliku za zaposlenje i kada su na scenu stupile političke ličnosti poput [[Eleanor Roosevelt]], koje su zagovarale građanska prava. Od Zakona o glasačkim pravima 1965, kojim su ponovo dobili pravo glasanja na Jugu, crnci čine značajan postotak demokratskih glasova u regionu (20-50%).<ref name=Sitkoff>Harvard Sitkoff, ''A New Deal for Blacks'' (1978).</ref> Decenijama je većina bijelaca glasala za demokrate. Od sredine 1990-ih većina bijelaca su republikanci.<ref name=Fried2008p321>Fried, str. 321.</ref> Na izborima 2010, dva afroamerička republikanska kandidata izabrana su u Predstavnički dom.<ref name=Holmes2010>{{cite news|author=L. A. Holmes|url=http://politics.blogs.foxnews.com/2010/11/03/black-republicans-win-first-congress-seats-2003|archive-url=https://web.archive.org/web/20101104213733/http://politics.blogs.foxnews.com/2010/11/03/black-republicans-win-first-congress-seats-2003|archive-date=4. 11. 2010|title=Black Republicans Win First Congress Seats Since 2003|publisher=FoxNews.com|date=7. 4. 2010|access-date=1. 11. 2018}}</ref> Stranka je u skorije vrijeme neuspješno kandidovala crnce na pozicije senatora i guvernera u [[Illinois|Illionisu]], Ohiu, [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]] i [[Maryland]]u. Stranka je, u zadnjih par decenija, doživjela umjeren uspjeh u privlačenju latinoameričkih i [[Američki Azijati|azijatskih]] glasača. Bush, koji je vodio žestoku kampanju, uspio je osvojiti 35% latinoameričkih glasova 2000. i 44% 2004.<ref name=2004cnnexitpolls>{{cite news |title=Exit Polls|publisher=CNN|url=http://www.cnn.com/ELECTION/2004/pages/results/states/US/P/00/epolls.4.html|date=2. 11. 2004|access-date=1. 11. 2018}}</ref> Žestok [[Antikomunizam|anti-komunistički]] stav stranke učinio ju je popularnom među manjinskim grupama iz [[Komunizam|komunističkih]] država, posebno među [[Američki Kubanci|Kubancima]], [[Američki Korejci|Korejcima]], [[Američki Kinezi|Kinezima]] i [[Američki Vijetnamci|Vijetnamcima]]. [[Bobby Jindal]], bivši guverner [[Louisiana|Louisiane]], bio je prvi guverner [[Indija|indijskog]] porijekla,<ref name=deccanherald>{{cite news|url=http://www.deccanherald.com/content/31998/bobby-jindal-may-become-first.html|title=Bobby Jindal may become first Indian-American to be US prez|newspaper=Deccan Herald|date=23. 10. 2009|access-date=1. 11. 2018}}</ref> kao i prvi guverener Louisiane iz manjinskih zajednica.<ref name=BBC7412>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/7907412.stm|title=Americas &#124; Profile: Bobby Jindal|publisher=BBC News|date=25. 2. 2009|access-date=1. 11. 2018}}</ref> Prema [[John Avlov|Johnu Avlovu]], republikanci su na federalnom nivou raznoličitiji od demokrata.<ref>{{cite web|title=GOP's surprising edge on diversity|author=John Avlon|url=http://www.cnn.com/2013/01/18/opinion/avlon-gop-diversity/index.html?c=&page=0|publisher=CNN|date=18. 1. 2013|access-date=1. 11. 2018}}</ref> 88% glasova koje je 2012. osvojio Romney činili su bijelci, dok je taj broj kod Obame bio 56%.<ref>Tom Scocca, "Eighty-Eight Percent of Romney Voters Were White," [http://www.slate.com/articles/news_and_politics/scocca/2012/11/mitt_romney_white_voters_the_gop_candidate_s_race_based_monochromatic_campaign.html ''Slate'' 7. 11. 2012]</ref> John McCain je 2008. osvojio 55% bijelačkih, 35% azijatskih, 31% latinoameričkih i 4% afroameričkih glasova. U izborima 2010. republikanci su osvojili 60% bijelačkih, 38% latinoameričkih i 9% afroameričkih glasova.<ref name=pewresearch1790>{{cite web|title=The Latino Vote in the 2010 Elections|work=|publisher=Pew Research Center|location=|date=3. 11. 2010|url=http://pewresearch.org/pubs/1790/2010-midterm-elections-exit-poll-hispanic-vote|access-date=1. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20110205150318/http://pewresearch.org/pubs/1790/2010-midterm-elections-exit-poll-hispanic-vote|archive-date=5. 2. 2011}}</ref> ====Religijske skupine==== Religija je uvijek igrala značajnu ulogu u američkoj politici. Religija je do 1960. bila glavna linija razdvajanja; katolici, [[Jevreji]] i južni protestanti pretežno su bili demokrate, a sjeveroistočni protestanti republikanci. Bush je 2004. dobio 61% glasova od ljudi koji sedmično obilaze crkvu, 47% od onih koji to rade povremeno, a 36% od onih koji to ne rade nikada. 59% protestanata glasalo je za Busha 2004, uz 52% katolika (iako je John Kerry katolik). Od 1980, velika većina evangelista glasa za republikance; 70-80% je glasalo za Busha 2004, a 70% za republikanske kandidate na izborima 2006. Jevreji su i dalje pretežno demokrate (70-80%). Demokrate imaju jake veze s afroameričkim crkvama, poput [[Nacionalna baptistička konvencija|Nacionalne baptističke konvencije]], dok je historijska dominacija među katolicima pala na svega 54%-46% 2010.<ref name=autogenerated2>{{cite web|url=http://pewresearch.org/pubs/1791/2010-midterm-elections-exit-poll-religion-vote|title=Religion in the 2010 Elections|publisher=Pew Research Center|date=3. 11. 2010|access-date=1. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20110206111210/http://pewresearch.org/pubs/1791/2010-midterm-elections-exit-poll-religion-vote|archive-date=6. 2. 2011}}</ref> Podrška glavnih protestanskih skupina ([[Metodizam|metodisti]], [[Luteranizam|luterani]], [[Prezbiterijanstvo|prezbiterijanci]], [[Američka episkopalna crkva|episkopalci]], [[Kršćanska crkva (Učenici Krista)|Učenici Krista]]) republikancima pala je na svega 55%, sa 75% prije 1968. Glavne denominacije rapidno se smanjuju u veličini. Mormoni su 2000. Bushu dali preko 75% glasova.<ref>{{cite book |author=Grover Norquist|title=Leave Us Alone: Getting the Government's Hands Off Our Money, Our Guns, Our Lives|url=https://books.google.com/books?id=YQu8IGTotBUC&pg=PA146|year=2008|publisher=HarperCollins|pages=146–49|isbn=9780061133954}}</ref> Iako se katolički republikanski lideri pridržavaju crkvenih učenja u pitanjima abortusa, eutanazije, istraživanja embrionalnih matičnih ćelija i istopolnih brakova, razlikuju se u pogledima na smrtnu kaznu i kontracepciju.<ref>{{cite news|last=Lee |url=http://edition.cnn.com/2015/06/18/politics/pope-encyclical-climate-change-catholic-republicans/|title=Pope hands GOP climate change dilemma|publisher=CNN|date=18. 6. 2015|access-date=1. 11. 2018}}</ref> Enciklika [[Laudato si']] [[Papa Franjo|Pape Franje]] iz 2015. izazvala je raspravu o pozicijama katoličkih republikanca i crkvenim učenjima. Tom enciklikom papa je u ime Katoličke crkve priznao postojanje klimatskih promjena uzrokovanih djelovanjem ljudi, odnosno sagorijevanjem fosilnih goriva.<ref>Thomas Reese, [http://ncronline.org/blogs/faith-and-justice/readers-guide-laudato-si "A readers' guide to 'Laudato Si'"], ''National Catholic Register'', 26. 6. 2015.</ref> Iako je anketa Pew Researcha pokazala da katolici više vjeruju u globalno zagrijavanje od ne-katolika, svega 51% republikanskih katolika (manje od nacionalnog prosjeka) vjeruje u globalno zagrijavanje, a svega 23% smatra da ga uzrokuje ljudska aktivnost.<ref>{{cite news|title=Catholics Divided Over Global Warming|work=Pew Research|url=http://www.pewforum.org/2015/06/16/catholics-divided-over-global-warming/|date=16. 6. 2015|access-date=1. 11. 2018}}</ref> ==Republikanski predsjednici SAD-a== {| class="sortable wikitable" |- ! # ! Ime ! Portret ! Savezna država ! Mandat |- | 16. | [[Abraham Lincoln]] | [[Datoteka:Abraham Lincoln head on shoulders photo portrait.jpg|65px]] | [[Illinois]] | 4. mart 1861 – 15. april 1865. |- | 18. | [[Ulysses S. Grant]] | [[Datoteka:Ulysses S Grant by Brady c1870-restored.jpg|65px]] | [[Illinois]] | 4. mart 1869 – 4. mart 1877. |- | 19. | [[Rutherford B. Hayes]] | [[Datoteka:President Rutherford Hayes 1870 - 1880 Restored.jpg|65px]] | [[Ohio]] | 4. mart 1877 – 4. mart 1881. |- | 20. | [[James A. Garfield]] | [[Datoteka:James Abram Garfield, photo portrait seated.jpg|65px]] | [[Ohio]] | 4. mart 1881 – 19. septembar 1881. |- | 21. | [[Chester A. Arthur]] | [[Datoteka:Chester A. Arthur portrait c1882.jpg|65px]] | [[New York (savezna država)|New York]] | 19. septembar 1881 – 4. mart 1885. |- | 23. | [[Benjamin Harrison]] | [[Datoteka:Benjamin Harrison, head and shoulders bw photo, 1896.jpg|65px]] | [[Indiana]] | 4. mart 1889 – 4. mart 1893. |- | 25. | [[William McKinley]] | [[Datoteka:Mckinley.jpg|65px]] | [[Ohio]] | 4. mart 1897 – 14. septembar 1901. |- | 26. | [[Theodore Roosevelt]] | [[Datoteka:Theodore Roosevelt by the Pach Bros.jpg|65px]] | [[New York (savezna država)|New York]] | 14. septembar 1901 – 4. mart 1909. |- | 27. | [[William Howard Taft]] | [[Datoteka:William Howard Taft, head-and-shoulders portrait, facing front.jpg|65px]] | [[Ohio]] | 4. mart 1909 – 4. mart 1913. |- | 29. | [[Warren G. Harding]] | [[Datoteka:Warren G Harding-Harris & Ewing.jpg|65px]] | [[Missouri]] | 4. mart 1921 – 2. august 1923. |- | 30. | [[Calvin Coolidge]] | [[Datoteka:Calvin Coolidge cph.3g10777 (cropped).jpg|65px]] | [[Massachusetts]] | 2. august 1923 – 4. mart 1929. |- | 31. | [[Herbert Hoover]] | [[Datoteka:President Hoover portrait.jpg|65px]] | [[Kalifornija]] | 4. mart 1929 – 4. mart 1933. |- | 34. | [[Dwight D. Eisenhower]] | [[Datoteka:Dwight D. Eisenhower, official photo portrait, May 29, 1959.jpg|65px]] | [[Kansas]] | 20. januar 1953 – 20. januar 1961. |- | 37. | [[Richard Nixon]] | [[Datoteka:Richard M. Nixon, ca. 1935 - 1982 - NARA - 530679 (3x4).jpg|65px]] | [[Kalifornija]] | 20. januar 1969 – 9. august 1974. |- | 38. | [[Gerald Ford]] | [[Datoteka:Gerald Ford presidential portrait (cropped 2).jpg|65px]] | [[Michigan]] | 9. august 1974 – 20. januar 1977. |- | 40. | [[Ronald Reagan]] | [[Datoteka:Official Portrait of President Reagan 1981-cropped.jpg|65px]] | [[Kalifornija]] | 20. januar 1981 – 20. januar 1989. |- | 41. | [[George H. W. Bush]] | [[Datoteka:George H. W. Bush presidential portrait (cropped 2).jpg|65px]] | [[Teksas]] | 20. januar 1989. – 20. januar 1993. |- | 43. | [[George W. Bush]] | [[Datoteka:George-W-Bush.jpeg|65px]] | [[Teksas]] | 20. januar 2001 – 20. januar 2009. |- | 45. | rowspan=2|[[Donald Trump]] | rowspan=2|[[Datoteka:Official Presidential Portrait of President Donald J. Trump (2025).jpg|65px]] | rowspan=2|[[New York (savezna država)|New York]]/[[Florida]] | 20. januar 2017 – 20. januar 2021. |- | 47. | 20. januar 2025 – trenutni |} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Republican Party (United States)}} *{{Službeni sajt|http://www.gop.com}} [[Kategorija:Republikanska stranka (SAD)| ]] [[Kategorija:Političke stranke u Sjedinjenim Američkim Državama]] 0a5etdm0nngt5uvgwon697uqt4v0qbz 0 66844 3841257 3793150 2026-05-07T04:00:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841257 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} {{Preuređivanje}} {{Infokutija bolnica | naziv = Psihijatrijska bolnica Jankomir | org/grupa = | logo = | logo_veličina = | slika = | slika_veličina = 225 | alt = | opis = | koordinate = {{coord|45.805530|15.875678|type:landmark|display=inline, title}} | lokacija = Jankomir 11 | regija = [[Zagreb]] | država = [[Hrvatska]] | otvorena = 1958. | zatvorena = | srušena = | veb-sajt = {{URL|http://www.pbsvi.hr}} }} '''Psihijatrijska bolnica Jankomir'''<ref>{{Cite web|url=https://www.pbsvi.hr/|title=Naslovnica - Klinika za psihijatriju Sveti Ivan|last=Wizard|first=Social|website=Klinika za psihijatriju Sveti Ivan|language=hr-HR|access-date=2025-12-27}}{{Mrtav link}}</ref> namijenjena je za hospitalnu dijagnostiku i liječenje [[Psihijatrija|psihičkih poremećaja]] ([[Shizofrenija|šizofrenih]], afektivnih, neurotskih, poremećaja ličnosti i ovisnosti o alkoholu), ambulantnu dijagnostiku i liječenje prethodno navedenih psihičkih poremećaja, liječenje bolesnika u porodici prihvatitelja, epidemiološka istraživanja i dodiplomsku edukaciju. Služi i kao savjetovalište za pacijente i porodice. == Historija == Historija Psihijatrijske bolnice "Jankomir" u uskoj je konceptualnoj i vremenskoj vezi s razvitkom psihijatrijske nauke i prakse u [[Evropa|Evropi]], i neposredno s razvitkom današnje Psihijatrijske bolnice Vrapče. Godine 1870. u Evropi je prihvaćena koncepcija organizacije psihijatrijske zaštite čiji su temeljni i funkcionalni dijelovi bili zavodi za umobolne, i već 1879. g. u Stenjevcu koji je tada bio prigradski predio [[Zagreb]]a izgrađen je i primio je prve bolesnike Kraljevski zemaljski zavod za umobolne za Hrvatsku i Slavoniju, koji je danas savremena psihijatrijska bolnica s psihijatrijskom klinikom a naziva se Psihijatrijska bolnica Vrapče. Prema tada važećoj nozološkoj klasifikaciji bolesnici su bili podijeljeni u četiri kategorije, a bolesnici iz svake kategorije bili su smješteni u posebne paviljone sa specifičnim načinom liječenja. U prvu su grupu prema kliničkoj slici bili klasificirani mirni, a u drugu nemirni bolesnici. U treću su grupu bili uvršteni i prema tadašnjem stručnom psihijatrijskom imenovanju nazvani nemirni nasilni bolesnici. Tekst opisa nozološke klasifikacije četvrte skupine bolesnika citirat ćemo prema izvorniku: Četvrtu grupu su činili bolesnici koji se ne mogu ostaviti na slobodi kod njihovih kuća, već su pod nadzorom, mogu se slobodno kretati na za to uređenom prostoru zavoda. Za njih se uređuju takozvane kolonije. Kolonije za umobolne služe dakle za takve bolesnike koji nisu opasni, te trebaju samo opći nadzor nazornika, koji se podjednako i sami razumiju u poljoprivredne radnje. Ovi bolesnici upotrebljavaju se kod obavljanja privrednih poljodjelskih radnji, a obavljajući ove ćute se zadovoljni i učini im se njihovo stanje snošljivim i olakšanim. Ti bolesnici stoje pod satnim pregledanjem ljekara za umobolne." Upravo za prethodno opisanu četvrtu kategoriju bolesnika u prigradskom predjelu Jankomir dodijeljeno je Zavodu za umobolne 57 jutara obradive zemlje koja je kupljena od firme "Jankomir dd za vrtlarstvo i sjemenogojstvo", i godine 1923. tu je osnovana kolonija, odnosno ekonomija Jankomir. Osnivanjem kolonije odnosno ekonomije Jankomir stvoreni su odgovarajući uvjeti za primjenu tada jedine i poznate metode liječenja duševnih bolesnika a to je bila radna terapija, jer tada još nisu bili otkriveni ne samo psihofarmakološki nego i ine biološke metode liječenja. No, pored funkcije liječenja, kolonija odnosno ekonomija Jankomir imala je i ekonomsku funkciju jer je Zavod za umobolne snabdijevala cjelokupnom količinom namirnica potrebnih za prehranu bolesnika. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] razvitak psihijatrijske nauke a naročito uvođenje psihofarmakološkog metoda u liječenju omogućio je da se dio bolesnika iz Jankomira otpusti a dio premjesti u odgovarajuće pretežito ustanove za socijalno staranje, tako da su postupno stvoreni stručni i prostorni uslovi za liječenje akutnih duševnih bolesnika. Rješenjem Izvršnog vijeća sabora Narodne Republike Hrvatske dotadašnja organizacijska i funkcionalna sastavnica Bolnice za duševne bolesti Vrapče odvaja se i od 1. listopada 1958. g. počinje djelovati kao samostalna zdravstvena ustanova pod nazivom Bolnica za duševne bolesti Jankomir. U bolnici je zatečeno 405 bolesnika od kojih su većina bili dugoležeći i 70 bolesnika iz kategorije teško mentalno retardiranih. U početku uvjeti za rad bili su vrlo teški zbog nedostatka stručnih medicinskih kadrova kao i nedostatne dijagnostičke i terapijske medicinske opreme i instrumenata, o čemu posebno svjedoči podatak da su 1959. g. u Bolnici za duševne bolesti Jankomir radila samo dva ljekara. Zapošljavanjem većeg broja stručnih medicinskih kadrova i zdravstvenih saradnika svih profila kao i doškolovanjem postojećih, nabavom savremene dijagnostičke i terapijske opreme, otvaranjem novih odjela i poboljšanjem uvjeta smještaja i boravka bolesnika, stvoreni su temeljni uvjeti za stručno primjereno pružanje psihijatrijske zdravstvene skrbi i postupan razvitak Bolnice za duševne bolesti Jankomir u savremenu psihijatrijsku ustanovu. Godine 1964. Bolnica je promijenila naziv u Psihijatrijska bolnica "Jankomir" kojeg ima i danas, a u razdoblju do 1999. g. u njoj su radila 84 ljekara specijalista a 69 ljekara završili su obavezni ljekarski staž. ==Organizacija== PB "Jankomir" je bolnica paviljonskog tipa i u 11 odvojenih objekata smješteno je sljedećih 10 odjela: 1. Odjel sveobuhvatne ženske psihijatrije - odjel I.<br/> 2. Odjel sveobuhvatne muške psihijatrije - odjel II.<br/> 3. Odjel sveobuhvatne muške i ženske psihijatrije za produženo liječenje - odjel III.<br/> 4. Odjel za [[alkoholizam]] i druge ovisnosti - IV.<br/> 5. Odjel za biološko, psihoterapijsko i socioterapijsko liječenje psihotičnih poremećaja i graničnih stanja - odjel V.<br/> 6. Odjel sveobuhvatne muške psihijatrije za produženo liječenje - odjel VI.<br/> 7. Odjel za okupacijsku terapiju, psihosocijalni rad i resocijalizaciju s mogućnošću liječenja u obiteljima udomitelja - odjel VII.<br/> 8. Odjel za biološko, psihoterapijsko i socioterapijsko liječenje neurotskih i poremećaja ličnosti i ponašanja te reakcija na stres - odjel VIII.<br/> 9. Dnevna bolnica - odjel IX.<br/> 10. Odjel za psihoterapijsko i socioterapijsko liječenje neurotskih, somatoformnih i psihotičnih poremećaja te reakcija na [[stres]] - odjel X. Radi cjelovitosti dijagnostičkog postupka u Bolnici postoje i Specijalističko-konzilijarna i prijemna služba, Neurofiziološka laboratorija sa specijalističko-konzilijarnom službom za stanja poremećene svijesti, konvulzivna stanja i oboljele od [[Epilepsija|epilepsije]], biohemijska laboratorija, internistički dijagnostičko-ljekarski tim, rendgenska dijagnostika i odjel za opskrbu lijekovima. Psihijatrijska bolnica ''Jankomir'' promijenila je ime u Psihijatrijska bolnica ''Sveti Ivan'' 7. 5. 2004. godine. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihijatrijske bolnice u Hrvatskoj]] 2rzoeo9c0kp9mkt94asr9sx7wf2ljgf 0 70419 3841318 3709498 2026-05-07T09:02:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841318 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Geschäftsbuch 1833-49 Museum Senftenberg.jpg|mini|250px|desno|Računovodstvena poslovna knjiga iz perioda 1833–1849, Muzej Senftenberg]] '''Računovodstvo''' je proces komunikacije [[finansije|finansijskih]] informacije o poslovnim događajima koji koriste [[Dionice|dioničari]] i menadžeri pri donošenju poslovnih odluka.<ref>Elliot, Barry & Elliot, Jamie: ''Financial accounting and reporting'', Prentice Hall, London 2004, {{ISBN|0-273-70364-1}}, str. 3, [http://books.google.co.uk/books?id=82B1L70-xrsC&lpg=PP1&dq=Financial%20accounting%20and%20reporting&pg=PA3#v=onepage&q=&f=false Books.Google.co.uk]</ref> Komunikacija je općenito u vidu finansijskih izvještaja koji pokazuju stanje kapitala u pojmovima [[Proizvodnja|ekonomskih resursa]] koji su pod kontrolom menadžmenta; vještina leži u činjenici da se biraju informacije koje su relevantne za korisnike i koje se mogu pouzdano novčano iskazati.<ref>Elliot, Barry & Elliot, Jamie: ''Financial accounting and reporting'', Prentice Hall, London 2004, {{ISBN|0-273-70364-1}}, str. 3</ref> Principi računovodstva koji se primjenjuju na poslovne događaje su zapravo tri povezane oblasti računovodstva u praksi, i to: računovodstvo, [[knjigovodstvo]] i [[revizija]].<ref>Goodyear, Lloyd Earnest: ''Principles of Accountancy'', Goodyear-Marshall Publishing Co., Cedar Rapids, Iowa, 1913, str.7 [http://www.archive.org/download/principlesofacco00goodrich/principlesofacco00goodrich.pdf Archive.org]</ref> Po definiciji<ref>{{Cite web |url=http://www.efmo.ba/public/down/OR_JK_I_dio_str_3_44_P.pdf |title=Pojam i karakteristike računovodstva u savremenim uslovima, Ekonomski fakultet Mostar |access-date=9. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151106080749/http://www.efmo.ba/public/down/OR_JK_I_dio_str_3_44_P.pdf |archive-date=6. 11. 2015 |url-status=dead }}</ref>, računovodstvo predstavlja skup međusobno povezanih i sinhronizovanih - usklađenih naučnih metoda putem kojih se obezbjeđuje evidentiranje određenih poslovnih događaja, analiza i kontrola tih događaja, planiranje ekonomskih događaja i njihovih budućih efekata, kao i informiranje upravljačkih i rukovodećih struktura o ekonomskim tokovima u domenu računovodstvenih informacija. Američki institut za certificirane javne računovođe (AICPA) definira računovodstvo kao "vještinu evidentiranja, klasificiranja i sumiranja u značajnom obimu i u [[novac|novčanom pogledu]], transakcija i događaja koji su, ili barem djelimično, finansijskog karaktera, te objašnjavanje tako dobijenih rezultata."<ref>{{cite book | last = Singh Wahla | first = Ramnik | title = AICPA committee on Terminology. Accounting Terminology Bulletin No. 1 Review and Résumé}}</ref> Smatra se da su neki oblici računovodstva stari i nekoliko hiljada godina; najraniji oblici računovodstvenog evidentiranja su pronađeni u drevnoj [[Mesopotamija|Mesopotamiji]] (Asiriji) a stari su preko 7.000 godina. Ljudi tog vremena su koristili primitivne metode računovodstva za bilježenje rasta žitarica i stoke. Tokom vremena računovodstvo je osavremenjeno, unaprijeđeno tokom godina kako su se proizvodnja i trgovina usavršavale.<ref name="Friedlob, G. Thomas 1996, p.1">Friedlob, G. Thomas & Plewa, Franklin James, ''Understanding balance sheets'', John Wiley & Sons, NYC, 1996, {{ISBN|0-471-13075-3}}, str. 1</ref> Rano računovodstvo je služilo najvećim dijelom kao podsjetnik biznismenima i trgovcima, a njegovi korisnici su bili vlasnik ili sam računovođa. Ti oblici računovodstva nisu bili adekvatni za probleme koji su nastajali u poslovima kada su se pojavljivali višestruki investitori, tako da je postepeno nastalo [[dvojno knjigovodstvo]], najprije u sjevernoj [[Italija|Italiji]] u 14. vijeku, gdje su trgovci počeli zahtijevati više finansijskog kapitala nego što je jedan investitor mogao sam da investira. Razvoj [[dioničko društvo|dioničkih društava]] je stvorilo mnogo veći broj korisnika račuvodstvenih izvještaja, pošto investitori koji nisu imali dovoljno znanja o pojedinim poslovnim operacijama, oslanjali su se na računovođe od kojih su dobijali potrebne informacije.<ref>Carruthers, Bruce G., & Espeland, Wendy Nelson, ''Accounting for Rationality: Double-Entry Bookkeeping and the Rhetoric of Economic Rationality'', American Journal of Sociology, Vol. 97, No. 1, juli 1991, str.40-41,44 46,</ref> Ovaj razvoj je rezultirao podjelom računovodstvenih sistema za unutrašnje (npr. računovodstvo za menadžement) i vanjske (npr. finansijsko računovodstvo) potrebe, te na kraju zbog usložnjavanja državnih regulacija i rastuće potrebe za nezavisnom provjerom, razvila se i oblast revizije.<ref>Lauwers, Luc & Willekens, Marleen: "Five Hundred Years of Bookkeeping: A Portrait of Luca Pacioli" (Tijdschrift voor Economie en Management, Katholieke Universiteit Leuven, 1994, vol:XXXIX 3. izdanje, str.302), [https://lirias.kuleuven.be/bitstream/123456789/119065/1/TEM1994-3_289-304p.pdf KUleuven.be] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110820033441/https://lirias.kuleuven.be/bitstream/123456789/119065/1/TEM1994-3_289-304p.pdf |date=20. 8. 2011 }}</ref> Danas, računovodstvo se ponekad naziva i "jezikom biznisa" jer je ključni oslonac finansijskog izvještavanja i poslovnih informacija o poslovnim događajima za mnoge grupe korisnika. Računovodstvo koje se zasniva na izvještavanju za osobe koje su unutar poslovne organizacije (firme, kompanije) naziva se '''menadžersko računovodstvo''' a koristi se za prikupljanje informacija za zaposlenike, menadžere, vlasnike i revizore. Menadžersko računovodstvo se uglavnom bavi pružanjem osnove za donošenje menadžerskih ili operativnih odluka. Računovodstvo koje pruža informacije ljudima izvan poslovne organizacije (poduzeća) naziva se finansijsko računovodstvo i daje informacije za trenutne i potencijalne dioničare, kreditore poput [[banka|banaka]], dobavljača, finansijskih analitičara, ekonomista i državnih agencija. Pošto svaki od tih korisnika ima različite potrebe, prezentacija finansijskih izvještaja je veoma strukturirana i regulirana je mnogobrojnim pravilima i zakonima, za razliku od menadžerskog računovodstva. Organ koji na međunarodnom nivou regulira finansijsko računovodstvo zovu se [[Općeprihvaćeni računovodstveni principi]] ili GAAP. Ostala pravila uključuju Međunarodne standarde računovodstvenog izvještavanja ili IFRS<ref>{{Cite web |url=http://www.ifrs.com/ |title=IFRS |access-date=16. 10. 2021 |archive-date=29. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190929110906/https://www.ifrs.com/ |url-status=dead }}</ref>, odnosno US GAAP. == Historija == [[Datoteka:Map of fertile crescent.svg|mini|desno|210px|Karta Srednjeg istoka prikazuje "plodni polumjesec" u 3. mileniju p. n. e.]] Najraniji računovodstveni zapisi koji su pronađeni datiraju iz prahistorijskog [[Babilon]]a, [[Asirija|Asirije]] i [[Sumer]]a, prije 7.000 godina. Ljudi tog vremena su koristili primitivne računovodstvene metode za evidenciju rasta žitarica i stoke. Zbog prirodnih sezona i ciklusa u rastu žitarica, vrlo lahko je utvrditi da se "poslovalo" sa "dobiti" nakon što je urod prikupljen ili nakon što mladunci životinja porastu<ref name="Friedlob, G. Thomas 1996, p.1"/> Izum novog oblika knjigovodstva je korištenje glinenih ploča i, po nekim mišljenjima, predstavlja jedno od najvećih misaonih postignuća čovječanstva.<ref>Oldroyd, David & Dobie, Alisdair: ''Themes in the history of bookkeeping'', The Routledge Companion to Accounting History, London, July 2008, {{ISBN|978-0-415-41094-6}}, Chapter 5, str. 96</ref> [[Datoteka:Clay accounting tokens Susa Louvre n2.jpg|mini|desno|210px|Glinene računovodstvene pločice, Susa, period Uruk, oko 3500. p. n. e.]] Djelo ''Res Gestae Divi Augusti'' (lat.: "Povelja božanskog Augustusa") je značajan dokument rimskom narodu koji je napisao car [[Oktavijan August|August]]. U njemu su pobrojani i kvantificirani njegovi javni rashodi, koji obuhvataju dotacije građanima, poklone zemlje i novca vojnim veteranima i slično. To nije bio ''[[budžet]]'' u današnjem smislu, ali je oblikovan da prikaže carsku velikodušnost. Značaj Augustovog dokumenta za računovodstvu leži u činjenici da ilustrira da je izvršna vlast tog vremena imala pristup detaljnim finansijskim informacijama te da su carski savjetnici mogli da tim podacima planiraju i donose finansijske odluke.<ref>Oldroyd, David: ''The role of accounting in public expenditure and monetary policy in the first century AD Roman Empire'', Accounting Historians Journal, Volume 22, Number 2, Birmingham, Alabama, decembar 1995, str. 124, [http://umiss.lib.olemiss.edu:82/articles/1028395.3253/1.PDF Olemiss.edu]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Teorija== Osnovna računovodstvena jednačina glasi '''sredstva''' = '''obaveze''' + '''kapital'''. To je oblika bilansa stanja. Osnova za pravljenje bilansa stanja počinje sa računom prihoda i rashoda, u kojem je iskazana neto dobit ili neto gubitak jednačinom '''neto dobit (gubitak)''' = prihodi - rashodi. Na ovaj račun se naslanja izvještaj menadžmenta o raspodjeli eventualne dobiti, u kojem se na prethodno zadržanu (akumuliranu) dobit dodaje neto dobit i oduzimaju [[dividenda|dividende]] i eventualne kamate na kredite. Koeficijent [[kapital]]a se izračunava kao omjer trenutnih sredstava sa trenutnim obavezama. Jednako tako, mjeri se i omjer ukupnih obaveza sa ukupnim sredstvima. {|class="wikitable" style="text-align:right" |+ABC d.d. Primjer bilansa stanja na dan 31.12.2010. godine ! !D !P |- |style="text-align:left" |Oprema |550,00 KM | |- |style="text-align:left" |Novac |800,00 KM | |- |style="text-align:left" |Materijal |1.600,00 KM | |- |style="text-align:left" |Potraživanja |3.000,00 KM | |- |style="text-align:left" |Sitni inventar |500,00 KM | |- |style="text-align:left" |Dobavljači | |250,00 KM |- |style="text-align:left" |Redovne dionice | |600,00 KM |- |style="text-align:left" |Krediti | |600,00 KM |- |style="text-align:left" |Kapital | |5.000,00 KM |- |style="text-align:left" |'''Ukupno''' |'''6.450,00 KM''' |'''6.450,00 KM''' |- |} ==Etimologija== Engleska riječ ''accountant'' je izvedena iz francuske riječi ''compter'', što je opet izvedeno iz latinskog originala ''computare'' u značenju ''računati''. Riječ je ranije u [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] bila pisana kao "Accomptant", međutim vremenom je izgubila slovo ''p'', te je promijenjen izgovor i pisanje u današnji oblik.<ref>Pixley, Francis William: Accountancy — constructive and recording accountancy (Sir Isaac Pitman & Sons, Ltd, London, 1900), str.4</ref> == Računovodstvena pravila == U osnovi, računovodstvo predstavlja mehanizam koji se koristi za bilježenje radnji i transakcija koje se javljaju u nekom biznisu. Postoji standardni set računovodstvenih pravila koja definišu osnovne smjernice za računovodstvo (USA-GAAP). :* '''1. Prvo generalno pravilo''' glasi da se svaka transakcija zapisuje. Ako biznis ne zapisuje transakcije ili ih pogrešno zapisuje onda se to smatra prekršajem ili čak prevarom. :* '''2. Drugo generalno pravilo''' glasi da se transakcije bilježe korištenjem takozvanog dvostrukog računovodstvenog unosa. To znači da bi transakcija bila kompletna moraju se napraviti dva unosa. Na primjer, ako imate 5 KM u gotovini i na benzinskoj pumpi date 5 KM za [[benzin]] u vrijednosti 5 KM. Ova transakcija se bilježi kao povećanje sredstva "benzin" za 5 KM i smanjenje sredstva "gotovina" za 5 KM. U ovom slučaju jedna transakcija je sadržavala dva unosa. To je jedna od najvažnijih stvari u elementarnom računovodstvu. Dvostruki unosi su povezani sa konceptom duguje-potražuje. Sam čin unosa transakcija se naziva unosom u dnevnik. :* '''3. Treće generalno pravilo''' glasi da se svaka zapisana transakcija unosi u Dnevnik glavne knjige. == Priroda konta == {{Glavni|Kontni plan}} '''“Konto”''' je pojedinačna lokacija (račun) za zapisivanje transakcija koje su iste vrste. Po svojoj prirodi, sva konta se dijele na aktivna i pasivna. Osnovni tipovi konta su: :* '''Sredstva''' - to su stvari ili prava koja firma posjeduje ili ima prava na njih. :** Na primjer: gotovina, nekretnine, oprema, kao i nematerijalne vrijednosti poput patenata ili [[Autorsko pravo|autorskih prava]]. :* '''Obaveze''' - obaveze prema trećim licima koje je firma dužna ispuniti. :** Na primjer: plate za isplatu, [[porez]]i, posuđeni novac i sl. :* '''Kapital''' - vlasnička vrijednost firme. :** Primjeri su: dionička vrijednost ili zadržani kapital. :* '''Prihodi''' - mehanizmi gdje zarada ulazi u firmu. :** Primjeri su: prodaja materijala, proizvoda robe ili usluge. :* '''Troškovi''' - troškovi obavljanja poslovanja. :** Primjeri su: troškovi plata, najma, opreme kao i [[kamata]] na posuđeni novac. == Računovodstveni ciklus == Nastanak bilo kojeg poslovnog događaja prati i kreiranje poslovnih dokumenata koji mogu biti vanjski i unutrašnji. Ti dokumenti se nazivaju još i izvorni dokumenti. Neki od njih su: :* Račun koji se dobije pri kupovini u prodavnici :* Kamata koja se dobije na štednju – iskaz na bankovnom računu :* Mjesečni račun za [[Električna struja|struju]] koji dođe poštom Ovi izvorni dokumenti se prije svega provjeravaju, kontrolišu i evidentiraju. Nakon obrade, zapisuju se u hronološki dnevnik gdje predstavljaju pojedinačne unose u dnevniku glavne knjige. Potom se pojedinačni unosi transferišu i raspoređuju po grupama konta – klasama iz [[kontni plan|kontnog plana]]. Svrha finansijskog knjigovodstva je da se grupišu zajedno sve transakcije koje su slične. Naprimjer, ako firma ima jedan bankovni račun onda se sve transakcije na tom računu bilježe na jedan konto u financijskom knjigovodstvu. Kada se jednom unesu svi unosi onda se finansijska konta sabiraju u okviru procesa koji se zove ''bilansiranje''. Bilansiranje podrazumijeva da suma svih dugovanja mora da bude jednaka sumi svih potraživanja. Nakon toga kreira se neizravnati probni bilans koji izlistava bilanse svih konta u finansijskom knjigovodstvu. Na ovoj tački događa se računovodstvo u vidu niza usklađivanja koje obavlja računovođa u skladu sa principima računovodstva. Ovaj proces se nastavlja dok se bilans u potpunosti ne uskladi. [[Finansijski izvještaj]]i izvode se iz ovog bilansa i oni, između ostalih, uključuju: #[[Bilans stanja]] (engl. ''Balance sheet'') #[[Bilans uspjeha]] (engl. ''Income statement'') #[[Izvještaj o gotovinskim tokovima]] (engl. ''Cash flow statement'') #[[Izvještaj o promjenama na kapitalu]] (engl. ''Statment of retained earnings'') Konačno, na kraju poslovnog perioda, vrši se zatvaranje svih konta prihoda i rashoda. == Koncept odvojenih subjekata == Čak i kad poslovni subjekt ima jednog vlasnika, pravimo razliku između sredstava vlasnika i sredstava društva. Naprimjer: ako vlasnik daje vlastiti automobil za posao to će računati kao uneseni kapital, ako vlasnik ima plaću to će biti uzeti u obzir kao izvlačenje kapitala iz društva. == Osnovni principi računovodstva == * ''Princip historijskog troška'' (''Historical Cost Principle''): Sredstva i obaveze se trebaju zapisivati prema [[cijena]]ma prema kojima su realizirani odnosno nastali. Ovo je stoga da bi se osigurale pouzdane i stabilne cijene; [[Tržište|tržišne]] vrijednosti mogu fluktuirati i biti različite prema različitim interpretacijama, pa se zbog toga uzima nabavna cijena kao relevantna cijena za knjiženje. * ''Princip usklađivanja'' (''Matching Principle''): [[Trošak|Troškovi]] se trebaju usklađivati sa [[prihod]]ima. Trošak se bilježi prema vremenu u kojem je nastao, što znači prema vremenu kada je trošak napravljen u cilju stvaranja ili generisanja prihoda. Ovo znači da se može platiti za neki trošak mjesecima prije nego što je on stvarno knjižen budući da se trošak usklađuje sa periodom u kojem je prihod nastao. * ''Princip prepoznavanja prihoda'' (''Revenue Recognition Principle''): Prihodi se ne trebaju knjižiti prije nego što je proces stvaranja dohotka gotovo kompletan i kad je veoma malo neizvjesnosti u pogledu toga da li će se desiti uspješna naplata potraživanja. To znači da se prihod knjiži onda kada je ostvarena zarada, što znači onda kada je posao obavljen, bez obzira u kom periodu će se desiti naplata potraživanja. == Zakonska regulativa == U Bosni i Hercegovini, oblast računovodstva je zakonski regulirana na državnom i entitetskim nivoima i to: *Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 42/04) *Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09 od 30.12.2009. godine)<ref>http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2009/zakoni/53bos.htm</ref> *Zakonom o računovodstvu i reviziji Republike Srpske («Službeni glasnik RS”, broj 36/09 od 8.4.2009. godine)<ref>[http://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/zakoni/lat/usvojeni_zakoni/Zakon_o_racunovodstvu_i_reviziji.zip Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske]{{Mrtav link}}, 29. oktobar 2015, format: zip</ref> Pored navedenih zakona, primjenjuju se i [[Međunarodni računovodstveni standardi]], Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja, Međunarodni standardi revizije i načela profesionalne etike profesionalnih računovođa i revizora, te uputstva i smjernice koje donosi [[Međunarodna federacija računovođa]] (IFAC)<ref>{{Cite web |url=http://www.srr-fbih.org/bo/mrs.asp |title=Savez računovođa i revizora FBIH |access-date=11. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120221162923/http://www.srr-fbih.org/bo/mrs.asp |archive-date=21. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref>. == Računovodstveni skandali == I pored stroge zakonske regulative u svim zemljama svijeta, dešavale su se brojne računovodstvene prevare i malverzacije koje su uglavnom bile s ciljem prikazivanja drugačijeg finansijskog stanja privrednog društva. Jedan od najpoznatijih računovodstvenih skandala je bio u slučaju američke kompanije Enron, koji je tu energetsku kompaniju u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] doveo do bankrota. Srž skandala oko [[Enron]]a je bio knjiženje prihoda koji nisu ostvareni u punim iznosima, što je na kraju dovelo do nerealno prikazanog prihoda. U periodu od 1996. do 2000. godine, prema podacima Enron je iskazao povećanje prihoda od 750%, od 13,3 milijarde dolara u 1996. godini do 100,8 milijardi dolara u 2000. godini. Ovaj ogromni rast od oko 65% za godinu je nezamisliv u bilo kojoj industriji, ukljujući energetski sektor, gdje je prosječni godišnji rast u nivoima od oko 2-3% relativno uobičajen. Ovakvim računovodstvenim iskazima, Enron je 2001. godine bio prikazan na šestom mjestu Fortune-ovog spiska 500 globalno najvećih kompanije po prihodima.<ref name="DharanRed97100">{{cite journal|author=Dharan Bala G.; William R. Bufkins|title=Red Flags in Enron's Reporting of Revenues and Key Financial Measures|pages=97–100|publisher=Social Science Research Network|date=1. 7. 2008|url=http://www.ruf.rice.edu/~bala/files/dharan-bufkins_enron_red_flags.pdf|doi=|access-date=17. 10. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5tZ0yCA9i?url=http://www.ruf.rice.edu/~bala/files/dharan-bufkins_enron_red_flags.pdf|archive-date=18. 10. 2010|date=|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Poslovanje]] * [[Ekonomija]] == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Accounting}} [[Kategorija:Računovodstvo]] [[Kategorija:Finansijske usluge]] cjkg1r72nc8b5mmefgqv2arq75nsdvg 10 73106 3841208 2899749 2026-05-06T20:24:19Z Z1KA 87045 3841208 wikitext text/x-wiki {| border=0 cellpadding=0 cellspacing=0 style="font-size: 90%; margin:1em 2em 1em 1em;" | &nbsp; | align="center" colspan="2" style="border:1px solid #aaa;" bgcolor=#f2f2f2|{{{RD1|Polufinale}}} | colspan="2" | | align="center" colspan="2" style="border:1px solid #aaa;" bgcolor=#f2f2f2|{{{RD2|Finale}}} |- | &nbsp; | width=170|&nbsp; | width=50|&nbsp; | width=20|&nbsp; | width=25|&nbsp; | width=170|&nbsp; | width=50|&nbsp; |- | height=6| | colspan="6" rowspan="1"|{{{1|&nbsp;}}} |- | height=6| | style="border:1px solid #aaa;" bgcolor="#f9f9f9"| &nbsp;{{{2|&nbsp;}}} | align=center style="border:1px solid #aaa;" bgcolor=#f9f9f9| {{{3|&nbsp;}}} | align=center style="border-width:0 0 2px 0; border-style:solid;border-color:black;"|&nbsp; |- | height=6| | style="border:1px solid #aaa;" bgcolor="#f9f9f9"| &nbsp;{{{4|&nbsp;}}} | align=center style="border:1px solid #aaa;" bgcolor=#f9f9f9| {{{5|&nbsp;}}} | rowspan="10" align=center style="border-width:2px 2px 2px 0; border-style:solid;border-color:black;"|&nbsp; |- | height=6| |&nbsp; |- | height=6| | colspan="4" rowspan="1"| | colspan="2" rowspan="1"|{{{11|&nbsp;}}} |- | height=6| | rowspan="2" colspan="3"|&nbsp; | align=center style="border-width:0 0 2px 0; border-style:solid;border-color:black;"|&nbsp; | style="border:1px solid #aaa;" bgcolor="#f9f9f9"| &nbsp;{{{12|&nbsp;}}} | align=center style="border:1px solid #aaa;" bgcolor=#f9f9f9|{{{13|&nbsp;}}} |- | height=6| | align=center style="border-width:2px 0 0 0; border-style:solid;border-color:black;"|&nbsp; | style="border:1px solid #aaa;" bgcolor="#f9f9f9"| &nbsp;{{{14|&nbsp;}}} | align=center style="border:1px solid #aaa;" bgcolor=#f9f9f9|{{{15|&nbsp;}}} |- | height=6| |&nbsp; |- | height="6"| |&nbsp; |- | height=6| | colspan="4" rowspan="1"| | colspan="2" rowspan="1" align="center" style="border:1px solid #aaa;" bgcolor="#f2f2f2"|{{{Consol|3. mjesto}}} |- | height=6| | colspan="2" rowspan="1"|{{{6|&nbsp;}}} | colspan="1" rowspan="1"| | colspan="2" rowspan="1"|{{{16|&nbsp;}}} |- | height=6| | style="border:1px solid #aaa;" bgcolor="#f9f9f9"| &nbsp;{{{7|&nbsp;}}} | align=center style="border:1px solid #aaa;" bgcolor=#f9f9f9| {{{8|&nbsp;}}} | colspan="1" rowspan="1"| | style="border:1px solid #aaa;" bgcolor="#f9f9f9"|&nbsp;{{{17|&nbsp;}}} | style="border:1px solid #aaa;" bgcolor="#f9f9f9" align="center"|&nbsp;{{{18|&nbsp;}}} |- | height=6| | style="border:1px solid #aaa;" bgcolor="#f9f9f9"| &nbsp;{{{9|&nbsp;}}} | align=center style="border:1px solid #aaa;" bgcolor=#f9f9f9| {{{10|&nbsp;}}} | align=center style="border-width:2px 0 0 0; border-style:solid;border-color:black;"|&nbsp; | colspan="1" rowspan="1"| | style="border:1px solid #aaa;" bgcolor="#f9f9f9"|&nbsp;{{{19|&nbsp;}}} | style="border:1px solid #aaa;" bgcolor="#f9f9f9" align="center"|&nbsp;{{{20|&nbsp;}}} |}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 07i32cvoek7npekds6vs6w83sjdw197 0 81002 3841325 3814882 2026-05-07T09:58:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841325 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stander Chef der SiPo und SD 1942.svg|mini|Zastava šefa SiPo i SD]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-R98683, Reinhard Heydrich.jpg|mini|Reinhard Heydrich, prvi šef RSHA]] '''Richsicherheitshauptamt''' <ref>{{Cite book|url=https://wwv.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%205789.pdf|title=Reichssicherheitshauptamt (RSHA)|publisher=Yad Vashem. The World Holocaust Remembrance Center}}</ref>(RSHA, [[Njemački jezik|njem.]]:Državni odjel sigurnosti) je predhodnica [[Sicherheitsdienst|SD]] u sklopu nacističke paramilitarne organizacije [[SS]]. U početku je ovo odjeljenje zaduženo za unutrašnju špijunažu, koja preuzimanjem [[Gestapo]]a pod komandu [[Heinrich Himmler|Himmlera]] preuzima organizaciju iseljenja [[Židov]]a sa područja [[Njemačka|Njemačke]]. [[Reinhard Heydrich]] koji Himmlera slijedi na ljestvici vlasti, dobija komandu nad ovim odjeljenjem. Poslije preuzimanja od strane SS i smrti Heydricha, na čelo dolazi [[Adolf Eichmann]] i SD započinje sa deportacijom Židova širom [[Evropa|Evrope]]. Aktivnosti unutar nacističke Njemačke pod nadzorom RSHA uključivale su prikupljanje obavještajnih podataka, kriminalističke istrage, nadzor stranaca, praćenje javnog mnijenja i nacističku indoktrinaciju. RSHA je također bila "centralni ured za vansudske NS (nacionalsocijalističke) mjere terora i represije od početka rata do 1945. godine".{{sfn|Zentner|Bedürftig|1991|p=783}} Spisak progonjenih osoba uključivao je Jevreje, komuniste, masone, pacifiste i kršćanske aktiviste. == Također pogledajte == * [[SS-Wirtschafts und Verwaltungshauptamt]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://portal.ehri-project.eu/authorities/ehri_cb-427?sort=updated * https://www.bildung-ns-zwangsarbeit.de/en/education/glossary/glossary-detail/term/reichssicherheitshauptamt-der-ss-rsha/ === Bibliografija === {{refbegin|30em|indent=yes}} * {{cite book|last=Baranowski|first=Shelley|title=Nazi Empire: German Colonialism and Imperialism from Bismarck to Hitler|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=978-0-521-67408-9|location=Cambridge; New York}} * {{cite book|last=Bergen|first=Doris|title=War & Genocide: A Concise History of the Holocaust|publisher=Rowman & Littlefield|year=2009|isbn=978-0-7425-5715-4|edition=Second|location=Lanham, MD}} * {{cite book|last=Black|first=Peter R.|title=Ernst Kaltenbrunner: Ideological Soldier of the Third Reich|publisher=Princeton University Press|year=1984|isbn=0-691-05397-9}} * {{cite book|last1=Black|first1=Peter|title=The Waffen-SS: A European History|last2=Gutmann|first2=Martin|publisher=Oxford University Press|year=2017|isbn=978-0-19879-055-6|editor1=Jochen Böhler|location=Oxford and New York|pages=16–41|chapter=Racial Theory and Realities of Conquest in the Occupied East: The Nazi Leadership and Non-German Nationals in the SS and Police|editor2=Robert Gerwarth}} * {{cite journal|last=Bloxham|first=Donald|year=2008|title=Organized Mass Murder: Structure, Participation, and Motivation in Comparative Perspective|journal=Holocaust and Genocide Studies|volume=22|issue=2|pages=203–245|doi=10.1093/hgs/dcn026}} * {{cite book|last=Botwinick|first=Rita Steinhardt|title=A History of the Holocaust: From Ideology to Annihilation|url=https://archive.org/details/historyofholocau0000botw|publisher=Prentice Hall|year=2001|isbn=978-0-13011-285-9|place=Upper Saddle River, NJ}} * {{cite book|last=Bracher|first=Karl Dietrich|url=https://archive.org/details/germandictatorsh0000brac|title=The German Dictatorship: The Origins, Structure, and Effects of National Socialism|publisher=Praeger|year=1970|location=New York|asin=B001JZ4T16|url-access=registration}} * {{cite book|last=Broszat|first=Martin|title=The Hitler State: The Foundation and Development of the Internal Structure of the Third Reich|publisher=Longmans|year=1981|isbn=978-0582489974|location=Harlow}} * {{cite book|last=Browning|first=Christopher R.|title=The Origins of the Final Solution: The Evolution of Nazi Jewish Policy, September 1939 – March 1942|publisher=University of Nebraska Press|year=2004|isbn=0-8032-1327-1|location=Lincoln}} * {{cite book|last=Buchheim|first=Hans|title=Anatomy of the SS State|publisher=Walker and Company|year=1968|isbn=978-0-00211-026-6|editor1-last=Krausnik|editor1-first=Helmut|location=New York|chapter=The SS – Instrument of Domination|editor2-last=Buchheim|editor2-first=Hans|editor3-last=Broszat|editor3-first=Martin|editor4-last=Jacobsen|editor4-first=Hans-Adolf}} * {{cite book|last=Burleigh|first=Michael|url=https://archive.org/details/thirdreichnewhis00burl|title=The Third Reich: A New History|publisher=Hill and Wang|year=2000|isbn=978-0-80909-325-0|location=New York}} * {{cite book|last=Cesarani|first=David|title=Final Solution: The Fate of the Jews, 1933–1945|publisher=St. Martin’s Press|year=2016|isbn=978-1-25000-083-5|place=New York}} * {{cite book|last=Dries|first=Christian|title=Zersetzung: Automatismen und Strukturauflösung|publisher=Fink|year=2018|isbn=978-3-77056-331-9|editor1=Norbert Otto Eke|location=Paderborn|pages=101–121|language=de|chapter=Urteilskraftmaschinen. Über Tätersubjektivierung im 'Dritten Reich'|editor2=Patrick Hohlweck}} * {{cite book|last=Dülffer|first=Jost|title=Nazi Germany 1933–1945: Faith and Annihilation|publisher=Bloomsbury|year=2009|isbn=978-0-34061-393-1|location=London}} * {{cite book|last=Echternkamp|first=Jörg|title=Das Dritte Reich: Diktatur, Volksgemeinschaft, Krieg|publisher=De Gruyter|year=2018|isbn=978-3-48675-569-5|place=Berlin and Boston|language=de}} * {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|title=The Third Reich at War|publisher=Penguin Group|year=2008|isbn=978-0-14-311671-4|place=New York}} * {{cite book|last=Friedlander|first=Henry|title=The Origins of Nazi Genocide: From Euthanasia to the Final Solution|publisher=Univ of North Carolina Press|year=1997|isbn=978-0807846759}} * {{cite book|last=Gerlach|first=Christian|title=Holocaust: Origins, Implementation, Aftermath|publisher=Routledge|year=2000|isbn=0-415-15036-1|editor=Omar Bartov|location=New York|pages=106–161|chapter=The Wannsee Conference, the fate of German Jews, and Hitler’s decision in principle to exterminate all European Jews}} * {{cite book|last=Gerlach|first=Christian|title=The Extermination of the European Jews|publisher=Cambridge University Press|year=2016|isbn=978-0-52170-689-6|location=Cambridge; New York}} * {{cite book|last1=Görtemaker|first1=Manfred|url=https://www.bmj.de/SharedDocs/Publikationen/DE/Broschueren_Sprachvarianten/Akte_Rosenburg_EN_Geschichtsband_1.pdf?__blob=publicationFile&v=6|title=The Rosenburg Files – The Federal Ministry of Justice and the Nazi Era|last2=Safferling|first2=Christoph|publisher=Bundesministerium der Justiz|year=2016|location=Berlin}}{{Mrtav link}} * {{cite book|last=Heller|first=Kevin J.|title=The Nuremberg Military Tribunals and the Origins of International Criminal Law|publisher=Oxford University Press|year=2011|isbn=978-0-19955-431-7|location=Oxford and New York}} * {{cite book|last=Hilberg|first=Raul|url=https://archive.org/details/destructionofeu00hilb|title=Perpetrators, Victims, Bystanders: The Jewish Catastrophe, 1933–1945|publisher=Harper Collins|year=1992|isbn=0-8419-0910-5|location=New York}} * {{cite book|last=Hildebrand|first=Klaus|url=https://archive.org/details/thirdreich0000hild|title=The Third Reich|publisher=Routledge|year=1984|isbn=0-0494-3033-5|location=London and New York}} * {{cite book|last=Höhne|first=Heinz|title=The Order of the Death's Head: The Story of Hitler's SS|url=https://archive.org/details/orderofdeathshea0000hohn|publisher=Penguin Press|year=2001|isbn=978-0-14139-012-3|location=New York|author-link=Heinz Höhne}} * {{cite book|last=Jacobsen|first=Hans-Adolf|title=The Third Reich: The Essential Readings|publisher=Blackwell Publishing|year=1999|isbn=978-0-63120-700-9|editor=Christian Leitz|location=Oxford|chapter=The Structure of Nazi Foreign Policy, 1933–1945}} * {{cite book|last=Kay|first=Alex J.|title=[[Empire of Destruction|Empire of Destruction: A History of Nazi Mass Killing]]|date=2021|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-26253-7|location=New Haven and London|author-link=Alex J. Kay}} * {{cite book|last=Langerbein|first=Helmut|title=Hitler's Death Squads: The Logic of Mass Murder|publisher=Texas A&M University Press|year=2003|isbn=978-1-58544-285-0|place=College Station, TX}} * {{cite book|last=Longerich|first=Peter|title=Holocaust: The Nazi Persecution and Murder of the Jews|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0-19-280436-5|location=Oxford; New York|author-link=Peter Longerich}} * {{cite book|last=Longerich|first=Peter|title=Heinrich Himmler: A Life|publisher=Oxford University Press|year=2012|isbn=978-0-19-959232-6|location=Oxford}} * {{cite book|last=Longerich|first=Peter|title=Hitler: A Biography|publisher=Oxford University Press|year=2019|isbn=978-0-19005-673-5|place=Oxford and New York}} * {{cite book|last=Marrus|first=Michael R.|title=The Nuremberg War Crimes Trial, 1945–46: A Documentary History|publisher=Bedford Books|year=1997|isbn=978-0-31213-691-8|location=Boston}} * {{cite book|last=Mazower|first=Mark|title=Dark Continent: Europe's Twentieth Century|publisher=Vintage|year=1998|isbn=978-0-67975-704-7|location=New York}} * {{cite book|last=Mazower|first=Mark|title=Hitler's Empire: How the Nazis Ruled Europe|url=https://archive.org/details/hitlersempirehow0000mazo|publisher=Penguin|year=2008|isbn=978-1-59420-188-2|location=New York; Toronto|author-link=Mark Mazower}} * {{cite book|last=McDonough|first=Frank|title=The Hitler Years: Triumph, 1933–1939|publisher=St. Martin's Press|year=2021a|isbn=978-1-25027-510-3|place=New York}} * {{cite book|last=McDonough|first=Frank|title=The Hitler Years: Disaster, 1940–1945|publisher=St. Martin's Press|year=2021b|isbn=978-1-25027-512-7|place=New York}} * {{cite book|last=McNab|first=Chris|title=Hitler's Elite: The SS 1939–45|publisher=Osprey|year=2013|isbn=978-1-78200-088-4}} * {{cite book|last=Mommsen|first=Hans|title=Nazism|url=https://archive.org/details/isbn_9780192892812|publisher=Oxford University Press|year=2000|isbn=978-0-19289-281-2|editor=Neil Gregor|series=Oxford Readers|location=Oxford; New York|chapter=Cumulative Radicalization and Self-Destruction of the Nazi Regime}} * {{cite book|last=Nachama|first=Andreas|title=Topography of Terror: Gestapo, SS and Reich Security Main Office on Wilhelm-and Prinz-Albrecht-Strasse – A Documentation|publisher=Stiftung Topographie des Terrors|year=2010|isbn=978-3-94177-207-6|location=Berlin}} * {{cite book|last=Reitlinger|first=Gerald|title=The SS: Alibi of a Nation, 1922–1945|publisher=Da Capo Press|year=1989|isbn=978-0306803512|location=New York|author-link=Gerald Reitlinger}} * {{cite book|last=Rhodes|first=Richard|title=Masters of Death: The SS-Einsatzgruppen and the Invention of the Holocaust|publisher=Vintage Books|year=2002|isbn=0-375-70822-7|location=New York|author-link=Richard Rhodes}} * {{cite book|last=Rich|first=Norman|url=https://archive.org/details/hitlerswaraimsid00rich|title=Hitler's War Aims: Ideology, the Nazi State, and the Course of Expansion|publisher=W.W. Norton & Co.|year=1992|isbn=978-0393008029|location=New York}} * {{cite book|last=Roseman|first=Mark|title=The Participants: The Men of the Wannsee Conference|publisher=Berghahn|year=2017|isbn=978-1-78533-633-1|editor1=Hans-Christian Jasch|location=New York and Oxford|pages=21–39|chapter=Biographical Approaches and the Wannsee Conference|editor2=Christoph Kreutzmüller}} * {{cite book|last=Schulle|first=Diana|title=Jews in Nazi Berlin: From Kristallnacht to Liberation|publisher=The University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-22652-157-2|editor1=Beate Meyer|location=Chicago and London|chapter=The Rosenstrasse Protest|editor2=Hermann Simon|editor3=Chana Schütz}} * {{cite book|last=Shirer|first=William L.|title=[[The Rise and Fall of the Third Reich]]|publisher=Ballantine Books|year=1988|location=New York|orig-year=1961}} * {{cite book|last=Stoltzfus|first=Nathan|title=Hitler's Compromises: Coercion and Consensus in Nazi Germany|publisher=Yale University Press|year=2016|isbn=978-0-300-21750-6|location=New Haven and London}} * {{cite book|last=Trentmann|first=Frank|title=Out of the Darkness: The Germans, 1942–2022|publisher=Alfred A. Knopf|year=2023|isbn=978-1-52473-291-2|place=New York}} * {{cite book|last=Weale|first=Adrian|title=Army of Evil: A History of the SS|publisher=Caliber Printing|year=2012|isbn=978-0451237910|place=New York}} * {{cite journal|last=Wildt|first=Michael|year=2005|title=The Spirit of the Reich Security Main Office (RSHA)|journal=Totalitarian Movements and Political Religions|volume=6|issue=3|pages=333–349|doi=10.1080/14690760500317685}} * {{cite book|last=Wildt|first=Michael|title=An Uncompromising Generation: The Nazi Leadership of the Reich Main Security Office|publisher=The University of Wisconisn Press|year=2009|isbn=978-0-29923-464-5|place=Madison, WI|translator=Tom Lampert}} * {{cite book|last=Williamson|first=David G.|url=https://archive.org/details/thirdreich0003will|title=The Third Reich|publisher=Longman|year=2002|isbn=978-0582368835|edition=3rd|location=London|url-access=registration}} * {{cite book|last1=Zentner|first1=Christian|title=[[The Encyclopedia of the Third Reich]]|last2=Bedürftig|first2=Friedemann|publisher=MacMillan Publishing|year=1991|isbn=0-02-897500-6|location=New York}} {{refend}} ==== Online ==== * {{cite web|url=https://avalon.law.yale.edu/imt/judorg.asp|title=Avalon Project–Yale University|work=Judgement: The Accused Organizations|access-date=22. 3. 2025|ref={{sfnRef|IMT, "The Accused Organizations"}}|author=IMT}} * {{cite web|url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/adolf-eichmann|title=Adolf Eichmann|website=United States Holocaust Memorial Museum – Holocaust Encyclopedia|access-date=14. 11. 2018|ref={{sfnRef|USHMM, ''Adolf Eichmann''}}|author=USHMM}} * {{cite web|url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/adolf-eichmann-key-dates|title=Adolf Eichmann: Key Dates|website=United States Holocaust Memorial Museum – Holocaust Encyclopedia|access-date=14. 11. 2018|ref={{sfnRef|USHMM, ''Adolf Eichmann: Key Dates''}}|author=USHMM}} {{Normativna kontrola}}{{stub-hist}} {{Commonscat|RSHA}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] [[Kategorija:Nacizam]] 0zllm7ecyt0e27yv8gxbxfl5tx0wjmb 3 83074 3841231 3838240 2026-05-06T22:10:05Z Eurohunter 29751 /* Bosnian */ + 3841231 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^r2d2]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;<sup>[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;<sup>[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]</sup></sup> 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Bosnian == Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions "song by Käärijä and Basshunter" and "single by Käärijä and Basshunter" ("singel Käärije in Basshunterja" in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST) :It is "pjesma Käärije i Basshuntera" (or "singl..."). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST) :: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST) ::: Would you yet help to translate Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2026 (CEST) == Imena hemijskih spojeva == Pozdrav, KWiki! [[File:Face-smile.svg|20px]] Imam jedno pitanjce za tebe. Nedavno sam se bavio imenima hemijskih spojeva na sr.wikiju jer se ispostavilo da im je mnogo naziva bilo pravopisno pogrešno (npr. silicijum sulfid trebalo je popraviti u silicijum-sulfid jer po pravopisu srpskoga i mišljenju nauke u takvim slučajevima treba pisati crticu). E sad, znaš li možda kakvo je stanje u bosanskome? U Senahidovu Pravopisu iz 2018. vidio sam da pišu npr. kalcijkarbonat i ugljendioksid. Pišu li se tako ''spojeno'' (heh) svi hemijski spojevi? Bi li se onda [[Indij galij arsenid|ovaj članak]] trebao zvati indijgalijarsenid? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 29 april 2026 (CEST) :Naši pravopisi minimalno su se doticali hemijskih spojeva. Kao jezičar, prije bih se poveo za srpskim rješenjem (upravo posljednji primjer koji si naveo zorno pokazuje zašto). A ako još i hemičari kažu tako, onda je sve jasno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 29 april 2026 (CEST) 1ith30z5r71plsxhgl001z18866pp9o 3841258 3841231 2026-05-07T04:05:44Z KWiki 9400 /* Bosnian */ odgovor 3841258 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;^{[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;^{[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]}} 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Bosnian == Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions "song by Käärijä and Basshunter" and "single by Käärijä and Basshunter" ("singel Käärije in Basshunterja" in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST) :It is "pjesma Käärije i Basshuntera" (or "singl..."). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST) :: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST) ::: Would you yet help to translate Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2026 (CEST) ::::"Basshunterov kompilacijski album", "Basshunterov promotivni singl", "Basshunterov spot" and "Basshunterov video s tekstom". [When it is a mononym, we tend to use the possessive adjective, e. g. "Basshunterova pjesma". When there is a name and a surname, we use the (possessive) genitive, e. g. "pjesma Michaela Jacksona".] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:05, 7 maj 2026 (CEST) == Imena hemijskih spojeva == Pozdrav, KWiki! [[File:Face-smile.svg|20px]] Imam jedno pitanjce za tebe. Nedavno sam se bavio imenima hemijskih spojeva na sr.wikiju jer se ispostavilo da im je mnogo naziva bilo pravopisno pogrešno (npr. silicijum sulfid trebalo je popraviti u silicijum-sulfid jer po pravopisu srpskoga i mišljenju nauke u takvim slučajevima treba pisati crticu). E sad, znaš li možda kakvo je stanje u bosanskome? U Senahidovu Pravopisu iz 2018. vidio sam da pišu npr. kalcijkarbonat i ugljendioksid. Pišu li se tako ''spojeno'' (heh) svi hemijski spojevi? Bi li se onda [[Indij galij arsenid|ovaj članak]] trebao zvati indijgalijarsenid? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 29 april 2026 (CEST) :Naši pravopisi minimalno su se doticali hemijskih spojeva. Kao jezičar, prije bih se poveo za srpskim rješenjem (upravo posljednji primjer koji si naveo zorno pokazuje zašto). A ako još i hemičari kažu tako, onda je sve jasno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 29 april 2026 (CEST) 8l6q81wiyikwzmix4hzl550flmv7b4e 0 86146 3841280 3821207 2026-05-07T06:45:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841280 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Rafael Nadal | slika = Rafael Nadal 10, Aegon Championships, London, UK - Diliff.jpg | veličina_slike = | tekst = Nadal 2015. | puno_ime = Rafael Nadal Parera | izvorno_ime = | jezik_izvornog_imena = | itf_ime = | nadimak = ''Rafa'', ''Gladiator'', ''Kralj šljake'' | država = {{ZID|Španija}} | prebivalište = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1986|06|03}} | mjesto_rođenja = [[Manacor]], [[Balearska ostrva]], [[Španija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 185 cm | težina = 85 kg | profesionalni_početak = 2001. | kraj_karijere = | ruka = Lijeva | koledž = | trener = {{plainlist| *[[Toni Nadal]] (2005–2017) *[[Francisco Roig]] (2005–) *[[Carlos Moyá]] (2016–) *[[Marc López]] (2021–)}} | novčane_nagrade = 130.681.472 $ *<small>&nbsp;[[Rekordi na ATP Touru#Zarada|3. svih vremena]]</small> | kuća_slavnih_god = | kuća_slavnih_id = | služeni_sajt = {{URL|rafaelnadal.com/en}} | pobjede-porazi_pojedinačno = {{pob-por-tenis|pobjede=1058|porazi=212}} | turniri_pojedinačno = 92 | najbolji_plasman_pojedinačno = '''1''' (18. 8. 2008) | trenutni_plasman_pojedinačno = '''4''' (6. 6. 2022) | australian_open_pojedinačno = '''P''' ([[Australian Open 2009 – muški singl|2009]], [[Australian Open 2022 – muški singl|2022]]) | roland_garros_pojedinačno = '''P''' ([[Roland Garros 2005 – muški singl|2005]], [[Roland Garros 2006 – muški singl|2006]], [[Roland Garros 2007 – muški singl|2007]], [[Roland Garros 2008 – muški singl|2008]], [[Roland Garros 2010 – muški singl|2010]], [[Roland Garros 2011 – muški singl|2011]], [[Roland Garros 2012 – muški singl|2012]], [[Roland Garros 2013 – muški singl|2013]], [[Roland Garros 2014 – muški singl|2014]], [[Roland Garros 2017 – muški singl|2017]], [[Roland Garros 2018 – muški singl|2018]], [[Roland Garros 2019 – muški singl|2019]], [[Roland Garros 2020 – muški singl|2020]], [[Roland Garros 2022 – muški singl|2022]]) | wimbledon_pojedinačno = '''P''' ([[Wimbledon 2008 – muški singl|2008]], [[Wimbledon 2010 – muški singl|2010]]) | us_open_pojedinačno = '''P''' ([[US Open 2010 – muški singl|2010]], [[US Open 2013 – muški singl|2013]], [[US Open 2017 – muški singl|2017]], [[US Open 2019 – muški singl|2019]]) | drugi_turniri = | TOC = | masters_cup_pojedinačno = F ([[Tennis Masters Cup 2010 – singl|2010]], [[Tennis Masters Cup 2013 – singl|2013]]) | grand_slam_cup = | WTA_pojedinačno = | olimpijske_igre_pojedinačno = '''P''' ([[Tenis na Olimpijskim igrama 2008 – muški singl|2008]]) | pobjede-porazi_parovi = {{pob-por-tenis|pobjede=138|porazi=74}} | turniri_parovi = 11 | najbolji_plasman_parovi = 26 (8. 8. 2005) | trenutni_plasman_parovi = | australian_open_parovi = 3K ([[Australian Open 2004 – muški parovi|2004]], [[Australian Open 2005 – muški parovi|2005]]) | roland_garros_parovi = | wimbledon_parovi = 2K ([[Wimbledon 2005 – muški parovi|2005]]) | us_open_parovi = PF ([[US Open 2004 – muški parovi|2004]]) | drugi_turniri_parovi = | olimpijske_igre_parovi = '''P''' ([[Tenis na Olimpijskim igrama 2016 – muški parovi|2016]]) | timska_takmičenja = | davis_cup = '''P''' ([[Davis Cup 2004.|2004]], [[Davis Cup 2008.|2008]], [[Davis Cup 2009.|2009]], [[Davis Cup 2011.|2011]], [[Davis Cup 2019.|2019]]) | laver_cup = '''P''' ([[Laver Cup 2017.|2017]], [[Laver Cup 2019.|2019]]) | hopman_cup = | modul = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|Olimpijske igre – [[Tenis na Olimpijskim igrama|Tenis]]}} {{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2008.|Peking 2008.]]|[[Tenis na Olimpijskim igrama 2008 – muški singl|Singl]]}} {{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2016.|Rio de Janeiro 2016.]]|[[Tenis na Olimpijskim igrama 2016 – muški parovi|Parovi]]}} | ažurirano = 6. 6. 2022. }} '''Rafael "Rafa" Nadal Parera''' profesionalni je [[Španija|španski]] [[tenis]]er i trenutni broj 3 na ATP-listi. <!-- Bio je broj 2 na ATP-listi rekordnu 241 sedmicu (do 9. jula 2012, od čega 160 uzastopnih, što je, također, rekord) i jedini nakon [[Boris Becker|Borisa Beckera]] kome je to uspjelo u tinejdžerskim godinama. Od 18. augusta 2008. do 6. jula 2009. bio je na prvom mjestu ATP-liste. Na vrh se vratio 7. juna 2010. nakon pete titule na [[Roland Garros]]u i tu je ostao do 3. jula 2011. --> Od aprila 2005. do maja 2007. napravio je rekord od 81 uzastopnog dobijenog meča na zemlji prije nego što ga je [[Roger Federer]] pobijedio u finalu Mastersa u [[Hamburg]]u. Gotovo je nepobjediv na Roland Garrosu, na kojem ima omjer 112–3. Drži rekord po broju uzastopnih pobjeda na istom turniru: od 2005. do 2013. godine (uključujući i nju) napravio je [[Niz Rafaela Nadala od 46 pobjeda na Monte Carlo Mastersu|niz od 46 pobjeda]] na [[Monte Carlo Masters]]u, a taj turnir osvojio je osam puta zaredom, što je također rekord, i u muškoj i u ženskoj konkurenciji (kasnije je osvojio još tri uzastopne titule na tom turniru, a ima i deset titula na [[Rim Masters]]u, pet na [[Madrid Masters]]u te 11 na [[ATP Barcelona|turniru]] u [[Barcelona|Barceloni]], od čega pet uzastopnih). Također drži rekord po broju uzastopnih titula na Roland Garrosu (pet). Zbog tih dostignuća smatra se najboljim teniserom na [[zemljani teren|zemljanoj podlozi]] u historiji. [[Rivalstvo Đoković–Nadal|Rivalstvo]] s [[Novak Đoković|Novakom Đokovićem]], ali i s [[Rivalstvo Federer-Nadal|Federerom]] jedno je od najvećih u historiji (uz rivalstva [[Rivalstvo Borg-McEnroe|Borg–McEnroe]], [[Rivalstvo McEnroe-Lendl|McEnroe–Lendl]], [[Rivalstvo Becker–Edberg|Becker–Edberg]], [[Rivalstvo Agassi-Sampras|Agassi–Sampras]]). Pobijedio je Federera u tri finala Roland Garrosa. Također ga je pobijedio u finalu [[Wimbledon (tenis)|Wimbledona]] [[Wimbledon 2008 – muški singl|2008]], onemogućivši mu da osvoji šestu vimbldonsku titulu zaredom. Postao je prvi teniser još od Borga 1980. koji je u istoj godini osvojio i Roland Garros i Wimbledon. Nadal je i drugi Španac koji je osvojio Wimbledon nakon 42 godine. Ponovio je taj uspjeh [[Wimbledon 2010 – muški singl|2010.]] pobijedivši u finalu [[Česi|Čeha]] [[Tomáš Berdych|Tomáša Berdycha]] u tri seta. Osvojio je i dvije zlatne medalje na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]: prvu pojedinačno na [[Tenis na Olimpijskim igrama 2008 – muški singl|OI 2008.]] u [[Peking]]u, a drugu u parovima [[Tenis na Olimpijskim igrama 2016 – muški singl|osam godina kasnije]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Drugi je po broju titula na turnirima iz serije [[ATP Masters 1000]] – osvojio ih je 36. Pobjedom na [[Australian Open 2022 – muški singl|Australian Openu 2022.]] osvojio je 21. Grand Slam turnir i postao najuspješniji teniser u historiji, a iste godine osvojio je i svoj 14. Roland Garros, dodatno popravivši historijski rekord. Peterostruki je osvajač [[Davis Cup]]a i dvostruki osvajač [[Laver Cup]]a ([[Laver Cup 2017.|2017]], [[Laver Cup 2019.|2019]]) kao član tima Evrope. == Porodica i rane godine == Rođen je u [[Manacor]]u ([[Mallorca]]) od oca Sebastiána i majke Ane Marije Parere. Ima mlađu sestru Maríju Isabel. Njegov stric, [[Miguel Ángel Nadal|Miguel Ángel]], bivši je nogometaš, koji je svojevremeno igrao za [[RCD Mallorca|RCD Mallorku]], [[FC Barcelona|FC Barcelonu]] i [[Nogometna reprezentacija Španije|špansku reprezentaciju]].<ref>{{cite web |title= He's got game, looks and remarkably good manners |url= http://ustimes.us/rafael_nadal,_barely_19,_he's_got_game,_looks_and_remarkably_good_manners.htm |access-date= 2. 2. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070314000024/http://ustimes.us/rafael_nadal%2C_barely_19%2C_he%27s_got_game%2C_looks_and_remarkably_good_manners.htm |archive-date= 14. 3. 2007 |url-status= dead }}</ref> Nadal je vatreni navijač FC Mallorca i [[Real Madrid]]a.<ref>{{cite web |url= http://news.bbc.co.uk/cbbcnews/hi/newsid_6130000/newsid_6135900/6135996.stm |title= Sportsround meets Rafael Nadal |publisher= [[BBC News]] |date= 11. 11. 2006 |access-date= 2. 4. 2018}}</ref> Njegov drugi stric, [[Toni Nadal]], koji je i sam bio teniser, pokazao je trogodišnjem Nadalu kako se igra tenis i otad ga je trenirao sve do 2017. Toni je vjerovao da je Nadal prirodni talent za tenis, dok je Rafael više želio igrati nogomet. Kad je Nadal imao pet godina, počeo je dvaput sedmično odlaziti u lokalni teniski klub da trenira, a s osam godina bio je napadač koji obećava, trenirajući u lokalnom fudbalskom klubu. S osam godina osvojio je oblasno tenisko takmičenje za dječake mlađe od 12 godina. S 12 godina Nadal je osvajao razna juniorska teniska takmičenja u Španiji i Evropi, a istovremeno je trenirao i [[nogomet]]. Otac ga je natjerao da bira između nogometa i tenisa kako njegovo obrazovanje ne bi trpjelo. Izabrao je tenis. Kad je imao 14 godina, Španski teniski savez insistirao je da napusti Mallorku i preseli se u njihov teniski kamp u [[Barcelona|Barceloni]] kako bi više trenirao i napredovao. Nadalovi roditelji i stric odbili su taj zahtjev, što znači da je Nadal dobijao manje finansijske podrške od ŠTS-a. Ipak, Rafaelov otac sam je pokrio sve troškove. Sa 16 godina Nadal je bio rangiran u top 50 tenisera svijeta. Iako se Nadal trudio da svoje djetinjstvo čuva izvan očiju javnosti, mediji su našli način da to otkriju. Nadal kaže da je i dalje veliki ljubitelj nogometa. == Karijera == === Počeci === Dok je još bio dijete, Rafaelov stric i trener Toni Nadal naučio ga je igrati lijevom rukom, iako je Rafael dešnjak. Toni je smatrao da će Rafaelov dvoručni bekhend imati koristi od njegove jake desne ruke. Nadal se s 12 godina odlučio baviti tenisom, a ne nogometom. Toni mu je bio glavni trener, ali je tokom dva ljeta trenirao u teniskom kampu [[Nick Bollettieri|Nicka Bollettierija]]. U maju 2001. pobijedio je osvajača Grand Slam turnira [[Pat Cash|Pata Casha]] u egzibicijskom meču na zemlji. === 2002. === U aprilu 2002. Nadal je pobijedio u svom prvom meču na profesionalnom turniru. Pobijedivši [[Ramon Delgado|Ramóna Delgada]], postao je deveti igrač u historiji ''[[Open Era|Open Ere]]'' koji je to uradio prije svog 16. rođendana.<ref>{{Cite web |url=http://www.atptennis.com/5/en/players/playerprofiles/playeractivity.asp?prevtrnnum=0&year=2002&query=Singles&selTournament=0&player=N409&x=20&y=13 |title=Player Activity. Rafael Nadal (ESP) |access-date= 3. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090616053834/http://www.atptennis.com/5/en/players/playerprofiles/playeractivity.asp?prevtrnnum=0&year=2002&query=Singles&selTournament=0&player=N409&x=20&y=13 |archive-date= 16. 6. 2009}}</ref> === 2003. === Godine 2003. osvojio je dva čelendžera i završio godinu među 50 najboljih na ATP-listi. Na debitantskom nastupu na [[Wimbledon]]u Nadal je postao najmlađi igrač koji je stigao do trećeg kola turnira još od Borisa Beckera 1984.<ref>{{Cite web |url=http://www.iht.com/articles/2003/06/26/tennis_ed3__12.php |title=WIMBLEDON TENNIS: An unusual comfort zone |access-date= 26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226063546/http://www.iht.com/articles/2003/06/26/tennis_ed3__12.php |archive-date=26. 2. 2008}}</ref> === 2004. === Godine 2004. Nadal je odigrao prvi meč protiv prvoplasiranog na ATP-listi Rogera Federera na Miami Mastersu i pobijedio ga bez izgubljenog seta. Potom je propustio veći dio sezone koji se igrao na zemljanim terenima, uključujući Roland Garros, zbog napuknuća članka lijeve noge.<ref name="times">{{cite news |author= Christopher Clarey |title= Rafael Nadal, Barely 19, He's Got Game, Looks and Remarkably Good Manners |date= 6. 6. 2005 |publisher= US Times |url= http://ustimes.us/rafael_nadal,_barely_19,_he's_got_game,_looks_and_remarkably_good_manners.htm |access-date= 16. 2. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070314000024/http://ustimes.us/rafael_nadal%2C_barely_19%2C_he%27s_got_game%2C_looks_and_remarkably_good_manners.htm |archive-date= 14. 3. 2007 |url-status= dead }}</ref> === 2005. === Novu sezonu Nadal je počeo porazima nakon velike borbe od [[Lleyton Hewitt|Lleytona Hewitta]] na [[Australian Open]]u i od Federera u finalu Miami Mastersa. Mnogi teniski stručnjaci smatraju da ova dva turnira predstavljaju proboj Nadala na svjetsku tenisku scenu.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/tennis/4200919.stm|title=Brave Hewitt battles past Nadal |publisher=BBC Sport |date=24. 1. 2005|access-date=9. 11. 2008}}</ref><ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/tennis/4412667.stm|title=Nadal proves to be the real deal |publisher=BBC Sport|date=5. 4. 2005|access-date=9. 11. 2008}}</ref> Nadal je dominirao proljetnim dijelom sezone, koji se igrao na zemljanoj podlozi. Pobijedio je u 24 uzastopna meča, srušivši rekord Andrea Agassija.<ref>{{cite web|url=http://www.usatoday.com/sports/tennis/french/2005-06-05-day-14_x.htm|author=Associated Press |title=Teen Nadal gives Spain reign over French Open|publisher=[[USA Today]] |date=5. 6. 2006|access-date=9. 11. 2008}}</ref> Nadal je osvojio turnir u Barceloni i svoj prvi turnir iz ATP Masters serije u [[Monte Carlo|Monte Carlu]]. Zahvaljujući ovim pobjedama, Nadal je zauzeo peto mjesto na ATP-listi<ref name="ranking2005">{{cite web |url= http://www.atptennis.com/5/en/players/playerprofiles/rankhistory.asp?playernumber=N409&selyear=2005 |title= ATP Rankings History. Rafael Nadal |publisher= ATP |access-date= 9. 11. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090616053919/http://www.atptennis.com/5/en/players/playerprofiles/rankhistory.asp?playernumber=N409&selyear=2005 |archive-date= 16. 6. 2009}}</ref> i postao jedan od favorita za osvajanje [[Roland Garros]]a. Na svoj 19. rođendan Nadal je pobijedio Rogera Federera u polufinalu [[Roland Garros]]a, sprečavajući ga da osvoji jedini [[Grand Slam]] turnir koji dotad nije osvojio. Dva dana kasnije Nadal je porazio Mariana Puertu u finalu, postavši prvi muški teniser koji je osvojio Roland Garros na svom prvom nastupu na tom turniru još od [[Mats Wilander|Matsa Wilandera]] [[Roland Garros 1982 – muški singl|1982]]<ref>{{cite web |url= http://www.iht.com/articles/2005/06/05/sports/open.php|title=French Open: Nadal triumphs at first attempt |author= Christopher Clarey |publisher= International Herald Tribune |date= 6. 6. 2005 |access-date= 9. 11. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20050607152117/http://www.iht.com/articles/2005/06/05/sports/open.php |archive-date= 7. 6. 2005}}</ref> i prvi tinejdžer koji je osvojio Grand Slam turnir još od [[Pete Sampras|Petea Samprasa]], koji je 1990. godine osvojio [[US Open]] sa 19 godina. Zahvaljujući osvajanju Roland Garrosa, Nadal je postao treći teniser svijeta. Tri dana nakon osvajanja Roland Garrosa Nadalova serija od 24 pobjede prekinuta je porazom u 1. kolu na [[ATP Halle|turniru]] u Halleu, koji se igra na [[Travnati teren|travi]].<ref>{{cite web | author=Associated Press | title=Waske snaps Nadal's winning streak | date=10. 6. 2005 |publisher=The Taipei Times |url =http://www.taipeitimes.com/News/sport/archives/2005/06/10/2003258798 |access-date=9. 11. 2008}}</ref> Također je poražen od [[Gilles Müller|Gillesa Müllera]] u 2. kolu Wimbledona 2005. Odmah nakon Wimbledona Nadal je pobijedio u 16 uzastopnih mečeva i osvojio 3 uzastopna turnira. Osvojivši turnire u [[ATP Båstad|Båstadu]] i [[ATP Stuttgart|Stuttgartu]], Nadal je postao drugi teniser svijeta 25. jula 2005. Sa 19 godina, jednim mjesecom i 22 dana postao je treći tinejdžer koji je dosegao 2. mjesto na ATP-listi nakon Borisa Beckera (18 godina, 9 mjeseci, 17 dana) i Björna Borga (18 godina, 10 mjeseci i 2 dana). Nadal je počeo sjevernoameričku turneju pobijedivši Agassija u finalu [[Rogers Cup|Mastersa]] u [[Montréal]]u, ali je na [[Cincinnati Masters]]u izgubio već u prvom kolu. Postavljen je za drugog nosioca na US Openu, ali ga je 49. teniser svijeta, [[James Blake]], porazio u 3. kolu u četiri seta. Nadal je nakon US Opena igrao samo tri turnira te godine. U septembru je pobijedio [[Guillermo Coria|Guillerma Coriu]] u finalu China Opena i pobijedio u oba svoja [[Davis Cup]] meča protiv Italije. U oktobru je osvojio svoju četvrtu titulu iz Masters serije, porazivši [[Ivan Ljubičić|Ivana Ljubičića]] u finalu Madrid Mastersa. Nakon toga je povrijedio stopalo, zbog čega je bio primoran otkazati učešće na završnom ATP-turniru.<ref>{{cite web|url=http://www.rediff.com/sports/2006/jan/05nadal.htm|title=Foot injury delays Rafael Nadal's comeback| publisher=[[Rediff.com]]|first=Julian|last= Linden|date=6. 1. 2006|access-date=9. 11. 2008}}</ref> I Nadal i Federer osvojili su 11 titula i 4 titule iz Masters serije 2005. godine. Osam titula Nadal je osvojio na zemlji, a 3 na tvrdoj podlozi. Pobijedio je u 79 mečeva i po tome je bio na drugom mjestu iza Federera, koji je pobijedio u 81 meču. Osvojio je nagradu "Golden Bagel" jer je 11 puta dobio set rezultatom 6-0.<ref>{{cite web|url=http://www.sidespinproductions.com/news9.php|title=Nadal Grabs the Golden Bagel|date=11. 12. 2005|publisher=SideSpin Productions|access-date=9. 11. 2008}}</ref> Također je dostigao najvišu poziciju na ATP-listi u historiji španskog tenisa i osvojio ATP-ovu nagradu za tenisera koji je najviše napredovao. === 2006. === Zbog povrede stopala, Nadal je propustio Australian Open te godine.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/tennis/4561684.stm|title=Champion Safin out of Aussie Open |publisher=BBC Sport |date=10. 1. 2006 |access-date=13. 11. 2008}}</ref> U februaru je izgubio u polufinalu svog prvog turnira u sezoni, u Marseilleu. Dvije sedmice kasnije, nanio je Federeru prvi poraz u sezoni u finalu turnira u [[Dubai]]ju. Nadal je zatim izgubio u polufinalu Indian Wells Mastersa i 2. kolu Miami Mastersa. Nadal je potom pobijedio u 24 meča na šljaci. Pobijedio je Federera u finalu Monte Carlo Mastersa, kao i Tommyja Robreda u finalu turnira u Barceloni. Nakon sedmicu dana pauze, Nadal je osvojio rimski Masters, pobijedivši u finalu Federera u 5 setova, izjednačivši Borgov rekord od 16 osvojenih titula u tinejdžerskim godinama. Pobijedivši u prvom kolu na Roland Garrosu, izjednačio je rekord Guillerma Vilasa, pobijedivši u 53 uzastopna meča na zemlji. Villas mu je predao trofej Roland Garrosa, ali je kasnije prokomentirao da je njegov rekord jači od Nadalovog jer je Nadal rekord izjednačavao 2 godine, a Villas je to postigao u jednoj godini.<ref>{{cite web | first=Greg | last=Garber | title=With Vilas in stands, Nadal makes history | date=31. 5. 2006 | publisher= ESPN | url =http://sports.espn.go.com/sports/tennis/french06/news/story?id=2462389&lpos=spotlight&lid=tab4pos1 |access-date = 13. 11. 2008}}</ref> Nadal je pobijedio u finalu Roland Garrosa, postavši tako prvi teniser koji je pobijedio Federera u finalu jednog Grand Slama.<ref>{{cite web | first=Greg | last=Garber | title=Roger's reign on hold with Nadal's dominance | date= 12. 6. 2006 |publisher=ESPN.com | url =http://sports.espn.go.com/sports/tennis/french06/news/story?id=2479425 | access-date = 13. 11. 2008}}</ref> Također je postao najmlađi šampion Roland Garrosa koji je osvojio dvije uzastopne titule (još od Borga 1974–1975). Nadal je povrijedio rame u četvrtfinalnom meču turnira u [[Queen's Club]]u, koji je igrao protiv Hewitta.<ref>{{cite web|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D03EEDA1131F934A25755C0A9609C8B63|title=TENNIS; Shoulder Forces Nadal To Quit London Match|date=17. 6. 2006|publisher=[[The New York Times]] |access-date=13. 11. 2008}}</ref> Nije mogao završiti meč i time je prekinuo svoj niz od 26 uzastopnih dobijenih mečeva. Bio je imenovan za drugog nositelja na Wimbledonu 2006, ali je zamalo izgubio u meču drugog kola od Roberta Kendricka, koji je do učestvovanja došao kvalifikacijama. Kendrick je osvojio dva seta i bio na dva poena od pobjede, ali se Nadal vratio u meč i osvojio ga u pet setova. U trećem kolu, Nadal je pobijedio Agassija u njegovom posljednjem meču na Wimbledonu. Dostigavši finale, Nadal je postao prvi španski teniser od Manuela Santane 1966. godine koji je dostigao finale Wimbledona. Federer ga je porazio u finalu u četiri seta. Federer i Nadal jedini su teniseri u ''Open Eri'' koji su dostigli finale Wimbledona odmah nakon što su igrali jedan protiv drugoga u finalu Roland Garrosa. Nadal je igrao na samo dva turnira prije US Opena. Izgubio je u 3. kolu Canada Mastersa i u četvrtfinalu Cincinnati Mastersa. Također je dostigao četvrtfinale na US Openu. Nadal je igrao samo tri turnira do kraja godine. Tada 690. igrač svijeta, Joachim Johansson, pobijedio je Nadala u 2. kolu [[Stockholm open]]. [[Tomáš Berdych]] porazio ga je naredne sedmice u četvrtfinalu Madrid Mastersa, zadnjeg Masters turnira u sezoni. Na završnom ATP šampionatu, Tenis Masters kupu, izgubio je 1 i pobijedio u 2 meča u takmičenju po grupama. U prvom meču porazio ga je Blake, a zatim je pobijedio Robreda i [[Nikolaj Davidenko|Nikolaja Davidenka]]. Dostigao je polufinale, u kojem ga je porazio Federer. Ovo je bio Nadalov treći poraz u 9 mečeva protiv Federera. Nadal je postao prvi teniser od Andrea Agassija (1994–1995) koji je drugu godinu u nizu završio na drugom mjestu ATP-liste. === 2007. === Nadal je počeo godinu igrajući na 6 turnira na tvrdoj podlozi. Izgubio je u polufinalu na svom prvom turniru, u 1. kolu na drugom i u četvrtfinalu Australian Opena od kasnijeg finaliste Fernanda Gonzalesa. Nakon što je poražen u četvrtfinalu turnira u [[Dubai]]ju, osvojio je Indian Wells Masters. Na narednom turniru, Miami Masters, Novak Đoković porazio ga je u četvrtfinalu. Imao je mnogo više uspjeha na turnirima na šljaci. Osvojio je [[Monte Carlo Masters]], turnir u Barceloni i Rim Masters, a zatim ga je Federer porazio u finalu Hamburg Mastersa. Ovaj poraz prekinuo je niz od 81 Nadalove pobjede na zemlji. Nadal je treći put u svojoj karijeri osvojio Roland Garros, pobijedivši Federera u finalu. U međuvremenu, Nadal je pobijedio Federera na egzibicijskom turniru na Mallorci, na terenu čija je jedna polovina bila travnata, a druga zemljana.<ref>{{cite web |url=http://www.thebattleofsurfaces.com/ |title=The Battle of Surfaces |access-date=22. 4. 2007 |archive-date=24. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190124221707/http://www.thebattleofsurfaces.com/ |url-status=dead }}</ref> Nadal je drugu godinu zaredom igrao na turniru u Queen's Clubu, na kojem je izgubio u četvrtfinalu. Drugu godinu zaredom, Federer ga je porazio u finalu Wimbledona, u 5 setova. Ovo je bilo prvo Federerovo finale na Wimbledonu koje je dobio u 5 setova još od 2001.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/tennis/6280788.stm|title=Federer wins historic fifth title|publisher=BBC Sport|author=Caroline Cheese|date=7. 7. 2007|access-date=5. 8. 2008}}</ref> U julu, Nadal je osvojio turnir u Stuttgartu, što je bila i njegova posljednja titula te godine. Također je bio polufinalista Canada Mastersa, a izgubio je u 1. kolu Cincinnati Mastersa i u 4. kolu US Opena (od 15. tenisera svijeta Davida Ferrera). Nakon mjesec dana pauze, izgubio je od Davida Nalbandiana u četvrtfinalu Madrid Mastersa i u Pariz Mastersu. Nakon što je pobijedio u sva tri meča u natjecanju po grupama, Nadal je izgubio u polufinalu Tenis Masters kupa od Federera. Tokom druge polovine godine Nadal je patio od pozvrede koljena, koju je zadobio u finalu Wimbledona. Postojale su glasine da je sve to posljedica još nezaliječene pozvrede stopala koju je zadobio krajem 2005. godine. Nadalov predstavnik za javnost negirao je ovo, a sam Nadal rekao je da je priča "totalna laž".<ref>{{cite web |url= http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/tennis/7117076.stm |title= Federer Nadal plays down foot injury fear |publisher= BBC Sport |author= Piers Newbury |date= 28. 11. 2007 |access-date= 5. 8. 2008}}</ref> === 2008. === Nadal je godinu počeo u indijskom Chennaiju, gdje ga je [[Mihail Južni]] porazio u finalu. Nadal je dospio do polufinala Australian Opena prvi put u karijeri, ali ga je porazio [[Jo-Wilfried Tsonga]]. Također je stigao do finala Miami Mastersa, ali ga je pobijedio Davidenko. Tokom proljetnog dijela sezone na šljaci, Nadal je osvojio četiri titule i pobijedio Federera u tri finala. Pobijedio ga je i u finalu Monte Carlo Mastersa treću godinu uzastopno, postavši rekorder po broju uzastopnih osvojenih titula na tom turniru. Pobijedio je u dva seta iako je Federer u jednom trenutku u drugom setu vodio 4-0.<ref name="therivalry">{{Cite web |url=http://www.atptennis.com/1/en/2008news/federer_nadal.asp |title= ATPtennis.com - Roger & Rafa: The Rivalry |access-date=3. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081121212939/http://www.atptennis.com/1/en/2008news/federer_nadal.asp |archive-date= 21. 11. 2008}}</ref> Zatim je osvojio četvrtu uzastopnu titulu na turniru u Barceloni. Nekoliko sedmica kasnije, Nadal je osvojio svoju prvu titulu na Hamburg Mastersu, pobijedivši Federera u finalnom meču u tri seta. Osvojio je i Roland Garros, postajući tek peti igrač u povijesti open-ere koji je osvojio Grand Slam turnir bez izgubljenog seta.<ref>{{cite news | author = ''[[International Herald Tribune]]'' |title = Men's Grand Slam Titles without Losing a Set |url= http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/09/sports/TEN-Mens-Grand-Slam-Titles-No-Lost-Sets.php | date = 9. 6. 2008 |access-date= 9. 8. 2008 |archive-url = https://web.archive.org/web/20081202034854/http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/09/sports/TEN-Mens-Grand-Slam-Titles-No-Lost-Sets.php |archive-date= 2. 12. 2008}}</ref> U tom finalu Federer je uspio osvojiti samo četiri gema. To je bila Nadalova četvrta uzastopna titula na Roland Garrosu, čime je izjednačio rekord Björna Borga. Nadal je, također, postao četvrti teniser u open-eri koji je osvojio Grand Slam turnir četiri godine uzastopno (prije njega, to su učinili Borg, Sampras i Federer). Nadal je zatim, treću godinu u nizu, igrao protiv Federera u finalu Wimbledona. Taj meč mnogi smatraju njihovim najboljim.<ref name="wim2008pre">[http://www.cbc.ca/sports/story/2008/07/05/wimbledon-federer-nadal.html Federer, Nadal set for Wimbledon showdown]</ref><ref name="nadaledge">[http://sports.espn.go.com/sports/tennis/wimbledon08/columns/story?columnist=ubha_ravi&id=3473804 Nadal enters Wimbledon final with clear mental edge]</ref> Nadal je iza sebe imao seriju od 23 pobjede, uključujući i njegovu prvu titulu na travnatoj podlozi u Queen's Clubu. Federer je osvojio svoju petu uzastopnu titulu na turniru u Halleu, na kojem mu protivnik nijednom nije oduzeo servis. Također, Federer je došao do finala Wimbledona bez izgubljenog seta. Za razliku od njihovih prethodnih vimbldonskih finala, Federer nije bio favorit i mnogi analitičari smatrali su da Nadal ima više šansi osvojiti titulu.<ref name="nadaledge"/><ref>[http://sports.espn.go.com/espn/blog/index?entryID=3474615&name=bodo_peter Peter Bodo - 5 reasons Nadal will win]</ref> Igrali su najduže finale u historiji Wimbledona, a zbog periodične pojave kiše, Nadal je osvojio peti set sa 9-7 gotovo po mraku. Meč je nazvan najboljim i najvećim finalom Wimbledona ikada, a neki ga čak nazivaju najvećim mečem u historiji tenisa.<ref name="greatestmatchever">{{cite news | author = Bruce Jenkins | title = The Greatest Match Ever | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2008/07/06/SPP711KSLR.DTL | date = 7. 7. 2008 | access-date = 7. 8. 2008 | archive-date = 4. 3. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120304234833/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2008%2F07%2F06%2FSPP711KSLR.DTL | url-status = dead }}</ref><ref name="McEnroe">{{cite news | author = Richard Alleyne | title = Wimbledon 2008: John McEnroe hails Rafael Nadal victory as greatest final ever | url = http://www.telegraph.co.uk/sport/tennis/wimbledon/2305019/Wimbledon-2008-John-McEnroe-hails-Rafael-Nadal-victory-as-greatest-final-ever.html | date = 7. 7. 2008 |access-date = 7. 8. 2008}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/jon_wertheim/07/09/wertheim.mailbag/index.html |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2009 |archive-date=13. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130813175621/http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/jon_wertheim/07/09/wertheim.mailbag/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/tennis/7493099.stm</ref> Osvojivši Wimbledon, Nadal je postao treći teniser u historiji ''Open Ere'' koji je osvojio Roland Garros i Wimbledon u istoj godini (nakon Roda Lavera 1969. i Borga 1978. i 1980. godine), kao i drugi Španac koji je osvojio Wimbledon. Nadal je, također, prekinuo Federerov niz od pet uzastopnih wimbledonskih titula i 65 uzastopnih pobjeda na travnatoj podlozi. Također, postao je prvi teniser koji se zadržao na drugoj poziciji ATP-liste tri godine u nizu (od 25. juna 2005. do 24. jula 2008). Nakon Wimbledona, Nadal je napravio niz od 32 uzastopne pobjede. Osvojio je Rogers Cup drugi put u karijeri i došao do polufinala Cincinati Mastersa. Kao rezultat svoje dobre igre i Federerovih poraza u ranim fazama turnira, Nadal je preuzeo prvo mjesto na ATP-listi 18. augusta 2008, smijenivši Federera na toj poziciji nakon četiri i po godine. Nadal je, također, peti ljevoruki teniser koji je stigao do prvog mjesta, prvi nakon Čileanca [[Marcelo Ríos|Marcela Ríosa]] 1998. Ostali ljevoruki teniseri koji su zauzimali prvo mjesto bili su [[Austrija]]nac [[Thomas Muster]] (1996) i [[Amerika]]nci [[John McEnroe]] (1980) i [[Jimmy Connors]] (1974). Na [[Olimpijske igre 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u Nadal je pobijedio [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]] u polufinalu 6-4, 1-6, 6-4 i Fernanda Gonzalesa u finalu, osvojivši zlatnu olimpijsku medalju. Nadal je tako postao prvi teniser koji je osvojio olimpijsko zlato, a bio je među pet najboljih tenisera na ATP-listi. Na US Openu Nadal je prvi put bio prvi nosilac na jednom Grand Slam turniru. Izgubio je u polufinalu od [[Andy Murray|Andyja Murrayja]] (6-2, 7-6 /5/, 4-6, 6-4). Zatim je igrao polufinale Davis Cupa protiv SAD-a i sa španskim timom plasirao se u finale. Na Madrid Mastersu Nadala je u polufinalu porazio Gilles Simon. Uprkos tom porazu, zahvaljujući dobrim rezultatima tokom godine, postao je prvi Španac koji će godinu završiti na broju 1.<ref>{{cite web |url= http://www.atptennis.com/1/en/2008news/nadalno1.asp |title= Nadal Clinches Year End No. 1 for First Time |publisher= ATPtennis.com |date= 18. 8. 2008 |access-date= 20. 10. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20081022030531/http://www.atptennis.com/1/en/2008news/nadalno1.asp |archive-date= 22. 10. 2008}}</ref> Na Pariz Mastersu Nadal je došao do četvrtfinala, ali je predao meč Davidenku zbog povrede koljena.<ref>{{Cite web |url=http://www.reuters.com/article/sportsNews/idUSTRE49U5NR20081031.asp |title=Nadal retires hurt from Paris |access-date=3. 2. 2009 |archive-date=6. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306123015/http://www.reuters.com/article/sportsNews/idUSTRE49U5NR20081031.asp |url-status=dead }}</ref> Zbog te povrede Nadal je bio primoran otkazati učešće na završnom Masters turniru u [[Šangaj]]u i u finalu Davis Cupa protiv Argentine.<ref>{{cite web|url=http://tennis.com/news/news.aspx?id=151554.asp|title=Nadal withdraws from Masters Cup|date=3. 11. 2008|publisher=TENNIS.com|access-date=4. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20090615204253/http://tennis.com/news/news.aspx?id=151554.asp |archive-date=15. 6. 2009}}</ref> === 2009. === Nakon što je izgubio od Murraya u finalu egzibicijskog turnira u [[Abu Dhabi]]ju <ref>{{cite web| url=http://tennis.com/news/news.aspx?id=154042| title=Murray defeats Nadal, wins Abu Dhabi exhibtion |access-date= 3. 2. 2009| archive-url=https://web.archive.org/web/20090619041143/http://tennis.com/news/news.aspx?id=154042| archive-date=19. 6. 2009}}</ref>, Nadal je počeo igrati na zvaničnim ATP-turnirima. Na prvom turniru na kojem je igrao, Qatar Openu u Dohi, izgubio je od Gaela Monfilsa u četvrtfinalu. U meču 1. kola Nadal je porazio Fabricea Santoroa 6-0, 6-1 za samo 46 minuta, a zatim je dobio ATP-ovu nagradu za svjetskog teniskog šampiona.<ref>[http://www.atpworldtour.com/1/EN/NEWS/NEWSARTICLE_1662.ASP Nadal, Murray, Federer Off the Mark In 2009]</ref> Nadal je, ipak, osvojio titulu na Qatar Openu u konkurenciji muških parova. S Marcom Lopezom porazio je prvi par svijeta, [[Daniel Nestor|Daniela Nestora]] i [[Nenad Zimonjić|Nenada Zimonjića]]. Na [[Australian Open]]u 2009. godine, Nadal je dobio prvih pet mečeva bez izgubljenog seta prije pobjede nad sunarodnjakom [[Fernando Verdasco]]m u polufinalu, 6-7 (4), 6-4, 7-6 (2), 6-7 (1), 6-4. To je bio najduži meč u historiji Australian Opena i trajao je 5 sati i 14 minuta.<ref>{{Cite web |url=http://www.tennishead.net/on-tour/Features/2009/rafa-battles-past-verdasco-in-epic-encounter/ |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2009 |archive-date=25. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090625212917/http://www.tennishead.net/on-tour/Features/2009/rafa-battles-past-verdasco-in-epic-encounter/ |url-status=dead }}</ref> Pobjeda u polufinalu dovela ga je do finala s Federerom i njihovog prvog susreta ikad na tvrdoj podlozi Grand Slam turnira, kao i njihovog 19. susreta ukupno. Nadal je porazio Federera 7-5, 3-6, 7-6 (3), 3-6, 6-2 i time osvojio prvi Grand Slam naslov na tvrdoj podlozi <ref>{{Cite web |url=http://www.australianopen.com/en_AU/players/cmatch/atpn409.html |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090202120557/http://www.australianopen.com/en_AU/players/cmatch/atpn409.html |archive-date=2. 2. 2009}}</ref>, čineći ga prvi Špancem u historiji koji je osvojio Australian Open, četvrtim muškim teniserom poslije Connorsa, Wilandera i Agassija koji je osvojio Grand Slam naslove na tri različite podloge. U prvom kolu [[ATP Rotterdam|turnira]] u [[Rotterdam]]u, Nadal i njegov partner Ignacio Coll-Riudavets izgubili su od Arnauda Clementa i Michaela Llodre, 4-6, 4-6 u kategoriji parova. U pojedinačnoj kategoriji dostigao je finale u kojem je izgubio od Murraya rezultatom 3-6 6-4 0-6. Tokom finala imao je problem s tetivom desnog koljena, što je i utjecalo na njegovu igru. Problem je bio dovoljno ozbiljan da se morao povući s turnira u [[Dubai]]u koji je održan kroz sedam dana. U martu, Nadal je pomogao Španiji da pobijedi Srbiju u 1. kolu Davis Cupa u [[Benidorm]]u (Španija). Nadal je porazio [[Janko Tipsarević|Janka Tipsarevića]] 6–1, 6–0, 6–2 i Đokovića 6–4, 6–4, 6–1. Na Indian Wellsu, [[Kalifornija]], Nadal je osvojio svoj 13. turnir iz Masters serije 1000. U 4. kolu pobijedio je [[David Nalbandian|Davida Nalbandiana]]. Zatim je porazio [[Juan Martín del Potro|Juana Martína del Potra]] u četvrfinalu i [[Andy Roddick|Andyja Roddicka]] u polufinalu prije pobjede nad Murrayem u finalu. Na Miami Mastersu poražen je u četvrtfinalu od Del Potra sa 6–4, 3–6, 7–6(3). U aprilu, na 2009 Monte Carlo Mastersu, pobijedio je Đokovića 6-3, 2-6, 6-1 i postao prvi teniser koji je osvojio taj turnir pet puta. Izjednačio se s Federerom po broju osvojenih titula na turnirima [[ATP Masters 1000]] sa 14 titula. <!-- === 2010. === {{Proširiti sekciju}} === 2011. === {{Proširiti sekciju}} === 2012. === {{Proširiti sekciju}} === 2013. === {{Proširiti sekciju}} === 2014. === {{Proširiti sekciju}} === 2015. === {{Proširiti sekciju}} === 2016. === {{Proširiti sekciju}} === 2017. === {{Proširiti sekciju}} === 2018. === {{Proširiti sekciju}} === 2019. === {{Proširiti sekciju}} === 2020. === {{Proširiti sekciju}} === 2021. === {{Proširiti sekciju}} === 2022. === {{Proširiti sekciju}} --> === Rivalstvo s Federerom === {{Glavni|Rivalstvo Federer-Nadal}} Roger Federer i Rafael Nadal profesionalni su teniseri i rivali koji su se držali na prve dvije pozicije ATP-liste od jula 2005. Mnogi ljudi smatraju da je njihovo rivalstvo najveće u historiji tenisa.<ref>{{Cite web |url=http://www.iht.com/articles/ap/2008/07/07/sports/TEN-On-Tennis-Rafa---Roger.php |title=Arhivirana kopija |access-date=23. 8. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080823030306/http://www.iht.com/articles/ap/2008/07/07/sports/TEN-On-Tennis-Rafa---Roger.php |archive-date=23. 8. 2008}}</ref><ref>http://www.guardian.co.uk/sport/2008/jul/07/wimbledon.tennis4</ref><ref>http://www.theage.com.au/news/tennis/federer-v-nadal-as-good-as-sport-gets/2008/07/11/1215658132528.html</ref> Federer je bio 1. na svijetu s rekordnih 237 uzastopnih sedmica od februara 2004, a Nadal, koji je pet godina mlađi, drugi svjetski teniser od jula 2005, ostavši tu rekordnih 160 uzastopnih sedmica prije nego što je prestigao Federera u augustu 2008. Igrali su jedan protiv drugog 40 puta, a Nadal je dobio 24 meča. Devet puta igrali su jedan protiv drugog u finalima Grand Slam turnira,<ref>http://www.atpworldtour.com/1/en/2008news/wimbledon_finalpreview.asp</ref> što je bio rekord do Roland Garrosa 2020, kada se i sa Đokovićem sastao deveti put u Grand Slam finalu. == Stil igre == Ima karakterističan forhend top-spin, a poznat je po tome što je uporan u namjeri da vrati svaku loptu, ali i po izvrsnoj fizičkoj kondiciji, zahvaljujući kojoj drži kvalitet igre i nakon nekoliko sati. Vrlo je dobar i u protivnapadima. Iako je prirodno dešnjak, Nadal igra lijevom rukom (zbog čega i ima karakterističan top-spin prilikom forhenda). U njegovim ranim godinama njegov stric i trener Toni Nadal zaključio je da bi njegov bekhend mogao biti još bolji sa snažnom desnom rukom, pa je Rafaela naučio koristiti se lijevom rukom.<ref>{{Cite web |url=http://www.vamosrafael.com/articles/art336.html |title=Vamos Rafael Fansite |access-date=2. 2. 2009 |archive-date=9. 9. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20060909084447/http://www.vamosrafael.com/articles/art336.html |url-status=dead}}</ref> === Oprema === Nosi opremu firme [[Nike]], a upotrebljava rekete Babolat.<ref>[http://www.atptennis.com/5/en/players/playerprofiles/?playernumber=N409 ATP Profile for Rafael Nadal]</ref> Također reklamira marku [[automobil]]a [[Kia Motors]]. == Statistika == {{Glavni|Statistike karijere Rafaela Nadala}} === Uspjeh po sezonama === ''Informacije u ovim tabelama ažuriraju se'' '''''nakon''''' ''što je igračevo učešće na turniru završeno. Ovo je tabela nakon US Opena 2019.'' {|class=wikitable style=text-align:center;font-size:90% |- !Turnir!![[ATP Tour 2003.|2003.]]!![[ATP Tour 2004.|2004.]]!![[ATP Tour 2005.|2005.]]!![[ATP Tour 2006.|2006.]]!![[ATP Tour 2007.|2007.]]!![[ATP Tour 2008.|2008.]]!![[ATP World Tour 2009.|2009.]]!![[ATP World Tour 2010.|2010.]]!![[ATP World Tour 2011.|2011.]]!![[ATP World Tour 2012.|2012.]]!![[ATP World Tour 2013.|2013.]]!![[ATP World Tour 2014.|2014.]]!![[ATP World Tour 2015.|2015.]]!![[ATP World Tour 2016.|2016.]]!![[ATP World Tour 2017.|2017.]]!![[ATP World Tour 2018.|2018.]]!![[ATP World Tour 2019.|2019.]]!![[ATP World Tour 2020.|2020.]]!![[ATP World Tour 2021.|2021.]]!![[ATP World Tour 2022.|2022.]]!!O/I!!Pob–Por!!Pob % |- |align=left|[[Australian Open]] | N | bgcolor=afeeee | [[Australian Open 2004 – muški singl|3K]] | bgcolor=afeeee | [[Australian Open 2005 – muški singl|4K]] | N | bgcolor=ffebcd | [[Australian Open 2007 – muški singl|ČF]] | bgcolor=yellow | [[Australian Open 2008 – muški singl|PF]] | bgcolor=lime | '''[[Australian Open 2009 – muški singl|P]]''' | bgcolor=ffebcd | [[Australian Open 2010 – muški singl|ČF]] | bgcolor=ffebcd | [[Australian Open 2011 – muški singl|ČF]] | bgcolor=thistle | [[Australian Open 2012 – muški singl|F]] | N | bgcolor=thistle | [[Australian Open 2014 – muški singl|F]] | bgcolor=ffebcd | [[Australian Open 2015 – muški singl|ČF]] | bgcolor=afeeee | [[Australian Open 2016 – muški singl|1K]] | bgcolor=thistle | [[Australian Open 2017 – muški singl|F]] | bgcolor=ffebcd | [[Australian Open 2018 – muški singl|ČF]] | bgcolor=thistle | [[Australian Open 2019 – muški singl|F]] | bgcolor=ffebcd | [[Australian Open 2020 – muški singl|ČF]] | bgcolor=ffebcd | [[Australian Open 2021 – muški singl|ČF]] | bgcolor=lime | '''[[Australian Open 2022 – muški singl|P]]''' | bgcolor=efefef | 2/17 | bgcolor=efefef | 76–15 | bgcolor=efefef | {{tennis win percentage|won=76|lost=15|integer=yes}} |- | align=left | {{nowrap|[[Roland Garros]]}} | N | N | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2005 – muški singl|P]]''' | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2006 – muški singl|P]]''' | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2007 – muški singl|P]]''' | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2008 – muški singl|P]]''' | bgcolor=afeeee | [[Roland Garros 2009 – muški singl|4K]] | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2010 – muški singl|P]]''' | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2011 – muški singl|P]]''' | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2012 – muški singl|P]]''' | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2013 – muški singl|P]]''' | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2014 – muški singl|P]]''' | bgcolor=ffebcd | [[Roland Garros 2015 – muški singl|ČF]] | bgcolor=afeeee | [[Roland Garros 2016 – muški singl|3K]]⁺ | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2017 – muški singl|P]]''' | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2018 – muški singl|P]]''' | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2019 – muški singl|P]]''' | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2020 – muški singl|P]]''' | bgcolor=yellow| [[Roland Garros 2021 – muški singl|PF]] | bgcolor=lime | '''[[Roland Garros 2022 – muški singl|P]]''' | bgcolor=efefef | 14/18 | bgcolor=efefef | 112–3 | bgcolor=efefef | {{tennis win percentage|won=112|lost=3|integer=yes}} |- | align=left | [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] | bgcolor=afeeee | [[2003 Wimbledon Championships – muški singl|3K]] | N | bgcolor=afeeee | [[Wimbledon 2005 – muški singl|2K]] | bgcolor=thistle | [[Wimbledon 2006 – muški singl|F]] | bgcolor=thistle | [[Wimbledon 2007 – muški singl|F]] | bgcolor=lime | '''[[Wimbledon 2008 – muški singl|P]]''' | N | bgcolor=lime | '''[[Wimbledon 2010 – muški singl|P]]''' | bgcolor=thistle | [[Wimbledon 2011 – muški singl|F]] | bgcolor=afeeee | [[Wimbledon 2012 – muški singl|2K]] | bgcolor=afeeee | [[Wimbledon 2013 – muški singl|1K]] | bgcolor=afeeee | [[Wimbledon 2014 – muški singl|4K]] | bgcolor=afeeee | [[Wimbledon 2015 – muški singl|2K]] | N | bgcolor=afeeee | [[Wimbledon 2017 – muški singl|4K]] | bgcolor=yellow | [[Wimbledon 2018 – muški singl|PF]] | bgcolor=yellow | [[Wimbledon 2019 – muški singl|PF]] | NO | N | | bgcolor=efefef | 2/14 | bgcolor=efefef | 53–12 | bgcolor=efefef | {{tennis win percentage|won=53|lost=12|integer=yes}} |- | align=left | [[US Open]] | bgcolor=afeeee | [[US Open 2003 – muški singl|2K]] | bgcolor=afeeee | [[US Open 2004 – muški singl|2K]] | bgcolor=afeeee | [[US Open 2005 – muški singl|3K]] | bgcolor=ffebcd | [[US Open 2006 – muški singl|ČF]] | bgcolor=afeeee | [[US Open 2007 – muški singl|4K]] | bgcolor=yellow | [[US Open 2008 – muški singl|PF]] | bgcolor=yellow | [[US Open 2009 – muški singl|PF]] | bgcolor=lime | '''[[US Open 2010 – muški singl|P]]''' | bgcolor=thistle | [[US Open 2011 – muški singl|F]] | N | bgcolor=lime | '''[[US Open 2013 – muški singl|P]]''' | N | bgcolor=afeeee | [[US Open 2015 – muški singl|3K]] | bgcolor=afeeee | [[US Open 2016 – muški singl|4K]] | bgcolor=lime | '''[[US Open 2017 – muški singl|P]]''' | bgcolor=yellow | [[US Open 2018 – muški singl|PF]] | bgcolor=lime | '''[[US Open 2019 – muški singl|P]]'''* | N | N | | bgcolor=efefef | 4/15 | bgcolor=efefef | 64–11 | bgcolor=efefef | {{tennis win percentage|won=64|lost=11|integer=yes}} |- ! style=text-align:left | Pob–Por ! 3–2 ! 3–2 ! 13–3 ! 17–2 ! 20–3 ! 24–2 ! 15–2 ! 25–1 ! {{nowrap|23–3}} ! 14–2 ! 14–1 ! 16–2 ! 11–4 ! 5–2 ! 23–2 ! 21–3 ! 24–2 ! 11–1 ! 9–2 ! 14–0 ! {{nowrap|22/64}} ! {{nowrap|305–41}} ! {{tennis win percentage|won=305|lost=41|integer=yes}} |} <small>⁺ Nadal se povukao prije trećeg kola [[Roland Garros 2016 – muški singl|Roland Garrosa 2016.]] zbog povrede zapešća.</small><br/> <small><nowiki>*</nowiki> U drugom kolu [[US Open 2019 – muški singl|US Opena 2019.]] Nadalu je bez borbe predao [[Thanasi Kokkinakis]].</small> === Grand Slam finala (30) === ==== Pobjeda (22) ==== {| class="wikitable" |- |width="50"|'''Godina |width="200"|'''Turnir |width="200"|'''Protivnik u finalu |width="200"|'''Rezultat |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2005 – muški singl|2005.]] || [[Roland Garros]] || {{ZD|Argentina}} [[Mariano Puerta]] || 6–7⁶, 6–3, 6–1, 7–5 |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2006 – muški singl|2006.]] || [[Roland Garros]] <small>(2) || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 1–6, 6–1, 6–4, 7–6⁴ |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2007 – muški singl|2007.]] || [[Roland Garros]] <small>(3) || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 6–3, 4–6, 6–3, 6–4 |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2008 – muški singl|2008.]] || [[Roland Garros]] <small>(4) || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 6–1, 6–3, 6–0 |- bgcolor="#ccffcc" |[[Wimbledon 2008 – muški singl|2008.]] || [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || [[Finale Wimbledona 2007 – muški singl|6–4, 6–4, 6–7⁵, 6–7⁸, 9–7]] |- bgcolor="#ccccff" |[[Australian Open 2009 – muški singl|2009.]] || [[Australian Open]] || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]]|| [[Finale Australian Opena 2009 – muški singl|7–5, 3–6, 7–6³, 3–6, 6–2]] |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2010 – muški singl|2010.]] || [[Roland Garros]] <small>(5) || {{ZD|Švedska}} [[Robin Söderling]]|| 6–4, 6–2, 6–4 |- bgcolor="#ccffcc" |[[Wimbledon 2010 – muški singl|2010.]] || [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] <small>(2) || {{ZD|Češka}} [[Tomaš Berdych]]|| 6–3, 7–5, 6–4 |- bgcolor="#ccccff" |[[US Open 2010 – muški singl|2010.]] || [[US Open]] || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 6–4, 5–7, 6–4, 6–2 |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2011 – muški singl|2011.]] || [[Roland Garros]] <small>(6) || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 7–5, 7–6³, 5–7, 6–1 |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2012 – muški singl|2012.]] || [[Roland Garros]] <small>(7) || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || [[Finale Roland Garrosa 2012 – muški singl|6–4, 6–3, 2–6, 7–5]] |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2013 – muški singl|2013.]] || [[Roland Garros]] <small>(8) || {{ZD|Španija}} [[David Ferrer]] || 6–3, 6–2, 6–3 |- bgcolor="#ccccff" |[[US Open 2013 – muški singl|2013.]] || [[US Open]] <small>(2) || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 6–2, 3–6, 6–4, 6–1 |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2014 – muški singl|2014.]] || [[Roland Garros]] <small>(9) || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 3–6, 7–5, 6–2, 6–4 |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2017 – muški singl|2017.]] || [[Roland Garros]] <small>(10) || {{ZD|Švicarska}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6–2, 6–3, 6–1 |- bgcolor="#ccccff" |[[US Open 2017 – muški singl|2017.]] || [[US Open]] <small>(3) || {{ZD|JAR}} [[Kevin Anderson (teniser)|Kevin Anderson]] || 6–3, 6–3, 6–4 |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2018 – muški singl|2018.]] || [[Roland Garros]] <small>(11) || {{ZD|Austrija}} [[Dominic Thiem]] || 6–4, 6–3, 6–2 |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2019 – muški singl|2019.]] || [[Roland Garros]] <small>(12) || {{ZD|Austrija}} [[Dominic Thiem]] || 6–3, 5–7, 6–1, 6–1 |- bgcolor="#ccccff" |[[US Open 2019 – muški singl|2019.]] || [[US Open]] <small>(4) || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || [[Finale US Opena 2019 – muški singl|7–5, 6–3, 5–7, 4–6, 6–4]] |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2020 – muški singl|2020.]] || [[Roland Garros]] <small>(13) || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 6–0, 6–2, 7–5 |- bgcolor="#ccccff" |[[Australian Open 2022 – muški singl|2022.]] || [[Australian Open]] || {{ZD|Rusija}} [[Danil Medvedev]]|| [[Finale Australian Opena 2022 – muški singl|2–6, 6–7⁵, 6–4, 6–4, 7–5]] |- bgcolor="#ebc2af" |[[Roland Garros 2022 – muški singl|2022.]] || [[Roland Garros]] <small>(14) || {{ZD|Norveška}} [[Casper Ruud]] || 6–3, 6–3, 6–0 |- bgcolor="#ccccff" |} ==== Poraz (8) ==== {| class="wikitable" |- |width="50"|'''Godina |width="200"|'''Turnir |width="200"|'''Protivnik u finalu |width="200"|'''Rezultat |- bgcolor="#ccffcc" |[[Wimbledon 2006 – muški singl|2006.]] || [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 0–6, 6–7⁵, 7–6², 3–6 |- bgcolor="#ccffcc" |[[Wimbledon 2007 – muški singl|2007.]] || [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] <small>(2) || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || [[Finale Wimbledona 2007 – muški singl|6–7⁷, 6–4, 6–7³, 6–2, 2–6]] |- bgcolor="#ccffcc" |[[Wimbledon 2011 – muški singl|2011.]] || [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] <small>(3) || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 4–6, 1–6, 6–1, 3–6 |- bgcolor="#ccccff" |[[US Open 2011 – muški singl|2011.]] || [[US Open]] || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 2–6, 4–6, 7–6³, 1–6 |- bgcolor="#ccccff" |[[Australian Open 2012 – muški singl|2012.]] || [[Australian Open]] || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || [[Finale Australian Opena 2012 – muški singl|7–5, 4–6, 2–6, 7–6⁵, 5–7]] |- bgcolor="#ccccff" |[[Australian Open 2014 – muški singl|2014.]] || [[Australian Open]] <small>(2)</small> || {{ZD|Švicarska}} [[Stanislas Wawrinka]] || 3–6, 2–6, 6–3, 3–6 |- bgcolor="#ccccff" ||[[Australian Open 2017 – muški singl|2017.]] ||Australian Open <small>(3)</small> ||{{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || [[Finale Australian Opena 2017 – muški singl|4–6, 6–3, 1–6, 6–3, 3–6]] |- bgcolor="#ccccff" ||[[Australian Open 2019 – muški singl|2019.]] ||Australian Open <small>(4)</small> ||{{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 3–6, 2–6, 3–6 |} === Olimpijske igre === ==== Pojedinačna finala (1–0) ==== {|class="sortable wikitable" |- !width=80|Ishod !width=40|Godina !width=180|Finale !width=75|Podloga !width=150|Protivnik !width=150|Rezultat |- style="background:#ffea5c;" | style="background:#98fb98;"|Pobjednik ||[[OI 2008.|2008.]]|| [[Tenis na Olimpijskim igrama 2008 – muški singl|Olimpiijske igre (Peking)]]||Tvrda||{{ZD|Čile}} [[Fernando González]]|| 6–3, 7–6², 6–3 |} ==== Mečevi za bronzanu medalju (0–1) ==== {|class="sortable wikitable" |- !width=80|Ishod !width=40|Godina !width=180|Meč za 3. mjesto !width=75|Podloga !width=150|Protivnik !width=150|Rezultat |- style="background:#ffea5c;" |style="background:#ffa07a;"|4. mjesto||[[OI 2016.|2016.]]|| [[Tenis na Olimpijskim igrama 2016 – muški singl|Olimpijske igre (Rio)]] || Tvrda ||{{ZD|Japan}} [[Kei Nishikori]]||2–6, 7–6¹, 3–6 |} ==== Finala parova (1–0) ==== {|class="sortable wikitable" |- !width=80|Ishod !width=40|Godina !width=180|Finale !width=75|Podloga !width=150|Partner !width=150|Protivnici !width=150|Rezultat |- style="background:#ffea5c;" |style="background:#98fb98;"|Pobjednik ||[[OI 2016.|2016.]] |[[Tenis na Olimpijskim igrama 2016 – muški parovi|Olimpijske igre (Rio)]] |Tvrda |{{ZD|Španija}} [[Marc López]] |{{ZD|Rumunija}} [[Florin Mergea]]<br />{{ZD|Rumunija}} [[Horia Tecău]] |6–2, 3–6, 6–4 |} === ATP Masters finala (53) === ==== Pojedinačno ==== ===== Pobjeda (36) ===== {| class="wikitable" style="font-size:97%;" |- |width="50"|'''Godina |width="200"|'''Тurnir |width="200"|'''Podloga |width="200"|'''Protivnik |width="200"|'''Rezultat |- bgcolor="#ebc2af" |2005. || [[Monte Carlo Masters|Monte Carlo]]|| Zemlja || {{ZD|Argentina}} Guillermo Coria || 6–3, 6–1, 0–6, 7–5 |- bgcolor="#ebc2af" |2005. || [[Rim Masters|Rim]] || Zemlja || {{ZD|Argentina}} [[Guillermo Coria]] || 6–4, 3–6, 6–3, 4–6, 7–6⁶ |- bgcolor="#ccccff" |2005. || [[Rogers Cup|Montréal]] || Tvrda || {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 6–3, 4–6, 6–2 |- bgcolor="#ccccff" |2005. || [[Madrid Masters|Madrid]] || Tvrda (d)|| {{ZD|Hrvatska}} [[Ivan Ljubičić]] || 3–6, 2–6, 6–3, 6–4, 7–6³ |- bgcolor="#ebc2af" |2006. || Monte Carlo <small>(2) || Zemlja || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 6–4, 6–7², 6–3, 7–6⁵ |- bgcolor="#ebc2af" |2006. || Rim <small>(2)|| Zemlja ||{{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 6–7⁰, 7–6⁵, 6–4, 2–6, 7–6⁵ |- bgcolor="#ccccff" |2007. || [[Indian Wells Masters|Indian Wells]] || Tvrda || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 6–2, 7–5 |- bgcolor="#ebc2af" |2007. || Monte Carlo <small>(3) || Zemlja || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 6–4, 6–4 |- bgcolor="#ebc2af" |2007. || Rim <small>(3) || Zemlja || {{ZD|Čile}} [[Fernando González]] || 6–2, 6–2 |- bgcolor="#ebc2af" |2008. || Monte Carlo <small>(4) || Zemlja || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 7–5, 7–5 |- bgcolor="#ebc2af" |2008. || [[Hamburg Маsters|Hamburg]] || Zemlja || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 7–5, 6–7³, 6–3 |- bgcolor="#ccccff" |2008. || [[Rogers Cup|Toronto]] <small>(2) || Tvrda || {{ZD|Njemačka}} [[Nicolas Kiefer]] || 6–3, 6–2 |- bgcolor="#ccccff" |2009. || Indian Wells <small>(2) || Tvrda || {{ZD|Velika Britanija}} [[Andy Murray]] || 6–1, 6–2 |- bgcolor="#ebc2af" |2009. || Monte Carlo <small>(5) || Zemlja || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 6–3, 2–6, 6–1 |- bgcolor="#ebc2af" |2009. || Rim <small>(4) || Zemlja || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 7–6², 6–2 |- bgcolor="#ebc2af" |2010. || Monte Carlo <small>(6)|| Zemlja || {{ZD|Španija}} [[Fernando Verdasco]] || 6–0, 6–1 |- bgcolor="#ebc2af" |2010. || Rim <small>(5) || Zemlja || {{ZD|Španija}} [[David Ferrer]] || 7–5, 6–2 |- bgcolor="#ebc2af" |2010. || Madrid <small>(2) || Zemlja || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 6–4, 7–6⁵ |- bgcolor="#ebc2af" |2011. || Monte Carlo <small>(7) || Zemlja || {{ZD|Španija}} [[David Ferrer]] || 6–4, 7–5 |- bgcolor="#ebc2af" |2012. || Monte Carlo <small>(8) || Zemlja || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 6–3, 6–1 |- bgcolor="#ebc2af" |2012. || Rim <small>(6) || Zemlja || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 7–5, 6–3 |- bgcolor="#ccccff" |2013. || Indian Wells <small>(3) || Tvrda || {{ZD|Argentina}} [[Juan Martín del Potro]] || 4–6, 6–3, 6–4 |- bgcolor="#ebc2af" |2013. || Madrid <small>(3) || Zemlja || {{ZD|Švicarska}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6–2, 6–4 |- bgcolor="#ebc2af" |2013. || Rim <small>(7) || Zemlja || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 6–1, 6–3 |- bgcolor="#ccccff" |2013. || Toronto <small>(3) || Tvrda || {{ZD|Kanada}} [[Miloš Raonić]] || 6–2, 6–2 |- bgcolor="#ccccff" |2013. || [[Cincinnati Masters|Cincinnati]] || Tvrda || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || 7–6⁸, 7–6³ |- bgcolor="#ebc2af" |2014. || Madrid <small>(4) || Zemlja || {{ZD|Japan}} [[Kei Nishikori]] || 2–6, 6–4, 3–0 predaja |- bgcolor="#ebc2af" |2016. || Monte Carlo <small>(9) || Zemlja || {{ZD|Francuska}} [[Gaël Monfils]] || 7–5, 5–7, 6–0 |- bgcolor="#ebc2af" |2017. || Monte Carlo <small>(10) || Zemlja || {{ZD|Španija}} [[Albert Ramos Viñolas]] || 6–1, 6–3 |- bgcolor="#ebc2af" |2017. || Madrid <small>(5) || Zemlja || {{ZD|Austrija}} [[Dominic Thiem]] || 7−6⁸, 6–4 |- bgcolor="#ebc2af" |2018. || Monte Carlo <small>(11) || Zemlja || {{ZD|Japan}} [[Kei Nishikori]] || 6–3, 6–2 |- bgcolor="#ebc2af" |2018. || Rim <small>(8) || Zemlja || {{ZD|Njemačka}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6–1, 1–6, 6–3 |- bgcolor="#ccccff" |2018. || Toronto <small>(4) || Tvrda || {{ZD|Grčka}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6–2, 7–6⁴ |- bgcolor="#ebc2af" |2019. || Rim <small>(9) || Zemlja || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 6–0, 4–6, 6–1 |- bgcolor="#ccccff" |2019. || Montréal || Tvrda || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || 6–3, 6–0 |- bgcolor="#ebc2af" |2021. || Rim <small>(10) || Zemlja || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 7–5, 1–6, 6–3 |} ===== Poraz (17) ===== {| class="wikitable" style="font-size:97%;" |- |width="50"|'''Godina |width="200"|'''Тurnir |width="200"|'''Podloga |width="200"|'''Protivnik |width="200"|'''Rezultat |- bgcolor="#ccccff" |2005. || [[Miami Masters|Miami]] || Tvrda || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 6–2, 7–6⁴, 6–7⁵, 3–6, 1–6 |- bgcolor="#ebc2af" |2007. || [[Hamburg Маsters|Hamburg]] || Zemlja || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 6–2, 2–6, 0–6 |- bgcolor="#ccccff" |2007. || [[Pariz Masters|Pariz]] || Tvrda (d) || {{ZD|Argentina}} [[David Nalbandian]] || 4–6, 0–6 |- bgcolor="#ccccff" |2008. || Miami<small> (2) || Tvrda || {{ZD|Rusija}} [[Nikolaj Davidenko]] || 4–6, 2–6 |- bgcolor="#ebc2af" |2009. || [[Madrid Маsters|Madrid]] || Zemlja || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 4–6, 4–6 |- bgcolor="#ccccff" |2009. || [[Shanghai Masters (tenis)|Šangaj]] || Tvrda || {{ZD|Rusija}} [[Nikolaj Davidenko]] || 6–7³, 3–6 |- bgcolor="#ccccff" |2011. || [[Indian Wells Masters|Indian Wells]] || Tvrda || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 6–4, 3–6, 2–6 |- bgcolor="#ccccff" |2011. || Miami<small> (3) || Tvrda || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 6–4, 3–6, 6–7⁴ |- bgcolor="#ebc2af" |2011. || [[Madrid Маsters|Madrid]]<small> (2) || Zemlja || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 5–7, 4–6 |- bgcolor="#ebc2af" |2011. || [[Rim Маsters|Rim]] || Zemlja || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 4–6, 4–6 |- bgcolor="#ebc2af" |2013. || [[Monte Carlo Маsters|Monte Carlo]] || Zemlja || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 2–6, 6–7¹ |- bgcolor="#ccccff" |2014. || Miami<small> (4) || Tvrda || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 3–6, 3–6 |- bgcolor="#ebc2af" |2014. || [[Rim Маsters|Rim]]<small> (2) || Zemlja || {{ZD|Srbija}} [[Novak Đoković]] || 6–4, 3–6, 3–6 |- bgcolor="#ebc2af" |2015. || [[Madrid Маsters|Madrid]]<small> (3) || Zemlja || {{ZD|Velika Britanija}} [[Andy Murray]] || 3–6, 2–6 |- bgcolor="#ccccff" |2017. || [[Miami Masters|Miami]]<small> (4) || Tvrda || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 3–6, 4–6 |- bgcolor="#ccccff" |2017. || [[Shanghai Masters (tenis)|Šangaj]] <small>(2) || Tvrda || {{ZD|Švicarska}} [[Roger Federer]] || 4–6, 3–6 |- bgcolor="#ccccff" |2022. || [[Indian Wells Masters|Indian Wells]] <small>(2) || Tvrda || {{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] || 3–6, 6–7⁵ |} ==== Parovi (3) ==== ===== Pobjede (3) ===== {|class="sortable wikitable" !Ishod !Godina !width=180|Turnir !Podloga !width=160|Partner !width=160|Protivnici !width=140|Rezultat |- bgcolor="#ebc2af" | bgcolor="#98fb98" |Pobjednik |2008. |[[Monte Carlo Masters|Monte Carlo]] |Zemlja |{{ZD|Španija}} [[Tommy Robredo]] |{{ZD|Indija}} [[Mahesh Bhupathi]]<br/>{{ZD|Bahami}} [[Mark Knowles]] |6–3, 6–3 |- bgcolor="#ccccff" | bgcolor="#98fb98" |Pobjednik |2010. |[[Indian Wells Masters|Indian Wells]] |Tvrda |{{ZD|Španija}} [[Marc López]] |{{ZD|Kanada}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|Srbija}} [[Nenad Zimonjić]] |7–6⁸, 6–3 |- bgcolor="#ccccff" | bgcolor="#98fb98" |Pobjednik |2012. |[[Indian Wells Masters|Indian Wells]] <small>(2) |Tvrda |{{ZD|Španija}} [[Marc López]] |{{ZD|SAD}} [[John Isner]]<small><br/>{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] |6–2, 7–6<sup>3 |} == Također pogledajte == * ''[[100 najvećih tenisera svih vremena (emisija)|100 najvećih tenisera svih vremena]]'' * [[Rivalstvo Đoković–Nadal]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Rafael Nadal}} * [http://www.rafaelnadal.com/nadal/en/ Službeni sajt] * [http://www.atpworldtour.com/en/players/rafael-nadal/n409/overview ATP-profil] {{Rafael Nadal}} {{Navkutije | naslov = [[Statistike karijere Rafaela Nadala|Postignuća]] Rafaela Nadala | podaci = {{ATP brojevi 1}} {{Pobjednici Australian Opena}} {{Pobjednici Roland Garrosa}} {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici US Opena}} {{Osvajači kompletiranog GS}} {{Pobjednici ATP Masters turnira - pojedinačno}} {{Pobjednici ATP Masters turnira - parovi}} {{Olimpijski prvaci u tenisu - pojedinačno}} {{Olimpijski prvaci u tenisu - parovi}} {{Španski sportist godine}} {{Laureusov sportist godine}} {{Laureusov proboj godine}} {{Laureusov povratnik godine}} {{BBC međunarodni sportist godine}} }} {{DEFAULTSORT:Nadal, Rafael}} [[Kategorija:Rafael Nadal| ]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Manacor]] [[Kategorija:Španski teniseri]] [[Kategorija:Španski olimpijci]] [[Kategorija:Pobjednici US Opena]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2004.]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2008.]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2016.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Španija)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 401qe8h2tqawctqj1z7bjt3qlmni2ol 14 89475 3841342 2053447 2026-05-07T11:07:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Američki pisci naučne fantastike]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3841342 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Stephen King}} {{Commonscat|Stephen King}} [[Kategorija:Američki pisci|K]] [[Kategorija:Američki pisci naučne fantastike]] odmrimk360tb2loha7p9aggrox88gk2 14 99575 3841163 3840601 2026-05-06T14:14:32Z Z1KA 87045 novi ključ za [[Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija]]: "Sjeverna Makedonija" (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3841163 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije]] qeownub3ecwobhpefjhb6g6ff7k7yo8 0 100623 3841270 3758022 2026-05-07T06:14:29Z KWiki 9400 /* Reference */ 3841270 wikitext text/x-wiki {{Infokutija potres |naslov =<big>Potres na Haitiju 2010.</big> |datum = 12. januar 2010. godine; 21:53:09 (UTC) |slika = Haitian national palace earthquake.jpg |karta = Haiti-2010-quake.png |jačina = 7.0 [[Skala momentne jačine|M_w]] |dubina = 10 km |lokacija = {{Coord|18.4514|N|72.4452|W}} |pogođene države = {{ZID|Haiti}}<br />{{ZID|Dominikanska Republika}}<br />{{ZID|Kuba}}<br />{{ZID|Jamajka}}<br /> {{ZID|Venecuela}} |intenzitet = [[Mercallijeva skala intenziteta|MM]] X<ref>http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/pager/events/us/2010rja6/index.html</ref> |cunami = nema |afteršokovi = 5,9, 5,5 |žrtve = Hiljade ljudi je nestalo }} '''Potres na Haitiju 2010. godine''' je bio [[potres]] [[Skala momentne jačine|jačine 7,0 M_w]], koji se desio približno 16&nbsp;km od [[Port-au-Prince]]a, [[Haiti]] u 16:53:09 po lokalnom vremenu (21:53:09 [[UTC]]) u utorak, 12. januara 2010. godine).<ref name="USGS_Haiti">{{Cite web | last = | first = | title = USGS Magnitude 7.0 - HAITI REGION | url = http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eqinthenews/2010/us2010rja6/ | publisher = | date = | access-date = 13. 1. 2010 | archive-date = 15. 1. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100115110510/http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eqinthenews/2010/us2010rja6/ | url-status = dead }}</ref> Potres se desio na dubini od 10&nbsp;km. [[Geološki institut Sjedinjenih američkih Država]] zabilježio je seriju [[afteršok]]ova, gdje je njih deset bilo jačine iznad 5,0,<ref>{{cite web|url=http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/recenteqsww/Quakes/quakes_big.php|title=Latest Earthquakes M5.0+ in the World – Past 7 days|last=Earthquake Center|first=USGS|work=Earthquake Hazards Program|publisher=United States Geological Survery|access-date=13. 1. 2010|archive-date=23. 12. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5vC4K2OKx?url=http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/recenteqsww/Quakes/quakes_big.php|url-status=dead}}</ref>, uključujući i one jačine 5,9 i 5,5. Većina znamenitosti Port-au-Princea je oštećena u potresu, uključujući [[Nacionalna palača (Haiti)|Nacionalnu Predsjedničku palaču Haitija]], zgradu [[Nacionalna skupština Haitija|Nacionalne skupštine]], [[Katedrala u Port-au-Princu]] i najmanje jednu bolnicu.<ref name=catholic>{{cite news |first=Keith |last=Fournier |title=Devastating 7.0 Earthquake Hammers Beleagured Island Nation of Haiti |url=http://www.catholic.org/international/international_story.php?id=35181 |work=[[Catholic Online]] |publisher= |date=13. 1. 2010 |access-date=13. 1. 2010 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511112454/http://www.catholic.org/international/international_story.php?id=35181 |url-status=dead }}</ref><ref name=smh>{{cite news |first=|last=|title=Quake 'levels Haiti presidential palace' |url=http://news.smh.com.au/breaking-news-world/hundreds-feared-dead-in-haiti-earthquake-20100113-m5d3.html |work=[[Sydney Morning Herald]] |publisher= |date=13. 1. 2010 |access-date=13. 1. 2010}}</ref> Ujedinjeni narodi su izvijestili da je sjedište [[Misija Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Haitiju|Misije Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Haitiju]], koje se nalazi u glavnom gradu, pretrpilo veliku štetu i da veliki broj osoblja UN-a još nije pronađen.<ref>{{cite news |first=|last=|title= Statement from the Under-Secretary-General for Peacekeeping Operations Alain Le Roy |url=http://www.un.org/apps/sg/sgstats.asp?nid=4335 |work=[[United Nations]] |publisher= |date=13. 1. 2010 |access-date=13. 1. 2010 }}</ref> == Pozadina == Haićanski ambasador u SAD-u [[Raymond Joseph]] nazvao je potres "katastrofom velikih razmjera". [[Associated Press]] ga je nazvao "najvećim potresom ikada zabilježenim na ovom području", iako je [[Potres u Jamajci 1692.]] godine imao jačinu 7,5 na [[skala momentne jačine|skali momentne jačine]]. == Reakcije == ;Kanada [[Generalni guverner Kanade]] [[Michaëlle Jean]], koja je rođena u Haitiju, je rekla, "Pratim sve, sa velikom pažnjom i brigom, nadolazeće izvještaje u vezi potresa koja je pogodio Haiti velikom silom, a koji se osjetio i u drugim dijelovima regiona."<ref>{{Cite web |url=http://www.canada.com/news/Earthquake+wreaks+havoc+Haiti/2433727/story.html |title=Michaëlle Jean comments on Haiti earthquake |access-date=13. 1. 2010 |archive-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117140026/http://www.canada.com/news/Earthquake+wreaks+havoc+Haiti/2433727/story.html |url-status=dead }}</ref> Kanadski Premijer [[Stephen Harper]] savjetovao je "Dok službenici trenutno procjenjuju štetu i mogućnost da su povrijeđeni državljani Kanade, Kanada stoji na raspolaganju da pruži svu potrebnu pomoć narodu Haitija u narednim danima"<ref>[http://www.canada.com/news/Canada+ready+help+Haiti/2433727/story.html Canada ready to help Haiti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100117061144/http://www.canada.com/news/Canada+ready+help+Haiti/2433727/story.html |date=17. 1. 2010 }} canada.com</ref> ;SAD Predsjednik SAD-a [[Barack Obama]] je rekao: "Moje misli i molitve idu za one koji su pogođeni ovim potresom. Mi pažljivo pratimo situaciju i mi stojimo na raspolaganju da pomognemo narodu Haitija."<ref name="NYT">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/01/13/world/americas/13haiti.html?hp|title=Quake Rocks Haiti, Causing Widespread Damage |last=Robbins|first=Liz|date=12. 1. 2010|work=New York Times|access-date=12. 1. 2010}}</ref> == Također pogledajte == * [[Potres na Jamajci 1692.]] == Reference == {{refspisak|2}} {{Commonscat|2010 Haiti earthquake}} {{Zemljotresi u 2010.}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:2010. u Haitiju]] [[Kategorija:Zemljotresi u 2010.]] [[Kategorija:Zemljotresi u Haitiju]] [[Kategorija:Historija Haitija]] [[Kategorija:Cunamiji u 2010.]] hry03v1g14gtio5oqtutvlxjsjnwt72 0 121148 3841287 3762875 2026-05-07T07:40:00Z Panasko 146730 3841287 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Frankenstein ili moderni Prometej | naziv_originala = Frankenstein; or, The Modern Prometheus | prijevod = | slika = Christie's auction scan of Frankenstein 1818.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Korice prvog izdanja iz 1818. | autor = [[Mary Shelley]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Engleska]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | žanr = [[Gotički roman]], [[Naučna fantastika]]<ref>{{cite encyclopedia |last=Stableford |first=Brian |editor-last=Seed |editor-first=David |encyclopedia=Anticipations: Essays on Early Science Fiction and its Precursors |title=Frankenstein and the Origins of Science Fiction |url=https://archive.org/details/anticipationsess00unse/page/47 |access-date=19 July 2018|year=1995 |publisher=Syracuse University Press |isbn=978-0815626404 |pages=[https://archive.org/details/anticipationsess00unse/page/47 47–49] }}</ref> | vrsta_djela = | izdavač = Lackington, Hughes, Harding, Mavor & Jones | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 1. januar 1818. | vrsta_korica = | broj_stranica = 280 | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | isbn = }} '''''Frankenštajn ili moderni Prometej''''' ([[Engleski jezik|eng.]]''Frankenstein, or The Modern Prometeus''), gotički je roman iz 1818. [[Engleska|engleske]] književnice [[Mary Shelley]]. Smatra ga se prvim djelom [[Naučna fantastika|naučne fantastike]] i [[Špekulativna fikcija|špekulativne fikcije]] uopće. Frankenstein priča priču o Victoru Frankensteinu, mladom naučniku koji stvara inteligentno stvorenje od različitih dijelova tijela u neortodoksnom naučnom eksperimentu. Shelley je počela pisati priču kada je imala 18 godina i boravila je u Bathu,<ref>{{Cite journal |last=Hindle |first=Maurice |date=1990 |title=Vital matters: Mary Shelley's Frankenstein and Romantic science |url=https://www.jstor.org/stable/41555493 |journal=Critical Survey |volume=2 |issue=1 |pages=29–35 |jstor=41555493 |issn=0011-1570}}</ref> a prvo izdanje je anonimno objavljeno u [[London|Londonu]] 1. januara 1818, kada je imala 20 godina. Njeno ime se prvi put pojavilo u drugom izdanju, koje je objavljeno u Parizu 1821. Shelley je putovala kroz Evropu 1815, krećući se duž rijeke [[Rajna|Rajne]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] i zaustavljajući se u Gernsheimu, 17 kilometara od dvorca Frankenstein, gdje je, otprilike vijek ranije, [[Johann Konrad Dippel]], alhemičar, provodio eksperimente.<ref>Hobbler, Dorthy and Thomas. ''The Monsters: Mary Shelley and the Curse of Frankenstein''. Back Bay Books; 20 August 2007.</ref><ref>Garrett, Martin. ''Mary Shelley''. Oxford University Press, 2002</ref><ref>Seymour, Miranda. ''Mary Shelley''. Atlanta, GA: Grove Press, 2002. pp. 110–11</ref> Zatim je otputovala u regiju [[Ženeva|Ženeve]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], gdje se veći dio priče odvija. [[Galvanizam]] i [[Okultizam|okultne ideje]] bile su teme razgovora za njene pratioce, posebno za njenog ljubavnika i budućeg muža, [[PercyjBysshe Shelley|Percyja Bysshea Shelleyja]]. Godine 1816 - na prijedlog [[George Gordon Byron|Lorda Byrona]] - Mary, Percy, John Polidori i sam Byron, složili su se da pokušaju napisati priču o duhovima.<ref>{{Cite web|url=https://www.biography.com/news/mary-shelley-frankenstein-i-frankenstein-movie|title=Her 'Midnight Pillow': Mary Shelley and the Creation of Frankenstein|last= McGasko|first= Joe|website=Biography|access-date=2019-02-18|archive-url= https://web.archive.org/web/20190219072925/https://www.biography.com/news/mary-shelley-frankenstein-i-frankenstein-movie|archive-date=19 February 2019|url-status=live}}</ref> Nakon što je danima razmišljala, Shelley je bila inspirisana da napiše Frankensteina nakon što je zamislila naučnika koji je stvorio život i bila je užasnuta onim što je stvorio.<ref name="introduction 11-13">{{Cite web|first=Mary W. |last=Shelley |title=Frankenstein: or, The Modern Prometheus|url=https://www.gutenberg.org/files/42324/42324-h/42324-h.htm|access-date=2022-12-29|via=Project Gutenberg |at=Paragraphs 11-13}}</ref> Roman je prvi put anonimno objavljen 1818, a 1831. objavljeno je revidirano izdanje pod imenom Mary Shelley. Ova verzija je uključivala značajne stilske revizije, novi predgovor koji opisuje koncepciju priče i eksplicitniji moralni ton.<ref>{{cite web|title=Mary Wollstonecraft Shelley, Frankenstein; or, The Modern Prometheus |url=https://exhibits.library.duke.edu/exhibits/show/baskin/item/4115|publisher=Duke University Libraries |access-date=26 October 2025}}</ref> Frankenstein je jedno od najpoznatijih djela engleske književnosti. Prožeto elementima gotskog romana i romantičarskog pokreta, imalo je značajan utjecaj na književnost i popularnu kulturu, stvarajući kompletan žanr horor priča, filmova i drama. Od objavljivanja romana, ime Frankenstein se često koristilo za označavanje čudovišta.<ref>Bergen Evans, ''Comfortable Words'', New York: Random House, 1957</ref><ref>Bryan Garner, ''A Dictionary of Modern American Usage'', New York, Oxford: Oxford University Press, 1998. </ref><ref> ''Merriam-Webster's Dictionary of American English'', Merriam-Webster: 2002. </ref> == Radnja romana == [[Datoteka:Frankenstein.1831.inside-cover.jpg|mini|200px|Frankenstein, izdanje iz [[1831]]. godine]] Radnja romana počinje kada kapetan ''Walton'' sa svojim [[brod]]om plovi po [[Arktik|Arktičkom]] krugu. Brod je zarobljen u [[led]]u. Tada kapetan sreće naučnika ''Victora Frankensteina''. Victor priča Waltonu svoju priču. Kao mladi naučnik Victor napušta svoj dom u [[Ženeva|Ženevi]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] i odlazi studirati [[medicina|medicinu]] u [[Njemačka|Njemačku]]. U jednom trenutku inspiracije, Victor pronalazi način kako da neživu tvar povrati u život. Potpuno opsjednut otkrićem, Viktor počinje od raznih dijelova mrtvaca slagati kreaturu koju namjerava oživjeti. Njegov je cilj da biće bude prekrasno, ali kada ga oživi razočaran je, jer biće je odvratno, preveliko i unakaženo. Užasnut, Victor napušta u bijegu prostoriju i zatvara vrata za sobom. Kada se vraća s ciljem da uništi stvorenje, ovo je već pobjeglo. Sljedećih nekoliko mjeseci Victor se oporavlja od iscrpljenosti, sve dok ne dobiva poruku od kuće da mu je ubijen brat. Odmah odlazi kući i kraj Ženeve vidi stvorenje te je uvjeren da je ono ubilo njegovog brata. Po Victorovom dolasku kući, porodična sluškinja ''Justine'' je osumnjičena za to ubistvo, osuđena i pogubljena. Victor odlazi u planine i tu pronalazi čudovište, koje mu priča svoju priču. Čudovište je naučilo govoriti posmatrajući jednu porodicu kroz rupu u zidu. Činio im je, skrivajući se, manja dobra djela, ali kada su ga ugledali, zgrozili su se nad njegovim izgledom. Tada su ga otjerali. Ljudi su ga tjerali gdje god su ga ugledali zbog njegovog odbojnog izgleda. Želeći osvetu, čudovište je došlo do Victorove kuće, ubilo mu brata i namjestilo zločin sluškinji Justine. Sada, čudovište želi od Victora samo jedno; moli ga da stvori još jedno čudovište, žensko, da ne bude sam. Isprva, Victor pristaje. Kasnije, već napola napravljenu kreaturu uništava zgađen sam sobom i svojim djelom. Za osvetu, čudovište mu najprije ubije najboljeg prijatelja a zatim i Victorovu zaručnicu u prvoj bračnoj noći. Victor tada postaje lovac i proganja čudovište sve do Arktika. Tu umire, a da ga ne uspijeva ubiti. Čudovište pronalazi Victora mrtvog, i žali za sve što je učinio svom stvoritelju. Čudovište je odlučilo počiniti samoubistvo, i odlazi. === Pozadina nastanka romana === Roman '''Frankenstein ili moderni Prometej''' vjerovatno je inspirisan, prema naslovu, dramom [[Okovani Prometej]], grčkog klasika [[Eshil]]a. Lik čudovišta vjerovatno je inspirisan likom Satana u drami ''Izgubljeni raj'' (''Paradise Lost''), književnika [[John Milton|Johna Miltona]]. Frankenstein je [[alegorija|alegorijska]] priča napisana u vrijeme [[Prva industrijska revolucija|Prve industrijske revolucije]], vrijeme velikih [[Nauka|naučnih]] otkrića. U pozadini naučnih otkrića ''Victora Frankensteina'' i njegove želje za vraćanjem mrtvoga u živo, time i moći koju ima samo [[Bog]], nalazi se pitanje: ''Pa, postoji li veća moć od stvaranja života''? Kada se čudovište pobuni protiv svog stvoritelja, to je jasna poruka da neodgovornost u korištenju savremenih dostignuća i [[Tehnologija|tehnologije]] može imati nesagledive posljedice. Samo ime ''Frankenstein'' je vjerovatno preuzeto iz njemačkog sela ''Frankenstein'' (danas [[Poljska|poljski]] gradić Zabkowice Slaskie). Na svom putovanju u Švicarsku, [[1816]], Mary Shelley je odsjela u blizini tog sela. == Filmska adaptacija == Prvi film o Frankensteinu je snimljen [[1910]]. (?) i nije sačuvan. Najčuvenija je filmska adaptacija iz [[1931]]. godine Uz brojna ambiciozna djela i jeftine filmske serijale, snimljeno je i nekoliko filmskih parodija. === Poznatiji filmski prikazi === * Frankenstein (1931) * Frankensteinova nevjesta (1935) * Abbott i Costello susreću Frankensteina (1948) * Frankenstein junior (1974) * Frankenstein (1994) * I, Frankenstein (2014) == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === {{Refbegin|30em}} * Aldiss, Brian W. "On the Origin of Species: Mary Shelley". ''Speculations on Speculation: Theories of Science Fiction''. Eds. James Gunn and Matthew Candelaria. Lanham, Maryland: Scarecrow, 2005. * Baldick, Chris. ''In Frankenstein's Shadow: Myth, Monstrosity, and Nineteenth-Century Writing''. Oxford: Oxford University Press, 1987. * Bann, Stephen, ed. ''"Frankenstein": Creation and Monstrosity''. London: Reaktion, 1994. * Behrendt, Stephen C., ed. ''Approaches to Teaching Shelley's "Frankenstein"''. New York: MLA, 1990. * {{cite book|editor-last1=Bennett|editor-first1= Betty T. |editor-last2= Stuart|editor-first2= Curran|title=Mary Shelley in Her Times|location=Baltimore|publisher=[[Johns Hopkins University Press]]|year= 2000|isbn=0801877334}} * {{cite book|last=Bennett|first=Betty T.|title=Mary Wollstonecraft Shelley: An Introduction|location=Baltimore|publisher= [[Johns Hopkins University Press]]|year=1998|isbn=080185976X}} * Bohls, Elizabeth A. "Standards of Taste, Discourses of 'Race', and the Aesthetic Education of a Monster: Critique of Empire in ''Frankenstein''". ''Eighteenth-Century Life'' 18.3 (1994): 23–36. * Botting, Fred. ''Making Monstrous: "Frankenstein", Criticism, Theory''. New York: St. Martin's, 1991. * Chapman, D. ''That Not Impossible She: A study of gender construction and Individualism in Mary Shelley's Frankenstein'', UK: Concept, 2011. {{ISBN|978-1480047617}} * Clery, E. J. ''Women's Gothic: From Clara Reeve to Mary Shelley''. Plymouth: Northcote House, 2000. * Conger, Syndy M., Frederick S. Frank, and Gregory O'Dea, eds. ''Iconoclastic Departures: Mary Shelley after "Frankenstein": Essays in Honor of the Bicentenary of Mary Shelley's Birth''. Madison, New Jersey: [[Fairleigh Dickinson University Press]], 1997. * Donawerth, Jane. ''Frankenstein's Daughters: Women Writing Science Fiction''. Syracuse: [[Syracuse University Press]], 1997. * Douthwaite, Julia V. "The Frankenstein of the French Revolution," chapter two of [http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/F/bo13265096.html The Frankenstein of 1790 and other Lost Chapters from Revolutionary France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121116230136/http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/F/bo13265096.html |date=16 November 2012 }}. Chicago: University of Chicago Press, 2012. * Dunn, Richard J. "Narrative Distance in ''Frankenstein''". ''Studies in the Novel'' 6 (1974): 408–17. * Eberle-Sinatra, Michael, ed. ''Mary Shelley's Fictions: From "Frankenstein" to "Falkner"''. New York: [[St. Martin's Press]], 2000. * Ellis, Kate Ferguson. ''The Contested Castle: Gothic Novels and the Subversion of Domestic Ideology''. Urbana: [[University of Illinois Press]], 1989. * {{Cite book |last = Florescu |first = Radu |author-link = Radu Florescu |year = 1996 |title = In Search of Frankenstein: Exploring the Myths Behind Mary Shelley's Monster |edition = 2nd |location = London |publisher = [[Robson Books]] |isbn = 978-1-861-05033-5 |url-access = registration |url = https://archive.org/details/insearchoffranke0000flor }} * Forry, Steven Earl. ''Hideous Progenies: Dramatizations of "Frankenstein" from Mary Shelley to the Present''. Philadelphia: [[University of Pennsylvania Press]], 1990. * Freedman, Carl. "Hail Mary: On the Author of ''Frankenstein'' and the Origins of Science Fiction". ''Science Fiction Studies'' 29.2 (2002): 253–64. * Gigante, Denise. "Facing the Ugly: The Case of ''Frankenstein''". ''ELH'' 67.2 (2000): 565–87. * Gilbert, Sandra and Susan Gubar. ''The Madwoman in the Attic: The Woman Writer and the Nineteenth-Century Literary Imagination''. New Haven: Yale University Press, 1979. * Hay, Daisy "Young Romantics" (2010): 103. * Heffernan, James A. W. "Looking at the Monster: ''Frankenstein'' and Film". ''Critical Inquiry'' 24.1 (1997): 133–58. * Hodges, Devon. "''Frankenstein'' and the Feminine Subversion of the Novel". ''Tulsa Studies in Women's Literature'' 2.2 (1983): 155–64. * Hoeveler, Diane Long. ''Gothic Feminism: The Professionalization of Gender from Charlotte Smith to the Brontës''. University Park: Pennsylvania State University Press, 1998. * [[Richard Holmes (biographer)|Holmes, Richard]]. ''Shelley: The Pursuit''. 1974. London: Harper Perennial, 2003. {{ISBN|0-00-720458-2}}. * {{Cite journal |last = Jones |first = Frederick L. |year = 1952 |title = Shelley and Milton |journal = Studies in Philology |volume = 49 |number = 3 |pages = 488–519 |jstor = 4173024 }} * Knoepflmacher, U. C. and [[George Levine]], eds. ''The Endurance of "Frankenstein": Essays on Mary Shelley's Novel''. Berkeley: [[University of California Press]], 1979. * Lew, Joseph W. "The Deceptive Other: Mary Shelley's Critique of Orientalism in ''Frankenstein''". ''Studies in Romanticism'' 30.2 (1991): 255–83. * London, Bette. "Mary Shelley, ''Frankenstein'', and the Spectacle of Masculinity". ''PMLA'' 108.2 (1993): 256–67. * Mellor, Anne K. ''Mary Shelley: Her Life, Her Fiction, Her Monsters''. New York: Methuen, 1988. * Michaud, Nicolas, ''Frankenstein and Philosophy: The Shocking Truth'', Chicago: Open Court, 2013. * Miles, Robert. ''Gothic Writing 1750–1820: A Genealogy''. London: Routledge, 1993. * Milner, Andrew. ''Literature, Culture and Society''. London: Routledge, 2005, ch.5. * O'Flinn, Paul. "Production and Reproduction: The Case of ''Frankenstein''". ''Literature and History'' 9.2 (1983): 194–213. * Poovey, Mary. ''The Proper Lady and the Woman Writer: Ideology as Style in the Works of Mary Wollstonecraft, Mary Shelley, and Jane Austen''. Chicago: [[University of Chicago Press]], 1984. * Rauch, Alan. "The Monstrous Body of Knowledge in Mary Shelley's ''Frankenstein''". ''Studies in Romanticism'' 34.2 (1995): 227–53. * Selbanev, Xtopher. "Natural Philosophy of the Soul", Western Press, 1999. * Schor, Esther, ed. ''The Cambridge Companion to Mary Shelley''. Cambridge: [[Cambridge University Press]], 2003. * {{cite journal|last=Scott|first= Grant F. |title=Victor's Secret: Queer Gothic in Lynd Ward's Illustrations to Frankenstein (1934)|journal=Word & Image |date= April–June 2012|volume = 28|issue= 2 |pages= 206–32|doi=10.1080/02666286.2012.687545|s2cid= 154238300 }} * Smith, Johanna M., ed. ''Frankenstein''. ''Case Studies in Contemporary Criticism''. Boston: Bedford/St. Martin's, 1992. * [[Muriel Spark|Spark, Muriel]]. ''Mary Shelley''. London: Cardinal, 1987. {{ISBN|0-7474-0318-X}}. * Stableford, Brian. "''Frankenstein'' and the Origins of Science Fiction". ''Anticipations: Essays on Early Science Fiction and Its Precursors''. Ed. David Seed. Syracuse: Syracuse University Press, 1995. * {{cite book|author-link=Emily W Sunstein|last=Sunstein|first= Emily W.|title=Mary Shelley: Romance and Reality|year= 1989| location=Baltimore|publisher= Johns Hopkins University Press |edition=1991 |isbn=0801842182}} * Tropp, Martin. ''Mary Shelley's Monster''. Boston: Houghton Mifflin, 1976. * Veeder, William. ''Mary Shelley & Frankenstein: The Fate of Androgyny''. Chicago: University of Chicago Press, 1986. * Williams, Anne. ''The Art of Darkness: A Poetics of Gothic''. Chicago: University of Chicago Press, 1995. {{Refend}} == Dodatna literatura == * {{cite news |last1=Holmes |first1=Richard |author1-link=Richard Holmes (biographer) |title=Out of Control |url=http://www.nybooks.com/articles/2017/12/21/frankenstein-out-of-control/ |access-date=29 December 2024 |work=[[The New York Review of Books]] |date=21 December 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171214073411/http://www.nybooks.com/articles/2017/12/21/frankenstein-out-of-control/ |archive-date=2017-12-14 |language=en |quote=After two hundred years, how exactly are we to go back to Mary Shelley’s ‘Frankenstein’ itself, as distinct from its proliferating, multimedia myth?}}, review of: :* Mary Shelley, ''Frankenstein, Or, The Modern Prometheus: Annotated for Scientists, Engineers, and Creators of All Kinds'', edited by [[David H. Guston]], Ed Finn, and Jason Scott Robert, [[MIT Press]], 277 pp. :* Mary Shelley, ''The New Annotated Frankenstein'', edited and with a foreword and notes by [[Leslie S. Klinger]], [[Liveright]], 352 pp.), ''[[The New York Review of Books]]'', vol. LXIV, no. 20 (21 December 2017), pp.&nbsp;38, 40–41. === Izdanja === ==== Tekst iz 1818. ==== * ''Frankenstein: 1818 text'' (Oxford University Press, 2009). Edited with an introduction and notes by [[Marilyn Butler]]. * ''The New Annotated Frankenstein''. (Overnight, 2017). Edited and with supplementary texts by [[Leslie S. Klinger]]. * ''Frankenstein: The 1818 Text'' (Penguin Books, 2018). Edited with an introduction by [[Charlotte Gordon]]. * ''[https://direct.mit.edu/books/book/3542/FrankensteinAnnotated-for-Scientists-Engineers-and Frankenstein, Or, The Modern Prometheus: Annotated for Scientists, Engineers, and Creators of All Kinds]'', edited by David H. Guston, Ed Finn, and Jason Scott Robert, [[MIT Press]], 277 pp. {{doi|10.7551/mitpress/10815.001.0001}}{{open access}} ==== Tekst iz 1831. ==== * ''Three Gothic Novels'' (Penguin English Library, 1968). Edited by Peter Fairclough, With an introductory essay by [[Mario Praz]]. Also includes the full texts of [[Horace Walpole]]'s ''[[The Castle of Otranto]]'' and [[William Beckford (novelist)|William Beckford]]'s ''[[Vathek]]''. * ''Frankenstein'' (Oxford University Press, 2008). Edited with an introduction and notes by [[M. K. Joseph]]. {{Commonscat|Frankenstein}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Britanska književnost]] [[Kategorija:Naučna fantastika]] [[Kategorija:Romani iz 1818.]] [[Kategorija:Frankenstein]] [[Kategorija:Cenzurisane knjige]] mbb0v3wl3axc1396jxj8p647njfbvz8 3841288 3841287 2026-05-07T07:40:27Z Panasko 146730 3841288 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Frankenstein ili moderni Prometej | naziv_originala = Frankenstein; or, The Modern Prometheus | prijevod = | slika = Christie's auction scan of Frankenstein 1818.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Korice prvog izdanja iz 1818. | autor = [[Mary Shelley]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Engleska]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | žanr = [[Gotički roman]], [[Naučna fantastika]]<ref>{{cite encyclopedia |last=Stableford |first=Brian |editor-last=Seed |editor-first=David |encyclopedia=Anticipations: Essays on Early Science Fiction and its Precursors |title=Frankenstein and the Origins of Science Fiction |url=https://archive.org/details/anticipationsess00unse/page/47 |access-date=19 July 2018|year=1995 |publisher=Syracuse University Press |isbn=978-0815626404 |pages=[https://archive.org/details/anticipationsess00unse/page/47 47–49] }}</ref> | vrsta_djela = | izdavač = Lackington, Hughes, Harding, Mavor & Jones | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 1. januar 1818. | vrsta_korica = | broj_stranica = 280 | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | isbn = }} '''''Frankenštajn ili moderni Prometej''''' ([[Engleski jezik|eng.]]''Frankenstein, or The Modern Prometeus''), gotički je roman iz 1818. [[Engleska|engleske]] književnice [[Mary Shelley]]. Smatra ga se prvim djelom [[Naučna fantastika|naučne fantastike]] i [[Špekulativna fikcija|špekulativne fikcije]] uopće. Frankenstein priča priču o Victoru Frankensteinu, mladom naučniku koji stvara inteligentno stvorenje od različitih dijelova tijela u neortodoksnom naučnom eksperimentu. Shelley je počela pisati priču kada je imala 18 godina i boravila je u Bathu,<ref>{{Cite journal |last=Hindle |first=Maurice |date=1990 |title=Vital matters: Mary Shelley's Frankenstein and Romantic science |url=https://www.jstor.org/stable/41555493 |journal=Critical Survey |volume=2 |issue=1 |pages=29–35 |jstor=41555493 |issn=0011-1570}}</ref> a prvo izdanje je anonimno objavljeno u [[London|Londonu]] 1. januara 1818, kada je imala 20 godina. Njeno ime se prvi put pojavilo u drugom izdanju, koje je objavljeno u Parizu 1821. Shelley je putovala kroz Evropu 1815, krećući se duž rijeke [[Rajna|Rajne]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] i zaustavljajući se u Gernsheimu, 17 kilometara od dvorca Frankenstein, gdje je, otprilike vijek ranije, [[Johann Konrad Dippel]], alhemičar, provodio eksperimente.<ref>Hobbler, Dorthy and Thomas. ''The Monsters: Mary Shelley and the Curse of Frankenstein''. Back Bay Books; 20 August 2007.</ref><ref>Garrett, Martin. ''Mary Shelley''. Oxford University Press, 2002</ref><ref>Seymour, Miranda. ''Mary Shelley''. Atlanta, GA: Grove Press, 2002. pp. 110–11</ref> Zatim je otputovala u regiju [[Ženeva|Ženeve]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], gdje se veći dio priče odvija. [[Galvanizam]] i [[Okultizam|okultne ideje]] bile su teme razgovora za njene pratioce, posebno za njenog ljubavnika i budućeg muža, [[PercyjBysshe Shelley|Percyja Bysshea Shelleyja]]. Godine 1816 - na prijedlog [[George Gordon Byron|Lorda Byrona]] - Mary, Percy, John Polidori i sam Byron, složili su se da pokušaju napisati priču o duhovima.<ref>{{Cite web|url=https://www.biography.com/news/mary-shelley-frankenstein-i-frankenstein-movie|title=Her 'Midnight Pillow': Mary Shelley and the Creation of Frankenstein|last= McGasko|first= Joe|website=Biography|access-date=2019-02-18|archive-url= https://web.archive.org/web/20190219072925/https://www.biography.com/news/mary-shelley-frankenstein-i-frankenstein-movie|archive-date=19 February 2019|url-status=live}}</ref> Nakon što je danima razmišljala, Shelley je bila inspirisana da napiše Frankensteina nakon što je zamislila naučnika koji je stvorio život i bila je užasnuta onim što je stvorio.<ref name="introduction 11-13">{{Cite web|first=Mary W. |last=Shelley |title=Frankenstein: or, The Modern Prometheus|url=https://www.gutenberg.org/files/42324/42324-h/42324-h.htm|access-date=2022-12-29|via=Project Gutenberg |at=Paragraphs 11-13}}</ref> Roman je prvi put anonimno objavljen 1818, a 1831. objavljeno je revidirano izdanje pod imenom Mary Shelley. Ova verzija je uključivala značajne stilske revizije, novi predgovor koji opisuje koncepciju priče i eksplicitniji moralni ton.<ref>{{cite web|title=Mary Wollstonecraft Shelley, Frankenstein; or, The Modern Prometheus |url=https://exhibits.library.duke.edu/exhibits/show/baskin/item/4115|publisher=Duke University Libraries |access-date=26 October 2025}}</ref> Frankenstein je jedno od najpoznatijih djela engleske književnosti. Prožeto elementima gotskog romana i romantičarskog pokreta, imalo je značajan utjecaj na književnost i popularnu kulturu, stvarajući kompletan žanr horor priča, filmova i drama. Od objavljivanja romana, ime Frankenstein se često koristilo za označavanje čudovišta.<ref>Bergen Evans, ''Comfortable Words'', New York: Random House, 1957</ref><ref>Bryan Garner, ''A Dictionary of Modern American Usage'', New York, Oxford: Oxford University Press, 1998. </ref><ref> ''Merriam-Webster's Dictionary of American English'', Merriam-Webster: 2002. </ref> == Radnja romana == [[Datoteka:Frankenstein.1831.inside-cover.jpg|mini|200px|Frankenstein, izdanje iz 1831.]] Radnja romana počinje kada kapetan ''Walton'' sa svojim [[brod]]om plovi po [[Arktik|Arktičkom]] krugu. Brod je zarobljen u [[led]]u. Tada kapetan sreće naučnika ''Victora Frankensteina''. Victor priča Waltonu svoju priču. Kao mladi naučnik Victor napušta svoj dom u [[Ženeva|Ženevi]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] i odlazi studirati [[medicina|medicinu]] u [[Njemačka|Njemačku]]. U jednom trenutku inspiracije, Victor pronalazi način kako da neživu tvar povrati u život. Potpuno opsjednut otkrićem, Viktor počinje od raznih dijelova mrtvaca slagati kreaturu koju namjerava oživjeti. Njegov je cilj da biće bude prekrasno, ali kada ga oživi razočaran je, jer biće je odvratno, preveliko i unakaženo. Užasnut, Victor napušta u bijegu prostoriju i zatvara vrata za sobom. Kada se vraća s ciljem da uništi stvorenje, ovo je već pobjeglo. Sljedećih nekoliko mjeseci Victor se oporavlja od iscrpljenosti, sve dok ne dobiva poruku od kuće da mu je ubijen brat. Odmah odlazi kući i kraj Ženeve vidi stvorenje te je uvjeren da je ono ubilo njegovog brata. Po Victorovom dolasku kući, porodična sluškinja ''Justine'' je osumnjičena za to ubistvo, osuđena i pogubljena. Victor odlazi u planine i tu pronalazi čudovište, koje mu priča svoju priču. Čudovište je naučilo govoriti posmatrajući jednu porodicu kroz rupu u zidu. Činio im je, skrivajući se, manja dobra djela, ali kada su ga ugledali, zgrozili su se nad njegovim izgledom. Tada su ga otjerali. Ljudi su ga tjerali gdje god su ga ugledali zbog njegovog odbojnog izgleda. Želeći osvetu, čudovište je došlo do Victorove kuće, ubilo mu brata i namjestilo zločin sluškinji Justine. Sada, čudovište želi od Victora samo jedno; moli ga da stvori još jedno čudovište, žensko, da ne bude sam. Isprva, Victor pristaje. Kasnije, već napola napravljenu kreaturu uništava zgađen sam sobom i svojim djelom. Za osvetu, čudovište mu najprije ubije najboljeg prijatelja a zatim i Victorovu zaručnicu u prvoj bračnoj noći. Victor tada postaje lovac i proganja čudovište sve do Arktika. Tu umire, a da ga ne uspijeva ubiti. Čudovište pronalazi Victora mrtvog, i žali za sve što je učinio svom stvoritelju. Čudovište je odlučilo počiniti samoubistvo, i odlazi. === Pozadina nastanka romana === Roman '''Frankenstein ili moderni Prometej''' vjerovatno je inspirisan, prema naslovu, dramom [[Okovani Prometej]], grčkog klasika [[Eshil]]a. Lik čudovišta vjerovatno je inspirisan likom Satana u drami ''Izgubljeni raj'' (''Paradise Lost''), književnika [[John Milton|Johna Miltona]]. Frankenstein je [[alegorija|alegorijska]] priča napisana u vrijeme [[Prva industrijska revolucija|Prve industrijske revolucije]], vrijeme velikih [[Nauka|naučnih]] otkrića. U pozadini naučnih otkrića ''Victora Frankensteina'' i njegove želje za vraćanjem mrtvoga u živo, time i moći koju ima samo [[Bog]], nalazi se pitanje: ''Pa, postoji li veća moć od stvaranja života''? Kada se čudovište pobuni protiv svog stvoritelja, to je jasna poruka da neodgovornost u korištenju savremenih dostignuća i [[Tehnologija|tehnologije]] može imati nesagledive posljedice. Samo ime ''Frankenstein'' je vjerovatno preuzeto iz njemačkog sela ''Frankenstein'' (danas [[Poljska|poljski]] gradić Zabkowice Slaskie). Na svom putovanju u Švicarsku, 1816, Mary Shelley je odsjela u blizini tog sela. == Filmska adaptacija == Prvi film o Frankensteinu je snimljen 1910. (?) i nije sačuvan. Najčuvenija je filmska adaptacija iz 1931. Uz brojna ambiciozna djela i jeftine filmske serijale, snimljeno je i nekoliko filmskih parodija. === Poznatiji filmski prikazi === * Frankenstein (1931) * Frankensteinova nevjesta (1935) * Abbott i Costello susreću Frankensteina (1948) * Frankenstein junior (1974) * Frankenstein (1994) * I, Frankenstein (2014) == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === {{Refbegin|30em}} * Aldiss, Brian W. "On the Origin of Species: Mary Shelley". ''Speculations on Speculation: Theories of Science Fiction''. Eds. James Gunn and Matthew Candelaria. Lanham, Maryland: Scarecrow, 2005. * Baldick, Chris. ''In Frankenstein's Shadow: Myth, Monstrosity, and Nineteenth-Century Writing''. Oxford: Oxford University Press, 1987. * Bann, Stephen, ed. ''"Frankenstein": Creation and Monstrosity''. London: Reaktion, 1994. * Behrendt, Stephen C., ed. ''Approaches to Teaching Shelley's "Frankenstein"''. New York: MLA, 1990. * {{cite book|editor-last1=Bennett|editor-first1= Betty T. |editor-last2= Stuart|editor-first2= Curran|title=Mary Shelley in Her Times|location=Baltimore|publisher=[[Johns Hopkins University Press]]|year= 2000|isbn=0801877334}} * {{cite book|last=Bennett|first=Betty T.|title=Mary Wollstonecraft Shelley: An Introduction|location=Baltimore|publisher= [[Johns Hopkins University Press]]|year=1998|isbn=080185976X}} * Bohls, Elizabeth A. "Standards of Taste, Discourses of 'Race', and the Aesthetic Education of a Monster: Critique of Empire in ''Frankenstein''". ''Eighteenth-Century Life'' 18.3 (1994): 23–36. * Botting, Fred. ''Making Monstrous: "Frankenstein", Criticism, Theory''. New York: St. Martin's, 1991. * Chapman, D. ''That Not Impossible She: A study of gender construction and Individualism in Mary Shelley's Frankenstein'', UK: Concept, 2011. {{ISBN|978-1480047617}} * Clery, E. J. ''Women's Gothic: From Clara Reeve to Mary Shelley''. Plymouth: Northcote House, 2000. * Conger, Syndy M., Frederick S. Frank, and Gregory O'Dea, eds. ''Iconoclastic Departures: Mary Shelley after "Frankenstein": Essays in Honor of the Bicentenary of Mary Shelley's Birth''. Madison, New Jersey: [[Fairleigh Dickinson University Press]], 1997. * Donawerth, Jane. ''Frankenstein's Daughters: Women Writing Science Fiction''. Syracuse: [[Syracuse University Press]], 1997. * Douthwaite, Julia V. "The Frankenstein of the French Revolution," chapter two of [http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/F/bo13265096.html The Frankenstein of 1790 and other Lost Chapters from Revolutionary France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121116230136/http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/F/bo13265096.html |date=16 November 2012 }}. Chicago: University of Chicago Press, 2012. * Dunn, Richard J. "Narrative Distance in ''Frankenstein''". ''Studies in the Novel'' 6 (1974): 408–17. * Eberle-Sinatra, Michael, ed. ''Mary Shelley's Fictions: From "Frankenstein" to "Falkner"''. New York: [[St. Martin's Press]], 2000. * Ellis, Kate Ferguson. ''The Contested Castle: Gothic Novels and the Subversion of Domestic Ideology''. Urbana: [[University of Illinois Press]], 1989. * {{Cite book |last = Florescu |first = Radu |author-link = Radu Florescu |year = 1996 |title = In Search of Frankenstein: Exploring the Myths Behind Mary Shelley's Monster |edition = 2nd |location = London |publisher = [[Robson Books]] |isbn = 978-1-861-05033-5 |url-access = registration |url = https://archive.org/details/insearchoffranke0000flor }} * Forry, Steven Earl. ''Hideous Progenies: Dramatizations of "Frankenstein" from Mary Shelley to the Present''. Philadelphia: [[University of Pennsylvania Press]], 1990. * Freedman, Carl. "Hail Mary: On the Author of ''Frankenstein'' and the Origins of Science Fiction". ''Science Fiction Studies'' 29.2 (2002): 253–64. * Gigante, Denise. "Facing the Ugly: The Case of ''Frankenstein''". ''ELH'' 67.2 (2000): 565–87. * Gilbert, Sandra and Susan Gubar. ''The Madwoman in the Attic: The Woman Writer and the Nineteenth-Century Literary Imagination''. New Haven: Yale University Press, 1979. * Hay, Daisy "Young Romantics" (2010): 103. * Heffernan, James A. W. "Looking at the Monster: ''Frankenstein'' and Film". ''Critical Inquiry'' 24.1 (1997): 133–58. * Hodges, Devon. "''Frankenstein'' and the Feminine Subversion of the Novel". ''Tulsa Studies in Women's Literature'' 2.2 (1983): 155–64. * Hoeveler, Diane Long. ''Gothic Feminism: The Professionalization of Gender from Charlotte Smith to the Brontës''. University Park: Pennsylvania State University Press, 1998. * [[Richard Holmes (biographer)|Holmes, Richard]]. ''Shelley: The Pursuit''. 1974. London: Harper Perennial, 2003. {{ISBN|0-00-720458-2}}. * {{Cite journal |last = Jones |first = Frederick L. |year = 1952 |title = Shelley and Milton |journal = Studies in Philology |volume = 49 |number = 3 |pages = 488–519 |jstor = 4173024 }} * Knoepflmacher, U. C. and [[George Levine]], eds. ''The Endurance of "Frankenstein": Essays on Mary Shelley's Novel''. Berkeley: [[University of California Press]], 1979. * Lew, Joseph W. "The Deceptive Other: Mary Shelley's Critique of Orientalism in ''Frankenstein''". ''Studies in Romanticism'' 30.2 (1991): 255–83. * London, Bette. "Mary Shelley, ''Frankenstein'', and the Spectacle of Masculinity". ''PMLA'' 108.2 (1993): 256–67. * Mellor, Anne K. ''Mary Shelley: Her Life, Her Fiction, Her Monsters''. New York: Methuen, 1988. * Michaud, Nicolas, ''Frankenstein and Philosophy: The Shocking Truth'', Chicago: Open Court, 2013. * Miles, Robert. ''Gothic Writing 1750–1820: A Genealogy''. London: Routledge, 1993. * Milner, Andrew. ''Literature, Culture and Society''. London: Routledge, 2005, ch.5. * O'Flinn, Paul. "Production and Reproduction: The Case of ''Frankenstein''". ''Literature and History'' 9.2 (1983): 194–213. * Poovey, Mary. ''The Proper Lady and the Woman Writer: Ideology as Style in the Works of Mary Wollstonecraft, Mary Shelley, and Jane Austen''. Chicago: [[University of Chicago Press]], 1984. * Rauch, Alan. "The Monstrous Body of Knowledge in Mary Shelley's ''Frankenstein''". ''Studies in Romanticism'' 34.2 (1995): 227–53. * Selbanev, Xtopher. "Natural Philosophy of the Soul", Western Press, 1999. * Schor, Esther, ed. ''The Cambridge Companion to Mary Shelley''. Cambridge: [[Cambridge University Press]], 2003. * {{cite journal|last=Scott|first= Grant F. |title=Victor's Secret: Queer Gothic in Lynd Ward's Illustrations to Frankenstein (1934)|journal=Word & Image |date= April–June 2012|volume = 28|issue= 2 |pages= 206–32|doi=10.1080/02666286.2012.687545|s2cid= 154238300 }} * Smith, Johanna M., ed. ''Frankenstein''. ''Case Studies in Contemporary Criticism''. Boston: Bedford/St. Martin's, 1992. * [[Muriel Spark|Spark, Muriel]]. ''Mary Shelley''. London: Cardinal, 1987. {{ISBN|0-7474-0318-X}}. * Stableford, Brian. "''Frankenstein'' and the Origins of Science Fiction". ''Anticipations: Essays on Early Science Fiction and Its Precursors''. Ed. David Seed. Syracuse: Syracuse University Press, 1995. * {{cite book|author-link=Emily W Sunstein|last=Sunstein|first= Emily W.|title=Mary Shelley: Romance and Reality|year= 1989| location=Baltimore|publisher= Johns Hopkins University Press |edition=1991 |isbn=0801842182}} * Tropp, Martin. ''Mary Shelley's Monster''. Boston: Houghton Mifflin, 1976. * Veeder, William. ''Mary Shelley & Frankenstein: The Fate of Androgyny''. Chicago: University of Chicago Press, 1986. * Williams, Anne. ''The Art of Darkness: A Poetics of Gothic''. Chicago: University of Chicago Press, 1995. {{Refend}} == Dodatna literatura == * {{cite news |last1=Holmes |first1=Richard |author1-link=Richard Holmes (biographer) |title=Out of Control |url=http://www.nybooks.com/articles/2017/12/21/frankenstein-out-of-control/ |access-date=29 December 2024 |work=[[The New York Review of Books]] |date=21 December 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171214073411/http://www.nybooks.com/articles/2017/12/21/frankenstein-out-of-control/ |archive-date=2017-12-14 |language=en |quote=After two hundred years, how exactly are we to go back to Mary Shelley’s ‘Frankenstein’ itself, as distinct from its proliferating, multimedia myth?}}, review of: :* Mary Shelley, ''Frankenstein, Or, The Modern Prometheus: Annotated for Scientists, Engineers, and Creators of All Kinds'', edited by [[David H. Guston]], Ed Finn, and Jason Scott Robert, [[MIT Press]], 277 pp. :* Mary Shelley, ''The New Annotated Frankenstein'', edited and with a foreword and notes by [[Leslie S. Klinger]], [[Liveright]], 352 pp.), ''[[The New York Review of Books]]'', vol. LXIV, no. 20 (21 December 2017), pp.&nbsp;38, 40–41. === Izdanja === ==== Tekst iz 1818. ==== * ''Frankenstein: 1818 text'' (Oxford University Press, 2009). Edited with an introduction and notes by [[Marilyn Butler]]. * ''The New Annotated Frankenstein''. (Overnight, 2017). Edited and with supplementary texts by [[Leslie S. Klinger]]. * ''Frankenstein: The 1818 Text'' (Penguin Books, 2018). Edited with an introduction by [[Charlotte Gordon]]. * ''[https://direct.mit.edu/books/book/3542/FrankensteinAnnotated-for-Scientists-Engineers-and Frankenstein, Or, The Modern Prometheus: Annotated for Scientists, Engineers, and Creators of All Kinds]'', edited by David H. Guston, Ed Finn, and Jason Scott Robert, [[MIT Press]], 277 pp. {{doi|10.7551/mitpress/10815.001.0001}}{{open access}} ==== Tekst iz 1831. ==== * ''Three Gothic Novels'' (Penguin English Library, 1968). Edited by Peter Fairclough, With an introductory essay by [[Mario Praz]]. Also includes the full texts of [[Horace Walpole]]'s ''[[The Castle of Otranto]]'' and [[William Beckford (novelist)|William Beckford]]'s ''[[Vathek]]''. * ''Frankenstein'' (Oxford University Press, 2008). Edited with an introduction and notes by [[M. K. Joseph]]. {{Commonscat|Frankenstein}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Britanska književnost]] [[Kategorija:Naučna fantastika]] [[Kategorija:Romani iz 1818.]] [[Kategorija:Frankenstein]] [[Kategorija:Cenzurisane knjige]] d25e669nnsrg70wkrog2h3je824ewhg 0 133448 3841180 3840827 2026-05-06T15:50:04Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-27379-74|~2026-27379-74]] ([[User talk:~2026-27379-74|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]] 3673877 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Šaban Šaulić | počasni_sufiks = | slika = Šaban Šaulić in Sofia.jpg | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|9|6}} | mjesto_rođenja = [[Šabac]], [[FNRJ]] | porijeklo = {{ZID|Srbija}}<br/>{{ZID|BiH}} | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2019|2|17|1951|9|6}} | mjesto_smrti = [[Bielefeld]], [[Njemačka]] | žanr = Narodna muzika | zanimanje = Pjevač | instrument = | karijera = 1969–2019. | izdavač = | povezani_umjetnici = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} [[Datoteka:Grob Šabana Šaulića u Beogradu.JPG|mini|desno|250px|Grob Šabana Šaulića u Aleji zaslužnih građana na [[Novo groblje u Beogradu|Novom groblju u Beogradu]], 1.1.2020.]] '''Šaban Šaulić''' bio je [[srbija]]nski [[pjevanje|pjevač]] narodne [[muzika|muzike]]. Tokom bogate karijere, zbog izuzetnih glasovnih mogućnosti, u medijima i od publike dobio je nadimak "kralj narodne muzike"<ref name="nezavisne">{{cite web |url= http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=14594&meni=22 |title= Intervju sa Šabanom Šaulićem |publisher= [[Nezavisne novine]] }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.balkanmedia.com/magazin/4765/saban_saulic_postao_suvlasnik.html |publisher= Balkan medija |title= "Šaban Šaulić postao suvlasnik medijske kuće 'Megasaund'" |access-date=28. 9. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20091216141042/http://www.balkanmedia.com/magazin/4765/saban_saulic_postao_suvlasnik.html |archive-date=16. 12. 2009 |url-status= dead }}</ref><ref name="svet">{{cite web |url= http://www.svet.co.rs/?state=3&izdanje=2&broj=293&clanak=700 |publisher=Svet|title= Intervju sa Šabanom Šaulićem}}</ref>. == Život == Rođen je 6. septembra 1951.<ref>[http://www.imdb.com/name/nm0766677/bio IMDB, "Šaban Šaulić"]</ref>. Njegova majka Ilduza Demirović je iz [[Bijeljina|Bijeljine]]<ref name="nezavisne" />, gdje je i on sam proveo dosta vremena. Šaulić je živio i radio u [[Beograd]]u<ref name="pecanje">{{cite web |url=http://www.balkanmedia.com/magazin/3230/saban_saulic_uzeleo_se_pecanja.html |publisher=Balkan medija |title="Šaban Šaulić se uželeo pecanja" |access-date=28. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091109214857/http://www.balkanmedia.com/magazin/3230/saban_saulic_uzeleo_se_pecanja.html |archive-date=9. 11. 2009 |url-status=dead }}</ref>. Sa suprugom Gordanom<ref>{{cite web |url= http://www.balkanmedia.com/magazin/637/saban_saulic_promocija.html |publisher= Balkan medija |title= "Promocija" |access-date=28. 9. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20091109214932/http://www.balkanmedia.com/magazin/637/saban_saulic_promocija.html |archive-date=9. 11. 2009 |url-status= dead }}</ref> imao je troje djece – kćerke Sanelu i [[Ilda Šaulić|Ildu]] (takođe pjevačica) i sina Mihajla. Omiljeni hobiji bili su mu pecanje, u njegovoj vikendici u Krčedinu<ref name="pecanje"/><ref>{{cite web |url= http://www.balkanmedia.com/magazin/3301/saban_saulic_nedostaje_jos_samo_solo_koncert.html |publisher= Balkan medija |title= "Nedostaje još samo solo koncert" |access-date=28. 9. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20091217150506/http://www.balkanmedia.com/magazin/3301/saban_saulic_nedostaje_jos_samo_solo_koncert.html |archive-date=17. 12. 2009 |url-status= dead }}</ref> i [[nogomet]]<ref name="nezavisne"/>. == Karijera == Prvi Šaulićev album izišao je 1969, kad je imao 18 godina. Do 1976. autor njegovih pjesama bio je Buca Jovanović, a od te godine sve svoje hitove pisao je sam.<ref name="svet"/> Godine 1985. napisao je pjesmu "Gordana", koju je posvetio svojoj ženi (s kojom je u tom trenutku bio nakratko rastavljen). Pjesme "Dođi da ostarimo zajedno" i "Dva galeba bela" smatraju se jednim od najboljih ikad otpjevanih narodnih pjesama. Osim ovih, veliki njegovi hitovi jesu i "Uvenuće narcis beli", "Sine", "Danima te čekam", "Snežana", "Odlaziš, odlaziš", "Pozn'o bih te međ' hiljadu žena" i drugi. Jedan je od pjevača s najvećim brojem prodanih ploča u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. == Smrt == Poginuo je u saobraćajnoj nesreći kod [[Bielefeld]]a 17. februara 2019. u povratku s koncerta.<ref>{{cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/hronika/saban-saulic-nesreca-koncert/lybkvy1 |title= "Poginuo Šaban Šaulić u saobraćajnoj nesreći u Nemačkoj" |publisher=Blic|date= 17. 2. 2019 |access-date= 17. 2. 2019}}</ref> == Diskografija == {{div col}} *''Dajte mi utjehu'' (1969) *"Zasviraj mi, Cigo, tužnu pesmu" (1969) *"Ne plači, srce" (1969) *"U kafani ja usamljen" (1969) *"Sutra nek' dođe kraj" (1970) *''Bio sam pijanac'' (1972) *''Tužno vetri gorom viju'' (1974) *''Ne pitaj me kako mi je, druže'' (1975) *''Gore pisma, svedoci ljubavi'' (1976) *''Dođi da ostarimo zajedno'' (1978) *''Dva galeba bela'' (1979) *''Ponovo smo na početku sreće'' (1980) *''Meni je s tobom sreća obećana'' (1981) *''Svetlana'' (1982) *''Tebi ne mogu da kažem ne'' (1984) *''Kafanska noć'' (1985) *''Kad bi čaša znala'' (1986) *Vanredni album (1986) *''Kralj boema / Verujem u ljubav'' (1987) *''Samo za nju'' (1988) *''Ljubav je velika tajna'' (1988) *''Ljubav je pesma i mnogo više'' (1989) *''Pomozi mi, druže, pomozi mi, brate'' (1990) *''Anđeoska vrata'' (1992) *''Ljubavna drama'' (1994) *''Volim da volim'' (1995) *''Tebi koja si otišla'' (1996) *Vanredni album (1996) *''Ljubav je slatka robija'' (1997) *''Tebe da zaboravim'' (1998) *''Za novi milenijum'' (1999) *''Nema ništa, majko, od tvoga veselja'' (2001) *''Kralj i sluga'' (2002) *''Šadrvani'' (2003) *Album 2004 (hitovi + dvije nove pjesme: "Postelja" i "Sa njom sve") (2004) *''Telo uz telo'' (2005) *''Bogati siromah'' (2006) *''Milicu Stojan voleo'' (2008) {{div col end}} == Popularna kultura == Njegov lik pojavljuje se u [[film]]u ''Džet set'' (2007). == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Šaban Šaulić}} * [http://www.imdb.com/name/nm0766677/bio IMDB, "Šaban Šaulić"] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Šaulić, Šaban}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Umrli 2019.]] [[Kategorija:Biografije, Šabac]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] ovn3lw5jbwa0aozjanxmc6w2g74oh98 10 141593 3841296 2849602 2026-05-07T08:45:10Z Z1KA 87045 3841296 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == Šablon se koristi u člancima u kojima je potrebno internim linkovima povezati muške nogometne reprezentacije u obliku: zastava na lijevoj strani, a link nogometne reprezentacije na desnoj strani. === Primjer === * <code><nowiki>{{NOG|BRA}}</nowiki></code> → {{NOG|BRA}} * <code><nowiki>{{NOG|BIH}}</nowiki></code> → {{NOG|BIH}} * <code><nowiki>{{NOG|BIH|1992}}</nowiki></code> → {{NOG|BIH|1992}} * <code><nowiki>{{NOG|AUT|carstvo}}</nowiki></code> → {{NOG|AUT|carstvo}} * <code><nowiki>{{NOG|MAĐ|1949|veličina=50px|ime=MAĐ}}</nowiki></code> → {{NOG|MAĐ|1949|veličina=50px|ime=MAĐ}} == Kôd == <pre style="overflow:auto;"> {{NOG|<!-- Država --> | <!-- Varijanta --> | <!-- ime --> | <!-- veličina -->}} </pre> == Parametri == <templatedata> { "description": "Ovaj šablon pokazuje malu zastavu pored ime države", "params": { "1": { "label": "Država", "description": "Oznaka države u vidu skraćenice na bosanskom jeziku", "type": "string", "required": true }, "2": { "label": "Varijanta", "description": "dodavanje varijante za zastavu po šablonu {{Podaci o zastavi}} za odabranu državu;", "type": "string", "required": false }, "ime": { "label": "Alternativni tekst", "description": "Prikazi alternativni tekst umjesto default ime", "type": "string", "required": false }, "veličina": { "label": "Dimenzije", "description": "Veličina zastave", "type": "string", "required": false } } } </templatedata> == Također pogledajte == * {{Šablon|Futsal}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na lijevoj strani * {{Šablon|Futsal-D}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-D}} – šablon za muške nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGU}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGU-D}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOGU-Ž}} – šablon za ženske mlade nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGUŽ-D}} – šablon za ženske mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGŽ-D}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|HOK}} – šablon za muške hokejske reprezentacije <includeonly> [[Kategorija:Nogometni šabloni|.]] </includeonly> g9hel3kdz6g6kuarac32wx6jkpy1135 0 147094 3841237 3807945 2026-05-06T23:59:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841237 wikitext text/x-wiki '''Prefiksi u nazivima plovila'''<ref>{{Cite web|url=https://bvio.com/Ship_prefix|title=Ship prefix - Bvio.com|website=bvio.com|access-date=8. 1. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> ili '''brodski prefiksi''' su skraćenice (dva slova) koja se nalaze ispred naziva samog plovila, čime označuju njegov status, namjenu ili pogon. To su najčešće skraćenice riječi iz [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Tako naprimjer prefiks ''SS'' (skraćenica od ''steamship'') označava [[parobrod]] (pogon), a ''RV'' (skraćenica od ''research vessel'') označava [[istraživački brod]] (namjena). == Prefiksi == === Trgovački i civilni brodovi === {| class="wikitable" style="font-size:95%;" |- ! align=left width=120| &nbsp; Prefiks ! align=left| &nbsp; Značenje na engleskom jeziku ! align=left| &nbsp; Značenje na bosanskom jeziku |- |AHT |Anchor handling tug |n |- |AHTS |Anchor handling tug supply vessel |n |- |CRV |Coastal research vessel |Priobalni istraživački brod |- |C/F |Car ferry |[[Trajekt]] |- |CS |Cable ship |Brod za polaganje podmorskih kabela |- |DB |Derrick barge |Teglenica sa dizalicom |- |DEPV |Diesel electric paddle vessel |n |- |DLB |Derrick lay barge |Teglenica za polaganje |- |DCV |Deepwater construction vessel |n |- |DSV |Diving support vessel / Deep submergence vehicle |n |- |DV |Dead vessel |Nepostojeći brod |- |ERRV |Emergency response rescue vessel |Brzi spasilački brod |- |FPSO |Floating production storage and offloading |n |- |FPV |Free Piston Vessel |n |- |FPV |Fishery patrol vessel |Ribarski patrolni brod |- |FV |Fishing vessel |Ribarski brod |- |GTS |Gas turbine ship |Brod sa gasnom turbinom |- |HLV |Heavy lift vessel |Brod za nošenje drugih teških plovila |- |HSC |High speed craft |Brzi brod |- |HTV |Heavy transport vessel |Brod za nošenje teških tereta |- |LB |Liftboat |n |- |LNG/C |Liquefied natural gas carrier |Brod za prijevoz prirodnog ukapljenog gasa |- |LPG/C |Liquefied petroleum gas carrier |Brod za prijevoz naftnog ukapljenog gasa |- |MF |Motor ferry |Motorni trajekt |- |MS (M/S) |Motor ship (zamjenjivo sa MV) |Motorni brod |- |MSY |Motor Sailing Yacht |Motorna jedrilica |- |MT |Motor tanker |Motorni tanker |- |MV (M/V) |Motor vessel (zamjenjivo sa MS) |Motorno plovilo |- |MY |Motor yacht |Motorna jahta |- |nb |Narrowboat |n |- |NRV |NATO research vessel |NATO-ov istraživački brod |- |NS |Nuclear ship |Brod na nuklearni pogon |- |OSV |Offshore support vessel |n |- |PS |Paddle steamer |Parobrod sa kolom |- |PSV |Platform supply vessel |n |- |RV |Research vessel |Istraživački brod |- |RMS |Royal Mail Ship/Royal Mail Steamer |Kraljevski poštanski brod ili kraljevski poštanski parobrod |- |SB |Sailing barge |Jedrilica |- |SS (S/S) |Steamship |Parobrod |- |SSCV |Semi-Submersible crane vessel |n |- |SSV |Sailing school vessel |n |- |ST |Steam tug |Teglenica |- |STS |Sail training ship |n |- |STV |Sail training vessel |n |- |SV |Sailing vessel |[[Jedrenjak]] |- |SY |Sailing yacht/steam yacht |[[Jahta]] |- |TEV |Turbine electric vessel |n |- |TIV |Turbine installation vessel |n |- |TS |Training ship |Brod za obuku |- |TSS |Turbine steam ship/Twin screw steamer |n |- |TV |Training vessel |Brod za obuku |} === Nacionalni ili vojni prefiksi === {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://maritimepage.com/ship-prefix-meaning/ == Izvori == {{refbegin}} * {{cite web|url=http://www.history.navy.mil/browse-by-topic/heritage/customs-and-traditions/ship-naming.html|title=Ship naming in the United States Navy|date=6. 1. 2015|publisher=[[United States Navy]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150617070146/http://www.history.navy.mil/browse-by-topic/heritage/customs-and-traditions/ship-naming.html|archive-date=17. 6. 2015|access-date=7. 4. 2015|ref={{sfnref|Naval History And Heritage Command}}|department=Naval History and Heritage Command}} * {{cite web|url=http://www.uscg.mil/history/faqs/when.asp|title=Frequently Asked Questions|date=5. 1. 2015|series=Coast Guard History|publisher=[[United States Coast Guard]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170517094004/https://www.uscg.mil/history/faqs/when.asp|archive-date=17. 5. 2017|access-date=7. 4. 2015|ref={{sfnref|United States Coast Guard Historian's Office}}|department=USCG Historian's Office}} {{refend}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Brodovi]] ozmqechkiebs71gn4cxsu3echf1inlf 0 165446 3841356 3753472 2026-05-07T11:33:23Z AnToni 2325 /* Knjige drugih o Geneu Wolfeu */ 3841356 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}}{{Sporna_autorska_prava}} '''Gene Wolfe''' (rođen 7. maja [[1931]].) jest [[Sjedinjene Američke Države|američki]] pisac [[naučna fantastika|naučne fantastike]]. On je poznat po svojoj gustoj i aluzivnom [[proza|prozi]], kao i po snažnom utjecaju svoje [[Rimokatoličanstvo|katoličke]] [[vjera|vjere]] na njegova djela, kojoj je pristupio nakon vjenčanja sa suprugom katolkinjom. On je plodan pisac [[novela]] i romanopisac, dobitnik je mnogih [[književnost|književnih]] nagrada. == Biografija == Wolfe je rođen u [[New York]]u. Imao je [[dječija paraliza|dječju paralizu]] kao malo dijete. Dok je pohađao [[Univerzitet|Univerztet]] Texas A&M, objavio je svoju prvu priču u [[student]]skom listu. Od studija je odustao već tokom prve [[godina|godine]], a dobio je poziv za učešće u [[Korejski rat|korejskom ratu]]. Nakon povratka u SAD, stekao je diplomu na [[Houston]]skom univerzitetu i postao [[industrija|industrijski]] [[inženjer]]. Bio je urednik [[časopis]]a mnogo godina prije prebacivanja na stalno pisanje, ali je u struci imao postignuće, doprinos [[mašina]]ma koje se koriste za izradu [[čips]]a. Živi u [[Barringtonu]], [[Illinois]], predgrađu [[Chicago|Chicaga]], sa suprugom Rosemary. == Književna djela == Wolfe je najpoznatiji i najviše cijenjen po svom višedijelnom [[roman]]u ''[[Knjiga Novog sunca]]'', koji je po nekim kritičarima i novinarima najbolji američki naučno-fantastični roman. Radnja se zbiva u turobnoj, dalekoj [[budućnost]]i koju je kreirao pod utjecajem [[Jack Vance]]ovog serijala ''[[Umiruća zemlja]]''. Priča opisuje [[život]] Severiana koji radi kao [[mučitelj]], koji je potom izbačen sa posla zbog pokazivanja suosjećanja jednom osuđeniku. Roman se sastoji od pet volumena: ''[[Sjenka mučitelja]]'' (1980), ''[[Kandža pomiritelja]]'' (1981) za šta je dobio [[Nebula nagrada|Nebula nagradu]] za najbolji roman, ''[[Mač Lictora]]'' (1982) i ''[[Autarhova tvrđava]]'' (1983). Završni dio, ''[[Urth Novog sunca]]'' ([[1987]]) se općenito smatra odvojenim radom. Wolfe objavljuje 1990. još dva djela u istom [[svemir]]u kao u ''Knjizi Novog sunca''. Prvo, ''[[Knjiga Dugog sunca]]'', sastoji se od romana ''[[Noćna strana Dugog sunca]]'' (1993), ''[[Jezero Dugog sunca]]'' (1994), ''[[Vrućina Dugog sunca]]'' (1994) i ''[[Egzodus sa dugog sunca]]'' (1996). Ove knjige slijede sveštenika u maloj župi dok on postaje uvučen u [[politika|političke]] intrige i [[revolucija|revolucije]], u svom gradu-državi. Wolfe je potom napisao nastavak, ''[[Knjiga Kratkog sunca|Knjigu kratkog sunca]]'', sastavljenu od dijelova pod nazivima ''[[Na vodama Bluea]]'' (1999), ''[[U Greenovim džunglama]]'' (2000) i ''[[Povratak pršljenu]]'' (2001), koja se bavi [[Kolonija (politika)|kolonistima]] koji su stigli na sestrinske [[Planeta|planete]] ''Blue'' i ''Green''. Tri uratka sa suncem u nazivima ''Knjiga Novog sunca'', ''Knjiga Dugog sunca'' i ''Knjiga Kratkog sunca'', često se spominju zajedno kao ''[[Solarni ciklus]]''. Wolfe je također napisao mnoge samostalne knjige. Njegov prvi roman, ''[[Operacija Ares]]'', objavljena je ali nije polučila veći uspjeh. Nakon toga je napisao dva romana koji su postali visoko cijenjeni, ''Mir'' i ''[[Peti vođa Kerbera]]''. Prvi je naoko razbacana [[ispovijest]] Aldena Dennisa Weera, [[čovjek]]a od mnogih [[tajna|tajni]] koji otkriva svoj život pod misterioznim okolnostima. ''Peti vođa Kerbera'' je roman u tri dijela, koji se bavi kolonijalizmom, uspomenama i prirodom ličnog [[identitet]]a. Prva priča, koja daje knjizi ime, bila je nominirana za nagradu "Nebula" za najbolji roman. == Stil == Wolfeovo pisanje općenito ne slijediti [[žanr]]ovske konvencije. On se često oslanja na pogled iz prve [[perspektiva|perspektive]] nepouzdanih pripovjedača. On kaže: "Stvarni ljudi stvarno i jesu nepouzdani pripovjedači cijelo [[vrijeme]], čak ako oni i pokušaju biti pouzdani". Uzroci za nepouzdanosti njegovih likova razlikuju. Neki su naivni, a drugi nisu naročito [[inteligencija|inteligentni]]. Severian, iz ''Knjige Novog sunca'', nije uvijek istinit, a Latro iz serije ''Vojnik'' pati od periodične [[amnezija|amnezije]]. To može uzrokovati bivanje Wolfea zbunjujućim ili nematerijalnim za novog čitaoca, ali neki smatraju ovu stavku korisnom i zanimljivom. Wolfe je, u pismu [[Neil Gaimanu]] napisao: "Moja [[definicija]] dobre književnosti je ''ono što može čitati'' [[obrazovanje|obrazovani]] čitalac, a potom opet pročitati s povećanim zadovoljstvom." U tom duhu, Wolfe također ostavlja [[suptilnost|suptilne]] naznake i šupljine koji možda nikada neće biti izričito navedene u [[tekst]]u. Wolfeov stil pisanja također može biti zbunjujući za novog čitaoca. U dodatku u ''Sjenka mučitelja'' kaže: ''U donošenju ove knjige, izvorno sastavljene na [[jezik]]u koji nije dostigao [[egzistencija|egzistenciju]], u [[engleski jezik|engleskom]], mogao da sam sebe poštedjeti mnogo truda pribjegavajući izmišljenim izrazima, ali ni u kojem slučaju to nisam učinio. Tako sam u mnogim slučajevima bio sam prisiljen zamijeniti još neotkrivene koncepte njihovim ekvivalentima iz 20. stoljeća. Riječi kao ''peltast'', ''androgyn'' (androgen) i ''exultant'' (radostan), su zamjena ove vrste, a namijenjene su da bude više sugestivne nego definitivne.'' Svi Wolfeovi izrazi... ''fuligin'' (crnji od crnog), ''carnifex'' (krvnik), ''thaumaturge'' (čudotvorac) itd, su prave riječi, ali njihovo značenje treba podrazumijevati po [[kontekst]]u. Čitanje s kopijom [[engleska|engleskog]] [[rječnik]]a pri ruci, može ponuditi bolji uvid u priču. == Kritike == Iako nije najprodavaniji autor, Wolfe je vrlo cijenjen od kritičara i kolega pisaca, a mnogi ga smatraju jednim od najboljih živih pisaca naučne fantastike. Doista, on je ponekad nazivan i najboljim živim američkim piscem, bez obzira na žanr. Nagrađivani autor naučne fantastike [[Michael Swanwick]] je rekao: "Gene Wolfe je najveći pisac na engleskom jeziku danas živ. Dopustite mi da ponovim: Gene Wolfe je najveći pisac na engleskom jeziku živ danas! [[William Shakespeare|Shakespeare]] je bio bolji stilist, [[Herman Melville|Melville]] je važniji [[američka književnost|američkoj književnosti]], a [[Charles Dickens]] je bio spretnije ruke pri kreiranju ličnosti. Međutim, među živim piscima, ne postoji niko ko se može ni približiti Wolfeu po briljantnosti proze, jasnoću misli i dubokoznačnosti. " Među ostalim, pisci [[Neil Gaiman]] i [[Patrick O'Leary]] su kreditirali Wolfea za [[inspiracija|inspiraciju]]. O'Leary je rekao: "Gene Wolfe je najbolji živi pisac i tačka". I kao što je Wolfe jednom rekao, "Svi romani su fantazije. Neki su samo iskreniji o tome". O'Leary je napisao opsežan [[esej]] o prirodi Wolfeove [[umjetnost]]i, pod nazivom 'If Ever A Wiz There Was'. Wolfeovi obožavaoci ga cijene sa znatnom privrženosti, a jedan internet mailing servis (počeo s radom u novembru 1996) posvećen njegovim djelima je skupio do danas mnogobrojne stranica rasprava i objašnjenja. Isto tako, mnogo [[analiza]] i [[egzegeza]] je štampano u Americi. Na upit o ''najpodcijenjenijim'' autorima, [[Thomas Disch]] navodi [[Isaac Asimov]]a i Genea Wolfea...: "Previše je onih čije su akcije u opadanju već nakon odnošenja kući nekog trofeja. Jedini izuzetak je Gene Wolfe ... Između 1980. i 1982. je objavio ''Knjigu novog Sunca''...Zamislite ''space'' [[Opera (muzika)|operu]] u stilu ''[[Ratovi zvijezda|Ratova zvijezda]]'' iz pera [[Gilbert Keith Chesterton|G.K. Chestertona]] napisanu u [[agonija|agoniji]] vjerskog obraćenja. Wolfe je nastavio u punom dijapazonu sve od tada, a njegovom uspjesima je davno trebao proći rok. Rano u svojoj pisalačkoj karijeri, Wolfe je se dopisivao s [[John Ronald Reuel Tolkien|J.R.R. Tolkienom]]. == Nagrade == Wolfe je osvojio nagradu ''World Fantasy'' za životno djelo i ''[[Edward E. Smith]]'' memorijalnu nagradu, te je član ''[[Hall of Fame]]a'' naučne fantastike. Osim toga, on je osvojio mnoge nagrade za pojedinačne radove, one su navedene u nastavku. {| | align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Dijelo''' | align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Forma''' | align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Nagrada''' |- | ''Smrt doktora Islanda''||Novela||1974 [[Nebula nagrada]] |- | ||||1974 [[Locus nagrada]] |- | ''[[Kompjuter iterira jače adute]]''||Poema||1978 [[Rhysling nagrada]] |- | ''Sjenka mučitelja''||Roman||1981 [[BSFA nagrada]] [http://www.worldswithoutend.com/books_year_index.asp?year=1981] |- | ||||1981 [[World Fantasy nagrada]] [http://www.worldswithoutend.com/books_year_index.asp?year=1981] |- | ''Kandža pomiritelja''||Roman||1981 [[Nebula nagrada]] [http://www.worldswithoutend.com/books_year_index.asp?year=1981] |- | ||||1982 [[Locus nagrada]] |- | ''Mač liktora''||Roman||1983 [[Locus nagrada]] [http://www.worldswithoutend.com/books_year_index.asp?year=1983] |- | ||||1983 [[August Derleth nagrada]] |- | ''Autarhova tvrđava''||Roman||1984 [[John W. Campbell Memorial nagrade|Campbell nagrada]] [http://www.worldswithoutend.com/books_year_index.asp?year=1984] |-nagrada | ''Magleni vojnici''||Roman||1987 [[Locus nagrada]] [http://www.worldswithoutend.com/books_year_index.asp?year=1987] |- | ''Katovi starog hotela''||Kolekcija||1989 [[World Fantasy nagrada]] |- | ''Zlatni grad Far''||Novela||2005 [[Locus nagrada]] |- | ''Vojnici Sidona''||Roman||2007 [[World Fantasy nagrada]] [http://www.worldswithoutend.com/books_year_index.asp?year=2007] |- | ''Najbolje od Genea Wolfea''||Kolekcija||2010 [[Locus nagrada]] |- | ||||2010 [[World Fantasy nagrada]] |} On je također osvojio dugačak popis nominacija u godinama kad nije pobijedio, uključujući i šesnaest nominacija za dodjelu 'Nebula' i osam 'Hugo' nominacija. == Bibliografija == === Romani === • ''[[Operacija Ares]]'' ([[1970]]) • ''[[Peti vođa Kerbera]]'' ([[1972]]) • ''Mir'' ([[1975]]) • ''[[Đavo u šumi]]'' ([[1976]]) • ''[[Knjiga Novog Sunca]]'' • ''[[Sjenka mučitelja]]'' ([[1980]]) • ''[[Kandža izmiritelja]]'' ([[1981]]) • ''[[Mač Lictora]]'' ([[1982]]) • ''[[Autarhova tvrđava]]'' ([[1983]]) • ''[[Slobodno živi slobodan]]'' ([[1984]]) • ''[[Urth Novog sunca]]'' ([[1987]]) • ''[[Vojnička serija]]'' • ''[[Magleni vojnik]]'' ([[1986]]) • ''[[Vojnik Arete]]'' ([[1989]]) • ''[[Vojnik Sidona]]'' ([[2006]]) • ''[[Postoje vrata]]'' ([[1988]]) • ''[[Castleview]]'' ([[1990]]) • ''[[Pandora, po Holly Hollanderu]]'' ([[1990]]) • ''[[Knjiga Dugog sunca]]'' • ''[[Tamna strana Dugog sunca]]'' ([[1993]]) • ''[[Jezero Dugog sunca]]''([[1994]]) • ''[[Caldé Dugog sunca]]'' ([[1994]]) • ''[[Egzodus sa Dugog sunca]]'' ([[1996]]) • ''[[Knjiga kratkog sunca]]'' • ''[[Na Blueovim vodama]]'' ([[1999]]) • ''[[U Greenovim džunglama]]'' ([[2000]]) • ''[[Povratak pršljenu]]'' ([[2001]]) • ''[[Vitez - čarobnjak]]'' • ''Vitez'' ([[2004]]) • ''[[Čarobnjak]]'' ([[2004]]) • ''[[Gusarska sloboda]]'' ([[2007]]) • ''[[Zli gost]]'' ([[2008]]) • ''[[Mudračeva kuća]]'' ([[2010]]) • ''[[Domaći požari]]'' ([[2011]]) • ''[[Zemlja prijeko]]'' (2013) === Zbirke priča === • ''Otok doktora Smrti i druge priče i druge priče'''' (1980) • ''Gene Wolfe je Knjiga dana'' (1981) • ''Wolfe arhipelag'' (1983) • ''"Plan(e)t Engineering"'' (1984) • ''Bibliomen'' (1984) • ''Katovi starog hotela'' (1988) • ''Ugrožene vrste'' (1989) • ''Dvorac dana'' (1992) • ''Mladi Wolfe'' (1992) • ''Čudni putnici'' (2000) • ''Latro u magli'' (2003) • ''Nevini u tuđini'' (2004) • ''Sojevi zvjezdane vode'' (2005) • ''Najbolje od Gene Wolfea'' (2009) Wolfe je, osim romana i priča, autor knjiga i tekstova inog sadržaja, među ostalima eseja, pamfleta, kratkih priča, memoara itd. === Knjige drugih o Geneu Wolfeu === • The Wizard Knight Companion: A Lexicon for Gene Wolfe's The Knight and The Wizard: [[Michael Andre-Driussi]] ([[2009]]), rječnik riječi i imena iz Wolfeovih ''Vitez - čarobnjak'' romana. • Lexicon Urthus: Michael Andre-Druissi (1994), rječnik arhaičnih izraza i riječi iz ''Knjige novog sunca'' • The Long and the Short of It: More Essays on the Fiction of Gene Wolfe: [[Robert Borski]] ([[2006]]), eseji o Wolfeovim dijelima • Solar Labyrinth: Exploring Gene Wolfe's "Book of the New Sun": Robert Borski ([[2004]]) • Attending Daedalus: Gene Wolfe, Artifice, and the Reader: [[Peter Wright]] ([[2003]]), studija ''Knjige novog sunca'' i ''Urtha novog sunca • Shadows of the New Sun: Wolfe on Writing / Writers on Wolfe: Peter Wright ([[2007]]) • Strokes: [[John Clute]] ([[1988]]) {{DEFAULTSORT:Wolfe, Gene}} [[Kategorija:Američki pisci naučne fantastike]] 1vianuog8xx1qktxr3hlw7sn36crahg 0 167868 3841343 3760916 2026-05-07T11:09:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Američki pisci naučne fantastike]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3841343 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ray Bradbury | slika = Ray Bradbury (1975) -cropped-.jpg | opis = Ray Bradbury 1975. | nacionalnost = Amerikanac | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1920|8|22}} | mjesto_rođenja = [[Waukegan (Illinois)|Waukegan]] ([[Illinois]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2012|6|5|1920|8|22}}<ref name="NYT-20120606">{{cite news |last=Jonas |first=Gerald |title=Ray Bradbury, Master of Science Fiction, Dies at 91 |url=http://www.nytimes.com/2012/06/07/books/ray-bradbury-popularizer-of-science-fiction-dies-at-91.html |date=6. 6. 2012 |work=[[The New York Times]] |access-date=5. 6. 2012}}</ref> | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | period = 1938–2012. | žanr = [[Naučna fantastika]], [[horor]], [[kriminalistički žanr]] | znamenita_djela = ''[[The Martian Chronicles]]'', ''[[Fahrenheit 451]]'', ''[[Something Wicked This Way Comes (roman)|Something Wicked This Way Comes]]'' | uticaj_od = [[H. P. Lovecraft]], [[George Orwell]], [[Mary Shelley]], [[Edgar Allan Poe]], [[George Bernard Shaw]], [[Jules Verne]], [[H. G. Wells]], [[Jevgenij Zamjatin]], [[Alex Raymond]], [[Jack Williamson]], [[Edgar Rice Burroughs]] | uticaj_na = [[Leigh Brackett]],<ref name="Rough">The Rough Guide To Cult Fiction", Tom Bullough, et al., Penguin Books Ltd, London, 2005, str. 35</ref> [[Neil Gaiman]], [[Kim Harrison]], [[Stephen King]],<ref>{{Cite book | title=Stephen King's danse macabre | last=King | first=Stephen | year=1981 | publisher=Macdonald | page= | isbn=0-354-04647-0}}</ref>, [[Dean Koontz]], [[Charles L. Grant]] | potpis = [[Datoteka:Ray Bradbury Autograph.svg|200px]] | website = http://www.raybradbury.com/ }} '''Ray Douglas Bradbury''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] pisac fantazijskog, [[naučna fantastika|naučnofantastičnog]] i [[kriminalistički žanr|kriminalističkog]] žanra te [[horor]]a. Najpoznatiji je po [[distopija|distopijskom]] romanu ''[[Fahrenheit 451]]'' (1953) i zbirkama SF-priča [[The Martian Chronicles]] i''[[The Illustrated Man]]'' (1951). Smatra se jednim od najvećih američkih pisaca [[fantastika|fantastike]] u 20. vijeku, a mnoga od njegovih djela adaptirana su za film i televiziju. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{Cite book| last=Albright | first=Donn | title=Bradbury Bits & Pieces: The Ray Bradbury Bibliography, 1974–88 | publisher=Starmont House | year=1990 | isbn=1-55742-151-X}} * {{Cite book | last1=Eller | first1=Jonathan R. | last2=Touponce | first2=William F. | title=Ray Bradbury: The Life of Fiction | publisher=Kent State University Press | year=2004 | isbn=0-87338-779-1 | url=https://archive.org/details/raybradburylifeo00elle }} * {{cite book|last=Eller|first=Jonathan R.|title=Becoming Ray Bradbury|publisher=University of Illinois Press|location=Urbana, IL|isbn=0-252-03629-8}} * {{Cite book| last=Nolan | first=William F. | title=The Ray Bradbury Companion: A Life and Career History, Photolog, and Comprehensive Checklist of Writings | url=https://archive.org/details/raybradburycompa0000nola | publisher=Gale Research | year=1975 | isbn=0-8103-0930-0}} * {{Cite book| last1=Paradowski | first1=Robert J. | last2=Rhynes | first2=Martha E. | title=Ray Bradbury | publisher=Salem Press | year=2001 | isbn=}} * {{Cite book| last=Reid | first=Robin Anne | title=Ray Bradbury: A Critical Companion | url=https://archive.org/details/raybradburycriti0000reid | publisher=Greenwood Press | year=2000 | isbn=0-313-30901-9}} * {{Cite book | last=Tuck | first=Donald H. | authorlink=Donald H. Tuck | title=The Encyclopedia of Science Fiction and Fantasy | url=https://archive.org/details/encyclopediaofsc0002tuck | location=Chicago | publisher=[[Advent (publisher)|Advent]] | pages=[https://archive.org/details/encyclopediaofsc0002tuck/page/n61 61]–63 | year=1974 | isbn=0-911682-20-1}} * {{Cite book| last=Weist | first=Jerry | title=Bradbury, an Illustrated Life: A Journey to Far Metaphor | url=https://archive.org/details/bradburyillustra0000weis | publisher=William Morrow and Company | year=2002 | isbn=0-06-001182-3}} * {{Cite book | last=Weller | first=Sam | authorlink=Sam Weller (journalist) | title=The Bradbury Chronicles: The Life of Ray Bradbury | publisher=HarperCollins | year=2005 | isbn=0-06-054581-X | url=https://archive.org/details/bradburychronicl00well }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ray Bradbury}} {{Wikicitat|Ray Bradbury}} * [https://web.archive.org/web/20120806221119/http://raybradbury.com/ Ray Bradbury] – zvanični sajt * [http://www.bradburymedia.co.uk/ Bradburymedia] – detailed coverage of Bradbury's work in film, TV, radio, theatre * {{cite journal| url=http://www.theparisreview.org/interviews/6012/the-art-of-fiction-no-203-ray-bradbury| title=Ray Bradbury, The Art of Fiction No. 203| work=Paris Review| date=proljeće 2010| author=Sam Weller}} * [https://web.archive.org/web/20120609045814/http://www.iupui.edu/~crbs/ Center for Ray Bradbury Studies] * [http://www.americanfilmfoundation.com/order/ray_bradbury.shtml Ray Bradbury: Story of a Writer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210507010417/http://www.americanfilmfoundation.com/order/ray_bradbury.shtml |date=7. 5. 2021 }}, film by Terry Sanders *[http://raybradbury.ru/stories Full stories list with filter by collection, year and alphabet] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bradbury, Ray}} [[Kategorija:Rođeni 1920.]] [[Kategorija:Umrli 2012.]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Biografije, Waukegan (Illinois)]] [[Kategorija:Dobitnici Pulitzerove nagrade]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Švedske]] [[Kategorija:Američki pisci naučne fantastike]] 4wyzgu3bo157sc998g6fldwjlzl8r11 0 173255 3841256 3793158 2026-05-07T03:56:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841256 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolnica | naziv = Psihijatrijska bolnica Royal Park | slika = | slika_veličina = 225 | alt = | opis = | koordinate = {{coord|37.78170|S|144.947690|E|display=inline, title}} | lokacija = [[Royal Park (Melbourne)|Royal Park]], [[Parkville (Victoria)|Parkville]] | savezna_država = [[Victoria (Australija)|Viktorija]] | država = [[Australija]] | vrsta = Specijalizovana | specijalnost = Psihijatrija | otvorena = 1907. | zatvorena = 1999. }} '''Psihijatrijska bolnica Royal Park'''<ref>{{Cite web|url=http://www.access.prov.vic.gov.au/public/component/daPublicBaseContainer?component=daViewAgency&entityId=2845|title=Access the Collection - Public Record Office Victoria (PROV)|last=corporateName: Public Record Office Victoria|website=www.access.prov.vic.gov.au|language=en|access-date=2025-12-27}}{{Mrtav link}}</ref> (Royal Park Psychiatric Hospital), općepoznata kao Royal Park, je bivša prijemna kuća i [[psihijatrija | psihijatrijska]] [[bolnica]] smještena u Parkville-u, dijelu [[Melbourne | Melburna]]. Radeći preko 90 godina, Bolnica Royal Park je bila prva psihijatrijska bolnica osnovana u Viktoriji poslije Zakona o ludilu iz 1903. i bila je namijenjena pacijnetima sa lječivim poremećajima. Napravljena na sjeverozapadnoj ivici parka velikog 181 hektar poznatog kao Royal Park, Bolnica Royal Park je zajedno sa Kraljevskom bolnicom Melburn (Royal Melbourn Hospital), Kraljevskom dječijom bolnicom (Royal Children's Hospital) i Bolnicom Mount Royal (Mount Royal Hospital) formirala bolničko područje Parkville. Nakon zatvaranja bolnice 1990-ih, nekoliko originalnih bolničkih zgrada je uvršteno na spisak Registra naslijeđa Viktorije (Victorian Heritage Register) zbog njihovih historijskih i arhitektonskih vrijednosti. ==Izgradnja i projektovanje== Bolničke zgrade je projektovao arhitekta S.E. Bindley iz ministartsva javnih radova u stilu Kraljice Anna-e. Izgrađene između 1906. i 1913, zgrade su uglavnom napravljene od crvene cigle i okružene su verandama. Posebne zgrade su napravljene za muške i ženske i za akutne i pacijente koji se oporavljaju. ==Historija== Royal Park je otvoren kao prijemna kuća septembra 1907. Prijemne kuće su korištene da pruže smještaj pacijentima kojima je trebalo kratkotrajno liječenje. Ni jedna osoba, u bilo kom slučaju, nije zadržana u prijemnoj kući više od dva mjeseca. Pacijenti dijagnosticirani kao umobolni su prebačeni u bolnice za umobolne kao što su [[Utočište za ludake Kew | Utočište Kew]] i [[Utočište Yarra Bend]] neredbom upravnika prijemne kuće. Nakon kompletiranja nekih bolničkih odjeljenja 7. aprila 1909. je objavljeno u službenom glasniku da je Royal Park prijemna kuća i bolnica za umobolne. Od svog osnivanja naziv Bolnice Royal Park se mijenjao reflektujući zajedno promjenljivi stav društva prema mentalnim bolestima i pristup vlasti Viktorije tretmanu mentalno poremećenih osoba. Zakon o mentalnoj higijeni iz 1933. (stupio na snagu 14.2.1934) promijenio je naziv iz „Bolnica za umobolne Royal Park“ (Royal Park Hospital for the Insane) u „Mentalna bolnica Royal Park“ (Royal Park Mental Hospital). Do 1954. Royal Park je funkcionisao kao mentalna bolnica za pacijente kojima je trebalo dugotrajno liječenje i prijemna kuća za pacijente kojima je trebalo kratkotrajno liječenje. U aprilu 1954, funkcija Royal Parka kao mentalne bolnice je ukinuta što je objavljeno u službenom glasniku 7. aprila 1954. Od 1954. Royal Park je funkcionisao kao bolnica koja je jedino pružala kratkotrajno liječenje i smještaj. Zakon o mentalnom zdravlju iz 1959. (broj 6605, stupio na snagu 1962) promijenio je naziv iz „prijemna kuća“ u „psihijatrijska bolnica“. Specijalna vojna mentalna bolnica je otvorena u Royal Park-u 1915. Nema drugih podataka o ovoj bolnici. ==Zatvaranje i prenamjena== Kao posledica politike vlasti Viktorije o nedovođenju pacijenata u bolnice, Bolnica Royal Park je zatvorena 1990-ih. Stara prijemna kuća je bila dom Centra za intervencije i prevenciju ranih psihoza (Early Psychosis Prevention and Intervention Centre, EPPIC) od sredine 1990-ih. Preimenovani Orygen Youth Health je usvojio program EPPIC-a. Orygen Youth Health je dio zdravstvene organizacije Norhtwest Mental Health koji je dio zdravstvene organizacije Melbourne Health. Nakon zatvaranja Psihijatrijske bolnice Royal Park, služba za psihijatrijske pacijenate koji leže u bolnici je prebačena u novu zgradu John Cade u City Campus-u Kraljevske bolnice Melburn koja je pod upravom Northwest Mental Health-a. Brojne originalne bolničke zgrade se nalaze na spisku Registra naslijeđa Viktorije (H2606) i obnovljene su i prenamijenjene u dio sela Igara komonvelta tokom Igara komonvelta u Melburnu 2006. == Također pogledajte == * [[Utočište za ludake Kew]] * [[Kolibe Kew]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20090523134402/http://www.heritage.vic.gov.au/admin/file/content2/c7/games.pdf {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihijatrijske bolnice u Australiji]] [[Kategorija:Zatvorene psihijatrijske bolnice u Australiji]] 2j2h3qjj3xs6dyl7bt901wi3st98mmr 0 179698 3841227 3793089 2026-05-06T21:24:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841227 wikitext text/x-wiki {{Stanice pariskog metroa | Ime = Porte d'Orléans<br /><small>''Général Leclerc''</small> | Slika = [[Datoteka:Paris metro porte d'orleans.png|250px]] | Zona = 1 | Linije = {{Parismetro|4}} | Mjesto = [[14. arondisman (Pariz)|Paris XIV]] | Otvorenje = 30. oktobra 1909 | Metro = {{Parismetro|T3a}}. | Broj stanice = 15-02 }} Metro stanica '''Porte d'Orléans''' [[Pariski metro|pariskog metroa]]<ref>{{Cite web|url=https://www.bonjour-ratp.fr/stations-metro/porte-d-orleans/|title=Métro Porte d'Orléans {{!}} Bonjour RATP|website=www.bonjour-ratp.fr|language=fr|access-date=2025-12-26}}{{Mrtav link}}</ref> je podzemna stanica koja se nalazi u [[13. arondisman (Pariz)|14. arondismanu]] ispod avenije [[Avenue du Général Leclerc]] i trga [[Place du 25 Août 1944]]. Pored linije metroa {{Parismetro|4}}, stanica je povezana i tramvajskom linijom {{Parismetro|T3a}}. ==Historija== Stanica je otvorena 30. oktobra 1909. godine i do 23. marta 2013. godine, produženjem linije i otvorenjem stanice [[Mairie de Montrouge (Metro Pariz)|Mairie de Montrouge]] bila je zadnja stanica linije {{Parismetro|4}}. ==Izlazi== {{Proširiti sekciju}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Porte d'Orléans (Paris Metro)}} ==Galerija== {{Navkutija stanice pariskog metroa |4P=[[Alésia (Metro Pariz)|Alésia]]|4N=[[Mairie de Montrouge (Metro Pariz)|Mairie de Montrouge]] }}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Stanice pariskog metroa]] [[Kategorija:Metro linija 4 (Pariz)]] [[Kategorija:Stanice pariskog metroa u 14. arondismanu]] linn9tckbpoha006bnkd67i8vzdhzuj 0 179729 3841185 3792896 2026-05-06T16:18:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841185 wikitext text/x-wiki {{Stanice pariskog metroa | Ime = Pointe du Lac | Slika = [[Datoteka:Créteil Pointe du Lac overzicht.jpg|260px]] | Zona = 3 | Linije = {{Parismetro|8}} | Mjesto = [[Créteil]] | Otvorenje = 8. oktobra 2011. | Metro = | Broj stanice = PTL }} Metro stanica '''Pointe du Lac'''<ref>{{Cite web|url=https://www.bonjour-ratp.fr/stations-metro/pointe-du-lac/|title=Station de Métro Pointe du Lac}}{{Mrtav link}}</ref> [[Pariski metro|pariskog metroa]] linije {{Parismetro|8}} je nadzemna stanica i ujedna zadnja stanica te linije, koja se nalazi u [[Pariz|pariskom]] predgrađu [[Créteil]]. ==Historija== {{Proširiti sekciju}} ==Izlazi== {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Pointe du Lac (Paris Metro)}} ==Galerija== {{Navkutija stanice pariskog metroa |8P=[[Créteil - Préfecture (Metro Pariz)|Créteil - Préfecture]]|8N=''Zadnja stanica'' }}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Stanice pariskog metroa]] [[Kategorija:Metro linija 8 (Pariz)]] [[Kategorija:Stanice pariskog metroa u Créteilu]] 5rrip3ibf3loe8e0omwhx04cgbqo3q4 0 263470 3841252 3054719 2026-05-07T01:54:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841252 wikitext text/x-wiki '''Profesor emeritus''' / Professor emeritus / (latinski isluženi nastavnik), predstavlja [[naslov]] koji se daje i bilježi uz službenu [[Titula|titulu]] penzionisanim [[univerzitet]]skim nastavnicima ([[profesor]]ima). Procedura proglašenja nastavnika za professora emeritusa regulirana je poslovnicima ili pravilima koja izdaje Univerzitet. Procedura podrazumijeva penzionisanje, višegodišnji istaknuti rad u nastavi na Univerzitetu (na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] ne kraći od 10 godina) i u zvanju redovnog profesora, izniman naučni doprinos, zahtjev za imenovanje od strane Fakulteta, pozitivan referat od strane relevantne komisije i odobrenje od strane [[Senat Univerziteta|Senata Univerziteta]]. Professoru emeritusu omogućeno je da i poslije penzionisanja bude angažiran i da obavlja dio poslova nastavnika (dio izvođenja nastave, rad u komisijama za odbrane disertacija) na Univerzitetu, prije svega na onim mjestima na kojima nedostaju adekvatni nastavni kadrovi. Na Univerzitetu u Sarajevu svaki penzionisani [[Rektor]] Univerziteta i akademik [[ANU BiH]], penzionisan kao redovni profesor Univerziteta, uz njihovu saglasnost, bez izbora ima pravo na zvanje prefessor emeritusa. == Literatura == * Poslovnik o načinu dodjele počasnog naziva professor emeritus Univerziteta u Sarajevu [http://unsa.ba/s/images/stories/AMOB/poslovnik.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306200639/http://unsa.ba/s/images/stories/AMOB/poslovnik.pdf |date=6. 3. 2016 }} * Pravilnik o dodjeli počasnog zvanja Sveučilišta u Zagrebu [https://web.archive.org/web/20130119161713/http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/pravilnici/PROF_EMER_Pravilnik_2010..pdf] [[Kategorija: Titule]] [[Kategorija:Obrazovanje]] a025fpcftbzsfznadqd9e384ubk4wsx 0 268869 3841267 3733876 2026-05-07T06:09:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841267 wikitext text/x-wiki '''Radijalna brzina''' jest [[brzina]] kretanja nebeskih tijela ([[zvijezda|zvijezda]], [[planeta]]) u pravcu (smjeru) njihove [[putanja|putanje]].<ref name=COSMOS/> Ovu brzinu posmatrač sa [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] zapaža posredstvom [[Crveni pomak|crvenog pomaka]].<ref name=COSMOS>[http://astronomy.swin.edu.au/cosmos/R/Radial+velocity "Radial velocity"], članak iz enciklopedije COSMOS Astronomskog univerziteta u Swinburnu (Australija); pristupljeno: 4. 1. 2013. {{en simbol}}</ref> [[Datoteka:The radial velocity method (artist’s impression).jpg|mini|desno|Vansolarne planete koje kruže oko zvijezde utječu ([[gravitacija]]) na njenu poziciju; zvijezda time periodično [[oscilovanje|oscilira]], što uzrokuje crveni ili plavi pomak.<ref name ="EXOPLANET"/>]] Radijalna brzina dijeli se na: * pozitivnu – nebesko tijelo udaljava se od posmatrača (crveni pomak)<ref name=COSMOS/> * negativnu – nebesko tijelo približava se posmatraču ([[plavi pomak]])<ref name=COSMOS/> Budući da se [[svemir]] neprekidno širi, [[galaksija|galaksije]] imaju pozitivnu radijalnu brzinu.<ref name=COSMOS/> Mjerenje radijalne brzine jedna je od metoda koju koriste [[astronom]]i u potrazi za novim [[Vansolarna planeta|vansolarnim planetama]]. <ref name ="EXOPLANET">{{cite web |url= https://exoplanets.nasa.gov/alien-worlds/ways-to-find-a-planet/?intent=021#/1 |title= 5 Ways to Find a Planet |publisher= [[NASA]] |access-date= 10. 7. 2025 |language= en }}{{Mrtav link}}</ref> == Također pogledajte == * [[Hubbleov zakon]] * [[Dopplerov efekt]] == Reference == {{refspisak}} {{Zvijezda}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Astrometrija]] [[Kategorija:Koncepti u astronomiji]] [[Kategorija:Orbite]] [[Kategorija:Brzina]] oz0crbq19igwf1tf5ubbev87dnssvch 0 353455 3841155 3813246 2026-05-06T13:39:25Z DigitalEndeavor 168633 3841155 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | ime = James Bond | serija = | prvo = ''Casino Royale'' novela iz 1953. godine | zadnje = ''Solo'' novela iz 2013. godine | kreator = [[Ian Fleming]] | portretirao = [[George Baker]]<br />[[Pierce Brosnan]]<br />[[Christopher Cazenove]]<br />[[Daniel Craig]]<br />[[Sean Connery]]<br />[[Timothy Dalton]]<br />[[Bob Holness]]<br />[[Michael Jayston]]<br />[[George Lazenby]]<br />[[Roger Moore]]<br />[[Barry Nelson]]<br />[[David Niven]]<br />[[Toby Stephens]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = tajni agent<br />špijun | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = [[UK|britanac]] | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''James Bond''', također poznat i kao tajni agent 007, je fiktivni [[UK|britanski]] tajni agent i špijun, stvoren od pisca [[Ian Fleming|Iana Fleminga]] 1953. godine. Pojavljuje se u dvanaest romana i dvije zbirke kratkih priča. Nakon Flemingove smrti, 1964. godine, sedam drugih autora su pisali autorizovane James Bond [[Roman|romane]] ili [[Novela|novele]]: [[Kingsley Amis]], [[Christopher Wood]], [[John Gardner]], [[Raymond Benson]], [[Sebastian Faulks]], [[Jeffery Deaver]] i [[William Boyd]].<ref>http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-17677611</ref> Osim toga, Charlie Higson je napisao serijal o mladom James Bondu. Izmišljeni lik, agent britanske tajne službe, je također prilagođen za [[TV|televiziju]], [[radio]], [[strip]], [[Videoigra|videoigre]] i [[film]]. Od svih ovih kategorija, filmovi o Jamesu Bondu su se najduže održali i u kontinuitetu se snimaju. Upravo filmovi o tajnom agentu 007 su druga po redu medijska franšiza gledajući ukupnu zaradu. Serijal filmova o ovom fiktivnom liku je započeo 1962. godine s filmom ''Dr. No'' kojeg glumi [[Sean Connery]]. Za 2014. godinu je bilo planirano snimanje 23. filma po redu o Jamesu Bondu u produkciji ''Eon Productions''. U James Bond filmu [[Skyfall (film)|Skyfall]] (2012. godina), glumi [[Daniel Craig]] u svojoj trećoj ekranizaciji Bonda i on je šesti glumac koji je odglumio ulogu ovog tajnog agenta. Filmovi o Bondu su poznati po brojnim karakteristikama, uključujući i muzičku pratnju, sa muzičkim temama koje su nekoliko puta nominovane i jednom i osvojile [[Oskar]]om. Drugi važni elementi po kojim je prepoznatljiv James Bond su Bond automobili, njegovo oružje, i specijalne sprave koje za njega isporučuje ''Q Branch''. == Lik i djelo == Kao centralnu figuru za svoja djela, [[Ian Fleming]] je stvorio izmišljeni lik Jamesa Bonda, agenta britanske tajne obavještajne službe, poznatije kao ''[[MI6]]''. Bond je poznat po svom broju koda, ''007'' koji označava neograničeno korištenje dozvole za ubistva pri obavljanju dodijeljene dužnosti. Fleming je svog fiktivnog lika osmislio na osnovu osobina mnogih pojedinaca koje je sreo tokom obavljanja službe u ''Naval Intelligence Division'' za vrijeme [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]], priznavajući da je Bond "spoj svih vrsta tajnih agenata i komandosa koje sam tokom rata".<ref>Macintyre, Ben (5 April 2008). "Bond - the real Bond". The Times. str. 36.</ref> Među njima bio je i njegov brat koji se nalazio iza neprijateljskih linija, na teritoriji [[Grčka|Grčke]] i [[Norveška|Norveške]].<ref name="PF Obit (1971)">{{cite news|title=Obituary: Colonel Peter Fleming, Author and explorer|url=https://archive.org/details/sim_electrical-times_1971-08-20_160_8/page/14|newspaper=The Times|date=20. 8. 1971|page=14}}</ref> Svog fiktivnog junaka je nazvao po američkom [[ornitolog]]u James Bondu, stručnjaku za ptice i autoru ptičarskog priručnika Ptice Zapadne Indije. I sam Ian Fleming je bio strastveni posmatrač ptica pa je jedne prilike kada se nalazio na Jamajci, sa primjerkom navedene knjige, odlučio da svog junaka nazove James Bond i tako je rođen drugi James Bond. == Knjige == === Knjige Iana Fleminga === Dok je služio u Naval Intelligence Divisionu, Fleming je planirao da postane autor<ref name="Lycett (DNB)">{{cite journal|last=Lycett|first=Andrew|title=Fleming, Ian Lancaster (1908–1964) (subscription needed)|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/33168|work=[[Oxford Dictionary of National Biography]]|publisher=[[Oxford University Press]]|access-date=|authorlink=Andrew Lycett|doi=10.1093/ref:odnb/33168|year=2004}}</ref> i jedne prilike je rekao svom prijatelju: "ja ću napisati špijunsku priču koja će biti kraj svih špijunskih priča".<ref name=" Macintyre (2008)">{{cite news|last=Macintyre|first=Ben|title= Bond - the real Bond|newspaper=[[The Times]]|page=36|date=5. 4. 2008}}</ref> Dana 17. februara 1952. godine je počeo pisati svoj prvi James Bond roman: ''Casino Royale'' na svom ''Goldeneye'' imanju na Jamajci,{{sfn|Chancellor|2005|p=4}} gdje je napisao sve svoje Bond romane tokom januara i februara svake godine.{{sfn|Chancellor|2005|p=5}} Nakon završetka rukopisa za Casino Royale, Fleming je pokazao rukopis svom prijatelju (i kasnijem uredniku) Williamu Plomeru na čitanje. Plomeru se rukopis svidjeo i dostavio ga je izdavaču, Jonathanu Capeu, kojeg baš i nije impresionirao. Cape ga je konačno objavio 1953. godine na preporuku Flemingovog starijeg brata Petera.{{sfn|Chancellor|2005|p=5}} U periodu između 1953. i 1966. godine, dvije godine nakon Flemingove smrti, objavljeno je dvanaest romana i dvije zbirke kratkih priča čemu su dvije zadnje knjige ''Čovjek sa zlatnim pištoljem'' i ''Oktopod i dah smrti'' objavljene posthumno.{{sfn|Black|2005|p=75}} Sve knjige su objavljene u Velikoj Britaniji a izdavač je bio Jonathan Cape. {| class="wikitable" |- style="vertical-align:top; width:200px;" | style="width:400pt;"| * 1953: ''Casino Royale''<ref>{{cite web|title=Casino Royale|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=56|work=The Books|publisher=[[Ian Fleming Publications]]|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1954: ''Živi i pusti umrijeti''<ref>{{cite web|title=Live and Let Die|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=57|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1955: ''Operacija Svemir''<ref>{{cite web|title=Moonraker|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=58|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1956: ''Dijamanti su vječni''<ref>{{cite web|title=Diamonds are Forever|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=59|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1957: ''Iz Rusije s ljubavlju''<ref>{{cite web|title=From Russia, with Love|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=60|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1958: ''Dr. No''<ref>{{cite web|title=Dr. No|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=61|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1959: ''Goldfinger''<ref>{{cite web|title=Goldfinger|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=62|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> | style="width:400pt;"| * 1960: ''Samo za tvoje oči''<ref>{{cite web|title=For Your Eyes Only|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=63|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> (kratke priče) * 1961: ''Operacija Grom''<ref>{{cite web|title=Thunderball|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=64|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1962: ''Špijun koji me volio''<ref>{{cite web|title=The Spy Who Loved Me|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=65|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1963: ''U tajnoj službi Njenog Veličanstva''<ref>{{cite web|title=On Her Majesty's Secret Service|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=174|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1964: ''Samo dvaput se živi''<ref>{{cite web|title=You Only Live Twice|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=67|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1965: ''Čovjek sa zlatnim pištoljem''<ref>{{cite web|title=The Man with the Golden Gun|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=68|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1966: ''Oktopod i dah smrti''<ref>{{cite web|title=Octopussy and The Living Daylights|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=69|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> (kratke priče) |} === Knjige nakon Iana Fleminga === Nakon Flemingove smrti, Kingsley Amis je napisao knjigu o Jamesu Bondu pod nazivom Pukovnik Sun (eng. Colonel Sun) koja je objavljena 1968. godine. Amis je već prije toga napisao 2 književne studije o Bondu: Esej o Jamesu Bondu iz 1964. godine i Knjiga o Bondu ili svaki muškarac je 007 iz 1965. godine. Početkom 1980.tih, literarni opus o Jamesu Bondu dobio je na kvantitetu jer je John Gardner u periodu od 1981. do 1996. godine napisao 16 knjiga o Jamesu Bondu od čega su dvije novelizacije, odnosno prerada scenarija u roman. {| class="wikitable" |- style="vertical-align:top; width:225px;" | style="width:400pt;"| * 1981. ''Obnovljena dozvola''<ref>{{cite web|title=Licence Renewed|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=141|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1982. ''Za posebne namjene''<ref>{{cite web|title= For Special Services |url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=211|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1983. ''Ledolomac''<ref>{{cite web|title= Ice Breaker |url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=142|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1984. ''Pitanje časti''<ref>{{cite web|title=Role Of Honour|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=143|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1986. ''Niko ne živi vječno''<ref>{{cite web|title=Nobody Lives Forever|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=144|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1987. ''Nema pregovora, gospodine Bond''<ref>{{cite web|title=No Deals Mr Bond|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=145|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1988. ''Škorpion''<ref>{{cite web|title=Scorpius|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=145|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1989. ''Pobijedi, izgubi ili umri''<ref>{{cite web|title=Win, Lose Or Die|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=147|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> | style="width:400pt;"| * 1989. ''Dozvola za ubistvo'' (Prerada scenarija u roman) * 1990. ''Slomljena čeljust''<ref>{{cite web|title=Brokenclaw|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=148|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1991. ''Čovjek iz Barbarose''<ref>{{cite web|title=The Man From Barbarossa|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=149|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1992. ''Smrt je zauvijek''<ref>{{cite web|title=Death is Forever|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=150|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1993. ''Nikad ne šalji cvijeće''<ref>{{cite web|title=Never Send Flowers|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=151|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1994. ''Morski oganj''<ref>{{cite web|title=Seafire|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=152|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1995. ''Zlatno oko'' (Prerada scenarija u roman) * 1996. ''COLD''<ref>{{cite web|title=Cold|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=153|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> |} == Filmovi == {| class="wikitable" |- ! style="width:240px;"|Naziv !Godina ! style="width:110px;"|Glumac ! style="width:140px;"|Režiser |- |''[[Dr. No]]'' |1962. | rowspan="5" style="text-align:center;"|[[Sean Connery]] | rowspan="2" style="text-align:center;"|[[Terence Young]] |- |''[[Iz Rusije s ljubavlju]]'' |1963. |- |''[[Goldfinger]]'' |1964. | style="text-align:center;"|[[Guy Hamilton]] |- |''[[Operacija Grom]]'' |1965. | style="text-align:center;"|[[Terence Young]] |- <!--DO ''not'' add The 1967 Casino Royale to this list. It is a non-Eon film and is listed in the non-Eon films list, below!--> |''[[Samo dvaput se živi]]'' |1967. | style="text-align:center;"|[[Lewis Gilbert]] |- |''[[U službi Njenog Veličanstva]]'' |1969. | style="text-align:center;"|[[George Lazenby]] | style="text-align:center;"|[[Peter R. Hunt]] |- |''[[Dijamanti su vječni]]'' |1971. | style="text-align:center;"|[[Sean Connery]] | rowspan="3" style="text-align:center;"|[[Guy Hamilton]] |- |''[[Živi i pusti umrijeti]]'' |1973. | rowspan="7" style="text-align:center;"|[[Roger Moore]] |- |''[[Čovjek s zlatnim pištoljem]]'' |1974. |- |''[[Špijun koji me volio]]'' |1977. | rowspan="2" style="text-align:center;"|[[Lewis Gilbert]] |- |''[[Operacija Svemir]]'' |1979. |- |''[[Samo za tvoje oči]]'' |1981. | rowspan="5" style="text-align:center;"|[[John Glen (director)|John Glen]] |- |''[[Octopussy]]'' |1983. |- <!--DO ''not'' add Never Say Never Again to this list. It is a non-Eon film and is listed in the non-Eon films list, below!--> |''[[Pogled na ubistvo]]'' |1985. |- |''[[Dah smrti]]'' |1987. | rowspan="2" style="text-align:center;"|[[Timothy Dalton]] |- |''[[Dozvola za ubistvo]]'' |1989. |- |''[[Zlatno oko]]'' |1995. | rowspan="4" style="text-align:center;"|[[Pierce Brosnan]] | style="text-align:center;"|[[Martin Campbell]] |- |''[[Sutra nikada ne umire]]'' |1997. | style="text-align:center;"|[[Roger Spottiswoode]] |- |''[[Svijet nije dovoljan]]'' |1999. | style="text-align:center;"|[[Michael Apted]] |- |''[[Umri drugi dan]]'' |2002. | style="text-align:center;"|[[Lee Tamahori]] |- |''[[Casino Royale]]'' |2006. | rowspan="5" style="text-align:center;"|[[Daniel Craig]] | style="text-align:center;"|[[Martin Campbell]] |- |''[[Zrno utjehe]]'' |2008. | style="text-align:center;"|[[Marc Forster]] |- |''[[Skyfall]]'' |2012. | rowspan="2" style="text-align:center;"|[[Sam Mendes]] |- |''[[Spectre]]'' |2015. |- |''[[Nije vrijeme za umiranje]]'' |2020. | style="text-align:center;"|[[Cary Joji Fukunaga]] |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.007james.com/ Službena web stranica o James Bondu] * [http://www.ianfleming.com Ian Fleming publikacije] * [http://www.youngbond.com/ Young Bond - Službena web stranica] * [http://www.007stage.com/ Pinewood Studios Albert R. Broccoli 007 Stage website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930160508/http://www.007stage.com/ |date=30. 9. 2011 }} {{Commons category|James Bond}} {{Filmovi o Jamesu Bondu}} {{DEFAULTSORT:Bond, James}} [[Kategorija:James Bond]] [[Kategorija:Fiktivni likovi]] [[Kategorija:Britanski filmovi]] 2jocw9mvn4vv0i8brvkwcqasxyfijpa 3841169 3841155 2026-05-06T14:39:53Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3841169 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | ime = James Bond | serija = | prvo = ''Casino Royale'' novela iz 1953. godine | zadnje = ''Solo'' novela iz 2013. godine | kreator = [[Ian Fleming]] | portretirao = [[George Baker]]<br />[[Pierce Brosnan]]<br />[[Christopher Cazenove]]<br />[[Daniel Craig]]<br />[[Sean Connery]]<br />[[Timothy Dalton]]<br />[[Bob Holness]]<br />[[Michael Jayston]]<br />[[George Lazenby]]<br />[[Roger Moore]]<br />[[Barry Nelson]]<br />[[David Niven]]<br />[[Toby Stephens]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = tajni agent<br />špijun | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = [[UK|britanac]] | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''James Bond''', također poznat i kao tajni agent 007, je fiktivni [[UK|britanski]] tajni agent i špijun, stvoren od pisca [[Ian Fleming|Iana Fleminga]] 1953. godine. Pojavljuje se u dvanaest romana i dvije zbirke kratkih priča. Nakon Flemingove smrti, 1964. godine, sedam drugih autora su pisali autorizovane James Bond [[Roman|romane]] ili [[Novela|novele]]: [[Kingsley Amis]], [[Christopher Wood]], [[John Gardner]], [[Raymond Benson]], [[Sebastian Faulks]], [[Jeffery Deaver]] i [[William Boyd]].<ref>http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-17677611</ref> Osim toga, Charlie Higson je napisao serijal o mladom James Bondu. Izmišljeni lik, agent britanske tajne službe, je također prilagođen za [[TV|televiziju]], [[radio]], [[strip]], [[Videoigra|videoigre]] i [[film]]. Od svih ovih kategorija, filmovi o Jamesu Bondu su se najduže održali i u kontinuitetu se snimaju. Upravo filmovi o tajnom agentu 007 su druga po redu medijska franšiza gledajući ukupnu zaradu. Serijal filmova o ovom fiktivnom liku je započeo 1962. godine s filmom ''Dr. No'' kojeg glumi [[Sean Connery]]. Za 2014. godinu je bilo planirano snimanje 23. filma po redu o Jamesu Bondu u produkciji ''Eon Productions''. U James Bond filmu [[Skyfall (film)|Skyfall]] (2012. godina), glumi [[Daniel Craig]] u svojoj trećoj ekranizaciji Bonda i on je šesti glumac koji je odglumio ulogu ovog tajnog agenta. Filmovi o Bondu su poznati po brojnim karakteristikama, uključujući i muzičku pratnju, sa muzičkim temama koje su nekoliko puta nominovane i jednom i osvojile [[Oskar]]om. Drugi važni elementi po kojim je prepoznatljiv James Bond su Bond automobili, njegovo oružje, i specijalne sprave koje za njega isporučuje ''Q Branch''. == Lik i djelo == Kao centralnu figuru za svoja djela, [[Ian Fleming]] je stvorio izmišljeni lik Jamesa Bonda, agenta britanske tajne obavještajne službe, poznatije kao ''[[MI6]]''. Bond je poznat po svom broju koda, ''007'' koji označava neograničeno korištenje dozvole za ubistva pri obavljanju dodijeljene dužnosti. Fleming je svog fiktivnog lika osmislio na osnovu osobina mnogih pojedinaca koje je sreo tokom obavljanja službe u ''Naval Intelligence Division'' za vrijeme [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]], priznavajući da je Bond "spoj svih vrsta tajnih agenata i komandosa koje sam tokom rata".<ref>Macintyre, Ben (5 April 2008). "Bond - the real Bond". The Times. str. 36.</ref> Među njima bio je i njegov brat koji se nalazio iza neprijateljskih linija, na teritoriji [[Grčka|Grčke]] i [[Norveška|Norveške]].<ref name="PF Obit (1971)">{{cite news|title=Obituary: Colonel Peter Fleming, Author and explorer|url=https://archive.org/details/sim_electrical-times_1971-08-20_160_8/page/14|newspaper=The Times|date=20. 8. 1971|page=14}}</ref> Svog fiktivnog junaka je nazvao po američkom [[ornitolog]]u James Bondu, stručnjaku za ptice i autoru ptičarskog priručnika Ptice Zapadne Indije. I sam Ian Fleming je bio strastveni posmatrač ptica pa je jedne prilike kada se nalazio na Jamajci, sa primjerkom navedene knjige, odlučio da svog junaka nazove James Bond i tako je rođen drugi James Bond. == Knjige == === Knjige Iana Fleminga === Dok je služio u Naval Intelligence Divisionu, Fleming je planirao da postane autor<ref name="Lycett (DNB)">{{cite journal|last=Lycett|first=Andrew|title=Fleming, Ian Lancaster (1908–1964) (subscription needed)|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/33168|work=[[Oxford Dictionary of National Biography]]|publisher=[[Oxford University Press]]|access-date=|authorlink=Andrew Lycett|doi=10.1093/ref:odnb/33168|year=2004}}</ref> i jedne prilike je rekao svom prijatelju: "ja ću napisati špijunsku priču koja će biti kraj svih špijunskih priča".<ref name=" Macintyre (2008)">{{cite news|last=Macintyre|first=Ben|title= Bond - the real Bond|newspaper=[[The Times]]|page=36|date=5. 4. 2008}}</ref> Dana 17. februara 1952. godine je počeo pisati svoj prvi James Bond roman: ''Casino Royale'' na svom ''Goldeneye'' imanju na Jamajci,{{sfn|Chancellor|2005|p=4}} gdje je napisao sve svoje Bond romane tokom januara i februara svake godine.{{sfn|Chancellor|2005|p=5}} Nakon završetka rukopisa za Casino Royale, Fleming je pokazao rukopis svom prijatelju (i kasnijem uredniku) Williamu Plomeru na čitanje. Plomeru se rukopis svidjeo i dostavio ga je izdavaču, Jonathanu Capeu, kojeg baš i nije impresionirao. Cape ga je konačno objavio 1953. godine na preporuku Flemingovog starijeg brata Petera.{{sfn|Chancellor|2005|p=5}} U periodu između 1953. i 1966. godine, dvije godine nakon Flemingove smrti, objavljeno je dvanaest romana i dvije zbirke kratkih priča čemu su dvije zadnje knjige ''Čovjek sa zlatnim pištoljem'' i ''Oktopod i dah smrti'' objavljene posthumno.{{sfn|Black|2005|p=75}} Sve knjige su objavljene u Velikoj Britaniji a izdavač je bio Jonathan Cape. {| class="wikitable" |- style="vertical-align:top; width:200px;" | style="width:400pt;"| * 1953: ''Casino Royale''<ref>{{cite web|title=Casino Royale|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=56|work=The Books|publisher=[[Ian Fleming Publications]]|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1954: ''Živi i pusti umrijeti''<ref>{{cite web|title=Live and Let Die|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=57|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1955: ''Operacija Svemir''<ref>{{cite web|title=Moonraker|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=58|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1956: ''Dijamanti su vječni''<ref>{{cite web|title=Diamonds are Forever|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=59|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1957: ''Iz Rusije s ljubavlju''<ref>{{cite web|title=From Russia, with Love|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=60|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1958: ''Dr. No''<ref>{{cite web|title=Dr. No|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=61|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1959: ''Goldfinger''<ref>{{cite web|title=Goldfinger|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=62|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> | style="width:400pt;"| * 1960: ''Samo za tvoje oči''<ref>{{cite web|title=For Your Eyes Only|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=63|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> (kratke priče) * 1961: ''Operacija Grom''<ref>{{cite web|title=Thunderball|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=64|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1962: ''Špijun koji me volio''<ref>{{cite web|title=The Spy Who Loved Me|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=65|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1963: ''U tajnoj službi Njenog Veličanstva''<ref>{{cite web|title=On Her Majesty's Secret Service|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=174|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1964: ''Samo dvaput se živi''<ref>{{cite web|title=You Only Live Twice|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=67|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1965: ''Čovjek sa zlatnim pištoljem''<ref>{{cite web|title=The Man with the Golden Gun|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=68|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> * 1966: ''Oktopod i dah smrti''<ref>{{cite web|title=Octopussy and The Living Daylights|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=69|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=31. 10. 2011}}</ref> (kratke priče) |} === Knjige nakon Iana Fleminga === Nakon Flemingove smrti, Kingsley Amis je napisao knjigu o Jamesu Bondu pod nazivom Pukovnik Sun (eng. Colonel Sun) koja je objavljena 1968. godine. Amis je već prije toga napisao 2 književne studije o Bondu: Esej o Jamesu Bondu iz 1964. godine i Knjiga o Bondu ili svaki muškarac je 007 iz 1965. godine. Početkom 1980.tih, literarni opus o Jamesu Bondu dobio je na kvantitetu jer je John Gardner u periodu od 1981. do 1996. godine napisao 16 knjiga o Jamesu Bondu od čega su dvije novelizacije, odnosno prerada scenarija u roman. {| class="wikitable" |- style="vertical-align:top; width:225px;" | style="width:400pt;"| * 1981. ''Obnovljena dozvola''<ref>{{cite web|title=Licence Renewed|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=141|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1982. ''Za posebne namjene''<ref>{{cite web|title= For Special Services |url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=211|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1983. ''Ledolomac''<ref>{{cite web|title= Ice Breaker |url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=142|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1984. ''Pitanje časti''<ref>{{cite web|title=Role Of Honour|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=143|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1986. ''Niko ne živi vječno''<ref>{{cite web|title=Nobody Lives Forever|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=144|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1987. ''Nema pregovora, gospodine Bond''<ref>{{cite web|title=No Deals Mr Bond|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=145|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1988. ''Škorpion''<ref>{{cite web|title=Scorpius|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=145|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1989. ''Pobijedi, izgubi ili umri''<ref>{{cite web|title=Win, Lose Or Die|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=147|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> | style="width:400pt;"| * 1989. ''Dozvola za ubistvo'' (Prerada scenarija u roman) * 1990. ''Slomljena čeljust''<ref>{{cite web|title=Brokenclaw|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=148|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1991. ''Čovjek iz Barbarose''<ref>{{cite web|title=The Man From Barbarossa|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=149|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1992. ''Smrt je zauvijek''<ref>{{cite web|title=Death is Forever|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=150|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1993. ''Nikad ne šalji cvijeće''<ref>{{cite web|title=Never Send Flowers|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=151|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1994. ''Morski oganj''<ref>{{cite web|title=Seafire|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=152|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> * 1995. ''Zlatno oko'' (Prerada scenarija u roman) * 1996. ''COLD''<ref>{{cite web|title=Cold|url=http://www.ianfleming.com/pages/content/index.asp?PageID=153|work=The Books|publisher=Ian Fleming Publications|access-date=3. 11. 2011}}</ref> |} == Filmovi == {| class="wikitable" |- ! style="width:240px;"|Naziv !Godina ! style="width:110px;"|Glumac ! style="width:140px;"|Režiser |- |''[[Dr. No]]'' |1962. | rowspan="5" style="text-align:center;"|[[Sean Connery]] | rowspan="2" style="text-align:center;"|[[Terence Young]] |- |''[[Iz Rusije s ljubavlju]]'' |1963. |- |''[[Goldfinger]]'' |1964. | style="text-align:center;"|[[Guy Hamilton]] |- |''[[Operacija Grom]]'' |1965. | style="text-align:center;"|[[Terence Young]] |- <!--DO ''not'' add The 1967 Casino Royale to this list. It is a non-Eon film and is listed in the non-Eon films list, below!--> |''[[Samo dvaput se živi]]'' |1967. | style="text-align:center;"|[[Lewis Gilbert]] |- |''[[U službi Njenog Veličanstva]]'' |1969. | style="text-align:center;"|[[George Lazenby]] | style="text-align:center;"|[[Peter R. Hunt]] |- |''[[Dijamanti su vječni]]'' |1971. | style="text-align:center;"|[[Sean Connery]] | rowspan="3" style="text-align:center;"|[[Guy Hamilton]] |- |''[[Živi i pusti umrijeti]]'' |1973. | rowspan="7" style="text-align:center;"|[[Roger Moore]] |- |''[[Čovjek s zlatnim pištoljem]]'' |1974. |- |''[[Špijun koji me volio]]'' |1977. | rowspan="2" style="text-align:center;"|[[Lewis Gilbert]] |- |''[[Operacija Svemir]]'' |1979. |- |''[[Samo za tvoje oči]]'' |1981. | rowspan="5" style="text-align:center;"|[[John Glen (director)|John Glen]] |- |''[[Octopussy]]'' |1983. |- <!--DO ''not'' add Never Say Never Again to this list. It is a non-Eon film and is listed in the non-Eon films list, below!--> |''[[Pogled na ubistvo]]'' |1985. |- |''[[Dah smrti]]'' |1987. | rowspan="2" style="text-align:center;"|[[Timothy Dalton]] |- |''[[Dozvola za ubistvo]]'' |1989. |- |''[[Zlatno oko]]'' |1995. | rowspan="4" style="text-align:center;"|[[Pierce Brosnan]] | style="text-align:center;"|[[Martin Campbell]] |- |''[[Sutra nikada ne umire]]'' |1997. | style="text-align:center;"|[[Roger Spottiswoode]] |- |''[[Svijet nije dovoljan]]'' |1999. | style="text-align:center;"|[[Michael Apted]] |- |''[[Umri drugi dan]]'' |2002. | style="text-align:center;"|[[Lee Tamahori]] |- |''[[Casino Royale]]'' |2006. | rowspan="5" style="text-align:center;"|[[Daniel Craig]] | style="text-align:center;"|[[Martin Campbell]] |- |''[[Zrno utjehe]]'' |2008. | style="text-align:center;"|[[Marc Forster]] |- |''[[Skyfall]]'' |2012. | rowspan="2" style="text-align:center;"|[[Sam Mendes]] |- |''[[Spectre]]'' |2015. |- |''[[Nije vrijeme za umiranje]]'' |2020. | style="text-align:center;"|[[Cary Joji Fukunaga]] |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|James Bond}} * [http://www.007james.com/ Službeni sajt] * [http://www.ianfleming.com Publikacije Iana Fleminga] * [http://www.youngbond.com/ Young Bond – službeni sajt] * [http://www.007stage.com/ Pinewood Studios Albert R. Broccoli 007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930160508/http://www.007stage.com/ |date=30. 9. 2011}} {{Filmovi o Jamesu Bondu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bond, James}} [[Kategorija:James Bond]] [[Kategorija:Fiktivni likovi]] [[Kategorija:Britanski filmovi]] mjpm37u6s8g0nq33io8539qtv5cu6no 0 353722 3841243 2895146 2026-05-07T00:30:43Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Nogometne utakmice Njemačka – Sjedinjene Američke Države]] 3841243 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Njemačka – Sjedinjene Američke Države]] l6l36z05xied6mpv4m512gupeitk76s 0 353725 3841241 2895147 2026-05-07T00:30:33Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Nogometne utakmice Portugal – Sjedinjene Američke Države]] 3841241 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Portugal – Sjedinjene Američke Države]] mn7au5wyq0e3e92cj6vnoc0vh28cehf 0 353729 3841245 2895145 2026-05-07T00:30:53Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Nogometne utakmice Gana – Sjedinjene Američke Države]] 3841245 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Gana – Sjedinjene Američke Države]] byydcczjbsk2ignpwbq8k4vn4oqak1e 0 360853 3841276 2895144 2026-05-07T06:28:13Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Nogometne utakmice Belgija – Sjedinjene Američke Države]] 3841276 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Belgija – Sjedinjene Američke Države]] cinpjfq0zpusoa2p095rwo9d3tv6pu3 10 362631 3841320 3209434 2026-05-07T09:30:06Z NordNordWest 6502 updated map 3841320 wikitext text/x-wiki {{#switch:{{{1}}} | name = Mali | top = 25.5 | bottom = 9.7 | left = -12.6 | right = 4.8 | image = Mali adm location map 2023.svg | image1 = Mali relief location map.jpg }}<noinclude><!-- -- The above switch-statement branches by text in parameter #1, -- returning the associated value after each equals sign ("="). -->{{Location map/Info}}{{Documentation}} [[Kategorija:Lokacijske karte|Mali]] </noinclude> a7iapsm0dhm2tvqcgx00mqhpnztzrc4 0 367515 3841277 2474576 2026-05-07T06:28:33Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije]] 3841277 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije]] fswg0tzy9yi9uc9ivxsn2x6us7wzece 10 373112 3841291 3669295 2026-05-07T08:40:10Z Z1KA 87045 /* */ fix zbog duplog dok-a 3841291 wikitext text/x-wiki <includeonly><span style="white-space:nowrap">{{Podaci o zastavi {{{2|}}} | flaglink-genitiv/core | varijanta = {{{varijanta|{{{variant|{{{3|}}}}}}}}} | veličina = {{{veličina|}}} | ime = {{{ime|}}} | alias1 = U-{{{1}}} | link = Nogometna reprezentacija | link1 = U-{{{1}}} | altvar = nogomet | godine = U-{{{1}}} }}</span></includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> pq7p0zuw09ie8xb9io1ym3a0cyewuli 0 379682 3841167 3767956 2026-05-06T14:16:36Z Z1KA 87045 3841167 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Milan Đurić | slika = | punoime = Milan Đurić | nadimak = | datumrođenja = 22. maj 1990. | rodnigrad = [[Tuzla]] | rodnadržava = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | trenutniklub = [[AC Monza|Monza]] | brojnadresu = 11 | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 199 cm | pozicija = Napadač | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine = 2007–2010.<br/>2010–2012.<br/>2010–2011.<br/>2011–2012.<br/>2011–2017.<br/>2012–2013.<br/>2013–2014.<br/>2014.<br/>2017–2018.<br/>2018–2022.<br/>2022–2024.<br/>2024–2025.<br/>2025- | klubovi = [[Cesena FC|Cesena]]<br/>[[Parma Calcio 1913|Parma]]<br/>→[[Ascoli Picchio FC 1898|Ascoli]]<br/>→[[FC Crotone|Crotone]]<br/>[[Cesena FC|Cesena]]<br/>→[[US Cremonese|Cremonese]]<br/>→[[Trapani Calcio|Trapani]]<br/>→[[AS Cittadella|Cittadella]]<br/>[[Bristol City FC|Bristol City]]<br/>[[US Salernitana 1919|Salernitana]]<br/>[[Hellas Verona FC|Hellas Verona]]<br/>[[AC Monza|Monza]]<br/>[[Parma Calcio 1913|Parma]] | nastupi(golovi) = 73 (8)<br/>0 (0)<br/>17 (2)<br/>45 (7)<br/>74 (15)<br/>20 (3)<br/>13 (3)<br/>15 (4)<br/>27 (5)<br/>127 (28)<br/>48 (6)<br/>35 (8)<br/>14 (1) | reprezentacija = da | nacionalnegodine = 2012.<br/>2015–2020. | nacionalneekipe = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]<br/>[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi) = 4 (6)<br/>15 (7) | zadnjiuređaj = 9. 10. 2025. }} '''Milan Đurić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] koji igra za italijanski klub [[AC Monza|Monza]]. Također od 2015. do 2020. igrao je i za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. == Biografija == Rođen je u [[Tuzla|Tuzli]] 22. maja 1990. (njegov otac, Goran, bivši je nogometaš) i preselio se u [[Pesaro]] 1991.<ref>* http://www.bronxvigne.it/2007/12/11/milna-djuric/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160529130641/http://www.bronxvigne.it/2007/12/11/milna-djuric |date=29. 5. 2016 }}</ref> Iako je rođen u [[Tuzla|Tuzli]], njegova porodica je iz [[Vlasenica|Vlasenice]].<ref>{{Cite web |url=http://www.san.ba/index.php?id=12473 |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 2. 2015 |archive-date=6. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110706132112/http://www.san.ba/index.php?id=12473 |url-status=dead }}</ref> == Klupska karijera == === Omladinski pogon === Igrao je za omladinski pogon ekipe [[Vis Pesaro 1898|Vis Pesaro]] do 2005. Međutim, klub je proglasio bankrot, a Đurić je pušten bez obeštećenja. Potom potpisuje za [[San Marino Calcio]], da bi narednu sezonu prešao u [[AC Cesena|Cesenu]], gdje je igrao za omladinski pogon, koju je vodio [[Davor Jozić]].<ref>* http://www.calciomercato.com/index.php?c=23&a=63145 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071213022815/http://www.calciomercato.com/index.php?c=23&a=63145 |date=13. 12. 2007 }}</ref> === Cesena === Za prvi tim [[AC Cesena|Cesene]] je debitovao 30. oktobra 2007. u na utakmici protiv [[AC Mantova|Montove]] u okviru [[Serie B]].<ref>* http://www.gazzetta.it/speciali/serie_b/2008_nw/tabellini/155446.html</ref> Nekoliko sedmica kasnije postiže prvi pogodak u profesionalnoj karijeri na utakmici protiv [[Frosinone Calcio|Frosinonea]]. Iako je [[AC Cesena|Cesenu]] ispala u [[Lega Pro Prima Divisione]] (3. liga), Đurić odlučuje da ostane u ekipi uprkos ponudama drugih klubova iz druge lige Italije.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/milan-djuric/profil/spieler/67556|title=Milan Djuric - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=15. 8. 2016}}</ref> === Parma === Godine 2010, Đurić za oko 300 hiljada eura prelazi u [[Parma FC|Parmu]], iz koje je odmah otišao na posudbi u [[Ascoli Calcio 1898|Ascoli]], da bi u januaru 2011. igrao na posudbi u [[FC Crotone|Crotoneu]]. Ovaj sporazum je bio produžen 15. juna 2011. za narednu sezonu.<ref name=":0" /> === Povratak u Cesenu === 1. jula 2012. vraća se u Cesenu. Međutim, sezonu 2012/13. odigrao je na posudbi u ekipi [[US Cremonese|Cremonese]]. U julu 2013. posuđen je u [[Trapani Calcio|Trapani]], klub koji je tek izborio nastup u [[Serie B|Seriji B]]. U januaru 2014. igrao je na posudbi u [[AS Cittadella|Cittadelli]].<ref name=":0" /> 30. juna 2014. vraćen je u Cesenu, za koju trenutno nastupa. Ubrzo postaje standardni prvotimac kluba.<ref name=":0" /> Njegov najbolji nastup u dresu Cesene desio se u meču protiv Juventusa kada je Đurić postigao jedan pogodak i asistirao za drugi u remiju protiv italijanskog prvaka.<ref>{{Cite web|url=http://faktor.ba/buduci-zmaj-milan-duric-pogodio-za-vodstvo-protiv-juventusa-video/|title=Budući Zmaj: Milan Đurić pogodio za vodstvo protiv Juventusa (VIDEO) - Faktor.ba|date=15. 2. 2015|language=bs-BA|access-date=15. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20150330035152/http://faktor.ba/buduci-zmaj-milan-duric-pogodio-za-vodstvo-protiv-juventusa-video/|archive-date=30. 3. 2015|url-status=dead}}</ref> Iako je Cesena napustila Seriu A, Đurić je odlučio da ostane u klubu za sezonu 2015/16. u kojoj Cesena nastupa u drugoj italijanskoj ligi, [[Serie B|Seria B]]. == Reprezentativna karijera == Prvi poziv za nastup u reprezentaciji Bosne i Hercegovine Milan Đurić je dobio za prijateljsku utakmicu [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju protiv [[Nogometna reprezentacija Srbije U-21|Srbije U-21]] u [[Beograd]]u.<ref>* http://www.reprezentacija.ba/top-vijest/6313-jagodi-za-me-protiv-srbije-pozvao-22-igraa.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219013319/http://reprezentacija.ba/top-vijest/6313-jagodi-za-me-protiv-srbije-pozvao-22-igraa.html |date=19. 2. 2012 }}</ref> ali je čekao svoj debi tek 1. juna 2012. kada je ušao u 79. minuti za U-21 reprezentaciju te postigao gol 10 minuta kasnije koji je bio njegov prvjenac za Bosnu i Hercegovinu u pobjedi rezultatom 3-0 nad [[Nogometna reprezentacija Bjelorusije U-21|Bjelorusijom U-21]] na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>* http://www.uefa.com/under21/season=2013/matches/round=2000192/match=2006801/postmatch/report/index.html</ref> Pet dana kasnije je započeo susret protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina U-21|San Marinom U-21]] u Sarajevu i postigao svoj drugi gol za nacionalni tim i drugi u utakmici koja je završila pobjedom Bosne i Hercegovine rezultatom 3-1, i pri tome dodao jednu asistenciju za prvi gol na utakmici. U utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke U-21|Grčke U-21]], 7. septembra u Sarajevu postigao je još jedan, svoj treći u tri utakmice odigrane, i četvrti na utakmici za pobjedu od 4-0. U [[Sarajevo|Sarajevu]] 10. septembra 2012. protiv [[Nogometna reprezentacija Njemačke U-21|Njemačke U-21]] reprezentacije postigao svoj prvi hat-trick za Bosnu i Hercegovinu te još pri tome je asistirao za četvrti gol na utakmici. Ovo čini impresivnu brojku od šest golova i dvije asistencije u samo četiri odigrana susreta.<ref>* http://www.uefa.com/under21/season=2013/matches/live/day=40/session=1/match=2006797/matchcenterlight/index.html</ref> Za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine je debitovao 29. marta 2015. na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Andore|Andore]]. Prvi gol za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine Milan Đurić je postigao na utakmici u Zenici protiv Velsa u kojoj također bilježi i asistenciju. Svoj drugi pogodak za seniorski tim reprezentacije BIH postiže protiv Kipra, u pobjedi BIH od 3-2, što BIH donosi plasman u baraž za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Euro 2016]]. U junu 2016, Đurić postiže sva 4 pogotka za BIH na [[Kirin kup]]u u Japanu, protiv selekcija Danske i Japana, u polufinalu i finalu ovog takmičenja.<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/240090/kirin-kup-milan-duric-najbolji-igrac-i-strijelac-turnira|title=KIRIN KUP Milan Đurić najbolji igrač i strijelac turnira|website=www.avaz.ba|access-date=15. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813111613/http://www.avaz.ba/clanak/240090/kirin-kup-milan-duric-najbolji-igrac-i-strijelac-turnira|url-status=dead}}</ref> Samim time, Đurić pomaže BIH da osvoji ovaj revijalni turnir, a on postaje najbolji igrač i strijelac turnira.<ref name=":1" /> == Statistika == === Klubovi === ''Ažurirano: 15. august 5016.'' {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Sezona ! colspan="3" |Liga ! colspan="2" |Kup ! colspan="2" |Ostalo ! colspan="2" |UEFA ! colspan="2" |Ukupno |- !Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- | rowspan="6" |[[AC Cesena|Cesena]] |2007/08. |[[Serie B]] |24||2||0||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||24||2 |- |2008/09. |[[Lega Pro Prima Divisione]] |21||3||1||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||22||3 |- |2009/10. |Serie B |27||3||2||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||29||4 |- |2014/15. |[[Serie A]] |28||2||2||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||30||3 |- |2015/16. |Serie B |26||7||1||1||1 |0|| colspan="2" |–||28||8 |- ! colspan="2" |Ukupno !126!!17!!6!!3!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!133!!20 |- |[[Ascoli Picchio F.C. 1898|Ascoli]] (posudba) |2010/11. |Serie B |17||2||0||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||17||2 |- | rowspan="3" |[[F.C. Crotone|Crotone]] (posudba) |2010/11. |Serie B |16||5|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||16||5 |- |2011/12. |Serie B |29||2||3||2|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||32||4 |- ! colspan="2" |Ukupno !62!!9!!3!!2!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!65!!11 |- |[[U.S. Cremonese|Cremonese]] (posudba) |2012/13. |Lega Pro Prima Divisione |20||3||3||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||23||4 |- |[[Trapani Calcio|Trapani]] (posudba) |2013/14. |Serie B |13||3||2||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||15||3 |- |[[A.S. Cittadella|Cittadella]] (posudba) |2013/14. |Serie B |15||4|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||15||4 |- | ! colspan="2" |Ukupno !48 !10 !5 !1 ! colspan="2" |– ! colspan="2" |– !53 !11 |- ! colspan="3" |Karijera ukupno !236!!36!!14!!6!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!251!!42 |} === Reprezentacija === '''Nastupi za reprezentaciju''' ''Ažurirano: 11. oktobar 2020.'' {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan=6 | [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] |- !Godina!!Nastupi!!Golovi |- |2015.||6||2 |- |2016.||8||5 |- |2020.||1||0 |- !Ukupno||15||7 |} {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+ Golovi za reprezentaciju BIH |- ! scope="col" | ! scope="col" data-sort-type="date" |Datum ! scope="col" |Lokacija ! scope="col" |Protivnik ! scope="col" |Gol ! scope="col" |Rezultat ! scope="col" |Takmičenje |- ! scope="row" |1. |10. oktobar 2015.||[[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]||{{ZID|Vels}}||'''1'''–0||2–0||[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije UEFA Euro 2016]] |- ! scope="row" |2. |13. oktobar 2015.||[[GSP Stadium|GSP Stadion]], [[Lefkosia]], [[Kipar]]||{{ZID|Kipar}}||'''3'''–2||3–2||[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije UEFA Euro 2016]] |- ! scope="row" |3. |25. mart 2016.||[[Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]]||{{ZID|Luksemburg}}||'''2'''–0||3–0||Prijateljska utakmica |- ! scope="row" |4. | rowspan="2" |3. juni 2016.|| rowspan="2" |[[Toyota Stadium]], [[Aichi]], [[Japan]]|| rowspan="2" |{{ZID|Danska}}||'''1'''–2|| rowspan="2" |2–2|| rowspan="2" |[[Kirin kup 2016.]] |- ! scope="row" |5. |'''2'''–2 |- ! scope="row" |6. | rowspan="2" |7. juni 2016.|| rowspan="2" |[[Suita City Football Stadium]], [[Osaka]], [[Japan]]|| rowspan="2" |{{ZID|Japan}}||'''1'''–1|| rowspan="2" |2–1|| rowspan="2" |[[Kirin kup 2016.]] |- ! scope="row" |7. |'''2'''–1 |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == *[http://www.gazzetta.it/speciali/serie_b/2008_nw/giocatori/99000.shtml La Gazzetta dello Sport] {{DEFAULTSORT:Đurić, Milan}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši AC Cesene]] [[Kategorija:Nogometaši Vis Pesaro 1898]] [[Kategorija:Nogometaši San Marino Calcia]] [[Kategorija:Nogometaši Ascolija]] [[Kategorija:Nogometaši Crotonea]] [[Kategorija:Nogometaši AS Cittadelle]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Nogometaši Bristol Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Parme]] [[Kategorija:Nogometaši Hellas Verone]] [[Kategorija:Nogometaši Monze]] 087qo1rhwrn8b9nah8rhxx1xt629xzv 0 381170 3841319 3836588 2026-05-07T09:14:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841319 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub |Boja1 = #FFFFFF |Boja2 = #0000FF |Ime kluba = Real Sociedad |Puno ime = Real Sociedad de Fútbol, S.A.D. |Grb = Logo Real Sociedad.png |Nadimak = ''Txuriurdin''<br />''Erreala'' / ''La Real'' |Osnovan = 7. septembar 1909. |Adresa = Anoeta Pasealekua 1<br />20014 San Sebastián<ref>[http://www.realsociedad.com/document/view/spa/135376 ''REAL SOCIEDAD DE FÚTBOL, S.A.D, realsociedad.com'']; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref> |Lokacija = {{ZD|ŠPA}} [[San Sebastián]] |Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} |Federacija = Logo nogometnog saveza Španije.png|20px]] ''[[Nogometni savez Španije|RFEF]]'' |Konfederacija = [[UEFA]] |Liga = Liga BBVA.svg|20px]] ''[[La Liga]]'' |Stadion = [[Stadion Anoeta|Anoeta]]<ref>[http://www.estadioanoeta.com/estadio.html ''El Estadio, estadioanoeta.com'']; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref> |Kapacitet = 40.177<ref name="Estadio Anoeta, stadiumguide.com">[http://www.stadiumguide.com/anoeta/ ''Estadio Anoeta, stadiumguide.com'']; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref> |Vlasnik kluba = |Predsjednik kluba = {{ZD|ŠPA}} [[Jokin Aperribay]] |Menadžer = {{ZD|SAD}} [[Pellegrino Matarazzo]] |Uspjesi = 6 |Nacionalni kupovi = [[La Liga]] '''2'''<br />[[Kup kralja]] '''3'''<br/>[[Španski superkup]] '''1''' |Evropski kupovi = |Plasman u prethodnoj sezoni = 11. mjesto |Prethodna sezona = [[La Liga 2024/2025.|2024/25.]] |Webstranica = [http://www.realsociedad.com/ realsociedad.com] |Trenutna sezona = Soccerball_current_event.svg|20px]] [[La Liga 2026/2027.|2026/27.]] |uzorak_lr1 = _rsoc1415H |uzorak_t1 = _rsoc1415H |uzorak_dr1 = _rsoc1415H |uzorak_š1 = _realsociedad1415h |uzorak_č1 = _rsoc1415H |lijeva ruka1 = ffffff |tijelo1 = |desna ruka1 = ffffff |šorc1 = ffffff |čarape1 = ffffff |uzorak_lr2 = _realsociedad1415a |uzorak_t2 = _rsoc1415A |uzorak_dr2 = _rsoc1415a |uzorak_š2 = _rsoc1415a |uzorak_č2 = _3_orange_stripes |lijeva ruka2 = 000000 |tijelo2 = 000000 |desna ruka2 = 000000 |šorc2 = 000000 |čarape2 = 000000 |uzorak_lr3 = |uzorak_t3 = |uzorak_dr3 = |uzorak_š3 = |uzorak_č3 = |lijeva ruka3 = |tijelo3 = |desna ruka3 = |šorc3 = |čarape3 = }} '''Real Sociedad de Fútbol, S.A.D.''' poznat kao '''Real Sociedad''', [[Španija|španski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[San Sebastián]]a. Trenutno igra u [[La Liga|La Ligi]]. Osnovan je 7. septembra 1909. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Anoeta|Anoeta]]. Dvaput je osvojio [[La Liga|La Ligu]], triput [[Kup kralja]], a ima i jedan [[Španski superkup]]. Najveći rival Real Sociedadu je [[Athletic Bilbao]], s kojim igraju [[Baskijski derbi]]. Real Sociedad ima i nekoliko sportskih sekcija kao što su ženski nogomet, atletika, hokej na travi i pelota. == Historija kluba == === Ime i boje kluba === Ime kluba doslovno znači ''Nogometno kraljevsko udruženje''. Tokom [[Druga španska republika|Druge španske republike]] (1931-1939), klub je preimenovan u "Donostia". Nadimak kluba je ''Txuriurdin'' što znači "bijelo-plavi". === Rana historija === Nogomet se u San Sebastiánu počeo igrati u ranim 1900-im godinama od strane studenata i radnika povratku iz [[Velika Britanija|Britanije]]. ''San Sebastian Recreation Club'' je formiran 1904. godine te se klub 1905. takmičio u [[Kup kralja|kupu kralja]]. U maju 1905. San Sebastian je formiran kao poseban klub punim imenom ''Club Ciclista de San Sebastián''. Prvi trofej Club Ciclista de San Sebastián je osvojio 1909. godine pobijedivši u finalu kupa [[Real Madrid CF|Club Español de Madrid]] rezultatom 3-1. Zbog problema sa dozvolom za učešće u naredoj sezoni kupa kralja 1910. godine 7. septembra 1909. godine formiran je Real Sociedad. Od 1930. do 1936. godine Real Sociedad je nastupao pod imenom ''Donostia Club de Futbol''. Nakon [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]] Real Sociedad je uglavnom igrao u [[La Liga|La Ligi]] i [[Segunda División|Segunda diviziji]]. Prvi duži period igranja u La Ligi Real Sociedad je ostvario od 1949. do 1962. godine. Nakon 13 odigranih sezona u La Ligi, klub je nakon tog perioda proveo pet sezona u Segunda diviziji. Nakon sezone 1966/67. kada je Real Sociedad osvojio Segundu diviziju uslijedili su najbolji rezultati kluba u historiji. Čak 40 sezona u nizu Real Sociedad je igrao u La Ligi te osvojio pet nacionalnih trofeja: dva puta su bili prvaci (1981 i 1982), te osvajači kupa (1987) i pobjednici u superkupu (1982). === Real Sociedad u Evropskim takmičenjima === [[Datoteka:Krasnodar-Real Sosiedad (20).jpg|mini|desno|260px|Ekipa Real Sociedada 2014. godine]] Svoj prvi nastup u Evropskim takmičenja Real Sociedad je ostvario u sezoni 1974/75. igranjem u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]. u kojem je [[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]] ostvario obje pobjede u prvom krugu te eliminisao Real Sociedad. Sljedeće sezone Real Sociedad je prošao prvi krug ali je zaustavljen u drugom krugu.<ref>[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=1974/clubs/club=50123/matches/index.html ''Rezultati Real Sociedada u Kupu UEFA 1974/75, uefa.com'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref> Prethodno su u prvom krugu zbog više postignutih golova u gostima eliminisali [[Grasshopper Club|Grasshopper]] da bi u drugom [[Liverpool FC|Liverpool]] bio ubjedljivo uspješniji te eliminisao Real Sociedad ukupnim rezultatom 1-9. Poraz od Liverpoola 0-6 je i najveći poraz Real Sociedada u UEFA-inim takmičenjima.<ref>[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=1975/clubs/club=50123/matches/index.html ''Rezultati Real Sociedada u Kupu UEFA 1975/76, uefa.com'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref> Svoj treći nastup u UEFA-inim takmičenjima Real Sociedad je ostvario igranjem u [[Kup UEFA 1979/80.|Kupu UEFA 1979/80]]. Na [[San Siro|San Siru]] [[FC Inter Milano|Inter]] je ostvario ubjedljivu pobjedu rezultatom 0-3 te je veliki zaostatak u prvoj utakmici bilo teško nadoknaditi. Pobjeda Real Sociedada u uzvratu rezultatom 2-0 je bila nedovoljna za plasman u sljedeći krug takmičenja.<ref>[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=1979/clubs/club=50123/matches/index.html ''Rezultati Real Sociedada u Kupu UEFA 1979/80, uefa.com'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref> Sljedeće sezone Real Sociedad je dospio do trećeg kruga [[Kup UEFA 1980/81.|Kupa UEFA]].<ref>[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=1980/clubs/club=50123/matches/index.html ''Rezultati Real Sociedada u Kupu UEFA 1980/81, uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626201216/http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=1980/clubs/club=50123/matches/index.html |date=26. 6. 2015 }}; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref> Svoj prvi nastup u [[UEFA Liga prvaka|Kupu Evropskih šampiona]] Sociedad je ostvario u sezoni [[Kup evropskih šampiona 1981/1982.|1981/82]].<ref>[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1981/clubs/club=50123/matches/index.html ''Rezultati Real Sociedada u Kupu evropskih šampiona 1981/82, uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140505064159/http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1981/clubs/club=50123/matches/index.html |date=5. 5. 2014 }}; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref> U prvoj utakmici [[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]] je bila uspješnija rezultatom 0-1 dok u uzvratu nije bilo golova. Sljedeće sezone Real Sociedad je ostvario najveći uspjeh u cjelokupnoj historiji učešća u UEFA-inim takmičenjima dospjevši do polufinala [[UEFA Liga prvaka|Kupa Evropskih šampiona]].<ref>[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1982/clubs/club=50123/matches/index.html ''Rezultati Real Sociedada u Kupu evropskih šampiona 1982/83, uefa.com'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref> Nakon odigranih 1-1 u prvoj utakmici polufinala, u uzvratu [[Hamburger SV]] je na [[Volksparkstadion]]u pobijedio rezultatom 2-1. U sezoni 1987/88. Real Sociedad je zabilježio svoj prvi i jedini nastup u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]]. U prvom krugu Real Sociedad je bio uspješniji od [[Poljska|poljskog]] [[Śląsk Wrocław]]a. U drugom krugu [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] je zbog gola u gostima bio uspješniji te obezbjedio prolazak u treći krug. Sljedeće sezone Real Sociedad je učestvovao u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]] te zabilježio svoj najbolji uspjeh u ovom natjecanju dospjevši do četvrtfinala. [[VfB Stuttgart]] je bio uspješniji boljim izvođenjem jedanaesteraca.<ref>[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=1988/clubs/club=50123/matches/index.html ''Rezultati Real Sociedada u Kupu UEFA 1988/89, uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811050159/http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=1988/clubs/club=50123/matches/index.html |date=11. 8. 2014 }}; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref> Nastupe u kupu UEFA Real Sociedad je ostvario još i u sezonama 1990/91, 1992/93. i 1988/99. ali nije zabilježio neke značajnije rezultate. U sezoni 2003/04. Real Sociedad je učestvovao u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] te dospio do osmine finala igravši protiv [[Olympique Lyonnais|Lyonna]]. U obje utakmice Lyonn je ostvario identične pobjede rezultatom 1-0.<ref>[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2003/clubs/club=50123/matches/index.html ''Rezultati Real Sociedada u UEFA Ligi prvaka 2003/04, uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140223005035/http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2003/clubs/club=50123/matches/index.html |date=23. 2. 2014 }}; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref> Nakon deset godina Real Sociedad i [[Olympique Lyonnais|Lyonn]] su se susreli u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka 2013/14.|Ligu prvaka 2013/14]]. Ovog puta Sociedad je bio uspješniji pobijedivši u obje utakmice identičnim rezultatom 2-0. Međutim, u grupnoj fazi takmičenja Real Sociedad je u šest utakmica doživio pet poraza i ubjedljivo završio na zadnjem mjestu u grupi.<ref>[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2014/clubs/club=50123/matches/index.html ''Rezultati Real Sociedada u UEFA Ligi prvaka 2013/14, uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140914000221/http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2014/clubs/club=50123/matches/index.html |date=14. 9. 2014 }}; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" width=81% ! width=5%| Sezona ! width=16%| Takmičenje<ref>[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50123/profile/history/index.html ''Real Sociedad u UEFA-inim takmičenjima. uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171209082613/http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50123/profile/history/index.html |date=9. 12. 2017 }}; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref> ! width=10%| Runda ! width=15%| Protivnik ! width=10%| Prva utakmica ! width=10%| Druga utakmica ! width=10%| Uk. rezultat ! width=5%| |- | [[Kup UEFA 1974/75.|1974/75]]. |align=left| [[Kup UEFA]] |align=left| Prvi krug |align=left| {{ZD|ČSSR}} [[FC Baník Ostrava|Baník]] | '''0'''–1 | 4–'''0''' | background:lightgreen;"| '''0'''–5 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|20px]] |- |rowspan=2| [[Kup UEFA 1975/76.|1975/76]]. |rowspan=2 align=left| [[Kup UEFA]] |align=left| Prvi krug |align=left| {{ZD|ŠVI}} [[Grasshopper Club Zürich|Grasshopper]] | 3–'''3''' | '''1'''–1 | background:lightgreen;"| '''4'''–4 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| Drugi krug |align=left| {{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] | '''1'''–3 | 6–'''0''' | background:lightgreen;"| '''1'''–9 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|20px]] |- | [[Kup UEFA 1979/80.|1979/80]]. |align=left| [[Kup UEFA]] |align=left| Prvi krug |align=left| {{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano|Inter]] | 3–'''0''' | '''2'''–0 | background:lightgreen;"| '''2'''–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|20px]] |- |rowspan=3| [[Kup UEFA 1980/81.|1980/81]]. |rowspan=3 align=left| [[Kup UEFA]] |align=left| Prvi krug |align=left| {{ZD|MAĐ}} [[Újpest FC|Újpest]] | 1–'''1''' | '''1'''–0 | background:lightgreen;"| '''2'''–1 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| Drugi krug |align=left| {{ZD|ČSSR}} [[FC Zbrojovka Brno|Brno]] | 1–'''1''' | '''2'''–1 | background:lightgreen;"| '''3'''–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| Treći krug |align=left| {{ZD|BEL}} [[K.S.C. Lokeren Oost-Vlaanderen|Lokeren]] | 1–'''0''' | '''2'''–2 | background:lightgreen;"| '''2'''–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|20px]] |- | [[Kup evropskih šampiona 1981/82.|1981/82]]. |align=left| [[Kup evropskih šampiona]] |align=left| Prvi krug |align=left| {{ZD|BUG}} [[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]] | 1–'''0''' | '''0'''–0 | background:lightgreen;"| '''0'''–1 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|20px]] |- |rowspan=4| [[Kup evropskih šampiona 1982/83.|1982/83]]. |rowspan=4 align=left| [[Kup evropskih šampiona]] |align=left| Prvi krug |align=left| {{ZD|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur]] | 0–'''1''' | '''3'''–2 | background:lightgreen;"| '''4'''–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| Drugi krug |align=left| {{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] | '''2'''–0 | 2–'''1''' | background:lightgreen;"| '''3'''–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| Četvrtfinale |align=left| {{ZD|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting]] | 1–'''0''' | '''2'''–0 | background:lightgreen;"| '''3'''–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| Polufinale |align=left| {{ZD|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburger]] | '''1'''–1 | 2–'''1''' | background:lightgreen;"| '''2'''–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|20px]] |- |rowspan=2| [[UEFA Kup pobjednika kupova 1987/88.|1987/88]]. |rowspan=2 align=left| [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup kupova]] |align=left| Prvi krug |align=left| {{ZD|POLJ}} [[Śląsk Wrocław]] | '''0'''–0 | 0–'''2''' | background:lightgreen;"| '''2'''–0 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| Drugi krug |align=left| {{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] | '''1'''–1 | 0–'''0''' | background:lightgreen;"| '''1'''–1 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|20px]] |- |rowspan=4| [[Kup UEFA 1988/89.|1988/89]]. |rowspan=4 align=left| [[Kup UEFA]] |align=left| Prvi krug |align=left| {{ZD|ČSSR}} [[FK Dukla Prag|Dukla Prag]] | '''2'''–1 | 3–'''2''' | background:lightgreen;"| '''4'''–4 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| Drugi krug |align=left| {{ZD|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting]] | 1–'''2''' | '''0'''–0 | background:lightgreen;"| '''2'''–1 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| Treći krug |align=left| {{ZD|NJE}} [[1. FC Köln]] | '''1'''–0 | 2–'''2''' | background:lightgreen;"| '''3'''–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| Četvrtfinale |align=left| {{ZD|NJE}} [[VfB Stuttgart]] | 1–'''0''' | '''1'''–0 (2-4 pen) | background:lightgreen;"| '''1'''–1 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|20px]] |- |rowspan=2| [[Kup UEFA 1990/91.|1990/91]]. |rowspan=2 align=left| [[Kup UEFA]] |align=left| Prvi krug |align=left| {{ZD|ŠVI}} [[FC Lausanne-Sport|Lausanne]] | 3–'''2''' | '''1'''–0 | background:lightgreen;"| '''3'''–3 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| Drugi krug |align=left| {{ZD|JUG}} [[FK Partizan|Partizan]] | '''1'''–0 | 1–'''0''' (4-3 pen) | background:lightgreen;"| '''1'''–1 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|20px]] |- | [[Kup UEFA 1992/93.|1992/93]]. | align=left| [[Kup UEFA]] |align=left| Prvi krug |align=left| {{ZD|POR}} [[Vitória S.C.|Guimarães]] | 3–'''0''' | '''2'''–0 | background:lightgreen;"| '''2'''–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|20px]] |- |rowspan=3| [[Kup UEFA 1998/99.|1998/99]]. |rowspan=3 align=left| [[Kup UEFA]] |align=left| Prvi krug |align=left| {{ZD|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] | 2–'''4''' | '''1'''–0 | background:lightgreen;"| '''5'''–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| Drugi krug |align=left| {{ZD|RUS}} [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] | 2–'''3''' | '''3'''–0 | background:lightgreen;"| '''6'''–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| Treći krug |align=left| {{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] | '''2'''–1 | 4–'''1''' | background:lightgreen;"| '''3'''–5 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|20px]] |- |rowspan=4| [[UEFA Liga prvaka 2003/04.|2003/04]]. |rowspan=4 align=left| [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] |rowspan=3 align=left| Grupna faza |align=left| {{ZD|GRČ}} [[Olympiakos FC|Olympiakos]] | '''1'''–0 | 2–'''2''' | background:lightgreen;"| '''3'''–2 |rowspan=3| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |align=left| {{ZD|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | 1–'''2''' | '''1'''–1 | background:lightgreen;"| '''3'''–2 |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] | 4–'''2''' | '''0'''–0 | background:lightgreen;"| '''2'''–4 |- |align=left| Osmina finala |align=left| {{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais]] | '''0'''–1 | 1–'''0''' | background:lightgreen;"| '''0'''–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|20px]] |- |rowspan=4| [[UEFA Liga prvaka 2013/14.|2013/14]]. |rowspan=4 align=left| [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] |align=left| Baraž |align=left| {{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais]] | 0–'''2''' | '''2'''–0 | background:lightgreen;"| '''4'''–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|20px]] |- |rowspan=3 align=left| Grupna faza |align=left| {{ZD|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] | '''0'''–2 | 4–'''0''' | background:lightgreen;"| '''0'''–6 |rowspan=3| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|20px]] |- |align=left| {{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen]] | 2–'''1''' | '''0'''–1 | background:lightgreen;"| '''1'''–3 |- |align=left| {{ZD|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | 1–'''0''' | '''0'''–0 | background:lightgreen;"| '''0'''–1 |- |} {| class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" width=65% |- bgcolor=blue style="color:white;" |width=20%|Takmičenje |width=5%|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica }} |width=5%|{{Tooltip| P | Pobjede }} |width=5%|{{Tooltip| N | Neriješeno }} |width=5%|{{Tooltip| I | Izgubljeno }} |width=5%|{{Tooltip| DG | Dati golovi }} |width=5%|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi }} |width=5%|{{Tooltip| GR | Gol-razlika }} |width=10%|{{Tooltip| PP | Postotak pobjeda }} |- !scope="row" align=left|[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup/Liga prvaka]] |26||8||6||12||25||30||-5||30.76% |- !scope="row" align=left|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] |4||1||3||0||3||1||+2||25% |- !scope="row" align=left|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA/Evropska liga]] |34||15||7||12||44||51||-7||44.11% |- !Ukupno |'''64'''||'''24'''||'''16'''||'''24'''||'''72'''||'''82'''||'''-10'''||'''37.5%''' |} [[Datoteka:Tribuna oeste del Estadio Anoeta.JPG|mini|desno|260px|Stadion Anoeta]] == Baskijski derbi == {{Glavni|Baskijski derbi}} Baskijski derbi ([[Baskijski jezik|baskijski]]: ''Euskal Derbia'') je naziv za nogometno rivalstvo između [[Athletic Bilbao]]a i Real Soceidada. == Stadion Anoeta == {{Glavni|Stadion Anoeta}} Nakon osnivanja kluba, Real Sociedad je svoje domaće utakmice igrao na [[Stadion Atotxa|stadionu Atotxa]] koji je otvoren 4. oktobra 1913. 13. augusta 1993. godine otvoren je novoizgrađeni stadion Anoeta na kojem Real Sociedad igra svoje domaće utakmice. Kapacitet stadiona iznosi 32.076 mjesta. Dimenzije stadiona su 105×70 metara.<ref name="Estadio Anoeta, stadiumguide.com">[http://www.stadiumguide.com/anoeta/ ''Estadio Anoeta, stadiumguide.com'']; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref><ref>[http://www.estadioanoeta.com/estadio.html ''Estadio Anoeta, estadioanoeta.com'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 3. 2015.</ref> == Trenutni sastav == <small>Datum: 6. mart 2015:<ref>[http://www.realsociedad.com/Home/Section/spa/271/equipos ''PRIMER EQUIPO, realsociedad.com'']; pristupljeno: 6. 3. 2015.</ref></small> {| class="toccolours" ! style="background-color:#0000ff; color:#ffffff;" colspan="4" | Golmani |- |width="30" | |width="40"| |width="170"| |- | 1 || {{ZD|ARG}} || [[Gerónimo Rulli]] |- | 16 || {{ZD|ŠPA}} || [[Eñaut Zubikarai]] |- ! style="background-color:#0000ff; color:#ffffff" colspan="4" | Odbrana |- |width="30"| |width="40"| |width="170"| |- | 2 || {{ZD|ŠPA}} || [[Carlos Martínez]] |- | 3 || {{ZD|ŠPA}} || [[Mikel González Martínez|Mikel Martínez]] |- | 6 || {{ZD|ŠPA}} || [[Iñigo Martínez]] |- | 15 || {{ZD|ŠPA}} || [[Ion Ansotegi]] |- | 19 || {{ZD|ŠPA}} || [[Yuri Berchiche]] |- | 20 || {{ZD|ŠPA}} || [[Joseba Zaldúa]] |- | 22 || {{ZD|ŠPA}} || [[Daniel Estrada Agirrezabalaga|Daniel Estrada]] |- | 24 || {{ZD|ŠPA}} || [[Alberto de la Bella]] |- | 34 || {{ZD|ŠPA}} || [[Aritz Elustondo]] |- ! style="background-color:#0000ff; color:#ffffff" colspan="4" | Vezni red |- |width="30"| |width="40"| |width="170"| |- | 4 || {{ZD|ŠPA}} || [[Gorka Elustondo]] |- | 5 || {{ZD|ŠPA}} || [[Markel Bergara]] |- | 8 || {{ZD|ŠPA}} || [[Esteban Granero]] |- | 10 || {{ZD|ŠPA}} || [[Xabi Prieto]] |- | 14 || {{ZD|ŠPA}} || [[Rubén Pardo]] |- | 16 || {{ZD|ŠPA}} || [[Sergio Canales]] |- | 17 || {{ZD|ŠPA}} || [[David Zurutuza]] |- | 18 || {{ZD|URU}} || [[Gonzalo Castro Irizábal|Gonzalo Castro]] |- ! style="background-color:#0000FF; color:#ffffff" colspan="4" |Napad |- |width="30"| |width="40"| |width="170"| |- | 7 || {{ZD|NOR}} || [[Alfreð Finnbogason]] |- | 9 || {{ZD|ŠPA}} || [[Imanol Agirretxe]] |- | 11 || {{ZD|MEX}} || [[Carlos Vela]] |} == Real Sociedad u prvenstvu i Kupu kralja == {| |valign="top" width=0%| {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" |- style="background:#f0f6fa;" !Sezona !Liga !Pozicija ![[Copa del Rey]] |- *''Kao Real Sociedad de Foot-ball'' |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1929.|1929]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|4. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1929/30.|1929/30]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|7. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1930/31.|1930/31]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|3. !style="background:#efefef;"| |} |valign="top" width=0%| {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" |- style="background:#f0f6fa;" !Sezona !Liga !Pozicija ![[Copa del Rey]] |- *''Kao Donostia Football Club'' |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1931/32.|1931/32]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|8. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1932/33.|1932/33]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|6. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1933/34.|1933/34]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|5. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1934/35.|1934/35]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|11. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#808080;"|[[Segunda División 1935/36.|1935/36]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|6. !style="background:#efefef;"| |} |} *''Kao Real Sociedad de Fútbol'' {| |- | style="vertical-align:top;"| {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" |- style="background:#f0f6fa;" !Sezona !Liga !Pozicija ![[Copa del Rey]] |- |style="background:#808080;"|[[Segunda División 1939/40.|1939/40]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|1. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#808080;"|[[Segunda División 1940/41.|1940/41]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|1. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1941/42.|1941/42]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|14. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#808080;"|[[Segunda División 1942/43.|1942/43]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|1. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1943/44.|1943/44]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|13. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#808080;"|[[Segunda División 1944/45.|1944/45]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|4. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#808080;"|[[Segunda División 1945/46.|1945/46]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|6. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#808080;"|[[Segunda División 1946/47.|1946/47]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|3. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1947/48.|1947/48]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|13. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#808080;"|[[Segunda División 1948/49.|1948/49]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|1. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1949/50.|1949/50]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|8. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1950/51.|1950/51]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|5. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1951/52.|1951/52]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|10. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1952/53.|1952/53]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|10. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1953/54.|1953/54]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|9. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1954/55.|1954/55]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|14. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1955/56.|1955/56]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|8. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1956/57.|1956/57]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|12. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1957/58.|1957/58]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|9. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1958/59.|1958/59]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|10. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1959/60.|1959/60]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|14. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1960/61.|1960/61]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|8. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1961/62.|1961/62]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|15. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#808080;"|[[Segunda División 1962/63.|1962/63]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|4. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#808080;"|[[Segunda División 1963/64.|1963/64]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|6. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#808080;"|[[Segunda División 1964/65.|1964/65]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|4. !style="background:#efefef;"| |} | style="vertical-align:top;"| {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" |- style="background:#f0f6fa;" !Sezona !Liga !Pozicija ![[Copa del Rey]] |- |style="background:#808080;"|[[Segunda División 1965/66.|1965/66]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|10. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#808080;"|[[Segunda División 1966/67.|1966/67]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|1. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1967/68.|1967/68]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|14. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1968/69.|1968/69]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|7. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1969/70.|1969/70]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|7. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1970/71.|1970/71]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|8. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1971/72.|1971/72]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|8. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1972/73.|1972/73]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|7. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1973/74.|1973/74]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|4. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1974/75.|1974/75]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|4. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1975/76.|1975/76]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|8. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1976/77.|1976/77]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|8. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1977/78.|1977/78]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|11. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1978/79.|1978/79]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|4. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1979/80.|1979/80]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|2. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1980/81.|1980/81]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|1. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1981/82.|1981/82]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|1. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1982/83.|1982/83]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|7. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1983/84.|1983/84]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|6. !style="background:#efefef;"| |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1984/85.|1984/85]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|7. !style="background:#efefef;"|Četvrtfinale |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1985/86.|1985/86]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|7. !style="background:#efefef;"|Treći krug |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1986/87.|1986/87]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|10. !style="background:#efefef;"|Pobjednik |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1987/88.|1987/88]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|2. !style="background:#efefef;"|Finale |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1988/89.|1988/89]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|11. !style="background:#efefef;"|1/8 |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1989/90.|1989/90]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|5. !style="background:#efefef;"|Četvrtfinale |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1990/91.|1990/91]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|13. !style="background:#efefef;"|1/8 |} | style="vertical-align:top;"| {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" |- style="background:#f0f6fa;" !Sezona !Liga !Pozicija ![[Copa del Rey]] |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1991/92.|1991/92]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|5. !style="background:#efefef;"|Peti krug |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1992/93.|1992/93]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|13. !style="background:#efefef;"|Četvrtfinale |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1993/94.|1993/94]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|11. !style="background:#efefef;"|Peti krug |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1994/95.|1994/95]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|11. !style="background:#efefef;"|Četvrti krug |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1995/96.|1995/96]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|7. !style="background:#efefef;"|Drugi krug |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1996/97.|1996/97]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|8. !style="background:#efefef;"|Drugi krug |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1997/98.|1997/98]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|3. !style="background:#efefef;"|1/8 |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1998/99.|1998/99]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|10. !style="background:#efefef;"|1/8 |- |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga 1999/2000.|1999/00]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|13. !style="background:#efefef;"|Prvi krug |- |style="background:#FFFF00;"|[[2000/01.|2000/01]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|13. !style="background:#efefef;"|1/32 |- |style="background:#FFFF00;"|[[2001/02.|2001/02]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|13. !style="background:#efefef;"|1/32 |- |style="background:#FFFF00;"|[[2002/03.|2002/03]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|2. !style="background:#efefef;"|1/32 |- |style="background:#FFFF00;"|[[2003/04.|2003/04]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|15. !style="background:#efefef;"|1/16 |- |style="background:#FFFF00;"|[[2004/05.|2004/05]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|14. !style="background:#efefef;"|1/16 |- |style="background:#FFFF00;"|[[2005/06.|2005/06]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|16. !style="background:#efefef;"|Treći krug |- |style="background:#FFFF00;"|[[2006/07.|2006/07]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|19. !style="background:#efefef;"|1/16 |- |style="background:#808080;"|[[2007/08.|2007/08]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|4. !style="background:#efefef;"|Drugi krug |- |style="background:#808080;"|[[2008/09.|2008/09]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|6. !style="background:#efefef;"|Treći krug |- |style="background:#808080;"|[[2009/10.|2009/10]]. |style="background:#808080;"|[[Segunda División|Segunda]] |style="background:#808080;"|1. !style="background:#efefef;"|Drugi krug |- |style="background:#FFFF00;"|[[2010/11.|2010/11]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|15. !style="background:#efefef;"|1/16 |- |style="background:#FFFF00;"|[[2011/12.|2011/12]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|12. !style="background:#efefef;"|1/8 |- |style="background:#FFFF00;"|[[2012/13.|2012/13]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|4. !style="background:#efefef;"|1/16 |- |style="background:#FFFF00;"|[[2013/14.|2013/14]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"|7. !style="background:#efefef;"|Polufinale |- |style="background:#FFFF00;"|[[2014/15.|2014/15]]. |style="background:#FFFF00;"|[[La Liga]] |style="background:#FFFF00;"| !style="background:#efefef;"|1/8 |} |} ---- Ukupan broj provedenih sezona u ligama: *[[La Liga]]: '''68''', *[[Segunda División]] '''16'''. ---- === Trofeji === *'''[[La Liga]]:''' **'''Prvaci (2):''' [[La Liga 1980/81.|1980/81]], [[La Liga 1981/82.|1981/82.]] **'''Viceprvaci (3):''' [[La Liga 1979/80.|1979/80]], [[La Liga 1987/88.|1987/88]], [[La Liga 2002/03.|2002/03.]] *'''[[Kup kralja]]:''' **'''Pobjednici (3):''' 1909, 1986/87, 2025/26. **'''Viceprvaci (4):''' 1913, 1928, 1951, 1987/88. *'''[[Španski superkup]]:''' **'''Pobjednici (1):''' 1982. *'''[[Segunda División]]:''' **'''Pobjednici (3):''' [[Segunda División 1948/49.|1948/49]], [[Segunda División 1966/67.|1966/67]], [[Segunda División 2009/10.|2009/10]]. **'''Viceprvaci (2):''' [[Segunda División 1940/41.|1940/41]], [[Segunda División 1942/43.|1942/43]]. == Poznati igrači == U cjelokupnoj historiji kluba, za Real Sociedad su igrali i neki od proslavljenih nogometaša a među najpoznatijim su dakako bili [[Luis Arconada]], [[Jesús María Satrústegui]], [[Pedro Uralde]], [[José Mari Bakero]], [[Alberto Górriz]] i drugi. {| |- style="vertical-align: top;" | *{{ZD|ŠPA}} [[Paco Bienzobas]] *{{ZD|ŠPA}} [[Ignacio María Alcorta Hermoso|Cholín]] *{{ZD|ŠPA}} [[Martín Marculeta]] *{{ZD|ŠPA}} [[Amadeo Labarta]] *{{ZD|ŠPA}} [[Sebastián Ontoria]] *{{ZD|ŠPA}} [[José María Pérez Medrano]] *{{ZD|ŠPA}} [[Juan Bagur]] *{{ZD|ŠPA}} [[Silvestre Igoa]] *{{ZD|ŠPA}} [[Ángel Paz Rodríguez]] *{{ZD|ŠPA}} [[Epifanio Fernández]] || *{{ZD|ŠPA}} [[José Antonio Arzak]] *{{ZD|ŠPA}} [[José María Martínez Muguerza]] *{{ZD|ŠPA}} [[Dionisio Urreisti]] *{{ZD|ŠPA}} [[Inaxio Kortabarria]] *{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Ángel Alonso|Periko Alonso]] *{{ZD|ŠPA}} [[Jesús María Satrústegui]] *{{ZD|ŠPA}} [[José Agustín Aranzabal Askasíbar|Gaztelu]] *{{ZD|ŠPA}} [[Luis Arconada]] *{{ZD|ŠPA}} [[José Diego Álvarez|Álvarez]] *{{ZD|ŠPA}} [[Roberto López Ufarte|López Ufarte]] || *{{ZD|ŠPA}} [[Alberto Górriz]] *{{ZD|ŠPA}} [[Pedro Uralde]] *{{ZD|ŠPA}} [[Jesús María Zamora]] *{{ZD|ŠPA}} [[Agustín Gajate|Gajate]] *{{ZD|ŠPA}} [[Juan Antonio Larrañaga|Larrañaga]] *{{ZD|ŠPA}} [[José Mari Bakero|Bakero]] *{{ZD|IRS}} [[John Aldridge]] *{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Fuentes Azpiroz|Miguel Fuentes]] *{{ZD|ŠPA}} [[Alberto López Fernández|Alberto]] *{{ZD|BIH}} [[Meho Kodro]] || *{{ZD|ŠPA}} [[Agustín Aranzábal|Aranzabal]] *{{ZD|ŠPA}} [[Lorenzo Juarros García|Loren]] *{{ZD|ŠPA}} [[Óscar de Paula|de Paula]] *{{ZD|ŠPA}} [[Javier de Pedro]] *{{ZD|ŠPA}} [[Xabi Alonso]] *{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Aranburu]] *{{ZD|TUR}} [[Nihat Kahveci]] *{{ZD|ČIL}} [[Claudio Bravo]] *{{ZD|HOL}} [[Sander Westerveld]] |} == Statistika igrača == === Najbolji strijelci kluba === {|align="center" bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="text-align:center; font-size: 95%; border: blue 1px; border-collapse: collapse;" width=40% |- align=center bgcolor=#DDDDDD style="color:black;" !width=5%| !width=25%|Nogometaš !width=10%|Golovi |- |1. |align=left|[[Jesús María Satrústegui]] |162 |- |2. |align=left|[[Ignacio María Alcorta Hermoso|Cholín]] |136 |- |3. |align=left|[[Roberto López Ufarte]] |129 |- |4. |align=left|[[Sebastián Ontoria]] |114 |- |5. |align=left|[[Paco Bienzobas]] |109 |- |6. |align=left|[[Darko Kovačević]] |107 |- |7. |align=left|[[Pedro Uralde]] |100 |- |8. |align=left|[[José Mari Bakero]] |91 |- |9. |align=left|[[José Mari Pérez]] |86 |- |10. |align=left|[[Epifanio Fernández Berridi]] |85 |} <gallery mode=packed> Jesus Mari Satrustegi.jpg|[[Jesús María Satrústegui]] Roberto López Ufarte.jpg|[[Roberto López Ufarte]] Pedro Uralde.jpg|[[Pedro Uralde]] José Mari Bakero.jpg|[[José Mari Bakero]] </gallery> === Igrači s najviše nastupa === {|align="center" bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="text-align:center; font-size: 95%; border: blue 1px; border-collapse: collapse;" width=40% |- align=center bgcolor=#DDDDDD style="color:black;" !width=5%| !width=25%|Nogometaš !width=10%|Nastupi |- |1. |align=left|[[Alberto Górriz Echarte]] |599 |- |2. |align=left|[[Juan Antonio Larrañaga]] |589 |- |3. |align=left|[[Jesús María Zamora]] |588 |- |4. |align=left|[[Luis Arconada]] |551 |- |5. |align=left|[[Miguel Fuentes]] |495 |- |6. |align=left|[[Roberto López Ufarte]] |474 |- |7. |align=left|[[Agustín Gajate]] |469 |- |8. |align=left|[[Inaxio Kortabarria]] |442 |- |9. |align=left|[[Mikel Aranburu]] |426 |- |10. |align=left|[[Dionisio Urreisti]] |416 |- |} <gallery mode=packed> Alberto Gorriz.jpg|[[Alberto Górriz Echarte]] Jesus Mari Zamora 1981.jpg|[[Jesús María Zamora]] Luis Arconada (cropped).jpg|[[Luis Arconada]] Inaxio Kortabarria.jpg|[[Inaxio Kortabarria]] </gallery> == Treneri kroz historiju kluba == {| |- | style="vertical-align:top;"| {| class="wikitable" style="font-size:85%;" |- ! Period ! Trener |- | 1918–23 | {{ZD|ŠPA|1785}} [[José Berraondo]] |- | 1923–26 | {{ZD|MAĐ|1920}} [[Lippo Hertzka]] |- | 1926 | {{ZD|ŠPA|1785}} Luis Ortiz de Urbina |- | 1926–30 | {{ZD|ŠPA|1785}} [[Benito Díaz]] |- | 1930–35 | {{ZD|ENG}} [[Harry Lowe]] |- | 1939–41 | {{ZD|ŠPA|1938}} Gaspar Gurruchaga |- | 1941–42 | {{ZD|ŠPA|1938}} Sebastián Silveti <br/>{{ZD|ŠPA|1938}} [[Francisco Gamborena|Patxi Gamborena]] |- | 1942–51 | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Benito Díaz]] |- | 1951–55 | {{ZD|ŠPA|1945}} José Ignacio Urbieta |- | 1955–60 | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Salvador Artigas]] |- | 1960 | {{ZD|ŠPA|1945}} Joseba Elizondo |- | 1960–62 | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Baltasar Albéniz]] |- | 1962 | {{ZD|ŠPA|1945}} Joseba Elizondo |- | 1962–63 | {{ZD|ŠPA|1945}} Perico Torres |- | 1963–64 | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Antonio Barrios]] |} | style="vertical-align:top;"| {| class="wikitable" style="font-size:85%;" |- ! Period ! Trener |- | 1964–66 | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Román Galarraga Salegui|Román Galarraga]] |- | 1966–70 |{{ZD|ŠPA|1945}} [[Andoni Elizondo]] |- | 1970–70 | {{ZD|ŠPA|1945}} Angel Segurola |- | 1970–72 | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Andoni Elizondo]] |- | 1972–74 | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Rafael Iriondo]] |- | 1974–76 | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Andoni Elizondo]] |- | 1976–78 | {{ZD|ŠPA|1977}} [[José Antonio Irulegui]] |- | 1978–85 | {{ZD|ŠPA}} [[Alberto Ormaetxea]] |- | 1. juli 1985. – 8. maj 1989. | {{ZD|WAL}} [[John Toshack]] |- | 9. maj 1989. – 14. jan. 1991. | {{ZD|ŠPA}} [[Marco Antonio Boronat]] |- | 15. jan. 1991. – 30. juni 1991. | {{ZD|ŠPA}} [[Javier Expósito]] |- | 1. juli 1991. – 21. nov. 1994. | {{ZD|WAL}} [[John Toshack]] |- | 22. nov. 1994. – 27. nov. 1995. | {{ZD|ŠPA}} [[Salva Iriarte]] |- | 28. nov. 1995. – 30. juni 1997. | {{ZD|ŠPA}} [[Javier Irureta]] |- | 1. juli 1997. – 25. okt. 1999. | {{ZD|AUT}} [[Bernd Krauss]] |- | 26. okt. 1999. – 23. okt. 2000. | {{ZD|ŠPA}} [[Javier Clemente]] |} | style="vertical-align:top;"| {| class="wikitable" style="font-size:85%;" |- ! Period ! Trener |- | 24. okt. 2000. – 21. dec. 2000. | {{ZD|ŠPA}} [[Miguel Ángel Alonso|Perico Alonso]] |- | 22. dec. 2000. – 11. mart 2002. | {{ZD|WAL}} [[John Toshack]] |- | 12. mart 2002. – 30. juni 2002. | {{ZD|ŠPA}} [[Roberto Olabe]] |- | 1. juli 2002. – 30. juni 2004. | {{ZD|FRA}} [[Raynald Denoueix]] |- | 1. juli 2004. – 30. jan. 2006. | {{ZD|ŠPA}} [[José Maria Amorrortu]] |- | 31. jan. 2006. – 23. mart 2006. | {{ZD|ŠPA}} [[Gonzalo Arconada Echarri|Gonzalo Arconada]] |- | 23. mart 2006. – 26. okt. 2006. | {{ZD|ŠPA}} [[José Mari Bakero]] |- | 26. okt. 2006. – 30. juni 2007. | {{ZD|ŠPA}} [[Miguel Ángel Lotina]] |- | 1. juli 2007. – 16. jan. 2008. | {{ZD|WAL}} [[Chris Coleman]] |- | 15. jan. 2008. – 2. april 2008. | {{ZD|ŠPA}} [[José Ramón Eizmendi]] |- | 3. april 2008. – 30. juni 2009. | {{ZD|ŠPA}} [[Juan Manuel Lillo|Juanma Lillo]] |- | 1. juli 2009. – 30. juni 2011. | {{ZD|URU}} [[Martín Lasarte]] |- | 1. juli 2011. – 30. juni 2013. | {{ZD|FRA}} [[Philippe Montanier]] |- | 1. juli 2013. – 3. nov. 2014 | {{ZD|ŠPA}} [[Jagoba Arrasate]] |- | 10. nov. 2014. – trenutno | {{ZD|ŠKO}} [[David Moyes]] |} |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Real Sociedad}} * [http://www.realsociedad.com/ ''Zvanična stranica kluba''] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50123/profile/index.html ''Real Sociedad na zvaničnoj stranici UEFA-e''] * [http://www.lfp.es/liga-bbva/real-sociedad ''Real Sociedad na zvaničnoj stranici La Lige''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150313003831/http://www.lfp.es/liga-bbva/real-sociedad |date=13. 3. 2015}} * [http://www.bdfutbol.com/en/e/e30.html ''Real Sociedad na bdfutbol.com''] * [http://lafutbolteca.com/real-sociedad-de-futbol-s-a-d/ ''Real Sociedad na lafutbolteca.com''] {{Navkutije |ime = |naslov = Real Sociedad u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Španije}} }} {{La Liga}} [[Kategorija:Real Sociedad|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Španiji]] [[Kategorija:Klubovi La Lige]] 6r1lfe69zp6vpgy0gpbndhixaf1p7rj 0 383324 3841156 3831737 2026-05-06T13:42:16Z DigitalEndeavor 168633 /* Privatni život */ 3841156 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime=Sean Connery |ime_pri_rođenju= |mjesto_smrti= |slika=Sean Connery as James Bond at Switzerland 1964 (two thirds crop).jpg |opis= Connery 1964. |datum_rođenja={{Datum rođenja|1930|08|25}} |mjesto_rođenja= [[Edinburgh]], [[Škotska]], [[UK]] |datum_smrti={{Datum smrti i godine|2020|10|31|1930|08|25}} |mjesto_smrti= [[Nassau]], [[Bahami]] |supružnik=Diane Cilento (1962–1973)<br />Micheline Roquebrune (1975–2020) |godine_aktivnosti=1954–2012. |pseudonim= |veb-sajt=[http://www.seanconnery.com/ seanconnery.com] |supružnik= [[Diane Cilento]] (1962–1973)<br>[[Micheline Roquebrune]] (1975–2020) |značajna_djela= |važniji filmovi= |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= |emmy= |cesar= |goya= |tony= |potpis=[[Datoteka:Signature of Sean Connery.svg|70p]] }} '''Thomas Sean Connery''' bio je [[Škotska|škotski]] [[film]]ski [[glumac]] i [[filmski producent]]. Dobitnik je [[Oscar]]a, dvije [[Filmske nagrade BAFTA|BAFTA nagrade]] i tri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]], uključujući i [[Nagrada "Cecil B. DeMille"|nagradu "Cecil B. DeMille"]]. Najpoznatiji je po ulogama kultnog agenta [[James Bond|Jamesa Bonda]], koga je glumio u sedam navrata, između 1962. i 1983.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4799550.stm</ref> U anketama je bio izabran za "''najvećeg živućeg Škota''"<ref>{{Cite web |url=http://www.search.com/search |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 4. 2015 |archive-date=16. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170716131445/https://www.search.com/search |url-status=dead }}</ref> i "najveće živo nacionalno blago Škotske".<ref>{{Cite web |url=http://news.stv.tv/scotland/282154-sir-sean-connery-named-scotlands-greatest-living-treasure/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402092622/http://news.stv.tv/scotland/282154-sir-sean-connery-named-scotlands-greatest-living-treasure/ |archive-date=2. 4. 2015 |url-status=dead}}</ref> ==Biografija== ===Rani period=== Thomas Sean Connery, nazvan Thomas po svom djedu, rođen je u [[Edinburgh|edinburškoj]] četvrti [[Fountainbridge]], u [[Škotska|Škotskoj]]. Njegova majka, Eufemije McBain, bila je čistačica, a otac, Joseph Connery, fabrički radnik i vozač kamiona.<ref>http://www.filmreference.com/film/58/Sean-Connery.html</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.familyrelatives.com/information/info_detail.php?id=103 |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 4. 2015 |archive-date=22. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120822002752/http://www.familyrelatives.com/information/info_detail.php?id=103 |url-status=dead }}</ref> Njegov djed je emigrirao iz [[Irska|Irske]] u Škotsku sredinom 19. stoljeća .<ref name="Yule, Andrew">Yule, Andrew (1992). Sean Connery:Neither Shaken Nor Stirred. Little, Brown Book Group. {{ISBN|978-0-7515-4097-0}}.</ref> Imao je mlađeg brata, Neila, rođenog 1938. godine. Njegov prvi posao bio je raznošenje mlijeka, nakon čega se pridružio Kraljevskoj mornarici. Tokom službe u mornarici stekao je dvije tetovaže o kojima na njegovoj službenoj web stranici stoji: "za razliku od mnogih tetovaža, njegove tetovaže nisu bile neozbiljne i odražavaju njegove cjeloživotne obaveze. Njegova porodica i Škotska... Jedna tetovaža bila je u čast njegovih roditelja ''Mama i tata'' (Mum and Dad), a druga je bila samorazumljiva, ''Škotska zauvijek ''(''Scotland Forever'')."<ref>http://seanconnery.com/biography/</ref> Kasnije je otpušten iz mornarice iz medicinskih razloga, zbog peptičnog čira na dvanaestopalačnom crijevu, zdravstvenog problema kojim su bili pogođeni mnogi muškarci iz prethodnih generacija njegove porodice.<ref name="Yule, Andrew" /> Nakon službe u mornarici obavljao je mnoge poslove; između ostalog, bio je vozač kamiona, spasilac na bazenima Portobello, model umjetnik edinburškog College of Art, a poslije na prijedlog bivšeg Mr. Scotland, Archiea Brennana<ref name="Yule, Andrew" /><ref>{{Cite web |url=http://www.scotsman.com/news/even-as-an-unknown-sean-was-still-a-draw-1-889628 |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 4. 2015 |archive-date=15. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150715075831/http://www.scotsman.com/news/even-as-an-unknown-sean-was-still-a-draw-1-889628 |url-status=dead }}</ref> laštio je mrtvačke kovčege. Modeliranjem je zarađivao 15 šilinga za sat.<ref name="Yule, Andrew" /> U dobi od 18 godina Connery se počeo baviti i bodibildingom, a od 1951. naporno je vježbao s Ellingtonom, bivšim instruktorom teretane u britanskoj vojsci.<ref name="Yule, Andrew" /> Bio je i strastven nogometaš, nakon što je igrao za Bonnyrigg Rose u svojim mlađim danima. Dok je bio na turneji sa South Pacificom, Connery je igrao nogometnu utakmicu protiv lokalnog tima koju je skautirao legendarni [[Matt Busby]], tadašnji menadžer engleskog nogometnog kluba [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]]. Prema izvještajima, Busby je bio impresioniran njegovim fizičkim junaštvom i ponudio je Conneryju odmah nakon utakmice ugovor vrijedan 25 £ sedmično. Connery priznaje da je bio u iskušenju da prihvati ugovor, ali se podsjeća, "shvatio sam da vrhunski nogometaš možeš biti do 30 godina starosti, a ja sam već imao 23 godine. Odlučio sam da postanem glumac i ispostavilo se da je to bio jedan od mojih najpametnijih poteza."<ref>{{Cite web |url=http://www.scottishfa.co.uk/sjfa/scottish_football.cfm?page=1711 |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150602160208/http://www.scottishfa.co.uk/sjfa/scottish_football.cfm?page=1711 |archive-date=2. 6. 2015 |url-status=dead}}</ref><ref>http://seanconneryonline.com/art_playboy1165.htm</ref> ===Filmska karijera=== [[Datoteka:Sean Connery 1964.png|thumb|upright|Connery u [[Alfred Hitchcock|Hitchcockovom]] filmu ''Marnie'' iz 1964.]] Svoj glumački debi ostvaruje u pozorištu 1951. Na zabavi organiziranoj tokom produkcije ''South Pacifica'' 1954. godine Connery prvi put upoznaje glumca [[Michael Caine|Michaela Caine]] s kim će kasnije postati prisan prijatelj.<ref name="Yule, Andrew"/> Prvu ulogu na filmu ostvaruje u mjuziklu Herberta Wilcoxa ''Lilacs in the Spring'' gdje zajedno s Anna Neagle ostvaruje nezapaženu rolu.<ref name="Yule, Andrew"/> {{sfn|Yule|1992|p=43}} Sljedećih nekoliko godina Connery glumi u nekoliko filmova, a najveću ulogu ostvaruje u melodrami ''Another Time, Another Place'' iz 1958. u ulozi britanskog novinara Marka Trevora. Sljedeće godine dobija glavnu ulogu u filmu ''Darby O'Gill and the Little People'', produkcije [[The Walt Disney Company|Disney]]. ====James Bond==== Proboj u svijet filma ostvario je ulogama tajnog agenta [[James Bond|Jamesa Bonda]]. Odigrao je glavnu ulogu u prvih pet filmova iz tog serijala: ''Dr. No'' (1962), ''Iz Rusije s ljubavlju'' (1963), ''Goldfinger'' (1964), ''Operacija "Grom"'' (1965) i ''Samo dvaput se živi'' (1967). Poslije pauze vraća se ulozi Jamesa Bonda u filmovima ''Dijamanti su vječni'' (1971) i ''Nikad ne reci nikad'' (1983). Svih sedam filmova bili su komercijalno uspješni. James Bond, koga je odglumio Connery, od Američkog filmskog instituta odabran je kao treći najveći heroj u historiji kinematografije.<ref>{{Cite web |url=http://www.afi.com/100Years/handv.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 4. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304082823/http://afi.com/100years/handv.aspx |url-status=dead }}</ref> Kreator lika Jamesa Bonda, [[Ian Fleming]], prvobitno je posumnjao u Conneryja za vrijeme odabira za ulogu, rekavši: "On ne izgleda onako kako sam zamislio Jamesa Bonda". Međutim, Flemingova djevojka rekla mu je da Connery ima potrebnu seksualnu harizmu te se nakon uspješne premijere filma ''Dr. No'' Fleming predomislio u vezi s Conneryjem; bio je toliko impresioniran njime da je u kasnijim romanima Jamesa Bonda okarakterizirao kao poluškota-polušvicarca. ==Privatni život== [[Datoteka:SeanConneryJune08.jpg|thumb|175px|desno|Connery 2008.]] Bio je u braku s glumicom [[Diane Cilento]] od 1962. do 1973. Iz tog braka ima sina [[Jason Connery|Jasona]], koji je također glumac. Od 1975. bio je u braku s marokansko-francuskom slikaricom Micheline Roquebrune (rođena 1929).<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/573476.stm</ref> U julu 2000. dodijeljena mu je titula viteza.<ref name="BBC">http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/819490.stm</ref> Za istu titulu je bio nominovan 1997. i 1998, ali je na ove nominacije uložio [[veto]] Donald Dewar zbog političkog stava Conneryja o nezavisnoj Škotskoj.<ref name="BBC" /><ref>http://www.theguardian.com/film/2004/oct/03/comment.news</ref> Posjedovao je vilu u Kranidi ([[Grčka]]), a prvi komšjia bio mu je [[Willem-Alexander, kralj Holandije]], s kojim je dijelio heliodrom.<ref>http://m.bbc.com/news/world-europe-17725256{{Mrtav link}}</ref> Connery je bio pobornik nogometnog kluba [[Rangers FC]] uprkos tome što je u djetinstvu bio navijač njegovog žestokog rivala [[Celtic FC|Celtica]].<ref>http://www.dailyrecord.co.uk/news/uk-world-news/celtic-fans-give-me-pelters-since-i-switched-988287</ref> ===Škotska nacionalna stranka=== Connery je bio član [[Škotska nacionalna stranka|Škotske nacionalne stranke]] (SNP),<ref>http://www.theguardian.com/uk/1999/apr/27/gerardseenan</ref> ljevičarsku stranku koja se kroz političku kampanju bori za nezavisnost Škotske, a koju je Connery podržavao i finansijski i kroz nastupe same stranke.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2829595.stm</ref> Njegovo finansiranje ove stranke prestaje 2001, kada je parlament [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] usvojio zakon koji zabranjuje prekomorsko finansiranje političkih aktivnosti u ovoj državi. Godine 2008. Connery izjavljuje ''Scottish Sunday Expressu'' da se nada da će za njegovog života Škotska postati nezavisna država. Osim toga, Connery se zakleo da se nikada neće vratiti da živi tamo dok god je u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/7261161.stm</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} *{{imdb_name|id=0000125|ime=Sean Connery}} *[http://www.seanconnery.com/ Službeni sajt] {{Filmovi o Jamesu Bondu}} {{Oscar - sporedni glumac}} {{Nagrada Cecil B. DeMille}} {{Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca}} {{BAFTA za najboljeg glumca}} {{Počasna BAFTA}} {{AFI-jeva nagrada za životno djelo}} {{DEFAULTSORT:Connery, Sean}} [[Kategorija:Rođeni 1930.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Biografije, Edinburgh]] [[Kategorija:Škotski glumci]] [[Kategorija:Škotski producenti]] [[Kategorija:James Bond]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Henrietta"]] efhnousa3mu93nz12ug884n0fysyrh2 3841166 3841156 2026-05-06T14:16:32Z KWiki 9400 3841166 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime=Sean Connery |ime_pri_rođenju= |mjesto_smrti= |slika=Sean Connery as James Bond at Switzerland 1964 (two thirds crop).jpg |opis= Connery 1964. |datum_rođenja={{Datum rođenja|1930|08|25}} |mjesto_rođenja= [[Edinburgh]], [[Škotska]], [[UK]] |datum_smrti={{Datum smrti i godine|2020|10|31|1930|08|25}} |mjesto_smrti= [[Nassau]], [[Bahami]] |supružnik=Diane Cilento (1962–1973)<br />Micheline Roquebrune (1975–2020) |godine_aktivnosti=1954–2012. |pseudonim= |veb-sajt=[http://www.seanconnery.com/ seanconnery.com] |supružnik= [[Diane Cilento]] (1962–1973)<br>[[Micheline Roquebrune]] (1975–2020) |značajna_djela= |važniji filmovi= |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= |emmy= |cesar= |goya= |tony= |potpis=[[Datoteka:Signature of Sean Connery.svg|70p]] }} '''Thomas Sean Connery''' bio je [[Škotska|škotski]] [[film]]ski [[glumac]] i [[filmski producent]]. Dobitnik je [[Oscar]]a, dvije [[Filmske nagrade BAFTA|BAFTA nagrade]] i tri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]], uključujući i [[Nagrada "Cecil B. DeMille"|nagradu "Cecil B. DeMille"]]. Najpoznatiji je po ulogama kultnog agenta [[James Bond|Jamesa Bonda]], koga je glumio u sedam navrata, između 1962. i 1983.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4799550.stm</ref> U anketama je bio izabran za "''najvećeg živućeg Škota''"<ref>{{Cite web |url=http://www.search.com/search |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 4. 2015 |archive-date=16. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170716131445/https://www.search.com/search |url-status=dead }}</ref> i "najveće živo nacionalno blago Škotske".<ref>{{Cite web |url=http://news.stv.tv/scotland/282154-sir-sean-connery-named-scotlands-greatest-living-treasure/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402092622/http://news.stv.tv/scotland/282154-sir-sean-connery-named-scotlands-greatest-living-treasure/ |archive-date=2. 4. 2015 |url-status=dead}}</ref> ==Biografija== ===Rani period=== Thomas Sean Connery, nazvan Thomas po svom djedu, rođen je u [[Edinburgh|edinburškoj]] četvrti [[Fountainbridge]], u [[Škotska|Škotskoj]]. Njegova majka, Eufemije McBain, bila je čistačica, a otac, Joseph Connery, fabrički radnik i vozač kamiona.<ref>http://www.filmreference.com/film/58/Sean-Connery.html</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.familyrelatives.com/information/info_detail.php?id=103 |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 4. 2015 |archive-date=22. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120822002752/http://www.familyrelatives.com/information/info_detail.php?id=103 |url-status=dead }}</ref> Njegov djed je emigrirao iz [[Irska|Irske]] u Škotsku sredinom 19. stoljeća .<ref name="Yule, Andrew">Yule, Andrew (1992). Sean Connery:Neither Shaken Nor Stirred. Little, Brown Book Group. {{ISBN|978-0-7515-4097-0}}.</ref> Imao je mlađeg brata, Neila, rođenog 1938. godine. Njegov prvi posao bio je raznošenje mlijeka, nakon čega se pridružio Kraljevskoj mornarici. Tokom službe u mornarici stekao je dvije tetovaže o kojima na njegovoj službenoj web stranici stoji: "za razliku od mnogih tetovaža, njegove tetovaže nisu bile neozbiljne i odražavaju njegove cjeloživotne obaveze. Njegova porodica i Škotska... Jedna tetovaža bila je u čast njegovih roditelja ''Mama i tata'' (Mum and Dad), a druga je bila samorazumljiva, ''Škotska zauvijek ''(''Scotland Forever'')."<ref>http://seanconnery.com/biography/</ref> Kasnije je otpušten iz mornarice iz medicinskih razloga, zbog peptičnog čira na dvanaestopalačnom crijevu, zdravstvenog problema kojim su bili pogođeni mnogi muškarci iz prethodnih generacija njegove porodice.<ref name="Yule, Andrew" /> Nakon službe u mornarici obavljao je mnoge poslove; između ostalog, bio je vozač kamiona, spasilac na bazenima Portobello, model umjetnik edinburškog College of Art, a poslije na prijedlog bivšeg Mr. Scotland, Archiea Brennana<ref name="Yule, Andrew" /><ref>{{Cite web |url=http://www.scotsman.com/news/even-as-an-unknown-sean-was-still-a-draw-1-889628 |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 4. 2015 |archive-date=15. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150715075831/http://www.scotsman.com/news/even-as-an-unknown-sean-was-still-a-draw-1-889628 |url-status=dead }}</ref> laštio je mrtvačke kovčege. Modeliranjem je zarađivao 15 šilinga za sat.<ref name="Yule, Andrew" /> U dobi od 18 godina Connery se počeo baviti i bodibildingom, a od 1951. naporno je vježbao s Ellingtonom, bivšim instruktorom teretane u britanskoj vojsci.<ref name="Yule, Andrew" /> Bio je i strastven nogometaš, nakon što je igrao za Bonnyrigg Rose u svojim mlađim danima. Dok je bio na turneji sa South Pacificom, Connery je igrao nogometnu utakmicu protiv lokalnog tima koju je skautirao legendarni [[Matt Busby]], tadašnji menadžer engleskog nogometnog kluba [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]]. Prema izvještajima, Busby je bio impresioniran njegovim fizičkim junaštvom i ponudio je Conneryju odmah nakon utakmice ugovor vrijedan 25 £ sedmično. Connery priznaje da je bio u iskušenju da prihvati ugovor, ali se podsjeća, "shvatio sam da vrhunski nogometaš možeš biti do 30 godina starosti, a ja sam već imao 23 godine. Odlučio sam da postanem glumac i ispostavilo se da je to bio jedan od mojih najpametnijih poteza."<ref>{{Cite web |url=http://www.scottishfa.co.uk/sjfa/scottish_football.cfm?page=1711 |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150602160208/http://www.scottishfa.co.uk/sjfa/scottish_football.cfm?page=1711 |archive-date=2. 6. 2015 |url-status=dead}}</ref><ref>http://seanconneryonline.com/art_playboy1165.htm</ref> ===Filmska karijera=== [[Datoteka:Sean Connery 1964.png|thumb|upright|Connery u [[Alfred Hitchcock|Hitchcockovom]] filmu ''Marnie'' iz 1964.]] Svoj glumački debi ostvaruje u pozorištu 1951. Na zabavi organiziranoj tokom produkcije ''South Pacifica'' 1954. godine Connery prvi put upoznaje glumca [[Michael Caine|Michaela Caine]] s kim će kasnije postati prisan prijatelj.<ref name="Yule, Andrew"/> Prvu ulogu na filmu ostvaruje u mjuziklu Herberta Wilcoxa ''Lilacs in the Spring'' gdje zajedno s Anna Neagle ostvaruje nezapaženu rolu.<ref name="Yule, Andrew"/> {{sfn|Yule|1992|p=43}} Sljedećih nekoliko godina Connery glumi u nekoliko filmova, a najveću ulogu ostvaruje u melodrami ''Another Time, Another Place'' iz 1958. u ulozi britanskog novinara Marka Trevora. Sljedeće godine dobija glavnu ulogu u filmu ''Darby O'Gill and the Little People'', produkcije [[The Walt Disney Company|Disney]]. ====James Bond==== Proboj u svijet filma ostvario je ulogama tajnog agenta [[James Bond|Jamesa Bonda]]. Odigrao je glavnu ulogu u prvih pet filmova iz tog serijala: ''Dr. No'' (1962), ''Iz Rusije s ljubavlju'' (1963), ''Goldfinger'' (1964), ''Operacija "Grom"'' (1965) i ''Samo dvaput se živi'' (1967). Poslije pauze vraća se ulozi Jamesa Bonda u filmovima ''Dijamanti su vječni'' (1971) i ''Nikad ne reci nikad'' (1983). Svih sedam filmova bili su komercijalno uspješni. James Bond, koga je odglumio Connery, od Američkog filmskog instituta odabran je kao treći najveći heroj u historiji kinematografije.<ref>{{Cite web |url=http://www.afi.com/100Years/handv.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 4. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304082823/http://afi.com/100years/handv.aspx |url-status=dead }}</ref> Kreator lika Jamesa Bonda, [[Ian Fleming]], prvobitno je posumnjao u Conneryja za vrijeme odabira za ulogu, rekavši: "On ne izgleda onako kako sam zamislio Jamesa Bonda". Međutim, Flemingova djevojka rekla mu je da Connery ima potrebnu seksualnu harizmu te se nakon uspješne premijere filma ''Dr. No'' Fleming predomislio u vezi s Conneryjem; bio je toliko impresioniran njime da je u kasnijim romanima Jamesa Bonda okarakterizirao kao poluškota-polušvicarca. ==Privatni život== [[Datoteka:SeanConneryJune08.jpg|thumb|175px|desno|Connery 2008.]] Bio je u braku s glumicom [[Diane Cilento]] od 1962. do 1973. Iz tog braka ima sina [[Jason Connery|Jasona]], koji je također glumac. Od 1975. bio je u braku s marokansko-francuskom slikaricom Micheline Roquebrune (rođena 1929).<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/573476.stm</ref> U julu 2000. dodijeljena mu je titula viteza.<ref name="BBC">http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/819490.stm</ref> Za istu titulu je bio nominovan 1997. i 1998, ali je na ove nominacije uložio [[veto]] Donald Dewar zbog političkog stava Conneryja o nezavisnoj Škotskoj.<ref name="BBC" /><ref>http://www.theguardian.com/film/2004/oct/03/comment.news</ref> Posjedovao je vilu u Kranidi ([[Grčka]]), a prvi susjed bio mu je [[Willem-Alexander, kralj Holandije]], s kojim je dijelio heliodrom.<ref>http://m.bbc.com/news/world-europe-17725256{{Mrtav link}}</ref> Connery je bio pobornik nogometnog kluba [[Rangers FC]] uprkos tome što je u djetinstvu bio navijač njegovog žestokog rivala [[Celtic FC|Celtica]].<ref>http://www.dailyrecord.co.uk/news/uk-world-news/celtic-fans-give-me-pelters-since-i-switched-988287</ref> ===Škotska nacionalna stranka=== Connery je bio član [[Škotska nacionalna stranka|Škotske nacionalne stranke]] (SNP),<ref>http://www.theguardian.com/uk/1999/apr/27/gerardseenan</ref> ljevičarsku stranku koja se kroz političku kampanju bori za nezavisnost Škotske, a koju je Connery podržavao i finansijski i kroz nastupe same stranke.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2829595.stm</ref> Njegovo finansiranje ove stranke prestaje 2001, kada je parlament [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] usvojio zakon koji zabranjuje prekomorsko finansiranje političkih aktivnosti u ovoj državi. Godine 2008. Connery izjavljuje ''Scottish Sunday Expressu'' da se nada da će za njegovog života Škotska postati nezavisna država. Osim toga, Connery se zakleo da se nikada neće vratiti da živi tamo dok god je u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/7261161.stm</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} *{{imdb_name|id=0000125|ime=Sean Connery}} *[http://www.seanconnery.com/ Službeni sajt] {{Filmovi o Jamesu Bondu}} {{Oscar - sporedni glumac}} {{Nagrada Cecil B. DeMille}} {{Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca}} {{BAFTA za najboljeg glumca}} {{Počasna BAFTA}} {{AFI-jeva nagrada za životno djelo}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Connery, Sean}} [[Kategorija:Rođeni 1930.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Biografije, Edinburgh]] [[Kategorija:Škotski glumci]] [[Kategorija:Škotski producenti]] [[Kategorija:James Bond]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Henrietta"]] ca01je8qzm1tinlzc9zpfe84l7cozsa 0 398762 3841284 3839015 2026-05-07T07:15:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841284 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Rakitnica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = Soutok Rakitnice a Neretvy, pohled z Ostra.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Ušće Rakitnice u Neretvu | slika_karta = | veličina_karte = | karta_opis = | dužina = 32 | izvor = Na Treskavici, kod mjesta [[Rakitnica (Trnovo, FBiH)|Rakitnice]] ([[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]) | nadmorska visina izvora = 1520 | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = E | ušće = Kod [[Boračko jezero|Boračkog jezera]], [[Kašići]] ([[Konjic]]) | nadmorska visina ušća = 324 | ušće_lat_d = | ušće_lat_m = | ušće_lat_s = | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = | ušće_long_m = | ušće_long_s = | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Neretva|Neretvu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Rakitnica (Trnovo)|Rakitnica]], [[Šabići]] | sliv = [[Jadransko more|Jadranski]] | plovnost = }} '''Rakitnica''' je [[rijeka]] u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Izvire na zapadnom kraju [[Treskavica|Treskavice]], u blizini [[Rakitnica (Trnovo, FBiH)|istoimenog naselja]], na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] 1520 m, i ulijeva se u [[Neretva|Neretvu]] na planinskoj tromeđi [[Bjelašnica]]–[[Visočica (planina)|Visočica]]–[[Prenj]], kao njena desna pritoka, nedaleko od [[Boračko jezero|Boračkog jezera]], na nadmorskoj visini 324 m.<ref>{{cite web|url=http://www.kartabih.com/|title= Karta Bosne i Hercegovine|work=kartabih.com|access-date=7. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite book|last=Spahić M. et al.|title=Bosna i Hercegovina (1:250.000)|date=2000|publisher= "Sejtarija"|location=Sarajevo}}</ref><ref>{{cite book|last1=Mučibabić B., Ur.|title=Geografski atlas Bosne i Hercegovine|date=1998|publisher=Geodetski zavod BiH|location=Sarajevo|isbn=9958-766-00-0}}</ref> Na nadmorskoj visini 1469 m, na desnoj obali rijeke, smješteno je selo [[Lukomir]], gdje se i danas primjenjuje dobro očuvani tradicionalni način života. Selo je jedinstveno po svojim kamenim kućama, koje su prekrivene [[šindra|šindrom]] od [[trešnja|trešnjinog]] drveta. == Kanjon == Ova tipična planinska rijeka duboko se usjekla između Bjelašnice s desne i Visočice s lijeve strane, praveći kanjon, morfološki fenomen i idilično čudo divlje prirode, s nizom brzaka, slapova, [[vodopad]]a i mirnih bazena. Kanjon Rakitnice najduži je i najdublji u Bosni i Hercegovini; dug je više od 20&nbsp;km, a dubina se kreće između 800 i 1000 m. Početak kanjona na nadmorskoj je visini 1120 m. Najatraktivniji dio jest između mosta na saobraćajnici Lukomir–Bobovica do Lučice (Bajrina koliba). To je tok rijeke od 4–5&nbsp;km s padom otprilike 300 m i brojnim slapovima i vodopadima. Pri velikim padavinama i uslijed topljenja snijega, na nekim dijelovima nivo Rakitnice podigne se i za 20 m. U vrijeme proljetnih kiša naročito su atraktivni vodopadi koji se obaraju s visokih stijena na obroncima Visočice. Takav je vodopad Studeni potok, gdje tokom određenih perioda u godini voda pada u kanjon s visine 400 m. Kanjon je moguće proći, ali isključivo uz pomoć stručnih vodiča. U vrijeme nižeg vodostaja moguće je pješačkom stazom proći od mosta kod sela Tušila do ušća u Neretvu (poželjno je koristiti manje gumene čamce). Kad se krene kanjonom, nemoguće je vratiti se; izlazak je moguć jedino kod ušća Rakitnice u Neretvu. Tzv. "turistička ruta" prati posljednjih 6–7&nbsp;km kanjona Rakitnice do ušća u Neretvu, koja meandrira oko vrha Oštro. Izraz "turistički" pruža također izuzetan doživljaj, ali i zahtjevan i ne potpuno bezopasan, jer zahtijeva dobru fizičku spremnost, prilagodljivost niskim temperaturama, kao i okretnost u vodi. == [[Flora]] i [[fauna]] == Cjelokupna dužina kanjona Rakitnice stanište je [[endem]]skih vrsta. Ovdje postoje 32 vrste endemskih biljaka, cvjetova i drveća koji žive u ovom malom području [[Dinaridi|Dinarida]]. [[Medvjed]]i, [[vuk]]ovi, [[divlja svinja|divlje svinje]], [[lisica|lisice]] i [[divokoza|divokoze]] nalaze sklonište u ovom teško pristupačnom kanjonu. Svojim tokom od 32&nbsp;km ne protječe kroz naseljena mjesta, a voda je pitka od izvora do ušća. U njoj žive potočna i [[mehkousna pastrmka]] (endem) i [[lipljan]], i to u velikim količinama. Najpovoljniji dio toka za ribolov jest od drumskog mosta kod sela Tušila do pješačkog mosta na stazi za Bobovicu. Zahvaljujući jedinstvenoj ljepoti i teškoj pristupačnosti, Rakitnica je pravi izazov za planinare, alpiniste, ribolovce, ali i zaljubljenike u netaknutu i divlju prirodu. Rijeku je moguće posjetiti iz Olimpijskog centra na Bjelašnici. == Također pogledajte == * [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]] * [[Treskavica]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Rakitnica}} * [http://www.pozitivne.info/predstavljamo/predstavljamo-kanjon-rijeke-rakitnice/ Kanjon Rakitnice]{{Mrtav link}} * [http://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-rakitnica/ Ribolov u Rakitnici] {{Neretva}} {{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Neretve]] r6tmi0s7e35y08opho28xius8vx8sni 0 400328 3841355 3711010 2026-05-07T11:30:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841355 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1244 |Organ = VS |Datum = 10. juni |Godina = 1999 |Sjednica = 4011 |Oznaka = S/RES/1244 |Dokument = http://daccess-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/N99/172/89/PDF/N9917289.pdf?OpenElement |Za = 14 |Suzdržani = 1 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Sukobi na Kosovu |Rezultat = usvojeno |Slika = Serbia Map including with de facto regime.png |Opis = Kosovo ''(žuto obojeno)'' na karti Srbije }} '''Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija''' (UNSCR 1244) donesena je 10. juna 1999. na osnovu [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|VII poglavlja]] [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] na 4011. sjednici sa 14 glasova "za" i jednim suzdržanim ([[Kina]]) od 15 članica Vijeća. Donošenje Rezolucije uslijedilo je nakon potpisivanja sporazuma 8. juna 1999. od predsjednika [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], s uvjetima povlačenja [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] s [[Kosovo|Kosova]], koje su predložili [[Spisak finskih predsjednika|finski predsjednik]] [[Martti Ahtisaari]] i [[Spisak ruskih predsjednika Vlade|ruski predsjednik]] [[Vlada Rusije|Vlade]] [[Viktor Černomirdin]]. Dogovoru je uslijedio i [[Kumanovski sporazum]] 9. juna, kojim je ujedno i završena vojna operacija [[NATO]]-a [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|"Saveznička sila"]]. == Sadržaj == Rezolucija 1244, poznata kao i ''Kosovska rezolucija'', određuje međunarodno-pravne osnove za osnivanje prelazne upravljačke misije Ujedinjenih nacija na Kosovu ([[UNMIK]]), kroz koju će se organizirati civilna uprava na području Kosova, kao i stacioniranje međunarodnih vojnih trupa nazvanih [[KFOR]]. [[Suverenitet]] i [[Teritorijalni integritet|teritorijalnu cjelovitost]] [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], rezolucija spominje samo u njenom deklarativnom dijelu, ali ne u pravno-obavezujućem dijelu. Također se u rezuluciji ne definiše budući status Kosova. Donošenjem Rezolucije obilježen je kraj oružanih sukoba i [[Kosovski rat|rata na Kosovu]], Prijelaznom upravom UNMIK dobijeno je vrijeme za omogućavanje odmjerenog rješenja budućeg statusa Kosova. Rezolucija se povezuje s donesenim rezolucijama [[Rezolucija 1160 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1160]], [[Rezolucija 1199 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1199]], [[Rezolucija 1203 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1203]] iz 1998. i [[Rezolucija 1239 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1239]] iz 1999.<ref>[https://www.un.org/Depts/german/sr/sr_99/sr1244.pdf Tekst Rezolucije] {{de simbol}}</ref> === Osnove === U preambuli Rezolucije 1244 Vijeće sigurnosti je izrazilo žaljenje zbog neusaglašenosti sa prethodnim rezolucijama. Odlučeno je da se riješi ozbiljna humanitarna situacija i želja da se sve izbjeglice i protjerane osobe sigurno vrate. Osuđuje se nasilje nad civilnim stanovništvom, kao i teroristički akti, i podsjeća se na nadležnost i mandat [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ). Također se podsjeća na suverenitet i teritorijalni integritet SRJ i drugih država u regiji i potvrđuje poziv na široku autonomiju i suštinsku samoupravu za Kosovo. === UNMIK === U tački 10. Rezolucije Vijeće sigurnosti [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnog sekretara UN]] ovlašćuje za osnivanje privremene civilne uprave, koja će na Kosovu omogućiti stvaranje substancionalne autonomije, te [[UNMIK]] treba da teži stvaranju u jačanju samostalnih demokratskih institucija, koje se naznačavaju u '''t. 11'''. === Suverenitet i teritorijalni integritet SR Jugoslavije === U [[Preambula|preambuli]] Rezolucije obavezuju se sve članice Ujedinjenih nacija za poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta SR Jugoslavije, kao i drugih država iz regije. Priznanje integriteta i pravnog sistema Jugoslavije, čiji je pravni nasljednik 2003. postala novoproglašena država [[Srbija i Crna Gora]], a 2006. [[Srbija]], po [[Georg Nolte|Georgu Noltu]], njemačkom ekspertu za ustavno pravo, prestaje na osnovu Aneksa I rezolucije.<ref name="FAZ">Georg Nolte: [http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/f-a-z-gastbeitrag-kein-recht-auf-abspaltung-1515789.html ''Kein Recht auf Abspaltung'']{{Mrtav link}}, [[Frankfurter Allgemeine Zeitung|FAZ]] od 13. februara 2008. {{de simbol}}</ref> Po Noltu, priznavanje jedne političke strukture ili zajednice kao države, po općem [[Međunarodno pravo|međunarodnom pravu]] dozvoljeno je ako ta zajednica, nezavisno od dotadašnje državne uprave, provodi efektivnu upravu i kontrolu na tom području. To mišljenje ne zastupaju zvanične političke institucije Srbije i Rusije. === Pravni status Kosova === Pravni status Kosova u Rezoluciji nije određen, jer Vijeće sigurnosti generalno nema ovlasti po tom pitanju. Međunarodnim pravom nije jasno definisano može li Vijeće sigurnosti utjecati na teritorijalni integritet neke zemlje i time poticati otcjepljenje jednog dijela. Ovakve odluke u suprotnosti su sa članom 2, tačkom 4 i tačkom 7 [[Povelja Ujedinjenih nacija]], [[I poglavlje Povelje Ujedinjenih nacija|poglavlje I]]. Opseg djelovanja UNMIK-a definisan je kao olakšavanje političkog procesa za dugoročno konačno oderđivanje međunarodnopravnog statusnog pitanja Kosova, bez određivanja perioda u kojem proces treba biti završen. Po međunarodnom pravu nejasno je jesu li ovi ciljevi prinuđeno usaglašavanje konfliktnih strana ili samo poziv na pregovaranje. === Rok === Rok i trajanje civilnog i vojno-sigurnosnog mandata po '''t. 19''' određen je na 12 mjeseci, s automatskim produžavanjem od Vijeća sigurnosti, sve do donošenja odluke o završetku misije. == Posljedice == Donošenjem [[Deklaracija nezavisnosti Kosova|Deklaracije nezavisnosti Kosova]] u [[Skupština Republike Kosovo|Skupštini Kosova]] 17. februara 2008. Kosovo je proglasilo nezavisnost. Nakon donošenja Deklaracije [[Srbija]] je na osnovu Rezolucije 1244 objavila da ne priznaje nezavisnost Kosova te da ga smatra dijelom Srbije. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Wikizvor|Rezolucija Vijeća sigurnosti 1244}} * [http://www.unhcr.org/refworld/docid/3b00f27216.html Tekst rezolucije] na ''UNHCR.org'' {{en simbol}} * [http://www.b92.net/info/dokumenti/index.php?nav_id=277179 Potpun tekst Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a] {{RVSUN_1999}} {{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:1999. u Srbiji]] [[Kategorija:1999. na Kosovu]] [[Kategorija:1999. u SR Jugoslaviji]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Kosovu|1244]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|1244]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1244]] [[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije]] q0t67rpd4i8p7wq4nywhd1ewxid282e 0 403465 3841183 3817300 2026-05-06T16:01:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841183 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Podvinjci | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0607 | dužina_stepeni = 18.2359 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 612 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157996<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Podvinjci u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Podvinjci''' su [[naseljeno mjesto]] u [[Visoko|Gradu Visoko]], [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U službenoj statistici naselje se vodi pod imenom ''Podvinje'', dok se u pojedinim aktima Grada Visoko i u nazivu mjesne zajednice javlja oblik ''Podvinci''.<ref name="Stat2013">{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=11126&show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref name="Visoko2025">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf|title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica grada Visoko 2025–2029|date=13. 4. 2025|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == Područje Podvinja/Podvinaca pripada širem visočkom prostoru bogatom srednjovjekovnim i osmanskim kulturno-historijskim naslijeđem. U haremu Djevojačke džamije u Podvincima evidentirana je nekropola stećaka. Prema rezultatima terenskog istraživanja Zavičajnog muzeja Visoko, na lokalitetu je potvrđeno ukupno 17 stećaka, od čega 16 u haremu džamije i jedan izvan harema, uz seoski put. Istraživači su utvrdili da su stećci dislocirani, da su znatno oštećeni i da je dio njih sekundarno ugrađen u temelje džamije, što upućuje na stariji srednjovjekovni sloj naseljenosti na ovom prostoru.<ref name="Ganic2022">{{cite web|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022|title=Radovi Zavičajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Iz osmanskog perioda posebno su značajna stara muslimanska mezarja u Podvincima. U stručnom pregledu koji je objavio Zavičajni muzej Visoko navodi se da se ''mezarje uz džamiju u Podvincima'' nalazi u II kategoriji zaštićenih kulturno-historijskih spomenika na području Visokog, dok su mezarja ''Piromansko'' u Podvincima podnesena Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine kao peticije za proglašenje nacionalnim spomenikom.<ref name="Pulo2024">{{cite web|url=https://www.academia.edu/126295506/Stara_muslimanska_mezarja_u_Lu%C5%BEnici_i_Podvincima_kod_Visokog_stanje_mezarja_i_mjere_za%C5%A1tite|title=Stara muslimanska mezarja u Lužnici i Podvincima kod Visokog: stanje mezarja i mjere zaštite|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="KONS">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-07.02.2023.pdf|title=Lista peticija gradovi/općine|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Prema istom radu, u jednom od starih mezarja u Podvincima sačuvano je petnaestak starih nišana i jedan derviški nišan, a na osnovu oblika nišana i turbanâ mezarje se okvirno datira u kraj 16. i početak 17. stoljeća. Mehmed Mujezinović bilježi da su na nišanima u Podvincima uklesane i godine 1040. [[Hidžretska godina|hidžretske ere]] (1630), 1053. (1643) i 1066. (1655).<ref name="Pulo2024" /> U savremenom administrativnom razvoju naziv mjesta pojavljuje se u dva oblika. U službenim izbornim i statističkim evidencijama Grada Visoko i državne statistike evidentirano je naselje ''Podvinje'', dok se paralelno koristi i naziv [[Mjesna zajednica|Mjesne zajednice]] ''Podvinci''.<ref name="Stat2013" /><ref name="Visoko2025" /><ref name="Visoko2021">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/kandidati-za-clanove-savjeta-mjesnih-zajednica-grada-visoko-koji-ce-ucestvovati-na-izborimau-nedjelju-13-06-2021-godine/|title=KANDIDATI ZA ČLANOVE SAVJETA MJESNIH ZAJEDNICA GRADA VISOKO, KOJI ĆE UČESTVOVATI NA IZBORIMAU NEDJELJU, 13.06.2021. GODINE|date=11. 6. 2021|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013. godine]], Podvinje je imalo 749 stanovnika.<ref name="Stat2013" /> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Podvinjci | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157996 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 612 | g2013_bosnjaci = 609 | g2013_srbi = 1 | g2013_bosanci = 1 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 773 | g1991_muslimani = 580 | g1991_srbi = 184 | g1991_jugosloveni = 9 | g1981_ukupno = 660 | g1981_muslimani = 478 | g1981_srbi = 178 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 657 | g1971_muslimani = 463 | g1971_srbi = 185 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} pa4ry48tvu1j9dg3jai0fqj786rm0u3 0 403466 3841269 3823121 2026-05-07T06:13:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Radinovići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0315 | dužina_stepeni = 18.1403 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 472 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 158038<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Radinovići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Radinovići''' su [[naseljeno mjesto]] na području [[Visoko]]g čija je historija najznačajnije potvrđena kroz [[Arheologija|arheološka]] istraživanja i zaštitu lokaliteta [[Okolište (Visoko)|Okolište]], koji se nalazi na prostoru naselja Okolište i Radinovići.<ref name="KONSOkoliste"/> U dosadašnjoj literaturi Radinovići se najčešće spominju u kontekstu prahistorijskog naslijeđa visočke kotline, a novija istraživanja ukazuju i na važnost šireg prostora sela u kasnom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]].<ref>{{cite web|url=https://onomastica.ijppan.pl/index.php/ONOM/article/view/538|title=Toponimija grada Visokog|date=2025|website=Onomastica|publisher=Instytut Języka Polskiego Polskiej Akademii Nauk|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="UNSA2025"/> == Historija == === Prahistorija === Najstariji do sada pouzdano potvrđeni tragovi ljudskog prisustva na području Radinovića vezani su za neolitsko naselje [[Okolište (Visoko)|Okolište]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je 2006. godine prahistorijsko naselje na lokalitetu Okolište u naseljima Okolište i Radinovići [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONSOkoliste">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2855?return=|title=Praistorijsko naselje na lokalitetu Okolište u naseljima Okolište i Radinovići, arheološko područje, Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> Prema novijim arheološkim radovima, Okolište, smješten u sjevernom dijelu visočke kotline, predstavljao je najveće poznato naselje butmirske skupine, s površinom od gotovo sedam hektara, a njegov razvoj okvirno se smješta u razdoblje između oko 5200. i 4700. godine p. n. e.<ref>{{cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/378567602_Specialization_in_pottery_production_An_alternative_strategy_of_structurally_undersupplied_households_-_A_case_study_concerning_the_late_Neolithic_settlement_of_Okoliste_in_Central_Bosnia_Specijalizac|title=Specialization in pottery production: An alternative strategy of structurally undersupplied households? – A case study concerning the late Neolithic settlement of Okolište in Central Bosnia|date=2024|website=ResearchGate|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Istraživanja objavljena u izdanjima [[ANUBiH|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] ističu Okolište kao izuzetan primjer gustog neolitskog naselja, s procjenama da je u jednoj fazi moglo imati oko 200 kuća.<ref>{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/download/260/258/292|title=Naselja centralne Bosne i pitanje gustine naseljenosti u neolitu|website=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Značaj lokaliteta potvrđuju i aktivnosti Zavičajnog muzeja Visoko, koji je u svojim programima planirao stalnu postavku arheoloških artefakata neolitske kulture s lokaliteta Okolište i Radinovići.<ref>{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/projekti/|title=Projekti|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Srednji vijek === Za prostor Radinovića neposredni historijski podaci iz srednjeg vijeka oskudniji su nego za središnje dijelove visočke kotline, ali novija arheološka istraživanja upućuju na to da je širi prostor sela bio uključen u mrežu kasnosrednjovjekovnih grobalja i komunikacija srednje Bosne.<ref name="UNSA2025">{{cite web|url=https://ejournals.ff.unsa.ba/index.php/radovihhua/article/download/373/284/1671|title=Nova arheološka istraživanja grobalja kasnog srednjeg vijeka na prostoru srednje Bosne|date=2025|website=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)|publisher=Univerzitet u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U radu objavljenom 2025. godine navedeno je da se lokalitet [[Markov kamen]] nalazi između sela Radinovići i Hrastovac, na administrativnoj granici Zenice i Kaknja, te da je poznat po kasnosrednjovjekovnoj krstači, odnosno spomeniku koji označava završnu fazu razvoja [[Stećci|stećaka]] na području srednje Bosne.<ref name="UNSA2025" /> Ista istraživanja zabilježila su grobove i skeletne ostatke koji potvrđuju postojanje manje kasnosrednjovjekovne nekropole na tom prostoru.<ref name="UNSA2025" /> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Radinovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 158038 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 472 | g2013_bosnjaci = 461 | g2013_bosanci = 6 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g1991_ukupno = 461 | g1991_muslimani = 447 | g1991_srbi = 1 | g1981_ukupno = 322 | g1981_muslimani = 293 | g1981_srbi = 2 | g1981_jugosloveni = 27 | g1971_ukupno = 251 | g1971_muslimani = 249 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} nwv6drkc8af97ewatv78ybdi0e0y687 0 408921 3841173 3827682 2026-05-06T15:10:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841173 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Pod lupom | slika = Poster filma Pod lupom.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = Originalni poster filma | originalni_naslov = Spotlight | režija = [[Tom McCarthy]] | producent = {{Plainlist| * [[Blye Pagon Faust]] * [[Steve Golin]] * [[Nicole Rocklin]] * [[Michael Sugar]] }} | scenarist = {{Plainlist| * Tom McCarthy * [[Josh Singer]] }} | narator = | uloge = {{Plainlist| * [[Mark Ruffalo]] * [[Michael Keaton]] * [[Rachel McAdams]] * [[Liev Schreiber]] * [[John Slattery]] * [[Stanley Tucci]] }} | muzika = [[Howard Shore]] | kinematografija = [[Masanobu Takayanagi]] | žanr = | montaža = [[Tom McArdle]] | studio = {{Plainlist| * [[Anonymous Content]] * [[First Look Media]] * [[Participant Media]] * Rocklin/Faust }} | distributer = [[Open Road Films]] | datum = 3. septembar 2015. | trajanje = 129 minuta<ref>{{cite web | url=http://www.bbfc.co.uk/releases/spotlight-film | title=''SPOTLIGHT'' (15) | work=[[British Board of Film Classification]] | date=27. 10. 2015 | access-date=27. 10. 2015 | archive-date=24. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20151224190932/http://www.bbfc.co.uk/releases/spotlight-film | url-status=dead }}</ref> | zemlja = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = engleski | budžet = 20 miliona dolara<ref>{{cite web |url=http://www.vulture.com/2015/11/tom-mccarthy-on-spotlight-oscars.html |title= Watching the Watchers: Tom McCarthy on Making Spotlight |website=Vulture.com|access-date=7. 11. 2015}}</ref> | zarada = 72,4 miliona dolara<ref name="BOM">{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=spotlight.htm |title=Spotlight (2015) |website=Box Office Mojo |access-date=1. 3. 2016}}</ref> }} '''''Pod lupom''''' ({{jez-en|Spotlight}}) američki je [[biografski film|biografski]], kriminalistički dramski film snimljen 2015. u režiji [[Tom McCarthy|Toma McCarthya]] koji je i ko-autor scenarija u saradnji sa [[Josh Singer|Joshom Singerom]].<ref>{{cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/mark-ruffalo-michael-keaton-talks-724270 |title=Mark Ruffalo, Michael Keaton in Talks for Catholic Priest Sex Abuse Scandal Film |publisher=The Hollywood Reporter|date=8. 8. 2014 |first=Tatiana |last=Siegel |access-date=16. 9. 2014}}</ref> Film prati istraživački tim magazina ''[[Boston Globe]]a'' pod kodnim nazivom Spotlight, koji je ujedno i najstariji istraživački tim sa kontinuiranim radom u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name=spotlight>{{cite news|last1=Allen|first1=Scott|title=A distinguished history of digging up the truth|url=http://www.bostonglobe.com/news/special-reports/2012/06/22/distinguished-history-digging-truth/koYXOjPVD3CfTuRBtp0ZnM/story.html|access-date=27. 2. 2015|work=Boston Globe|date=22. 6. 2012}}</ref> Njihova istraga se usredsređuje na uzroke rasprostranjenog i sistematskog seksualnog zlostavljanja djece od strane brojnih rimokatoličkih svećenika u Katoličkoj nadbiskupiji u području grada [[Boston]]a. Radnja se zasniva na nizu stvarnih priča Spotlight tima koji je 2003. godine zaradio nagradu ''Globus'' - Pulitzerovu nagradu za javnu službu.<ref>{{cite web |url=http://www.pulitzer.org/citation/2003-Public-Service |title=The Pulitzer Prizes &#124; Citation |publisher=Pulitzer.org |date= |access-date=11. 6. 2015 |archive-date=17. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150617182559/http://www.pulitzer.org/citation/2003-Public-Service |url-status=dead }}</ref> Glavne uloge u filmu tumače [[Mark Ruffalo]], [[Michael Keaton]], [[Rachel McAdams]], [[John Slattery]], [[Stanley Tucci]], [[Brian d'Arcy James]], [[Liev Schreiber]] i [[Billy Crudup]].<ref>{{cite web|url=http://www.thewrap.com/mark-ruffalo-michael-keaton-stanley-tucci-in-talks-to-star-in-catholic-church-sex-scandal-drama-exclusive/ |title=Mark Ruffalo, Michael Keaton, Rachel McAdams in Talks to Star in Catholic Church Sex Scandal Drama (Exclusive) |publisher=TheWrap|date=8. 8. 2014 |first=Jeff |last=Sneider |access-date=16. 9. 2014}}</ref> ''Pod lupom'' je prikazan van konkurencije na 72. [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]].<ref name=Bostonglobe>{{cite news | work = Boston Globe | url = https://www.bostonglobe.com/arts/movies/2015/09/03/spotlight-premieres-venice/E3xDWEpw1jChlUKgNHHiWO/story.html | access-date=7. 11. 2015 | title = ‘Spotlight’ gets glittering debut in Venice | date=3. 9. 2015 | last = Shanahan | first = Mark }}</ref> Također je prikazan na [[Telluride Film Festival]]u i u kategoriji Posebne prezentacije na [[Toronto Film Festival]]u 2015. godine.<ref name="ScreenDaily">{{cite web |url=http://www.screendaily.com/toronto-world-premieres-for-trumbo-demolition-the-program/5090990.article?blocktitle=LATEST-FILM-NEWS&contentID=40562# |title=Toronto to open with 'Demolition'; world premieres for 'Trumbo', 'The Program' |date=28. 7. 2015 |access-date=28. 7. 2015 |work=ScreenDaily}}</ref> Film je pušten u kinima 6. novembra 2015. godine, a distributer je [[Open Road Films]]. Osvojio je brojne nagrade od udruženja kritičara, a imenovan je kao jedan od najboljih filmova 2015. godine od strane raznih publikacija. Film je dobio ukupno šest nominacija na [[88. dodjela "Oscara"|88. dodjeli Oscara]], osvojivši dva [[Oscar za najbolji film|za najbolji film]] i [[Oscar za najbolji originalni scenarij|za najbolji originalni scenarij]]. Ovo je prvi film još od filma iz 1952. godine, ''[[Najveća predstava na svijetu]]'' koji je osvojio Oscar za najbolji film i još samo jedan u drugoj kategoriji. == Radnja == 2001. godine magazin ''[[Boston Globe]]'' zapošljava novog urednika, [[Martin Baron|Martya Barona]]. Baron zatim upoznaje [[Walter V. Robinson|Waltera "Robbya" Robinsona]], urednika ''Spotlight'' tima, male grupe novinara koji se bave pisanjem [[istraživačko novinarstvo|istraživačkih članaka]] za koje su potrebni mjeseci istraživanja da bi bili objavljeni. Nakon što je Baron pročitao članak u ''Globeu'' čiji je autor advokat, Mitchell Garabedian, koji kaže da je kardinal [[Bernard Francis Law]] koji je bio nadbiskup Bostona, znao da je svećenik [[John Geoghan]] seksualno zlostavljao djecu i da nije učinio ništa da to zlostavljanje zaustavi. Baron poziva Spotlight tim da se uključi u istragu. Novinar [[Michael Rezendes]] kontaktira Garabediana, koji u početku odbija razgovor. Iako mu je rečeno da ne otkriva da je član Spotlight tima, Rezendes čini suprotno i ubjeđuje Garabediana da razgovara sa njim. U početku Spotlight tim je mislio da se priča svodi samo na jednog svećenika koji je bio premještan iz jedne crkve u drugu nekoliko puta, međutim oni su počeli da otkrivaju cijeli niz slučajeva seksualnog zlostavljanja djece od strane katoličkih svećenika u [[Massachusetts]]u, kao i pokušaje zataškavanja cijele afere od strane rimokatoličke nadbiskupije Bostona. Uz pomoć čovjeka koji je bio na čelu Oranizacije preživjelih žrtava svećeničkog zlostavljanja, oni uspijevaju da prošire svoju istragu na još trinaest svećenika. Oni saznaju preko bivšeg svećenika Richarda Sipea, koji je radio na rehabilitaciji svećenika pedofila, da ne bi trebalo biti više od devedeset svećenika-pedofila u Bostonu (šest odsto od ukupnog broja svećenika). Kroz svoje istraživanje, oni sastavljaju listu od osamdeset sedam imena, i počinju da pronalaze njihove žrtve kako bi potvrdili svoje sumnje. Kada su se desili teroristički napadi 11. septembra, tim je bio prisiljen da odloži rad na priči. Istraga dobija zamah kada Rezendes saznaje od Garabediana da postoje javno dostupni dokumenti koji potvrđuju da je kardinal Law bio svjestan problema i ignorisao ga. Iako Rezendes glasno agituje da se objavi priča neposredno prije nego se javi više žrtava i rivalske novine počnu pisati o svemu, Robinson ostaje i dalje uporan u tome da se istraživanje odloži a tako i cijeli sistem koji kardinal Law prikriva od skandala. Nakon što ''Boston Globe '' osvaja slučaj i dobija sve više otpečaćenih pravnih dokumenata koji pružaju uvid u veću sliku, Spotlight tim napokon počinje pisati priču, i planiraju da objave svoje nalaze početkom 2002. godine. Dok su se spremali da pošalju priču da se objavi, Robinson priznaje svima da je 1993. godine njemu lično poslat spisak od 20 pedofila svećenika ali da on nikada nije uspio da nastavi sa istraživanjem. Međutim Baron kaže Robinsonu i timu da je posao koji rade od velike važnosti. Priča dalje ide u štampu sa linkom koji vodi do dokumenata koji raskrinkavaju kardinala Lawa, kao i broj telefona na koji se mogu javiti žrtve pedofilije od strane svećenika. Sutradan ujutro, Spotlight tim je preplavljen telefonskim pozivima od strane žrtava koje se javaljaju da ispričaju svoje priče. Film završava sa spiskom mjesta u SAD-u i širom svijeta, gdje je Katolička crkva bila uključena u prikrivanju zlostavljanja od strane svećenika. == Uloge == {{div col|colwidth=25em}} * [[Mark Ruffalo]] – [[Michael Rezendes]] * [[Michael Keaton]] – [[Walter V. Robinson|Walter "Robby" Robinson]] * [[Rachel McAdams]] – [[Sacha Pfeiffer]] * [[Liev Schreiber]] – [[Martin Baron|Marty Baron]] * [[John Slattery]] – [[Ben Bradlee Jr.]] * [[Brian d'Arcy James]] – Matt Carroll * [[Stanley Tucci]] – advokat Mitchell Garabedian * Gene Amoroso – [[Stephen Kurkjian]], istraživački novinar''Boston Globea'' * [[Jamey Sheridan]] – Jim Sullivan, advokat koji zastupa Crkvu * [[Billy Crudup]] – Eric MacLeish, advokat * Maureen Keiller – [[Eileen McNamara]], kolumnistica ''Boston Globea'' * [[Richard Jenkins]] – [[Richard Sipe]], psihoterapeut (glas na telefonu) * [[Paul Guilfoyle]] – Peter Conley * [[Len Cariou]] – kardinal [[Bernard Francis Law]] * [[Neal Huff]] – Phil Saviano iz Udruženja preživjelih zlostavljanja svećenika * [[Michael Cyril Creighton]] – Joe Crowley * [[Laurie Heineman]] – sudija Constance Sweeney * [[Tim Progosh]] – upravnik Bill Kemeza {{div col end}} == Uvod u snimanje == Tom McCarthy i koscenarist Josh Singer otišli su u Boston kako bi se susreli i razgovarali sa advokatima, preživjelim žrtvama, članovima porodica, bivšim novinarima, pravnicima, novinskim urednicima i izdavačima. Cilj je bio da se pokuša približiti priči sa što više uglova i da se shvati kontekst, ne samo života Globea u to vrijeme, nego i života u Bostonu. U septembru 2012. godine, oni su ponovili putovanja u Boston da bi dalje intervjuisali bivše aktere: Sachu Pfeiffer, Waltera V. Robinsona, Mikea Rezendesa, Matta Carrolla i Bena Bradleea Jr. Snimljeni su sati razgovora, prošireni su kontakti sa žrtvama, njihovim advokatima, i drugi ključnim akterima kako bi se potvrdili detalji i činjenice. U proljeće 2014. godine, McCarthy i Singer su predali akterima nacrt scenarija da ga prouče kako bi uočili nepreciznosti. U ljeto poznati glumci uključujući i Michaela Keatona, Rachel McAdams i Marka Ruffala, pridružili su se projektu i oni su uskoro počeli da se sastaju sa pravim akterima. Oni su proveli dosta vremena u njihovom društvu, koje su glumci iskoristili da studiraju sve njihove karakteristike.<ref>{{cite web|url=http://variety.com/2015/film/news/tom-mccarthy-speaks-about-opening-spotlight-in-catholic-italy-how-he-cast-michael-keaton-and-how-journalism-is-deteriorating-1201585085/|title=Tom McCarthy Speaks About Opening ‘Spotlight’ In Catholic Italy, How He Cast Michael Keaton, And How Journalism Is Deteriorating|access-date=3. 9. 2015}}</ref><ref name=variety>{{cite web|url=http://variety.com/2016/voices/columns/boston-globe-reporter-sacha-pfeiffer-spotlight-movie-1201713294/|Boston Globe Reporter Sacha Pfeiffer: How Hollywood Got ‘Spotlight’ Right|work=variety.com|access-date=25. 2. 2016}}</ref> Prema riječima Josha Singera, napisane su desetine i desetine nacrta za scenarij. Na setu je urađen velik broj ispravki na scenariju. == Snimanje == McCarthy i Singer su završili rad na scenariju u junu 2013. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.bostonglobe.com/lifestyle/names/2014/08/18/spotlight-script-tells-story-globe-series/qzgm5dd7ztbZdMjT146VSI/story.html |title=‘Spotlight’ script tells the story of Globe series |publisher=The Boston Globe|date=19. 8. 2014 |first1=Mark |last1=Shanahan |first2=Meredith |last2=Goldstein |access-date=27. 9. 2014}}</ref> Scenarij se 2013. godine nalazio na Crnoj listi nerealizovanih scenarija.<ref>{{cite web|url=http://deadline.com/2013/12/2013-black-list-best-screenplays-full-list-653017/ |title=Black List 2013: Full Screenplay List |publisher=Deadline.com |date=16. 12. 2013 |access-date=6. 1. 2015}}</ref> Singer je jednom izjavio da je jedan od njegovih ciljeva za film bio da se ukaže na moć novinarstva, za koju je osjećao da slabi. On je dalje objasnio: {{Citat|Ova priča nije o raskrinkavanju Katoličke crkve. Mi nismo imali nikakav zadatak da uzdrmamo vjerska osjećanja kod ljudi. U stvari, Tom je iz katoličke porodice. Motiv je bio da se precizno ispriča priča a u isto vrijeme pokaže moć redakcija - nešto što je danas u velikoj mjeri nestalo. Ova priča je važna. Novinarstvo je važno, a tu u priči stoji dublja poruka.<ref>{{cite web|url=http://creativescreenwriting.com/spotlight-the-burden-of-truth/|title=Spotlight: The Burden of Truth|last=Iacovetti |first=Carla|date=25. 1. 2016|publisher=Creative Screenwriting|access-date=26. 1. 2016}}</ref>}} Glavno snimanje je počelo 24. septembra 2014. godine, u [[Boston]]u, Massachusetts,<ref>{{cite web|url=http://www.boston.com/entertainment/2014/09/24/globe-spotlight-movie-hold-open-casting-call/AaOtsFA84me850w191FG6I/story.html?rss_id=Top+Stories |title=Globe ‘Spotlight’ Movie Holding Open Casting Call |publisher=The Boston Globe|date=24. 9. 2014 |first=Matt |last=Juul |access-date=25. 9. 2014}}</ref> a nastavljeno je u oktobru u [[Hamilton]]u, [[Ontario]]. Snimanje je održano na bejzbol stadionu [[Fenway Park]],<ref>{{cite web|url=https://www.bostonglobe.com/lifestyle/names/2014/09/25/spotlight-about-globe-coverage-church-scandal-begins-filming-with-scene-fenway/QTRGxrrFE1uoApUtznwroJ/story.html |title='Spotlight' filming at Fenway Park |publisher=The Boston Globe|date=26. 9. 2014 |first1=Mark |last1=Shanahan |first2=Meredith |last2=Goldstein |access-date=30. 9. 2014}}</ref> u kancelarijama ''Boston Globea'' u [[Dorchester, Boston|Dorchesteru]], bostonskoj gradskoj biblioteci,<ref>{{cite web|url=http://www.bostonglobe.com/lifestyle/names/2014/09/29/namesspotlight/dZj79qpRegZykaoxGxKzuJ/story.html |title=Rachel McAdams reporting for duty |publisher=The Boston Globe|date=30. 9. 2014 |first1=Mark |last1=Shanahan |first2=Meredith |last2=Goldstein |access-date=30. 9. 2014}}</ref> i na univerzitetu ''McMaster University'' u Hamiltonu, Ontario.<ref>{{cite web |url=http://www.chch.com/ruffalo-tucci-hamilton-spotlight-shoot/ |title=Ruffalo, Tucci in Hamilton for Spotlight shoot |publisher=CHCH News |date=7. 10. 2014 |access-date=7. 10. 2014 |archive-date=20. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160220213100/http://www.chch.com/ruffalo-tucci-hamilton-spotlight-shoot/ |url-status=dead }}</ref> Montažer filma [[Tom McArdle]] je rekao da je proces post-produkcije "trajao osam mjeseci. Mi smo stalno htjeli da usavršavamo film. Izrezali smo pet scena plus neke segmente drugih scena. Često bismo izrezali dijalog ili dva kako bi napravili scenu što je moguće upečatljivijom."<ref>{{cite web |url=https://filmdoctor.co.uk/2016/02/18/spotlight-editor-tom-mcardle-in-conversation/ |title=Spotlight Editor Tom McArdle In Conversation |publisher=Film Doctor |date=18. 2. 2016 |access-date=18. 2. 2016 |archive-date=2. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160302040418/https://filmdoctor.co.uk/2016/02/18/spotlight-editor-tom-mcardle-in-conversation/ |url-status=dead }}</ref> Prema riječima Josha Singera, napisane su desetine i desetine nacrta za scenarij. Na setu je urađen velik broj ispravki na scenariju. Kada je snimanje počelo, pravi akteri su često bili pozivani da budu prisutni na setu. Napravili su nekoliko izleta na lokacije u Bostonu i Torontu, a ponekad su bili toliko blizu akcije da su se morali saginjati da izbjegnu objektiv kamere. McCarthy i Singer su mijenjali setove, kostime i dijaloge na osnovu povratnih informacija koje su im pravi akteri davali. U proljeće 2015. godine, kada je završeno snimanje, originalna postava Spotlighta je bila šokirana kako su glumci prikazali njihov način govora i manire, a naročito ih je oduševio izuzetno autentični portret njihovog posla koji je prikazan u filmu.<ref name=variety/> == Premijere i zarada == Film je "premijerno prikazan uz urnebesan aplauz" na filmskom festivalu u Veneciji, a publika se "grohotom smijala", kada je film objavio da je nakon svih događaja prikazanih u filmu kardinal [[Bernard Francis Law|Bernard Law]] raspoređen na viši položaj u [[Rim]]u.<ref name=Bostonglobe/> Film je imao ograničeno prikazivanje 6. novembra 2015. godine, dok je za širu publiku u Sjedinjenim Američkim Državama počeo sa prikazivanjem tri sedmice kasnije, 25. novembra.<ref>{{cite web|first=Anthony |last=D'Alessandro |url=http://deadline.com/2015/06/michael-keaton-mark-ruffalo-spotlight-open-road-release-date-1201440774/ |title=Michael Keaton Mark Ruffalo Boston Globe Film ‘Spotlight’ Opens Nov. 6 |publisher=Deadline |date= |access-date=11. 6. 2015}}</ref> == Kritike == Film ''Pod lupom'' dobio je univerzalno priznanje od strane kritičara. Internetski filmski agregator [[Rotten Tomatoes]] daje filmu rejting od 96%, na osnovu 260 recenzija, uz prosječnu ocjenu 8.9 / 10. Konsenzus kritičara sa sajta glasi: "Film ''Pod lupom'' graciozno barata sa jezivim detaljima svoje priče zasnovane na činjenicama, dok se u isto vrijeme odupire iskušenju da uzdiže svoje heroje, što je rezultiralo dramom koja poštuje publiku kao i stvarne aktere."<ref name=RT>{{cite web |url= http://www.rottentomatoes.com/m/untitled_boston_globe_project/ |title= Spotlight (2015) |publisher= [[Rotten Tomatoes]] |access-date=29. 2. 2016}}</ref>[[Metacritic]] daje filmu ocjenu 93 od mogućih 100, na osnovu 45 kritika sa naznakom "univerzalnog priznanja."<ref name=met>{{cite web |title = Spotlight reviews |url =http://www.metacritic.com/movie/spotlight|work = [[Metacritic]] |access-date=25. 11. 2015}}</ref> Justin Chang iz magazina ''[[Variety]]'' nazvao je film "vrhunski kontrolisanim sa zapanjujuće detaljnim opisom angažmana magazina ''Boston Globe'' koji je bio nagrađen Pulitzerovom nagradom, istraživajući skandal rasprostranjene pedofilije i naknadno zataškavanje afere unutar Katoličke crkve".<ref>{{cite news|last=Chang|first=Justin|title=Venice Film Review: "Spotlight"|url=http://variety.com/2015/film/reviews/spotlight-review-michael-keaton-tom-mccarthy-venice-film-festival-1201580933/|access-date=3. 9. 2015|work=[[Variety (časopis)|Variety]]|date=3. 9. 2015}}</ref> Na [[Filmski festival u Torontu|Filmskom festivalu u Torontu]], ''Pod lupom'' je zauzeo treće mjesto prilikom glasanja za Nagradu publike.<ref>{{cite press release |date=20. 9. 2015 |access-date=21. 9. 2015 |title=Toronto International Film Festival Announces 2015 Award Winners |url=https://s3.amazonaws.com/presscontent.tiff.net/docs/48vk20_Festival_Awards_2015__8877337_1442771061.pdf |publisher=TIFF |quote=The second runner up is Tom McCarthy's ''Spotlight''. |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175312/https://s3.amazonaws.com/presscontent.tiff.net/docs/48vk20_Festival_Awards_2015__8877337_1442771061.pdf |url-status=dead }}</ref> == Reakcije iz Katoličke crkve == Prije premijere filma, kardinal [[Sean Patrick O'Malley]] iz rimokatoličke nadbiskupije Bostona, izdao je saopštenje za službene novine nadbiskupije, navodeći da je "istraživačko izvještavanje medija o aferi zlostavljanja djece podstaklo poziv za crkvu da preuzme odgovornost za svoje propuste, da se reformiše i da se posveti onome što je sramotno i skriveno".<ref>{{cite news|author=Staff|date=28. 10. 2015|url=http://www.thebostonpilot.com/article.asp?ID=175073|title=Cardinal O'Malley issues statement on the release of 'Spotlight' film|work=[[The Pilot (newspaper)|The Pilot]]|access-date=2. 3. 2016}}</ref> U to vrijeme O'Malley nije gledao film, ali je planirao da to učini sudeći prema navodima glasnogovornika crkve.<ref>{{cite news|last=Wangsness|first=Lisa|title='Spotlight' shows how church was impelled to act, O'Malley says|url=https://www.bostonglobe.com/metro/2015/10/29/cardinal-malley-says-spotlight-movie-shows-how-church-was-impelled-deal-with-clergy-abuse/Efc7oCeEq6m2JCRKs376NL/story.html|access-date=3. 11. 2015|work=[[Boston Globe]]|date=29. 10. 2015}}</ref> 9. novembra 2015. godine, kritika koju je objavila Katolička novinska agencija ocijenila je film kao "uglavnom preciznu hroniku" o bostonskom skandalu, ali su izneseni prigovori na neke od prikaza i pogleda Crkve.<ref>{{cite web|url=http://www.catholicnews.com/services/englishnews/2015/spotlight.cfm|title=Spotlight|date=9. 11. 2015|publisher=Catholic News|access-date=12. 3. 2016|archive-date=6. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306035618/http://www.catholicnews.com/services/englishnews/2015/spotlight.cfm|url-status=dead}}</ref> Preko Katoličke novinske agencije, pomoćni biskup rimokatoličke nadbiskupije Los Angelesa [[Robert Barron]] rekao je da to "nije loš film", zato što pokazuje da šira zajednica dijeli odgovornost za seksualno zlostavljanje koje su počinili svećenici, ali da film pogrešno zaključuje da se crkva nije reformisala.<ref>{{cite news|last=Barron|first=Robert|title=Bishop Robert Barron gives his take on new "Spotlight" film|url=http://www.youtube.com/watch?v=kl6j8PEXbPc|access-date=29. 2. 2016|work=[[YouTube]]|date=17. 11. 2015}}</ref> [[Radio Vatikan]], službeni radio [[Sveta Stolica|Svete Stolice]], nazvao ga je "poštenim" i "neodoljivim" i dodao da je pomogao Katoličkoj crkvi SAD-a "da u potpunosti prihvati grijeh, da to javno prizna, i da plati za sve posljedice."<ref name="allenjr">{{cite news|last=Allen Jr.|first=John|title=Vatican Radio praises movie on Boston Globe coverage of clergy abuse|url=http://www.cruxnow.com/life/2015/10/23/vatican-radio-praises-movie-on-boston-globe-coverage-of-clergy-abuse/|access-date=3. 11. 2015|work=Crux|date=23. 10. 2015|archive-date=29. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151029004333/http://www.cruxnow.com/life/2015/10/23/vatican-radio-praises-movie-on-boston-globe-coverage-of-clergy-abuse/|url-status=dead}}</ref> Luca Pellegrini na sajtu Radio Vatikana je napisao da su se novinari ''Globea'' "pokazali kao primjeri njihove najviše čistote u struci, pronalaženjem činjenica, provjerom izvora, i radom za dobrobit zajednice i jednog grada kojima je potrebna pravda."<ref name="allenjr" /><ref>{{cite news|access-date=1. 12. 2015|date=4. 9. 2015| title=A Venezia il film sulla pedofilia nella diocesi di Boston|language=it| url= http://it.radiovaticana.va/news/2015/09/04/venezia_lo_scandalo_della_pedofilia_nella_diocesi_di_boston/1169430|first=Luca|last=Pellegrini}}</ref> U februaru 2016. godine, Vatikanskia komisija za istraživanje seksualnog zlostavljanja prisustvovala je privatnoj projekciji filma.<ref>{{cite news|last=Kington|first=Tom|title=Vatican panel kicks off meeting on sexual abuse by watching 'Spotlight'|url=http://www.latimes.com/world/europe/la-fg-italy-vatican-spotlight-20160204-story.html|access-date=6. 2. 2016|work=[[Los Angeles Times]]|date=4. 2. 2016}}</ref> Nakon što je film osvojio Oscara za najbolji film, vatikanske novine ''[[L'Osservatore Romano]]'' objavile su članak u kojem se publici sugeriše da film "nije anti-katolički", a Radio Vatikan je otkrio da svećenici u Rimu preporučuju film jedan drugom.<ref>{{cite news|last=Scaraffia|first=Lucetta|date=29. 2. 2016|url=http://www.osservatoreromano.va/en/news/its-not-anti-catholic-film|title=It’s not an anti-Catholic film|publisher=[[L'Osservatore Romano]]|access-date=2. 3. 2016|archive-date=1. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160301101327/http://www.osservatoreromano.va/en/news/its-not-anti-catholic-film|url-status=dead}}</ref> == Nominacije == {| class="wikitable centre" border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%; width:90%; text-align:center" |+Glavne nominacije za film ! scope="col" style="background:#B0C4DE;" | Godina ! scope="col" style="background:#B0C4DE;" | Ceremonija ili organizacija ! scope="col" style="background:#B0C4DE;" | Nominacija ! scope="col" style="background:#B0C4DE;" | Laureati |- |- | rowspan="9" | [[2016]] | rowspan="4" | [[88. dodjela "Oscara"|Oscari]] | [[Oscar za najbolju sporednu žensku ulogu|Najbolja sporedna glumica]] | [[Rachel McAdams]] |- | [[Oscar za najbolju montažu|Najbolja montaža]] | [[Tom McArdle]] |- | [[Oscar za najboljeg režisera|Najbolji režiser]] | [[Tom McCarthy]] |- | [[Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu|Najbolji sporedni glumac]] | [[Mark Ruffalo]] |- | rowspan="3" | [[73. dodjela "Zlatnog globusa"|Zlatni globusi]] | [[Zlatni globus za najbolji film - drama]] | Steve Golin, Blye Pagon Faust, Nicole Rocklin, Michael Sugar |- | [[Zlatni globus za najboljeg režisera]] | [[Tom McCarthy]] |- | [[Zlatni globus za najbolji scenarij]] | [[Tom McCarthy]], [[Josh Singer]] |- | rowspan="2" | [[69. dodjela nagrade "BAFTA"|BAFTA]] | [[BAFTA za najboljeg sporednog glumca|Najbolji sporedni glumac]] | [[Mark Ruffalo]] |- | [[BAFTA za najbolji film|Najbolji film]] | Steve Golin, Blye Pagon Faust, Nicole Rocklin, Michael Sugar<ref name=imdb>{{cite web|title=Spotlight - Awards|url=http://www.imdb.com/title/tt1895587/awards?ref_=tt_awd|website=imdb.com|publisher=Internet Movie Database|access-date=12. 3. 2016}}</ref> |- |} == Nagrade == {| class="wikitable centre" border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%; width:90%; text-align:center" |+Glavne nagrade za film ! scope="col" style="background:#B0C4DE;" | Godina ! scope="col" style="background:#B0C4DE;" | Ceremonija ili organizacija ! scope="col" style="background:#B0C4DE;" | Nagrada ! scope="col" style="background:#B0C4DE;" | Laureati |- |- | rowspan="12" | [[2016]] | rowspan="2" | [[88. dodjela "Oscara"|Oscari]] | [[Oscar za najbolji film|Najbolji film]] | Michael Sugar, Steve Golin, Nicole Rocklin, Blye Pagon Faust |- | [[Oscar za najbolji originalni scenarij|Najbolji originalni scenarij]] | Josh Singer, Tom McCarthy |- | rowspan="1" | [[69 dodjela nagrade BAFTA]] | [[BAFTA za najbolji originalni scenarij]] | Tom McCarthy, Josh Singer |- | rowspan="1" | [[Američki filmski institut]] | Film godine | Michael Sugar, Steve Golin, Nicole Rocklin, Blye Pagon Faust |- | rowspan="1" | [[Krug filmskih kritičara Londona]] | Scenarist godine | Josh Singer, Tom McCarthy |- | rowspan="2" | [[Udruženje filmskih kritičara Los Angelesa]] | Najbolji film | Michael Sugar, Steve Golin, Nicole Rocklin, Blye Pagon Faust |- | Najbolji scenarij | Tom McCarthy, Josh Singer |- | rowspan="1" | [[Udruženje filmskih kritičara New Yorka]] | Najbolji glumac | Michael Keaton |- | rowspan="1" | [[Udruženje filmskih kritičara San Franciska]] | Najbolji film | Michael Sugar, Steve Golin, Nicole Rocklin, Blye Pagon Faust |- | rowspan="2" | [[Udruženje filmskih kritičara Washingtona DC]] | Najbolji film | Michael Sugar, Steve Golin, Nicole Rocklin, Blye Pagon Faust |- | Najbolja glumačka ekipa | Glumačka ekipa |- | rowspan="1" | [[Udruženje američkih pisaca]] | Najbolji originalni scenarij | Tom McCarthy, Josh Singer<ref name="imdb"/> |- |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://spotlightthefilm.com Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160121000752/http://spotlightthefilm.com/ |date=21. 1. 2016 }} * {{IMDb title|1895587|Pod lupom}} * {{AllRovi title|573277|Pod lupom}} * {{Rotten Tomatoes|spotlight_2015|Pod lupom}} * [https://web.archive.org/web/20150910003938/http://www.boston.com/globe/spotlight/abuse/ "The story behind the ''Spotlight''] iz magazina ''[[Boston Globe]]'' * [http://www.historyvshollywood.com/reelfaces/spotlight/ ''Pod lupom''] na History vs. Hollywood * [http://www.themediareport.com/2015/11/30/spotlight-movie-review ''Pod lupom''] kritike na TheMediaReport.com {{Oscar za najbolji film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2015.]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Američki dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Thomasa McCarthya]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Bostonu]] [[Kategorija:Američki biografski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolji originalni scenarij]] [[Kategorija:Independent Spirit za najbolji film]] [[Kategorija:Filmovi Open Road Filmsa]] kihv2q2984tdzyt4cylefqnshxdkqqi 0 410685 3841294 3831734 2026-05-07T08:44:24Z KWiki 9400 3841294 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Međunarodna unija za zaštitu prirode<br /><small>International Union for Conservation of Nature (IUCN)</small> | slika = IUCN logo.svg | veličina_slike = 120px | opis_slike = Logo IUCN-a | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = IUCN | uzrečica = | prethodnik = IUPN | nasljednik = | datum_osnivanja = Oktobar 1948, [[Fontainebleau]], [[Francuska]] | datum_gašenja = | vrsta = [[Međunarodna organizacija]] | status = Nezavisna | cilj = "Utjecati, ohrabriti i pomoći društvima širom svijeta u očuvanju prirode i da se osigura da svaka upotreba prirodnih resursa bude pravedna i ekološki održiva"<ref>{{Cite web |url=http://www.iucn.org/about/ |title=About IUCN:IUCN's Vision and Mission |work=iucn.org |publisher=IUCN}}</ref> | glavno_sjedište = [[Gland]], Rue Mauverney 28, 1196, [[Švicarska]] | područje_uticaja = Širom svijeta | članstvo = 1400 nevladinih organizacija | jezik = | lider_vrsta1 = Generalna direktorica | lider_ime1 = [[Grethen Aguilar]] | lider_vrsta2 = Predsjednik | lider_ime2 = [[Razan al-Mubarak]] | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = 114 miliona CHF / 116 miliona US$ (2013) | broj_zaposlenih = 900+ | broj_volontera = >11.000 | web_stranica = {{URL|iucn.org}} | fusnota = }} '''Međunarodna unija za zaštitu prirode''' ('''I'''nternational '''U'''nion for '''C'''onservation of '''N'''ature''' – '''IUCN''') jest [[međunarodna organizacija]] koja djeluje u području [[zaštita prirode|zaštite prirode]] i održivog korištenja [[prirodni resurs|prirodnih resursa]]. To uključuje prikupljanje podataka i analize, istraživanja, projekate na terenu, zagovaranje, lobiranje i obrazovanje. IUCN-ova misija je "utjecati, ohrabriti i pomoći društvima širom svijeta u očuvanju prirode te osigurati da svaka upotreba prirodnih resursa bude pravedna i ekološki održiva". Tokom proteklih decenija, IUCN je proširio svoj fokus izvan očuvanja ekoloških prilika i sada sadrži pitanja koja se odnose na [[rodna ravnopravnost|rodnu ravnopravnost]], [[smanjenje siromaštva]], [[održivo poslovanje]] i sopstvene projekte. Za razliku od drugih međunarodnih [[Nevladina organizacija|nevladinih organizacija]], IUCN sama po sebi ima za cilj mobilizaciju javnosti u podršci očuvanju prirode. Ona pokušava da utiče na akcije vlada, poslovnih i drugih interesnih grupa, kroz pružanje informacija, savjeta, lobiranje i partnerstva. Organizacija je najpoznatija široj javnosti po sastavljanju i objavljivanju [[Ugrožene vrste životinja u Bosni i Hercegovini|IUCN liste ugroženih vrsta]], koja procjenjuje status očuvanja vrsta u svijetu.<ref>http://www.iucn.org/</ref><ref>About IUCN:IUCN's Vision and Mission. iucn.org. IUCN.</ref><ref>About IUCN. IUCN.</ref><ref name=About >{{cite web |url=http://www.iucn.org/about |title=About IUCN|publisher=IUCN |access-date=17. 11. 2014}}</ref><ref name="wrm.org.uy">{{cite web|title=Kenya: The Maasai Stand up to IUCN Displacement Attempts from their Forest|url=http://www.wrm.org.uy/oldsite/bulletin/84/Kenya.html|website=World Rainforest Movement|access-date=2. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927003333/http://www.wrm.org.uy/oldsite/bulletin/84/Kenya.html|archive-date=27. 9. 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Environmentalists Spar Over Corporate m,Ties|url=http://www.worldwatch.org/node/5934<|website=Worldwatch|access-date=5. 12. 2014}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>{{cite book|last1=Holdgate|first1=M.|title=The green web: a union for world conservation|year=1999|url=https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold|publisher=Earthscan|isbn=1 85383 595 1|pages=[https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold/page/16 16]–38}}</ref><ref>{{cite book|last1=Holdgate|first1=M.|title=The green web: a union for world conservation|year=1999|url=https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold|publisher=Earthscan|isbn=1 85383 595 1|pages=[https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold/page/47 47]–63}}</ref><ref name="Earthscan">{{cite book|last1=Holdgate|first1=M.|title=The green web: a union for world conservation|year=1999|url=https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold|publisher=Earthscan|isbn=1 85383 595 1|pages=[https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold/page/67 67]–82}}</ref><ref>{{cite book|last1=Holdgate|first1=M.|title=The green web: a union for world conservation|year=1999|url=https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold|publisher=Earthscan|isbn=1 85383 595 1|pages=[https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold/page/110 110]–124}}</ref> IUCN ima članstvo od preko 1200 vladinih i nevladinih organizacija. Nekih 11.000 naučnika i stručnjaka učestvuje u radu IUCN komisija na dobrovoljnoj osnovi. Ima više od 900 stalno zaposlenih iz više od 60 zemalja. Sjedište je u [[Gland]]u ([[Švicarska]]). IUCN ima status posmatrača i konsultanta u [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] te ulogu u realizaciji nekoliko međunarodnih konvencija o zaštiti prirode i [[bioraznolikost|biološke raznolikosti]]. Uključena je u osnivanje Svjetskog fonda za prirodu i Centra za monitoring svjetske zaštite. U prošlosti je IUCN kritikovan za stavljanje interesa prirode ispred interesa autohtonih naroda. U posljednjih nekoliko godina njeni bliži odnosi s poslovnim sektorom izazvali su kontroverze. IUCN je osnovan 1948, a prethodno se zvao Međunarodna unija za zaštitu prirode (1948–1956) i Svjetska unija za zaštitu prirode (1990–2008). ==Historija== ===Osnivanje=== [[Datoteka:IUCN-Headquarters.jpg|mini|300px|IUCN-ovo sjedište u Glandu]] [[Datoteka:Julian Huxley 1964.jpg|thumb|Julian Huxley, prvi generalni direktor [[UNESCO]]-a, pokrenuo je inicijativu za osnivanje IUCN-a.]] IUCN je osnovan 5. oktobra 1948. u [[Fontainebleau]]u ([[Francuska]]), kada su predstavnici vlada i organizacija za očuvanje potpisali formalni čin osnivanja Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUPN). Smatra se da je to bio prvi korak vladinih i nevladinih organizacija. Inicijativa za uspostavljanje nove organizacije je došla iz [[UNESCO]]-a, a posebno od prvog generalnog direktora, britanskog biologa [[Julian Huxley|Julijana Huxleya]]. Ciljevi nove unije bili su da podstiče međunarodnu saradnju u zaštiti prirode, promociju nacionalnih i međunarodnih akcija te da prikuplja, analizira i distribuira informacije. U vrijeme osnivanja, IUCN je bio jedina [[Međunarodne organizacije|međunarodna organizacija]] s fokusom na cijeli spektar zaštite prirode (međunarodna organizacija za zaštitu ptica, sada [[BirdLife International]], osnovana je 1922).<ref>Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo; {{ISBN|978 9958-592-03-4}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo; {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> ===Rane godine: 1948–1956.=== IUCN je počeo djelovati sa 65 članova. Njegov sekretarijat bio je u [[Bruxelles]]u, a prva aktivnost je bio program fokusiran na čuvanje vrsta i staništa, povećanje i primjenu znanja, unapređenje obrazovanja, promociju međunarodnih sporazuma i promociju očuvanja prirode. Pružanje solidne naučne osnove za akcije očuvanja prirode bilo je centar svih aktivnosti, a za uključivanje stručnjaka i naučnika uspostavljene su posebne komisije. IUCN i [[UNESCO]] su bili usko povezani. Godine 1949. zajedno su organizirali Konferenciju o zaštiti prirode (Lake Success, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). U pripremi za ovu konferenciju po prvi put je priređena lista ozbiljno [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]], preteča IUCN-ove [[Crvena lista ugroženih vrsta|Crvene liste ugroženih vrsta]]. U prvim godinama svog postojanja, finansiranje IUCN-a gotovo u potpunosti zavisilo je od UNESCO-a, koji je bio primoran da privremeno smanji aktivnosti kada je UNESCO neočekivano obustavio finansijsku podršku 1954. IUCN je bio uspješan u angažiranju istaknutih naučnika i identificiranju važnih pitanja kao što su štetno djelovanje [[Pesticidi|pesticida]] na [[divlje životinje]], ali mnoge ideje koje je razvio nisu pretvorene u akciju. To je bilo uzrokovano nespremnošću dijela vlada da djeluju, neizvjesnošću IUCN-ovog mandata i nedostatkom sredstava. Godine [[1956]]. IUCN je promijenio ime u Međunarodnu uniju za zaštitu prirode i prirodnih resursa. ===Povećanje profila i priznanja: 1956–1965.=== Tokom 1950-ih i 1960-ih [[Evropa|Europa]] je ušla u period ekonomskog rasta, a formalne kolonije su postale nezavisne. I jedno i drugo su imali uticaj na rad IUCN-a. Kroz volontersko (tj. ''pro bono'') uključivanje stručnjaka i njihovih komisija, IUCN je bio u mogućnosti da pokrene puno akcija, dok je još radio na niskim proračunima. Proširio je svoje odnose s agencijama [[Ujedinjene nacije|UN-a]] i uspostavio veze sa [[Vijeće Europe|Vijećem Europe]]. Godine [[1961]]., na zahtjev [[ECOSOC]]-a, Ekonomskog i socijalnog savjeta organizacije Ujedinjenih Nacija, IUCN je objavio prvu globalnu listu nacionalnih parkova i zaštićenih područja koja se od tada ažurira. IUCN je najpoznatiji po objavljivanju [[Crvena knjiga|Crvene knjige]] o statusu očuvanja vrsta, koja je prvi put objavljena [[1964]]. godine. IUCN je počeo da igra ulogu u razvoju međunarodnih ugovora i konvencija, počevši s afričkom Konvencijom o očuvanju prirode i prirodnih resursa. Nova područja stručnosti postala su okolinsko pravo i odgovarajuća zakonska regulativa. [[Afrika]] je bila prvi regionalni fokus mnogih ranih projekata IUCN-a u oblasti očuvanja prirode. IUCN je podržao "Yellowstone model" upravljanja zaštićenim područjima, koji strogo ograničava ljudsko prisustvo i djelovanja u cilju zaštite prirode. IUCN i druge organizacije za očuvanje su kritikovani za zaštitu prirode protiv ljudi, a ne sa ljudima. Ovaj model je prvobitno primijenjen u Africi i igrao je ulogu u odluci da se ukloni [[Maasai]] narod iz [[Serengeti]] Nacionalnog parka i [[Ngorongoro]]-a. Da uspostavi stabilnu finansijsku osnovu za svoj rad, IUCN je učestvovao u uspostavljanju World Wildlife Fund ([[1961]]), sada World Wide Fund for Nature ([[WWF]]). WWF će raditi na prikupljanju sredstava, odnosima s javnošću i povećanju javne podrške. IUCN će nastaviti da se fokusira na pružanje uticaja [[Nauka|nauke]] i podataka i razvijanje odnosa sa međunarodnim tijelima. Sredstva prikupljena od strane WWF će se koristiti za pokrivanje dijela operativnih troškova IUCN. Također, [[1961]]. godine, sjedište IUCN-a je preseljeno iz [[Belgija|Belgije]] u [[Morges]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. ===Konsolidacija svoju poziciju u međunarodnoj ekološkog pokreta: 1966–1975.=== [[Datoteka:Ngorongoro-Crater-Morning-Scene.JPG|mini|300px|Afrika je bila prvi regijski fokus konzervacijske aktivnosti IUCN-a.]] [[Datoteka:Myanmar Illicit Endangered Wildlife Market 06.jpg|mini|300px|Sprečavanje ilegalne trgovine divljim životinjama je jedan od prioriteta IUCN-a.]] [[Datoteka:Cheval de Przewalski Mongolia.jpg|mini|300px|Mongolski konj Przewalski]] [[Datoteka:Arabian oryx (oryx leucoryx).jpg|mini|300px|Arabijski oriks]] [[Datoteka:California Condor Pinnacles NM 2.jpg|mini|300px|Kalifornijski [[kondor]]]] [[Datoteka:Dharavandhoo Thila - Hanifaru Bay Sharks.jpg||300px|mini|Okean]] [[Datoteka:British Base A at Port Lockroy, Antarctica (6063080627).jpg|mini|300px|Antartik]] [[Datoteka:Pichavaram Mangrove.jpg|mini|400px|Šume mangrove: Primjeri ugroženih vrsta i ugroženih staništa koja su u fokusu IUCN programa.]] Javna zabrinutost za stanje životne sredine šezdesetih i sedamdesetih godina dovela je do uspostavljanja novih nevladinih organizacija, od kojih su neke (npr. [[Greenpeace]] i [[Friends of the Earth]]) također radile na globalnom nivou. Mnoge od ovih novih organizacija bile su aktivističkije i kritičnije prema vlastima u odnosu na IUCN, koji je ostao posvećen pružanju naučno zasnovanih savjeta vladama. Kao rezultat toga, IUCN je od strane nekih kritikovan kao staromodan i nebitan. Članstvo IUCN-a je i dalje raslo (sa 200 članova 1961. poraslo je na 400 u 1974), formalni položaj i utjecaj su povećani. Grantom iz [[Ford Foundation]]a u 1969. omogućeno je povećanje sekretarijata i širenje poslovanja. Tokom 1960-ih, IUCN je lobirao u Generalnoj skupštini UN-a da se stvori novi status za NVO. Rezolucijom 1296, usvojenom 1968, odobren je "konsultativni" status za nevladine organizacije. IUCN je na kraju akreditovana pri šest organizacija UN-a. Također, bila je jedna od nekoliko nevladinih organizacija koje su formalno uključene u pripreme Konferencije Ujedinjenih naroda o ljudskom okolišu ([[Stockholm]], 1972). Na Stockholmskoj konferenciji na kraju su usvojene tri nove međunarodne konvencije, a IUCN je bio uključen u njihovu izradu i provedbu: *[[Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine]] (1972): IUCN pruža tehničku evaluaciju i monitoring. *[[CITES]] – Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (1974): IUCN je strana potpisnica i CITES sekretarijat je prvobitno bio u IUCN-u. *[[Ramsarska konvencija]] – Konvencija o močvarama od međunarodnog značaja (1975): Sekretarijatom se i dalje upravlja iz centrale IUCN-a. IUCN sklopio ugovor sa Programom za životnu okolinu Ujedinjenih naroda ([[UNEP]]) da pruža redovne komentare iz svijeta [[Konzervacijska biologija|konzervacije]]. Prihodi ovog su generirani, a u kombinaciji sa sve većim prihodima preko WWF-a, stavili su organizaciju na relativno zvučnu finansijsku osnovu, po prvi put od 1948. Ovaj period vodio je ka početku postepene promjene u IUCN-ovom pristupu očuvanju. Osiguranje opstanka staništa i vrsta ostalo je glavni cilj, ali je rasla svijest da ekonomske i socijalne zahtjeve treba uzeti u obzir. IUCN je počeo objavljivati smjernice za [[održivi razvoj]]. Godine 1975. Generalna skupština IUCN-a usvojila je rezoluciju da zadrži autohtone narode i zadovolji njihova tradicionalna prava u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima. Kao rezultat toga, IUCN je postao privlačniji organizacijama i vladama u [[Zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]]. ===Svjetska strategija očuvanja 1975–1985.=== Krajem sedamdesetih, između svojih generalnih skupština u [[Kinshasha|Kinshasi]] (1975) i [[Ashkabad]]u (1978), asocijacija IUCN prošla je kroz fazu turbulencije u upravljanju. Njen program rada i dalje raste, dijelom kao rezultat partnerstva s WWF-om. Godine 1978. IUCN je realizirao 137 projekata, uglavnom na globalnom jugu. Uključivanje predstavnika iz zemalja u razvoju u IUCN Vijeće povećalo je broj odbora i osoblja. Godine 1975. IUCN je počeo aktivnosti na ''Svjetskoj strategiji za očuvanje prirode''. Proces izrade i razgovori s uključenim agencijama UN-a doveli su do evolucije u razmišljanju i u IUCN-u, te je raslo prihvatanje činjenice da očuvanje prirode kroz zabranu ljudskog prisustva više nije djelotvorno. (Rasprava o balansu između stroge zaštite prirode i očuvanja kroz održivi razvoj će, međutim, i dalje u IUCN ući duboko u 1990-e.) Svjetska strategija očuvanja pokrenuta je u 35 zemalja, istovremeno 5. marta 1980. iz osnovnih principa i ciljeva za očuvanje širom svijeta, te prioritetima za nacionalne i međunarodnu akciju. Smatra se jednim od najutjecajnijih dokumenata u očuvanju prirode 20. stoljeća i jednim od prvih službenih dokumenata uvedenih u koncept održivog razvoja. Od 1982. Strategiju prati Svjetska povelje o prirodi, koja je usvojena na [[Ujedinjene nacije|Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija]], nakon pripreme prema sugestijama IUCN-a. Godine 1980. IUCN i WWF preselili su se u nove prostorije, koje dijele u Glandu. Ovo je označilo fazu bliže saradnje sa WWF-om. To je bila podrška WWF-a koja je omogućila djelovanje IUCN-a u vrijeme finansijske krize, 1980–1982. Bliske veze između IUCN-a i WWF-a prekinute su [[1985.]], kada je WWF odlučio preuzeti kontrolu nad vlastitim projektima na terenu, koje je do tada vodio IUCN. Godine 1989. IUCN je preselio u posebnu zgradu u Glandu, u neposrednoj blizini ureda koje je prethodno dijelio sa WWF-om. === IUCN kategorije zaštićenih područja === {{Glavni|IUCN kategorije zaštićenih područja}} IUCN kategorije za zaštitu područja je sistem koji je razvila Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa radi klasifikacije zaštićenih područja. Organizacija ujedinjenih naroda i mnoge nacionalne vlade priznaju ove kategorije kao globalni standard za definiranje i evidentiranje zaštićenih područja i kao takve se sve više ugrađuju u zakonodavstvo pojedinih država.<ref>[https://www.iucn.org/theme/protected-areas/about/protected-area-categories IUCN: Kategorije zaštićenih područja - www.iucn.org]{{en}}</ref> ===Održivi razvoj i regionalizacija: 1985–2000.=== Godine 1982. IUCN je uspostavio okrilje i za Centar za razvoj u okviru svojih sekretarijata. Centar je preduzeo projekte kako bi se osiguralo da očuvanje prirode bude integrisano u razvojnu pomoć i ekonomsku politiku zemalja u razvoju. Tokom godina, on podržava razvoj nacionalnih strategija očuvanja u 30 zemalja. Nekoliko europskih zemalja počelo je usmjeravati znatne količine bilateralne pomoći preko IUCN-projekata. Upravljanje ovim projekatima je prvenstveno obavlja osoblje IUCN-a, često sarađujući s novim regionalnim i nacionalnim uredima koje je IUCN uspostavio širom svijeta. Ovo je označilo pomak unutar organizacije. Ranije su volonterske komisije bile veoma uticajne, a sada Sekretarijat i njegovo osoblje počinju imati dominantnu ulogu. U početku, fokus vlasti je i dalje sa sjedištem u Švicarskoj, ali regionalni uredi i grupe regionalnih članova postepeno dobijaju veći utjecaj, npr., u poslovanju. Unatoč povećanoj pažnje za održivi razvoj, zaštita staništa i vrsta ostala je osnovna djelatnost IUCN. Posebni programi su razvijeni za [[Antarktik]], [[tropske kišne šume]] i [[močvare]], a IUCN proširuje svoje poslovanje u [[Amerika|Latinskoj Americi]]. Godine 1991. IUCN (zajedno s UNEP-om i WWF-om) objavio je ''Brigu za Zemlju'', koja je nasljednik ''Svjetske strategije za očuvanje prirode''. Objavljena je u periodu samita o Zemlji, UN Konferencije o okolišu i razvoju u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Svjetska Strategija za zaštitu, Briga za Zemlju i Strategija globalne raznolikosti (objavljena 1992; UNEP, IUCN, i WRI) smatraju se veoma utjecajnima u oblikovanju globalne agende okoliša. One su postavile temelje za [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvenciju o biološkoj raznolikosti]], novi globalni sporazum za očuvanje i održivo korištenje [[Biološka raznolikost|biološke raznolikosti]], koji je razvio UNEP, a uz podršku IUCN-a je usvojena Okvirna [[Konvencija o klimatskim promjenama]] i [[Agenda 21]]. Socijalni aspekti očuvanja sada su integrirani u aktivnosti IUCN-a; projekti su počeli voditi računa o ulozi žena u upravljanju prirodnim resursima, kao i o vrednovanju znanja urođeničkih naroda koje imaju o svom prirodnom okruženju. Na sjednici Generalne skupštine 1994. misija IUCN-a preuređena je u svoju sadašnju formulaciju, koja uključuje pravednu i ekološki održivo korištenje [[Prirodni resursi|prirodnih resursa.]] ===Bliže poslovnosti: 2000–danas=== Povećana pažnja za održivi razvoj kao sredstvo za zaštitu prirode približila je IUCN korporativnom sektoru. Rasprava je počela o saradnji sa poslovnim svijetom, uključujući i pitanje da li komercijalna kompanija može postati članica IUCN-a. Članice su odlučile protiv toga, ali je IUCN ostvario nedozvoljeno partnerstvo sa Svjetskim savjetom Business-a za održivi razvoj. Globalni poslovni program bioraznolikosti (BBP) osnovan je 2003, a ima za cilj uključiti poslovne sektore koji znatno utječu na prirodne resurse i sredstva za život u promociju održivog korištenja prirodnih resursa. Najistaknutija saradnja poslovnog sektora i Programa za biodiverzitet je petogodišnja aktivnost IUCN-a, koja je počela s energetskom kompanijom [[Shell International]] 2007. Cilj je bio da se ublaži utjecaj Shellovih operacija na životnu sredinu. Partnerstvo je gotovo odmah došao pod vatreno osporavanje članova IUCN-a, posebno članova nevladinih organizacija, koje su se plašile za reputaciju IUCN-a. Na Svjetskom kongresu o konzervaciji (ranije IUCN-ovoj Generalnoj skupštini) u [[Barcelona|Barceloni]] 2008. članovi NVO-a su podnijeli prijedlog za raskid ugovora sa Shellom, koji je tijesnim nadglasavanjem odbačen. == Također pogledajte == * [[Zaštićeno prirodno područje]] * [[Bosanskohercegovačka zaštićena područja prirode]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|IUCN}} * [http://www.iucn.org Službeni sajt] * [http://www.iucn.org/knowledge/publications_doc/publications/ IUCN publications] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100913043455/http://www.iucn.org/knowledge/publications_doc/publications/ |date=13. 9. 2010}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:IUCN|IUCN]] [[Kategorija:Međunarodne organizacije za zaštitu životne okoline]] [[Kategorija:Nevladine organizacije]] [[Kategorija:Konzervacijska biologija]] r64roxpbndmgko52isnqnzpz9cosbee 3841295 3841294 2026-05-07T08:44:48Z KWiki 9400 3841295 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Međunarodna unija za zaštitu prirode<br /><small>International Union for Conservation of Nature (IUCN)</small> | slika = IUCN logo.svg | veličina_slike = 120px | opis_slike = Logo IUCN-a | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = IUCN | uzrečica = | prethodnik = IUPN | nasljednik = | datum_osnivanja = Oktobar 1948, [[Fontainebleau]], [[Francuska]] | datum_gašenja = | vrsta = [[Međunarodna organizacija]] | status = Nezavisna | cilj = "Utjecati, ohrabriti i pomoći društvima širom svijeta u očuvanju prirode i da se osigura da svaka upotreba prirodnih resursa bude pravedna i ekološki održiva"<ref>{{Cite web |url=http://www.iucn.org/about/ |title=About IUCN:IUCN's Vision and Mission |work=iucn.org |publisher=IUCN}}</ref> | glavno_sjedište = [[Gland]], Rue Mauverney 28, 1196, [[Švicarska]] | područje_uticaja = Širom svijeta | članstvo = 1400 nevladinih organizacija | jezik = | lider_vrsta1 = Generalna direktorica | lider_ime1 = [[Grethen Aguilar]] | lider_vrsta2 = Predsjednik | lider_ime2 = [[Razan al-Mubarak]] | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = 114 miliona CHF / 116 miliona US$ (2013) | broj_zaposlenih = 900+ | broj_volontera = >11.000 | web_stranica = {{URL|iucn.org}} | fusnota = }} '''Međunarodna unija za zaštitu prirode''' ('''I'''nternational '''U'''nion for '''C'''onservation of '''N'''ature – '''IUCN''') jest [[međunarodna organizacija]] koja djeluje u području [[zaštita prirode|zaštite prirode]] i održivog korištenja [[prirodni resurs|prirodnih resursa]]. To uključuje prikupljanje podataka i analize, istraživanja, projekate na terenu, zagovaranje, lobiranje i obrazovanje. IUCN-ova misija je "utjecati, ohrabriti i pomoći društvima širom svijeta u očuvanju prirode te osigurati da svaka upotreba prirodnih resursa bude pravedna i ekološki održiva". Tokom proteklih decenija, IUCN je proširio svoj fokus izvan očuvanja ekoloških prilika i sada sadrži pitanja koja se odnose na [[rodna ravnopravnost|rodnu ravnopravnost]], [[smanjenje siromaštva]], [[održivo poslovanje]] i sopstvene projekte. Za razliku od drugih međunarodnih [[Nevladina organizacija|nevladinih organizacija]], IUCN sama po sebi ima za cilj mobilizaciju javnosti u podršci očuvanju prirode. Ona pokušava da utiče na akcije vlada, poslovnih i drugih interesnih grupa, kroz pružanje informacija, savjeta, lobiranje i partnerstva. Organizacija je najpoznatija široj javnosti po sastavljanju i objavljivanju [[Ugrožene vrste životinja u Bosni i Hercegovini|IUCN liste ugroženih vrsta]], koja procjenjuje status očuvanja vrsta u svijetu.<ref>http://www.iucn.org/</ref><ref>About IUCN:IUCN's Vision and Mission. iucn.org. IUCN.</ref><ref>About IUCN. IUCN.</ref><ref name=About >{{cite web |url=http://www.iucn.org/about |title=About IUCN|publisher=IUCN |access-date=17. 11. 2014}}</ref><ref name="wrm.org.uy">{{cite web|title=Kenya: The Maasai Stand up to IUCN Displacement Attempts from their Forest|url=http://www.wrm.org.uy/oldsite/bulletin/84/Kenya.html|website=World Rainforest Movement|access-date=2. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927003333/http://www.wrm.org.uy/oldsite/bulletin/84/Kenya.html|archive-date=27. 9. 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Environmentalists Spar Over Corporate m,Ties|url=http://www.worldwatch.org/node/5934<|website=Worldwatch|access-date=5. 12. 2014}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>{{cite book|last1=Holdgate|first1=M.|title=The green web: a union for world conservation|year=1999|url=https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold|publisher=Earthscan|isbn=1 85383 595 1|pages=[https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold/page/16 16]–38}}</ref><ref>{{cite book|last1=Holdgate|first1=M.|title=The green web: a union for world conservation|year=1999|url=https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold|publisher=Earthscan|isbn=1 85383 595 1|pages=[https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold/page/47 47]–63}}</ref><ref name="Earthscan">{{cite book|last1=Holdgate|first1=M.|title=The green web: a union for world conservation|year=1999|url=https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold|publisher=Earthscan|isbn=1 85383 595 1|pages=[https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold/page/67 67]–82}}</ref><ref>{{cite book|last1=Holdgate|first1=M.|title=The green web: a union for world conservation|year=1999|url=https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold|publisher=Earthscan|isbn=1 85383 595 1|pages=[https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold/page/110 110]–124}}</ref> IUCN ima članstvo od preko 1200 vladinih i nevladinih organizacija. Nekih 11.000 naučnika i stručnjaka učestvuje u radu IUCN komisija na dobrovoljnoj osnovi. Ima više od 900 stalno zaposlenih iz više od 60 zemalja. Sjedište je u [[Gland]]u ([[Švicarska]]). IUCN ima status posmatrača i konsultanta u [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] te ulogu u realizaciji nekoliko međunarodnih konvencija o zaštiti prirode i [[bioraznolikost|biološke raznolikosti]]. Uključena je u osnivanje Svjetskog fonda za prirodu i Centra za monitoring svjetske zaštite. U prošlosti je IUCN kritikovan za stavljanje interesa prirode ispred interesa autohtonih naroda. U posljednjih nekoliko godina njeni bliži odnosi s poslovnim sektorom izazvali su kontroverze. IUCN je osnovan 1948, a prethodno se zvao Međunarodna unija za zaštitu prirode (1948–1956) i Svjetska unija za zaštitu prirode (1990–2008). ==Historija== ===Osnivanje=== [[Datoteka:IUCN-Headquarters.jpg|mini|300px|IUCN-ovo sjedište u Glandu]] [[Datoteka:Julian Huxley 1964.jpg|thumb|Julian Huxley, prvi generalni direktor [[UNESCO]]-a, pokrenuo je inicijativu za osnivanje IUCN-a.]] IUCN je osnovan 5. oktobra 1948. u [[Fontainebleau]]u ([[Francuska]]), kada su predstavnici vlada i organizacija za očuvanje potpisali formalni čin osnivanja Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUPN). Smatra se da je to bio prvi korak vladinih i nevladinih organizacija. Inicijativa za uspostavljanje nove organizacije je došla iz [[UNESCO]]-a, a posebno od prvog generalnog direktora, britanskog biologa [[Julian Huxley|Julijana Huxleya]]. Ciljevi nove unije bili su da podstiče međunarodnu saradnju u zaštiti prirode, promociju nacionalnih i međunarodnih akcija te da prikuplja, analizira i distribuira informacije. U vrijeme osnivanja, IUCN je bio jedina [[Međunarodne organizacije|međunarodna organizacija]] s fokusom na cijeli spektar zaštite prirode (međunarodna organizacija za zaštitu ptica, sada [[BirdLife International]], osnovana je 1922).<ref>Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo; {{ISBN|978 9958-592-03-4}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo; {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> ===Rane godine: 1948–1956.=== IUCN je počeo djelovati sa 65 članova. Njegov sekretarijat bio je u [[Bruxelles]]u, a prva aktivnost je bio program fokusiran na čuvanje vrsta i staništa, povećanje i primjenu znanja, unapređenje obrazovanja, promociju međunarodnih sporazuma i promociju očuvanja prirode. Pružanje solidne naučne osnove za akcije očuvanja prirode bilo je centar svih aktivnosti, a za uključivanje stručnjaka i naučnika uspostavljene su posebne komisije. IUCN i [[UNESCO]] su bili usko povezani. Godine 1949. zajedno su organizirali Konferenciju o zaštiti prirode (Lake Success, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). U pripremi za ovu konferenciju po prvi put je priređena lista ozbiljno [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]], preteča IUCN-ove [[Crvena lista ugroženih vrsta|Crvene liste ugroženih vrsta]]. U prvim godinama svog postojanja, finansiranje IUCN-a gotovo u potpunosti zavisilo je od UNESCO-a, koji je bio primoran da privremeno smanji aktivnosti kada je UNESCO neočekivano obustavio finansijsku podršku 1954. IUCN je bio uspješan u angažiranju istaknutih naučnika i identificiranju važnih pitanja kao što su štetno djelovanje [[Pesticidi|pesticida]] na [[divlje životinje]], ali mnoge ideje koje je razvio nisu pretvorene u akciju. To je bilo uzrokovano nespremnošću dijela vlada da djeluju, neizvjesnošću IUCN-ovog mandata i nedostatkom sredstava. Godine [[1956]]. IUCN je promijenio ime u Međunarodnu uniju za zaštitu prirode i prirodnih resursa. ===Povećanje profila i priznanja: 1956–1965.=== Tokom 1950-ih i 1960-ih [[Evropa|Europa]] je ušla u period ekonomskog rasta, a formalne kolonije su postale nezavisne. I jedno i drugo su imali uticaj na rad IUCN-a. Kroz volontersko (tj. ''pro bono'') uključivanje stručnjaka i njihovih komisija, IUCN je bio u mogućnosti da pokrene puno akcija, dok je još radio na niskim proračunima. Proširio je svoje odnose s agencijama [[Ujedinjene nacije|UN-a]] i uspostavio veze sa [[Vijeće Europe|Vijećem Europe]]. Godine [[1961]]., na zahtjev [[ECOSOC]]-a, Ekonomskog i socijalnog savjeta organizacije Ujedinjenih Nacija, IUCN je objavio prvu globalnu listu nacionalnih parkova i zaštićenih područja koja se od tada ažurira. IUCN je najpoznatiji po objavljivanju [[Crvena knjiga|Crvene knjige]] o statusu očuvanja vrsta, koja je prvi put objavljena [[1964]]. godine. IUCN je počeo da igra ulogu u razvoju međunarodnih ugovora i konvencija, počevši s afričkom Konvencijom o očuvanju prirode i prirodnih resursa. Nova područja stručnosti postala su okolinsko pravo i odgovarajuća zakonska regulativa. [[Afrika]] je bila prvi regionalni fokus mnogih ranih projekata IUCN-a u oblasti očuvanja prirode. IUCN je podržao "Yellowstone model" upravljanja zaštićenim područjima, koji strogo ograničava ljudsko prisustvo i djelovanja u cilju zaštite prirode. IUCN i druge organizacije za očuvanje su kritikovani za zaštitu prirode protiv ljudi, a ne sa ljudima. Ovaj model je prvobitno primijenjen u Africi i igrao je ulogu u odluci da se ukloni [[Maasai]] narod iz [[Serengeti]] Nacionalnog parka i [[Ngorongoro]]-a. Da uspostavi stabilnu finansijsku osnovu za svoj rad, IUCN je učestvovao u uspostavljanju World Wildlife Fund ([[1961]]), sada World Wide Fund for Nature ([[WWF]]). WWF će raditi na prikupljanju sredstava, odnosima s javnošću i povećanju javne podrške. IUCN će nastaviti da se fokusira na pružanje uticaja [[Nauka|nauke]] i podataka i razvijanje odnosa sa međunarodnim tijelima. Sredstva prikupljena od strane WWF će se koristiti za pokrivanje dijela operativnih troškova IUCN. Također, [[1961]]. godine, sjedište IUCN-a je preseljeno iz [[Belgija|Belgije]] u [[Morges]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. ===Konsolidacija svoju poziciju u međunarodnoj ekološkog pokreta: 1966–1975.=== [[Datoteka:Ngorongoro-Crater-Morning-Scene.JPG|mini|300px|Afrika je bila prvi regijski fokus konzervacijske aktivnosti IUCN-a.]] [[Datoteka:Myanmar Illicit Endangered Wildlife Market 06.jpg|mini|300px|Sprečavanje ilegalne trgovine divljim životinjama je jedan od prioriteta IUCN-a.]] [[Datoteka:Cheval de Przewalski Mongolia.jpg|mini|300px|Mongolski konj Przewalski]] [[Datoteka:Arabian oryx (oryx leucoryx).jpg|mini|300px|Arabijski oriks]] [[Datoteka:California Condor Pinnacles NM 2.jpg|mini|300px|Kalifornijski [[kondor]]]] [[Datoteka:Dharavandhoo Thila - Hanifaru Bay Sharks.jpg||300px|mini|Okean]] [[Datoteka:British Base A at Port Lockroy, Antarctica (6063080627).jpg|mini|300px|Antartik]] [[Datoteka:Pichavaram Mangrove.jpg|mini|400px|Šume mangrove: Primjeri ugroženih vrsta i ugroženih staništa koja su u fokusu IUCN programa.]] Javna zabrinutost za stanje životne sredine šezdesetih i sedamdesetih godina dovela je do uspostavljanja novih nevladinih organizacija, od kojih su neke (npr. [[Greenpeace]] i [[Friends of the Earth]]) također radile na globalnom nivou. Mnoge od ovih novih organizacija bile su aktivističkije i kritičnije prema vlastima u odnosu na IUCN, koji je ostao posvećen pružanju naučno zasnovanih savjeta vladama. Kao rezultat toga, IUCN je od strane nekih kritikovan kao staromodan i nebitan. Članstvo IUCN-a je i dalje raslo (sa 200 članova 1961. poraslo je na 400 u 1974), formalni položaj i utjecaj su povećani. Grantom iz [[Ford Foundation]]a u 1969. omogućeno je povećanje sekretarijata i širenje poslovanja. Tokom 1960-ih, IUCN je lobirao u Generalnoj skupštini UN-a da se stvori novi status za NVO. Rezolucijom 1296, usvojenom 1968, odobren je "konsultativni" status za nevladine organizacije. IUCN je na kraju akreditovana pri šest organizacija UN-a. Također, bila je jedna od nekoliko nevladinih organizacija koje su formalno uključene u pripreme Konferencije Ujedinjenih naroda o ljudskom okolišu ([[Stockholm]], 1972). Na Stockholmskoj konferenciji na kraju su usvojene tri nove međunarodne konvencije, a IUCN je bio uključen u njihovu izradu i provedbu: *[[Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine]] (1972): IUCN pruža tehničku evaluaciju i monitoring. *[[CITES]] – Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (1974): IUCN je strana potpisnica i CITES sekretarijat je prvobitno bio u IUCN-u. *[[Ramsarska konvencija]] – Konvencija o močvarama od međunarodnog značaja (1975): Sekretarijatom se i dalje upravlja iz centrale IUCN-a. IUCN sklopio ugovor sa Programom za životnu okolinu Ujedinjenih naroda ([[UNEP]]) da pruža redovne komentare iz svijeta [[Konzervacijska biologija|konzervacije]]. Prihodi ovog su generirani, a u kombinaciji sa sve većim prihodima preko WWF-a, stavili su organizaciju na relativno zvučnu finansijsku osnovu, po prvi put od 1948. Ovaj period vodio je ka početku postepene promjene u IUCN-ovom pristupu očuvanju. Osiguranje opstanka staništa i vrsta ostalo je glavni cilj, ali je rasla svijest da ekonomske i socijalne zahtjeve treba uzeti u obzir. IUCN je počeo objavljivati smjernice za [[održivi razvoj]]. Godine 1975. Generalna skupština IUCN-a usvojila je rezoluciju da zadrži autohtone narode i zadovolji njihova tradicionalna prava u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima. Kao rezultat toga, IUCN je postao privlačniji organizacijama i vladama u [[Zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]]. ===Svjetska strategija očuvanja 1975–1985.=== Krajem sedamdesetih, između svojih generalnih skupština u [[Kinshasha|Kinshasi]] (1975) i [[Ashkabad]]u (1978), asocijacija IUCN prošla je kroz fazu turbulencije u upravljanju. Njen program rada i dalje raste, dijelom kao rezultat partnerstva s WWF-om. Godine 1978. IUCN je realizirao 137 projekata, uglavnom na globalnom jugu. Uključivanje predstavnika iz zemalja u razvoju u IUCN Vijeće povećalo je broj odbora i osoblja. Godine 1975. IUCN je počeo aktivnosti na ''Svjetskoj strategiji za očuvanje prirode''. Proces izrade i razgovori s uključenim agencijama UN-a doveli su do evolucije u razmišljanju i u IUCN-u, te je raslo prihvatanje činjenice da očuvanje prirode kroz zabranu ljudskog prisustva više nije djelotvorno. (Rasprava o balansu između stroge zaštite prirode i očuvanja kroz održivi razvoj će, međutim, i dalje u IUCN ući duboko u 1990-e.) Svjetska strategija očuvanja pokrenuta je u 35 zemalja, istovremeno 5. marta 1980. iz osnovnih principa i ciljeva za očuvanje širom svijeta, te prioritetima za nacionalne i međunarodnu akciju. Smatra se jednim od najutjecajnijih dokumenata u očuvanju prirode 20. stoljeća i jednim od prvih službenih dokumenata uvedenih u koncept održivog razvoja. Od 1982. Strategiju prati Svjetska povelje o prirodi, koja je usvojena na [[Ujedinjene nacije|Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija]], nakon pripreme prema sugestijama IUCN-a. Godine 1980. IUCN i WWF preselili su se u nove prostorije, koje dijele u Glandu. Ovo je označilo fazu bliže saradnje sa WWF-om. To je bila podrška WWF-a koja je omogućila djelovanje IUCN-a u vrijeme finansijske krize, 1980–1982. Bliske veze između IUCN-a i WWF-a prekinute su [[1985.]], kada je WWF odlučio preuzeti kontrolu nad vlastitim projektima na terenu, koje je do tada vodio IUCN. Godine 1989. IUCN je preselio u posebnu zgradu u Glandu, u neposrednoj blizini ureda koje je prethodno dijelio sa WWF-om. === IUCN kategorije zaštićenih područja === {{Glavni|IUCN kategorije zaštićenih područja}} IUCN kategorije za zaštitu područja je sistem koji je razvila Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa radi klasifikacije zaštićenih područja. Organizacija ujedinjenih naroda i mnoge nacionalne vlade priznaju ove kategorije kao globalni standard za definiranje i evidentiranje zaštićenih područja i kao takve se sve više ugrađuju u zakonodavstvo pojedinih država.<ref>[https://www.iucn.org/theme/protected-areas/about/protected-area-categories IUCN: Kategorije zaštićenih područja - www.iucn.org]{{en}}</ref> ===Održivi razvoj i regionalizacija: 1985–2000.=== Godine 1982. IUCN je uspostavio okrilje i za Centar za razvoj u okviru svojih sekretarijata. Centar je preduzeo projekte kako bi se osiguralo da očuvanje prirode bude integrisano u razvojnu pomoć i ekonomsku politiku zemalja u razvoju. Tokom godina, on podržava razvoj nacionalnih strategija očuvanja u 30 zemalja. Nekoliko europskih zemalja počelo je usmjeravati znatne količine bilateralne pomoći preko IUCN-projekata. Upravljanje ovim projekatima je prvenstveno obavlja osoblje IUCN-a, često sarađujući s novim regionalnim i nacionalnim uredima koje je IUCN uspostavio širom svijeta. Ovo je označilo pomak unutar organizacije. Ranije su volonterske komisije bile veoma uticajne, a sada Sekretarijat i njegovo osoblje počinju imati dominantnu ulogu. U početku, fokus vlasti je i dalje sa sjedištem u Švicarskoj, ali regionalni uredi i grupe regionalnih članova postepeno dobijaju veći utjecaj, npr., u poslovanju. Unatoč povećanoj pažnje za održivi razvoj, zaštita staništa i vrsta ostala je osnovna djelatnost IUCN. Posebni programi su razvijeni za [[Antarktik]], [[tropske kišne šume]] i [[močvare]], a IUCN proširuje svoje poslovanje u [[Amerika|Latinskoj Americi]]. Godine 1991. IUCN (zajedno s UNEP-om i WWF-om) objavio je ''Brigu za Zemlju'', koja je nasljednik ''Svjetske strategije za očuvanje prirode''. Objavljena je u periodu samita o Zemlji, UN Konferencije o okolišu i razvoju u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Svjetska Strategija za zaštitu, Briga za Zemlju i Strategija globalne raznolikosti (objavljena 1992; UNEP, IUCN, i WRI) smatraju se veoma utjecajnima u oblikovanju globalne agende okoliša. One su postavile temelje za [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvenciju o biološkoj raznolikosti]], novi globalni sporazum za očuvanje i održivo korištenje [[Biološka raznolikost|biološke raznolikosti]], koji je razvio UNEP, a uz podršku IUCN-a je usvojena Okvirna [[Konvencija o klimatskim promjenama]] i [[Agenda 21]]. Socijalni aspekti očuvanja sada su integrirani u aktivnosti IUCN-a; projekti su počeli voditi računa o ulozi žena u upravljanju prirodnim resursima, kao i o vrednovanju znanja urođeničkih naroda koje imaju o svom prirodnom okruženju. Na sjednici Generalne skupštine 1994. misija IUCN-a preuređena je u svoju sadašnju formulaciju, koja uključuje pravednu i ekološki održivo korištenje [[Prirodni resursi|prirodnih resursa.]] ===Bliže poslovnosti: 2000–danas=== Povećana pažnja za održivi razvoj kao sredstvo za zaštitu prirode približila je IUCN korporativnom sektoru. Rasprava je počela o saradnji sa poslovnim svijetom, uključujući i pitanje da li komercijalna kompanija može postati članica IUCN-a. Članice su odlučile protiv toga, ali je IUCN ostvario nedozvoljeno partnerstvo sa Svjetskim savjetom Business-a za održivi razvoj. Globalni poslovni program bioraznolikosti (BBP) osnovan je 2003, a ima za cilj uključiti poslovne sektore koji znatno utječu na prirodne resurse i sredstva za život u promociju održivog korištenja prirodnih resursa. Najistaknutija saradnja poslovnog sektora i Programa za biodiverzitet je petogodišnja aktivnost IUCN-a, koja je počela s energetskom kompanijom [[Shell International]] 2007. Cilj je bio da se ublaži utjecaj Shellovih operacija na životnu sredinu. Partnerstvo je gotovo odmah došao pod vatreno osporavanje članova IUCN-a, posebno članova nevladinih organizacija, koje su se plašile za reputaciju IUCN-a. Na Svjetskom kongresu o konzervaciji (ranije IUCN-ovoj Generalnoj skupštini) u [[Barcelona|Barceloni]] 2008. članovi NVO-a su podnijeli prijedlog za raskid ugovora sa Shellom, koji je tijesnim nadglasavanjem odbačen. == Također pogledajte == * [[Zaštićeno prirodno područje]] * [[Bosanskohercegovačka zaštićena područja prirode]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|IUCN}} * [http://www.iucn.org Službeni sajt] * [http://www.iucn.org/knowledge/publications_doc/publications/ IUCN publications] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100913043455/http://www.iucn.org/knowledge/publications_doc/publications/ |date=13. 9. 2010}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:IUCN|IUCN]] [[Kategorija:Međunarodne organizacije za zaštitu životne okoline]] [[Kategorija:Nevladine organizacije]] [[Kategorija:Konzervacijska biologija]] fh1hwl56j7c3bavbgudxttn3yc4oj3x 3841297 3841295 2026-05-07T08:45:21Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa]] na [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] 3841295 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Međunarodna unija za zaštitu prirode<br /><small>International Union for Conservation of Nature (IUCN)</small> | slika = IUCN logo.svg | veličina_slike = 120px | opis_slike = Logo IUCN-a | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = IUCN | uzrečica = | prethodnik = IUPN | nasljednik = | datum_osnivanja = Oktobar 1948, [[Fontainebleau]], [[Francuska]] | datum_gašenja = | vrsta = [[Međunarodna organizacija]] | status = Nezavisna | cilj = "Utjecati, ohrabriti i pomoći društvima širom svijeta u očuvanju prirode i da se osigura da svaka upotreba prirodnih resursa bude pravedna i ekološki održiva"<ref>{{Cite web |url=http://www.iucn.org/about/ |title=About IUCN:IUCN's Vision and Mission |work=iucn.org |publisher=IUCN}}</ref> | glavno_sjedište = [[Gland]], Rue Mauverney 28, 1196, [[Švicarska]] | područje_uticaja = Širom svijeta | članstvo = 1400 nevladinih organizacija | jezik = | lider_vrsta1 = Generalna direktorica | lider_ime1 = [[Grethen Aguilar]] | lider_vrsta2 = Predsjednik | lider_ime2 = [[Razan al-Mubarak]] | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = 114 miliona CHF / 116 miliona US$ (2013) | broj_zaposlenih = 900+ | broj_volontera = >11.000 | web_stranica = {{URL|iucn.org}} | fusnota = }} '''Međunarodna unija za zaštitu prirode''' ('''I'''nternational '''U'''nion for '''C'''onservation of '''N'''ature – '''IUCN''') jest [[međunarodna organizacija]] koja djeluje u području [[zaštita prirode|zaštite prirode]] i održivog korištenja [[prirodni resurs|prirodnih resursa]]. To uključuje prikupljanje podataka i analize, istraživanja, projekate na terenu, zagovaranje, lobiranje i obrazovanje. IUCN-ova misija je "utjecati, ohrabriti i pomoći društvima širom svijeta u očuvanju prirode te osigurati da svaka upotreba prirodnih resursa bude pravedna i ekološki održiva". Tokom proteklih decenija, IUCN je proširio svoj fokus izvan očuvanja ekoloških prilika i sada sadrži pitanja koja se odnose na [[rodna ravnopravnost|rodnu ravnopravnost]], [[smanjenje siromaštva]], [[održivo poslovanje]] i sopstvene projekte. Za razliku od drugih međunarodnih [[Nevladina organizacija|nevladinih organizacija]], IUCN sama po sebi ima za cilj mobilizaciju javnosti u podršci očuvanju prirode. Ona pokušava da utiče na akcije vlada, poslovnih i drugih interesnih grupa, kroz pružanje informacija, savjeta, lobiranje i partnerstva. Organizacija je najpoznatija široj javnosti po sastavljanju i objavljivanju [[Ugrožene vrste životinja u Bosni i Hercegovini|IUCN liste ugroženih vrsta]], koja procjenjuje status očuvanja vrsta u svijetu.<ref>http://www.iucn.org/</ref><ref>About IUCN:IUCN's Vision and Mission. iucn.org. IUCN.</ref><ref>About IUCN. IUCN.</ref><ref name=About >{{cite web |url=http://www.iucn.org/about |title=About IUCN|publisher=IUCN |access-date=17. 11. 2014}}</ref><ref name="wrm.org.uy">{{cite web|title=Kenya: The Maasai Stand up to IUCN Displacement Attempts from their Forest|url=http://www.wrm.org.uy/oldsite/bulletin/84/Kenya.html|website=World Rainforest Movement|access-date=2. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927003333/http://www.wrm.org.uy/oldsite/bulletin/84/Kenya.html|archive-date=27. 9. 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Environmentalists Spar Over Corporate m,Ties|url=http://www.worldwatch.org/node/5934<|website=Worldwatch|access-date=5. 12. 2014}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>{{cite book|last1=Holdgate|first1=M.|title=The green web: a union for world conservation|year=1999|url=https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold|publisher=Earthscan|isbn=1 85383 595 1|pages=[https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold/page/16 16]–38}}</ref><ref>{{cite book|last1=Holdgate|first1=M.|title=The green web: a union for world conservation|year=1999|url=https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold|publisher=Earthscan|isbn=1 85383 595 1|pages=[https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold/page/47 47]–63}}</ref><ref name="Earthscan">{{cite book|last1=Holdgate|first1=M.|title=The green web: a union for world conservation|year=1999|url=https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold|publisher=Earthscan|isbn=1 85383 595 1|pages=[https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold/page/67 67]–82}}</ref><ref>{{cite book|last1=Holdgate|first1=M.|title=The green web: a union for world conservation|year=1999|url=https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold|publisher=Earthscan|isbn=1 85383 595 1|pages=[https://archive.org/details/greenwebunionfor0000hold/page/110 110]–124}}</ref> IUCN ima članstvo od preko 1200 vladinih i nevladinih organizacija. Nekih 11.000 naučnika i stručnjaka učestvuje u radu IUCN komisija na dobrovoljnoj osnovi. Ima više od 900 stalno zaposlenih iz više od 60 zemalja. Sjedište je u [[Gland]]u ([[Švicarska]]). IUCN ima status posmatrača i konsultanta u [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] te ulogu u realizaciji nekoliko međunarodnih konvencija o zaštiti prirode i [[bioraznolikost|biološke raznolikosti]]. Uključena je u osnivanje Svjetskog fonda za prirodu i Centra za monitoring svjetske zaštite. U prošlosti je IUCN kritikovan za stavljanje interesa prirode ispred interesa autohtonih naroda. U posljednjih nekoliko godina njeni bliži odnosi s poslovnim sektorom izazvali su kontroverze. IUCN je osnovan 1948, a prethodno se zvao Međunarodna unija za zaštitu prirode (1948–1956) i Svjetska unija za zaštitu prirode (1990–2008). ==Historija== ===Osnivanje=== [[Datoteka:IUCN-Headquarters.jpg|mini|300px|IUCN-ovo sjedište u Glandu]] [[Datoteka:Julian Huxley 1964.jpg|thumb|Julian Huxley, prvi generalni direktor [[UNESCO]]-a, pokrenuo je inicijativu za osnivanje IUCN-a.]] IUCN je osnovan 5. oktobra 1948. u [[Fontainebleau]]u ([[Francuska]]), kada su predstavnici vlada i organizacija za očuvanje potpisali formalni čin osnivanja Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUPN). Smatra se da je to bio prvi korak vladinih i nevladinih organizacija. Inicijativa za uspostavljanje nove organizacije je došla iz [[UNESCO]]-a, a posebno od prvog generalnog direktora, britanskog biologa [[Julian Huxley|Julijana Huxleya]]. Ciljevi nove unije bili su da podstiče međunarodnu saradnju u zaštiti prirode, promociju nacionalnih i međunarodnih akcija te da prikuplja, analizira i distribuira informacije. U vrijeme osnivanja, IUCN je bio jedina [[Međunarodne organizacije|međunarodna organizacija]] s fokusom na cijeli spektar zaštite prirode (međunarodna organizacija za zaštitu ptica, sada [[BirdLife International]], osnovana je 1922).<ref>Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo; {{ISBN|978 9958-592-03-4}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo; {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> ===Rane godine: 1948–1956.=== IUCN je počeo djelovati sa 65 članova. Njegov sekretarijat bio je u [[Bruxelles]]u, a prva aktivnost je bio program fokusiran na čuvanje vrsta i staništa, povećanje i primjenu znanja, unapređenje obrazovanja, promociju međunarodnih sporazuma i promociju očuvanja prirode. Pružanje solidne naučne osnove za akcije očuvanja prirode bilo je centar svih aktivnosti, a za uključivanje stručnjaka i naučnika uspostavljene su posebne komisije. IUCN i [[UNESCO]] su bili usko povezani. Godine 1949. zajedno su organizirali Konferenciju o zaštiti prirode (Lake Success, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). U pripremi za ovu konferenciju po prvi put je priređena lista ozbiljno [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]], preteča IUCN-ove [[Crvena lista ugroženih vrsta|Crvene liste ugroženih vrsta]]. U prvim godinama svog postojanja, finansiranje IUCN-a gotovo u potpunosti zavisilo je od UNESCO-a, koji je bio primoran da privremeno smanji aktivnosti kada je UNESCO neočekivano obustavio finansijsku podršku 1954. IUCN je bio uspješan u angažiranju istaknutih naučnika i identificiranju važnih pitanja kao što su štetno djelovanje [[Pesticidi|pesticida]] na [[divlje životinje]], ali mnoge ideje koje je razvio nisu pretvorene u akciju. To je bilo uzrokovano nespremnošću dijela vlada da djeluju, neizvjesnošću IUCN-ovog mandata i nedostatkom sredstava. Godine [[1956]]. IUCN je promijenio ime u Međunarodnu uniju za zaštitu prirode i prirodnih resursa. ===Povećanje profila i priznanja: 1956–1965.=== Tokom 1950-ih i 1960-ih [[Evropa|Europa]] je ušla u period ekonomskog rasta, a formalne kolonije su postale nezavisne. I jedno i drugo su imali uticaj na rad IUCN-a. Kroz volontersko (tj. ''pro bono'') uključivanje stručnjaka i njihovih komisija, IUCN je bio u mogućnosti da pokrene puno akcija, dok je još radio na niskim proračunima. Proširio je svoje odnose s agencijama [[Ujedinjene nacije|UN-a]] i uspostavio veze sa [[Vijeće Europe|Vijećem Europe]]. Godine [[1961]]., na zahtjev [[ECOSOC]]-a, Ekonomskog i socijalnog savjeta organizacije Ujedinjenih Nacija, IUCN je objavio prvu globalnu listu nacionalnih parkova i zaštićenih područja koja se od tada ažurira. IUCN je najpoznatiji po objavljivanju [[Crvena knjiga|Crvene knjige]] o statusu očuvanja vrsta, koja je prvi put objavljena [[1964]]. godine. IUCN je počeo da igra ulogu u razvoju međunarodnih ugovora i konvencija, počevši s afričkom Konvencijom o očuvanju prirode i prirodnih resursa. Nova područja stručnosti postala su okolinsko pravo i odgovarajuća zakonska regulativa. [[Afrika]] je bila prvi regionalni fokus mnogih ranih projekata IUCN-a u oblasti očuvanja prirode. IUCN je podržao "Yellowstone model" upravljanja zaštićenim područjima, koji strogo ograničava ljudsko prisustvo i djelovanja u cilju zaštite prirode. IUCN i druge organizacije za očuvanje su kritikovani za zaštitu prirode protiv ljudi, a ne sa ljudima. Ovaj model je prvobitno primijenjen u Africi i igrao je ulogu u odluci da se ukloni [[Maasai]] narod iz [[Serengeti]] Nacionalnog parka i [[Ngorongoro]]-a. Da uspostavi stabilnu finansijsku osnovu za svoj rad, IUCN je učestvovao u uspostavljanju World Wildlife Fund ([[1961]]), sada World Wide Fund for Nature ([[WWF]]). WWF će raditi na prikupljanju sredstava, odnosima s javnošću i povećanju javne podrške. IUCN će nastaviti da se fokusira na pružanje uticaja [[Nauka|nauke]] i podataka i razvijanje odnosa sa međunarodnim tijelima. Sredstva prikupljena od strane WWF će se koristiti za pokrivanje dijela operativnih troškova IUCN. Također, [[1961]]. godine, sjedište IUCN-a je preseljeno iz [[Belgija|Belgije]] u [[Morges]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. ===Konsolidacija svoju poziciju u međunarodnoj ekološkog pokreta: 1966–1975.=== [[Datoteka:Ngorongoro-Crater-Morning-Scene.JPG|mini|300px|Afrika je bila prvi regijski fokus konzervacijske aktivnosti IUCN-a.]] [[Datoteka:Myanmar Illicit Endangered Wildlife Market 06.jpg|mini|300px|Sprečavanje ilegalne trgovine divljim životinjama je jedan od prioriteta IUCN-a.]] [[Datoteka:Cheval de Przewalski Mongolia.jpg|mini|300px|Mongolski konj Przewalski]] [[Datoteka:Arabian oryx (oryx leucoryx).jpg|mini|300px|Arabijski oriks]] [[Datoteka:California Condor Pinnacles NM 2.jpg|mini|300px|Kalifornijski [[kondor]]]] [[Datoteka:Dharavandhoo Thila - Hanifaru Bay Sharks.jpg||300px|mini|Okean]] [[Datoteka:British Base A at Port Lockroy, Antarctica (6063080627).jpg|mini|300px|Antartik]] [[Datoteka:Pichavaram Mangrove.jpg|mini|400px|Šume mangrove: Primjeri ugroženih vrsta i ugroženih staništa koja su u fokusu IUCN programa.]] Javna zabrinutost za stanje životne sredine šezdesetih i sedamdesetih godina dovela je do uspostavljanja novih nevladinih organizacija, od kojih su neke (npr. [[Greenpeace]] i [[Friends of the Earth]]) također radile na globalnom nivou. Mnoge od ovih novih organizacija bile su aktivističkije i kritičnije prema vlastima u odnosu na IUCN, koji je ostao posvećen pružanju naučno zasnovanih savjeta vladama. Kao rezultat toga, IUCN je od strane nekih kritikovan kao staromodan i nebitan. Članstvo IUCN-a je i dalje raslo (sa 200 članova 1961. poraslo je na 400 u 1974), formalni položaj i utjecaj su povećani. Grantom iz [[Ford Foundation]]a u 1969. omogućeno je povećanje sekretarijata i širenje poslovanja. Tokom 1960-ih, IUCN je lobirao u Generalnoj skupštini UN-a da se stvori novi status za NVO. Rezolucijom 1296, usvojenom 1968, odobren je "konsultativni" status za nevladine organizacije. IUCN je na kraju akreditovana pri šest organizacija UN-a. Također, bila je jedna od nekoliko nevladinih organizacija koje su formalno uključene u pripreme Konferencije Ujedinjenih naroda o ljudskom okolišu ([[Stockholm]], 1972). Na Stockholmskoj konferenciji na kraju su usvojene tri nove međunarodne konvencije, a IUCN je bio uključen u njihovu izradu i provedbu: *[[Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine]] (1972): IUCN pruža tehničku evaluaciju i monitoring. *[[CITES]] – Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (1974): IUCN je strana potpisnica i CITES sekretarijat je prvobitno bio u IUCN-u. *[[Ramsarska konvencija]] – Konvencija o močvarama od međunarodnog značaja (1975): Sekretarijatom se i dalje upravlja iz centrale IUCN-a. IUCN sklopio ugovor sa Programom za životnu okolinu Ujedinjenih naroda ([[UNEP]]) da pruža redovne komentare iz svijeta [[Konzervacijska biologija|konzervacije]]. Prihodi ovog su generirani, a u kombinaciji sa sve većim prihodima preko WWF-a, stavili su organizaciju na relativno zvučnu finansijsku osnovu, po prvi put od 1948. Ovaj period vodio je ka početku postepene promjene u IUCN-ovom pristupu očuvanju. Osiguranje opstanka staništa i vrsta ostalo je glavni cilj, ali je rasla svijest da ekonomske i socijalne zahtjeve treba uzeti u obzir. IUCN je počeo objavljivati smjernice za [[održivi razvoj]]. Godine 1975. Generalna skupština IUCN-a usvojila je rezoluciju da zadrži autohtone narode i zadovolji njihova tradicionalna prava u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima. Kao rezultat toga, IUCN je postao privlačniji organizacijama i vladama u [[Zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]]. ===Svjetska strategija očuvanja 1975–1985.=== Krajem sedamdesetih, između svojih generalnih skupština u [[Kinshasha|Kinshasi]] (1975) i [[Ashkabad]]u (1978), asocijacija IUCN prošla je kroz fazu turbulencije u upravljanju. Njen program rada i dalje raste, dijelom kao rezultat partnerstva s WWF-om. Godine 1978. IUCN je realizirao 137 projekata, uglavnom na globalnom jugu. Uključivanje predstavnika iz zemalja u razvoju u IUCN Vijeće povećalo je broj odbora i osoblja. Godine 1975. IUCN je počeo aktivnosti na ''Svjetskoj strategiji za očuvanje prirode''. Proces izrade i razgovori s uključenim agencijama UN-a doveli su do evolucije u razmišljanju i u IUCN-u, te je raslo prihvatanje činjenice da očuvanje prirode kroz zabranu ljudskog prisustva više nije djelotvorno. (Rasprava o balansu između stroge zaštite prirode i očuvanja kroz održivi razvoj će, međutim, i dalje u IUCN ući duboko u 1990-e.) Svjetska strategija očuvanja pokrenuta je u 35 zemalja, istovremeno 5. marta 1980. iz osnovnih principa i ciljeva za očuvanje širom svijeta, te prioritetima za nacionalne i međunarodnu akciju. Smatra se jednim od najutjecajnijih dokumenata u očuvanju prirode 20. stoljeća i jednim od prvih službenih dokumenata uvedenih u koncept održivog razvoja. Od 1982. Strategiju prati Svjetska povelje o prirodi, koja je usvojena na [[Ujedinjene nacije|Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija]], nakon pripreme prema sugestijama IUCN-a. Godine 1980. IUCN i WWF preselili su se u nove prostorije, koje dijele u Glandu. Ovo je označilo fazu bliže saradnje sa WWF-om. To je bila podrška WWF-a koja je omogućila djelovanje IUCN-a u vrijeme finansijske krize, 1980–1982. Bliske veze između IUCN-a i WWF-a prekinute su [[1985.]], kada je WWF odlučio preuzeti kontrolu nad vlastitim projektima na terenu, koje je do tada vodio IUCN. Godine 1989. IUCN je preselio u posebnu zgradu u Glandu, u neposrednoj blizini ureda koje je prethodno dijelio sa WWF-om. === IUCN kategorije zaštićenih područja === {{Glavni|IUCN kategorije zaštićenih područja}} IUCN kategorije za zaštitu područja je sistem koji je razvila Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa radi klasifikacije zaštićenih područja. Organizacija ujedinjenih naroda i mnoge nacionalne vlade priznaju ove kategorije kao globalni standard za definiranje i evidentiranje zaštićenih područja i kao takve se sve više ugrađuju u zakonodavstvo pojedinih država.<ref>[https://www.iucn.org/theme/protected-areas/about/protected-area-categories IUCN: Kategorije zaštićenih područja - www.iucn.org]{{en}}</ref> ===Održivi razvoj i regionalizacija: 1985–2000.=== Godine 1982. IUCN je uspostavio okrilje i za Centar za razvoj u okviru svojih sekretarijata. Centar je preduzeo projekte kako bi se osiguralo da očuvanje prirode bude integrisano u razvojnu pomoć i ekonomsku politiku zemalja u razvoju. Tokom godina, on podržava razvoj nacionalnih strategija očuvanja u 30 zemalja. Nekoliko europskih zemalja počelo je usmjeravati znatne količine bilateralne pomoći preko IUCN-projekata. Upravljanje ovim projekatima je prvenstveno obavlja osoblje IUCN-a, često sarađujući s novim regionalnim i nacionalnim uredima koje je IUCN uspostavio širom svijeta. Ovo je označilo pomak unutar organizacije. Ranije su volonterske komisije bile veoma uticajne, a sada Sekretarijat i njegovo osoblje počinju imati dominantnu ulogu. U početku, fokus vlasti je i dalje sa sjedištem u Švicarskoj, ali regionalni uredi i grupe regionalnih članova postepeno dobijaju veći utjecaj, npr., u poslovanju. Unatoč povećanoj pažnje za održivi razvoj, zaštita staništa i vrsta ostala je osnovna djelatnost IUCN. Posebni programi su razvijeni za [[Antarktik]], [[tropske kišne šume]] i [[močvare]], a IUCN proširuje svoje poslovanje u [[Amerika|Latinskoj Americi]]. Godine 1991. IUCN (zajedno s UNEP-om i WWF-om) objavio je ''Brigu za Zemlju'', koja je nasljednik ''Svjetske strategije za očuvanje prirode''. Objavljena je u periodu samita o Zemlji, UN Konferencije o okolišu i razvoju u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Svjetska Strategija za zaštitu, Briga za Zemlju i Strategija globalne raznolikosti (objavljena 1992; UNEP, IUCN, i WRI) smatraju se veoma utjecajnima u oblikovanju globalne agende okoliša. One su postavile temelje za [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvenciju o biološkoj raznolikosti]], novi globalni sporazum za očuvanje i održivo korištenje [[Biološka raznolikost|biološke raznolikosti]], koji je razvio UNEP, a uz podršku IUCN-a je usvojena Okvirna [[Konvencija o klimatskim promjenama]] i [[Agenda 21]]. Socijalni aspekti očuvanja sada su integrirani u aktivnosti IUCN-a; projekti su počeli voditi računa o ulozi žena u upravljanju prirodnim resursima, kao i o vrednovanju znanja urođeničkih naroda koje imaju o svom prirodnom okruženju. Na sjednici Generalne skupštine 1994. misija IUCN-a preuređena je u svoju sadašnju formulaciju, koja uključuje pravednu i ekološki održivo korištenje [[Prirodni resursi|prirodnih resursa.]] ===Bliže poslovnosti: 2000–danas=== Povećana pažnja za održivi razvoj kao sredstvo za zaštitu prirode približila je IUCN korporativnom sektoru. Rasprava je počela o saradnji sa poslovnim svijetom, uključujući i pitanje da li komercijalna kompanija može postati članica IUCN-a. Članice su odlučile protiv toga, ali je IUCN ostvario nedozvoljeno partnerstvo sa Svjetskim savjetom Business-a za održivi razvoj. Globalni poslovni program bioraznolikosti (BBP) osnovan je 2003, a ima za cilj uključiti poslovne sektore koji znatno utječu na prirodne resurse i sredstva za život u promociju održivog korištenja prirodnih resursa. Najistaknutija saradnja poslovnog sektora i Programa za biodiverzitet je petogodišnja aktivnost IUCN-a, koja je počela s energetskom kompanijom [[Shell International]] 2007. Cilj je bio da se ublaži utjecaj Shellovih operacija na životnu sredinu. Partnerstvo je gotovo odmah došao pod vatreno osporavanje članova IUCN-a, posebno članova nevladinih organizacija, koje su se plašile za reputaciju IUCN-a. Na Svjetskom kongresu o konzervaciji (ranije IUCN-ovoj Generalnoj skupštini) u [[Barcelona|Barceloni]] 2008. članovi NVO-a su podnijeli prijedlog za raskid ugovora sa Shellom, koji je tijesnim nadglasavanjem odbačen. == Također pogledajte == * [[Zaštićeno prirodno područje]] * [[Bosanskohercegovačka zaštićena područja prirode]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|IUCN}} * [http://www.iucn.org Službeni sajt] * [http://www.iucn.org/knowledge/publications_doc/publications/ IUCN publications] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100913043455/http://www.iucn.org/knowledge/publications_doc/publications/ |date=13. 9. 2010}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:IUCN|IUCN]] [[Kategorija:Međunarodne organizacije za zaštitu životne okoline]] [[Kategorija:Nevladine organizacije]] [[Kategorija:Konzervacijska biologija]] fh1hwl56j7c3bavbgudxttn3yc4oj3x 1 410693 3841299 2713960 2026-05-07T08:45:22Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Razgovor:Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa]] na [[Razgovor:Međunarodna unija za očuvanje prirode]] 2713960 wikitext text/x-wiki ==Šta fali?== Šta nedostaje ovoj infokutiji organizacija? [[Korisnik:Yahadzija|Rh+]] ([[Razgovor s korisnikom:Yahadzija|razgovor]]) 13:59, 5 april 2016 (CEST) :{{ok}} pogledati izmjenu --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:21, 5 april 2016 (CEST) 62lv797sfg2gbo9gna196rzyx5efhce 0 410694 3841314 2713950 2026-05-07T08:54:19Z KWiki 9400 Izmijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa]] na [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] 3841314 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] f8gu17eyb5ids5xhqh3aimg1mtnin6n 0 422860 3841250 3749706 2026-05-07T00:35:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija|www.preventgroup.ba | grupa = | ime = Prevent Group | vrsta = Privatno | osnivanje = 1952 | osnivači = | sjedište = | predsjednik = | ključneosobe = Nijaz Hastor (vlasnik) | industrija = Dobavljačka industrija | proizvodi = Automobilski komponenti, namještaj, moda i brodovi | zaposleni = 14000 | holding = | slogan = | web = [http://www.prevent.ba/ prevent.ba]<br>[http://www.preventgroup.com/de/home.html#1 preventgroup.com] | pod_posluženo = | usluge = | prihod = 577,87 miliona [[Euro|eura]] (2014) | operativni_prihod = | neto_dobit = | divizije = moda, namještaj, tekstilna industrija, metal | podruž = | vlasnik = Nijaz Hastor | prestala_postojati = | dodatak = }} '''Prevent grupacija''' međunarodni je [[koncern]] proizvođača autopresvlaka, [[namještaj]]a, [[Kočnica|kočionih]] diskova, zaštitne opreme, [[automobil]]skih komponenata i [[brod]]ova u vlasništvu bosanskohercegovačkog biznismena [[Nijaz Hastor|Nijaza Hastora]]. Sa približno 14.000 zaposlenih prihoduje godišnje 897,6 miliona KM (stanje 2014). Prevent grupacija ima preduzeća u deset zemalja u [[Evropa|Evropi]], [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Azija|Aziji]].<ref>{{Cite web|url=http://www.prevent.ba/bs/kompanija|title=Prevent BH - Kompanija|website=www.prevent.ba|access-date=24. 12. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.preventgroup.com/de/home.html#1|title=Home|last=Niklas|first=Robert Becker, Oskar Borek, Erik|date=12. 5. 2015|website=www.preventgroup.com|language=de|access-date=24. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170107175103/http://www.preventgroup.com/de/home.html#1|archive-date=7. 1. 2017|url-status=dead}}</ref> == Historija i razvoj == === Osnivanje i širenje na tržište [[Njemačka|Njemačke]] === Godine 1952. šest muškaraca iz [[Slovenj Gradec]]a osnovalo je gradsku sedlarnicu, koja je 1969. preimenovana u ''Prevent''. Pet godina kasnije počeli su isporučivati dijelove za [[Volkswagen]]. Godinu dana nakon što je [[Slovenija|Slovenije]] stekla nezavisnost od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], Prevent je otvorio fabriku u njemačkom gradu [[Wolfsburg]]u, nedaleko od [[Volkswagen]]ovih fabrika.<ref>{{Cite web|url=http://www.oaklins.com/de/de/automotive.html?tid=25|title=Automobilindustrie ｜ Oaklins Germany|website=www.oaklins.com|access-date=24. 12. 2016}}</ref> '''Širenje na tržište [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]''' Godine 1999. Prevent Group počela je s proizvodnjom autopresvlaka u Bosni i Hercegovini, a 2001. osnovan je prvi proizvodni pogon u [[Zenica|Zenici]]. Do danas se Prevent raširio na 15 lokacija u Bosni i Hercegovini, gdje zapošljava otprilike 6500 radnika. Te su fabrike u [[Visoko]]m, [[Goražde|Goraždu]], [[Bugojno|Bugojnu]], [[Tomislavgrad]]u, [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]], [[Sarajevo|Sarajevu]], Zenici, [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Travnik]]u, [[Tešanj|Tešnju]] i [[Ključ (općina)|Ključu]]. [[Datoteka:Prevent BH headquarters 1.jpg|mini|327x327piksel|Sjedište Preventa u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] Prevent je ulaskom na bosanskohercegovačko tržište prvo počeo proizvoditi autoprevslake, ali otvorenjem proizvodnog pogona u Tešnju 2003. godine, počinje da se bavi i proizvodnjom autodijelova. Kasnije, Prevent je počeo otvorenjem tvornica u Goraždu 2008. i 2009. godine proizvoditi sigurnosnu opremu i [[Čamac|čamce]]. Samo tri godine kasnije, Prevent se počeo baviti i proizvodnjom autokomponenti u Bosni i Hercegovini, za šta je izgrađena nova fabrika u Srebrenici. 2016. godine, Prevent grupacija je kupila dvije firme za proizvodnju obuće u Bugojnu. U istoj godini Prevent je preuzeo i [[Željezara Ilijaš|ilijašku željezaru]], gdje bi se prema izvorima [[Slobodna Bosna|Slobodne Bosne]] trebale proizvoditi diskovi za kočnice.<ref>{{Cite news|url=http://www.klix.ba/biznis/privreda/prevent-grupacija-preuzela-dvije-kompanije-u-bugojnu/160426037|title=Prevent Grupacija preuzela dvije kompanije u Bugojnu|newspaper=Klix.ba|access-date=24. 12. 2016}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.ekapija.com/website/bih/page/1591995/Veliki-planovi-Prevent-grupacije-TKT-i-Elka-bi%C4%87e-najve%C4%87i-proizvo%C4%91a%C4%8Di-kablova-u-jugoisto%C4%8Dnoj-Evropi|title=Veliki planovi Prevent grupacije - TKT i Elka biće najveći proizvođači kablova u jugoistočnoj Evropi|access-date=24. 12. 2016}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/37308/povratak_teske_industrije_prevent_u_ilijasu_izgradio_najmoderniju_livnicu_u_evropi_bili_smo_u_posjeti.html|title=POVRATAK TEŠKE INDUSTRIJE: Prevent u Ilijašu izgradio najmoderniju livnicu u Evropi. Bili smo u posjeti...|newspaper=slobodna-bosna.ba|access-date=24. 12. 2016}}</ref> Osim proizvodnje, Prevent grupacija je osnivanjem ASA Auto 1995. godine osnovala [[ASA Group]], privatni poslovni sistem koji svojim klijentima nudi [[banka]]rske i [[Finansijski izvještaj|finansijske usluge]], poslovno savjetovanje, te se bavi prodajom automobila.<ref>{{Cite web|url=http://www.asa.ba/onama/|title=ASA Group - O nama|last=User|first=Super|website=www.asa.ba|access-date=24. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161208083013/http://asa.ba/onama/|archive-date=8. 12. 2016|url-status=dead}}</ref> === Ostala tržišta === ==== Hrvatska ==== 2005. godine Prevent grupacija preuzela je AD Brodovi [[Split]], čime je tada ušla u proizvodnju jahti, od kojih je ''Salona 37'' 2007. godine imenovana za "Boat of the year award".<ref>{{Cite web|url=http://www.sailingworld.com/sailboats/salona-37-2007-cruiser-racer-year|title=Salona 37: 2007 Cruiser/Racer of the Year|website=www.sailingworld.com|access-date=24. 12. 2016|archive-date=31. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161031182525/http://www.sailingworld.com/sailboats/salona-37-2007-cruiser-racer-year|url-status=dead}}</ref> ==== Južna Amerika ==== [[Datoteka:Moja Banka Sarajevo.jpg|mini|308x308piksel|Podružnica [[IK Banka|Moje Banke]] u Sarajevu]] 2015. godine Prevent grupacija je preuzela tvornice njemačke kompanije Keiper u Brazilu, u kojima se proizvode autoprevslake za Volkswagen. Tim potezom, Prevent je ušao na tržište južne amerike i postao opsrkrbljivač VW-ovih tvornica u [[Brazil]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.juve.de/nachrichten/deals/2015/01/autositze-prevent-sichert-sich-mit-willkie-suedamerika-geschaeft-von-keiper|title=Autositze: Prevent sichert sich mit Willkie Südamerika-Geschäft von Keiper « JUVE|last=www.juve.de|first=JUVE -|website=www.juve.de|access-date=24. 12. 2016}}</ref> == Kontroverze i krize == === Kriza nakon globalne finansijske krize 2008. === Svjetska finansijska kriza 2008. godine imala je uticaja na poslovanje Prevent grupacije. Najveći gubitak nje je bila propast slovenskog Prevent Global-a, koji je zbog sve manjeg broja narudžbi i neuspjelog pronalaska strateškog partnera 2010. godine morao proglasiti stečaj.<ref>{{Cite news|url=http://derstandard.at/1277339294007/Slowenien-Prevent-geht-in-Konkurs|title=Prevent geht in Konkurs|last=m.b.H.|first=STANDARD Verlagsgesellschaft|newspaper=derStandard.at|access-date=24. 12. 2016}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://derstandard.at/1280984150410/Boxmark-soll-Prevent-uebernehmen|title=Boxmark soll Prevent übernehmen|last=m.b.H.|first=STANDARD Verlagsgesellschaft|newspaper=derStandard.at|access-date=24. 12. 2016}}</ref> Prevent grupacija i Prevent Global su za sebe nezavisna preduzeća. Međutim, partneri Prevent grupacije su reagovali zastrašujuće, pa je tadašnji direktor Prevent grupacije Kenan Hastor, sin Nijaza Hastora, tada slao javno saopštenje partnerima.<ref>{{Cite news|url=http://www.automobilwoche.de/article/20100726/NACHRICHTEN/100729941/zulieferer-prevent-will-besorgte-kunden-beruhigen|title={{!}} Automobilwoche|last=Automobilwoche|access-date=24. 12. 2016|archive-date=11. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211001527/https://www.automobilwoche.de/article/20100726/NACHRICHTEN/100729941/zulieferer-prevent-will-besorgte-kunden-beruhigen|url-status=dead}}</ref> === Problemi sa [[Fiat]]-[[Chrysler]]om i VW-om === U maju 2016. godine moralo je doći do privremenog stopiranja proizvodnje brazilskim pogonima Fiat-Chryslera i VW-a. Razlog zato je bilo neslaganje kod finansijskog pregovora. Kod Fiat-Chryslera tri fabrike nisu mogle proizvoditi, pa je 20.000 radnika poslato u prinudni odmor. U tvornicama VW-a nije moglo biti proizvedeno 5000 vozila.<ref>{{Cite web|url=https://www.xing.com/communities/posts/volkswagen-und-fiat-legen-ihre-produktion-in-brasilien-temporaer-still-1011366003|title=Volkswagen und Fiat legen ihre Produktion in Brasilien temporär still|website=www.xing.com|access-date=24. 12. 2016|archive-date=11. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211001524/https://www.xing.com/communities/posts/volkswagen-und-fiat-legen-ihre-produktion-in-brasilien-temporaer-still-1011366003|url-status=dead}}</ref> To neslaganje se u augstu prenijelo i na Njemačku, gdje su [[CarTrim]] i [[ES Automobilguss]], firme kćerke Prevent grupacije, zaustavili isporuku dijelova Volkswagenu, što je dovelo do stopiranja proizvodnje za jednu sedmicu i slanje 30.000 radnika na prinudni odmor. Krajem augusta su Prevent i Volkswagen dostigli dogovor za produženje isporuke dijelova za još šest godina.<ref>{{Cite news|url=http://www.tagesspiegel.de/wirtschaft/vw-einigung-mit-zulieferer-die-teuren-folgen-des-streits/14446218.html|title=Die teuren Folgen des Streits|access-date=24. 12. 2016}}</ref> Međutim, taj dogovor ne obuhvata i fabrike u Brazilu, gdje Volkswagen i Prevent problem rješavaju sudskim putem.<ref>{{Cite news|url=http://www.manager-magazin.de/unternehmen/autoindustrie/volkswagen-streit-mit-prevent-geht-in-brasilien-weiter-a-1109190.html|title=Volkswagen: Streit mit Prevent geht in Brasilien weiter - manager magazin|newspaper=manager magazin|access-date=24. 12. 2016}}</ref> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 1952.]] hvl8vvou99nzo7zssns5mln22a84r7p 0 423537 3841262 3506072 2026-05-07T04:42:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841262 wikitext text/x-wiki {{taksokvir|boja=lightgreen |naziv=Pužući čičak<br>(''Cirsium arvense'') |slika = Cirsium arvense with Bees Richard Bartz.jpg |regnum = [[Plantae]] |unranked_divisio = [[Angiosperme]] |unranked_classis = [[Eudicotilae]] |unranked_ordo = [[Asterida]] |ordo = [[Asterales]] |familia = [[Asteraceae]] |tribus = [[Cynareae]] |genus = ''[[Cirsium]]'' |species = '''''C. arvense''''' |dvoimeno = ''Cirsium arvense'' |dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Giovanni Antonio Scopoli|Scop.]]<br> *'''Sinonimi''': *''Breea arvensis'' <small>(L.) Less.</small> *''Breea dioica'' <small>(Cass.) Less.</small> *''Breea ochrolepidia'' <small>(Juz.) Soják</small> *''Breea praealta'' <small>Less.</small> *''Breea setosa'' <small>(Willd.) Soják</small> *''Carduus arvensis'' <small>(L.) Robson</small> *''Carduus haemorrhoidalis'' <small>Auct. ex DC.</small> *''Carduus neglectus'' <small>Steud.</small> *''Carduus segetum'' <small>(Bunge) Franch.</small> *''Carduus serratuloides'' <small>Neck.</small> *''Carduus setosus'' <small>Bab.</small> *''Cephalonoplos arvense'' <small>(L.) Fourr.</small> *''Cephalonoplos arvensis'' <small>(L.) Fourr.</small> *''Cephalonoplos ochrolepidium'' <small>(Juz.) Juz. </small> *''Cephalonoplos segetum'' <small>(Bunge) Kitam.</small> *''Cephalonoplos setosus'' <small>(Ledeb.) Kitam.</small> *''Cirsium albicans'' <small>Willk.</small> *''Cirsium albiflorum'' <small>(Kitag.) Kitag.</small> *''Cirsium argenteum'' <small>Peyer ex Vest</small> *''Cirsium argunense'' <small>DC.</small> *''Cirsium celakovskianum'' <small>Knaf</small> *''Cirsium dioicum'' <small>Cass.</small> *''Cirsium halophilum'' <small>Turcz. ex Herder</small> *''Cirsium horridum'' <small>(Wimm. & Grab.) Stankov</small> *''Cirsium incanum'' <small>(S.G.Gmel.) Fisch. ex M.Bieb.</small> *''Cirsium laevigatum'' <small>Tausch</small> *''Cirsium macrostylon'' <small>(Moretti) Rchb.</small> *''Cirsium mutatum'' <small>Menyh.</small> *''Cirsium neglectum'' <small>Fisch. ex Spreng.</small> *''Cirsium ochrolepidium'' <small>Juz.</small> *''Cirsium praealtum'' <small>Cass.</small> *''Cirsium ruthenicum'' <small>Fisch.</small> *''Cirsium setosum'' <small>(Willd.) Besser ex M.Bieb.</small> *''Cirsium sordidum'' <small>Wallr.</small> *''Cirsium stocksii'' <small>Boiss.</small> *''Cnicus arvensis'' <small>(L.) Hoffm.</small> *''Cnicus lanatus'' <small>Willd.</small> *''Cnicus macrostylus'' <small>Moretti</small> *''Cnicus neglectus'' <small>Parish ex Greene</small> *''Cnicus ruthenicus'' <small>J.Henning</small> *''Cnicus setosus'' <small>(Willd.) Besser</small> *''Cynara repens'' <small>Stokes</small> *''Serratula arvensis'' <small>L.</small> *''Serratula incana'' <small>S.G.Gmel.</small> *''Serratula setosa'' <small>Willd.</small> }} '''Pužući čičak''' ({{jez-la|Cirsium arvense}}) – poznat i kao '''čičak palamida''' – je [[cvjetnica]] roda ''[[Cirsium]]'', koja prirodno raste širom [[Evropa|Evrope]] i [[Sjeverna Azija|Sjeverne Azije]], a drugdje je široko [[unesena vrsta]].<ref name=jncc>Joint Nature Conservation Committee: [http://www.jncc.gov.uk/default.aspx?page=3316&SpeciesID=26769&type=species ''Cirsium arvense''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090811064030/http://www.jncc.gov.uk/default.aspx?page=3316&SpeciesID=26769&type=species |date=11. 8. 2009 }}</ref><ref name=bsbi>Botanical Society of Britain and Ireland [http://www.bsbi.org.uk/html/database.html Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070808051058/http://bsbi.org.uk/html/database.html |date=8. 8. 2007 }}</ref><ref name=fnwe>Flora of Northwest Europe: [http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&menuentry=soorten&id=3863 ''Cirsium arvense''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705161942/http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&menuentry=soorten&id=3863 |date=5. 7. 2008 }}</ref><ref>[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=200023656 Flora of North America, Canada or creeping or field thistle, chardon du Canada ou des champs, cirse des champs, ''Cirsium arvense'' (Linnaeus) Scopoli]</ref><ref>[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200023656 Flora of China, <big>丝路蓟</big> si lu ji, ''Cirsium arvense'' (Linnaeus) Scopoli]</ref><ref>[http://luirig.altervista.org/flora/taxa/index1.php?scientific-name=cirsium+arvense Altervista Flora Italiana, Cardo dei campi comune, Acker-Kratzdistel, åkertistel, ''Cirsium arvense'' (L.) Scop.] includes photos and distribution maps</ref> == Opis == ''Cirsium arvense'' je višegodišnja [[zeljasta biljka]] koja naraste i do 150&nbsp;cm, stvarajući [[klonska kolonija|klonske kolonije]] od zadebljalog korijena, koji šalje brojne izbojke tokom vegetacije.<ref name=":0">{{Cite journal|last=MOORE|first=R. J.|date=1. 10. 1975|title=THE BIOLOGY OF CANADIAN WEEDS.: 13. Cirsium arvense (L.) Scop.|url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/abs/10.4141/cjps75-163|journal=Canadian Journal of Plant Science|volume=55|issue=4|pages=1033–1048|doi=10.4141/cjps75-163|issn=0008-4220}}</ref> === Podzemna mreža === Podzemna mreža sastoji se od četiri vrste struktura: # dugi debeli horizontalni korijeni, # dugi debeli vertikalni korijeni, # kratki fini izdanci, # vertikalne podzemne stabljike.<ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hamdoun|first=A. M.|date=1. 9. 1970|title=The Anatomy of Subterranean Structures of Cirsium arvense (L. Scop.|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-3180.1970.tb00952.x/abstract|journal=Weed Research|language=en|volume=10|issue=3|pages=284–287|doi=10.1111/j.1365-3180.1970.tb00952.x|issn=1365-3180}}</ref> Prema nekim izvorims, mislilo se da ova biljka ne stvara [[rizom]]e.<ref name=":1">{{Cite journal|last=Donald|first=William|date=1994|title=The Biology of Canada Thistle (Cirsium arvense)|url=http://www.ars.usda.gov/sp2UserFiles/Place/50701000/cswq-0193-donald.pdf|journal=Weed Science|volume=6|issue=|doi=|pmid=|access-date=14. 7. 2016}}</ref> Korijenski pupoljci stvaraju [[Adventitivnost|adventitivne]] strukture iz kojih mogu nastati novi izbojci. Uočeno je da također mogu nastati iz lateralnih pupova na podzemnim dijelovima redovnih izbojaka, a posebno ako su odsječeni prilikom košenja ili kada se stabljika zakopa.<ref name.<ref name=":1" /> === Izdanci i lišće === Stabljike narastu do oko 30–150&nbsp;cm, vitke su i zelene, slobodno razgranate,<ref name=":1" /> glatke i [[lopta]]ste, bez [[trihom]]a i plavozelene boje, najčešće bez trnastih krila. Lišće je na vretenu naizmjenično sa kitnjastom bazom i ljuskama ili skoro povijena. [[List]]ovi su vrlo trnoviti i režnjeviti, dugi do 15–20&nbsp;cm, te široki oko 2–3&nbsp;cm (manji na donjem dijelu cvijetne stabljike). === Cvjetovi i plodovi === [[Cvijeće]] ima prečnik oko 10–22&nbsp;mm, ružičasto-ljubičasti, sa svim floretima sličnog oblika (bez podjele na disk i cvjetne zrake). Cvjetovi su većinom episkopni, uz neke biljke koje imaju [[hermafrodit]]ne cvjetove.<ref name=":1" />[[Sjeme]]nke su duge 4–5&nbsp;mm, sa perastim [[papus]]om koji pomaže za njihovo raznošenje putem vjetra.<ref name=blamey>Blamey, M. & Grey-Wilson, C. (1989). ''Flora of Britain and Northern Europe''. {{ISBN|0-340-40170-2}}</ref><ref name=kay>Kay, Q. O. N. (1985). Hermaphrodites and subhermaphrodites in a reputedly dioecious plant, ''Cirsium arvense'' (L.) Scop. ''New Phytol.'' 100: 457-472. Available [http://www.doi.org/10.1111/j.1469-8137.1985.tb02794.x online] (pdf file).</ref> Na svakoj grani nose 1–5 cvjenih glavica, a u povoljnim uslovima mogu proizvesti i do 100 glavica po izdanku.<ref name=":0" /> Svaka glava sadrži prosječno 100 cvjetova. Procjenjuje se da prosječna proizvodnja sjemena po biljci iznosi oko 1530 sjemenki. Pretežno ih oprašuju [[insekt]]i.<ref name=":0" /> Kao predstavnik "[[eudikotiledone|eudikotiledonske]]" [[monofiletska evolucija|monofiletske]] grupe, ''Cirsium'' je "prava [[dikotiledona]]". Brojne brazde i porfe [[polen|polenovih zrna]] služe za klasificiranje [[cvjetnica]] u [[eudikotiledone]], koje imaju [[kolpus]]e (''[[trikolpate]]'').<ref>{{cite journal | url=http://www.doi.org/10.1111/j.1469-8137.1972.tb04826.x |author=Kenneth R. Sporne | year=1972 | title=Some Observations on the Evolution of Pollen Types in Dicotyledons | journal=New Phytologist | volume= 71 | issue=1 | pages=181–185 | doi=10.1111/j.1469-8137.1972.tb04826.x}}</ref><ref>{{cite journal|author = Walter S. Judd and Richard G. Olmstead|year = 2004|title = A survey of tricolpate (eudicot) phylogenetic relationships|journal = American Journal of Botany| volume = 91|pages = 1627–1644|doi = 10.3732/ajb.91.10.1627|issue = 10|pmid = 21652313}} ([http://www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1627 full text] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090808231456/http://www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1627 |date=8. 8. 2009 }})</ref> ''Cirvius arvense'' je biljka sa [[fiksacija ugljika C3|fiksacijom ugljika C3]]. Takve biljke potiču iz vremena [[mezozoik]]a i [[paleozoik]]a. Posebno napreduju u područjima u kojima je umjeren intenzitet sunčeve svjetlosti, umjerena temperatura, a podzemne vode ima u izobilju. C3 biljke izgube i do 97% vode koju uzimaju kroz korjenove, pomoću [[transpiracija|transpiracije]].<ref name=Raven2001>{{cite journal |author = Raven, J.A. |author2=Edwards, D. |year = 2001 |title = Roots: evolutionary origins and biogeochemical significance |journal = Journal of Experimental Botany |volume = 52 |issue = 90001 |pages = 381–401 |pmid=11326045 | doi=10.1093/jexbot/52.suppl_1.381 }}</ref> Ovo je [[ruderalna vrsta]].<ref>[https://books.google.com/books?id=uK9R7N-QaJMC&printsec=frontcover&dq=Cirsium+arvense+dicot+control&lr=&cd=58#v=onepage&q=arvense&f=false p80]{{Mrtav link}}</ref> == Varijeteti == Varijacije u obilježjima lista (tekstura, vestitura, segmentacija, trnovi) osnova je za utvrđivanje [[varijetet]]a puzajućeg čička.<ref name=":0" /> Prema Flori Sjeverozapadne Evrope<ref name="fnwe" /> postoje dva [[varijetet]]a: *''Cirsium arvense'' var. ''arvense'': Pretežno u Evropi; listovi bez dlaka ili slabo dlakavog naličja; *''Cirsium arvense'' var. ''incanum'' (Fisch.) Ledeb: Južna Evropa; listovi slabo dlakavog naličja; Opisana su i četiri [[Kanada|kanadska]] varijeteta: *''Cirsium arvense'' var. ''vestitum (''Wimm. & Grab): Listovi su ispod sivo-pustenasti; *''Cirsium arvense'' var. ''integrifolium'' ''(''Wimm. & Grab): Listovi su svi cjeloviti ili su gornji cjeloviti, a donji plitki na stabljici i redovno [[pero|perasti]] ili valoviti. *''Cirsium arvense'' var. ''arvense'': Listovi su plitko do duboko perasti, često asimetrični. *''Cirsium arvense'' var. ''horridum'' (Wimm. & Grab): Listovi debeli, debeli, sa nervaturom, valovite površine, marginalne bodlje su duge i krupne. == Ekologija == Sjemenke su važna hrana za evropske [[češljugar]]e i [[Konopljarka|konopljarke]], a u manjoj mjeri i za druge [[ptice]].<ref>Cramp, S., & Perrins, C. M. (1994). ''The Birds of the Western Palearctic. Vol. VIII: Crows to Finches''. Oxford University Press, Oxford.</ref> Lišće pužućeg čička koristi se kao hrana za više od 20 vrsta [[Lepidoptera]], uključujući i [[leptir]]a ''[[Vanessa cardui]]'', neke vrste [[moljac]]a i nekoliko vrsta [[biljna vaš|biljnih vašiju]].<ref>Finnish Lepidoptera [http://www.funet.fi/pub/sci/bio/life/plants/magnoliophyta/magnoliophytina/magnoliopsida/asteraceae/cirsium/index.html#arvense ''Cirsium arvense'']</ref><ref>The Ecology of Commanster: [http://popgen.unimaas.nl/~jlindsey/commanster/Plants/Flowers/SuFlowers/Cirsium.arvense.html ''Cirsium arvense''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070826201927/http://popgen.unimaas.nl/~jlindsey/commanster/Plants/Flowers/SuFlowers/Cirsium.arvense.html |date=26. 8. 2007 }}</ref><ref>Ecological Flora of the British Isles: [http://www.ecoflora.co.uk/search_phytinsect.php?plant_no=1691180600 Phytophagous Insects for ''Cirsium arvense'']</ref> Cvjetovi pužućeg čička privlače mnoge [[insekt]]e ([[polinacijski sindrom]]).<ref>{{Cite journal | doi = 10.1111/plb.12328| title = Competition for pollinators and intra-communal spectral dissimilarity of flowers| journal = Plant Biology| pages = | year = 2015| last1 = Van Der Kooi | first1 = C. J.| last2 = Pen | first2 = I.| last3 = Staal | first3 = M.| last4 = Stavenga | first4 = D. G.| last5 = Elzenga | first5 = J. T. M.| url=https://www.researchgate.net/profile/Casper_Van_Der_Kooi/publication/273158762_Competition_for_pollinators_and_intracommunal_spectral_dissimilarity_of_flowers/links/553122910cf2f2a588ace06c.pdf?origin=publication_detail&ev=pub_int_prw_xdl&msrp=156o8z3LbHGvSYKAR%2BxM7a0%2BD7zBXCIlIRZA4sCK%2FwDY4dQUizWow4itk77Rb0zcqcye6%2BGxNrJpPjT%2F6rYpOE0YD5myTyQp7ORfnfI5DfU%3D_aoupfL8XxKQD0uLWnjpkK5W0d3LW8onR1q4bPYB94Oj3S4rNfG9H3VEZaoDog5H1K3yCHsSHJ6P3kIO1KHSbvQ%3D%3D&inViewer=1}}</ref> == Upotreba == Kao i kod drugih vrsta roda ''Cirsium'', korijeni su jestivi iako se rijetko koriste, ne samo zbog svoje sklonosti da podstiče [[nadutost]] kod nekih ljudi. Debeli korijen se smatra najhranjivijim. Listovi su jestivi iako su bodlje u pripremi za hranu previše dosadne da bi bili korisni. Stabljike su jestive i trnovi se lakše skidaju.<ref name=pfaf>Plants for a Future: [http://www.pfaf.org/database/plants.php?Cirsium+arvense ''Cirsium arvense'']</ref> Destilerija ''Bruichladdich'' sa [[Islay]] koristi pužući čičak kao jedan od sastojaka za destilaciju [[Džin (piće)|džin]]a.<ref>{{Cite web |url=http://www.thebotanist.com/distilled/the-22 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170427033527/https://www.thebotanist.com/distilled/the-22 |archive-date=27. 4. 2017 |url-status=dead }}</ref> Peraste papuse pripadnici plemena [[Cherokee]] uzimaju kao projektile u duvaljkama kao strelice.<ref>https://www.youtube.com/watch?v=ySjOxBJ0AEQ</ref> == Dodatne slike == <gallery> Cirsium arvense - pappus (aka).jpg|Papus ''Cirsium arvense''. Cirsium arvense - põldohakas.jpg|thumb|Cvjetajući Cirsium arvense. Carduelis carduelis2.jpg|Evropski češljugar (''Carduelis carduelis'') za uzimanje hrane puže na čičku. Rust Mite, Aceria anthocoptes.jpg|Mikrografija pod elektronskim skenirajučim mikroskopom: ''[[Aceria]] anthocoptes'', potencijalni biološki kontrolni agens sjemenki u Kanadi. </gallery> == Također pogjedajte == *[[Samonikle jestive biljke]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Cirsium arvense}} *[http://www.invasivespeciesinfo.gov/plants/canthistle.shtml Species Profile- Canada Thistle (''Cirsium arvense'')] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170101185539/https://www.invasivespeciesinfo.gov/plants/canthistle.shtml |date=1. 1. 2017 }}, National Invasive Species Information Center, United States National Agricultural Library. Lists general information and resources for Canada thistle. *[http://www.naturemanitoba.ca/sites/default/files/CanThistle.pdf Profile: Canada Thistle (''Cirsium arvense'')]{{Mrtav link}} Photos, Drawings, Text. (''Wild Plants of Winnipeg'' from Nature Manitoba) *[https://web.archive.org/web/20090913025512/http://www.defra.gov.uk/farm/wildlife/weeds/weedscontrol.htm Defra] - Weed control {{DEFAULTSORT:Cirsium Arvense}} [[Kategorija:Jestive biljke]] [[Kategorija:Flora Azije]] [[Kategorija:Flora Evrope]] [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Invazivne vrste]] [[Kategorija:Invazivne vrste u Bosni i Hercegovini]] raaoln5j06h0m1cn8evwm3wtlzux6o6 0 432314 3841264 3505307 2026-05-07T05:29:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841264 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometni klub |Boja1 = #FFFFFF |Boja2 = #0000FF |Ime kluba = '''RK Meškov Brest''' |Puno ime kluba = RK Meškov Brest |Nadimak = |Grb = |Lige = [[Prva liga Bjelorusije u rukometu|Prva liga]]<br/>[[SEHA liga]] |Osnovan = [[2002.]] |Dvorana = [[Universal Sports Complex Victoria|Victoria]]<ref>{{Cite web|url=http://en.bgk-meshkova.com/arena.html|title=Victoria|work=bgk-meshkova.com|access-date=25. 8. 2017}}{{Mrtav link}}</ref> |Kapacitet = 3.740 |Lokacija = [[Brest (Bjelorusija)|Brest]]<br/>[[Bjelorusija]] |Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|red}} |Federacija = |Konfederacija = |Predsjednik = |Trener = {{ZD|ŠPA}} Raul Alonso |Uspjesi = |Adresa = |uzorak_lr1 = |uzorak_t1 = |uzorak_dr1 = |uzorak_š1 = |lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF |desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF |uzorak_lr2 = |uzorak_t2 = |uzorak_dr2 = |uzorak_š2 = |lijeva ruka2 = FF0000 | tijelo2 = FF0000 |desna ruka2 = FF0000 | šorc2 = FF0000 |Webstranica = [http://www.bgk-meshkova.com/ bgk-meshkova.com] }} '''RK Meškov Brest''' je [[Bjelorusija|bjeloruski]] rukometni klub iz [[Brest (Bjelorusija)|Bresta]]. Takmiči se u [[Prva liga Bjelorusije u rukometu|Prvoj ligi]], prvom rangu bjeloruskog rukometa i [[SEHA liga|SEHA ligi]] ==Historija== Klub je osnovan 2002. godine. Jedan je od najuspješnijih rukometnih klubova u Bjelorusiji. Prvak države je bio 11 puta, dok je nacionalni osvajao 11 puta. Igrao je dva finala SEHA lige. ==Uspjesi== * '''[[Prva liga Bjelorusije u rukometu|Prva liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (11)''': 2004, 2005, 2006, 2007, 2008, 2014, 2015, 2016, 2017, 2018, 2019. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (5)''': 2003, 2009, 2010, 2011, 2012. * '''[[Kup Bjelorusije u rukometu|Kup Bjelorusije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (11)''': 2004, 2005, 2007, 2008, 2009, 2011, 2014, 2015, 2016, 2017, 2018. * '''[[SEHA liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 2014, 2015. ==Igrači== ''Sastav za sezonu 2019/20.'' {{Col-begin|width=60%}} {{Col-2}} ;Golmani *{{0}}1 {{flagicon|HRV}} Ivan Pešić * 12 {{flagicon|BJE}} Ivan Matskevič ;Lijeva krila * 24 {{flagicon|BJE}} Maksim Baranau * 45 {{flagicon|SRB}} Darko Đukić * 55 {{flagicon|BJE}} Nikita Vailupov ;Desna krila * 14 {{flagicon|BJE}} Andrei Jurinok * 31 {{flagicon|SLO}} Simon Razgor ;Pivoti *{{0}}5 {{flagicon|CG}} Branko Kankaraš * 11 {{flagicon|NJE}} Daniel Andrejew * 22 {{flagicon|BJE}} Viačaslau Šumak * 42 {{flagicon|BJE}} Artsiom Selviasiuk {{Col-2}} ;Lijevi bekovi * {{0}}9 {{flagicon|RUS}} Alekander Škurinski * 17 {{flagicon|SRB}} Nemanja Obradović * 20 {{flagicon|FRA}} William Accambray ;Srednji bekovi * {{0}}7 {{flagicon|BJE}} Artsiom Kulak * 10 {{flagicon|BJE}} Aliaksandr Bačko * 34 {{flagicon|HRV}} Sandro Obranović * 66 {{flagicon|SLO}} Jaka Malus ;Desni bekovi *{{0}}4 {{flagicon|BJE}} Jahor Budžeika *{{0}}8 {{flagicon|BIH}} Marko Panić {{Col-end}} ==Reference== {{Reflist}} == Vanjski linkovi == *[http://www.bgk-meshkova.com/ Službena stranica] {{SEHA liga}} [[Kategorija:Rukometni klubovi osnovani 2002.]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Bjelorusiji]] [[Kategorija:RK Meškov Brest]] rddrfq6malj09w4c3hs4q7dduzj2969 0 434433 3841274 2860724 2026-05-07T06:27:53Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[2000-ite]] 3841274 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[2000-ite]] s62tf9wja683phyoho8b5l289dp2wta 0 440846 3841275 2893368 2026-05-07T06:28:03Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Nogometne utakmice Belgija – Sjedinjene Američke Države]] 3841275 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Belgija – Sjedinjene Američke Države]] cinpjfq0zpusoa2p095rwo9d3tv6pu3 0 441012 3841247 2941599 2026-05-07T00:31:03Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Nogometne utakmice Engleska – Sjedinjene Američke Države]] 3841247 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Engleska – Sjedinjene Američke Države]] bl38lqugixip14p6az9k4nzg8mucjqh 0 441059 3841246 2893798 2026-05-07T00:30:58Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Nogometne utakmice Gana – Sjedinjene Američke Države]] 3841246 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Gana – Sjedinjene Američke Države]] byydcczjbsk2ignpwbq8k4vn4oqak1e 0 441247 3841244 2894180 2026-05-07T00:30:48Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Nogometne utakmice Njemačka – Sjedinjene Američke Države]] 3841244 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Njemačka – Sjedinjene Američke Države]] l6l36z05xied6mpv4m512gupeitk76s 0 441259 3841242 2894204 2026-05-07T00:30:38Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Nogometne utakmice Portugal – Sjedinjene Američke Države]] 3841242 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Portugal – Sjedinjene Američke Države]] mn7au5wyq0e3e92cj6vnoc0vh28cehf 0 441969 3841235 3786391 2026-05-06T23:25:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841235 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Praznik u Rimu | slika = Praznik u Rimu (poster).jpg | veličina_slike = 250px | slika_alt = | tekst = Promotivni poster za ponovno izdanje | originalni_naslov = Roman Holiday | režija = [[William Wyler]] | producent = William Wyler | scenarist = {{plainlist| * [[Dalton Trumbo]] * [[Ian McLellan Hunter]] * [[John Dighton]]<ref name="WGA">{{cite web|url=http://www.deadline.com/2011/12/wga-restores-blacklisted-writer-dalton-trumbos-screen-credit-to-roman-holiday/|title=WGA Restores Blacklisted Writer Dalton Trumbo's Screen Credit On 'Roman Holiday'|date=19. 12. 2011|author=''[[Writers Guild of America]]''|work=[[Deadline Hollywood]]|access-date=19. 12. 2011}}</ref>}} | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Gregory Peck]] * [[Audrey Hepburn]] }} | muzika = {{plainlist| * [[Georges Auric]] * [[Victor Young]] }} | kinematografija = {{plainlist| * [[Henri Alekan]] * [[Franz Planer]] }} | žanr = [[Romantična komedija]] | montaža = [[Robert Swink]] | studio = | distributer = [[Paramount Pictures]] | datum = 27. 8. 1953 | trajanje = 118 minuta | zemlja = [[SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] <br/> [[Italijanski jezik|Italijanski]] | budžet = 1,5 miliona $ | zarada = 12 miliona $ | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Praznik u Rimu''''' ({{jez-en|Roman Holiday}}) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[romantična komedija]] iz 1953. koju je [[režiser|režirao]] i [[filmski producent|producirao]] [[William Wyler]]. U glavnim su ulogama [[Gregory Peck]] kao reporter i [[Audrey Hepburn]] kao princeza koja se iskrade da sama razgleda [[Rim]] i pobjegne od kraljevskih obaveza i striktnog rasporeda. Hepburn je za ovu ulogu dobila ''[[Oscar]]'' za [[Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu|najbolju glavnu žensku ulogu]], a film je još dobio ''Oscar'' za [[Oscar za najbolju originalnu priču|najbolju originalnu priču]] i [[Oscar za najbolju kostimografiju|najbolju kostimografiju]]. [[Scenarist]]i su bili [[John Dighton]] i [[Dalton Trumbo]], ali Trumbo nije potpisan jer je tada bio na [[Holivudska crna lista|Holivudskoj crnoj listi]]; umjesto njega potpisan je [[Ian McLellan Hunter]]. Trumbovo ime vraćeno je među potpisane 2003. godine, kad je film izdan na [[DVD]]-u, a 19. decembra 2011. njegov rad dobio je potpuno priznanje. Režiser [[Bernard Vorhaus]], također s crne liste, radio je na filmu kao pomoćnik režisera pod [[pseudonim]]om.<ref name=kpcc>{{cite news|last=Cheryl Devall|first=Paige Osburn|title=Blacklisted writer gets credit restored after 60 years for Oscar-winning film|url=http://www.scpr.org/news/2011/12/19/30417/blacklisted-writer-gets-credit-restored-oscar-winn/|access-date=7. 1. 2018 |newspaper=89.3 KPCC|date=19. 12. 2011}}</ref><ref name=latimes-verrier>{{cite news|last=Verrier|first=Richard|title=Writers Guild restores screenplay credit to Trumbo for 'Roman Holiday'|url=http://latimesblogs.latimes.com/entertainmentnewsbuzz/2011/12/writers-guild-restores-screenplay-credit-to-trumbo-for-roman-holiday.html|access-date=7. 1. 2018|newspaper=[[The Los Angeles Times]]|date=19. 12. 2011}}</ref> Film je sniman u studijima [[Cinecittà]] i na [[Snimanje na lokaciji|stvarnim lokacijama]] u Rimu tokom ere poznate kao "[[Hollywood na Tiberu]]". Prikazan je na 14. [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]] u zvaničnom programu. == Radnja == [[Datoteka:Audrey Hepburn and Gregory Peck in Roman Holiday trailer.jpg|lijevo|mini|upright=1.1|Sniman na stvarnoj lokaciji, film u nekoliko scena prikazuje znamenitosti, kao što su, npr., [[Španske stepenice]].]] Ann, princeza iz neimenovane zemlje u državnoj posjeti Rimu, postaje frustrirana time što joj je život pretrpan službenim dužnostima. Ljekar joj propiše sedativ kako bi se smirila, ali ona potajno napusti ambasadu svoje zemlje kako bi sama iskusila Rim. Kad sedativ nešto kasnije počne djelovati, ona pada u san na klupi, gdje je pronađe Joe Bradley, reporter "American News Servicea", ne prepoznavši ko je ona. Princeza mu se predstavi kao "Anya Smith". On joj ponudi novac kako bi se mogla vratiti kući taksijem, ali ona je još ošamućena od sedativa. Misleći da je pijana, Joe joj na kraju dopusti da prenoći u njegovom stanu. Sljedećeg jutra Joe je u žurbi jer kasni na posao i svom uredniku, g. Hennessyju, daje lažne detalje o svojoj pres-konferenciji s princezom. Tek kad ga Hennessy obavijesti da je konferencija otkazana i kad mu pokaže novinski članak o njenoj "iznenadnoj bolesti" Joe shvata ko je zapravo u njegovom stanu. Videći priliku, Joe predlaže da uradi ekskluzivni intervju s princezom i Hennessy to prihvata, nudeći 5.000 dolara ako intervju bude onakav kakav Joe tvrdi da će biti, ali kladeći se s njime u 500 dolara da neće uspjeti. Joe žuri u stan i, skrivajući da je reporter, ponudi "Anyi" da je povede u razgledanje Rima. Također potajno nazove svog prijatelja fotografa Irvinga Radovicha da im se pridruži i tajno napravi fotografije. Međutim, Ann odbija Joeovu ponudu i odlazi. Uživajući u slobodi, istražuje tržnicu i, kao rezultat impulsa, ulazi u frizerski salon i znatno skrati svoju dugu kosu. Joe je prati i "slučajno" je sreće na [[Španske stepenice|Španskim stepenicama]]. Ovog puta uspijeva je uvjeriti da provede dan s njime i odvodi je u kafić, gdje dođe i Irving. Kasnije, kad ona pokuša voziti [[Vespa|Vespu]] kojom ju je Joe počeo voziti po Rimu, policija ih hapsi i uspijevaju se izvući iz problema tek kad Joe i Irving pokažu svoje novinarske akreditacije. [[Datoteka:Audrey Hepburn and Gregory Peck on Vespa in Roman Holiday trailer.jpg|mini|upright=1.17|Joe i Ann voze se Rimom na [[Vespa|Vespi]]]] Te večeri, na plesnoj zabavi na brodu na [[Tiber]]u, vladini agenti koje je ambasada pozvala konačno uspijevaju pronaći Ann i pokušaju je odvesti. Ann učestvuje u tuči koja izbije, tokom koje Joe upada u zasjedu, a potom i u rijeku. Ann također skoči u vodu kako bi ga spasila. Zatim otplivaju dalje, a policija uhapsi agente. Nakon što isplivaju na obalu, sjednu da se odmore i, dršćući od hladnoće, poljube se. Kasnije, znajući da mora nastaviti sa svojim kraljevskim dužnostima, Ann se ganutljivo oprašta od Joea i vraća se u ambasadu. Osoblje zaduženo da se brine o njoj pokuša joj održati lekciju o osjećaju dužnosti koji jedna princeza mora pokazati, ali ona im odgovori da se nikad ne bi ni vratila da nema taj osjećaj. U međuvremenu, Hennessy počinje sumnjati da princeza nije bila bolesna kao što se tvrdilo i pokušava navesti Joea da prizna šta zna o tome. Joe je, međutim, odlučio ne napisati priču iako kasnije govori Irvingu da je slobodan prodati fotografije ako to želi. Zatim odlaze u ambasadu na odgođenu pres-konferenciju, iznenadivši princezu Ann. Kad ju je jedan reporter upitao koji joj je grad na njenoj evropskoj turneji bio najdraži, Ann prvo počinje diplomatski odgovarati "Svi su bili jednako dobri", ali zatim impulsivno odgovori: "Rim! Svakako, Rim." Na kraju konferencije princeza neočekivano zatraži da se upozna s novinarima, rukujući se i kratko razgovarajući sa svakim posebno. Kad dođe do Joea i Irvinga, Irving joj uruči kovertu s fotografijama koje je napravio. Njih dvojica objašnjavaju joj (ali nikome drugome) da će šutjeti o njenoj avanturi. Kad konferencija završi i kad se svi novinari i ostali prisutni raziđu, Joe polahko izlazi sam iz ambasade. == Uloge == [[Datoteka:Gregory Peck in Roman Holiday trailer cropped.jpg|mini|192px|[[Gregory Peck]] kao Joe Bradley]] Wyler je prvo ponudio ulogu [[Cary Grant|Caryju Grantu]], tada omiljenom glumcu u Hollywoodu. Grant je odbio,<ref name=Jaynes-Trach>{{cite web |author= Jaynes, Barbara Grant; Trachtenberg, Robert |url= http://www.tcm.com/thismonth/article/?cid=76185 |title= ''Cary Grant: A Class Apart'' |publisher= [[Turner Classic Movies]] (TCM) i [[Turner Entertainment]]}}</ref> vjerujući da je prestar da bi glumio Hepburninu potencijalnu ljubav (iako je glumio s njom deset godina kasnije u ''[[Šarada (1963)|Šaradi]]''). Drugi izvori kažu da je Grant odbio ulogu zato što je znao da će sva pažnja biti usmjerena na princezu.<ref>Posebni dodaci na DVD-u.</ref> Pecku je ugovor osiguravao da bude jedini potpisan kao zvijezda filma, dok je novajlija Hepburn navedena mnogo manje istaknuto. Kad je snimanje filma bilo negdje na polovini, Peck je sugerirao Wyleru da njeno ime stavi uz njegovo – gotovo nepoznat gest u Hollywoodu. [[Datoteka:Audrey Hepburn Roman Holiday cropped.jpg|mini|192px|[[Audrey Hepburn]] kao princeza Ann (Anya "Smitty" Smith)]] Za ulogu princeze Wyler je u početku razmatrao [[Elizabeth Taylor]] i [[Jean Simmons]], ali su obje bile nedostupne.<ref>"Remembering ''Roman Holiday''", posebni dodatak na DVD-u.</ref> Bio je veoma uzbuđen kad je pronašao Hepburn, ali je nije odabrao dok nije vidio njenu filmsku probu. Wyler nije bio u mogućnosti ostati i sam snimiti probu, ali je rekao pomoćniku da zatraži od kamermana i snimatelja zvuka da nastave snimati nakon što pomoćnik kaže "Rez!" kako bi se Hepburn mogla vidjeti u opuštenom stanju nakon izvođenja dostojanstvene i suzdržane scene iz filma.<ref>Prema riječima Wylerove kćeri, producentice Catherine Wyler, u posebnom dodatku na DVD-u "Remembering ''Roman Holiday''".</ref> Taj skriveni snimak donio joj je ulogu; dio snimka kasnije je uključen u originalni foršpan za film, uz dodatne snimke s probe koje prikazuju Hepburn dok isprobava nešto od Annine garderobe i čak šiša vlastitu kosu (referenca na scenu u filmu). ''Praznik u Rimu'' nije bio Hepburnino prvo glumačko pojavljivanje (pojavljivala se u holandskim i britanskim filmovima od 1948, kao i na pozornici, uključujući naslovnu ulogu u [[Broadway|brodvejskoj]] adaptaciji ''[[Gigi (predstava)|Gigi]]''), ali to je bila njena prva velika filmska uloga i prvo pojavljivanje u američkim filmovima. Wyler je želio "antiitalijansku" glumicu koja je bila drugačija od bujnih Italijanki, kao što je [[Gina Lollobrigida]], i rekao je: "'Bila je savršena...' Njegova nova zvijezda nije imala stražnjicu, grudi, pripijenu odjeću, visoke potpetice. Jednom riječju, marsovka. Ona će biti senzacija."<ref>{{cite book |last= Levy |first= Shawn |title= Dolce Vita Confidential |access-date= |edition= |origyear= |year= 2016 |publisher= Weidenfeld and Nicolson |location= London |isbn= 9781474606158 |oclc= |page= 112 |pages= }}</ref> [[Datoteka:Gregory Peck, Audrey Hepburn and Eddie Albert in Roman Holiday trailer.jpg|mini|192px|Joe, "Smitty" i Irving u restoranu, tik prije nego što Joe prevrne Irvingovu stolicu kako bi ga ušutkao]] === Sporedne uloge === {| |- |[[Eddie Albert]] |kao Irving Radovich |- |[[Hartley Power]] |kao Hennessy, Joeov urednik |- |[[Harcourt Williams]] |kao ambasador države princeze Ann |- |[[Margaret Rawlings]] |kao grofica Vereberg, Annina glavna [[dvorska dama]] |- |[[Tullio Carminati]] |kao general Provno |- |[[Paolo Carlini]] |kao Mario Delani |- |[[Claudio Ermelli]] |kao Giovanni |- |[[Paola Borboni]] |kao čistačica |- |[[Laura Solari]] |kao sekretarica |- |[[Alfredo Rizzo]] |kao taksist |- |[[Gorella Gori]] |kao prodavačica cipela |} == Lokacije snimanja == Film je u potpunosti snimljen u Rimu i studijima [[Cinecittà]]: {{div col}} * [[Usta istine]], [[Piazza Bocca della Verità]], crkva [[Santa Maria in Cosmedin]] * Kafe "Rocca", [[Piazza della Rotonda]] i [[Panteon (Rim)|Panteon]] * [[Anđeoska tvrđava]] * [[Fontana di Trevi]] * [[Piazza Venezia]] * [[Piazza di Spagna]] * [[Trinità dei Monti]] * [[Koloseum]] * [[Tiber]] * [[Via Margutta]] 51, lokacija Joeovog stana * [[Via dei Fori Imperiali]] * Via della Stamperia 85, frizerski salon u kojem princeza Ann skrati kosu * Galerija [[Palazzo Colonna]], prikazan u završnim trenucima princezine pres-konferencije * [[Nacionalni muzej orijentalne umjetnosti|Palazzo Brancaccio]], princezina ukrašena rimska spavaća soba {{div col end}} == Prijem == Film je, prema procjeni, zaradio tri miliona dolara na sjevernoameričkim blagajnama tokom prve godine prikazivanja u kinima.<ref>'The Top Box Office Hits of 1953', ''Variety'', 13. 1. 1954.</ref> Zbog popularnosti filma, i Peck i Hepburn dobili su prijedlog da snime nastavak, ali taj projekt nikad nije ni počeo.<ref>{{Cite web|url=http://www.tcm.com/tcmdb/title/4096/Roman-Holiday/articles.html|title=Roman Holiday (1953) - Articles |website=Turner Classic Movies |access-date=26. 1. 2017}}</ref> == Nagrade == === Osvojene === {{div col}} *[[Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu]] ([[Audrey Hepburn]]) *[[Oscar za najbolju kostimografiju|Oscar za najbolju kostimografiju, crno-bijela tehnika]] ([[Edith Head]]) *[[Oscar za najbolju originalnu priču]] ([[Dalton Trumbo]])* *[[Nagrada BAFTA za najbolju glumicu u glavnoj ulozi|Nagrada BAFTA za najbolju britansku glumicu]] (Audrey Hepburn) *[[Zlatni globus za najbolju glumicu – drama]] (Audrey Hepburn) *[[Nagrada Udruženja njujorških filmskih kritičara|Nagrada Udruženja njujorških filmskih kritičara za najbolju glumicu]] (Audrey Hepburn) *[[Ceh scenarista Amerike, Istok|Nagrada Ceha scenarista Amerike za najbolje napisanu američku komediju]] (Ian McLellan Hunter i [[John Dighton]]) {{div col end}} <small>* – Nagrada je prvobitno dodijeljena Ianu McLellanu Hunteru, s obzirom na to da je on potpisan kao scenarist umjesto Trumba, koji je bio na crnoj listi. [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] kasnije je pripisala nagradu Trumbu. Godine 1993. Trumbova udovica Cleo primila je nagradu za svog pokojnog muža.<ref>{{cite news|first=Dennis|last=McLellan|title=Christopher Trumbo dies at 70; screen and TV writer whose father was blacklisted|url=http://articles.latimes.com/2011/jan/12/local/la-me-christopher-trumbo-20110112|work=[[The Los Angeles Times]] |publisher= |date=12. 1. 2011 |access-date=26. 1. 2011}}</ref></small> [[Datoteka:Audrey Hepburn and Gregory Peck in Roman Holiday trailer 2.jpg|desno|mini|Film se prvo trebao snimati u boji, ali snimanje u Rimu bilo je toliko skuplje da se moralo raditi u crno-bijeloj tehnici.]] === Nominacije === {{div col}} *[[Oscar za najbolji film]] *[[Oscar za najbolju režiju]] ([[William Wyler]]) *[[Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu]] ([[Eddie Albert]]) *[[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|Oscar za najbolji scenarij]] (Ian McLellan Hunter i [[John Dighton]]) *[[Oscar za najbolju scenografiju]] ([[Hal Pereira]] i [[Walter H. Tyler]]) *[[Oscar za najbolju fotografiju]] ([[Franz Planer]] i [[Henri Alekan]]) *[[Oscar za najbolju montažu]] ([[Robert Swink]]) *[[BAFTA za najbolji film|BAFTA za najbolji film iz bilo kojeg izvora]] *[[BAFTA za najboljeg stranog glumca]] – (Eddie Albert) *[[BAFTA za najboljeg stranog glumca]] – ([[Gregory Peck]]) *[[Nagrada Ceha režisera Amerike za izvanrednu režiju – igrani film|Nagrada Ceha režisera Amerike za izvanredno režisersko postignuće u filmu]] (William Wyler) {{div col end}} === Priznanja === Godine 1999. ''Praznik u Rimu'' izabran je za čuvanje u američkom [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]] pri [[Kongresna biblioteka|Kongresnoj biblioteci]] kao "kulturno, historijski ili estetski značajan". [[Američki filmski institut]] uvrstio ga je na četvrto mjesto liste [[100 godina AFI-ja... 100 strasti]] i 4. mjesto u kategoriji "Romantične komedije" na listi [[AFI-jevih 10 top 10]]. == Adaptacije == Godine 1987. snimljen je rimejk za televiziju. Glavne uloge tumače [[Tom Conti]] i [[Catherine Oxenberg]], koja je i sama članica evropske kraljevske porodice ([[Karađorđevići]]). Nezvanična adaptacija na [[Tamilski jezik|tamilskom jeziku]] pod naslovom ''[[Mjesec maj]]'' (''May Madham'') snimljena je 1994. godine.<ref>{{cite web | url=http://www.vikatan.com/timepassvikatan/2016-mar-19/cinema/116914-sutta-padam-roman-holiday-%E2%80%98may-madham.art |title= சுட்ட படம் |trans-title=Stolen film | work=[[Ananda Vikatan]] | date=19. 3. 2016 | access-date= 21. 1. 2018 | language=tamilski | archive-url=https://web.archive.org/web/20170105113430/http://www.vikatan.com/timepassvikatan/2016-mar-19/cinema/116914-sutta-padam-roman-holiday-%E2%80%98may-madham.art | archive-date= 5. 1. 2017}} (potrebna pretplata)</ref> Za film ''[[Ja u ljubav vjerujem]]'', čiji je scenarist [[Richard Curtis]], napisano je da je "verzija ''Praznika u Rimu'' smještena u London 1990-ih".<ref>{{cite web |author= Derek Elley |url= http://variety.com/1999/film/reviews/notting-hill-1200457114 |title= Notting Hill |publisher=[[Variety]]|date= 30. 4. 1999 |access-date= 21. 1. 2018}}</ref> Postoji više aluzija na to u filmu, u kojem je lik princeze zamijenjen "holivudskom kraljevskom ličnošću", a muškarac iz građanskog staleža vlasnik je knjižare.<ref>{{cite web |author= Peter Bradshaw |title= "My Guilty Pleasure: ''Notting Hill''" |url= https://www.theguardian.com/film/filmblog/2014/mar/17/notting-hill-julia-roberts-richard-curtis-film-guilty-pleasure |publisher=[[The Guardian]]|date= 17. 3. 2014 |access-date= 21. 1. 2018}}</ref> Paramount Pictures dao je licencu za tri adaptacije filma u mjuzikle: * Godine 2012. [[Praznik u rimu (mjuzikl)|muzička scenska verzija]], koja prati radnju filma koristeći se pjesmama [[Cole Porter|Colea Portera]], predstavljena je u [[Minneapolis]]u. Knjigu je adaptirao Paul Blake (''Beautiful: The Carole King Story'').<ref>{{cite web|url=http://www.guthrietheater.org/plays_events/plays/roman_holiday|title=Roman Holiday|publisher=|access-date=21. 1. 2018|archive-date=15. 4. 2013|archive-url=https://archive.today/20130415010737/http://www.guthrietheater.org/plays_events/plays/roman_holiday|url-status=dead}}</ref> Trebao se igrati u [[San Francisco|San Francisku]] u ljeto 2017. prije odlaska u Broadway.<ref>{{Cite news|url=http://www.theatermania.com/san-francisco-theater/news/roman-holiday-casting-san-francisco_80225.html|title=Stephanie Styles, Drew Gehling, Jarrod Spector, Sara Chase to Star in Roman Holiday|publisher=TheaterMania.com|access-date=21. 1. 2018}}</ref><ref>{{cite web |author= Adam Hetrick |url= http://www.playbill.com/article/broadway-bound-roman-holiday-musical-sets-complete-cast# |title= Broadway-Bound 'Roman Holiday' Musical Sets Complete Cast |publisher=Playbill|date= 6. 4. 2017 |access-date= 21. 1. 2018}}</ref> * Druga verzija priređena je 2004. u Rimu pod naslovom ''Vacanze Romane'', koristeći muziku Colea Portera, dopunjenu muzikom [[italija]]nskog [[kompozitor]]a [[filmska muzika|filmske muzike]] [[Armando Trovajoli|Armanda Trovajolija]]. Ova produkcija izvodi se godišnje u [[Teatro Sistina|Teatro Sistini]] u Rimu, te turnejama po Italiji i Španiji.<ref>{{cite web|url=http://www.ilsistina.it/event/vacanze-romane/|title=VACANZE ROMANE dal 21 ottobre|publisher=|access-date=21. 1. 2018|archive-date=7. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160507063819/http://www.ilsistina.it/event/vacanze-romane/|url-status=dead}}</ref> * Verziju koja je u potpunosti na [[Japanski jezik|japanskom jeziku]] s potpuno drugačijom muzikom producirala je 1998. japanska pozorišna kompanija Toho.<ref>{{cite web|url=http://www.playbill.com/news/article/musical-adaptation-of-roman-holiday-coming-to-tokyo-oct.-98-72577#sthash.9ldurMGL.dpuf|title=Musical Adaptation of Roman Holiday Coming to Tokyo Oct. '98|publisher=Playbill}}</ref> == Zanimljivosti == * Radnja je inspirirana istinitom pričom o ljubavi [[Princeza Margaret, grofica od Snowdona|princeze Margaret]], mlađe sestre britanske kraljice [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabete II]], i pukovnika [[RAF]]-a i ratnog heroja [[Peter Townsend|Petera Townsenda]]. Dvije godine prije izlaska filma Margaret je anonimno otišla u Italiju na odmor. * Jedna od najpoznatijih scena u filmu jest ona u kojoj Peck gurne ruku u "Usta istine", kameno lice za koje legenda kaže da će odgristi ruku onome ko laže. U filmu, kad Peck izvuče ruku iz Usta, nema šaku, zbog čega Anya / Hepburn počne vrištati. Zatim njegova šaka izlazi iz rukava i on se smije. Hepburnin krik nije bio gluma – Peck je odlučio izvesti šalu koju je jednom vidio kad ju je izveo [[Red Skelton]], ali prije početka snimanja scene nije ništa rekao Hepburn. * Model Vespe koji je korišten u filmu bio je prvi model koji je proizvela kompanija [[Piaggio]]. * [[Tania Weber]], zvijezda tadašnje [[Italijanska kinematografija|italijanske kinematografije]], pojavljuje se u manjoj ulozi (Francesca). == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Roman Holiday (film)}} * {{IMDb title|0046250|Praznik u Rimu}} * {{Allmovie title|41976|Praznik u Rimu}} * {{metacritic film|id=roman-holiday|title=Praznik u Rimu}} * {{rotten-tomatoes|roman_holiday|Praznik u Rimu}} * [http://www.nytimes.com/movie/review?res=940DE6DA153EE53BBC4051DFBE668388649EDE&rref=collection%2Fcollection%2Fmovie-guide&action=click&contentCollection=undefined&region=stream&module=stream_unit&version=latest-stories&contentPlacement=1&pgtype=collection ''Praznik u Rimu''] – kritika u ''[[The New York Times|New York Timesu]]'', 28. 8. 1953. {{Filmovi Williama Wylera}} {{AFI-jevih 10 top 10}} [[Kategorija:Filmovi iz 1953.]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Američke romantične filmske komedije]] [[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Williama Wylera]] [[Kategorija:Filmovi o novinarima]] [[Kategorija:Filmovi o članovima kraljevskih porodica]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu priču]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolji kostim]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najbolju glumicu – drama]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Rimu]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Rimu]] [[Kategorija:Filmovi Paramount Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:BAFTA za najbolji film]] j49srv8xjxjvx9scfksyuwxjm8g0z4o 0 444191 3841255 3557997 2026-05-07T03:26:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841255 wikitext text/x-wiki '''Prva proleterska udarna divizija''' [[NOVJ]] formirana je naredbom Vrhovnog komandanta NOV i POJ [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1. novembra [[1942]]. godine u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]]. === Sastav divizije === Na dan formiranja u sastav su ušle: [[1.proleterska brigada NOVJ|Prva proleterska brigada]]<ref name="1.proleterska">{{Cite web |url= http://znaci.net/00003/382.htm |title= Miloš Vuksanović: PRVA PROLETERSKA BRIGADA |work= Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 11. 7. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200711052513/http://znaci.net/00003/382.htm |url-status= dead }}</ref>, [[3.proleterska brigada NOVJ|Treća sanžačka proleterske brigade]] i [[Treća krajiška proleterska udarna brigada]]<ref name="3.krajička">{{Cite web|url= http://www.znaci.net/00001/224.htm|title= Savo Trikić: TREĆA KRAJIŠKA PROLETERSKA BRIGADA|work= Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd 1989|access-date= 9. 2. 2016|archive-date= 5. 3. 2016|archive-url= https://web.archive.org/web/20160305023004/http://znaci.net/00001/224.htm|url-status= dead}}</ref> Na dan formiranja imala je 3200 boraca. Prvi komandant bio je [[Koča Popović]], a politički komesar [[Filip Kljajić]] Fića. Treća sanžačka proleterske brigada izlazi iz sastava 4. juna 1943, a početkom novembra 1943 u sastav divizije ulazi [[13. proleterska brigada "Rade Končar"|Trinaesta proleterska brigada]]. [[8.crnogorska brigada NOVJ|Osma crnogorska brigada]] ušla je u sastav 6. septembra 1944, a [[Brigada Italia|Partizanska brigada Italija]] (sastavljena od italijanskih dobrovoljaca) 28. oktobra 1944. U okviru divizije 21. novembra 1944 formirana je [[artiljerijska brigada 1. proletarske divizije|artiljerijska brigada]] u sastavu: * Prvi (protivtenkovski) divizion imao je 3 baterije sa ukupno 12 topova 45&nbsp;mm, * Drugi (poljski) divizion imao je takođe 3 baterije sa ukupno 12 topova 76&nbsp;mm, * Treći (minobacački) divizion imao je 3 baterije teških minobacača 120&nbsp;mm, ukupno 12 oruđa * Četvrti (teški) divizion imao je 3 baterije sa ukupno 8 poljskih topova 76&nbsp;mm i 4 haubice 122&nbsp;mm. Osma crnogorska brigada napustila je diviziju 7 marta 1945. godine. Tada je divizija (15. Aprila 1945.) imala 11.775 boraca. U sastav [[Prvog proleterskog korpusa NOVJ]] ušla je 5. oktobra. === Borbena dejstva === Krajem 1942 i početkom 1943. divizija se nalazila na prostoru srednje Bosne, između [[Vrbas]]a i [[Bosna (rijeka)|Bosne]].Razvijajući svoja ofanzivna dejstva, prvenstveno protiv [[Četnici|četničkih]] snaga, ova divizija je pomogla ponovnom oživljavanju i zamahu narodnog ustanka na ovom prostoru, što je dovelo do ponovnog formiranja 4. krajiškog NOP odreda i njegovih jedinica, kao i u dosta masovnom prilivu boraca u sve jedinice 1. proleterske divizije<ref name="1. Divizija">{{Cite web |url= http://www.znaci.net/00001/256_3.pdf |title= Ljubivoje Pajović PRVA PROLETERSKA DIVIZIJA |work= |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 5. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160305202728/http://www.znaci.net/00001/256_3.pdf |url-status= dead }}</ref> Sa prostora srednje Bosne, u kratkom vremenu, divizija se prebacuje na područje [[Konjic]]a pa preko [[Bradina|Bradine]] i Ivan-sedla do [[Tarčin]]a gdje vodi borbe protiv jedinica tzv. »Istočne grupe« 718. njemačke divizije, odnosno grupe »Anaker«. Zatim je dejstvovala na području [[Gornji Vakuf]] – [[Bugojno]] – [[Prozor]] i na kraju na području između [[Jablanica|Jablanice]] i Konjica i na visovima [[Prenj]]a. Suština zadatka 1. proleterske divizije u ovom periodu bila je da spriječi prodor grupe prema Jablanici u dolini [[Neretva|Neretve]] i da na taj način stvori uslove i vrijeme jedinicama 3. divizije za izvlačenje Centralne bolnice ka [[Ulog]]u i Kalinoviku. Karakteristika borbenih dejstava jedinica 1. proleterske divizije tokom bitke na Neretvi je u tome što su im zadaci, mjesto i uloga nametali odbrambene bitke u veoma složenim uslovima. [[Sile Osovine|Nijemci]] nisu prodrli iz pravca [[Konjic]]a, i ranjenici su stigli na [[Boračko jezero]] 22. marta. Tokom [[Bitka na Sutjesci|bitke na Sutjesci]] divizija je neprestano bila u ofanzivnim dejstvima. Prvi pokušaj izlaska iz obruča pravcem prema Foči nije uspio. Nakon toga divizija dejstvuje pravcem Vučevo – dolina [[Sutjeska|Sutjeske]] – [[Zelengora]] i 13. juna izlazi na put [[Kalinovik]] –[[Foča]] i omogućava izlaz iz obruča i većem dijelu ostalih partizanskih jedinica. == Literatura == * Vojna enciklopedija (knjiga sedma). Beograd 1974. godina * Vojna enciklopedija, Beograd 1975. godina == Reference == {{Refspisak}} {{Divizije NOVJ}} [[Kategorija:Divizije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|11]] [[Kategorija:Jedinice Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije]] [[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi]] c9lzj2ekbb3puywzzucxs153n2jqq7g 0 445940 3841290 3835336 2026-05-07T07:59:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841290 wikitext text/x-wiki {{About|događajima koji su doveli do raspada Jugoslavije između 1991. i 1992. godine|ključne datume|Hronologija raspada Jugoslavije|podjelu Jugoslavije od strane [[Sile Osovine|Sila Osovine]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]|Aprilski rat}} {{Infokutija događaj | naziv = Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije | slika = Breakup of Yugoslavia.gif | veličina_slike = 300 | alt_slike = | tekst = {{Collapsible list |title={{center|1={{nobold|Animirana mapa pokazuje raspad<br>[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] od 1989. do 2008. Različite boje predstavljaju područja pod različitom kontrolom.}}}} |<!--Chronological order:-->{{legend0|#b62c2c|[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] {{smaller|(1943–92)}}}} |{{legend0|#a1c893|[[Slovenija]] {{smaller|(1991–)}}}} |{{legend0|#ef6363|[[Hrvatska]] {{smaller|(1991–)}}}} |{{legend0|#9e9fcd|[[Republika Srpska Krajina]] {{smaller|(1991–95; nakon [[Operacija Oluja|operacije "Oluja"]] [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] (1995) postala dio [[Hrvatska|Hrvatske]])}}}} |{{legend0|#e1995b|[[Republika Makedonija]] {{smaller|(1991–)}}}} |{{legend0|#d3d3d3|[[Republika Bosna i Hercegovina]] {{smaller|(1992–95; danas [[Bosna i Hercegovina]])}}}} |{{legend0|#d89d9d|[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] {{smaller|(1991–94; postala dio [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] nakon [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]], danas entitet u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]])}}}} |{{legend0|#696cae|[[Republika Srpska]] {{smaller|(1992–95; postala entitet u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]])}}}} |{{legend0|#474a80|[[Savezna Republika Jugoslavija]] {{smaller|(1992–2003; naslijedila ju državna zajednica "[[Srbija i Crna Gora]]" 2003–06)}}}} |{{legend0|#797878|[[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]] {{smaller|(1991–94; postala dio [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]}}}} |{{legend0|#a4a4a4|[[Bosna i Hercegovina]] {{smaller|(1995–)}}}} |{{legend0|#dcedff|[[UNTAES]] u [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem (1995–1998)|Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu]] {{smaller|(1995–1998; postala dio [[Hrvatska|Hrvatske]])}}}} |{{legend0|#f0eabb|[[Crna Gora]] {{smaller|(2006–)}}}} |{{legend0|#63809f|[[Srbija]] {{smaller|(2006–)}}}} |{{legend0|#9eb3cb|[[Kosovo]] {{smaller|(2008–; samo [[Međunarodno priznanje Kosova|djelimično priznata]], ''[[de jure]]'' dio [[Srbija|Srbije]] kao [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija|AP Kosovo i Metohija]])}}}} }} | izvorni_naziv = | izvorni_naziv_jez = | lokalni_naziv = | vrijeme = | trajanje = | datum = 25. juni 1991 - 27. april 1992. ({{Age in years, months, weeks and days|month1=06|day1=25|year=1991|month2=04|day2=27|year2=1992}}) | mjesto = [[Balkan]] | lokacija = '''{{ZID|SFR Jugoslavija}}''': * {{ZID|SR Hrvatska}}→{{ZID|Hrvatska}} * {{ZID|SR Slovenija}}→{{ZID|Slovenija}} * {{ZID|SR Bosna i Hercegovina}}→{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} * {{ZID|SR Makedonija}}→{{ZID|Makedonija}} * {{ZID|SR Jugoslavija}} ** {{ZID|SR Srbija}}→{{ZD|Srbija|1991}} [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] ** {{ZID|SR Crna Gora}}→{{ZD|Crna Gora|1993}} [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]] {{Collapsible list |title=Nepriznate paradržave{{nobold|:}} |{{ZID|Republika Srpska Krajina}} |{{ZD|Republika Srpska}} [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]] |{{ZD|Dubrovačka Republika|1991}} [[Dubrovačka Republika (1991)|Dubrovačka Republika]] |{{ZID|Herceg-Bosna}} |{{ZID|AP Zapadna Bosna}} |{{ZID|Republika Kosovo}} }} | koordinate = <!-- {{coord|ŠIR|DUŽ|region:XXXX_type:event|display=inline,title}} --> | također_poznato_kao = | vrsta = Politički raspad | tema = | razlog = [[Pad komunizma]], rast [[nacionalizam|nacionalizma]] | prvi_reporter = | budžet = | pokrovitelj = <!-- ili | pokrovitelji = --> | organizatori = | snimili = | učesnici = | ishod = * Raspad Jugoslavije i formiranje nezavisnih država nasljednica * Nastavak [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]] | žrtve1 = | žrtve2 = | žrtve3 = | broj_mrtvih = | broj_povrijeđenih = | prijavljeni_nestanci = | oštećenje_imovine = | sahrana = | ispitivanja = | istraga = | mrtvozornik = | hapšenja = | osumnjičeni = | optuženi = | osuđeni = | prijave = | suđenje = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] | presuda = [[Spisak optuženih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Spisak presuda]] | osude = | kazna = | zabrane_objavljivanja = | parnica = | nagrade = | snimci = | prazna_oznaka1 = <!-- ili | prazni_podaci1 = --> | prazna_oznaka2 = <!-- ili | prazni_podaci2 = --> | prazna_oznaka3 = <!-- ili | prazni_podaci3 = --> | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | napomene = }} '''Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije''' predstavlja rezultat niza političkih događaja i sukoba tokom ranih 1990-ih. Nakon perioda političkih kriza tokom 1980-ih, sastavne republike [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] su se odvojile, ali su neriješena pitanja uzrokovala oštre međuetničke [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenske ratove]]. Ratovi su primarno zahvatili [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosnu i Hercegovinu]] i susjedne dijelove [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatske]]. Nakon [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|pobjede Saveznika]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Jugoslavija je uspostavljena kao federacija šest republika, sa granicama iscrtanim duž etničko-historijskih granica: [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]], [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonija]], [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] i [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]]. Dodatno, dvije autonomne pokrajine su uspostavljene unutar SR Srbije: [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]] i [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]]. Svaka od republika imala je svoju organizaciju [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] i vladajuću elitu, te su sve tenzije rješavane na federalnom nivou. Jugoslavenski model organiziranja države, kao i "srednji put" između [[planirana ekonomija|planirane]] i [[slobodna ekonomija|slobodne ekonomije]], imali su relativan uspjeh, te je država doživjela period snažnog ekonomskog rasta i relativnu političku stabilnost do 1980-ih, pod vlašću doživotnog predsjednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Nakon njegove smrti 1980, oslabljen sistem federalne vlade ostavljen je nemogućim da se bori sa ekonomskim i političkim izazovima. Tokom 1980-ih, [[kosovski Albanci]] počeli su tražiti da se njihova autonomna pokrajina prevede u saveznu republiku, počevši sa [[Protesti na Kosovu 1981.|protestima 1981]]. Etničke tenzije između Albanaca i [[Srbi na Kosovu|Srba na Kosovu]] ostale su visoke čitavu deceniju, što je rezultiralo povećanju neslaganja Srba širom Jugoslavije visokoj autonomiji provincija i neefikasan sistem konsenzusa na federalnom nivou, što je viđeno kao prepreka srpskim interesima. Godine 1987, [[Slobodan Milošević]] je došao na čelo Srbije, te kroz niz populističkih poteza osigurao je ''de facto'' kontrolu nad Kosovom, Vojvodinom i Crnom Gorom, dobijajući visok nivo podrške među Srbima zbog njegove [[centralizam|centralističke]] politike. Milošević se susreo sa opozicijom partijskih lidera zapadnih republika, Slovenije i Hrvatske, koji su zahtijevali veću demokratizaciju države u skladu s [[Revolucije 1989.]] u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. Savez komunista Jugoslavije raspao se u januaru 1990. duž federalnih linija. Republičke komunističke organizacije postale su zasebne socijalističke stranke. Tokom 1990-ih, socijalisti (bivši komunisti) izgubili su moć od [[etnički separatizam|etničkih separatističkih]] stranaka u [[Izbori u Jugoslaviji|prvim višestranačkim izborima]] koji su se održali širom države, osim u Srbiji i Crnoj Gori, gdje su pobijedili Milošević i njegovi saveznici. Nacionalistička retorika na svim stranama postala je značajno vidljiva. Između juna 1991. i aprila 1992, četiri republike su proglasile nezavisnost (samo su [[Srbija i Crna Gora]] ostale u Federaciji), ali je status etničkih Srba van Srbije i Crne Gore, kao i etničkih Hrvata van Hrvatske, ostao neriješen. Nakon niza međuetničkih incidenata, [[ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] su započeli, prvo [[Rat u Hrvatskoj|u Hrvatskoj]] a onda, najžešći, u multi-etničkoj [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]]; ratovi koji su ostavili dugotrajne ekonomske i političke posljedice u regionu. {{Jugoslavenski ratovi}} == Pozadina == Jugoslavija je zauzimala značajan dio Balkanskog poluostrva, uključujući područje na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]], koje se proteže jugom od [[Tršćanski zaliv|Tršćanskog zaliva]] u srednjoj Evropi do ušća [[Bojana (rijeka)|Bojane]] kao i [[Prespansko jezero|Prespanskog jezera]] na kopnu, te istokom do [[Đerdapska klisura|Đerdapske klisure]] na [[Dunav]]u i do [[Midžor]]a na [[Stara planina|Staroj planini]], tako uključujući veliki dio [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]], regije sa historijom etničkih sukoba. Važni elementi koji su doprinijeli neslozi uključuju savremene i historijske faktore, zajedno sa formiranjem [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], prvim raspadom i naknadnim međuetničkim i političkim ratovima i genocidom tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], idejama [[Velika Srbija|Velike Srbije]], [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]], [[Velika Albanija|Velike Albanije]], te različitim pogledima u vezi s [[Panslavizam|Panslavizmom]], te jednostranim priznanjem novonastalih republika od strane Njemačke. Prije Drugog svjetskog rata, veće tenzije su se pojavile kod prve, [[Kraljevina Jugoslavija|monarhističke jugoslavenske]] multietničke države i relativne političke i demografske dominacije od strane Srba. Osnova tih tenzija bili su različiti koncepti nove države. [[Hrvati]] i [[Slovenci]] razmatrali su [[federacija|federalni model]] gdje bi uživali veću autonomiju u odnosu na onu koju su imali kao zasebna kruna tokom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Pod Austro-Ugarskom, Slovenci i Hrvati imali su autonomiju sa slobodnim rukama samo u obrazovanju, pravu, religiji i 45% u porezima.<ref>{{cite web|url=http://www.h-net.org/~habsweb/sourcetexts/nagodba1.htm|title=Constitution of Union between Croatia-Slavonia and Hungary|work=h-net.org}}</ref> Srbi su vidjeli teritorije kao nagradu za podršku saveznicima u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] i novu državu kao proširenje [[Krajevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. Tenzije između Hrvata i Srba često su prerastale u otvoren sukob, sa dominantnom srpskom sigurnosnom strukturom koja je vježbala ugnjetavanje tokom izbora i fizičkih napada na hrvatske političke lidere u narodnom parlamentu, među kojima je i [[Stjepan Radić]], koji se protivio srpskom monarškom [[Apsolutni monarhizam|apsolutizmu]].<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,719894,00.html Elections] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090113155405/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,719894,00.html|date=13. 1. 2009}}, ''[[TIME Magazine]]'', 23. februar 1925.</ref> Ubistva i povrede ljudskih prava bili su predmet zabrinutosti za [[Ligue des droits de l'homme|Ligu za ljudska prava]] što je dovelo do glasova protesta od strane intelektualaca, među kojima je bio i [[Albert Einstein]].<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/einste.html Appeal to the international league of human rights], Albert Einstein/Heinrich Mann.</ref> U ovoj sredini ugnjetavanja se formirala radikalna fašistička grupa [[Ustaše]], koja je kasnije postala fašistička diktatura. Tokom Drugog svjetskog rata, tenzije u državi su iskoristile okupatorske [[Sile Osovine]] koje su uspostavile hrvatsku [[Marionetska država|marionetsku državu]] koja je zahvatala današnje države [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Sile osovine su postavile [[Ustaše]] kao lidere [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Ustaše su riješile da je srpska manjina bila [[peta kolona]] srpskog ekspanzionizma, te su postavili politiku progona Srba. Politika je diktirala da trećina srpske manjine mora biti ubijena, trećina progonjena, a trećina preobraćena u katoličanstvo i asimilirana u Hrvate. S druge strane, [[Četnici]] su postavili svoju vlastitu kampanju progona u dijelovima Bosne i Hercegovine i [[Sandžak]]a prema [[Stevan Moljević|Moljevićevom planu]] i [[Draža Mihailović#Bosna|naredbama]] koje je izdao [[Draža Mihailović]] koje su uključivale "čišćenje shvatanja i borbe svih nacija". Hrvati i Muslimani su pristupali jedinicama ''[[Schutzstaffel|SS]]-a'' (najviše u [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|13. ''Waffen'' brdskoj diviziji]]). Istovremeno, bivši rojalist, general [[Milan Nedić]], postavljen od Sila osovine kao lider [[Nedićeva Srbija|marionetske vlade]] i lokalni Srbi regrutirani su u [[Gestapo]] i [[Srpski dobrovoljački korpus (Drugi svjetski rat)|srpski dobrovoljački korpus]]. Oba [[kvisling]]a su napadnuta i poražena od strane komunističkog, antifašističkog [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskog partizanskog]] pokreta koji su sačinjavali članovi svih etničkih grupa u području, što je dovelo do formiranja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Zvanična jugoslavenska postratna procjena žrtava Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji je 1.704.000. Naknadni podaci skupljeni 1980-ih od strane historičara [[Vladimir Žerjavić|Vladimira Žerjavića]] i [[Bogoljub Kočović|Bogoljuba Kočovića]] pokazali su da je stvarni broj mrtvih bio oko 1&nbsp;milion. Od tog broja, 330.000 do 390.000 etničkih Srba stradalo je od svih uzroka u Hrvatskoj i Bosni.<ref>Staff. [http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005449 Jasenovac concentration camp] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916030858/http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005449|date=16. 9. 2009}}, [[Jasenovac, Sisačko-moslavačka županija|Jasenovac]], Hrvatska, Jugoslavija. Na stranici SAD-ovog memorijalnog muzeja holokausta.</ref> Jugoslavija je bila u samom vrhu regionalne industrijske moći i ekonomskog uspjeha. Od 1960. do 1980, rast godišnjeg [[bruto nacionalni proizvod|bruto nacionalnog proizvoda]] (BDP) imao je prosjek 6,1%, medicinska zaštita je bila besplatna, pismenost 91%, a prosječan životni vijek 72 godine.<ref>World Bank, World Development Report 1991, Statistical Annex, Tables 1 and 2, 1991.</ref> Jugoslavija je bila unikatna država, koja se prostirala između istoka i zapada. Štaviše, njen predsjednik, [[Josip Broz Tito]], bio je jedan od fundamentalnih osnivača "[[Treći svijet|trećeg svijeta]]" ili "[[grupa 77|grupe od 77]]" koji su djelovali kao alternativa [[supersila]]ma. Još važnije, Jugoslavija je predstavljala [[tampon država|tampon državu]] između Zapada i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] te je također sprječavala SSSR od dolaska na [[Sredozemlje]]. Centralizirana uprava postajala je slabija zbog povećanog nacionalnog gnjeva i želje komunističkih partija da podržavaju "nacionalno [[samoopredjeljenje]]". Ovo je dovelo do toga da Kosovo postane autonomna regija Srbije, zakonski prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu iz 1974]]. Ovaj ustav je pokvario ovlasti između glavnog grada i autonomnih regija u [[Vojvodina|Vojvodini]] (područje u Jugoslaviji sa velikim brojem etničkih manjina) i na [[Kosovo|Kosovu]] (sa velikom [[Albanci|albanskom]] populacijom). Bez obzira na federalnu strukturu nove [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], postojala je i dalje tenzija među federalistima s jedne strane, posebno Hrvatima i Slovencima koji su tražili veću autonomiju, i [[unitaristi]]ma s druge strane, posebno Srbima. Borba se odvijala u više protesta radi većih individualnih i nacionalnih prava (kao [[Hrvatsko proljeće]]) i kasnije represije. Ustav iz 1974. bio je pokušaj prekida ovog obrasca uvođenjem federalnog modela i formalizacijom nacionalnih prava. Olabavljena kontrola je u principu pretvorila Jugoslaviju u faktički [[konfederacja|konfederaciju]], koja je također stavila pritisak na legitimnost režima unutar federacije. Od kasnih 1970-ih velika razlika u ekonomskim resursima između razvijenih i nerazvijenih regija u Jugoslaviji značajno je poljuljala jedinstvo federacije.<ref name="Dejan Jović 2009. str. 15">Dejan Jović. ''Yugoslavia: a state that withered away''. Purdue University Press, 2009. str. 15</ref> Najrazvijenije republike, Hrvatska i Slovenija, odbili su zahtjeve da smanje svoju autonomiju kako je nalagao ustav iz 1974.<ref name="Dejan Jović 2009. str. 15" /> Javno mišljenje u Sloveniji 1987. vidjelo je bolje ekonomske prilike u nezavisnošću od Jugoslavije nego unutar nje.<ref name="Dejan Jović 2009. str. 15" /> Postojala su mjesta koja također nisu vidjela ekonomsku korist od ostanka u Jugoslaviji; naprimjer, autonomna pokrajina Kosovo je bila slabo razvijena, a [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku pao je sa 47% jugoslavenskog prosjeka u post-ratnom periodu na 27% do kraja 1980-ih.<ref>Dejan Jović. ''Yugoslavia: a state that withered away''. Purdue University Press, 2009. str. 15–16</ref> To je pokazalo značajne razlike u kvalitetu života u različitim republikama. Ekonomski rast bio je ograničen zbog Zapadnih barijera koje su se kombinirale sa [[Naftna kriza 1973.|naftnom krizom iz 1973]]. Jugoslavija je naknadno pala u težak dug MMF-a zbog velikog broja [[Međunarodni monetarni fond|kredita]] koje je uzimao režim. U stanju dobijanja kredita, MMF je tražio "[[tržišni liberalizam|liberalizaciju tržišta]]" Jugoslavije. Do 1981, Jugoslavija je imala $19,9&nbsp;milijardi vanjskog duga. Naredni problem je bio nezaposlenost, sa 1 milionom do 1980. Ovaj problem se naslagao općom "neproduktivnošću na Jugu," što nije samo sputavalo ekonomiju Jugoslavije, nego je iritiralo Sloveniju i Hrvatsku još više.<ref name="Asch-Reichmann" /><ref name="Massey-Taylor" /> == Uzroci == === Strukturni problemi === [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] bila je federalna republika sa osam federalnih jedinica, grubo podijeljenih duž etničkih linija, uključujući šest republika: * [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], * [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]], * [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonija]], * [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]], * [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] i * [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] i dvije autonomne pokrajine unutar Srbije, * [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]] i * [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]]. Sa [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavom iz 1974]], ured predsjednika Jugoslavije je zamijenjen sa [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvom SFRJ]], vladajućim kolektivom od 8 članova sačinjeni od predstavnika iz šest republika i iz dvije autonomne pokrajine unutar SR Srbije, SAP Kosova i SAP Vojvodine. Otkako je jugoslavenska federacija formirana 1945. godine, savezna [[Socijalistička Republika Srbija]] sadržavala je dvije autonomne pokrajine, SAP Kosovo i SAP Vojvodina. Sa ustavom iz 1974, utjecaj centralne vlade SR Srbije značajno se smanjio, što im je dalo traženu autonomiju. Vlada SR Srbije bila je ograničena u pravljenju i vršenju odluka koje bi se primijenile na pokrajine. Pokrajine su imale pravo glasa u Predsjedništvu SFRJ, što obično nije bilo u korist SR Srbije. U Srbiji, postojalo je veliko nezadovoljstvo prema ovim razvojima, što su nacionalistički elementi javnosti vidjeli kao "podjelu Srbije". Ustav iz 1974. nije samo pogoršao strah Srbije sa parolom "slaba Srbija, za jaču Jugoslaviju", nego je pogodio srce srbijanskog nacionalnog sentimenta. Većina Srba vidi Kosovo kao "kolijevku nacije", i ne bi prihvatili mogućnost izgubiti ga od većinske albanske populacije. U cilju da osigura svoju ostavštinu, Ustav iz 1974. uspostavio je sistem cjelogodišnjih predsjedništva, na rotacijskoj bazi između osam lidera iz republika i autonomnih pokrajina. Titova smrt je pokazala da su tako kratki rokovi veoma neefikasni. U suštini je ostavio vakuum moći koji je ostao otvoren duži dio 1980-ih. === Ekonomski kolaps i međunarodna klima === Tokom godina Titovog predsjedavanja, njegova politika je bila brzi ekonomski rast. Rast je bio visok u 1970-im. Ipak, ekspanzija ekonomskog rasta uzrokovala je inflaciju i gurnula Jugoslaviju u ekonomsku recesiju.<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/DOC_0005361799.pdf|title=YUGOSLAVIA: KEY QUESTIONS AND ANSWERS ON THE DEBT CRISIS|date=12. 5. 2011|website=Directorate of Intelligence|access-date=23. 5. 2018|archive-date=12. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201112012154/https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/DOC_0005361799.pdf|url-status=dead}}</ref> Nakon smrti Tita i usponom [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], [[perestrojka|perestrojke]] i [[glasnost]]i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], Zapad je osjetio dovoljnu sigurnost u namjere SSSR-a da Jugoslavija više nije od ključnog strateškog značaja. Bez obzira na nesvrstanost Beograda i njegove proširene trgovačke veze sa [[Evropska ekonomska zajednica|Evropskom zajednicom]] i SAD-om, administracija [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] posebno je ciljala jugoslavensku ekonomiju u [[Povjerljive informacije u SAD-u|povjerljivoj]] [[Direktiva nacionalne sigurnosti 133|Direktivi nacionalne sigurnosti]] iz 1984.<ref>{{cite web|url=http://orientalreview.org/2014/12/28/yugoslavia-and-the-betrayal-of-democracy/|title=Yugoslavia and the Betrayal of Democracy|work=Oriental Review|access-date=23. 5. 2018|archive-date=3. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503081136/http://orientalreview.org/2014/12/28/yugoslavia-and-the-betrayal-of-democracy/|url-status=dead}}</ref> Cenzurirana verzija otkrivena 1990. obrazložena na NSDD 54 u istočnoj Evropi, izdata je 1982. godine.<ref>[https://fas.org/irp/offdocs/nsdd/nsdd-54.pdf NSDD – National Security Decision Directives – Reagan Administration]{{Mrtav link}}</ref> Potonja je podržavala "proširene napore za promociju 'tihe revolucije' da zbaci komunističke vlade i partije," zajedno sa reintegracijom država istočne Evrope u tržišno-orijentisanu ekonomiju.<ref>Sean Gervasi, 'Germany, the US, and the Yugoslav Crisis,' Covert Action, n. 43, Winter 1992–93, str. 42</ref> Vanjski [[status quo]], koji je imala Komunistička partija da bi opstala, počeo je da nestaje. Nadalje, [[Revolucije 1989.|pad komunizma]] širom centralne i istočne Evrope je još jednom doveo do unutarnjih kontradikcija u Jugoslaviji, ekonomske efikasnosti (kao što je hroničan nedostatak produktivnosti, potpaljen odlukom vlade da forsira politiku potpune zaposlenosti), i etno-religijskim tenzijama na površinu. Jugoslavenski [[Pokret nesvrstanih|nesvrstan status]] rezultirao je u pristupu kreditima od oba bloka [[supersila]]. Ovaj kontakt sa Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadom otvorio je tržište Jugoslavije prije nego tržišta ostatka [[Srednja Evropa|centralne]] i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]]. Period 1980-ih bila je decenija Zapadnih ekonomskih usluga. Decenija štednji rezultirala je rastom frustracija i nezadovoljstvom protiv srbijanske 'vladajuće klase' i manjina koje su imale korist od zakonodavstva vlade. Stvarna zarada u Jugoslaviji pala je za 25% od 1979. do 1985. godine. * Do 1988. emigrantske doznake u Jugoslaviji iznosile su preko $4,5 milijardi (USD), i * Do 1989. te su doznake bile $6,2&nbsp;milijardi (USD), čineći preko 19% ukupnih svjetskih.<ref name="Asch-Reichmann">Beth J. Asch, Courtland Reichmann, Rand Corporation. ''Emigration and Its Effects on the Sending Country''. Rand Corporation, 1994. (str. 26)</ref><ref name="Massey-Taylor">Douglas S. Massey, J. Edward Taylor. ''International Migration: Prospects and Policies in a Global Market''. Oxford University Press, 2004. (str. 159)</ref> === Smrt Tita i slabljenje komunizma === Na 4. maj 1980, Titova smrt je objavljena na RTV servisima širom Jugoslavije. Iako nije bio liberalan političar, njegova smrt je izbrisala ono što bi većina međunarodnih političkih posmatrača vidjela kao glavnu sjedinjujuću silu Jugoslavije i naknadne [[etnička tenzija|etničke tenzije]] počele su rasti u Jugoslaviji. Kriza koja se pojavila u Jugoslaviji bila je povezana sa slabljenjem [[Istočni blok|socijalističkih država u istočnoj Evropi]] prema kraju [[Hladni rat|Hladnog rata]], što je simbolizirano padom [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] 1989. godine. U Jugoslaviji, nacionalna komunistička partija, zvaničnog naziva [[Savez komunista Jugoslavije]], izgubila je svoj ideološki potencijal.<ref name="Pešić-USIP-LCY-potency">{{cite journal | publisher= [[Američki institut za mir]] | url= http://www.usip.org/publications/serbian-nationalism-and-origins-yugoslav-crisis | title= Serbian Nationalism and the Origins of the Yugoslav Crisis | author= Vesna Pešić | authorlink= Vesna Pešić | journal= Peaceworks | issue= 8 | page= 12 | date= april 1996 | access-date= 10. 12. 2010 | archive-date= 17. 11. 2015 | archive-url= https://web.archive.org/web/20151117033730/http://www.usip.org/publications/serbian-nationalism-and-origins-yugoslav-crisis | url-status= dead }}</ref> Godine 1986, [[Srpska akademija nauka i umjetnosti]] (SANU) značajno je doprinijela rastu nacionalizma, kao što je nacrt [[Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti|Memorandum SANU]]-a, kojim se izrazilo nezadovoljstvo zbog slabljenja srbijanske centralne vlade. Problemi u srbijanskoj autonomnoj pokrajini SAP Kosovo između Srba i Albanaca eksponencijalno su rasli. Ovo, zajedno sa ekonomskim problemima na Kosovu i Srbiji u cjelosti, dovelo je do većeg srbijanskog nezadovoljstva prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]. Kosovski Albanci počeli su tražiti da Kosovo dobije status savezne republike počevši ranih 1980-ih, posebno sa [[Protesti na Kosovu 1981.|protestima na Kosovu 1981]]. Srbijanska javnost je ovaj čin vidjela kao devastirajući napad na srbijanski ponos zbog historijskih veza koje su [[Srbijanci]] imali sa Kosovom. Smatralo se da bi secesija bila devastirajuća za kosovske Srbe. Ovo je, eventualno, dovelo do represije albanske većine na Kosovu.<ref name="NYTimes-Kosovo-Repression">{{cite news | newspaper = [[The New York Times]] | url = http://topics.nytimes.com/top/news/international/countriesandterritories/serbia/kosovo/index.html | title = Kosovo | date = 23. 7. 2010 | access-date=10. 12. 2010}}</ref> Prosperitetnije republike, SR Slovenija i SR Hrvatska tražile su decentralizaciju i demokratiju.<ref name="NYT-Croatia-Prosperity-1985">{{cite news | newspaper = The New York Times | url = https://www.nytimes.com/1985/12/08/world/yugoslav-republic-jealously-guards-its-gains.html?ref=croatia | title = Yugoslav republic jealously guards its gains | author= Henry Kamm | authorlink= Henry Kamm | date= 8. 12. 1985 | access-date=10. 12. 2010}}</ref> == Uspon nacionalizma u Srbiji (1987–89) == {{Također pogledajte|Srpski nacionalizam}} === Slobodan Milošević === [[Datoteka:Slobodan Milosevic.jpg|thumb|upright|Nedvosmislena čežnja tadašnjeg Predsjednika Predsjedništva SR Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] da podrži sveopće jedinstvo Srba, status koji je pretio da se svaka republika izdvoji iz Federacije, pored svog protivljenja albanskim vlastima na Kosovu, dodatno je podstakla etničke tenzije složene višenacionalne države i u konačnici njen slom]] Godine 1987. [[Slobodan Milošević]] iz [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] pozvan je da umiri proteste srpskog stanovništva, izazvane na etničkom nivou i uperene protiv albanske administracije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosova]]. Milošević je, do tada, bio tvrdokorni komunista koji je sve oblike nacionalizma smatrao izdajstvom, poput osuđivanja Memoranduma SANU kao ''ništa drugo do najmračnijeg nacionalizma''. Međutim, autonomija Kosova oduvijek je bila nepopularna u Srbiji,{{Izvor}} a on je iskoristio situaciju i odstupio od tradicionalne komunističke neutralnosti po pitanju Kosova. Milošević je uvjeravao Srbe da će biti zaustavljeno njihovo zlostavljanje koje su vršili Albanci.{{Izvor}} Zatim je započeo kampanju protiv vladajuće komunističke elite SR Srbije, zahtijevajući umanjenje stepena autonomije Kosova i Vojvodine. Te akcije učinile su ga popularnim među Srbima i pomogle su mu pri usponu na vlast u Srbiji. Milošević i njegovi istomišljenici preuzeli su agresivnu nacionalističku agendu oživljavanja SR Srbije unutar Jugoslavije, obećavajući reforme i zaštitu svih Srba. Vladajuća stranka u tadašnjoj Jugoslavije bila je [[Savez komunista Jugoslavije]] (SKJ), složena politička stranka koju je činilo osam liga komunista iz šest republika i dvije autonomne pokrajine. Savez komunista Srbije (SKS) upravljala je SR Srbijom. Iskoristivši uspon nacionalizma i svoju popularnost stečenu nakon događaja na Kosovu, Slobodan Milošević (predsjednik Saveza komunista Srbije (SKS) od maja 1986) postao je najmoćniji političar u Srbiji, pobjedivši svog bivšeg mentora i predsjednika Srbije [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]] na 8. sjednici Saveza komunista Srbije 22. septembra 1987. Ovaj momenat se s razlogom smatra kao jedan od najvažnijih trenutaka u procesu uspona srpskog nacionalizma a što će kulminirati i raspadom Jugoslavije i ratovima na prostoru bivše SFRJ.{{Izvor}} Na mitingu 1988. u Beogradu, Milošević je jasno iznio svoju percepciju situacije sa kojom se SR Srbija suočava u Jugoslaviji, rekavši: {{citat|U zemlji i inostranstvu neprijatelji Srbije gomilaju se protiv nas. Mi im kažemo ''Ne bojimo se. Nećemo ustuknuti pred bitkom''.|Slobodan Milošević, 19. novembar 1988.<ref name="Yugoslavia. British Broadcasting Corporation 1995">The Death of Yugoslavia. British Broadcasting Corporation (BBC). 1995.</ref>}} Jednom drugom prilikom je privatno izjavio: {{citat|Mi Srbi ćemo djelovati u interesu Srbije bilo da to radimo u skladu s ustavom ili ne, radimo li to u skladu sa zakonom ili ne, radimo li u skladu sa stranačkim statutima ili ne.| Slobodan Milošević<ref>Ramet, Sabrina P. 2006. The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimisation. Indiana University Press. p598.</ref>}} === Antibirokratska revolucija === {{Glavni|Antibirokratska revolucija}} Antibirokratska revolucija predstavljala je niz politički orkestriranih protesta u Srbiji i Crnoj Gori, kojom je Slobodan Milošević uspio legitimne predstavnike federalnih jedinica (SAP Vojvodine, SAP Kosova i SR Crne Gore) zamijeniti svojim pristalicama i time steći političku kontrolu nad 4 od 8 predstavnika u saveznom predsjedništvu. Vlada Crne Gore preživjela je državni udar u oktobru 1988. ali ne i drugi januara 1989. Nakon antibirokratske revolucije, Milošević je kao predsjednik KP Srbije i član saveznog Predsjedništva, u novostvorenim prilikama mogao da računa i na članove Predsjedništva iz dvije pokrajine i SR Crne Gore čime je imkao 4 od ukupno 8 glasova u Predsjedništva. Instrument koji je ranije umanjio srpski uticaj u SFRJ, Milošević je preokretom iskoristio i stekao znatnu prednost u donošenju odluka unutar jugoslovenaskog Predsjedništva. Tokom niza skupova, nazvanih "Miting istine", Miloševićeve pristalice uspjele su srušiti lokalne samouprave i zamijeniti ih svojim pristalicama. Kao rezultat ovih događaja, februara 1989. rudari etničkih Albanaca na Kosovu organizovali su štrajk zahtijevajući očuvanje već sada, Ustavom zagarantovane autonomije Kosova. To je doprinijelo etničkom sukobu između albanskog i srpskog stanovništva unutar SAP Kosova. Albanci su tokom 1980-tih činili 77% stanovništa Kosova te bili većina u uvoj pokrajini. U junu 1989, na 600. godišnjicu [[Kosovska bitka|historijskog poraza]] Srba na Kosovu, Slobodan Milošević održao je [[Govor na Gazimestanu]] pred oko 200.000 okupljenih Srba, sa srpskom nacionalističkom temom koja je namjerno i nikako u dobar trenutak evocirala srednjovjekovnu srpsku historiju. Miloševićev govor a posebno dio: {{citat|Opet smo pred bitkama i u bitkama. One nisu oružane, mada ni takve još nisu isključene|izvod iz govora Slobodana Miloševića na Gazimestanu, 28. juna 1989.}} mnogi su protumačili kao aspiracije [[Velika Srbija|Velike Srbije]] i teritorijalno širenje Srbije. Miloševićev odgovor na nesposobnost i nefunkcionalnost saveznog sistema bila je centralizacija vlade. S obzirom na karakter Jugoslavije i njenu višenacionalnost kao i sve glasnije pozive za nezavisnost koje su upućivali predstavnici SR Slovenije i SR Hrvatske takvi potezi i preustroj Jugosavije smatrali su se neprihvatljivim što je samo ubrzalo raspad Jugoslavije. === Posljedice === U međuvremenu, [[Socijalistička Republika Hrvatska]] i [[Socijalistička Republika Slovenija]] podržale su albanske rudare i njihovu borbu za priznanje. Mediji u SR Sloveniji objavili su članke u kojima su upoređivali Miloševića sa italijanskim fašističkim diktatorom [[Benito Mussolini|Benitom Mussolinijem]]. Milošević je tvrdio da je takva kritika neutemeljena i da predstavlja "širenje straha od Srbije". Miloševićevi državni mediji su kao kontraodgovor tvrdili da [[Milan Kučan]], šef Saveza komunista Slovenije, podržava Kosovo i slovenski separatizam.<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,968740,00.html Communism O Nationalism!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130825020141/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,968740,00.html|date=25. 8. 2013}}, ''[[TIME Magazine]]'', 24 October 1988</ref> Početni štrajkovi na Kosovu pretvorili su se u raširene demonstracije u kojima se traži da Kosovo postane sedma republika. To je naljutilo rukovodstvo Srbije koje je nastavilo da koristi policijsku silu, a kasnije i saveznu vojsku ([[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavensku narodnu armiju]])kako bi se obračunala s neistomišljenicima a po nalogu Predsjedništva koje je u to doba bilo pod srpskom kontrolom. U februaru 1989. [[Azem Vllasi]], etnički Albanac i predstavnik SAP Kosovo u Predsjedništvu Jugoslavije, bio je primoran da podnese ostavku na tu dužnost a zamijenio ga je Miloševićev saveznik. Albanski demonstranti zahtijevali su da se Vllasi vrati na dužnost, a Vlasijeva podrška demonstrantima navela je Miloševića i njegove saveznike da odgovore na trenutnu situaciju navodeći da je to "kontrarevolucija protiv Srbije i Jugoslavije", te su zahtijevali od savezne vlade da silom suzbiju proteste Albanaca. Miloševićev cilj je dodatno potpomognut demostracijama koje su se desile ispred jugoslovenskog parlamenta u Beogradu a koje su organizovale njegove pristalice zahtevajući od jugoslovenskih vojnih snaga da pojačaju svoje prisustvo na Kosovu kako bi zaštitili tamošnje Srbe i obustavili demonstracije Albanaca. Predstavnik SR Slovenije u kolektivnom predsjedništvu Jugoslavije, Milan Kučan, 27. februara suprostavio se zahtjevima Srba i napustio Beograd i vratio se u SR Sloveniju, gdje je u dvorani Cankar u Ljubljani prisustvovao sastanku sa [[Demokratska opozicija Slovenije|demokratskim opozicionim snagama]], javno podržavajući napore albanskih demonstranata koji su tražili oslobađanje Vllasija. U dokumentarcu [[BBC]]-a 1995. naziva ''[[Smrt Jugoslavije]]'', Kučan je tvrdio da je 1989. bio zabrinut da će zbog uspjeha Miloševićeve antibirokratske revolucije u srpskim pokrajinama, kao i u Crnoj Gori, njegova mala republika biti sljedeća meta za politički udar Miloševićevih pristalica ako puč na Kosovu prođe neometano. Srbijanska državna televizija osudila je Kučana kao separatistu, izdajnika i osobu koja podržava albanski separatizam. U Beogradu su nastavljeni srpski protesti gdje je tražena reakcija na događaje na Kosovu. Milošević je naložio komunističkom predstavniku Petru Gračaninu da se pobrine da se protest nastavi dok on raspravlja o stvarima na Vijeću Saveza komunista, kako bi primorao ostale članove da shvate da je na njegovoj strani ogromna podrška u gušenju albanskog štrajka na Kosovu. Predsjednik Skupštine Srbije Borisav Jović, snažan Miloševićev saveznik, sastao se sa tadašnjim predsjednikom Predsjedništva Jugoslavije, bosanskim poslanikom Raifom Dizdarevićem, i zatražio od savezne vlade da udovolji srpskim zahtjevima. Dizdarević se raspravljao sa Jovićem rekavši da ste „vi [srpski političari] organizovali demonstracije, vi to kontrolišete“, Jović je odbio da preuzme odgovornost za postupke demonstranata. Dizdarević je tada odlučio da pokuša i sam da smiri situaciju razgovorom sa demonstrantima, pri čemu je održa strastveni govor za jedinstvo Jugoslavije rekavši: {{citat|Naši očevi su ginuli da bi stvorili Jugoslaviju. Nećemo ići putem nacionalnog sukoba. Ići ćemo putem bratstva i jedinstva.|Raif Dizdarević, 1989.<ref name="Yugoslavia. British Broadcasting Corporation 1995" />}} Iako je ova izjava dobila aplauz protest je nastavljen. Kasnije je Jović sa oduševljenjem razgovarao sa okupljenima i rekao im da će Milošević doći da podrži njihov protest. Kada je Milošević kasnije razgovarao sa demonstrantima i likujući im rekao da narod Srbije pobjeđuje u borbi protiv starih partijskih birokrata iz gomile se čuo povik ''uhapsiti Vllasija''. Iako se pravio da nije dobro čuo zahtjev publici je izjavio da će svako ko se zavjeri protiv jedinstva Jugoslavije biti uhapšen i kažnjen. Već slijedećeg dana, sa partijskim savjetom koji je pritisnut ka potčinjavanju Srbiji, snage JNA su se slile na Kosovo i Vlasi je uhapšen. U martu 1989. kriza u Jugoslaviji se produbila nakon usvajanja amandmana na Ustav Srbije koji je dozvolio republičkoj vladi Srbije da ponovo uspostavi efektivnu vlast nad autonomnim pokrajinama Kosovo i Vojvodina. Do tada je iz ovih pokrajina donešen niz političkih odluka a osim toga pokrajine su imale pravo glasa na nivou Predsjedništva Jugoslavije (šest članova iz republika i dva člana iz autonomnih pokrajina).<ref>{{cite web|title=A Country Study: Yugoslavia (Former): Political Innovation and the 1974 Constitution (chapter 4) | url= http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/yutoc.html#yu0130 | publisher= The Library of Congress| access-date=27. 1. 2011}}</ref> Grupa kosovskih Srba pristalica Miloševića koji su pomogli rušenju Vlasija izjavila je da ide u Sloveniju da održi "[[Antibirokratska revolucija|Miting istine]]" na kojem će Milana Kučana prokazati kao izdajnika Jugoslavije i tražiti njegovo svrgavanje. Međutim, pokušaj da se ponovi antibirokratska revolucija u Ljubljani u decembru 1989. nije uspio. Srpski demonstranti koji su trebali ići vozom za Sloveniju zaustavljeni su kada je policija SR Hrvatske blokirala sav tranzit kroz njenu teritoriju u koordinaciji sa slovenačkim policijskim snagama.<ref>{{cite web|url=http://www.fvv.uni-mb.si/varstvoslovje/Abstract.aspx?cid=329 |title=Historical Circumstances in Which "The Rally of Truth" in Ljubljana Was Prevented |publisher=Journal of Criminal Justice and Security |access-date=4. 7. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131213053210/http://www.fvv.uni-mb.si/varstvoslovje/Abstract.aspx?cid=329 |archive-date=13. 12. 2013}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rtvslo.si/osamosvojitev/prispevek/108/predvajaj/|title=Rally of truth (Miting resnice)|publisher= A documentary published by [[RTV Slovenija]]|access-date=4. 7. 2012}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.akcijasever.si/|title=akcijasever.si|publisher=The "North" Veteran Organization|access-date=3. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20171229002346/http://www.akcijasever.si/|archive-date=29. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> U Predsjedništvu Jugoslavije formiran je glasački blok kojeg su činili predsjednici federalnih jedinaca: Borisav Jović (u to vrieme predsjednik Predsjedništva Jugoslavije), Nenad Bućin (Predsjednik SR Crne Gore), Jugoslav Kostić (predsjednik SAP Vojvodine) i Riza Sapundžiu (predsjednik SAP Kosova).<ref name="bhdani-2001" /> == Početak ratova == === Rat u Sloveniji === {{Glavni|Rat u Sloveniji}} === Rat u Hrvatskoj === {{Glavni|Rat u Hrvatskoj}} == Nezavisnost Makedonije i Bosne i Hercegovine == === Bosna i Hercegovina === {{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Rat u Bosni i Hercegovini}} Od 1991. do 1992. situacija u multietničkoj Bosni i Hercegovini se zaoštrava. Njen parlament je bio rascjepkan po etničkoj liniji na bošnjačku, srpsku i hrvatsku frakciju. U oktobru 1991. Radovan Karadžić, vođa najveće srpske frakcije u parlamentu, Srpske demokratske stranke, dao je ozbiljno i direktno upozorenje Narodnoj skupštini Bosne i Hercegovine ukoliko odluči da se odvoji, rekavši: {{citat|Ovo je put na koji vi hoćete da izvedete Bosnu i Hercegovinu, ista ona autostrada pakla i stradanja kojom su pošli Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak. Jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovde.|Radovan Karadžić, 14. oktobar 1991.<ref>[http://www.focus-fen.net/index.php?id=l8266&PHPSESSID=vij9lc6hpha284rr3albg7ii75 Karadzic and Mladic: The Worlds Most Wanted Men – FOCUS Information Agency<!-- Bot generated title -->] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20090416123607/http://www.focus-fen.net/index.php?id=l8266&PHPSESSID=vij9lc6hpha284rr3albg7ii75 |date=16. 4. 2009 }}</ref>}} U međuvremenu, iza kulisa, počeli su pregovori između Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine na teritorije pod srpskom i hrvatskom upravom kako bi se pokušao izbjeći rat između bosanskih Hrvata i bosanskih Srba. Bosanski Srbi održali su referendum u novembru 1991. koji je rezultirao velikom većinom glasova za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom i Crnom Gorom. U javnosti, prodržavni mediji u Srbiji tvrdili su da bi Republika Bosna i Hercegovina mogla biti uključena u novu dobrovoljnu uniju unutar nove Jugoslavije zasnovane na demokratskoj vlasti, ali bosanskohercegovačka vlada to nije shvatila ozbiljno. Dana 9. januara 1992, skupština bosanskih Srba proglasila je posebnu Republiku srpskog naroda Bosne i Hercegovine (uskoro Republiku Srpsku) i nastavila sa formiranjem srpskih autonomnih oblasti (SAO) u cijeloj državi. Vlada Republike Bosne i Hercegovine proglasila je neustavnim srpski referendum o ostanku u Jugoslaviji i stvaranje SAO-a. Referendum o nezavisnosti koji je organizovala i sprovela Vlada Republike Bosne i Hercegovine održan je 29. februara i 1. marta 1992. Referendum je proglašen neustavnim od strane Ustavnog suda i novouspostavljene Vlade bosanskih Srba, a u velikoj mjeri je bojkotovan od strane bosanskohercegovačkih Srba. Prema zvaničnim rezultatima, izlaznost je bila 63,4%, a 99,7% birača glasalo je za nezavisnost. Bilo je nejasno šta zapravo znači uslov dvotrećinske većine i da li je ispunjen. Republika Bosna i Hercegovina je proglasila nezavisnost 3. marta 1992. i dobila međunarodno priznanje sljedećeg mjeseca 6. aprila 1992. Istog dana, Srbi su odgovorili proglašenjem nezavisnosti Republike Srpske i opsadom Sarajeva, što se uglavnom smatra početkom rata u Bosni i Hercegovini. Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. primljena kao država članica Ujedinjenih naroda. Zračni napadi NATO-a na ciljeve bosanskih Srba doprinijeli su potpisivanju Dejtonskog sporazuma od 14. decembra 1995. i rješavanju sukoba. Oko 100.000 ljudi je ubijeno tokom rata. === Makedonija === {{Glavni|Referendum o nezavisnosti Makedonije|Sukobi u Makedoniji 2001.}} Na referendumu o nezavisnosti Makedonije održanom 8. septembra 1991, 95,26% glasača koji su učestvovali na referendumu glasalo je za nezavisnost, koja je proglašena 25. septembra 1991. Pet stotina američkih vojnika tada je raspoređeno pod zastavom UN-a da nadgledaju sjevernu granicu Makedonije sa Srbijom. Beogradske vlasti nisu intervenisale da spreče izlazak Makedonije iz ''krnje'' Federacije, niti su protestovale niti djelovale protiv dolaska trupa UN-a, ukazujući da će Beograd, kada bude formirao svoju novu državu (Saveznu Republiku Jugoslaviju u aprilu 1992), priznati Republiku Makedoniju i razvijati diplomatske odnose sa njom. Kao rezultat toga, Makedonija je postala jedina bivša jugoslavenska republika koja je stekla suverenitet bez otpora jugoslovenskih vlasti i vojske. Osim toga, prvi predsjednik Makedonije, [[Kiro Gligorov]], je održavao dobre odnose s Beogradom, kao i s drugim bivšim jugoslavenskim republikama. Problema nije bilo između makedonske i srbijanske granične policije (iako mali teritorijalni džepovi Kosova i Preševske doline zaokružuju sjeverne krajeve historijske regije poznate kao Makedonija) koji bi inače stvorili granični spor između dvije države. Poslije pobune u Republici Makedoniji, posljednjeg velikog sukoba između albanskih nacionalista i vlade Republike Makedonije, stopa nasilje se smanjila nakon 2001. == Međunarodno priznanje i raspad == Dok su Francuska, V. Britanija i većina drugih zemalja članica Evropske zajednice još uvijek naglašavale potrebu za očuvanjem jedinstva Jugoslavije, njemački kancelar [[Helmut Kohl]] je namjeravao da prizna prve dvije otcijepljene republike Sloveniju i Hrvatsku. Lobirao je i kod nacionalnih vlada ove dvije države i u Evropskoj zajednici da budu naklonjenije njegovoj politici, a također je otišao u Beograd da izvrši pritisak na saveznu vladu da ne koristi vojnu akciju, preteći sankcijama. Nekoliko dana prije kraja godine na Badnje veče, Njemačka je priznala nezavisnost Slovenije i Hrvatske, ''protivno stavu savjeta Evropske zajednice, UN-a i američkog predsjednika Georgea H W Busha''.<ref>{{Cite news |date=20. 6. 2017 |title=Kohl's roll of the dice in 1991 helped further destabilise the Balkans |work=Financial Times |url=https://www.ft.com/content/a0f78f22-5518-11e7-9fed-c19e2700005f |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305014953/https://www.ft.com/content/a0f78f22-5518-11e7-9fed-c19e2700005f |archive-date=5. 3. 2022 |url-access=subscription |url-status=bot: unknown |access-date=5. 3. 2022 }}</ref> U novembru 1991. godine, [[Badinterova komisija|Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], koju je predvodio Robert Badinter, je na zahtjev [[Peter Carington|lorda Carringtona]] zaključila da je SFR Jugoslavija u procesu raspada, da srpsko stanovništvo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nema pravo na samoopredjeljenje u obliku novih država, te da se granice između republika priznaju kao međunarodne granice. Kao rezultat sukoba, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je jednoglasno usvojilo [[Rezolucija 721 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezoluciju 721.]] [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] UN-a 27. novembra 1991. godine, koja je utrla put ka uspostavljanju mirovnih operacija u Jugoslaviji.<ref>{{cite web | url = http://www.nato.int/ifor/un/u911127a.htm | title = Resolution 721 | date = 25. 9. 1991 |location=Belgium|publisher=NATO| access-date =21. 7. 2006 }}</ref> U januaru 1992. Hrvatska i Jugoslavija su potpisale primirje pod nadzorom UN-a, dok su nastavljeni [[Pregovori o podjeli Bosne i Hercegovine između Srbije i Hrvatske|pregovori između srpskog i hrvatskog rukovodstva o podjeli Bosne i Hercegovine]].{{sfn|Lukic|Lynch|1996|p=210}} 15. januara 1992. međunarodna zajednica priznala je nezavisnost Hrvatske i Slovenije. Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina će kasnije, 22. maja 1992. godine biti primljene kao države članice Ujedinjenih nacija. Makedonija je u punopravno članstvo UN-a primljena 8. aprila 1993.<ref name="Rossos A. 2008">{{Cite book|url=http://research.policyarchive.org/11853.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128222837/http://research.policyarchive.org/11853.pdf|url-status=dead|archive-date=28. 1. 2019|title=Macedonia and the Macedonians: A History|publisher=Hoover Institution Press|first=Andrew|last=Rossos|author-link=Andrew Rossos|date=2008|page=271|isbn=978-0817948832|access-date=28. 1. 2019}}</ref> jer je odobrenje članstva trajalo duže zbog grčkih prigovora.<ref name="Rossos A. 2008"/> Lider SDP-a Njemačke Oskar Lafontaine je 1999. godine tokom svog prvomajskog govora kritikovao ulogu Njemačke u raspadu Jugoslavije, njenim ranim priznavanjem nezavisnosti republika.<ref>{{cite book|first=Tariq |last=Ali|title=[[Masters of the Universe? NATO's Balkan Crusade]]|publisher=Verso |year=2000|isbn=9781859842690|page=381}}</ref> Neki posmatrači su smatrali da je raspad jugoslavenske države prekršio principe posthladnoratovskog sistema, sadržane u [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizaciji za evropsku sigurnosti saradnju]] (CSCE/OSCE) i [[Pariška povelja za novu Evropu|Pariškoj povelji]] iz 1990. Državne granice u Evropi ne treba mijenjati. Neki posmatrači, kao što je Peter Gowan, tvrde da su raspad i sukob, koji je uslijedio, mogli biti spriječeni da su zapadne države bile odlučnije u provođenju unutrašnjih aranžmana između svih strana, ali na kraju ''"nisu bile spremne da provedu takve principe u jugoslavenskom slučaju jer Njemačka to nije željela, a druge države nisu imale nikakav strateški interes da to učine"''.<ref>{{cite journal|first=Peter|last=Gowan |url=https://newleftreview.org/I/234/peter-gowan-the-nato-powers-and-the-balkan-tragedy |title=The NATO Powers and the Balkan Tragedy |journal=New Left Review |date=March–April 1999|issue=I/234 |pages=83–105 }}</ref> Gowan čak tvrdi da bi raspad ''"mogao biti moguć bez velikog krvoprolića, da su se mogli uspostaviti jasni kriterijumi za obezbjeđivanje sigurnosti za sve glavne grupe naroda na jugoslavenskom prostoru".'' U martu 1992, tokom američko-bosanskohercegovačke kampanje za nezavisnost, [[Alija Izetbegović]] postigao je [[Carrington – Cutileirov plan|sporazum]] sa predstavnicima [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] u Bosni i Hercegovini o konfederalnom trokantonalnom uređenju države, uz posredovanje [[Evropska komisija|Evropske komisije]]. Međutim, [[Savezna vlada Sjedinjenih Američkih Država|američka vlada]] ga je, prema [[The New York Times]]<nowiki/>u, podstakla da se odluči za unitarnu, suverenu, nezavisnu državu.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1993/06/17/world/2-leaders-propose-dividing-bosnia-into-three-areas.html|date=17. 6. 1993|title=Leaders propose dividing Bosnia into three areas|newspaper=The New York Times|access-date=2. 3. 2019}}</ref> == Također pogledajte == * [[Balkanizacija]] * [[Hronologija raspada Jugoslavije]] * [[Raspad Čehoslovačke]] * [[Raspad Sovjetskog Saveza]] == Reference == {{refspisak}} === Izvori === {{refbegin|40em}} ; Knjige * {{cite book |last1=Brown |first1=Cynthia |last2=Karim |first2=Farhad |title=Playing the "Communal Card": Communal Violence and Human Rights |year=1995 |location=New York City |publisher=[[Human Rights Watch]] |isbn=978-1-56432-152-7 |url=https://archive.org/details/playingcommunalc00brow }} * {{cite book |last=Cohen |first=Philip J. |title=Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History |url=https://books.google.com/books?id=Fz1PW_wnHYMC |publisher=Texas A&M University Press |year=1996 |isbn=0-89096-760-1 }} * {{cite book |last=Crampton |first=R.J. |year=1997 |isbn=9780521567190 |title=A Concise History of Bulgaria |url=https://archive.org/details/concisehistoryof0000cram |publisher=Cambridge University Press }} * {{cite book |last=Denitch |first=Bogdan Denis |title=Ethnic nationalism: The tragic death of Yugoslavia |year=1996 |location=Minneapolis |publisher=University of Minnesota Press |url=https://books.google.com/books?id=v-VWhYkECOMC |isbn=9780816629473 }} * {{cite book |last=Djokić |first=Dejan |title=Yugoslavism: Histories of a Failed Idea, 1918-1992 |url=https://books.google.com/books?id=ZMyZdvTympMC |year=2003 |publisher=C. Hurst & Co. Publishers |isbn=978-1-85065-663-0 }} * {{cite book|last=Frucht|first=Richard C.|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-800-6|url=https://books.google.com/books?id=lVBB1a0rC70C}} * {{cite book|editor-last1=Ingrao|editor-first1=Charles|editor-last2=Emmert|editor-first2=Thomas A.|title=Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative|edition=2nd|url=https://books.google.com/books?id=IDMhDgCJCe0C|year=2003|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-617-4}} * {{cite book|last=Jović|first=Dejan|title=Yugoslavia: A State that Withered Away|url=https://books.google.com/books?id=Po03enYpbqsC|year=2009|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-495-8}} * {{Cite book|last=Logos|first=Aleksandar|title=Istorija Srba 1, Dopuna 4; Istorija Srba 5|url=https://www.academia.edu/42147440|year=2019|location=Beograd|isbn=978-86-85117-46-6|access-date=13. 5. 2025|archive-date=3. 12. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203175538/https://www.academia.edu/42147440|url-status=dead}} * {{cite book|last1=Lukic|first1=Reneo|last2=Lynch|first2=Allen|year=1996|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|url=https://archive.org/details/europefrombalkan0000luki|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-829200-7}} * {{cite book|last=Mesić|first=Stjepan|author-link=Stjepan Mesić|title=The Demise of Yugoslavia: A Political Memoir|year=2004|publisher=Central European University Press|isbn=978-963-9241-81-7|url=https://books.google.com/books?id=mButzsYUurkC}} * {{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918-2005|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC|year=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0-253-34656-8}} * {{cite book|last=Rogel|first=Carole|title=The Breakup of Yugoslavia and Its Aftermath|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2004|isbn=0-313-32357-7|url=https://books.google.com/books?id=vsy5IAsKJsYC|access-date=22. 4. 2012}} * {{cite book|last=Trbovich|first=Ana S.|title=A Legal Geography of Yugoslavia's Disintegration|url=https://books.google.com/books?id=Ojur7dVoxIcC|year=2008|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-533343-5}} * {{cite book|last=Wachtel|first=Andrew|title=Making a Nation, Breaking a Nation: Literature and Cultural Politics in Yugoslavia|url=https://books.google.com/books?id=cnISZNM6X6EC|year=1998|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-3181-2}} * {{cite book |last=Žerjavić |first=Vladimir |title=Yugoslavia: Manipulations with the Number of Second World War Victims |publisher=Croatian Information Centre |isbn=0-919817-32-7 |url=http://www.hic.hr/books/manipulations/index.htm |year=1993 |access-date=1. 9. 2022 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303230428/http://www.hic.hr/books/manipulations/index.htm |url-status=dead }} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|40em}} * {{Cite book |last=Allcock |first=John B. |url=https://archive.org/details/conflictinformer0000unse_k8x1 |title=Conflict in the former Yugoslavia: an encyclopedia |last2=Milivojević |first2=Marko |last3=Horton |first3=John J. |date=1998 |publisher=[[ABC-CLIO]] |isbn=978-0-87436-935-9 |series=Roots of modern conflict |location=Denver, Colo.}} * {{Cite book |last=Almond |first=Mark |author-link=Mark Almond |title=Europe's backyard war: the war in the Balkans |date=1994 |publisher=[[Heinemann (publisher)|Heinemann]] |isbn=978-0-434-00003-6 |location=London}} * {{Cite book |last=Duncan |first=Walter Raymond |title=Ethnic nationalism and regional conflict: the former Soviet Union and Yugoslavia |url=https://archive.org/details/ethnicnationalis00dunc |last2=Holman |first2=G. Paul |date=1994 |publisher=[[Westview Press]] |isbn=978-0-8133-8813-7 |location=Boulder San Francisco Oxford}} * {{Cite book |last=Glenny |first=Misha |author-link=Misha Glenny |title=The fall of Yugoslavia: the third Balkan war |url=https://archive.org/details/fallofyugoslavia0000glen |date=1996 |publisher=[[Penguin Books]] |isbn=978-0-14-026101-1 |edition=3. |location=London}} * {{Cite book |last=LeBor |first=Adam |author-link=Adam LeBor |title=Milosevic: a biography |date=2003 |publisher=[[Bloomsbury Publishing]] |isbn=978-0-7475-6181-1 |location=London}} * {{Cite book |last=Magaš |first=Branka |title=The destruction of Yugoslavia: tracking the break-up 1980-92 |date=1993 |publisher=New York Verso |isbn=978-0-86091-593-5 |location=London, GB}} * {{Cite book |last=Mojzes |first=Paul |title=Yugoslavian inferno: ethnoreligious warfare in the Balkans |date=1994 |publisher=[[Continuum Publishers]] |isbn=978-0-8264-0683-5 |location=New York}} * {{Cite book |last=Radan |first=Peter |title=The break-up of Yugoslavia and international law |url=https://archive.org/details/breakupofyugosla0000rada |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-25352-9 |series=Routledge studies in international law |location=London; New York}} * {{Cite book |last=Woodward |first=Susan L. |url=https://archive.org/details/balkantragedycha00wood |title=Balkan tragedy: chaos and dissolution after the Cold War |last2=Brookings Institution |date=1995 |publisher=[[Brookings Institution]] |isbn=978-0-8157-9514-8 |location=Washington, DC}} {{refend}} {{Raspad Jugoslavije}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{Jugoslavenska hronologija}} {{Hladni rat}} [[Kategorija:Raspad Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] [[Kategorija:Podjela (politika)]] [[Kategorija:Raspad država]] [[Kategorija:Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] fkeimcecn7wwziuu01rdm02v4xo1kkq 0 446792 3841248 2941598 2026-05-07T00:31:08Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Nogometne utakmice Engleska – Sjedinjene Američke Države]] 3841248 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Engleska – Sjedinjene Američke Države]] bl38lqugixip14p6az9k4nzg8mucjqh 0 446793 3841249 2941600 2026-05-07T00:31:13Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Nogometne utakmice Engleska – Sjedinjene Američke Države]] 3841249 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Engleska – Sjedinjene Američke Države]] bl38lqugixip14p6az9k4nzg8mucjqh 0 453243 3841263 3680959 2026-05-07T05:24:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841263 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometni klub |Boja1 = #000000 |Boja2 = #FFED00 |Ime kluba = '''Gračanica''' |Puno ime kluba = RK Gračanica |Nadimak = |Grb = |Lige = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu|Premijer liga]] |Osnovan = 1956. |Dvorana = GD Luke |Kapacitet = 1.500 |Lokacija = [[Gračanica]]<br/>[[Bosna i Hercegovina]] |Boje = {{colorbox|yellow}} {{colorbox|black}} |Federacija = |Konfederacija = |Predsjednik = |Trener = {{ZD|BIH}} Amar Čavčić |Uspjesi = |Adresa = |uzorak_lr1 = |uzorak_t1 = |uzorak_dr1 = |uzorak_š1 = |lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF |desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = FFFFFF |uzorak_lr2 = |uzorak_t2 = |uzorak_dr2 = |uzorak_š2 = |lijeva ruka2 = FFED00 | tijelo2 = FFED00 |desna ruka2 = FFED00 | šorc2 = FFFFFF |Webstranica = [http://rkgracanica.com/ rkgracanica.com] }} '''RK Gračanica''' je rukometni klub iz [[Gračanica|Gračanice]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu|Premijer ligi]], prvom rangu bosanskohercegovačkog rukometa. ==Historija== Klub je osnovan 1956. Godine 1958. rukometna ekipa iz Gračanice uključuje se u prvo zvanično takmičenje u okviru rukometne lige Tuzla u kojoj ostaje sve do 1962, takmičeći se sa ekipama Tuzle, Lukavca, Banovića, Kreke, Učiteljske i Tehničke škole iz Tuzle. U sezoni 2000/01. osvaja prvenstvo Bosne i Hercegovine. RK Gračanica je klub sa najdužom tradicijom i najvećim uspjehom gračaničkog sporta.<ref>{{Cite web|url=https://www.uniqa.ba/rukometna-prica-iz-gracanice|title=Rukometna priča iz Gračanice|work=uniqa.ba|access-date=24. 4. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> ==Uspjesi== * '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu|Premijer liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2001. * '''[[Prva rukometna liga FBiH - Sjever|Prva liga FBiH - Sjever]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2018. ==Igrači== ''Sastav za sezonu 2023/24'' {{Col-begin|width=60%}} {{Col-2}} ;Golmani *{{flagicon|BIH}} Maid Džanbegović *{{flagicon|BIH}} Harun Mešinović *{{flagicon|BIH}} Dino Oštraković &nbsp; ;Lijeva krila * {{flagicon|BIH}} Halil Šahdanović *{{flagicon|BIH}} Adi Mehmedćehajić &nbsp; ;Desna krila *{{flagicon|BIH}} Adi Džinović *{{flagicon|BIH}} Sead Dautović {{Col-2}} &nbsp; ;Desni bekovi *{{flagicon|SRB}} Luka Karanović *{{flagicon|BIH}} Azer Musić &nbsp; ;Srednji bekovi *{{flagicon|BIH}} Omer Mehmedović *{{flagicon|BIH}} Adnan Isaković &nbsp; ;Lijevi bekovi *{{flagicon|BIH}} Dino Hamidović *{{flagicon|BiH}} Denis Mehmedović *{{flagicon|BIH}} ;Pivoti *{{flagicon|BIH}} Ensar Mehić *{{flagicon|BIH}} Demirović Adnan {{Col-end}} ==Reference== {{Reflist}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20190424135724/http://rkgracanica.com/ Službena stranica] {{Premijer lige Bosne i Hercegovine u rukometu}} [[Kategorija:Rukometni klubovi osnovani 1956.]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sport u Gračanici]] guymhdjc1csk1bmydjoeo6i4ojx4ek7 0 453489 3841191 3815420 2026-05-06T18:09:04Z Mhare 481 3841191 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Bosanski krstaški rat | dio = [[Krstaški ratovi]] | slika = | opis_slike = | datum = 1235–1241. | mjesto = [[Bosanska banovina]] | casus = Optužbe za [[hereza|herezu]] u Bosni i papinsko odobrenje pohoda | rezultat = Neuspjeh krstaškog pohoda * [[Bosanska banovina]] zadržala političku samostalnost * [[Matej Ninoslav]] ostao [[ban]] Bosne * Ugarski pritisak na Bosnu oslabljen nakon [[Mongolska invazija Evrope|mongolske invazije]] na Ugarsku | posjed = | strana1 = [[Kraljevina Ugarska]] * križarske snage pod papinskim odobrenjem | strana2 = [[Bosanska banovina]] | komandant1 = [[Koloman, vojvoda Slavonije]] | komandant2 = [[Matej Ninoslav]] | snaga1 = | snaga2 = | gubici1 = | gubici2 = }} [[File:MongolsInHungary1241.jpg|thumb|Mađari u sukobu sa Mongolima]] '''Bosanski krstaški rat''' je vođen protiv [[Hereza|heretika]] u Bosni od 1235. do 1241. To je u suštini bio mađarski osvajački rat protiv [[Bosanska banovina|Bosanske banovine]] pod plaštom [[Krstaški ratovi|krstaškog rata]]. Vođeni mađarskim [[Vojvoda|hercegom]] [[Koloman (herceg)|Kolomanom]], krstaši su uspjeli osvojiti samo periferne dijelove zemlje. Krstaški rat se brzo završio kada su [[Mađari|Mađare]] napali [[Tatari]]. I poslije su pape pozivali na krstaške ratove protiv Bosne, ali se nisu dogodili. Neuspjeli rat koji su Mađari započeli je doveo do velikog nepovjerenja i mržnje prema njima, koje će trajati vijekovima. == Pozadina == Prvi krstaški rat je spriječen u aprilu 1203. godine, kada su Bosanci pod [[Kulin ban|Ban Kulinom]] na [[Bilinopoljska izjava|Bilinom polju]] obećali da će kršćanstvo prakticirati prema rimokatoličkom obredu i prepoznati duhovnu nadmoć pape. Kulin je također potvrdio sekularnu nadmoć mađarskih kraljeva nad Bosnom. U stvarnosti, nezavisnost i [[Crkva bosanska|bosanske crkve]] i bosanske banovine je rasla.<ref name="Fine1">{{Citation|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|last=Van Antwerp Fine|first=John|authorlink=John Van Antwerp Fine, Jr.|year=1994|publisher=University of Michigan Press|pages=143–146, 277|isbn=0472082604}}</ref> Na vrhuncu [[Albingenški krstaški rat|Albigenškog krstaškog rata]] protiv francuskih [[Katari|katara]] 1220-ih, pojavile su se glasine da je vođa Katara, zvani Nicetas, boravio u Bosni. Nije sigurno da je Nicetas postojao, ali susjedni Mađari su iskoristili širenje glasina da bi povratili [[sizerenstvo]] nad Bosnom, koja je postajala sve nezavisnija.<ref name="Lock" /> Bosanci su optuženi da pružaju utočište [[bogumili]]ma.<ref name="Sedlar">{{Cite book|title=East Central Europe in the Middle Ages, 1000–1500|first=Jean W.|last=Sedlar|publisher=University of Washington Press|year=2011|isbn=029580064X|page=229}}</ref> Godine 1221. zabrinutost je na kraju potakla papu Honorija III da propovijeda krstaški rat protiv bosanskih heretika.<ref name="Lock">{{Cite book|title=The Routledge Companion to the Crusades|first=Peter|last=Lock|publisher=Routledge|year=2013|isbn=1135131376|page=172}}</ref> To je ponovio 1225. godine, ali Mađari nisu mogli da odgovore na njegov poziv.<ref name="Fine1">{{Citation|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|last=Van Antwerp Fine|first=John|authorlink=John Van Antwerp Fine, Jr.|year=1994|publisher=University of Michigan Press|pages=143–146, 277|isbn=0472082604}}</ref> Nasljednik [[Papa Honorije III|Honorija III]], papa [[Papa Grgur IX|Grgur IX]], optužio je bosanskog biskupa za skrivanje heretika. Kasnije je 1233. zamijenjen njemačkim [[Dominikanci|dominikanskim]] prelatom, Ivanom Wildeshausenom, prvim bosanskim biskupom koji nije bio Bosanac. Iste godine, Ban [[Matej Ninoslav]] je tvrdio da nema ništa se hereticima, ali to nije zadovoljilo Grgura.<ref name="Fine1">{{Citation|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|last=Van Antwerp Fine|first=John|authorlink=John Van Antwerp Fine, Jr.|year=1994|publisher=University of Michigan Press|pages=143–146, 277|isbn=0472082604}}</ref> == Rat == Godine 1234. papa Grgur IX je objavio još jedan poziv za krstaški rat, a ovaj put se Mađarska odazvala. Iako je moguće da Bosanci nisu uskladili [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]] sa onim što je Rim tražio, Mađarima je to bio savršen izgovor da započnu rat.<ref name="Fine1">{{Citation|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|last=Van Antwerp Fine|first=John|authorlink=John Van Antwerp Fine, Jr.|year=1994|publisher=University of Michigan Press|pages=143–146, 277|isbn=0472082604}}</ref> Grgur je obećao [[Oprost|popustljivost]] potencijalnim krstašima i povjerio Kolomanu, mlađem sinu Andriji II i bratu [[Bela IV, kralj Ugarske|Beli IV]], komandovanje krstašima<ref name="Sedlar">{{Cite book|title=East Central Europe in the Middle Ages, 1000–1500|first=Jean W.|last=Sedlar|publisher=University of Washington Press|year=2011|isbn=029580064X|page=229}}</ref><ref name="Fine2">{{Citation|title=The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century|last=Van Antwerp Fine|first=John|authorlink=John Van Antwerp Fine, Jr.|year=2007|publisher=Saqi|pages=126, 132|isbn=0863565034}}</ref> Koloman i njegovi sljedbenici stavljeni su pod zaštitu [[Sveta Stolica|Svete Stolice]].<ref name="Fine2" /> Borbe su trebale početi 1235, ali mađarska vojska je stigla u [[Bosna (regija)|Bosnu]] tek tri godine kasnije. Kašnjenje je moglo biti uzrokovano otporom na sjeveru zemlje, u oblasti [[Soli (oblast)|Soli]], gdje je planinski teren pomogao "mnogim hereticima" da se brane protiv krstaša.<ref name="Fine1">{{Citation|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|last=Van Antwerp Fine|first=John|authorlink=John Van Antwerp Fine, Jr.|year=1994|publisher=University of Michigan Press|pages=143–146, 277|isbn=0472082604}}</ref><ref name="Fine2">{{Citation|title=The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century|last=Van Antwerp Fine|first=John|authorlink=John Van Antwerp Fine, Jr.|year=2007|publisher=Saqi|pages=126, 132|isbn=0863565034}}</ref> U augustu 1236. papa Grgur je naredio krstašima da ne gnjave rođaka Mateja Ninoslava, Sibislava, [[knez]]a Usore, ili njegove majke, oboje "dobrih katolika" među heretičkim plemstvom.<ref name="Fine2" /> [[Vrhbosna|Vrhbosna je]] po svemu sudeći pala 1238. kada su dominikanci izgradili [[Katedrala|katedralu]] koja je pratila krstaše. Međutim, krstaši nisu uspjeli osvojiti cijelu Bosnu, budući da je Matej Ninoslav nastavio djelovati u središnjim dijelovima banovine, gdje Dominikanci nikada nisu kročili. [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Katoličku crkvu u Bosni]] je sada vodio novi biskup, Mađar po imenu Ponsa. [[Dominikanci]] su zapisali da su neki heretici spaljeni na lomači. Krstaši su tada ili došli do [[Hum]]a ili su to namjeravali.<ref name="Fine1" /> Spas je došao 1241. [[Mongolsko Carstvo|Mongolska]] invazija na Evropu spašava Bosnu. [[Tatari]], pod [[Batu-kan]]om, koji su pokorili i uništili [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]], napali su Mađarsku. Mađarske trupe se povlače iz Bosne. Veliki dio njihove vojske je uništen u bitci na rijeci Šajo, među njima smrtno ranjen Koloman, komandant krstaša. Mađarska armija je potpuno uništena, a Bela IV je pobjegao sve do obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]], gdje je našao utočište u zidinama [[Trogir]]a. Ovu katastrofu mađarske vojske je iskoristio Matej Ninoslav, vratio se iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovnika]] i učvrstio svoju vlast u Bosni.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Dautović|first=Dženan|title=Između politike i religije. Križari u pohodu na srednjovjekovnu Bosnu (Novo vrijeme, 6. 12. 2013.)|url=https://www.academia.edu/7907866/Izme%C4%91u_politike_i_religije._Kri%C5%BEari_u_pohodu_na_srednjovjekovnu_Bosnu_Novo_vrijeme_6._12._2013._|language=en}}</ref> Tatari su opljačkali [[Dalmacija|Dalmaciju]], Hrvatsku, Zetu, [[Centralna Srbija|Srbiju]] i Bugarsku. Njihov napad pokazao se katastrofalnim za cijeli Balkan, jedino je Bosna bila pošteđena<ref name="Fine1">{{Citation|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|last=Van Antwerp Fine|first=John|authorlink=John Van Antwerp Fine, Jr.|year=1994|publisher=University of Michigan Press|pages=143–146, 277|isbn=0472082604}}</ref> koja će vratiti okupirane teritorije i zadržati svoj nivo nezavisnosti.<ref name="Hamilton">{{Cite book|title=Christian Dualist Heresies in the Byzantine World, C. 650-c. 1450: Selected Sources|first=Janet|last=Hamilton|first2=Bernard|last2=Hamilton|first3=Yuri|last3=Stoyanov|publisher=Manchester University Press|year=1998|isbn=071904765X|page=[https://archive.org/details/christiandualist00unse/page/265 265]|url=https://archive.org/details/christiandualist00unse/page/265}}</ref> == Posljedice == Opasnost od novog vjerskog progona u Bosni se pojavila ponovo. Papa Inocent IV počeo je poticati Mađare da poduzmu još jedan krstaški rat krajem 1246. i 1247, i oni su se pokazali voljnim. Matej Ninoslav je tvrdio da se povezuje s hereticima samo da brani Bosnu od mađarskih osvajača.<ref name="Fine1">{{Citation|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|last=Van Antwerp Fine|first=John|authorlink=John Van Antwerp Fine, Jr.|year=1994|publisher=University of Michigan Press|pages=143–146, 277|isbn=0472082604}}</ref> Čini se da je uvjerio Inocenta,<ref name="Fine1" /> koji je suspendirao krstaški rat u martu 1248.<ref name="Fine2">{{Citation|title=The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century|last=Van Antwerp Fine|first=John|authorlink=John Van Antwerp Fine, Jr.|year=2007|publisher=Saqi|pages=126, 132|isbn=0863565034}}</ref> Krstaški rat protiv Bosne ponovo je propovijedan između 1337–38 i 1367, od strane Benedikta XII i Urbana V, ali u drastično različitim političkim okolnostima. Mađarskom je vladala nova dinastija, [[Anjou (dinastija)|Anjoui]], koji su podržavali [[Kotromanići|Kotromanićeve]] vladare Bosne.<ref name="Fine1">{{Citation|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|last=Van Antwerp Fine|first=John|authorlink=John Van Antwerp Fine, Jr.|year=1994|publisher=University of Michigan Press|pages=143–146, 277|isbn=0472082604}}</ref> Kralj [[Karlo I Robert, kralj Ugarske|Karlo Robert]] je izjavio da će se svaki Mađar koji napadne Bosnu, kojim je vladao njegov prijatelj [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]], smatrati izdajnikom.<ref name="Fine2">{{Citation|title=The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century|last=Van Antwerp Fine|first=John|authorlink=John Van Antwerp Fine, Jr.|year=2007|publisher=Saqi|pages=126, 132|isbn=0863565034}}</ref> Posljednja dva pokušaja pokretanja rata protiv Bosne pod plaštom krstaških ratova vezana su za kralja [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismunda Luksemburškog]]. Prvi pokušaj je bio 1391, ali je tada Bosna bila na vrhuncu svoje moći, a posljednji 1408, za vrijeme vladavine kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II,]] no i ovaj put bez uspjeha.<ref name=":0" /> Jedini ishod ovoga rata i kasnijih pokušaja je bila još veća mržnja prema Mađarima među Bosancima, što će se ispostaviti kao glavni faktor koji će doprinijeti osmanlijskom osvajanju Bosne 1463,<ref name="Fine1" /> a po svemu sudeći, to je trajalo i daleko poslije dolaska Osmanlija<ref name="Fine2" /> == Također pogledajte == * [[Bosansko-ugarski ratovi]] * [[Crkva bosanska]] == Reference == {{Refspisak|26em}} == Vanjski linkovi == * [https://www.academia.edu/7907866/Izme%C4%91u_politike_i_religije_Kri%C5%BEari_u_pohodu_na_srednjovjekovnu_Bosnu_Novo_vrijeme_6_12_2013_?email_work_card=title Između politike i religije. Križari u pohodu na srednjovjekovnu Bosnu (Novo vrijeme, 6. 12. 2013)] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:13. vijek u Bosni]] [[Kategorija:Bitke s učešćem Bosanske Banovine]] [[Kategorija:Crkva bosanska]] [[Kategorija:Katarstvo]] [[Kategorija:Krstaški ratovi]] [[Kategorija:Rimokatolička crkva u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna]] [[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Mađarske]] 0nqxkqklqjtvdwewghwci4fmxa247w1 0 453805 3841160 3827915 2026-05-06T14:01:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841160 wikitext text/x-wiki '''Platforma kao usluga''' ('''''PaaS -''' eng. '''p'''latform '''a'''s '''a s'''ervice'') je kategorija [[Računarstvo u oblaku|usluga računarstva u oblaku]] koja pruža [[Computing platform|platformu]] korisnicima da razvijaju, pokreću i upravljaju programe bez potrebe da izgrađuju i održavaju svoju infrastrukturu.<ref name="bbutler">Brandon Butler, [http://www.networkworld.com/article/2163430/cloud-computing/paas-primer--what-is-platform-as-a-service-and-why-does-it-matter-.html "PaaS Primer: What is platform as a service and why does it matter?"] ''[[Network World]]'', February 11, 2013.</ref><ref name="wchang">William Y. Chang, Hosame Abu-Amara, Jessica Feng Sanford, ''[https://books.google.com/books?id=yyiPyIXgbxMC&pg=PA55 Transforming Enterprise Cloud Services]'', London: Springer, 2010, pp. 55-56.</ref> Prvobitna namjera PaaS-a je da pojednostavi proces pisanja programskog koda za programere.<ref name="mkavis">Mike Kavis, [https://www.forbes.com/sites/mikekavis/2014/09/15/top-8-reasons-why-enterprises-are-passing-on-paas/ "Top 8 Reasons Why Enterprises Are Passing On PaaS,"] ''[[Forbes]]'', September 15, 2014.</ref> PaaS pruža okruženje za programere i firme da stvaraju, hostuju i primjenjuju aplikacije, pošteđujući programere od brige za postavljanjem infrastrukture (postavljanje, konfigurisanje i upravljanje elementima kao što su serveri i [[Baza podataka|baze podataka]]). Sa PaaS-om, korisnik kao što je [[programer]] upravlja samo aplikacijama i podacima, dok pružatelj usluga (u javnom PaaS-u) ili [[Sistemski administrator|IT odjel]] (u privatnom PaaS-u) upravlja [[Runtime system|runtime-om]], [[Middleware|middleware-om]], [[Operativni sistem|operativnim sistemom]], [[Virtualizacija (računarstvo)|virtualizacijom]], [[server]]ima, memorijom i [[Računarska mreža|umrežavanjem]].<ref name="jhurwitz">Judith Hurwitz, Marcia Kaufman, Fern Halper and Dan Kirsh, [http://www.dummies.com/how-to/content/what-is-platform-as-a-service-paas-in-cloud-comput.html "What Is Platform as a Service (PaaS) in Cloud Computing?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181121192249/https://www.dummies.com/programming/cloud-computing/hybrid-cloud/what-is-platform-as-a-service-paas-in-cloud-computing/ |date=21. 11. 2018 }} ''Hybrid Cloud For Dummies'', Hoboken, NJ: [[John Wiley & Sons]], 2012.</ref><ref>Sean Ludwig, [https://venturebeat.com/2012/10/08/paas-platform-as-a-service-explained/ "An ugly duckling no more: Why Platform-as-a-Service is poised for huge growth,"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190530111514/https://venturebeat.com/2012/10/08/paas-platform-as-a-service-explained/ |date=30. 5. 2019 }} [[VentureBeat]], October 8, 2012.</ref> Razvojni alati koje pruža davatelj usluga prilagođeni su potrebama korisnika.<ref>Andrea Peiro, [http://www.inc.com/software/articles/200901/peiro.html "Keep Your Head in the Cloud,"] ''[[Inc. (časopis)|Inc.]]'', January 2009.</ref> == Također pogledajte == * Mreža kao usluga * [[Softver kao usluga]] * [[Infrastructure as a service|Infrastruktura kao usluga]] * [[Mobile Backend as a service|Mobile Backend kao usluga]] * Serverless računarstvo == Reference == {{Refspisak|30em}} [[Kategorija:Računarstvo u oblaku]] 7ardjawdfdag8yppfd8eypawwgql65z 0 454306 3841150 3744611 2026-05-06T13:15:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841150 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Regija <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Pirotski upravni okrug | izvorno_ime = | drugo_ime = {{jezik|sr-Cyrl|Пиротски управни округ}} {{Simboli jezika|sr|srpski}} | kategorija = <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Srbija | zastava_države = Flag of Serbia.svg | pokrajina = | pokrajina_vrsta = | regija = [[Južna i istočna Srbija]]| regija_vrsta = Statistička regija | distrikt = | distrikt_vrsta = <!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = [[Zaječarski upravni okrug|Zaječarskim okrugom]], [[Bugarska|Bugarskom]], [[Jablanički upravni okrug|Jablaničkim okrugom]], [[Nišavski upravni okrug|Nišavskim okrugom]] | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Pirot]] | položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada = | visina_glavnog_grada = | širina_stepeni_glavnog_grada = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada = | dužina_stepeni_glavnog_grada = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada = | najviši = | najviša_lokacija = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = 1248 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 92277| stanovništvo_datum = 2011 | stanovništvo_gustoća = 33.49 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = 2006 <ref>{{Cite web|url=http://borski.okrug.gov.rs/srb/wp-content/uploads/2012/12/%D0%A3%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B1%D0%B0-%D0%BE-%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BC%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%83%D0%B7%D0%BC%D0%B8.pdf|title=Uredba o upravnim okruzima|last=|first=|date=2006|website=moravickiupravniokrug.org|publisher=Vlada SrbijeMoravički upravni okrug|access-date=27. 3. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | datum = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | government_elevation = | government_lat_d = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS = | government_long_d = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW = | lider = Drgana Tončić <ref>{{Cite web|url=http://pirotski.okrug.gov.rs/obicna/nacelnik/|title=Начелник - Пиротски управни округ|last=|first=|date=|website=pirotski.okrug.gov.rs|publisher=Pirotski upravni okrug|access-date=6. 7. 2019|archive-date=6. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190706184014/http://pirotski.okrug.gov.rs/obicna/nacelnik/|url-status=dead}}</ref> | lider_partija = [[Srpska napredna stranka|SNS]] <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = +381 (0)10 | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Pirot in Serbia (Kosovo independent).svg | opis_karte = Pirotski okrug u Srbiji | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = [http://www.pirotski.okrug.gov.rs/ Zvanični veb sajt] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Pirotski upravni okrug''' se nalazi u jugoistočnoj [[Srbija|Srbiji]] i prostire se na 1248&nbsp;km². Obuhvata jedan grad i tri općine sa ukupno 92.277 stanovnika (2011). Sjedište okruga se nalazi u [[Pirot]]u, po kojem je dobio ime. Na sjeveru graniči sa [[Zaječarski upravni okrug|Zaječarskim okrugom]], na istoku i jugoistoku sa [[Bugarska|Bugarskom]], na jugozapadu sa [[Jablanički upravni okrug|Jablaničkim okrugom]], te na zapadu sa [[Nišavski upravni okrug|Nišavskim okrugom]].<ref>{{Cite web|url=http://media.popis2011.stat.rs/2014/11/DBR-41662-RZZS-Dashboard-v16.swf|title=Попис становништва, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији|last=|first=|date=|website=popis2011.stat.rs|publisher=Republički zavod za statistiku|access-date=6. 7. 2019|archive-date=10. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310034235/http://media.popis2011.stat.rs/2014/11/DBR-41662-RZZS-Dashboard-v16.swf|url-status=dead}}</ref> == Administrativna podjela == Pirotski upravni okrug obuhvata jedan grad i tri općine. {| class="wikitable" !Ime !Grb !Broj stanovnika (2011) !Načelnik/Gradonačelnik |- |[[Babušnica|Općina Babušnica]] |[[Datoteka:Babusnica-grb.png|bez okvira|72x72piksel]] |12.307 |Slađana Nikolić ([[Srpska napredna stranka|SNS]]) |- |[[Bela Palanka|Općina Bela Balanka]] |[[Datoteka:Grb Bele Palanke.png|bez okvira|72x72piksel]] |12.126 |Goran Miljković (SNS) |- |[[Dimitrovgrad (Srbija)|Općina Dimitrovgrad]] |[[Datoteka:Emblem of Dimitrovgrad (Serbia).svg|bez okvira|75x75piksel]] |10.118 |Vladica Dimitrov (SNS) |- |'''Grad Pirot''' |[[Datoteka:Grb Pirota.png|bez okvira|72x72piksel]] |57.928 |Vladan Vasić |} == Privreda == Za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] je Pirot bio najpoznatiji po svojoj prerađivačkoj industriji, ali je zbog dešavanja 1990-tih godina ([[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratna dejstva]], međunarodna izolacija [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], gubitak tržišta) došlo do velikog pada privredne aktivnosti. Danas se Piort prije svega razvoka u oblastima turizma, proizvodnji zdrave hrane i manufakturne proizvodnje.<ref>{{Cite web|url=https://www.pirot.rs/index.php/2014-07-10-11-33-23/2014-07-11-09-54-03|title=Град Пирот - Укратко|last=|first=|date=|website=pirot.rs|publisher=Grad Pirot|access-date=6. 7. 2019}}</ref> == Demografija == Prema popisu iz 2011. godine, Pirotski okrug ima 92.277 stanovnika, dok gustoća naseljenosti iznosi 33,49 stanovnika/km². Prosječna starost iznosi 45,44 godina. Najstarije stanovništvo okruga ima Babušnica (49,5 godina), dok najmlađu populaciju ima Pirot (44,22 godina). Etnički sastav okruga je sljedeći:<ref>{{Cite web|url=http://media.popis2011.stat.rs/2012/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf|title=Попис становништва, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији|last=|first=|date=|website=popis2011.stat.rs|publisher=Republički zavod za statistiku|access-date=6. 7. 2019|archive-date=7. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190107082644/http://media.popis2011.stat.rs/2012/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf%20|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" !Etnička grupa !Broj (udio) |- |[[Srbi]] |77.379 (83,67%) |- |[[Bugari]] |6.602 (7,14%) |- |[[Romi]] |4.306 (4,66%) |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Srbija}} *[http://www.pirotski.okrug.gov.rs/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190630202725/http://pirotski.okrug.gov.rs/ |date=30. 6. 2019 }} {{Okruzi u Srbiji}} [[Kategorija:Okruzi Srbije]] [[Kategorija:Pirotski upravni okrug| ]] 4lhv6pl5d30ugp9n1udmc0lf0g4qr2y 0 455626 3841182 3841076 2026-05-06T15:58:32Z AnToni 2325 3841182 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Noć vještica | slika = Halloween Logo.svg | poster = | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = Halloween | režija = John Carpenter | producent = | scenarist = | narator = | uloge = | muzika = | kinematografija = | žanr = | montaža = | studio = | distributer = | datum = | trajanje = | zemlja = | jezik = engleski | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''Noć vještica''' (engl. ''Halloween'', takođe poznat i kao „John Carpenters Halloween“) je nezavisni horor film snimljen 1978. čija se radnja odvija u fiktivnom gradiću Hadonfildu na američkom Srednjem Zapadu na praznik Noć vještica ({}en|Halloween}}). Radni naslov filma bio je „Ubice bebisiterki“. Film je režirao [[John Carpenter]], a u glavnim ulogama nastupaju Donald Plezens kao doktor Sam Loomis, Jamie Lee Curtis kao Laurie Strode i Nick Castle kao Michael Myers (na špici potpisan samo kao „Oblik“, engl. ''Shape''). Radnja filma obrađuje Majersovo bjekstvo iz psihijatrijske bolnice, zatim ubistvo troje tinejdžera te nastojanja doktora Lumisa da prati Majersov trag i da ga ubije. == Uloge == * [[Donald Pleasence]]: Doktor Sam Loomis koji je Myersu za petama jer ga smatra neizlječivim * [[Jamie Lee Curtis]]: Laurie Strode, učenica koja provodi praznik kao bejbsiterka *[[Will Sandin]]: Michael Myers (kao 6-godišnji dječak) *[[Tony Moran]]: Michael Myers (kao 23-godišnji pacijent u sceni bijega iz sanatorija) *[[Nick Castle]]: Michael Myers s maskom *[[Sandy Johnson]]: Judith Myers koju je ubio njen 6-godišnji brat Michael Myers * [[Nancy Loomis]]: Annie Brackett, školska prijateljica od Laurie Strode * [[P. J. Soles]]: Lynda Van Der Klok, školska prijateljica od Laurie Strode * [[Brian Andrews]]: Tommy Doyle, dječak na kojeg je Laurie pazila * [[Kyle Richards]]: Lindsey Wallace, djevojčica na koju je Laurie pazila * [[John Michael Graham]]: Bob Simms, momak od Lynde Van Der Klok * [[Charles Cyphers]]: šerif Brackett, otac od Annie Brackett == Radnja == Radnja se odigrava u izmišljenom gradiću Haddonfield (Illinois, SAD). U Noći vještica 1963. 6-godišnji Michael Myers ubija svoju 17-godišnju sestru Judith nožem nakon čega ga upućuju u sanatorijum Smith’s Grove Warren County. Tu ga nadzire psihijatar dr. Sam Loomis koji iza zaleđenog pogleda dječaka Majersa prepoznaje bijes i ludilo. Na 21 godišnjicu ubistva svoje sestre Myers bježi iz sanatorijuma. Dr. Loomis kreće u potragu za njim moleći se šerifu iz Hedonfilda. Šerif Leigh Brackett je uvjeren da Myers neće biti u Hedonfildu no dr. Loomis ga upozorava: ''Osam godina sam pokušao da uspostavim kontakt s njim, nije progovorio ni riječ. Još sedam godina sam se trudio da nikada ne izađe na slobodu. Znam da se iza njegovog pogleda krije''.....zlo. ''Do juče nisam ni znao da je u stanju voziti automobil''. U međuvremenu Myers je ubio jednog automehaničara i uzeo mu odjeću te koristeći vozilo iz sanatorija upućuje se u Haddonfield gdje počinje uhoditi Laurie Strode. Laurie to primjećuje u više prilika: tokom nastave, kod kuće ili u obližnjoj bašti. Majersov izbor izgleda slučajan no u nastavku filma saznaje je se da je Myers imao dvije sestre: Judith i Laurie ta da je Laurie promijenila prezime. Laurie se sastaje sa svojom prijateljicom Anne Bracket, šerifovom kćerkom, i dogovaraju se da će za Noć vještica raditi kao bejbisiterke. Anne će paziti na djevojčicu Lindsey Wallace, a Laurie dječaka Tommy Doyle u kući njegovih roditelja. Nakon što će Anne doći momak u posjetu ona nagovara Lindsey da pređe kod Laurie. Nakon što je Anne ušla u auto, zadavljuje je Myers koji je čekao na zadnjem sjedištu. Tommy primjećuje da Myers napolju nosi Annin leš i govori Laurie da je vidio babarogu. Laurie ga ignoriše misleći da želi samo uplašiti Lindsey. Misleći da je Anne već napustila kuću Volasovih tu dolaze Lynda Van Der Klok i njen momak Bob Simms koje će kasnije ubiti Myers. Na telefonu će Lynda zvati Laurie u pomoć, dok ju je davio Myers, no Laurie će misliti da je to samo šala. Nakon što je vidjela da su sva svjetla ugašena Laurie se upućuje u kuću gdje pronalazi nadgrobni spomenik od Judith i tri leša: Anne, Lynda, Bob. Myers je napada i ona ga uspijeva ubiti pomoću igle za pletenje i ofingera. Nakon što je Laurie poslala djecu napolje da traže pomoć u komšiluku njihove krikove čuje dr. Loomis. Myers međutim nije mrtav ustaje i napada Laurie, u međuvremenu dolazi dr. Loomis koji ispaljuje 6 hitaca u njega. Nakon što je Myers pao s balkona prilazi dr. Loomis koji umjesto leša vidi samo krvavi trag. Myers je ustao na noge i pobjegao na ulicu. == Pozadina == *Michael Myers nosi masku koja ima lik glumca [[William Shatner|Williama Shattnera]]) pozantijeg kao [[Zvjezdane staze|kapetana Kirka iz Zvjezdanih staza]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rollingstone.de/john-carpenter-im-interview-ich-mache-den-neuen-halloween-soundtrack-1443481/|title=John Carpenter im Interview: „Ich mache den neuen ‚Halloween‘-Soundtrack“|last=Niasseri|first=Sassan|date=17. 2. 2018|website=Rolling Stones|publisher=|language=de|access-date=29. 9. 2019}}</ref> *Jamie Lee Curtis i Nancy Loomis glumiti će kasnije u filmu [[Magla (1980)|Magla]].<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/10/11/movies/halloween-1978-jamie-lee-curtis.html|title=‘Halloween’ at 40: Their ‘Horrible Idea’ Became a Horror Classic|last=Fretts|first=Bruce|date=11. 10. 2018|work=|publisher=[[New York Times]]|language=en|access-date=29. 9. 2019|via=}}</ref> ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{imdb title|id=tt0077651|title=Halloween (1978)}} * [https://www.rottentomatoes.com/m/halloween_2018 ''Halloween (1978)''] na [[Rotten Tomatoes]] [[Kategorija:Filmovi iz 1978.]] [[Kategorija:Američki horori]] [[Kategorija:Američki naučnofantastični filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Johna Carpentera]] [[Kategorija:Filmovi s muzikom Johna Carpentera]] [[Kategorija:Filmovi "Compass International Picturesa"]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Illinoisu]] mp6ovb4nfxzsqnih38tw83p096dzgs5 0 456939 3841265 3803138 2026-05-07T05:45:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841265 wikitext text/x-wiki '''RTL Kockica''' je prvi hrvatski specijalizirani TV kanal za djecu, mlade i obitelj. U vlasništvu je [[RTL Televizija|RTL]] Grupe. RTL Kockica počela je s emitiranjem 11. [[januar]]a 2014. godine u 11:01 sati.<ref>{{Cite web|url=http://www.glas-slavonije.hr/225090/12/RTL-Kockica---bas-fora|title=RTL Kockica - baš fora!|website=Glas Slavonije|access-date=5. 11. 2019}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.glas-slavonije.hr/221519/12/RTL-Kockica-starta-111-u-1101|title=RTL Kockica starta 11.1. u 11.01|website=Glas Slavonije|access-date=5. 11. 2019|archive-date=27. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230827232639/https://www.glas-slavonije.hr/221519/12/RTL-Kockica-starta-111-u-1101|url-status=dead}}</ref> {{Infokutija TV | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | početak_emitiranja = 11. januara 2014. | vlasnik = RTL Grupa | ime = RTL Kockica | država = [[Hrvatska]] }} === Serije i emisije === {| class="wikitable" ! hrvatski naziv serije || izvorni naziv serije || zemlja podrijetla |- |''[[Prijatelji planeta]]'' ||align=center|''Prijatelji planeta''|| align=center| |- |''[[Idemo u ZOO]]'' ||align=center|''Idemo u ZOO''|| align=center| |- |''[[Djeca kuhaju]]'' ||align=center|''Djeca kuhaju''||align=center| |- |''[[Poirot]]''||align=center|''Agatha Christie's Poirot''||align=center| |- |''[[Mućke]]''||align=center|''Only fools and horses''||align=center| |} === Program za djecu === {| class="wikitable" ! hrvatski naziv serije || izvorni naziv serije || zemlja podrijetla |- |''Kockić i prijatelji'' ||align=center|''Kockić i prijatelji''||align=center| |- |''EnTenTinići'' ||align=center|''EnTenTinići''|| align="center" | |- |''Kockićeve priče'' ||align=center|''Kockićeve priče''|| align="center" | |- |''Zagrepčanke i dečki''||align=center|''Zagrepčanke i dečki''|| align="center" | |- |''Bing'' ||align=center|''Bing''|| align="center" | |} == Reference == [[Kategorija:Mediji u Zagrebu]] qrd1ub05kv0gfaxplx9kjbe8hyn2me5 0 460051 3841159 3502649 2026-05-06T13:58:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841159 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=pink |naziv=Planulozoa<br>(Bazni [[kladus]] [[ParaHoxozoa]]) | slika = Animalia_diversity.jpg | slika_opis = Diverzitet planulozoa | regnum = [[Animalia]] | subregnum = [[Eumetazoa]] | unranked_phylum = '''Planulozoa''' | razdioba_rang = Koljena | razdioba = *[[Cnidaria]] '''[[Bilateria]]'''/'''[[Triploblasts]]''' (nerangirano) * [[Rhombozoa]] * [[Chaetognatha]] * [[Proarticulata]] † * [[Xenacoelomorpha]] *''[[Kimberella]]''† *''[[Tullimonstrum]]''† *'''[[Nephrozoa]]''' (nerangirano) ** '''Natkoljeno [[Deuterostomia]]''' *** [[Chordata]] *** "[[Ambulacraria]]" **** [[Hemichordata]] **** [[Echinoderm]]ata ****[[Cambroernida]] ***[[Saccorhytida]] † ** '''[[Protostomia]]''' (nerangirano) *** '''Superphylum [[Ecdysozoa]]''' ***'''[[Spiralia]]''' (nerangirano) | unranked_phylum_authority = Wallberg et al., 2004 | unranked_superphylum = [[ParaHoxozoa]] }} '''Planulozoa''' je predloženi bazni [[kladus]] [[ParaHoxozoa]], ponekaad kao sestrinska grupa [[Placozoa]], ali izvorno uključena u Placozoa.<ref>{{Citation|last=Edgecombe|first=G. D.|title=“Perspectives in Animal Phylogeny and Evolution”: A decade later|date=15. 1. 2019|url=https://nhm.openrepository.com/handle/10141/622477|publisher=University of Padova Press|language=en|isbn=9788869381409|access-date=17. 7. 2019|last2=Giribet|first2=G.|archive-date=16. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200416115317/https://nhm.openrepository.com/handle/10141/622477|url-status=dead}}</ref><ref name="Wallberg" /> U ovom drugom slučaju Planulozoa može biti viši sinonim za Parahoxozoa. Sadrži [[Cnidaria]] (morske krinove i meduze) i [[Bilateria]] (sve složenije životinje, uključujući pljosnate crve, insekte i kičmenjake). Placozoa je možda sestrinska grupa [[Cnidaria]]<ref name="Aleshin2002">Aleshin VV, Petrov NB (2002) Molecular evidence of regression in evolution of metazoa. Zh Obshch Biol 63(3):195-208</ref><ref>{{Cite journal|last=Laumer|first=Christopher E|last2=Gruber-Vodicka|first2=Harald|last3=Hadfield|first3=Michael G|last4=Pearse|first4=Vicki B|last5=Riesgo|first5=Ana|last6=Marioni|first6=John C|last7=Giribet|first7=Gonzalo|date=30. 10. 2018|title=Support for a clade of Placozoa and Cnidaria in genes with minimal compositional bias|journal=eLife|language=en|volume=7|doi=10.7554/elife.36278|pmid=30373720|pmc=6277202|issn=2050-084X}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Schuchert |first=Peter|date=1. 3. 1993 |title=Trichoplax adhaerens (Phylum Placozoa) has Cells that React with Antibodies Against the Neuropeptide RFamide|url=https://archive.org/details/sim_acta-zoologica_1993-03_74_2/page/115 |journal=Acta Zoologica|volume=74|issue=2 |pages=115–117 |doi=10.1111/j.1463-6395.1993.tb01227.x}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Syed|first=Tareq |last2=Schierwater |first2=Bernd |date=1. 6. 2002|title=The evolution of the placozoa: A new morphological model |journal=Senckenbergiana Lethaea |volume=82|issue=1 |pages=315–324 |doi=10.1007/bf03043791|issn=0037-2110}}</ref> ili – konvencionalnije – Planulozoa.<ref>{{Cite journal|last=Eitel|first=Michael|last2=Francis |first2=Warren |last3=Osigus |first3=Hans-Jürgen|last4=Krebs|first4=Stefan |last5=Vargas |first5=Sergio |last6=Blum |first6=Helmut |last7=Williams |first7=Gray Argust |last8=Schierwater |first8=Bernd |last9=Wörheide |first9=Gert |date=13. 10. 2017 |title=A taxogenomics approach uncovers a new genus in the phylum Placozoa |url=https://www.biorxiv.org/content/early/2017/10/13/202119 |journal=bioRxiv |pages=202119 |doi=10.1101/202119}}</ref> Ova grana isključuje bazne [[životinje]] kao što su [[Ctenophora]],<ref name="Wallberg">{{cite journal |author1=Andreas Wallberg |author2=Mikael Thollesson |author3=James S. Farris |author4=Ulf Jondelius |title=The phylogenetic position of the comb jellies (Ctenophora) and the importance of taxonomic sampling |journal=Cladistics |volume=20 |issue=6 |year=2004 |pages=558–578 |doi=10.1111/j.1096-0031.2004.00041.x}}</ref><ref>{{cite journal |title=Acoel development supports a simple planula-like urbilaterian |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B |author1=Andreas Hejnol |author2=Mark Q. Martindale |lastauthoramp=yes |doi=10.1098/rstb.2007.2239 |volume=363 |issue=1496 |pages=1493–1501 |year=2008 |pmid=18192185 |pmc=2614228}}</ref><ref>{{cite journal |title=Back in time: a new systematic proposal for the Bilateria |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B |author1=Jaume Baguñà |author2=Pere Martinez |author3=Jordi Paps |author4=Marta Riutort |year=2008 |doi=10.1098/rstb.2007.2238 |volume=363 |issue=1496 |pages=1481–1491 |pmid=18192186 |pmc=2615819}}</ref> i [[Porifera]] (spužve).<ref>{{Cite journal|last=Whelan|first=Nathan V.|last2=Kocot|first2=Kevin M. |last3=Moroz|first3=Tatiana P.|last4=Mukherjee |first4=Krishanu |last5=Williams|first5=Peter |last6=Paulay|first6=Gustav|last7=Moroz |first7=Leonid L. |last8=Halanych |first8=Kenneth M. |date=9. 10. 2017 |title=Ctenophore relationships and their placement as the sister group to all other animals |journal=Nature Ecology & Evolution |volume=1|issue=11|pages=1737–1746|doi=10.1038/s41559-017-0331-3|pmid=28993654|pmc=5664179|issn=2397-334X}}</ref><ref name="sponge">{{cite journal |author1=C. Borchiellini |author2=M. Manuel |author3=E. Alivon |author4=N. Boury-Esnault |author5=J. Vacelet |author6=Y. Le Parco |title=Sponge paraphyly and the origin of Metazoa |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=14 |issue=1 |pages=171–179 |year=2001 |doi=10.1046/j.1420-9101.2001.00244.x|pmid=29280585 }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Pisani |first=Davide |last2=Pett |first2=Walker |last3=Dohrmann|first3=Martin |last4=Feuda|first4=Roberto|last5=Rota-Stabelli |first5=Omar |last6=Philippe |first6=Hervé |last7=Lartillot|first7=Nicolas|last8=Wörheide |first8=Gert |date=1. 12. 2015 |title=Genomic data do not support comb jellies as the sister group to all other animals |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=112 |issue=50 |pages=15402–15407 |doi=10.1073/pnas.1518127112 |pmc=4687580 |pmid=26621703|bibcode=2015PNAS..11215402P }}</ref> [[Filogenetsko stablo]] upućuje na otprilike koliko miliona godina, od kada su se njihove loze podelile. Ovdje se prikazuju Planulozoa.<ref>{{cite journal |last=Peterson |first=Kevin J. |last2=Cotton |first2=James A. |last3=Gehling |first3=James G. |last4=Pisani |first4=Davide |date=27. 4. 2008 |title=The Ediacaran emergence of bilaterians: congruence between the genetic and the geological fossil records |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B: Biological Sciences |volume=363 |issue=1496 |pages=1435–1443 |doi=10.1098/rstb.2007.2233 |pmid=18192191 |pmc=2614224}}</ref><ref>{{cite journal |last=Parfrey |first=Laura Wegener |last2=Lahr |first2=Daniel J. G. |last3=Knoll |first3=Andrew H. |last4=Katz |first4=Laura A. |date=16. 8. 2011 |title=Estimating the timing of early eukaryotic diversification with multigene molecular clocks |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=33 |pages=13624–13629 |doi=10.1073/pnas.1110633108 |pmid=21810989 |bibcode=2011PNAS..10813624P |pmc=3158185}}</ref><ref>{{cite web|title=Raising the Standard in Fossil Calibration|url=http://fossilcalibrations.org/|website=Fossil Calibration Database|access-date=3. 3. 2018}}</ref> Planulozoa su vezane za pojavu [[gen]]a domena Zoc i ZF-NC.<ref>{{Citation|last=Layden|first=Michael J.|date=2018|pages=27–39|series=Advances in Experimental Medicine and Biology|publisher=Springer, Singapore|language=en|doi=10.1007/978-981-10-7311-3_2|pmid=29442315|isbn=9789811073106|title=Zic family|volume=1046|chapter=Cnidarian Zic Genes}}</ref> {{Clade |style = font-size:80%; line-height:80% |label1=[[Choanozoa]] |sublabel1=950 miliona godina |1={{Clade |1=[[Choanoflagellate|Choanoflagellata]] [[Datoteka:Desmarella moniliformis.jpg|60 px]] |label2=[[Animal]]ia |sublabel2=760 miliona godina |2={{Clade |1=[[Porifera]] [[Datoteka:Reef3859 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|60 px]] |label2=[[Eumetazoa]] |2={{Clade |1=[[Ctenophora]] [[Datoteka:Comb jelly.jpg|60 px]] |label2=[[ParaHoxozoa]] |2={{Clade |1=[[Placozoa]] [[Datoteka:Trichoplax adhaerens photograph.png|60 px]] |label2='''Planulozoa''' |sublabel2=680 miliona godina |2={{Clade |1=[[Cnidaria]] [[Datoteka:Cauliflour Jellyfish, Cephea cephea at Marsa Shouna, Red Sea, Egypt SCUBA.jpg|60 px]] |label2=[[Bilateria]] |sublabel2=Triploblasts |2={{Clade |1=[[Xenacoelomorpha]] [[Datoteka:Proporus sp.png|60 px]] |label2=[[Nephrozoa]] |sublabel2=650 miliona godina |2={{clade |label1=[[Deuterostomia]] |1={{clade <!--|sublabel1=525 miliona godina --><!--Chordates--> |1=[[Chordata]] and allies [[Datoteka:Cyprinus carpio3.jpg|60 px]] |2=[[Echinodermata]] [[Datoteka:Portugal 20140812-DSC01434 (21371237591).jpg|60 px]] }} |label2 =[[Protostomia]] |sublabel2=610 miliona godina |2={{Clade |1=[[Ecdysozoa]] [[Datoteka:Long nosed weevil edit.jpg|60 px]] |2=[[Spiralia]] [[Datoteka:Grapevinesnail 01.jpg|60 px]] }} }} }} }} }} }} }} }} }} == Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Planulozoa}} {{Animalia}} [[Kategorija:Životinje]] [[Kategorija:Taksonomija]] bf1xhykub97p59smtimshf5aqqod40a 0 460480 3841315 3833426 2026-05-07T08:56:20Z KWiki 9400 3841315 wikitext text/x-wiki '''Ugroženost bosanskohercegovačkih biljaka''' zabilježena je još za vrijeme [[austrougarska|austrougarske]] uprave. Pokušaje zakonske i svake druge kategorizacije biljnog svijeta u ovoj državi, bezuspješno su pokretani u drugoj par posljednjih decenija 20 stoljeća. Činili su to pretežno profesionalci sa [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkog fakulteta]], Šumarskog fakulteteta [[UNSA]] i [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]], kao i aktivisti brojnih [[nevladina organizacija|nevladinih organizacija]], među kojima i [[Pokret Nauku mladima – Savez mladih istraživača Bosne i Hercegovine|Pokreta nauku mladima SRBiH]]. Međutim, organizirana državna intervencija u tom pravcu, uslijedila je tek na pragu 20. stoljeća, kada je preuzeta međunarodna obaveza u okviru aktivnosti [[IUCN]]-a. Međutim, početni polet je zastao nakon kreiranja crvenih knjiga FBiH i RS, a prepušten je aktivistima lokalnih zajednica. [[Datoteka:BH-biljke-novo.png|thumb|500px|Kategorizacija bosanskohercegovačkih biljaka prema kriterijima IUCN-a]] Nakon značajnih priloga poznavanju bosanskohercegovačke flore i faune, koji su djelo autora iz perioda [[austrougarska|austrougarske uprave]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i dosta vrijednih, ali fragmentarnih radova na istu temu, Društvo ekologa Bosne i Hercegovine je povjerilo [[Čedomil Šilić|Čedomilu Šiliću]] da pripremi listu biljnih vrsta za Crvenu knjigu Bosne i Herecgovine. Šilić, vjerovatno najupućeniji dosadfašnji poznatelj biljnog svijeta, kreirao je Spisak biljnih vrsta (Pteridophyta i Spermatophyta) za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine koji je objavljen 1996. godine u Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Prirodne nauke), n.s. 31 (1992-1995): 323-367 (1996). Lista prvenstveno počiva na na literaturnih podacima o [[flora|flori]] i [[vegetacija|vegetaciji]] Bosne i Hercegovine, prikupljenih od kraja 19. stoljeća do danas. Uključeno je ukupno 678 [[takson]]a [[Pteridophyta]] i [[Spermatophyta]]. Uprkos ovim podacima u Crvenoj knjigi ugroženih biljaka iz 1997. godine koju je objavio [[IUCN]] navodi se da je broj ugroženih vrsta u Bosni i Hercegovini 64, odnosno da postoji i 7 istrebljenih, 3 ranjive, 59 rijetkih te jedna vrsta bez definisanog statusa, u skladu sa tada važećim kategorijama ([[IUCN]], 1997). Projekat izrade Crvene liste flore, faune i [[gljiva]] u Federaciji Bosne i Hercegovine je rezultirao potpuno novim podacima o stanju flore u F BiH. Iako je analiza bila zasnovana na prijedlogu Crvene liste ju je sastavio Šilić, nakon intenzivne analize postojeće literature i terenskih istraživanja, obavljena je rekategorizacija statusa najvećeg broja taksona. Ukupno je uklučeno 199 primarnih izvora iz perioda 1890-2012. Pritom je, zahvaljujući novom izvoru (Šoljan et al. 2012) status „vjerovatno izumrle vrste“ ''[[Astragalus fialae]]'' Degen promijenjen, tačnije potvrđeno je njeno postojanje na planini [[Visočica|Visočici]]. Ova činjenica ponovo aktuelizira mogućnost postojanja vrste ''Astragalus fialae'' i na lokalitetu Velikog jezera na [[Treskavica|Treskavici]] (Herbarij Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine), gdje su je pronašli Fiala (1893.) godine i Degen (1900.). Na ovom primjeru se može zaključiti da je kod izrade budućih crvenih knjiga [[BiH|Bosne i Hercegovine]] neophodno direktno provjeriti i sve dostupne izvore za svaku od popisani vrsta. Nomenklatura biljnih taksona je data prema [[Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka|Međunarodnom kodeksu nomenklature algi, gljiva i biljaka]] (International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants, Melbourne Code) koja je usvojena na 18. Internacionalnom botaničkom kongresu održanom u Melburnu u julu 2011. godine. Podaci o taksonima, pored naziva sadrže sinonime, narodni naziv, predloženu kategoriju, te popis lokaliteta i najznačajnije literaturne reference. U procjeni statusa taksona korištena je [[IUCN]] Red List categories verzija 3.1. Rezultati, koji su dobijeni na osnovu referentnih izvora, pokazuju da na području BiH u Crvenu listu flore treba uključiti 659 taksona. Najviše ih spada u kategoriju ranjivih (VU) – 26,25%. Za znatan broj taksona (24,43%) će biti neophodno pribaviti dodatne podatke prije definisanja statusa. ==Distribucija biljnih taksona po kategorijama ugroženosti== Kategorizacija posanskohercegovačkih biljaka prema kriterijima IUCN-a: ;Kategorije ugroženosti taksona *'''[[izumiranje|Izumrle]]''' (Extinct –Ex) 2 (0,30%) *'''Vjerovatno izumrla vrsta''' (Extinct – Ex?) 6 (0,89%) *'''Ugrožena ili ranjiva vrsta''' (Vulnerable – V) 42 (6,20%) *'''Rijetka ili potencijalno ugrožena vrsta''' (Rare – R) 287 (42,30%) *'''Nedovoljno poznata vrsta''' (Insufficiently Known – K) 54 (7,97%) *'''Nedovoljno istražene''' (DD): 161 (57,96%) *'''Bez kategorije''' 2 (0,30%) *'''Ukupno''': 678 (100,00%). <br><ref>Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2013): Crvena lista flore FBiH [https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210116075222/https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf |date=16. 1. 2021 }} Pristupljeno 20 februara 2020.</ref> ===Kategorija: Nedovoljno podataka (DD)=== {{div col}} *''[[Aceras anthropophorum]]'' (L.) Aiton fiI. *''[[Achillea x albinea]]'' Bjelčić et K. Maly *''[[Agrostis vranicensis]]'' Pawl *''[[Alchemilla alpestris]]'' Schmidt *''[[Alchemilla vranicensis]]'' Pawlowsky *''[[Alectrolophus asperulus]]'' Murb. *''[[Alectrolophus bosniacus]]'' Behr. *''[[Alectrolophus burnatii]]'' (Chab.) Stern *''[[Alectrolophus dinaricus]]'' (Murb.) Sterneck *''[[Alectrolophus mediterraneus]]'' Stern. subsp. aruensis (Chab.) K. Maly *''[[Alectrolophus ovifugus]]'' (Chab.) Stern. *''[[Allium dalmaticum]]'' A. Kerner ap Janchen *''[[Allium phthioticum]]'' Boiss. *''[[Angelica illyrica]]'' K. Maly *''[[Arabis scopoliana]]'' Boiss. *''[[Arctous alpina]]'' (L.) Niedenzu *''[[Arenaria halacsyi]]'' Bald. *''[[Armeria alpina]]'' (DC.) Willd. *''[[Bellardia trixago]]'' (L.) All. *''[[Biarum tenuifolium]]'' (L.) Schott *''[[Bruckenthalia spiculifolia]]'' (Salisb.) Reichenb. *''[[Bupleurum ranunculoides]]'' L. *''[[Cachrys alpina]]'' M. B. (incl. C. laevigata Lam. (Ex.) *''[[Campanula thyrsoides]]'' L. *''[[Campanula unae]]'' Šoljan *''[[Cardamine glandulosa]]'' (W. et K) Schmalh. *''[[Cardamine pentaphyllos]] (L.) Cr. *''[[Carduus angusticeps]]'' Lindb. *''[[Carduus illyricus]]'' K Maly *''[[Carduus ramosissimus]]'' Pancic *''[[Carex buxbaumii]]'' Wahlenb. *''[[Carex ferruginea]]'' Scop. *''[[Carex mucronata]]'' All. *''[[Carex nigra]]'' All. *''[[Carex paradoxa]]'' Willed. *''[[Centaurea aterrima]]'' Hayek *''[[Centaurea crnagorica]]'' Rohlena *''[[Centaurea fritschii]]'' Hayek *''[[Centaurea haynaldi]]'' Borbás ex Vuk. ssp. haynaldii *''[[Centaurea incompta]]'' Vis. *''[[Centaurea rupestris]]'' L. *''[[Centaurea tuberosa]]'' Vis. *''[[Centranthus velenovskyi]]'' Vandas *''[[Cicuta virosa]]'' L. *''[[Cirsium dinaricum]]'' Vandas *''[[Clypeola jonthlaspi]]'' L. *''[[Colchicum kochii]]'' Parl. *''[[Corallorrhiza trifida]]'' Châtel. *''[[Coronilla elegans]]'' Pančić *''[[Corylus x intermedia]]'' Lodd. *''[[Crataegus nigra]]'' Waldst. et Kit. *''[[Crataegus pentagyna]]'' Waldst.et Kit. ex Willd. *''[[Crepis aurea]]'' (L.) Cass. (incl. Crepis bosniaca K. Maly *''[[Crepis blavii]]'' (Aschers.) Stadlm. *''[[Crepis chondrilloides]]'' Jacq. *''[[Crepis kerneri]]'' Rechinger fil. *''[[Crepis x malyi]]'' Stadlm. *''[[Dactylis aschersonialla]]'' Gracbn. *''[[Danaa cornubiensis]]'' (L.) Burn. *''[[Danaa verticillata]]'' (W. et K.) Janchen *''[[Daphne oleoides]]'' Schreb. *''[[Daucus guttatus]]'' Sibth. et Sm. *''[[Draba longirostra]]'' Schott, Nyman et Kotschy *''[[Dryopteris cristata]]'' (L.) A.Gray (Ran Kram) *''[[Edraianthus x murbecki]]'' Wettst.ap. Murb. *''[[Empetrum hermaphroditum]]'' Hagerup *''[[Epipogium aphyllum]]'' Sw. *''[[Erigeron atticus]]'' Vill. *''[[Eryngium palmatum]]'' Pane. et. Vis. *''[[Euphrasia minima]]'' Jacq. ex DC. *''[[Festuca illyrica]]'' Markgr.-Dann. *''[[Galanthus reginae-olgae]]'' Orph. *''[[Gentiana ciliata]]'' (L.) Borkh. *''[[Gentiana jasnae]]'' Lakušić *''[[Gentianella pevalekii]]'' Bjelčić et Mayer *''[[Geum molle]]'' Vis. et Pančić *''[[Goniolimon dalmaticum]]'' (C. Pres) Reiehenb. (incl. f. ''hercegovinicum'' Novak) *''[[Gymnadenia friwaldii]]'' Hampe ex Gris. *''[[Hacquetia epipactis]]'' (Scop.) DC. *''[[Haplophyllum albanicum]]'' (Bald.) Bornm. *''[[Haplophyllum boissieranum]]'' Vis. et. Panč. *''[[Herminium monorchis]]'' (L.) R. Br. *''[[Hieracium pallescentifrons]] Maly K et Zahn. *''[[Hieracium tajanum]] K. Maly et Zahn. *''[[Hydrocotyle vulgaris]] L. *''[[Hyoscyamus albus]]'' L. *''[[Hypericum degenii]]'' Bornm. *''[[Inula bifrons]]'' (Gou.) L. *''[[Iris pseudopallida]]'' Trinajstić *''[[Iris varbossania]]'' K. Maly *''[[Juncus thomasii]]'' Ten. subsp. ''palensis'' K. Maly *''[[Knautia visianii]]'' Szabó *''[[Knautia x trebeviciensis]]'' Szabo *''[[Laburnum anagyroides]]'' Medik *''[[Lathyrus friedrichsthalii]]'' (Griseb.) K. Maly *''[[Lathyrus palustris]]'' L. *''[[Leucanthemum rotundifolium]]'' (W. et K. ex Willd.) DC. *''[[Lilium albanicum]]'' Grisebach *''[[Lilium bulbiferum]]'' L. *''[[Lilium carniolicum]]'' Bernh. Ex Koch. *''[[Linaria microsepala]]'' A. Kern. *''[[Linaria pelisseriana]]'' (L.) Mill. *''[[Linaria rubioides]]'' Vis. et Panč. *''[[Liparis loeselii]]'' (L.) Rich *''[[Listera cordata]]'' (L.) R. Br. *''[[Matthiola tristis]]'' R. Br. var. ''italica'' Conti *''[[Melampyrum doerfleri]]'' Ronn. *''[[Melampyrum fimbriatum]]'' Vand. *''[[Melampyrum hoermannianum]]'' K. Maly *''[[Orlaya platycarpos]]'' Koch *''[[Orobanche salviae]]'' F. Schultz ex Koch in Rohling *''[[Oxytropis jacquinii]]'' Bunge *''[[Paederota lutea]]'' Scop. *''[[Pedicularis acaulis]]'' Scop. *''[[Pedicularis heterodonta]]'' Pancic *''[[Petasites dorfieri]]'' Hayek *''[[Phyteuma scheuchzeri]]'' All. *''[[Pinguicula hirtiflora]]'' Ten. *''[[Polemonium caeruleum]]'' L. *''[[Potentilla montenegrina]]'' Pant. *''[[Poterium spinosum]]'' L. *''[[Primula farinosa]]'' L. *''[[Prunus cocomilia]]'' Ten. *''[[Prunus fruticosa]]'' Pallas *''[[Pyrola chlorantha]]'' Swartz *''[[Pyrola rotundifolia]]'' L. *''[[Ranunculus hayekii]]'' Dörfl. *''[[Ranunculus hybridus]]'' Biria *''[[Ranunculus serbicus]]'' Vis. *''[[Salvia sonklarii]]'' Pant. *''[[Scabiosa hladnikiana]]'' Host *''[[Scabiosa portae]]'' A. Kern. ap. Hut. *''[[Scandix macrorhyncha]]'' C. A. Meyer *''[[Scrophularia scopolii]]'' Hoppe in Pers. *''[[Scrophularia vernalis]]'' L. *''[[Sedum serpentini]]'' Janch. *''[[Senecio carpaticus]]'' Herb. *''[[Senecio wagneri]]'' Degen *''[[Seseli bosnense]]'' K. Maly *''[[Seseli promonense]]'' Vis. *''[[Silene hayekiana]]'' Hand. - Mazz.et Janch. *''[[Silene monachorum]] Vis. et Pančič *''[[Silene quadridentata]]'' auct., non (L.) Pers. subsp. ''phyllitica'' H. Neumaye *''[[Siler trilobum]]'' (L.) Crantz *''[[Stachys menthifolia]]'' Vis. *''[[Sternbergia colchicflora]]'' Waldst. et Kit. var. ''dalmatica'' Reichenb *''[[Tanacetum alpinum]]'' (L.) Schultz Bip. *''[[Tanacetum serotinum]]'' (L.) Schultz Bip. *''[[Thlaspi goesingense]]'' Halacsy *''[[Thlaspi jankae]]'' A.Kern. *''[[Thlaspi kerneri]]'' Huter *''[[Tilia travnicensis]]'' K Maly *''[[Typha laxmannii]]'' Lepechin *''[[Utricularia neglecta]]'' Lehro. *''[[Verbascum niveum]]'' Ten. *''[[Veronica fruticans]]'' Jacq. *''[[Veronica scardica]]'' Griseb. *''[[Viola grisebachiana]]'' Boiss. *''[[Zanichellia palustris]]'' L. {{div col end}} ===Kategorija: Ranjivi (VU)=== {{div col}} *''[[Achillea abrotanoides]]'' (Vis.) Vis. *''[[Achillea clavennae]]'' L. *''[[Achillea lingulata]]'' Waldst. et Kit. *''[[Achillea ptarmica]]'' L. *''[[Acorus calamus]]'' L. *''[[Adenophora liliifolia]]'' (L.) Ledeb.ex A.DC. *''[[Adiantum capillus-veneris]]'' L. *''[[Anemone baldensis]]'' L. *''[[Anemone narcissiflora]]'' L. *''[[Angelica brachyradia]]'' Freyn *''[[Anthericum liliago]]'' L. *''[[Anthyllis aurea]]'' Host *''[[Anthyllis illyrica]]'' G. Beck *''[[Arnica montana]]'' L. *''[[Artemisia eriantha]]'' Ten. *''[[Arum nigrum]]'' Schott *''[[Asphodelus microcarpus]]'' Vivo *''[[Asplenium cuneifolium]]'' Viv. *''[[Asplenium lepidum]]'' C. Presl *''[[Asplenium septentrionale]]'' (L.) Hoffm. *''[[Aster alpinus]]'' L. *''[[Aster illyricus]]'' (Murb.) K. Maly *''[[Astrantia carniolica]]'' Wulf. in Jacq. *''[[Aubrieta croatica]]'' Schott, Nyman et Kotschy *''[[Berberis croatica]]'' Horvat *''[[Botrichium simplex]]'' Hitchc *''[[Bupleurum karglii]]'' Vis. *''[[Campanula latifolia]]'' L. *''[[Cardamine polyphylla]]'' (W. et K) O. E. Schulz *''[[Cardaminopsis croatica]]'' (Schott, Nyman et Kotschy) Jav. *''[[Carex acutiformis]]'' Ehrh. *''[[Carex davalliana]]'' Sm. *''[[Carex rupestris]]'' All. *''[[Castalia alba]]'' (L.) Wood *''[[Celtis tournefortii]]'' Lam. *''[[Centaurea alpina]]'' L. *''[[Centaurea bosniaca]]'' Hayek *''[[Centaurea kotschyana]]'' Heuff. ex Koch *''[[Centaurea murbeckii]]'' Hayek *''[[Centaurea smolinensis]]'' Hayek *''[[Cephalanthera longifolia]]'' (L.) Fritsch *''[[Cephalanthera rubra]]'' (L.) Rich. *''[[Cephalaria pastricensis]]'' Döftl. et Hayek *''[[Chamaecytisus tommasinii]]'' (Vis.) Rothm. *''[[Cicerbita pancicii]]'' (Vis.) Beauv. *''[[Circaea alpina]]'' L. *''[[Crepis alpestris]]'' (Jacq.) Tsch. *''[[Crepis pantocsekii]]'' (Vis.) Latzel *''[[Cynoglossum velebiticum]]'' Borb. ex K. Maly *''[[Cytisus bosniacus]]'' G. Beck *''[[Daphne blagayana]]'' Freyer *''[[Delphinium fissum]]'' Waldst. et Kit. *''[[Dianthus freynii]]'' Vandas *''[[Dianthus tergestinus]]'' (Rchb.) A. Kern. *''[[Digitalis lanata]]'' Ehrh. *''[[Doronicum hungaricum]]'' Reichenb.fil. *''[[Dryas octopetala]]'' L. *''[[Edraianthus dalmaticus]]'' (A.DC.) A.DC. *''[[Eleocharis carniolica]]'' Koch *''[[Elyna myosuroides]]'' (Vill.) Fritsch *''[[Eriophorum gracile]]'' Koch ex Roth *''[[Eryngium alpinum]]'' L. *''[[Euphorbia fragifera]]'' Jan. *''[[Euphorbia glabriflora]]'' Vis. *''[[Euphorbia montenegrina]]'' (Bald.) K. Maly ex Rohlena *''[[Festuca dalmatica]]'' (Hack.) K. Richt. *''[[Festuca violacea]]'' Gaud. var. ''korabensis'' Jav. ex Mgf. - Dbg. *''[[Fritillaria gracilis]]'' (Ebel) Asch. et Gr. *''[[Fritillaria tenella]]'' M. B. *''[[Gentiana dinarica]]'' G. Beck *''[[Gentiana kochiana]]'' Perro et Song. *''[[Gentiana nivalis]]'' L. *''[[Gentiana punctata]]'' L. *''[[Gentianella crispata]]'' (Vis.) J. Holub (aggr.) *''[[Grafia golaka]]'' (Hacq.) Reichenb. *''[[Helleborus hercegovinus]]'' Martinis *''[[Helleborus multifidus]]'' Vis. *''[[Hepatica nobilis]]'' Schreb. *''[[Himantoglossum calcaratum]] G. Beck *''[[Hippuris vulgaris]]'' L *''[[Hydrocharis morsus-ranae]]'' L. *''[[Ilex aquifolium]]'' L. *''[[Knautia travnicensis]]'' (Beck) Szabo *''[[Lathyrus binatus]]'' Pančić *''[[Lathyrus laevigatus]]'' (Waldst. et Kit.) Gren. *''[[Leontopodium alpinum]]'' Cass. *''[[Lepidotis inundata]]'' (L.) C.Borner *''[[Leucanthemum praecox]]'' (Horvatić) Horvatić *''[[Lilium cattaniae]]'' (Vis.) Vis. *''[[Limodorum abortivum]]'' (L.) Sw. *''[[Maianthemum bifolium]]'' (L) F. M. Schmidt *''[[Marsilea quadrifolia]]'' L. *''[[Matteucia struthiopteris]]'' (L.) Tod. *''[[Melampyrum trichocalycinum]]'' Vandas *''[[Minuartia bosniaca]] (G. Beck) K. Maly *''[[Minuartia graminifolia]]'' (Ard.) Jav. subsp. ''clandestina'' (Port.) Mattf. *''[[Nuphar lutea]]'' Sibth. et Sm *''[[Ophioglossum azoricum]]'' C. Presl. *''[[Orchis maculata]]'' L. *''[[Orchis purpurea]]'' Huds. *''[[Orchis simia]]'' Lam. *''[[Orobanche flava]]'' Martius in F. Schultz *''[[Orobanche pancicii]]'' G. Beck *''[[Papaver kerneri]]'' Hayek *''[[Pedicularis brachyodonta]]'' Schloss. et Vuk. *''[[Pedicularis hoermanniana]]'' K. Maly *''[[Pedicularis leucodon]]'' Griseb. (aggr.) *''[[Pedicularis malyi]]'' Janka *''[[Pedicularis palustris]]'' L. *''[[Periploca graeca]]'' L. *''[[Phleum alpinum]]'' L. *''[[Phyteuma sieberi]]'' Spreng. *''[[Pinguicula leptoceras]] Reichenb. *''[[Plantago maritima]]'' L. *''[[Poa minor]]'' Gaudin *''[[Poa pumila]]'' Host *''[[Potentilla apennina]]'' Tenore *''[[Potentilla carniolica]]'' A. Kerner *''[[Potentilla palustris]]'' (L.) Scop. *''[[Potentilla speciosa]]'' Willd. *''[[Potentilla visianii]]'' Pančić *''[[Prunus fruticosa]]'' Pallas *''[[Pulsatilla alpina]]'' (L.) Delarbre *''[[Reichardia macrophylla]]'' Vis. et Panč *''[[Rhodiola rosea]]'' L. *''[[Rhododendron hirsutum]]'' L. *''[[Ribes multiflorum]]'' Kit. ex Roemer et Schult. *''[[Ruscus aculeatus]]'' L. *''[[Ruscus hypoglossum]]'' L. *''[[Sagittaria sagittifolia]]'' L. *''[[Salix pentandra]]'' L. *''[[Salvia pratensis]]'' L. var. ''varbossania'' K. Maly *''[[Salvinia natans]]'' (L.) All. *''[[Saponaria bellidifolia]]'' Sm. *''[[Satureja horvatii]]'' Šilić *''[[Saxifraga aizoides]]'' L. *''[[Saxifraga caesia]]'' L. *''[[Saxifraga glabella]]'' Bertol. *''[[Saxifraga prenja]]'' G. Beck *''[[Scabiosa delminiana]]'' Abadžić *''[[Scabiosa fumarioides]]'' Vis. et Pancic *''[[Scilla litardierei]]'' Breistr *''[[Scutellaria orientalis]]'' L. subsp. ''pinnatifida'' Benth. in DC. *''[[Serratula lycopifolia]]'' (Vill.) Kern. *''[[Seseli hercegovinum]]'' K. Maly *''[[Seseli tomentosum]]'' Vis. *''[[Sibiraea croatica]]'' Degen *''[[Silene acaulis]]'' (L.) Jacq. *''[[Silene graminea]]'' Vis. ex Rchb. *''[[Silene marginata]]'' Kit. *''[[Silene retzdorffiana]]'' (K.Maly) H. Neumayer *''[[Silene tommasinii]]'' Vis. *''[[Sorbus chamaemespilus]]'' (L.) Crantz *''[[Sorbus semipinnata]]'' (Roth) Hedl. *''[[Stellaria nemorum]]'' subsp. ''glochidisperma'' Murbeck *''[[Tanacetum cinerariifolium]]'' (Trev.) Schultz Bip. *''[[Taxus baccata]]'' L. *''[[Telekia speciosa]]'' (Schreb.) Baumg. *''[[Thelypteris palustris]] Schott *''[[Tofieldia calyculata]]'' (L.) Wahlenb. *''[[Tozzia alpina]]'' L. ssp. ''carpathica'' *''[[Trifolium bocconei]]'' Savi *''[[Typha schuttleworthii]]'' Koch et Sond. *''[[Utricularia vulgaris]]'' L. *''[[Vaccinium uliginosum]]'' L. *''[[Veronica alpina]]'' L. *''[[Veronica anagalloides]]'' Guss. *''[[Veronica aphylla]]'' L. *''[[Veronica maritima]]'' L. *''[[Veronica poljensis]]'' Murb. *''[[Vicia montenegrina]]'' Rohlena *''[[Viola macedonica]]'' Boiss. et Heldr. *''[[Viola zoysii]]'' Wulfen {{div col end}} ===Kategorija: Najmanje zabrinjavajući (LC)=== {{div col}} *''[[Acanthus spinossisimus]]'' Pers. *''[[Ajuga pyramidalis]]'' L. *''[[Anthyllis vulneraria]]'' L. ssp. ''alpestris'' (Kit. ex Schult) Asch. et Graebn. *''[[Arenaria gracilis]]'' Waldst.et Kit. *''[[Asplenium adulterinum]]'' Milde *''[[Butomus umbellatus]]'' L. *''[[Calamicromeria hostii]]'' (Caruel in Parl.) Šilić *''[[Campanula hercegovina]]'' Degen et Fiala *''[[Cerastium decalvans]]'' Schlosser et Vukot. *''[[Cerastium grandiflorum]]'' Waldst. et Kit. *''[[Coronilla vaginalis]]'' Lam. var. ''hercegovinica'' (Freyn) Asch.et Gr. *''[[Cyclamen purpurascens]]'' Mill. *''[[Cynoglossum velebiticum]]'' Borb. ex K. Maly *''[[Dianthus croaticus]]'' Borbas *''[[Dianthus petreus]]'' Waldst. et Kit. *''[[Dianthus sanguineus]]'' Vis. *''[[Edraianthus serpyllifolius]]'' (Vis.) A.DC. *''[[Edraianthus tenuifolius]]'' (Walds. et Kit) A.DC. in DC. (incl. ''E. hercegovinicus'' K. Maly) *''[[Erythronium dens-canis]]'' L. *''[[Euphorbia capitulata]]'' Reichenb. *''[[Galanthus nivalis]]'' L. *''[[Genista sylvestris]]'' Scop. subsp. ''dalmatica'' (Bartl.) Lindb. *''[[Geum bulgaricum]]'' Pančić *''[[Iris bosniaca]]'' G. Beck *''[[Juniperus sabina]]'' L. *''[[Knautia dinarica]]'' (Murb.) Borbás *''[[Knautia sarajevensis]]'' (Beck) Szabó *''[[Lamium orvala]]'' L. *''[[Lilium bosniacum]]'' (G. Beck) G. Beck Fritch *''[[Lilium martagon]]'' L. *''[[Menyanthes trifoliata]]'' L. *''[[Onosma stellulata]]'' Waldst. et Kit. *''[[Onosma visianii]]'' Clement *''[[Phyteuma orbiculare]]'' L. *''[[Pinguicula vulgaris]]'' L. *''[[Pinus heldreichii]]'' Christ *''[[Plantago reniformis]]'' G. Beck *''[[Primula intricata]]'' Gren. et Godr. *''[[Primula kitaibeliana]]'' Schott *''[[Ranunculus scutatus]]'' Waldst. et Kit. *''[[Satureja subspicata]]'' Vis. subsp. ''subspicata'' *''[[Scabiosa leucophylla]]'' Borb. *''[[Scabiosa silenifolia]]'' Waldst. et Kit. *''[[Sedum atratum]]'' L. *''[[Silene sendtneri]]'' Boiss. *''[[Soldanella alpina]]'' L. *''[[Stachys anisochila]]'' Vis. et Panč. *''[[Teucrium arduini]]'' L. *''[[Trollius europaeus]]'' L. *''[[Vicia oroboides]]'' Wulfen. *''[[Viola biflora]]'' L. *''[[Viola elegantula]]'' Schott {{div col end}} ===Kategorija: Gotovo ugrožene (NT)=== {{div col}} *''[[Acinos majoranifolius]]'' (Mill.) Šilić *''[[Acinos orontus]]'' (K. Maly) Šilić *''[[Allium saxatile]]'' M. Bieb. *''[[Anacamptis pyramidalis]]'' (L.) Rich. *''[[Androsace lactea]]'' L. *''[[Arenaria biflora]]'' L. *''[[Astragalus illyricus]]'' Bcrnh. *''[[Asyneuma trichocalycinum]]'' (Ten.) K. Maly *''[[Avena versicolor]]'' Vill. *''[[Avenastrum blavii]]'' (Asch.et Janka) G. Beck *''[[Calamicromeria narentana]]'' (K. Maly) Šilić *''[[Campanula cochleariifolia]]'' Lam. *''[[Campanula pyramidalis]]'' L. *''[[Campanula sibirica]]'' L. *''[[Campanula velebitica]]'' Borbás *''[[Cephalanthera alba]]'' (Crantz) Simonk. *''[[Cerastium alpinum]]'' L. *''[[Cerinthe lamprocarpa]]'' Murb. *''[[Convallaria majalis]]'' L. *''[[Dianthus knappii]]'' (Pant.) Asch.et Kanitz *''[[Dianthus nodosus]]'' Tausch *''[[Dipsacus pilosus]]'' L. *''[[Edraianthus jugoslavicus]]'' Lakušić *''[[Euphorbia gregersenii]]'' K. Maly ex G.Beck *''[[Euphorbia hercegovina]]'' G. Beck *''[[Festuca panciciana]]'' (Hack) K. Richt. *''[[Genista sericea]]'' Wulfen *''[[Gladiolus illyricus]]'' W. D. J. Koch *''[[Halacsya sendtneri]]'' (Boiss.) Dorfl. *''[[Lamium garganicum]]'' L. *''[[Legousia hybrida]]'' (L.) Delarbre *''[[Micromeria parviflora]]'' (Vis.) Reichenb. *''[[Moltkia petraea]]'' (Tratt.) Griseb. *''[[Narcissus poeticus]]'' L. subsp. ''radiiflorus'' (Salsb.) Baker *''[[Nigritella rhellicani]]'' Teppner et E. Klein *''[[Oxytropis campestris]]'' (L.) DC. subsp. ''dinarica'' Murb. *''[[Petteria ramentacea]]'' (Sieb.) Presl *''[[Picea omorika]]'' (Pančič) Purkyne *''[[Platanthera bifolia]]'' (L.) Rich. *''[[Platanthera chlorantha]]'' (Custer) Rchb. *''[[Salvia bertolonii]]'' Vis. *''[[Saxifraga marginata]]'' Sternb. *''[[Scabiosa graminifolia]]'' L. *''[[Scutellaria alpina]]'' L. *''[[Sedum magellense]]'' Ten. *''[[Sempervivum heuffelii]]'' Schott *''[[Silene reichenbachii]]'' Vis. *''[[Succisella petteri]]'' (J.Kern. et Murb.) Beck *''[[Symphyandra hofmannii]]'' Pant. *''[[Thymus alpestris]]'' Tausch ex Kerner A. *''[[Thymus balcanus]]'' Borbas *''[[Thymus bracteosus]]'' Vis. ex Bentham *''[[Thymus richardii]]'' Persoon *''[[Thymus striatus]]'' Vahl. var. ''acicularis'' W. et K. *''[[Traunsteinera globosa]]'' (L.) Rchb. *''[[Trifolium noricum]]'' Wulfen *''[[Trifolium pignantii]]'' Fauché et Chaub. *''[[Viola beckiana]]'' Fiala *''[[Allium ochroleucum]]'' Waldst. et Kit. {{div col end}} ===Kategorija: Istrijebljeni (EX)=== *''[[Crocus chrysanthus]]'' (Herb.) Herb. *''[[Tilia travnicensis]]'' ==Također pogledajte== *[[Bosanskohercegovački endemi]] ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Biljke]] [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] in6w6y72frrs7nn1b7hifnvxwpe7j5x 0 468586 3841322 3821215 2026-05-07T09:47:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841322 wikitext text/x-wiki '''Referentni raspon''' – u oblastima koje se odnose na [[zdravstvo]] – je je [[opseg (statistika)|opseg]] vrijednosti koje se smatraju normalnim za mjerenje [[fiziologija|fizioloških]] [[pokazatelja]] u zdravih osoba (naprimjer, količina [[kreatinin]]a u [[krv]]i ili [[napetost plinova u krvi|parcijalni pritisak kisika]]). To je osnova za usporedbu ([[referentni okvir]]) za [[ljekar]]a ili drugo [[zdravstveno osoblje]], kako bi se protumačio skup rezultata ispitivanja za određenog pacijenta. Neki važni referentni rasponi u medicini su [[referentni rasponi za krvne testove]] i [[analiza mokraće|referentni rasponi za testove urina]]. Standardna definicija referentnog raspona (na koju se obično poziva ako nije drugačije naznačeno) potiče od onoga što je najrasprostranjenije u [[referentna grupa|referentnoj grupi]] preuzetoj iz opće (tj. ukupne) populacije. Ovo je općeniti referentni raspon. Međutim, postoje i ''optimalni rasponi zdravlja '' (rasponi za koje se čini da imaju optimalan utjecaj na zdravlje) i rasponi za određena stanja ili statuse (kao što su referentni rasponi trudnoće za nivo hormona). Vrijednosti '''unutar referentnog raspona''' ('''WRR''') su vrijednosti unutar [[normalna distribucija|normalne distribucije]] i stoga se često opisuju kao '''u granicama normale''' ('''WNL'''). Ograničenja normalne distribucije nazivaju se ''gornja referentna granica'' (URL) ili ''gornja granica normale'' (ULN) i ''donja referentna granica'' (LRL) ili ''donja granica normale'' (LLN). U objavljivanju vezanom za [[zdravstvena zaštita|zdravstvenu zaštitu]], ponekad se preferira riječ ''referenca'' u odnosu na ''normalno'', kako bi se sprečilo netehničko osjećanje za ''normalno '' od povezivanja sa statističkim smislom. Vrijednosti izvan referentnog opsega nisu nužno patološke i nisu nužno nenormalne u bilo kojem drugom smislu, osim statistički. Ipak, oni su pokazatelji vjerovatnih patoloških promjena. Ponekad je osnovni uzrok očigledan; u drugim slučajevima, potreban je termin [[diferencijalna dijagnoza]] da bi se utvrdilo šta nije u redu i time kako se to liječi. '''Granica''' ili '''prag''' je ograničenje koje se koristi za [[binarna klasifikacija|binarnu klasifikaciju]], uglavnom između normalnog i patološkog (ili vjerovatno patološkog). Metodi uspostavljanja graničnih vrijednosti uključuju upotrebu gornje ili donje granice referentnog opsega. == Standardna definicija == Standardna definicija referentnog raspona za određeno mjerenje definira se kao interval unutar kojeg spada 95% vrijednosti referentne populacije, na način da 2,5% puta vrijednost bude manja od donje granice ovog interval i u 2,5% slučajeva bit će veći od gornje granice tog intervala, bez obzira na raspodjelu ovih vrijednosti.<ref>[https://books.google.com/books?id=Je_pJfb2r0cC&pg=PA19 Page 19] in: {{cite book |author=Stephen K. Bangert MA MB BChir MSc MBA FRCPath; William J. Marshall MA MSc MBBS FRCP FRCPath FRCPEdin FIBiol; Marshall, William Leonard |title=Clinical biochemistry: metabolic and clinical aspects |url=https://archive.org/details/clinicalbiochemi0000unse_02ed |publisher=Churchill Livingstone/Elsevier |location=Philadelphia |year=2008 |pages= |isbn=978-0-443-10186-1 |oclc= |doi= |access-date=}}</ref> Referentni rasponi dati ovom definicijom ponekad se nazivaju '''standardni rasponi'''. Što se tiče ciljne populacije, ako nije drugačije naznačeno, standardni referentni opseg obično označava onaj kod zdravih osoba ili bez ikakvih poznatih stanja koja direktno utiču na utvrđeni raspon. Oni se na sličan način utvrđuju pomoću referentnih grupa iz zdrave populacije, a ponekad se nazivaju ''normalni rasponi'' ili ''normalne vrijednosti'' (a ponekad i "uobičajeni" rasponi / vrijednosti). Međutim, upotreba izraza „normalno“ možda neće biti prikladna jer nisu svi izvan intervala abnormalni, a ljudi koji imaju određeno stanje mogu i dalje spadati u taj interval. Međutim, referentni rasponi mogu se utvrditi i uzimanjem uzoraka iz cijele populacije, sa ili bez bolesti i bolesnih stanja. U nekim slučajevima, oboljele osobe uzimaju se kao populacija, uspostavljajući referentni opseg među onima koji imaju bolest ili stanje. Poželjno bi postojali određeni referentni rasponi za svaku podskupinu populacije, koji imaju bilo koji faktor koji utiče na mjerenje, kao što su, naprimjer, određeni rasponi za svaki ''spol'', ''dobnu skupinu'', „rasu“ ili bilo koja druga [[opća odrednica]]. ==Normalna distribucija== [[datoteka:Standard deviation diagram.svg|thumb|400px|Kada se pretpostavlja normalna raspodjela, referentni opseg dobija se mjerenjem vrijednosti u referentnoj grupi i uzimanjem dvije standardne devijacije s obje strane srednje vrijednosti. Ovo obuhvata ~ 95% ukupne populacije.]] Interval od 95% često se procjenjuje pretpostavljajući [[normalna distribucija|normalnu raspodjelu]] izmjerenog parametra, u kom slučaju se može definirati kao interval ograničen na 1,96<ref name=MedicalStatistics>Page 48 in: {{cite book |author1=Sterne, Jonathan |author2=Kirkwood, Betty R. |title=Essential medical statistics |publisher=Blackwell Science |location=Oxford |year=2003 |pages= |isbn=978-0-86542-871-3 |oclc= |doi= |access-date= |url-access=registration |url=https://archive.org/details/essentialmedical00kirk }}</ref> (često zaokruženo na 2) [[standardna devijacija|standardne devijacije]] prosjeka populacije s obje strane populacije (koja se naziva i [[očekivana vrijednost]]). Međutim, u stvarnom svijetu nisu poznate ni prosječna ni populacijska devijacija populacije. Obje treba procijeniti na uzorku čija se veličina može označiti s ''n''. Standardna devijacija populacije procjenjuje se standardnom devijacijom uzorka, a prosjek populacije procjenjuje se srednjom vrijednosti uzorka (koja se naziva i srednja vrijednost ili [[aritmetička sredina]]). Da bi se uzele u obzir ove procjene, 95%-tni [[interval predviđanja]] (95% PI) izračunava se kao: :PI = prosjek &plusmn; ''t''_0,975,<math>n</math>''&minus;<math>1</math> x drugi korijen iz (<math>n</math>+<math>1</math>)/<math>n</math> x <math>sd</math>, gdje *<math>t_{0.975,n-1}</math> = 97,5% kvantila [[t-raspodjela|t-raspodjele]] sa ''n''&minus;1 [[Stepeni slobode (statistika)|stepeni slobode]]. Kada je uztorak velik: (''n''≥30) <math>t_{0.975,n-1}\simeq 2.</math> Ovaj metod je često prihvatljivo tačnan, ako standardna devijacija u odnosu na srednju vrijednost nije jako velika. Tačnija metoda je izvođenje proračuna na logaritamskim vrijednostima. Sljedeći primjer ovog (''ne''logaritmiranog) metoda temelji se na vrijednostima [[glukoza u plazmi|glukoze u plazmi natašte]] uzetih iz referentne grupe od 12 ispitanika:<ref name=Keevil1998>[http://www.clinchem.org/cgi/content-nw/full/44/7/1535/T1 Table 1. Subject characteristics] in: {{Cite journal | last1 = Keevil | first1 = B. G. | last2 = Kilpatrick | first2 = E. S. | last3 = Nichols | first3 = S. P. | last4 = Maylor | first4 = P. W. | title = Biological variation of cystatin C: Implications for the assessment of glomerular filtration rate | url = https://archive.org/details/sim_clinical-chemistry_1998-07_44_7/page/1535 | journal = Clinical Chemistry | volume = 44 | issue = 7 | pages = 1535–1539 | year = 1998 | doi = 10.1093/clinchem/44.7.1535 | pmid = 9665434}}</ref> {|class="wikitable" |- ! !! [[Glukoza u plazmi natašte]] <br>(po osobama 1-12) <br> (FPG)<br>u mmol/L !! Izvedeno iz<br>prosjeka ''m'' !! Kvadrirano odstupanje<br> od prosjeka ''m'' |- | 1 || 5,5 || 0,17 || 0,029 |- | 2 || 5,2 ||–0,13 || 0,017 |- | 3 || 5,2 || –0,13 || 0,017 |- | 4 || 5,8 || 0,47 || 0,221 |- | 5 || 5,6 || 0,27 || 0,073 |- | 6 || 4,6 || –0,73 || 0,533 |- | 7 || 5,6 || 0,27 || 0,073 |- | 8 || 5,9 || 0,57 || 0,325 |- | 9 || 4,7 || –0,63 || 0,397 |- | 10 || 5 || –0,33 || 0,109 |- | 11 || 5,7 || 0,37 || 0,137 |- | 12 || 5,2 || –0,13 || 0,017 |- | || '''Prosjek = 5,33''' (''m'') <br>''n''=12 ||Prosjek = 0,00 ||Zbir/(''n''&minus;1) = 1,95/11 =0,18 <br> <math> \sqrt{0,18 } = 0,42 </math><br>= '''standardna devijacija (s,d,)''' |} Kao što se može dati naprimjer iz [[Studentova t-raspodjela|tabela odabranih vrijednosti Studentove t-raspodjele]], 97,5% percentila sa (12-1) stepeni slobode odgovara <math>t_{0,975,11} = 2,20</math> Zatim se donja i gornja granica standardnog referentnog opsega izračunavaju kao :<math>Donja~granica = m - t_{0,975,11} \times\sqrt{\frac{n+1}{n}}\times s,d, = 5,33 - 2,20\times\sqrt{\frac{13}{12}} \times 0,42 = 4,4</math> :<math>Gornja~granica = m + t_{0,975,11} \times\sqrt{\frac{n+1}{n}}\times s,d, = 5,33 + 2,20\times\sqrt{\frac{13}{12}} \times 0,42 = 6,3,</math> Stoga se procjenjuje da je standardni referentni opseg za ovaj primjer 4,4 do 6,3&nbsp;mmol/L, == Tgakođer pogledajte == *[[Patologija]] *[[Statistika]] ==Reference== {{Reflist}} ==Dopunska literatura== *The procedures and vocabulary referring to reference intervals: CLSI (Committee for Laboratory Standards Institute) and IFCC (International Federation of Clinical Chemistry) ''CLSI - Defining, Establishing, and Verifying Reference Intervals in the Laboratory; Approved guideline'' - Third Edition, Document C28-A3 ({{ISBN|1-56238-682-4}})Wayne, PA, USA, 2008 *[http://www,biostat,envt,fr/reference-value-advisor/ Reference Value Advisor]{{Mrtav link}} : A free set of Excel macros allowing the determination of reference intervals in accordance with the CLSI procedures, Based on: {{Cite journal | last1 = Geffré | first1 = A, | last2 = Concordet | first2 = D, | last3 = Braun | first3 = J, P, | last4 = Trumel | first4 = C, | title = Reference Value Advisor: A new freeware set of macroinstructions to calculate reference intervals with Microsoft Excel | journal = Veterinary Clinical Pathology | volume = 40 | issue = 1 | pages = 107–112 | year = 2011 | pmid = 21366659 | doi = 10,1111/j,1939-165X,2011,00287,x | url = https://hal,inrae,fr/hal-02649142/file/VCP%20-%20GEFFRE%20A%20-%20reference%20value%20-%20,2011_1,pdf }}{{Mrtav link}} [[Kategorija:Istraživanje]] [[Kategorija:Klinička patologija]] [[Kategorija:Statistika]] 9rp1kbqrbn4rp0eafik6v798zalu9tw 0 470353 3841273 3240809 2026-05-07T06:27:43Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[2000-ite]] 3841273 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[2000-ite]] s62tf9wja683phyoho8b5l289dp2wta 0 471516 3841316 3572443 2026-05-07T08:59:05Z KWiki 9400 3841316 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Anđeoska truba'' | slika = Brugmansia (7207906950).jpg | slika_širina = 280px | slika_opis =''[[Brugmansia sanguinea]]'' | status = IUCN3.1 | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Solanales]] | familia =[[Solanaceae]] | subfamilia =[[Solanoideae]] | tribus =[[Datureae]] | genus ='''''Brugmansia''''' | genus_autorstvo =<small>[[Christian Hendrik Persoon|Pers.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | sinonimi = *''Methysticodendron'' <small>R.E.Schult.</small> *''Pseudodatura'' <small>Zijp</small><ref name="GRIN">{{cite web | url = http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/genus.pl?13739 | archive-url = https://web.archive.org/web/20001029083003/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/genus.pl?13739 | url-status = dead | archive-date = 29. 10. 2000 | title = Genus: ''Brugmansia'' Pers. | work = Germplasm Resources Information Network | publisher = United States Department of Agriculture | date = 1. 9. 2009 | access-date = 25. 9. 2010 }}</ref> |razdioba_stepen = Vrste |razdioba = Vidi tekst }} '''''Brugmansia''''' je [[rod (biologija)|rod]] sa sedam [[vrsta]] [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|šorodice]] ''[[Solanaceae]]''.To su drvenaste [[stabla]]šice ili [[grm]]ovi, sa visećim [[cvjetovi]]ma, a na plodovima nemaju bodlje. Njihovi veliki, mirisni cvjetovi daju im zajedničko ime '''anđeoske trube''', ime koje se ponekad koristi za blisko srodni rod ''[[Datura]]''. (''Datura'' se razlikuju od brugmansije po tome što su zeljaste trajnice, uspravnih ili klimajućih, a ne visećih cvjetova – i obično bodljikavig plodova). Vrste roda ''Brugmansia'' su među najotrovnijim od [[ukrasna biljka|ukrasnih biljaka]], koje sadrže [[tropan alkaloid]], odgovoran i za toksičnost zloglasne vrste ''[[Atropa belladonna]]''.<ref>{{cite web|url=http://ucanr.edu/sites/poisonous_safe_plants/Toxic_Plants_by_Scientific_Name_685/|title=Toxic Plants (by scientific name)|first=University of California Agriculture and Natural|last=Resources|website=ucanr.edu}}</ref> Svih sedam vrsta je poznato samo u [[hortikultura|kultivaciji]] ili kao izbijeglih iz uzgoja, a nikada nije potvrđena nijedna samonikla biljka. Stoga su na [[Crveni spisak (IUCN)|Crvenom spisku]] [[IUCN]]-a navedeni kao [[Izumrli u divljini]], iako su popularne ukrasne biljke i još postoje divlje izvan svog domaćeg područja kao [[unesene vrste]].<ref name='Preissel'>{{cite book |author1=Preissel, U. |author2=Preissel, H. G. | title = Brugmansia and Datura: Angel's Trumpets and Thorn Apples |url=https://archive.org/details/brugmansiadatura0000prei | publisher = Firefly Books | year = 2002 | location = Buffalo, New York | pages = [https://archive.org/details/brugmansiadatura0000prei/page/106 106]–129 | isbn = 1-55209-598-3 }}</ref> Sumnja se da je njihovo izumiranje u divljini posljedica izumiranja neke životinje koja je prethodno raspršavala sjemenke,<ref>[https://www.iucnredlist.org/species/51247699/58913403#assessment-information IUCN Red List: search on ''Brugmansia'' and select any of the species.]</ref> uz ljudsku kultivaciju koja je osigurala dalji opstanak roda. == Opis == [[slika:Brugmansia bicolor.jpg |thumb|left|alt = Antička slika crvene '' Brugmansia sanguinea '' | ''[[Brugmansia sanguinea]]'']] '' Brugmansia'' su veliki [[grm]]ovi ili malo drveće, sa poludrvenastim, često razgranatim deblima. Mogu doseći visine od 3 – 11 m. Listovi su naizmjenično raspoređeni duž stabljika, uglavnom veliki, dugi 10 – 30&nbsp;cm, prečnika 4 – 18&nbsp;cm, s cijelovitom ili grubo nazubljenom marginom, a često su prekrivene finim dlakama. Naziv "anđeoska truba" odnosi se na velike, viseće cvetove u obliku trube, dugih 14 – 50&nbsp;cm, prečnika 10 – 35&nbsp;cm na otvoru. Dolaze u nijansama bijele, žute, ružičaste, narandžaste, zelene ili crvene. Većina ima jak, ugodan miris koji je najuočljiviji u večernjim satima. Cvjetovi mogu biti pojedinačni, dvojni ili po više. == Taksonomija == [[Carl von Linné]] prvi je klasifikovao ove biljke kao dio roda ''Datura'' sa svojim opisom ''[[Brugmansia arborea|Datura arborea]] '' iz 1753. Zatim ih je 1805., [[Christiaan Hendrik Persoon|C. H. Persoon]] prebacio u zasebni rod, ''Brugmansia'', nazvan po holandskom prirodnjaku [[Sebald Justinus Brugmans|Justinusu Brugmansu]].<ref name="Preissel"/> Još 170-ak godina, razni autori postavljali su ih između rodova '' Brugmansia'' i ''[[Datura]]'', sve do 1973. , uz njegovo detaljno poređenje morfoloških razlika, T.E. Lockwood ih je postavio kao zasebne rodove, gdje su od tada ostali neosporni.<ref>{{cite journal | last = Lockwood | first = T. E. | title = Generic Recognition of ''Brugmansia'' | journal = Botanical Museum Leaflets | volume = 23 | pages = 273–283 | year = 1973 | url = https://www.biodiversitylibrary.org/page/7467342#page/296/mode/1up}}</ref> Postoji sedam prepoznatih vrsta:<ref name="Hay2012">{{cite book | last1 = Hay | first1 = A. | last2 = Gottschalk | first2 = M. | last3 = Holguín | first3 = A. | title = Huanduj: Brugmansia | publisher = Royal Botanic Gardens Kew | year = 2012 | isbn = 978-1-84246-477-9 }}</ref> {| class="wikitable mw-collapsible" |- ! Sekcija ! Slika ! Naučno ime ! Rasprostranjenost |- !rowspan="4" style="text-align:center;"| ''Brugmansia'' |[[slika:2007 brugmansia aurea.jpg|120px]] |''[[Brugmansia aurea]]'' <small>Lagerh.</small> |[[Ande]] – [[Venecuela]] do [[Ekvador]]a |- |[[slika:Borrachero (Brugmansia × insignis) (15608067765).jpg|120px]] |''[[Brugmansia insignis]]'' <small>([[Barb.Rodr.]]) Lockwood ex R.E. [[Richard Evans Schultes|R.E.Schult.]]</small> | Podnožje istočnih Anda – od [[Kolumbija|Kolumbije]] do [[Bolivija|Bolivije]] i povremeno [[Brazil]]a |- |[[slika:Angel Trumpets -- Brugmansia suaveolens.jpg|120px]] |''[[Brugmansia suaveolens]]'' <small>([[Willd.]]) [[Robert Sweet (botanist)|Sweet]]</small> |Jugoistočni Brazil |- |[[slika:Brugmansia versicolor - Talcott Greenhouse - Mount Holyoke College - DSC04504.JPG|120px]] |''[[Brugmansia versicolor]]'' <small>Lagerh.</small> |Ekvador |- !rowspan="3" style="text-align:center;"| ''Sphaerocarpium'' |[[slika:B. arborea flor-1.JPG|120px]] |''[[Brugmansia arborea]]'' <small>([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Robert Sweet (botanist)|Sweet]]</small> |Ande – Ekvador do sjevernog [[Čile]]a |- |[[slika:Brugmansia sanguinea 2 flowers.jpg|120px]] |''[[Brugmansia sanguinea]]'' <small>([[Hipólito Ruiz López|Ruiz]] & [[Pav.]]) [[D.Don]]</small> |Ande – Kolombija do sjevernog Čilea |- |[[slika:Brugmansia vulcanicola.jpg|120px]] |''[[Brugmansia vulcanicola]]'' <small>([[wikispecies:Arthur S. Barclay|A.S.Barclay]]) [[Richard Evans Schultes|R.E.Schult.]]. </small> |Ande – Kolombija do Ekvadora |- |} Zatim se ove vrste dijle u dvije prirodne, genetički izolirane grupe.<ref name="Shaw, Julian M. H. 1999">{{ cite journal | author = Shaw, J. M. H. | year = 1999 | title = Nomenclature Notes on ''Brugmansia'' | journal = The New Plantsman | publisher = Royal Horticultural Society | volume = 6 | issue = 3 | pages = 148–151 }}</ref> Sekcija „Brugmansia“ (toplo rastuća skupina) uključuje vrste ''B. aurea'', ''B. insignis'', ''B. sauveolens'' i ''B. versicolor''. Sekcija ''Brugmansia'' ''Sphaerocarpium'' (hladna skupina) uključuje vrste ''B. arborea'', ''B. sanguinea'' i ''B. vulcanicola''.<ref name ="Hay2012"/> Dvije od ovih vrsta otkrio je Lockwood u svojoj doktorskoj tezi 1973.<ref>{{cite book | last = Lockwood | first = T. E. | title = A taxonomic revision of ''Brugmansia'' (Solanaceae) | oclc = 38575671 | year = 1973 }}</ref> Prvo, za ''Brugmansia vulcanicola'' kazao je da je podvrsta ''B. sanguinea'', ali to je opovrgnuo bivši Lockwoodov mentor, [[Richard Evans Schultes|R. E. Schultes]], 1977.<ref>{{cite journal | last = Schultes | first = R. E. | author2 = Bright, A. | title = A Native Drawing of an Hallucinogenic Plant From Colombia | journal = Botanical Museum Leaflets | volume = 25 | issue = 6 | publisher = Harvard University | location = Cambridge, MA | year = 1977 | url = http://www.wlbcenter.org/Schultes%20Publications/BotMusLeaf_25_151-159.pdf | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20120426022427/http://www.wlbcenter.org/Schultes%20Publications/BotMusLeaf_25_151-159.pdf | archive-date = 26. 4. 2012 }}</ref> Drugo, Lockwood je predložio da se vrsta ''B. insignis'' umjesto toga smatra hibridom kombinacije (''B. suaveolens '' x '' B. versicolor '') x '' B. suaveolens ''. To je kasnije opovrgnuto eksperimentima ukrštanja koje su uradili Preisselsi, objavljenim 1997.<ref name = "Preissel"/> Prema [[Katalog života|Katalogu života]], rod Brugmansia ima slijedeći [[kladogram]]:<ref name = "COL">{{cite web |url= http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2014/browse/tree/id/17208773|title= Species 2000 & ITIS Catalogue of Life: 2014 Annual Checklist.|author= Roskov Y., Kunze T., Orrell T., Abucay L., Paglinawan L., Culham A., Bailly N., Kirk P., Bourgoin T., Baillargeon G., Decock W., De Wever A., Didžiulis V. (ed)|year= 2014|publisher= Species 2000: Reading, UK.|access-date= 26. 5. 2014}}</ref> {{Clade | label1 = '''''Brugmansia&nbsp;''''' | 1={{Clade | 1=''[[Brugmansia arborea]]'' | 2=''[[Brugmansia candida]]'' | 3=''[[Brugmansia ceratocaula]]'' | 4=''[[Brugmansia cubensis]]'' | 5=''[[Brugmansia flava]]'' | 6=''[[Brugmansia insignis]]'' | 7=''[[Brugmansia longifolia]]'' | 8=''[[Brugmansia pittieri]]'' | 9=''[[Brugmansia sanguinea]]'' | 10=''[[Brugmansia suaveolens]]'' | 11=''[[Brugmansia versicolor]]'' }} }} == Rasprostranjenje i stanište == ''Brugmansia'' su porijeklom iz tropskih regija Južne Amerike, duž Anda, od Venezuele do sjevernog Čilea, a također i u jugoistočnom Brazilu.<ref name ="Preissel"/> Uzgajaju se kao ukrasne biljke u kontejneru širom svijeta i postale su [[Naturalizacija (biologija)|naturalizovane]] u izoliranim tropskim područjima širom svijeta, uključujući Sjevernu Ameriku, Afriku, Australiju i Aziju.<ref>{{ cite book | last = Newmark | first = W. D. | title = Conserving biodiversity in East African forests: A study of the Eastern Arc Mountains | year = 2002 | publisher = Springer | isbn = 978-3-540-42429-1 | page = 107 | url = https://books.google.com/books?id=WobSzDGhzToC&q=brugmansia%20naturalized%20africa&pg=PA107 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20140602033701/http://books.google.com/books?id=WobSzDGhzToC&lpg=PA107&dq=brugmansia%20naturalized%20africa&pg=PA107#v=onepage&q&f=false | archive-date = 2. 6. 2014 }}</ref><ref>{{cite book | last = D'Arcy | first = W. G. | title = Solanaceae Biology and Systematics | year = 1986 | publisher = Columbia University Press | isbn = 978-0-231-05780-6 | page = 24 | url = https://books.google.com/books?id=fCt3zd8cGaIC&q=brugmansia%20naturalized%20australia&pg=PA24 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20140523090957/http://books.google.com/books?id=fCt3zd8cGaIC&lpg=PA25&dq=brugmansia%20naturalized%20australia&pg=PA24#v=onepage&q&f=false | archive-date = 23. 5. 2014 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.biologi.lipi.go.id/bio_bidang/file_doc_bidang/Report_of_Ristek-Dikti-LIPi_Incentive_Project_2010.pdf |title= Ecology, Distribution and Bio-acoustic of Amphibians in Degraded Habitat |author= Kurniati, H. |date= novembar 2010 |access-date= 5. 12. 2011 |display-authors= etal |url-status= dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20120426023016/http://www.biologi.lipi.go.id/bio_bidang/file_doc_bidang/Report_of_Ristek-Dikti-LIPi_Incentive_Project_2010.pdf |archive-date= 26. 4. 2012 }}</ref><ref>{{cite book | author1 = Haridasan, K. | author2 = Roa, R. R. | title = Forest Flora of Meghalaya Vol. II | year = 1985 | publisher = Bishen Singh Mahendra Pal Singh | lccn = 85904619 | page = 646 | url = https://books.google.com/books?id=N8hGAAAAYAAJ&q=brugmansia+naturalized+india | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20140103112636/http://books.google.com/books?id=N8hGAAAAYAAJ&q=brugmansia+naturalized+india&dq=brugmansia+naturalized+india&hl=en&sa=X&ei=evz4To_NJ63XiQLpg5CJDQ&ved=0CEYQ6AEwAzgK | archive-date = 3. 1. 2014 }}</ref> ==Ekologija== Većina ''Brugmansia'' miriše navečer kako bi privukle moljce [[oprašivač]]e.<ref>{{ cite book | last = Barwick | first = M. | title = Tropical and Subtropical Trees: An Encyclopedia | url = https://archive.org/details/tropicalsubtropi0000barw | publisher = Timber Press | year = 2004 | isbn = 978-0-88192-661-3 }}</ref> Jednu vrstu kojoj nedostaje miris, crvenocvjetni ''[[Brugmansia sanguinea]]'', oprašuju dugokljuni [[kolibri]]ji.<ref name="Preissel"/> '' Brugmansia '' imaju dvije glavne faze životnog ciklusa. U početnoj vegetativnoj fazi, mlada sadnica raste ravno na obično jednoj stabljici, sve dok ne dosegne prvu glavnu rašlju na visini od 80 – 150&nbsp;cm . Neće cvjetati sve dok ne dosegne ovo rašljanje, i to tek na novom izdanku iznad rašlji. Reznice uzete iz donjeg vegetativnog područja također moraju narasti na sličnu visinu prije cvjetanja, ali reznice iz gornjeg cvjetnog područja često će cvjetati na vrlo maloj visini.<ref name = "Preissel"/> Jedan zanimljiv primjer interakcije biljaka i životinja uključuje leptira ''[[Placidina|Placidula euryanassa]]'', koji koristi ''[[Brugmansia suaveolens]]'' kao jednu od glavnih namirnica larvi. Pokazalo se da oni mogu odvojiti biljne alkaloide tropana i skladištiti ih u fazi [[kukuljica|lutke]], do odraslog leptira, gdje se zatim koriste kao obrambeni mehanizam, čineći se manje ukusnim za [[predator]]ske [[kičmenjak]]e.<ref>{{ cite book | last = Eich | first = E. | title = Solanaceae and Convolvulaceae - Secondary Metabolites | year = 2008 | pages = 157–158 | publisher = Springer | isbn = 978-3-540-74540-2 | url = https://books.google.com/books?id=ZpYtUED_DSsC&q=scopolamine+truth+drug+brugmansia&pg=PA157 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20180217193534/https://books.google.com/books?id=ZpYtUED_DSsC&pg=PA157&dq=scopolamine+truth+drug+brugmansia&hl=en&ei=tnLYTsDuMunhiAK_49mfCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CDQQ6AEwAQ#v=onepage&q=scopolamine%20truth%20drug%20brugmansia&f=false | archive-date = 17. 2. 2018 }}</ref> Raspršivanje sjemena ''Brugmansia'' vjerovatno su prethodno vršili sisari ([[megafauna]]9, izumrli od [[paleocen]]a. ''Brugmansia'' je već dugo izumrla u divljini jer se plodovi sada skupljaju na biljkama bez potomaka.<ref>https://www.britannica.com/list/extinct-in-the-wild-but-still-around-5-plants-and-animals-kept-alive-by-humans</ref> Nakon gubitka svog evolutivnog partnera za širenje sjemena, u uzgoju se održavaju, sada aktivnošću ljudi, kao izvor psihotropnih lijekova.<ref>Hirtz, Alexander. "The Latest Explosion in Orchid Evolution." Selbyana 26, no. 1/2 (2005): 277-87. Accessed July 1, 2020. www.jstor.org/stable/41760201.</ref> ==Upotreba== [[slika:Urarina shaman B Dean.jpg|thumb|right|Urarina [[šaman]], 1988.: upotreba ''Brugmansia'' u ritualima]] ''Brugmansia'' se danas najčešće uzgajaju kao cvjetne ukrasne biljke. U modernoj medicini važni [[alkaloid]]i kao što su [[skopolamin]], [[hiosciamin]] i [[atropin]], pronađeni u '' Brugmansia '' i drugim srodnim članovima porodica ''[[Solanaceae]]'', pokazali su medicinsku vrijednost zbog njihovih [[mišićni relaksans|spazmolitika]] za [[astma|antiastmatike]], [[antiholinergik]]e, [[opijat]]e i [[anestetik|anestetska]] svojstva, iako e mnogi od ovih alkaloida, ili njihovi ekvivalenti, sada vještački sintetiziraju.<ref>{{cite book | last = Schultes | first = R. E. | title = Ethnobotany and History of ''Brugmansia''}}</ref> Vrste roda '' Brugmansia'' također se tradicijski koriste u mnogim autohtonim kulturama Južne Amerike u medicinskim pripravcima i kao [[enteogen]] u vjerskim ili duhovnim ceremonijama.<ref name="The Way of the Shaman">{{cite book |last= Harner|first= Michael|date= 1980|title= The Way of the Shaman|url= https://archive.org/details/wayofshamanguide00harn|url-access= registration| location= New York |publisher= Harper & Row }}</ref> Medicinski, uglavnom se koriste spolja kao dio [[obloga]], [[tinktura]], [[masti]] ili tamo gde se lišće [[koža|transdermalno]] direktno nanosi na kožu. Tradicijska vanjska upotreba uključuje liječenje bolova, [[dermatitis]]a, [[orhitis]]a, [[artritis]]a, [[reuma]]tizma, glavobolje, infekcija i kao [[upala|protivupalno]] sredstvo . Upotrebljavaju se interno mnogo rjeđe zbog urođenih opasnosti od gutanja. Interna upotreba, u visoko razrijeđenim pripravcima, a često i kao dio veće mješavine, uključuje tretmane za bolesti želuca i mišića, kao [[dekongestiv]], za izazivanje povraćanja, izbacivanje glista i parazita i kao sedativ.<ref name="Ritual use of Brugmansia">{{cite journal | last = de Feo | first = V. | title = The ritual use of ''Brugmansia'' species in traditional Andean medicine in Northern Peru | journal = Economic Botany | year = 2004 | volume = 58 | issue = Supplement 1 | pages = S221–S229 | doi = 10.1663/0013-0001(2004)58[S221:TRUOBS]2.0.CO;2 }}</ref><ref>{{cite book | last1 = Duke | first1 = J. A. | last2 = Martinez | first2 = R. V. | title = Amazonian Ethnobotanical Dictionary | url = https://archive.org/details/amazonianethnobo0000duke | year = 1994 | isbn = 978-0-8493-3664-5 | page = [https://archive.org/details/amazonianethnobo0000duke/page/33 33] }}</ref><ref name="Encyclopedia of Shamanism">{{cite book | last = Pratt | first = C. | title = An Encyclopedia of Shamanism | volume = 1 | year = 2007 | publisher = The Rosen Publishing Group | isbn = 978-1-4042-1140-7 | pages = 68–70 | url = https://books.google.com/books?id=V_betetLgEMC&q=brugmansia&pg=PA69 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20140107223331/http://books.google.com/books?id=V_betetLgEMC&lpg=PA68&dq=brugmansia&pg=PA69#v=onepage&q&f=false | archive-date = 7. 1. 2014 }}</ref><ref name="Poisonous plants of California">{{cite book | last1 = Fuller | first1 = T. C. | first2 = E. | last2 = McClintock | title = Poisonous plants of California | year = 1988 | publisher = University of California Press | isbn = 978-0-520-05569-8 | pages = [https://archive.org/details/bub_gb_0-op0XwlDmQC/page/n255 233]–235 | url = https://archive.org/details/bub_gb_0-op0XwlDmQC | quote = brugmansia children ancestors. }}</ref> Nekoliko južnoameričkih kultura koristilo je vrste ''Brugmansia'' za tretman neposlušne djece, tako da bi ih njihovi preci mogli direktno opomenuti u duhovnom svijetu i tako postati više popustljivi. Pomiješano s kukuruznim pivom i lišćem duhana, koristilo se za drogiranje supruga i robova prije nego što su [[Prerani ukop|živi ukopani]] sa njihovim mrtvim gospodarom.<ref name="Ritual use of Brugmansia"/><ref name=Schultes1>{{cite book | last = Schultes | first = R. E. | title = The Botany and Chemistry of Hallucinogens | year = 1980 | publisher = Harvard University | location = Cambridge, MA | isbn = 978-0-398-03863-2 | page = 270 | url = https://books.google.com/books?id=QrLwAAAAMAAJ&q=recalcitrant | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20170321055141/https://books.google.com/books?ei=Um3_TqCKLOHaiQLt3rDFDg&id=QrLwAAAAMAAJ&dq=brugmansia+children+ancestors&q=recalcitrant | archive-date = 21. 3. 2017 }}</ref><ref>{{cite journal | author = Royal Horticultural Society (Great Britain) | title = The Garden | year = 2004 | volume = 2004 | pages = 557 }}</ref> U sjevernim peruanskim Andama, šamani ([[curandero]]) tradicijski koriste vrste roda''Brugmansia'' za rituale kao što su [[inicijacija]], [[proricanje]] i [[crna magija]]. U nekim zemljama Latinske Amerike, poput Kolumbije i Perua, članove roda ''Brugmansia'' navodno korist [[zlonamjerni čarobnjak]] ili "loši šamani" u nekim pivima [[ajahuaska]] u pokušaju da iskoriste turiste.<ref>Campos, Don Jose (2011). The Shaman & Ayahuasca: Journeys to Sacred Realms.</ref> Vrste koje se obično koriste u ove svrhe uključuju ''[[Brugmansia suaveolens]]'' i ''[[Brugmansia arborea]]'', između ostalih.<ref>{{cite book | last = Pratt | first = C. | title = An Encyclopedia of Shamanism | volume = 1 | pages = 68, 69 | url = https://books.google.com/books?id=HltJMMq1_60C&q=brugmansia%20suaveolens&pg=PA68 | isbn = 978-1-4042-1040-0 | date = 1. 8. 2007 }}</ref> == Otrovnost == Svi dijelovi Brugmansije potencijalno su otrovni, a sjeme i lišće su posebno opasni.<ref name="Encyclopedia of Shamanism" /><ref>{{cite book | title = Biology Digest | publisher = Plexus | volume = 18 | year = 1991 |lccn = 75646463 }}</ref> ''Brugmansia'' je bogata [[skopolamin]]om (hioscin), [[hiosciamin]]om i nekoliko drugih [[tropan alkaloid]]a, što može dovesti do [[antiholinergik]]a [[toksidrom]]a i [[delirij]]a.<ref>{{cite journal |author1=Evans, W. C. |author2=Lampard, J. F. | title = Alkaloids of ''Datura suaveolens'' |url=https://archive.org/details/sim_phytochemistry_1972_11/page/3293 | journal = Phytochemistry | year = 1972 | volume = 11 | issue = 11 | pages = 3293–3298 | doi = 10.1016/S0031-9422(00)86392-X }}</ref> Efekti ingestije mogu uključivati paralizu [[glatki mišić|glatkih mišića]], konfuziju, [[tahikardija|tahikardiju]], suha usta, zatvor, drhtavicu, migrenske glavobolje, lošu koordinaciju, zablude, vizuelne i slušne [[halucinacije]], [[midrijaza|midrijazu]], brzi početak [[cikloplegija|cikloplegije]] i smrt.<ref name='Van der Donck'>{{Cite journal | last1 = van der Donck | first1 = I. | last2 = Mulliez | first2 = E. | last3 = Blanckaert | first3 = J. | title = Angel's Trumpet (''Brugmansia arborea'') and mydriasis in a child - A case report | journal = Bulletin de la Société Belge d'Ophtalmologie | year = 2004 | volume = 2004 | issue = 292 | pages = 53–56 | pmid = 15253491 | url = http://www.ophthalmologia.be/download.php?dof_id=223 | issn = 0081-0746 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20090505194207/http://www.ophthalmologia.be/download.php?dof_id=223 | archive-date = 5. 5. 2009 }}</ref><ref>{{cite book | last = Wagstaff | first = D. J. | title = International poisonous plants checklist: an evidence-based reference | publisher = CRC Press | year = 2008 | page = 69 | url = https://books.google.com/books?id=h7tbd-5ZAQ8C&q=datura%20%20suaveolens%20fatal&pg=PA69 | isbn = 978-1-4200-6252-6 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20180217193534/https://books.google.com/books?id=h7tbd-5ZAQ8C&lpg=PA124&dq=datura%20%20suaveolens%20fatal&pg=PA69#v=onepage&q&f=false | archive-date = 17. 2. 2018 }}</ref><ref>{{cite book | last = Greenburg | first = M. I. | title = Disaster!: A Compendium of Terrorist, Natural and Man-Made Catastrophes | year = 2006 | page = 84 | url = https://books.google.com/books?id=EZAdQAuPyKAC&q=datura%20%20suaveolens%20death&pg=PA84 | isbn = 978-0-7637-3989-8 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20180217193534/https://books.google.com/books?id=EZAdQAuPyKAC&lpg=PA84&dq=datura%20%20suaveolens%20death&pg=PA84#v=onepage&q&f=false | archive-date = 17. 2. 2018 }}</ref> [[halucinacija|Halucinogeni]] efekti ''Brugmansia'' opisani su u časopisu ''Pathology'' kao "zastrašujući, a ne ugodni".<ref>{{ cite journal | last = Hayman | first = J. | title = Datura Poisoning-the Angel's Trumpet | journal = Pathology | year = 1985 | volume = 17 | issue = 3 | pages = 465–466 | doi = 10.3109/00313028509105502 | pmid = 4069765}}</ref> Autor Christina Pratt, u ''Enciklopediji šamanizma'', kaže da "''Brugmansia'' izaziva snažan trans s nasilnim i neprijatnim efektima, mučnim posljedicama, a ponekad i privremenim ludilom". Ove halucinacije često karakterizira potpuni gubitak svijesti da se halucinira, odvajanje od stvarnosti ([[psihoza]]) i epizode [[amnezija]], kao što je navedeno u primjeru mladića koji je amputirao vlastiti penis i jezik nakon što je popio samo jednu šolju čaja ''Brugmansia''.<ref name=Amputation>{{cite journal | last = Marneros | first = A. | author2 = Gutmann, P. | author3 = Uhlmann, F. | title = Self-amputation of penis and tongue after use of Angel's Trumpet | journal = European Archives of Psychiatry and Clinical Neuroscience | year = 2006 | volume = 256 | issue = 7 | pages = 458–459 | doi = 10.1007/s00406-006-0666-2 | pmid = 16783491 | url = http://files.shroomery.org/attachments/8621977-Datura,%20Penises%20and%20What%20you%20should%20know.pdf | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304214709/http://files.shroomery.org/attachments/8621977-Datura,%20Penises%20and%20What%20you%20should%20know.pdf | archive-date = 4. 3. 2016 }}</ref> U 1994. godine na Floridi, 112 ljudi je primljeno u bolnice nakon što je progutalo brugmansiju,<ref>{{cite book | last1 = Roberts | first1 = M. F. | last2 = Wink | first2 = M. | title = Alkaloids: Biochemistry, Ecology, and Medicinal Applications | year = 1998 | publisher = Springer | isbn = 978-0-306-45465-3 | page = 28 | url = https://books.google.com/books?id=bMCzyrAtrvYC&q=brugmansia&pg=PA28 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20170217140933/https://books.google.com/books?id=bMCzyrAtrvYC&lpg=PA28&dq=brugmansia&pg=PA28#v=onepage&q&f=false | archive-date = 17. 2. 2017}}</ref> navodeći jednu općinu da zabrani kupovinu, prodaju ili uzgoj biljaka roda ''Brugmansia''.<ref name="Preissel"/><ref>{{cite web|url=http://www.itsmymaitland.com/city_codes.pdf|title=CODE, CITY OF MAITLAND, FLORIDA|date=27. 3. 2000|access-date=20. 12. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426072207/http://www.itsmymaitland.com/city_codes.pdf|archive-date=26. 4. 2012|df=mdy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.newscientist.com/article/mg14519630-300-last-blast-for-floridas-teenage-trippers/|title=Last blast for Florida's teenage trippers|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170217064402/https://www.newscientist.com/article/mg14519630-300-last-blast-for-floridas-teenage-trippers/|archive-date=17. 2. 2017}}</ref> Koncentracije alkaloida u svim dijelovima biljke se značajno razlikuju. Oni se čak razlikuju u skladu sa godišnjim dobima i nivoom hidratacije, pa je gotovo nemoguće odrediti siguran nivo izloženosti alkaloidima.<ref name = "Van der Donck"/> == Kultivacija == ''Brugmansia'' se lahko uzgajaju na vlažnom, plodnom, dobro dreniranom tlu, na suncu do delimične sjene, u klimi bez mraza. Počinju cvjetati sredinom i krajem proljeća u toploj klimi i nastavljaju u jesen, često nastavljajući i rano zimi u toplim uvjetima. U hladnim zimama biljke na otvorenom trebaju zaštitu od mraza,<ref>{{cite web |last1=L. Grant |first1=Bonnie |title=Brugmansia Cold Tolerance: How Cold Can Brugmansias Get? |url=https://www.gardeningknowhow.com/ornamental/trees/brugmansia/brugmansia-cold-tolerance.htm |website=Gardening Know-How |access-date=6. 6. 2019}}</ref> ali korijenje je otpornije i može se obnoviti u kasno proljeće. Vrste s viših uzvišenja, u sekciji ''Sphaerocarpium'', preferirajte umjerene temperature i hladne noći, a možda neće cvjetati ako su temperature vrlo vruće. Većina ''Brugmansia'' može se lahko razmnožavati ukorjenjivanjem reznica dužine 10 – 20&nbsp;cm uzetih s kraja grane tokom ljeta. Nekoliko [[hibrid (biologija)|hibrida]] i brojnih [[kultivar]]a razvijeno je za upotrebu kao ukrasnih biljaka. '' B. '' × '' candida '' je hibrid između ''B. aurea'' i ''B. versicolor'', '' B.'' × ''flava'' je hibrid između ''B. arborea'' i ''B. sanguinea'', a ''B.'' × ''cubensis''<ref name="Shaw, Julian M. H. 1999"/> je hibrid između ''B. suaveolens'', ''B. versicolor'' i ''B. aurea''. Postoje kultivari koji imaju dvostruke cvjetove, a neke sa šarenim lišćem. Kultivari ''B.'' × ''candida'' ''Grand Marnier''<ref>{{cite web | url = https://www.rhs.org.uk/Plants/54590/Brugmansia-x-candida-Grand-Marnier/Details | title = ''Brugmansia'' × ''candida'' 'Grand Marnier' | publisher = RHS | access-date = 12. 4. 2020}}</ref> i 'Knightii' <ref>{{cite web | url = https://www.rhs.org.uk/Plants/56940/Brugmansia-x-candida-Knightii-(d)/Details | title = ''Brugmansia'' × ''candida'' 'Knightii' | publisher = RHS | access-date = 12. 4. 2020}}</ref> stekli su „Nagradu za vrtne zasluge“ [[Kraljevsko hortikulturno društvo|Kraljevskog hortikulturnog društva]].<ref>{{cite web|title=RHS Plant Selector - ''Brugmansia'' × ''candida'' 'Grand Marnier'|url=http://apps.rhs.org.uk/plantselector/plant?plantid=263|access-date=18. 6. 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807064451/http://apps.rhs.org.uk/plantselector/plant?plantid=263|archive-date=7. 8. 2013}}</ref> <gallery> Angel Trumpets shrub -- Brugmansia suaveolens.jpg| Grm anđeoske trube ''Brugmansia suaveolens'' Brugmansia (detail).jpg|Hibridni cvijet ''Brugmansia'' Bundesarchiv Bild 135-KA-02-039, Tibetexpedition, Trichterblume.jpg|''Brugmansia suaveolens'' Angel Trumpets -- Brugmansia suaveolens.jpg|Anđeosta truba – ''Brugmansia suaveolens'' Brugmansia_tree.jpg|''Brugmansia'' × ''candida'', Mangonui, Sjeverni otok, [[Novi Zeland]] Brugmansia_vulcanicola.jpg|Cvijet ''Brugmansia vulcanicola'' Brugmansia_29.jpg|Cvijet ''Brugmansia suaveolens'' AngelTrumpet_Mounts_Asit.jpg|''Mounts Botanical Garden'', West Palm Beach, [[Florida]] Brugmansia_x_Candida.jpg |''Brugmansia'' x ''candida'', Berkeley, [[Kalifornija]], SAD Brugmansia from Nafpaktos, Northern Greece i.jpg|''Brugmansia'', Nafpaktos, sjeverna [[Grčka]] </gallery> ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Dopunska literatura== *Hay, A., M. Gottschalk & A. Holguín (2012). ''Huanduj: Brugmansia'' English text, many diagrams and illustrations. {{ISBN|978-1-84246-477-9}} *Gottschalk, Monika (2000). ''Engelstrompeten'' (German with English translation booklet). BLV Verlagsgesellschaft mbH. {{ISBN|978-3-405-15760-9}} *Geit, Lars and Birgitta. ''Änglatrumpeter och spikklubbor'' Swedish text but photo rich. Small coffee-table book. {{ISBN|978-91-534-2511-3}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Brugmansia}} {{Wikivrste|Brugmansia}} *[http://www.brugmansia.us ICRA plant registration for Brugmansia cultivar names] *[http://www.brugmansia.us Brugmansia discussion hobbyist group] *[https://web.archive.org/web/20111226190913/http://www.logees.com/ftg/Brugmansia.pdf Detailed cultural information] *[http://www.engelstrompeten.de Langenbuscher Garten in Remscheid, Germany] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210129095438/http://www.engelstrompeten.de/ |date=29. 1. 2021 }} *[http://www.erowid.org/plants/brugmansia/brugmansia.shtml ''Brugmansia'' Vault] – Erowid {{Nornativna kontrola}} [[Kategorija:Brugmansia| ]] [[Kategorija:Solanales]] [[Kategorija:Enteogeni]] [[Kategorija:Delirijanti]] iztiqogple428w8xzn7l9bl2ei65a28 3841317 3841316 2026-05-07T08:59:29Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3841317 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Anđeoska truba'' | slika = Brugmansia (7207906950).jpg | slika_širina = 280px | slika_opis =''[[Brugmansia sanguinea]]'' | status = IUCN3.1 | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Solanales]] | familia =[[Solanaceae]] | subfamilia =[[Solanoideae]] | tribus =[[Datureae]] | genus ='''''Brugmansia''''' | genus_autorstvo =<small>[[Christian Hendrik Persoon|Pers.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | sinonimi = *''Methysticodendron'' <small>R.E.Schult.</small> *''Pseudodatura'' <small>Zijp</small><ref name="GRIN">{{cite web | url = http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/genus.pl?13739 | archive-url = https://web.archive.org/web/20001029083003/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/genus.pl?13739 | url-status = dead | archive-date = 29. 10. 2000 | title = Genus: ''Brugmansia'' Pers. | work = Germplasm Resources Information Network | publisher = United States Department of Agriculture | date = 1. 9. 2009 | access-date = 25. 9. 2010 }}</ref> |razdioba_stepen = Vrste |razdioba = Vidi tekst }} '''''Brugmansia''''' je [[rod (biologija)|rod]] sa sedam [[vrsta]] [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|šorodice]] ''[[Solanaceae]]''.To su drvenaste [[stabla]]šice ili [[grm]]ovi, sa visećim [[cvjetovi]]ma, a na plodovima nemaju bodlje. Njihovi veliki, mirisni cvjetovi daju im zajedničko ime '''anđeoske trube''', ime koje se ponekad koristi za blisko srodni rod ''[[Datura]]''. (''Datura'' se razlikuju od brugmansije po tome što su zeljaste trajnice, uspravnih ili klimajućih, a ne visećih cvjetova – i obično bodljikavig plodova). Vrste roda ''Brugmansia'' su među najotrovnijim od [[ukrasna biljka|ukrasnih biljaka]], koje sadrže [[tropan alkaloid]], odgovoran i za toksičnost zloglasne vrste ''[[Atropa belladonna]]''.<ref>{{cite web|url=http://ucanr.edu/sites/poisonous_safe_plants/Toxic_Plants_by_Scientific_Name_685/|title=Toxic Plants (by scientific name)|first=University of California Agriculture and Natural|last=Resources|website=ucanr.edu}}</ref> Svih sedam vrsta je poznato samo u [[hortikultura|kultivaciji]] ili kao izbijeglih iz uzgoja, a nikada nije potvrđena nijedna samonikla biljka. Stoga su na [[Crveni spisak (IUCN)|Crvenom spisku]] [[IUCN]]-a navedeni kao [[Izumrli u divljini]], iako su popularne ukrasne biljke i još postoje divlje izvan svog domaćeg područja kao [[unesene vrste]].<ref name='Preissel'>{{cite book |author1=Preissel, U. |author2=Preissel, H. G. | title = Brugmansia and Datura: Angel's Trumpets and Thorn Apples |url=https://archive.org/details/brugmansiadatura0000prei | publisher = Firefly Books | year = 2002 | location = Buffalo, New York | pages = [https://archive.org/details/brugmansiadatura0000prei/page/106 106]–129 | isbn = 1-55209-598-3 }}</ref> Sumnja se da je njihovo izumiranje u divljini posljedica izumiranja neke životinje koja je prethodno raspršavala sjemenke,<ref>[https://www.iucnredlist.org/species/51247699/58913403#assessment-information IUCN Red List: search on ''Brugmansia'' and select any of the species.]</ref> uz ljudsku kultivaciju koja je osigurala dalji opstanak roda. == Opis == [[slika:Brugmansia bicolor.jpg |thumb|left|alt = Antička slika crvene '' Brugmansia sanguinea '' | ''[[Brugmansia sanguinea]]'']] '' Brugmansia'' su veliki [[grm]]ovi ili malo drveće, sa poludrvenastim, često razgranatim deblima. Mogu doseći visine od 3 – 11 m. Listovi su naizmjenično raspoređeni duž stabljika, uglavnom veliki, dugi 10 – 30&nbsp;cm, prečnika 4 – 18&nbsp;cm, s cijelovitom ili grubo nazubljenom marginom, a često su prekrivene finim dlakama. Naziv "anđeoska truba" odnosi se na velike, viseće cvetove u obliku trube, dugih 14 – 50&nbsp;cm, prečnika 10 – 35&nbsp;cm na otvoru. Dolaze u nijansama bijele, žute, ružičaste, narandžaste, zelene ili crvene. Većina ima jak, ugodan miris koji je najuočljiviji u večernjim satima. Cvjetovi mogu biti pojedinačni, dvojni ili po više. == Taksonomija == [[Carl von Linné]] prvi je klasifikovao ove biljke kao dio roda ''Datura'' sa svojim opisom ''[[Brugmansia arborea|Datura arborea]] '' iz 1753. Zatim ih je 1805., [[Christiaan Hendrik Persoon|C. H. Persoon]] prebacio u zasebni rod, ''Brugmansia'', nazvan po holandskom prirodnjaku [[Sebald Justinus Brugmans|Justinusu Brugmansu]].<ref name="Preissel"/> Još 170-ak godina, razni autori postavljali su ih između rodova '' Brugmansia'' i ''[[Datura]]'', sve do 1973. , uz njegovo detaljno poređenje morfoloških razlika, T.E. Lockwood ih je postavio kao zasebne rodove, gdje su od tada ostali neosporni.<ref>{{cite journal | last = Lockwood | first = T. E. | title = Generic Recognition of ''Brugmansia'' | journal = Botanical Museum Leaflets | volume = 23 | pages = 273–283 | year = 1973 | url = https://www.biodiversitylibrary.org/page/7467342#page/296/mode/1up}}</ref> Postoji sedam prepoznatih vrsta:<ref name="Hay2012">{{cite book | last1 = Hay | first1 = A. | last2 = Gottschalk | first2 = M. | last3 = Holguín | first3 = A. | title = Huanduj: Brugmansia | publisher = Royal Botanic Gardens Kew | year = 2012 | isbn = 978-1-84246-477-9 }}</ref> {| class="wikitable mw-collapsible" |- ! Sekcija ! Slika ! Naučno ime ! Rasprostranjenost |- !rowspan="4" style="text-align:center;"| ''Brugmansia'' |[[slika:2007 brugmansia aurea.jpg|120px]] |''[[Brugmansia aurea]]'' <small>Lagerh.</small> |[[Ande]] – [[Venecuela]] do [[Ekvador]]a |- |[[slika:Borrachero (Brugmansia × insignis) (15608067765).jpg|120px]] |''[[Brugmansia insignis]]'' <small>([[Barb.Rodr.]]) Lockwood ex R.E. [[Richard Evans Schultes|R.E.Schult.]]</small> | Podnožje istočnih Anda – od [[Kolumbija|Kolumbije]] do [[Bolivija|Bolivije]] i povremeno [[Brazil]]a |- |[[slika:Angel Trumpets -- Brugmansia suaveolens.jpg|120px]] |''[[Brugmansia suaveolens]]'' <small>([[Willd.]]) [[Robert Sweet (botanist)|Sweet]]</small> |Jugoistočni Brazil |- |[[slika:Brugmansia versicolor - Talcott Greenhouse - Mount Holyoke College - DSC04504.JPG|120px]] |''[[Brugmansia versicolor]]'' <small>Lagerh.</small> |Ekvador |- !rowspan="3" style="text-align:center;"| ''Sphaerocarpium'' |[[slika:B. arborea flor-1.JPG|120px]] |''[[Brugmansia arborea]]'' <small>([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Robert Sweet (botanist)|Sweet]]</small> |Ande – Ekvador do sjevernog [[Čile]]a |- |[[slika:Brugmansia sanguinea 2 flowers.jpg|120px]] |''[[Brugmansia sanguinea]]'' <small>([[Hipólito Ruiz López|Ruiz]] & [[Pav.]]) [[D.Don]]</small> |Ande – Kolombija do sjevernog Čilea |- |[[slika:Brugmansia vulcanicola.jpg|120px]] |''[[Brugmansia vulcanicola]]'' <small>([[wikispecies:Arthur S. Barclay|A.S.Barclay]]) [[Richard Evans Schultes|R.E.Schult.]]. </small> |Ande – Kolombija do Ekvadora |- |} Zatim se ove vrste dijle u dvije prirodne, genetički izolirane grupe.<ref name="Shaw, Julian M. H. 1999">{{ cite journal | author = Shaw, J. M. H. | year = 1999 | title = Nomenclature Notes on ''Brugmansia'' | journal = The New Plantsman | publisher = Royal Horticultural Society | volume = 6 | issue = 3 | pages = 148–151 }}</ref> Sekcija „Brugmansia“ (toplo rastuća skupina) uključuje vrste ''B. aurea'', ''B. insignis'', ''B. sauveolens'' i ''B. versicolor''. Sekcija ''Brugmansia'' ''Sphaerocarpium'' (hladna skupina) uključuje vrste ''B. arborea'', ''B. sanguinea'' i ''B. vulcanicola''.<ref name ="Hay2012"/> Dvije od ovih vrsta otkrio je Lockwood u svojoj doktorskoj tezi 1973.<ref>{{cite book | last = Lockwood | first = T. E. | title = A taxonomic revision of ''Brugmansia'' (Solanaceae) | oclc = 38575671 | year = 1973 }}</ref> Prvo, za ''Brugmansia vulcanicola'' kazao je da je podvrsta ''B. sanguinea'', ali to je opovrgnuo bivši Lockwoodov mentor, [[Richard Evans Schultes|R. E. Schultes]], 1977.<ref>{{cite journal | last = Schultes | first = R. E. | author2 = Bright, A. | title = A Native Drawing of an Hallucinogenic Plant From Colombia | journal = Botanical Museum Leaflets | volume = 25 | issue = 6 | publisher = Harvard University | location = Cambridge, MA | year = 1977 | url = http://www.wlbcenter.org/Schultes%20Publications/BotMusLeaf_25_151-159.pdf | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20120426022427/http://www.wlbcenter.org/Schultes%20Publications/BotMusLeaf_25_151-159.pdf | archive-date = 26. 4. 2012 }}</ref> Drugo, Lockwood je predložio da se vrsta ''B. insignis'' umjesto toga smatra hibridom kombinacije (''B. suaveolens '' x '' B. versicolor '') x '' B. suaveolens ''. To je kasnije opovrgnuto eksperimentima ukrštanja koje su uradili Preisselsi, objavljenim 1997.<ref name = "Preissel"/> Prema [[Katalog života|Katalogu života]], rod Brugmansia ima slijedeći [[kladogram]]:<ref name = "COL">{{cite web |url= http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2014/browse/tree/id/17208773|title= Species 2000 & ITIS Catalogue of Life: 2014 Annual Checklist.|author= Roskov Y., Kunze T., Orrell T., Abucay L., Paglinawan L., Culham A., Bailly N., Kirk P., Bourgoin T., Baillargeon G., Decock W., De Wever A., Didžiulis V. (ed)|year= 2014|publisher= Species 2000: Reading, UK.|access-date= 26. 5. 2014}}</ref> {{Clade | label1 = '''''Brugmansia&nbsp;''''' | 1={{Clade | 1=''[[Brugmansia arborea]]'' | 2=''[[Brugmansia candida]]'' | 3=''[[Brugmansia ceratocaula]]'' | 4=''[[Brugmansia cubensis]]'' | 5=''[[Brugmansia flava]]'' | 6=''[[Brugmansia insignis]]'' | 7=''[[Brugmansia longifolia]]'' | 8=''[[Brugmansia pittieri]]'' | 9=''[[Brugmansia sanguinea]]'' | 10=''[[Brugmansia suaveolens]]'' | 11=''[[Brugmansia versicolor]]'' }} }} == Rasprostranjenje i stanište == ''Brugmansia'' su porijeklom iz tropskih regija Južne Amerike, duž Anda, od Venezuele do sjevernog Čilea, a također i u jugoistočnom Brazilu.<ref name ="Preissel"/> Uzgajaju se kao ukrasne biljke u kontejneru širom svijeta i postale su [[Naturalizacija (biologija)|naturalizovane]] u izoliranim tropskim područjima širom svijeta, uključujući Sjevernu Ameriku, Afriku, Australiju i Aziju.<ref>{{ cite book | last = Newmark | first = W. D. | title = Conserving biodiversity in East African forests: A study of the Eastern Arc Mountains | year = 2002 | publisher = Springer | isbn = 978-3-540-42429-1 | page = 107 | url = https://books.google.com/books?id=WobSzDGhzToC&q=brugmansia%20naturalized%20africa&pg=PA107 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20140602033701/http://books.google.com/books?id=WobSzDGhzToC&lpg=PA107&dq=brugmansia%20naturalized%20africa&pg=PA107#v=onepage&q&f=false | archive-date = 2. 6. 2014 }}</ref><ref>{{cite book | last = D'Arcy | first = W. G. | title = Solanaceae Biology and Systematics | year = 1986 | publisher = Columbia University Press | isbn = 978-0-231-05780-6 | page = 24 | url = https://books.google.com/books?id=fCt3zd8cGaIC&q=brugmansia%20naturalized%20australia&pg=PA24 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20140523090957/http://books.google.com/books?id=fCt3zd8cGaIC&lpg=PA25&dq=brugmansia%20naturalized%20australia&pg=PA24#v=onepage&q&f=false | archive-date = 23. 5. 2014 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.biologi.lipi.go.id/bio_bidang/file_doc_bidang/Report_of_Ristek-Dikti-LIPi_Incentive_Project_2010.pdf |title= Ecology, Distribution and Bio-acoustic of Amphibians in Degraded Habitat |author= Kurniati, H. |date= novembar 2010 |access-date= 5. 12. 2011 |display-authors= etal |url-status= dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20120426023016/http://www.biologi.lipi.go.id/bio_bidang/file_doc_bidang/Report_of_Ristek-Dikti-LIPi_Incentive_Project_2010.pdf |archive-date= 26. 4. 2012 }}</ref><ref>{{cite book | author1 = Haridasan, K. | author2 = Roa, R. R. | title = Forest Flora of Meghalaya Vol. II | year = 1985 | publisher = Bishen Singh Mahendra Pal Singh | lccn = 85904619 | page = 646 | url = https://books.google.com/books?id=N8hGAAAAYAAJ&q=brugmansia+naturalized+india | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20140103112636/http://books.google.com/books?id=N8hGAAAAYAAJ&q=brugmansia+naturalized+india&dq=brugmansia+naturalized+india&hl=en&sa=X&ei=evz4To_NJ63XiQLpg5CJDQ&ved=0CEYQ6AEwAzgK | archive-date = 3. 1. 2014 }}</ref> ==Ekologija== Većina ''Brugmansia'' miriše navečer kako bi privukle moljce [[oprašivač]]e.<ref>{{ cite book | last = Barwick | first = M. | title = Tropical and Subtropical Trees: An Encyclopedia | url = https://archive.org/details/tropicalsubtropi0000barw | publisher = Timber Press | year = 2004 | isbn = 978-0-88192-661-3 }}</ref> Jednu vrstu kojoj nedostaje miris, crvenocvjetni ''[[Brugmansia sanguinea]]'', oprašuju dugokljuni [[kolibri]]ji.<ref name="Preissel"/> '' Brugmansia '' imaju dvije glavne faze životnog ciklusa. U početnoj vegetativnoj fazi, mlada sadnica raste ravno na obično jednoj stabljici, sve dok ne dosegne prvu glavnu rašlju na visini od 80 – 150&nbsp;cm . Neće cvjetati sve dok ne dosegne ovo rašljanje, i to tek na novom izdanku iznad rašlji. Reznice uzete iz donjeg vegetativnog područja također moraju narasti na sličnu visinu prije cvjetanja, ali reznice iz gornjeg cvjetnog područja često će cvjetati na vrlo maloj visini.<ref name = "Preissel"/> Jedan zanimljiv primjer interakcije biljaka i životinja uključuje leptira ''[[Placidina|Placidula euryanassa]]'', koji koristi ''[[Brugmansia suaveolens]]'' kao jednu od glavnih namirnica larvi. Pokazalo se da oni mogu odvojiti biljne alkaloide tropana i skladištiti ih u fazi [[kukuljica|lutke]], do odraslog leptira, gdje se zatim koriste kao obrambeni mehanizam, čineći se manje ukusnim za [[predator]]ske [[kičmenjak]]e.<ref>{{ cite book | last = Eich | first = E. | title = Solanaceae and Convolvulaceae - Secondary Metabolites | year = 2008 | pages = 157–158 | publisher = Springer | isbn = 978-3-540-74540-2 | url = https://books.google.com/books?id=ZpYtUED_DSsC&q=scopolamine+truth+drug+brugmansia&pg=PA157 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20180217193534/https://books.google.com/books?id=ZpYtUED_DSsC&pg=PA157&dq=scopolamine+truth+drug+brugmansia&hl=en&ei=tnLYTsDuMunhiAK_49mfCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CDQQ6AEwAQ#v=onepage&q=scopolamine%20truth%20drug%20brugmansia&f=false | archive-date = 17. 2. 2018 }}</ref> Raspršivanje sjemena ''Brugmansia'' vjerovatno su prethodno vršili sisari ([[megafauna]]9, izumrli od [[paleocen]]a. ''Brugmansia'' je već dugo izumrla u divljini jer se plodovi sada skupljaju na biljkama bez potomaka.<ref>https://www.britannica.com/list/extinct-in-the-wild-but-still-around-5-plants-and-animals-kept-alive-by-humans</ref> Nakon gubitka svog evolutivnog partnera za širenje sjemena, u uzgoju se održavaju, sada aktivnošću ljudi, kao izvor psihotropnih lijekova.<ref>Hirtz, Alexander. "The Latest Explosion in Orchid Evolution." Selbyana 26, no. 1/2 (2005): 277-87. Accessed July 1, 2020. www.jstor.org/stable/41760201.</ref> ==Upotreba== [[slika:Urarina shaman B Dean.jpg|thumb|right|Urarina [[šaman]], 1988.: upotreba ''Brugmansia'' u ritualima]] ''Brugmansia'' se danas najčešće uzgajaju kao cvjetne ukrasne biljke. U modernoj medicini važni [[alkaloid]]i kao što su [[skopolamin]], [[hiosciamin]] i [[atropin]], pronađeni u '' Brugmansia '' i drugim srodnim članovima porodica ''[[Solanaceae]]'', pokazali su medicinsku vrijednost zbog njihovih [[mišićni relaksans|spazmolitika]] za [[astma|antiastmatike]], [[antiholinergik]]e, [[opijat]]e i [[anestetik|anestetska]] svojstva, iako e mnogi od ovih alkaloida, ili njihovi ekvivalenti, sada vještački sintetiziraju.<ref>{{cite book | last = Schultes | first = R. E. | title = Ethnobotany and History of ''Brugmansia''}}</ref> Vrste roda '' Brugmansia'' također se tradicijski koriste u mnogim autohtonim kulturama Južne Amerike u medicinskim pripravcima i kao [[enteogen]] u vjerskim ili duhovnim ceremonijama.<ref name="The Way of the Shaman">{{cite book |last= Harner|first= Michael|date= 1980|title= The Way of the Shaman|url= https://archive.org/details/wayofshamanguide00harn|url-access= registration| location= New York |publisher= Harper & Row }}</ref> Medicinski, uglavnom se koriste spolja kao dio [[obloga]], [[tinktura]], [[masti]] ili tamo gde se lišće [[koža|transdermalno]] direktno nanosi na kožu. Tradicijska vanjska upotreba uključuje liječenje bolova, [[dermatitis]]a, [[orhitis]]a, [[artritis]]a, [[reuma]]tizma, glavobolje, infekcija i kao [[upala|protivupalno]] sredstvo . Upotrebljavaju se interno mnogo rjeđe zbog urođenih opasnosti od gutanja. Interna upotreba, u visoko razrijeđenim pripravcima, a često i kao dio veće mješavine, uključuje tretmane za bolesti želuca i mišića, kao [[dekongestiv]], za izazivanje povraćanja, izbacivanje glista i parazita i kao sedativ.<ref name="Ritual use of Brugmansia">{{cite journal | last = de Feo | first = V. | title = The ritual use of ''Brugmansia'' species in traditional Andean medicine in Northern Peru | journal = Economic Botany | year = 2004 | volume = 58 | issue = Supplement 1 | pages = S221–S229 | doi = 10.1663/0013-0001(2004)58[S221:TRUOBS]2.0.CO;2 }}</ref><ref>{{cite book | last1 = Duke | first1 = J. A. | last2 = Martinez | first2 = R. V. | title = Amazonian Ethnobotanical Dictionary | url = https://archive.org/details/amazonianethnobo0000duke | year = 1994 | isbn = 978-0-8493-3664-5 | page = [https://archive.org/details/amazonianethnobo0000duke/page/33 33] }}</ref><ref name="Encyclopedia of Shamanism">{{cite book | last = Pratt | first = C. | title = An Encyclopedia of Shamanism | volume = 1 | year = 2007 | publisher = The Rosen Publishing Group | isbn = 978-1-4042-1140-7 | pages = 68–70 | url = https://books.google.com/books?id=V_betetLgEMC&q=brugmansia&pg=PA69 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20140107223331/http://books.google.com/books?id=V_betetLgEMC&lpg=PA68&dq=brugmansia&pg=PA69#v=onepage&q&f=false | archive-date = 7. 1. 2014 }}</ref><ref name="Poisonous plants of California">{{cite book | last1 = Fuller | first1 = T. C. | first2 = E. | last2 = McClintock | title = Poisonous plants of California | year = 1988 | publisher = University of California Press | isbn = 978-0-520-05569-8 | pages = [https://archive.org/details/bub_gb_0-op0XwlDmQC/page/n255 233]–235 | url = https://archive.org/details/bub_gb_0-op0XwlDmQC | quote = brugmansia children ancestors. }}</ref> Nekoliko južnoameričkih kultura koristilo je vrste ''Brugmansia'' za tretman neposlušne djece, tako da bi ih njihovi preci mogli direktno opomenuti u duhovnom svijetu i tako postati više popustljivi. Pomiješano s kukuruznim pivom i lišćem duhana, koristilo se za drogiranje supruga i robova prije nego što su [[Prerani ukop|živi ukopani]] sa njihovim mrtvim gospodarom.<ref name="Ritual use of Brugmansia"/><ref name=Schultes1>{{cite book | last = Schultes | first = R. E. | title = The Botany and Chemistry of Hallucinogens | year = 1980 | publisher = Harvard University | location = Cambridge, MA | isbn = 978-0-398-03863-2 | page = 270 | url = https://books.google.com/books?id=QrLwAAAAMAAJ&q=recalcitrant | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20170321055141/https://books.google.com/books?ei=Um3_TqCKLOHaiQLt3rDFDg&id=QrLwAAAAMAAJ&dq=brugmansia+children+ancestors&q=recalcitrant | archive-date = 21. 3. 2017 }}</ref><ref>{{cite journal | author = Royal Horticultural Society (Great Britain) | title = The Garden | year = 2004 | volume = 2004 | pages = 557 }}</ref> U sjevernim peruanskim Andama, šamani ([[curandero]]) tradicijski koriste vrste roda''Brugmansia'' za rituale kao što su [[inicijacija]], [[proricanje]] i [[crna magija]]. U nekim zemljama Latinske Amerike, poput Kolumbije i Perua, članove roda ''Brugmansia'' navodno korist [[zlonamjerni čarobnjak]] ili "loši šamani" u nekim pivima [[ajahuaska]] u pokušaju da iskoriste turiste.<ref>Campos, Don Jose (2011). The Shaman & Ayahuasca: Journeys to Sacred Realms.</ref> Vrste koje se obično koriste u ove svrhe uključuju ''[[Brugmansia suaveolens]]'' i ''[[Brugmansia arborea]]'', između ostalih.<ref>{{cite book | last = Pratt | first = C. | title = An Encyclopedia of Shamanism | volume = 1 | pages = 68, 69 | url = https://books.google.com/books?id=HltJMMq1_60C&q=brugmansia%20suaveolens&pg=PA68 | isbn = 978-1-4042-1040-0 | date = 1. 8. 2007 }}</ref> == Otrovnost == Svi dijelovi Brugmansije potencijalno su otrovni, a sjeme i lišće su posebno opasni.<ref name="Encyclopedia of Shamanism" /><ref>{{cite book | title = Biology Digest | publisher = Plexus | volume = 18 | year = 1991 |lccn = 75646463 }}</ref> ''Brugmansia'' je bogata [[skopolamin]]om (hioscin), [[hiosciamin]]om i nekoliko drugih [[tropan alkaloid]]a, što može dovesti do [[antiholinergik]]a [[toksidrom]]a i [[delirij]]a.<ref>{{cite journal |author1=Evans, W. C. |author2=Lampard, J. F. | title = Alkaloids of ''Datura suaveolens'' |url=https://archive.org/details/sim_phytochemistry_1972_11/page/3293 | journal = Phytochemistry | year = 1972 | volume = 11 | issue = 11 | pages = 3293–3298 | doi = 10.1016/S0031-9422(00)86392-X }}</ref> Efekti ingestije mogu uključivati paralizu [[glatki mišić|glatkih mišića]], konfuziju, [[tahikardija|tahikardiju]], suha usta, zatvor, drhtavicu, migrenske glavobolje, lošu koordinaciju, zablude, vizuelne i slušne [[halucinacije]], [[midrijaza|midrijazu]], brzi početak [[cikloplegija|cikloplegije]] i smrt.<ref name='Van der Donck'>{{Cite journal | last1 = van der Donck | first1 = I. | last2 = Mulliez | first2 = E. | last3 = Blanckaert | first3 = J. | title = Angel's Trumpet (''Brugmansia arborea'') and mydriasis in a child - A case report | journal = Bulletin de la Société Belge d'Ophtalmologie | year = 2004 | volume = 2004 | issue = 292 | pages = 53–56 | pmid = 15253491 | url = http://www.ophthalmologia.be/download.php?dof_id=223 | issn = 0081-0746 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20090505194207/http://www.ophthalmologia.be/download.php?dof_id=223 | archive-date = 5. 5. 2009 }}</ref><ref>{{cite book | last = Wagstaff | first = D. J. | title = International poisonous plants checklist: an evidence-based reference | publisher = CRC Press | year = 2008 | page = 69 | url = https://books.google.com/books?id=h7tbd-5ZAQ8C&q=datura%20%20suaveolens%20fatal&pg=PA69 | isbn = 978-1-4200-6252-6 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20180217193534/https://books.google.com/books?id=h7tbd-5ZAQ8C&lpg=PA124&dq=datura%20%20suaveolens%20fatal&pg=PA69#v=onepage&q&f=false | archive-date = 17. 2. 2018 }}</ref><ref>{{cite book | last = Greenburg | first = M. I. | title = Disaster!: A Compendium of Terrorist, Natural and Man-Made Catastrophes | year = 2006 | page = 84 | url = https://books.google.com/books?id=EZAdQAuPyKAC&q=datura%20%20suaveolens%20death&pg=PA84 | isbn = 978-0-7637-3989-8 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20180217193534/https://books.google.com/books?id=EZAdQAuPyKAC&lpg=PA84&dq=datura%20%20suaveolens%20death&pg=PA84#v=onepage&q&f=false | archive-date = 17. 2. 2018 }}</ref> [[halucinacija|Halucinogeni]] efekti ''Brugmansia'' opisani su u časopisu ''Pathology'' kao "zastrašujući, a ne ugodni".<ref>{{ cite journal | last = Hayman | first = J. | title = Datura Poisoning-the Angel's Trumpet | journal = Pathology | year = 1985 | volume = 17 | issue = 3 | pages = 465–466 | doi = 10.3109/00313028509105502 | pmid = 4069765}}</ref> Autor Christina Pratt, u ''Enciklopediji šamanizma'', kaže da "''Brugmansia'' izaziva snažan trans s nasilnim i neprijatnim efektima, mučnim posljedicama, a ponekad i privremenim ludilom". Ove halucinacije često karakterizira potpuni gubitak svijesti da se halucinira, odvajanje od stvarnosti ([[psihoza]]) i epizode [[amnezija]], kao što je navedeno u primjeru mladića koji je amputirao vlastiti penis i jezik nakon što je popio samo jednu šolju čaja ''Brugmansia''.<ref name=Amputation>{{cite journal | last = Marneros | first = A. | author2 = Gutmann, P. | author3 = Uhlmann, F. | title = Self-amputation of penis and tongue after use of Angel's Trumpet | journal = European Archives of Psychiatry and Clinical Neuroscience | year = 2006 | volume = 256 | issue = 7 | pages = 458–459 | doi = 10.1007/s00406-006-0666-2 | pmid = 16783491 | url = http://files.shroomery.org/attachments/8621977-Datura,%20Penises%20and%20What%20you%20should%20know.pdf | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304214709/http://files.shroomery.org/attachments/8621977-Datura,%20Penises%20and%20What%20you%20should%20know.pdf | archive-date = 4. 3. 2016 }}</ref> U 1994. godine na Floridi, 112 ljudi je primljeno u bolnice nakon što je progutalo brugmansiju,<ref>{{cite book | last1 = Roberts | first1 = M. F. | last2 = Wink | first2 = M. | title = Alkaloids: Biochemistry, Ecology, and Medicinal Applications | year = 1998 | publisher = Springer | isbn = 978-0-306-45465-3 | page = 28 | url = https://books.google.com/books?id=bMCzyrAtrvYC&q=brugmansia&pg=PA28 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20170217140933/https://books.google.com/books?id=bMCzyrAtrvYC&lpg=PA28&dq=brugmansia&pg=PA28#v=onepage&q&f=false | archive-date = 17. 2. 2017}}</ref> navodeći jednu općinu da zabrani kupovinu, prodaju ili uzgoj biljaka roda ''Brugmansia''.<ref name="Preissel"/><ref>{{cite web|url=http://www.itsmymaitland.com/city_codes.pdf|title=CODE, CITY OF MAITLAND, FLORIDA|date=27. 3. 2000|access-date=20. 12. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426072207/http://www.itsmymaitland.com/city_codes.pdf|archive-date=26. 4. 2012|df=mdy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.newscientist.com/article/mg14519630-300-last-blast-for-floridas-teenage-trippers/|title=Last blast for Florida's teenage trippers|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170217064402/https://www.newscientist.com/article/mg14519630-300-last-blast-for-floridas-teenage-trippers/|archive-date=17. 2. 2017}}</ref> Koncentracije alkaloida u svim dijelovima biljke se značajno razlikuju. Oni se čak razlikuju u skladu sa godišnjim dobima i nivoom hidratacije, pa je gotovo nemoguće odrediti siguran nivo izloženosti alkaloidima.<ref name = "Van der Donck"/> == Kultivacija == ''Brugmansia'' se lahko uzgajaju na vlažnom, plodnom, dobro dreniranom tlu, na suncu do delimične sjene, u klimi bez mraza. Počinju cvjetati sredinom i krajem proljeća u toploj klimi i nastavljaju u jesen, često nastavljajući i rano zimi u toplim uvjetima. U hladnim zimama biljke na otvorenom trebaju zaštitu od mraza,<ref>{{cite web |last1=L. Grant |first1=Bonnie |title=Brugmansia Cold Tolerance: How Cold Can Brugmansias Get? |url=https://www.gardeningknowhow.com/ornamental/trees/brugmansia/brugmansia-cold-tolerance.htm |website=Gardening Know-How |access-date=6. 6. 2019}}</ref> ali korijenje je otpornije i može se obnoviti u kasno proljeće. Vrste s viših uzvišenja, u sekciji ''Sphaerocarpium'', preferirajte umjerene temperature i hladne noći, a možda neće cvjetati ako su temperature vrlo vruće. Većina ''Brugmansia'' može se lahko razmnožavati ukorjenjivanjem reznica dužine 10 – 20&nbsp;cm uzetih s kraja grane tokom ljeta. Nekoliko [[hibrid (biologija)|hibrida]] i brojnih [[kultivar]]a razvijeno je za upotrebu kao ukrasnih biljaka. '' B. '' × '' candida '' je hibrid između ''B. aurea'' i ''B. versicolor'', '' B.'' × ''flava'' je hibrid između ''B. arborea'' i ''B. sanguinea'', a ''B.'' × ''cubensis''<ref name="Shaw, Julian M. H. 1999"/> je hibrid između ''B. suaveolens'', ''B. versicolor'' i ''B. aurea''. Postoje kultivari koji imaju dvostruke cvjetove, a neke sa šarenim lišćem. Kultivari ''B.'' × ''candida'' ''Grand Marnier''<ref>{{cite web | url = https://www.rhs.org.uk/Plants/54590/Brugmansia-x-candida-Grand-Marnier/Details | title = ''Brugmansia'' × ''candida'' 'Grand Marnier' | publisher = RHS | access-date = 12. 4. 2020}}</ref> i 'Knightii' <ref>{{cite web | url = https://www.rhs.org.uk/Plants/56940/Brugmansia-x-candida-Knightii-(d)/Details | title = ''Brugmansia'' × ''candida'' 'Knightii' | publisher = RHS | access-date = 12. 4. 2020}}</ref> stekli su „Nagradu za vrtne zasluge“ [[Kraljevsko hortikulturno društvo|Kraljevskog hortikulturnog društva]].<ref>{{cite web|title=RHS Plant Selector - ''Brugmansia'' × ''candida'' 'Grand Marnier'|url=http://apps.rhs.org.uk/plantselector/plant?plantid=263|access-date=18. 6. 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807064451/http://apps.rhs.org.uk/plantselector/plant?plantid=263|archive-date=7. 8. 2013}}</ref> <gallery> Angel Trumpets shrub -- Brugmansia suaveolens.jpg| Grm anđeoske trube ''Brugmansia suaveolens'' Brugmansia (detail).jpg|Hibridni cvijet ''Brugmansia'' Bundesarchiv Bild 135-KA-02-039, Tibetexpedition, Trichterblume.jpg|''Brugmansia suaveolens'' Angel Trumpets -- Brugmansia suaveolens.jpg|Anđeosta truba – ''Brugmansia suaveolens'' Brugmansia_tree.jpg|''Brugmansia'' × ''candida'', Mangonui, Sjeverni otok, [[Novi Zeland]] Brugmansia_vulcanicola.jpg|Cvijet ''Brugmansia vulcanicola'' Brugmansia_29.jpg|Cvijet ''Brugmansia suaveolens'' AngelTrumpet_Mounts_Asit.jpg|''Mounts Botanical Garden'', West Palm Beach, [[Florida]] Brugmansia_x_Candida.jpg |''Brugmansia'' x ''candida'', Berkeley, [[Kalifornija]], SAD Brugmansia from Nafpaktos, Northern Greece i.jpg|''Brugmansia'', Nafpaktos, sjeverna [[Grčka]] </gallery> ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Dopunska literatura== *Hay, A., M. Gottschalk & A. Holguín (2012). ''Huanduj: Brugmansia'' English text, many diagrams and illustrations. {{ISBN|978-1-84246-477-9}} *Gottschalk, Monika (2000). ''Engelstrompeten'' (German with English translation booklet). BLV Verlagsgesellschaft mbH. {{ISBN|978-3-405-15760-9}} *Geit, Lars and Birgitta. ''Änglatrumpeter och spikklubbor'' Swedish text but photo rich. Small coffee-table book. {{ISBN|978-91-534-2511-3}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Brugmansia}} {{Wikivrste|Brugmansia}} *[http://www.brugmansia.us ICRA plant registration for Brugmansia cultivar names] *[http://www.brugmansia.us Brugmansia discussion hobbyist group] *[https://web.archive.org/web/20111226190913/http://www.logees.com/ftg/Brugmansia.pdf Detailed cultural information] *[http://www.engelstrompeten.de Langenbuscher Garten in Remscheid, Germany] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210129095438/http://www.engelstrompeten.de/ |date=29. 1. 2021 }} *[http://www.erowid.org/plants/brugmansia/brugmansia.shtml ''Brugmansia'' Vault] – Erowid {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Brugmansia| ]] [[Kategorija:Solanales]] [[Kategorija:Enteogeni]] [[Kategorija:Delirijanti]] lbg3815w6406ad45fuc8e19t8ipjglf 0 478978 3841236 3821114 2026-05-06T23:40:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841236 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine | oznaka = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | oznakatekst = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | slika = Borjana Krišto (2025-06-11).jpg | trenutno = [[Borjana Krišto]] | trenutnood = 25. januara 2023. | sjedište = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH]], [[Sarajevo]] | mandat = nema ograničenja | prethodnik = [[Zoran Tegeltija]] | inauguralni = [[Haris Silajdžić]] i [[Boro Bosić]] {{small|(kao kopredsjedavajući)}} | osnivanje = 3. januar 1997. | neslužbeni_nazivi = Premijer Bosne i Hercegovine<br>Predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine | predlagač = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] | imenujega = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | plata = 5.513 [[Konvertibilna marka|KM]] mjesečno<ref>{{cite web|url=https://etto.ba/clanak/koliko-zara%C4%91uju-premijeri-i-%C4%8Dlanovi-vlada-u-regionu-u-srbiji-najmanje-u-sloveniji-najvi%C5%A1e|title=Koliko zarađuju premijeri i članovi vlada u regionu: U Srbiji najmanje, u Sloveniji najviše|date=12. 4. 2023|website=etto.ba}}</ref> | veb-sajt = [http://www.vijeceministara.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA vijeceministara.gov.ba] }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine''' jest [[Šef vlade|šef]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]. Predsjedavajućeg Vijeća ministara predlaže [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]], a imenuje ga [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]. Kao šef vlade, predsjedavajući Vijeća ministara nema ovlasti za imenovanje ministara, već je njegova uloga koordinatora. Ministre umjesto njega imenuju parlamentarna većina, odnosno većinske stranke prema etničkim i entitetskim pravilima o zastupljenosti, tako da zamjenik ministra ne smije biti iste nacionalnosti kao i dotični ministar.<ref name="Constitution">{{Cite web |url=http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_engl.pdf |title=Constitution of Bosnia and Herzegovina |access-date=16. 6. 2021 |archive-date=28. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151028162530/http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_engl.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) je 11. i trenutna predsjedavajuća Vijeća ministara. Dužnost je preuzela 25. januara 2023, nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-dobila-novo-vijece-ministara-drzavnu-vlast-sada-cini-snsd-hdz-sdp-nip-ns-dns/230125037|title=BiH dobila novo Vijeće ministara, državnu vlast sada čini SNSD, HDZ, SDP, NiP, NS, DNS...|date=25. 1. 2023|website=Klix.ba|publisher=|language=bs|access-date=25. 1. 2023|author=N.V.}}</ref> Ujedno je i prva žena u historiji na čelu Vijeća ministara.<ref>{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/borjana-kristo-vijece-ministara-bih-hdz-bih/32195819.html|title=Borjana Krišto - prva žena na čelu Vijeća ministara BiH|date=27. 12. 2022|website=slobodnaevropa.org|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|language=bs|access-date=27. 12. 2022}}</ref> == Izbor == Član V.4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava]] definira Vijeće ministara i njegove odgovornosti.<ref name="Constitution" /> Vijeće ministara sastoji se od predsjedavajućeg Vijeća ministara i određenog broja ministara, po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i druge ministre, po potrebi (ne više od dvije trećine ministara može biti imenovano s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma; također, predsjedavajući imenuje zamjenike ministara (koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma.<ref name="Constitution" /> == Historija == === Nastanak === {{Glavni|Dejtonski sporazum}}[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] službeno je naslijedilo [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladu Republike Bosne i Hercegovine]] imenovanjem [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|prvog saziva Vijeća]], 3. januara 1997, nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih općih izbora]] održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] i [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]]. Za prve kopredsjedavajuće izabrani su [[Boro Bosić]] i [[Haris Silajdžić]].<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%20izmjena%20%20zamjenika%20predsjedavajuce%2031-8-2023.pdf|title=Sazivi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|date=31. 8. 2023|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|access-date=26. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> === Ocjena ustavnosti === Dana 11. februara 1999. [[Mirko Banjac]], u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]], podnio je zahtjev [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-1-99-12354.pdf|title=Odluka Ustavnog suda|date=14. 8. 1999|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=14. 12. 1995|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref>{{Citat|Član V/4. Ustava Bosne i Hercegovine definiše Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koga čine predsjedavajući Vijeća ministara i određen broj ministara po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine; Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnosti po odobrenju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi (najviše dvije trećine ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma; predsjedavajući, također, imenuje zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma. Iz navedenog slijedi da osporene zakonske odredbe koje definišu kopredsjedavajuće i potpredsjedavajućeg Vijeća ministara nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer je Ustav na jasan način uspostavio klasičnu funkciju mandatara koji i imenuje ministre sukladno članu V/4. Ustava. Prema tome, radi se o materijalnoj neustavnosti osporenih zakonskih odredbi.}}Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “[[Službeni list Bosne i Hercegovine|Službenom glasniku Bosne i Hercegovine]]” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]]. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-2000-ii_1614688858.pdf|title=Odluka Ustavnog suda BiH U 1/99|date=29. 1. 2000|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 5. 2024}}</ref> Na osnovu toga, [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|naredni (III) saziv]] Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je [[Spasoje Tuševljak]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo trezora institucija]], [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] i [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|ministarstvo za evropske integracije]]. === Zakon Visokog predstavnika === Dana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] [[Paddy Ashdown|Paddya Ashdowna]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/mW2PfBjZBn4=|title=Službeni glasnik BiH broj 38/02|date=18. 12. 2002|website=sluzbenilist.ba|access-date=27. 5. 2024}}</ref> Od [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|narednog (VIII) saziva]], predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega. Također su formirana 4 ministarstva, [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministarstvo sigurnosti]], [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|ministarstvo pravde]], [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|ministarstvo odbrane]] i [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|ministarstvo komunikacija i prometa]] (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo finansija i trezora]], a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine#Stalna tijela|stalno tijelo]] Vijeća ministara.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dei/default.aspx?id=1719&langTag=bs-BA|title=Direkcija za europske integracije|website=www.vijeceministara.gov.ba|access-date=27. 5. 2024|archive-date=26. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200726062918/http://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dei/default.aspx?id=1719&langTag=bs-BA|url-status=dead}}</ref> == Nadležnosti == Predsjedavajući predstavlja Vijeće ministara i odgovoran je:<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/ured_predsjedavajuceg/nadleznosti/default.aspx?id=1731&langTag=bs-BA|title=Nadležnosti predsjedavajućeg Vijeća ministara|date=14. 2. 2013|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]|access-date=13. 6. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> # za usklađivanje rada Vijeća ministara; # za usklađivanje ustavnih odnosa Vijeća ministara s radom [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]], kao i s entitetima i [[Brčko distrikt|Brčko]] [[Brčko distrikt|distriktom BiH]]; # za osiguravanje saradnje između Vijeća ministara i vlada entiteta i nižih nivoa vlasti; # za sazivanje sjednica Vijeća ministara; # za predsjedanje sjednicama Vijeća ministara; # za dnevni red sjednica Vijeća ministara; # za provedbu odluka Vijeća ministara; # za rad [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcije za EU integracije]]. Predsjedavajući Vijeća ministara, u saradnji sa svojim zamjenicima, utvrđuje politiku rada Vijeća ministara, a posebno prioritete i dinamiku u radu Vijeća ministara. Također, Predsjedavajući posebno usklađuje i prati aktivnosti vladinih institucija u Bosni i Hercegovini u vezi sa [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|pristupanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]].<ref name=":1" /> Radi efikasnog obavljanja ovih dužnosti i zadataka, [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za]] [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|evropske integracije]] direktno je odgovorna predsjedavajućem Vijeća ministara. Predsjedavajući je za svoj rad odgovoran Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu.<ref name=":1" /> U slučaju njihovog odsustva, predsjedavajućeg zamjenjuje jedan od zamjenika predsjedavajućeg, u skladu sa Poslovnikom.<ref name=":1" /> == Spisak predsjedavajućih == {{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}} U periodu od 3. januara 1997. do 6. juna 2000. ovaj položaj su dijelila dva kopredsjedavajuća, po jedan iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! colspan="7" |Kopredsjedavajući [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|bez okvira|100px]] |[[Boro Bosić]] | rowspan="2" |3. januar 1997. | rowspan="2" |3. februar 1999. | rowspan="2" |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|I saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|bez okvira|100px]] |[[Haris Silajdžić]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SPRS|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|bez okvira|100px]] |[[Svetozar Mihajlović]] | rowspan="2" |3. februar 1999. | rowspan="2" |6. juni 2000. | rowspan="2" |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Svetozar Mihajlović/Haris Silajdžić)|II saziv]] |[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|bez okvira|100px]] |[[Haris Silajdžić]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |- ! colspan="7" |Predsjedavajući [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|bez okvira|100px]] |[[Spasoje Tuševljak]] |6. juni 2000. |18. oktobar 2000. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|III saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Martin Raguž 2025.jpg|100px]] |[[Martin Raguž]] |18. oktobar 2000. |22. februar 2001. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Martin Raguž)|IV saziv]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Božidar Matić.png|100px]] |[[Božidar Matić]] |22. februar 2001. |18. juli 2001. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Božidar Matić)|V saziv]] | rowspan="2" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:Zlatko Lagumdzija (cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Zlatko Lagumdžija]] |18. juli 2001. |15. mart 2002. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zlatko Lagumdžija)|VI saziv]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|bez okvira|100px]] |[[Dragan Mikerević]] |15. mart 2002. |23. decembar 2002. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Dragan Mikerević)|VII saziv]] |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Datoteka:Adnan Terzić (cropped).jpg|bez okvira|100px]] |[[Adnan Terzić]] |23. decembar 2002. |11. januar 2007. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|VIII saziv]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Datoteka:Visit of Nikola Špirić to the European Commission (cropped).jpg|100px]] |[[Nikola Špirić]] |11. januar 2007. |12. januar 2012. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić II)|IX saziv]]<br>[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić II)|X saziv]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Datoteka:Vjekoslav Bevanda 2012 (cropped).jpg|100px]] |[[Vjekoslav Bevanda]] |12. januar 2012. |31. mart 2015. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Vjekoslav Bevanda)|XI saziv]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |9. |[[Datoteka:Stabilisation and Association Council 2018 (cropped).jpg|100px]] |[[Denis Zvizdić]] |31. mart 2015. |23. decembar 2019. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|XII saziv]] |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |10. |[[Datoteka:Zoran Tegeltija - May 2021 (cropped).jpg|100px]] |[[Zoran Tegeltija]] |23. decembar 2019. |25. januar 2023. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zoran Tegeltija)|XIII saziv]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |11. |[[Datoteka:Borjana Krišto (2025-06-11).jpg|100px]] |[[Borjana Krišto]] | colspan="2" |od 25. januara 2023. |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziv]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |} {{#tag:timeline|ImageSize=width:950 height:auto barincrement:15 PlotArea = top:10 bottom:80 right:100 left:20 AlignBars = late DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/2000 till:{{#time:d/m/Y}} TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMinor = unit:year increment:3 start:2000 ScaleMajor = unit:year increment:3 start:2000 Colors = id:sds value:rgb(0.255,0.412,0.882) legend:SDS id:hdz value:rgb(0.098,0.098,0.439) legend:HDZ id:sdp value:rgb(0.937,0.110,0.153) legend:SDP id:pdp value:rgb(0.282,0.239,0.545) legend:PDP id:sda value:rgb(0.000,0.502,0.000) legend:SDA id:snsd value:rgb(0.545,0.000,0.000) legend:SNSD Legend = columns:1 left:205 top:35 columnwidth:75 TextData = pos:(20,40) textcolor:black fontsize:M text:"Političke stranke:" BarData = barset:PM PlotData = width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till barset:PM from: 06/06/2000 till: 18/10/2000 color:sds text:"[[Spasoje Tuševljak|Tuševljak]]" fontsize:10 from: 18/10/2000 till: 22/02/2001 color:hdz text:"[[Martin Raguž|Raguž]]" fontsize:10 from: 22/02/2001 till: 18/07/2001 color:sdp text:"[[Božidar Matić|Matić]]" fontsize:10 from: 18/07/2001 till: 15/03/2002 color:sdp text:"[[Zlatko Lagumdžija|Lagumdžija]]" fontsize:10 from: 15/03/2002 till: 23/12/2002 color:pdp text:"[[Dragan Mikerević|Mikerević]]" fontsize:10 from: 23/12/2002 till: 11/01/2007 color:sda text:"[[Adnan Terzić|Terzić]]" fontsize:10 from: 11/01/2007 till: 12/01/2012 color:snsd text:"[[Nikola Špirić|Špirić]]" fontsize:10 from: 12/01/2012 till: 31/03/2015 color:hdz text:"[[Vjekoslav Bevanda|Bevanda]]" fontsize:10 from: 31/03/2015 till: 23/12/2019 color:sda text:"[[Denis Zvizdić|Zvizdić]]" fontsize:10 from: 23/12/2019 till: 25/01/2023 color:snsd text:"[[Zoran Tegeltija|Tegeltija]]" fontsize:10 from: 25/01/2023 till: end color:hdz text:"[[Borjana Krišto|Krišto]]" fontsize:10}} == Također pogledajte == * [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] ** [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] ** [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije|Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine po vremenu obavljanja funkcije]] ** [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{Predsjedavajući Vijeća ministara BiH}} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački premijeri|*]] [[Kategorija:Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Premijeri po državama|B]] rtdeb89w07yirdv75rnvyxephjwkb4b 0 486848 3841339 3388714 2026-05-07T10:58:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841339 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Respiratorna insuficijencija<br>(Zatajenje disanja) | slika = File:Respiratory system complete en.svg |veličina_slike=300px | opis_slike = [[Respiratorni sistem]] | pronounce = *Oblast: [[Pulmonologija]], [[Intenzivna medicina]] | DiseasesDB = 6623 | ICD10 = {{ICD10|J|96||j|95}} | ICD9 = {{ICD9|518.81}} | MedlinePlus = | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 2011 | MeshID = D012131 | SNOMED CT = 409622000 | complications = | onset = | duration = | types = | causes = | risks = | diagnosis = | differential = | prevention = | treatment = | medication = | prognosis = | frequency = | deaths = }} '''Respiratorna insuficijencija''' ili '''zatajenje disanja''' jest posljedična bolest neadekvatne [[razmjena plinova|razmjene plinova]] preko [[respiratorni sistem|respiratornog sistema]], što znači da se u [[arterija]]ma ni [[kisik]], ni [[ugljik-dioksid]] ili oboje ne mogu održavati na normalnim nivoima. Pad kisika koji se prenosi u [[krv]]i poznat je kao [[hipoksemija]]; porast nivoa arterijskog ugljik-dioksida naziva se [[hiperkapnija]]. Respiratorna insuficijencija je klasifikovana kao tip 1 ili tip 2, na osnovu toga da li postoji visok nivo ugljik-dioksida, a može biti [[Akutna respiratorna insuficijencija|akutna]] ili [[Hronična respiratorna insuficijencija|hronična]]. U kliničkim ispitivanjima, definicija respiratorne insuficijencije obično uključuje povećanu brzinu disanja, abnormalne [[plin]]ove u krvi (hipoksemija, hiperkapnija ili oboje) i dokaz pojačanog rada disanja. Respiratorna insuficijencija uzrokuje izmijenjen mentalni status zbog [[ishemija mozga|ishemiju u mozgu]]. Tipske [[referentni raspon|referentne vrijednosti]] [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] su za kisik [[Napetost plinova|Pa]] [[Kisik|O2]] više od 80 mmHg (11 kPa) i ugljik-dioksid [[Napetost plinova u krvi|Pa]] [[Ugljik-dioksid|CO2]] manje od 45 mmHg (6,0 kPa).<ref>{{Cite journal | vauthors = Kaynar AM, Sharma S | date = 7. 4. 2020 | veditors = Pinsky MR |url=https://emedicine.medscape.com/article/167981-overview|title=Respiratory Failure | journal = Medscape }}</ref> ==Uzroci== Nekoliko tipova ovoga stanja može potencijalno dovesti do respiratorne insuficijencije: * Stanja koja smanjuju protok zraka u i iz pluća, uključujući fizičku opstrukciju stranim tijelima ili masama i smanjeno [[disanje]] zbog lijekova ili promjena na [[grudi]]ma. *Stanja koja narušavaju dotok [[krv]]i u [[pluća]]. To uključuje [[tromboembolizam|tromboembolijska stanja]] i stanja koja smanjuju izlaz [[desna srčana komolra|desnog dijela srca]], kao što su [[zatajenje desnog srca]] i neki [[infarkt miokarda|infarkti miokarda]]. * Stanja koja ograničavaju sposobnost plućnog tkiva da [[razmjena plinova|razmjenjuje]] kisik i ugljik-dioksid između krvi i zraka u plućima. Svaka bolest koja može oštetiti plućno tkivo može se svrstati u ovu kategoriju. Najčešći uzroci su (bez određenog reda) [[infekcije]] donjeg respiratornog trakta, [[intersticijska bolest pluća]] i [[plućni edem]]. ==Dijagnoza== ===Tip 1=== Zatajenje disanja tipa 1 definira se kao [[Hipoksemija|nizak nivo kisika u krvi (hipoksemija)]] sa standardnim (normokapnija) ili niskim (hipokapnija) nivoom ugljik-dioksida (PaCO₂ ), ali ne i povećan nivo (hiperkapnija). Obično je uzrokovan neusklađenošću ventilacije/perfuzije ([[V/Q]]); volumen zraka koji ulazi i izlazi iz pluća ne odgovara protoku krvi u pluća. Osnovni defekt kod respiratorne insuficijencije tipa 1 je neuspjeh oksigenacije koju karakterizira: :::{| class="wikitable" border="1" |P_aO₂ || Smanjeno (< {{convert|60|mmHg|kPa|abbr=on}}) |- | P_aCO₂ || Normalno ili smanjeno (<{{convert|50|mmHg|kPa|abbr=on}}) |- | P_A-aO₂ || Povećano |} Ovaj tip respiratorne insuficijencije uzrokovana je stanjima koja utiču na [[Oksigenacija|oksigenaciju]], kao što su: * Nizak ambijentni kisik (npr. na velikoj nadmorskoj visini) * Neusklađenost ventilacije i perfuzije (dijelovi [[pluća]] primaju kisik, ali nemaju dovoljno krvi da ga apsorbuju, npr. [[plućna embolija]]) * Alveolna hipoventilacija (smanjenje [[Respiratorni minutni volumen|minutnog volumena]] zbog smanjene aktivnosti respiratornih mišića, npr. kod akutne [[neuromuskularna bolest|neuromuskularne bolesti]]); ovaj oblik također može uzrokovati respiratornu insuficijenciju tipa 2 ako je ozbiljan. * Problem difuzije (kisik ne može da uđe u [[kapilar]]e zbog [[parenhim]]ske bolesti, npr. kod [[pneumonija]] ili [[Sindrom akutnog respiratornog distresa|ARDS]]) * Šant (krv oksigenirana se miješa sa neoksigeniranom krvlju iz venskog sistema, npr. [[Šant zdesna nalijevo|zdesna na lijevi šant]]) ===Tip 2=== [[Hipoksemija]] (PaO₂< 8kPa ili normalno) sa hiperkapnijom (PaCO₂ >6,0kPa). Osnovni defekt kod respiratorne insuficijencije tipa 2 obilježava: :::{| class="wikitable" border="1"|P_aO₂ || Smanjeno (< {{convert|60|mmHg|kPa|abbr=on}}) ili normalno |- | P_aCO₂ || Povećano (> {{convert|50|mmHg|kPa|abbr=on}}) |- | P_A-aO₂ || Normalo |- |pH || <7.35 |} Tip 2 respiratorne insuficijencije uzrokovan je neadekvatnom alveolnom ventilacijom; pogođeni su i prijem kisika i otpuštanje ugljik-dioksida. Definira se kao porast nivoa ugljik-dioksida (P_aCO₂) koji je stvorio organizam, ali se ne može eliminirati. Osnovni uzroci uključuju: * Povećan otpor disajnih puteva ([[hronična opstruktivna plućna bolest]], [[astma]], gušenje) * Smanjen napor pri disanju (učinci lijekova, [[lezije]] [[moždano stablo|moždanog stabla]], ekstremna [[gojaznost]]) * Smanjenje površine pluća koja je dostupna za izmjenu plinova (kao što je [[Bronhitis|hronični bronhitis]]) * Neuromuskularni problemi ([[Guillain-Barréov sindrom]],<ref name="Burt 475–479">{{cite journal| vauthors = Arrowsmith J, Burt C |title=Respiratory failure |journal=Surgery | location = Oxford |date=1. 11. 2009 |volume=27 |issue=11 |pages=475–479 |doi=10.1016/j.mpsur.2009.09.007}}</ref> [[bolest motornih neurona]]) * Deformisana ([[skolioza|kifoskolioza]]), rigidni ([[ankilozantni spondilitis]]) ili [[spuštene grudi]].<ref name="Burt 475–479"/> Neki se također odnose na '''tip 3''' (perioperativni; općenito podskup kvara tipa 1, ali se ponekad razmatra odvojeno) i '''tip 4''' (šok; sekundarno zbog kardiovaskularne nestabilnosti) akutna respiratorna insuficijencija'; međutim, tipovi 1 i 2 su najšire prihvaćeni.<ref>{{cite web | vauthors = Katyal P, Gajic O | work = Mayo Clinic | location = Rochester, MN, USA | title = Critical Care Medicine, Acute respiratory failure | url = https://www.thoracic.org/professionals/clinical-resources/critical-care/clinical-education/mechanical-ventilation/respiratory-failure-mechanical-ventilation.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20210409131457/https://www.thoracic.org/professionals/clinical-resources/critical-care/clinical-education/mechanical-ventilation/respiratory-failure-mechanical-ventilation.pdf | archive-date = 9. 4. 2021 | via = McGill University }}</ref><ref>{{cite web | vauthors = Melanson P | publisher = McGill University | work = Critical Care Medicine | title = Acute respiratory failure | url = https://www.mcgill.ca/criticalcare/teaching/files/acute | access-date = 4. 1. 2022 | archive-date = 7. 1. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210107073022/https://www.mcgill.ca/criticalcare/teaching/files/acute | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite web | title = Respiratory Failure | url = https://www.physio-pedia.com/Respiratory_Failure | work = Physiopedia }}</ref> ==Liječenje== [[slika:VIP Bird2.jpg|thumb|right|140 px|Mehanički ventilator]] Potrebno je liječenje osnovnog uzroka, ako je moguće. Liječenje akutnog respiratornog zatajenja može uključivati lijekove kao što su [[bronhodilatatori]] (za bolesti disajnih puteva),<ref>{{cite journal | vauthors = Artigas A, Camprubí-Rimblas M, Tantinyà N, Bringué J, Guillamat-Prats R, Matthay MA | title = Inhalation therapies in acute respiratory distress syndrome | journal = Annals of Translational Medicine | volume = 5 | issue = 14 | pages = 293 | date = juli 2017 | pmid = 28828368 | pmc = 5537120 | doi = 10.21037/atm.2017.07.21 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Budinger GR, Mutlu GM | title = β2-agonists and acute respiratory distress syndrome | journal = American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine | volume = 189 | issue = 6 | pages = 624–5 | date = mart 2014 | pmid = 24628310 | pmc = 3983843 | doi = 10.1164/rccm.201401-0170ED }}</ref> [[antibiotici]] (za [[infekcije]]), [[glukokortikoid]]i (za brojne uzroke), [[Diuretik|diuretici]] (za plućni edem), između ostalog.<ref>{{Cite web | vauthors = Kaynar AM, Sharma S | date = 7. 4. 2020 | veditors = Pinsky MR |title=Respiratory Failure Medication: Diuretics, Other, Nitrates, Opioid Analgesics, Inotropic Agents, Beta2 Agonists, Xanthine Derivatives, Anticholinergics, Respiratory, Corticosteroids|url=https://emedicine.medscape.com/article/167981-medication|access-date=16. 8. 2021|website=emedicine.medscape.com}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Yin J, Bai CX | title = Pharmacotherapy for Adult Patients with Acute Respiratory Distress Syndrome | journal = Chinese Medical Journal | volume = 131 | issue = 10 | pages = 1138–1141 | date = maj 2018 | pmid = 29722332 | pmc = 5956763 | doi = 10.4103/0366-6999.231520 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Lewis SR, Pritchard MW, Thomas CM, Smith AF | collaboration = | title = Pharmacological agents for adults with acute respiratory distress syndrome. | journal = Cochrane Database of Systematic Reviews | date = 2019 | volume = 7| issue = 7 | pages = CD004477| id = CD004477 | doi = 10.1002/14651858.CD004477.pub3 | pmid = 31334568| pmc = 6646953}}</ref> Zatajenje disanja koje je rezultat [[predoziranje|predoziranja]] [[opioidi]]ma može se liječiti [[antidot]]om [[nalokson]]om. Nasuprot tome, većina predoziranja [[benzodiazepin]]ima nema koristi od njihovog antidota, [[flumazenil]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Sivilotti ML | title = Flumazenil, naloxone and the 'coma cocktail' | journal = British Journal of Clinical Pharmacology | volume = 81 | issue = 3 | pages = 428–36 | date = mart 2016 | pmid = 26469689 | pmc = 4767210 | doi = 10.1111/bcp.12731 }}</ref> Respiratorna terapija]]/respiratorna [[fizioterapija]] može biti korisna u nekim slučajevima respiratorne insuficijencije.<ref name = "Wong_2000">{{cite journal | vauthors = Wong WP | title = Physical therapy for a patient in acute respiratory failure | journal = Physical Therapy | volume = 80 | issue = 7 | pages = 662–70 | date = juli 2000 | pmid = 10869128 | doi = 10.1093/ptj/80.7.662 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Gai L, Tong Y, Yan B | title = The Effects of Pulmonary Physical Therapy on the Patients with Respiratory Failure | journal = Iranian Journal of Public Health | volume = 47 | issue = 7 | pages = 1001–1006 | date = juli 2018 | pmid = 30181999 | pmc = 6119578 }}</ref> Zatajenje disanja tipa 1 može zahtijevati terapiju kisikom, kako bi se postigla odgovarajuća zasićenost kisikom.<ref>{{cite journal | vauthors = O'Driscoll BR, Howard LS, Earis J, Mak V | title = British Thoracic Society Guideline for oxygen use in adults in healthcare and emergency settings | journal = BMJ Open Respiratory Research | volume = 4 | issue = 1 | pages = e000170 | date = maj 2017 | pmid = 28883921 | pmc = 5531304 | doi = 10.1136/bmjresp-2016-000170 }}</ref> Zatajenje disanja tipa 2 često zahtijeva [[neinvazivna ventilacija|neinvazivnu ventilaciju]] (NIV) osim ako medicinska terapija ne može poboljšati stanje.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Rochwerg B, Brochard L, Elliott MW, Hess D, Hill NS, Nava S, Navalesi P, Antonelli M, Brozek J, Conti G, Ferrer M, Guntupalli K, Jaber S, Keenan S, Mancebo J, Mehta S, Raoof S | display-authors = 6 | title = Official ERS/ATS clinical practice guidelines: noninvasive ventilation for acute respiratory failure | journal = The European Respiratory Journal | volume = 50 | issue = 2 | pages = 1602426 | date = august 2017 | pmid = 28860265 | doi = 10.1183/13993003.02426-2016 | doi-access = free }}</ref> Mechanical ventilation is sometimes indicated immediately or otherwise if NIV fails.<ref name=":0" /> [[Respiratorni stimulansi]] kao što je [[doksapram]] sada se rijetko koriste.<ref>{{cite journal | vauthors = Greenstone M, Lasserson TJ | title = Doxapram for ventilatory failure due to exacerbations of chronic obstructive pulmonary disease | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 1 | pages = CD000223 | date = 2003 | pmid = 12535393 | doi = 10.1002/14651858.CD000223 }}</ref> Postoje probni dokazi da kod onih sa respiratornom insuficijencijom identifikovanim prije dolaska u bolnicu, [[kontinuirani pozitivni pritisak u dišnim putevima]] može biti od pomoći kada se započne prije transporta u bolnicu.<ref>{{cite journal | vauthors = Bakke SA, Botker MT, Riddervold IS, Kirkegaard H, Christensen EF | title = Continuous positive airway pressure and noninvasive ventilation in prehospital treatment of patients with acute respiratory failure: a systematic review of controlled studies | journal = Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine | volume = 22 | issue = 1 | pages = 69 | date = novembar 2014 | pmid = 25416493 | pmc = 4251922 | doi = 10.1186/s13049-014-0069-8 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Omjer ventilacija/perfuzija]] * [[Plućni šant]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi== * [https://www.medlineplus.gov/respiratoryfailure.html MedlinePlus: Respiratory Failure] {{Respiratorna patologija}} {{Zatajenje organa}} {{Authority control}} [[Kategorija:Intenzivna medicina]] [[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]] [[Kategorija:Zatajenje organa]] [[Kategorija:Respiratorne bolesti]] [[Kategorija:Uzroci smrti]] npq51wrj1woer1080albwzz7u4ucq9u 0 491391 3841354 3417196 2026-05-07T11:28:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Jadranski sliv]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3841354 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Žrnovnica | slika = River Žrnovnica in Stobreč.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Žrnovnica u [[Stobreč]]u | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Podnožje [[Mosor]]a | ušće = Između [[Stobreč]]a i [[Podstrana|Podstrane]] | progresija = Žrnovnica → [[Jadransko more]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Hrvatska}} | lokacija = | etimologija = | dužina = | dužina_km = 4,8 | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina izvora_m = | nadmorska visina ušća = | nadmorska visina ušća_m = | prosječni protok = | prosječni protok_m3/s = | sliv = [[Jadransko more|Jadranski]] | površina sliva = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Žrnovnica''' je [[rijeka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja izvire podno [[Mosor]]a i svojim kratkim tokom protječe [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskom županijom]]. Ukupna joj je dužina 4.800 metara. Žrnovnica je brža [[kras|kraška]] rijeka s manjim slapovima i brojnim brzacima. Protječe kroz [[Žrnovnica (Split)|istoimeno mjesto]] i ulijeva se u more samo nekoliko kilometara od [[Split]]a u smjeru [[Omiš]]a. U gornjem toku prolazi kroz [[kanjon]] koji je ljudima teško dostupan, pa je taj dio najbolje očuvan. Donjim dijelom obale rijeke napravljeno je šetalište,<ref>{{Cite web|url=http://visitpodstrana.hr/opodstrani/rijeka-zrnovnica/|title=Rijeka Žrnovnica|website=Turistička zajednica Podstrana|language=hr|access-date= 27. 5. 2022}}</ref> a ostatak obale obrastao je [[vrba]]ma i [[smokva]]ma s malo vodene vegetacije. U gornjem dijelu žive [[kalifornijska pastrmka]] i [[jegulja]]. Donji dio nepovoljan je za život, ali ima dobru populaciju jegulja i [[potočna pastrmka|potočne pastrmke]]. Slana pastrmka posebnost je Žrnovnice jer je, uz rijeku [[Jadro]], posljednje stanište ovog ugroženog endema.<ref>{{Cite web|url=https://www.dalmacijadanas.hr/raj-za-izletnike-sto-krije-rijeka-zrnovnica-od-izvora-do-usca-splicani-sve-vise-otkrivaju-zelenu-oazu-na-istoku-grada-evo-i-zasto2/|title=RAJ ZA IZLETNIKE Što krije rijeka Žrnovnica od izvora do ušća? Splićani sve više otkrivaju "zelenu oazu" na istoku grada, evo i zašto|website=DALMACIJA DANAS|language=hr|access-date= 27. 5. 2022}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Jadranski sliv]] 3gpvbxj4dqrqffmle09dfeb14jjzne3 2 493809 3841279 3817173 2026-05-07T06:40:01Z Panasko 146730 3841279 wikitext text/x-wiki {{kutijavrh}} {{Korisnik registrovan|dan=22|god=2022|mjes=10}} {{Babel-2|bs|en-4}} {{Korisnik Wikipedia/administrator}} {{Azijski mjesec|2022}} {{Azijski mjesec|2023}} {{Azijski mjesec|2024}} {{Azijski mjesec|2025}} {{1000 članaka}} {{Feminizam i folklor|2023}} {{Feminizam i folklor|2024}} {{Feminizam i folklor|2025}} {{Feminizam i folklor|2026}} {{Međunarodni dan žena}} {{CEE Proljeće|2023}} {{CEE Proljeće|2024}} {{CEE Proljeće|2025}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2024}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2025}} {{Wiki voli ramazan|2025}} {{Wiki voli ramazan|2026}} {{Okeanijski mjesec|2025}} {{Mjesec Antarktika|2026}} {{kutijadno}} Rođen 1981. u Sarajevu. Član sam Wikipedije na bosanskom jeziku od oktobra 2022. Prije Wikipedije učestvovao sam na raznim volonterskim projektima (online), npr. World Community Grid, Smithsonian Transcription Center, Missing Maps (MapSwipe), Zooniverse, Project Gutenberg distributed proofreaders itd. == Korisni linkovi == {| | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Administracija i spiskovi''''' [https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Infokutije Infokutije] | [https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Šabloni_za_višejezičku_podršku Šabloni za jezike] |[[Korisnik:KWiki/Administracija|Administracija]] | [http://www.idoconline.info/ Digitalni arhiv Medija centra] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najkraćih 1000 članaka|Spisak najkraćih 1000 članaka]] | [[Korisnik:Semso98/1000_%C4%8Dlanaka_po_veli%C4%8Dini_-_1._dio|1.000 članaka po veličini]] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Članci bez izvora|Članci bez izvora]] | [[:Kategorija:Šabloni za automatsku kategorizaciju|Šabloni za automatsku kategorizaciju]] | [[Korisnik:Panasko/Spisak stranica koje je potrebno redovno ažurirati|Stranice koje je potrebno redovno ažurirati]] [[:Kategorija:Šabloni podaci o zastavi država|Šabloni podaci o zastavi država]] | [[Šablon:ZD]] | '''''Korisni alati''''' [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem SQL provjera umrlih] | [https://hrwp.toolforge.org/catcheck Provjera kategorije] | [https://mormegil.toolforge.org/catsuggest/ Category suggester] === Plan === {| | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Naučna fantastika/Fantastika''''' ''[[Točak vremena]]'' | ''[[Okidač]]'' | ''[[Svjetlost drugih dana]]'' | ''[[Oko vremena]]'' | ''[[Oluja sa sunca]]'' | ''[[Zvjezdani jurišnici]]'' | [[Mary Shelley]] | ''[[Frankenstein ili moderni Prometej]]'' | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Octavia E. Butler]] | [[Liu Cixin]] | [[Philip K. Dick]] | [[Stanisław Lem]] | [[Ray Bradbury]] | [[Douglas Adams]] | [[George Orwell]] | ''[[Dina (roman)|Dina]]'' | [[Christine Chapel]] | [[Janice Rand]] | [[Jean-Luc Picard]] | ''[[Babylon 5]]'' | ''[[Firefly]]'' | [[The Poppy War]] | ''[[Dragon Republic]]'' | ''[[The Burning God]]'' | [[Neuromancer]] (William Gibson) | [[Hyperion]] | [[The Left Hand of Darkness]] | [[Solaris]] | [[Snow Crash]] | [[The Forever War]] | [[Childhood's End]] | The Hitchhiker's Guide to the Galaxy | [[The Three-Body Problem]] | [[Blindsight]] (Peter Watts)| [[The Martian]] | |- | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Jezici, geografija, geološke ere, biblioteke''''' [[Šablon:Geografske koordinate|Paralele i meridijani]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Africi|Nacionalne biblioteke u Africi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Aziji|Nacionalne biblioteke u Aziji]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi|Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi|Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Okeaniji|Nacionalne biblioteke u Okeaniji]] | [[Geološka era]] | [[Pismo (jezik)|Pismo]] | [[Šablon:Jezici|Jezici]] | [[Šablon:Granice Malezije]] | [[Šablon:Tektonske ploče|Šablon:Tektonika ploča]] | [[Šablon:Slavenski jezici]] | [[Wikipedia:Projekti]] | Šabloni vladari | [[Šablon:Vrijeme (meteorologija)|Šablon:Vrijeme]]|[[Šablon:Potpisnici Sarajevske rezolucije]] | Anatomija | Mora | [[Spisak akademika ANUBiH]] | [[Spisak poznatih osoba iz Bosne i Hercegovine]] | [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine|Ordeni]] | [[Šablon:Biblioteke i bibliotekarstvo|Bibliotekarstvo]] | [[Šablon:Rat u Bosni i Hercegovini]] | [[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Šablon:Agregatna stanja]]| [[Šablon:Potpredsjednici SAD-a]]| [[Šablon:Vrste stijena]] | [[Spisak ratova s učešćem Bosne i Hercegovine]] | [[Šablon:Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji]] | [[Šablon:Pape]] |[[Šablon:Diplomatija u Drugom svjetskom ratu]] | [[Šablon:Masakri nad Palestincima]] | [[Šablon:Filozofija uma]] | [[Spisak gradonačelnika Bihaća|Gradonačelnici Bihaća]] | [[Šablon:Predsjednici HAZU|Predsjednici HAZU]] | [[Šablon:Predsjednici SANU|Predsjednici SANU]] | [[Šablon: Islamske teme|Islamske teme]] | |- | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Napisati članke o nagradama''''' [[Nagrada "Skender Kulenović"]] | [[Nagrada "France Prešeren"]] | [[Nagrada "Isak Samokovlija" Goražde]] | [[Nagrada AVNOJ-a]] | [[Nagrada ZAVNOBIH-a]] | [[Nagrada "Satellite"]] | [[Nagrada "Hugo"]] | [[Nagrada "Nebula"]] | [[Fulbrightov program]] | [[Azijski nogometaš godine]] | [[Evropska Zlatna kopačka]] | [[IFFHS najbolji svjetski sudija]] | [[Najbolji strijelci Prve belgijske nogometne lige]] | [[Nogometaš godine - World Soccer]] | [[PFA nogometaš godine]] | [[Trener godine (World Soccer)]] | |} |} == To-do == * Provjeriti biografije s datumima smrti (Wikidata querry) - pregledano unazad do 2000. {{ok}} * Sve biografije dodati kategoriju Živi ljudi ili Umrli cca 2500 članaka/urađeno 1160 * Dodati kategoriju "Biografije" člancima gdje nedostaje cca 1900 članaka/urađeno 400 * provjeriti u kojim člancima je <nowiki><reference></nowiki> i zamijeniti odgovarajucim šablonom <nowiki>{{Refspisak}}</nowiki> * Dodati <nowiki>{{Normativna kontrola}}</nowiki> gdje nedostaje * Nogometaši i košarkaši dodati kategorije klubova gdje su igrali === Botovska posla === * [[Stranice koje vode na "Bibliotheca (Pseudo-Apollodorus)"|Bibliotheca (Pseudo-Apollodorus)]] --> Biblioteka (Pseudo-Apolodor) * [[Stranice koje vode na "Virgil"|Virgil]] --> [[Vergilije]] * [[Stranice koje vode na "Apollonius of Rhodes"|Apollonius of Rhodes]]-> [[Apolonije sa Rodosa]] * [[Stranice koje vode na "Theogony"|Theogony]] --> [[Teogonija]] * [[Stranice koje vode na "Ovid"|Ovid]] --> [[Ovidije]] * [[Stranice koje vode na "Metamorphoses"|Metamorphoses]] --> [[Metamorfoze]] * [[Stranice koje vode na "Plato"|Plato]] --> [[Platon]] * [[Stranice koje vode na "Aeneid"|Aeneid]] --> [[Eneida]] * [[Stranice koje vode na "Gaius Julius Hyginus"|Gaius Julius Hyginus]] --> [[Higin]] * [[Stranice koje vode na "Homeric Hymn"|Homeric Hymn]] -->[[Homerske himne]] * [[Stranice koje vode na "Iliad"|Iliad]] --> [[Ilijada]] * [[Stranice koje vode na "Odyssey"|Odyssey]] --> [[Odiseja]] * == Primljene nagrade == <gallery> Starfleet Shoulder Patch.svg|Za doprinose u vezi sa ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanim stazama]]'' Datoteka:Palapin satelit.png|Za opći doprinos i poticaj za budući rad Datoteka:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2022.|Azijskom mjesecu 2022.]] Datoteka:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2023.|Azijskom mjesecu 2023.]] Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(septembar 2023.)<br>'''''[[Mahathir Mohamad]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(februar 2024.)<br>'''''[[Planeta]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(mart 2024.)<br>'''''[[Zvjezdane staze: Discovery]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(juli 2024.)<br>'''''[[Arthur C. Clarke]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(august 2024.)<br>'''''[[Snijeg]]'''''</small> Odlikovanje udarnik.jpg|mini|lijevo|150px|Odlikovanje "Wiki-udarnik" za požrtvovan rad </gallery> == Ostale nagrade == {{Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka/Nagrada}} go9aihzylpb0c3irt519htsg6tup79p 3841289 3841279 2026-05-07T07:41:18Z Panasko 146730 3841289 wikitext text/x-wiki {{kutijavrh}} {{Korisnik registrovan|dan=22|god=2022|mjes=10}} {{Babel-2|bs|en-4}} {{Korisnik Wikipedia/administrator}} {{Azijski mjesec|2022}} {{Azijski mjesec|2023}} {{Azijski mjesec|2024}} {{Azijski mjesec|2025}} {{1000 članaka}} {{Feminizam i folklor|2023}} {{Feminizam i folklor|2024}} {{Feminizam i folklor|2025}} {{Feminizam i folklor|2026}} {{Međunarodni dan žena}} {{CEE Proljeće|2023}} {{CEE Proljeće|2024}} {{CEE Proljeće|2025}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2024}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2025}} {{Wiki voli ramazan|2025}} {{Wiki voli ramazan|2026}} {{Okeanijski mjesec|2025}} {{Mjesec Antarktika|2026}} {{kutijadno}} Rođen 1981. u Sarajevu. Član sam Wikipedije na bosanskom jeziku od oktobra 2022. Prije Wikipedije učestvovao sam na raznim volonterskim projektima (online), npr. World Community Grid, Smithsonian Transcription Center, Missing Maps (MapSwipe), Zooniverse, Project Gutenberg distributed proofreaders itd. == Korisni linkovi == {| | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Administracija i spiskovi''''' [https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Infokutije Infokutije] | [https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Šabloni_za_višejezičku_podršku Šabloni za jezike] |[[Korisnik:KWiki/Administracija|Administracija]] | [http://www.idoconline.info/ Digitalni arhiv Medija centra] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najkraćih 1000 članaka|Spisak najkraćih 1000 članaka]] | [[Korisnik:Semso98/1000_%C4%8Dlanaka_po_veli%C4%8Dini_-_1._dio|1.000 članaka po veličini]] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Članci bez izvora|Članci bez izvora]] | [[:Kategorija:Šabloni za automatsku kategorizaciju|Šabloni za automatsku kategorizaciju]] | [[Korisnik:Panasko/Spisak stranica koje je potrebno redovno ažurirati|Stranice koje je potrebno redovno ažurirati]] [[:Kategorija:Šabloni podaci o zastavi država|Šabloni podaci o zastavi država]] | [[Šablon:ZD]] | '''''Korisni alati''''' [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem SQL provjera umrlih] | [https://hrwp.toolforge.org/catcheck Provjera kategorije] | [https://mormegil.toolforge.org/catsuggest/ Category suggester] === Plan === {| | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Naučna fantastika/Fantastika''''' ''[[Točak vremena]]'' | ''[[Okidač]]'' | ''[[Svjetlost drugih dana]]'' | ''[[Oko vremena]]'' | ''[[Oluja sa sunca]]'' | ''[[Zvjezdani jurišnici]]'' | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Octavia E. Butler]] | [[Liu Cixin]] | [[Philip K. Dick]] | [[Stanisław Lem]] | [[Ray Bradbury]] | [[Douglas Adams]] | [[George Orwell]] | ''[[Dina (roman)|Dina]]'' | [[Christine Chapel]] | [[Janice Rand]] | [[Jean-Luc Picard]] | ''[[Babylon 5]]'' | ''[[Firefly]]'' | [[The Poppy War]] | ''[[Dragon Republic]]'' | ''[[The Burning God]]'' | [[Neuromancer]] (William Gibson) | [[Hyperion]] | [[The Left Hand of Darkness]] | [[Solaris]] | [[Snow Crash]] | [[The Forever War]] | [[Childhood's End]] | The Hitchhiker's Guide to the Galaxy | [[The Three-Body Problem]] | [[Blindsight]] (Peter Watts)| [[The Martian]] | |- | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Jezici, geografija, geološke ere, biblioteke''''' [[Šablon:Geografske koordinate|Paralele i meridijani]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Africi|Nacionalne biblioteke u Africi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Aziji|Nacionalne biblioteke u Aziji]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi|Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi|Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Okeaniji|Nacionalne biblioteke u Okeaniji]] | [[Geološka era]] | [[Pismo (jezik)|Pismo]] | [[Šablon:Jezici|Jezici]] | [[Šablon:Granice Malezije]] | [[Šablon:Tektonske ploče|Šablon:Tektonika ploča]] | [[Šablon:Slavenski jezici]] | [[Wikipedia:Projekti]] | Šabloni vladari | [[Šablon:Vrijeme (meteorologija)|Šablon:Vrijeme]]|[[Šablon:Potpisnici Sarajevske rezolucije]] | Anatomija | Mora | [[Spisak akademika ANUBiH]] | [[Spisak poznatih osoba iz Bosne i Hercegovine]] | [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine|Ordeni]] | [[Šablon:Biblioteke i bibliotekarstvo|Bibliotekarstvo]] | [[Šablon:Rat u Bosni i Hercegovini]] | [[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Šablon:Agregatna stanja]]| [[Šablon:Potpredsjednici SAD-a]]| [[Šablon:Vrste stijena]] | [[Spisak ratova s učešćem Bosne i Hercegovine]] | [[Šablon:Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji]] | [[Šablon:Pape]] |[[Šablon:Diplomatija u Drugom svjetskom ratu]] | [[Šablon:Masakri nad Palestincima]] | [[Šablon:Filozofija uma]] | [[Spisak gradonačelnika Bihaća|Gradonačelnici Bihaća]] | [[Šablon:Predsjednici HAZU|Predsjednici HAZU]] | [[Šablon:Predsjednici SANU|Predsjednici SANU]] | [[Šablon: Islamske teme|Islamske teme]] | |- | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Napisati članke o nagradama''''' [[Nagrada "Skender Kulenović"]] | [[Nagrada "France Prešeren"]] | [[Nagrada "Isak Samokovlija" Goražde]] | [[Nagrada AVNOJ-a]] | [[Nagrada ZAVNOBIH-a]] | [[Nagrada "Satellite"]] | [[Nagrada "Hugo"]] | [[Nagrada "Nebula"]] | [[Fulbrightov program]] | [[Azijski nogometaš godine]] | [[Evropska Zlatna kopačka]] | [[IFFHS najbolji svjetski sudija]] | [[Najbolji strijelci Prve belgijske nogometne lige]] | [[Nogometaš godine - World Soccer]] | [[PFA nogometaš godine]] | [[Trener godine (World Soccer)]] | |} |} == To-do == * Provjeriti biografije s datumima smrti (Wikidata querry) - pregledano unazad do 2000. {{ok}} * Sve biografije dodati kategoriju Živi ljudi ili Umrli cca 2500 članaka/urađeno 1160 * Dodati kategoriju "Biografije" člancima gdje nedostaje cca 1900 članaka/urađeno 400 * provjeriti u kojim člancima je <nowiki><reference></nowiki> i zamijeniti odgovarajucim šablonom <nowiki>{{Refspisak}}</nowiki> * Dodati <nowiki>{{Normativna kontrola}}</nowiki> gdje nedostaje * Nogometaši i košarkaši dodati kategorije klubova gdje su igrali === Botovska posla === * [[Stranice koje vode na "Bibliotheca (Pseudo-Apollodorus)"|Bibliotheca (Pseudo-Apollodorus)]] --> Biblioteka (Pseudo-Apolodor) * [[Stranice koje vode na "Virgil"|Virgil]] --> [[Vergilije]] * [[Stranice koje vode na "Apollonius of Rhodes"|Apollonius of Rhodes]]-> [[Apolonije sa Rodosa]] * [[Stranice koje vode na "Theogony"|Theogony]] --> [[Teogonija]] * [[Stranice koje vode na "Ovid"|Ovid]] --> [[Ovidije]] * [[Stranice koje vode na "Metamorphoses"|Metamorphoses]] --> [[Metamorfoze]] * [[Stranice koje vode na "Plato"|Plato]] --> [[Platon]] * [[Stranice koje vode na "Aeneid"|Aeneid]] --> [[Eneida]] * [[Stranice koje vode na "Gaius Julius Hyginus"|Gaius Julius Hyginus]] --> [[Higin]] * [[Stranice koje vode na "Homeric Hymn"|Homeric Hymn]] -->[[Homerske himne]] * [[Stranice koje vode na "Iliad"|Iliad]] --> [[Ilijada]] * [[Stranice koje vode na "Odyssey"|Odyssey]] --> [[Odiseja]] * == Primljene nagrade == <gallery> Starfleet Shoulder Patch.svg|Za doprinose u vezi sa ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanim stazama]]'' Datoteka:Palapin satelit.png|Za opći doprinos i poticaj za budući rad Datoteka:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2022.|Azijskom mjesecu 2022.]] Datoteka:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2023.|Azijskom mjesecu 2023.]] Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(septembar 2023.)<br>'''''[[Mahathir Mohamad]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(februar 2024.)<br>'''''[[Planeta]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(mart 2024.)<br>'''''[[Zvjezdane staze: Discovery]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(juli 2024.)<br>'''''[[Arthur C. Clarke]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(august 2024.)<br>'''''[[Snijeg]]'''''</small> Odlikovanje udarnik.jpg|mini|lijevo|150px|Odlikovanje "Wiki-udarnik" za požrtvovan rad </gallery> == Ostale nagrade == {{Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka/Nagrada}} jd0m846ytyjzwlvb73xi4a7t9w960bo 10 495015 3841333 3517244 2026-05-07T10:37:44Z KWiki 9400 3841333 wikitext text/x-wiki {{Vojna kampanja | klasa = hlist | stil = | ime = Bitke u Mađarskoj revoluciji 1848. | naslov = [[Mađarska revolucija 1848.]] | podaci = * [[Bitka kod Sremskih Karlovaca|Sremski Karlovci]] * [[Prva opsada Sentomaša|Sentomaš]] * [[Druga opsada Sentomaša|Sentomaš 2]] * [[Bitka kod Perleza|Perlez]] * [[Slovački ustanak 1848–1849.|Slovački ustanak]] * [[Treća opsada Sentomaša|Sentomaš 3]] *'''[[Jesenska kampanja]]''' * [[Bitka kod Pákozda|Pákozd]] * [[Avram Iancu#Konflikt|Transilvanija]] * [[Ustanak u Nagykanizsi|Nagykanizsa]] * [[Predaja u Ozori|Ozora]] * [[Letenjska bitka|Letenye]] * [[Bitka kod Kotoribe|Kotoriba]] * [[Bitka kod Schwechata|Schwechat]] * [[Bitka kod Friedaua|Friedau]] *'''[[Zimska kampanja (1848–1849)|Zimska kampanja]]''' * [[Bitka na Riki|Rika]] * [[Bitka kod Jarkovca|Jarkovac]] * [[Bitka kod Mosona|Moson]] * [[Bitka kod Móra|Mór]] * [[Bitka kod Pančeva|Pančevo]] * [[Bitka kod Košica (1849)|Košice]] * [[Bitka kod Nyárasda|Nyárasd]] * [[Prva bitka kod Szolnoka|Szolnok 1]] * [[Bitka kod Cegléda|Cegléd]] * [[Bitka kod Vízakne|Vízakna]] * [[Bitka na Branisku|Branisko]] * [[Bitka kod Piskija|Piski]] * [[Bitka kod Kompolta|Kompolt]] * [[Bitka kod Cibakháze|Cibakháza]] * [[Bitka kod Kápolne|Kápolna]] * [[Bitka kod Mezőkövesda|Mezőkövesd]] *'''[[Proljetna kampanja (1849)|Proljetna kampanja]]''' * [[Druga bitka kod Szolnoka|Szolnok 2]] * [[Druga bitka kod Nagyszebena|Nagyszeben 2]] * [[Bitka kod Hatvana|Hatvan]] * [[Četvrta opsada Sentomaša|Sentomaš 4]] * [[Bitka za Tápióbicske|Tápióbicske]] * [[Bitka kod Isaszega (1849)|Isaszeg]] * [[Prva bitka kod Váca|Vác 1]] * [[Bitka kod Nagysalla|Nagysalló]] * [[Prva bitka kod Komároma|Komárom 1]] * [[Opsada Budima 1849.|Buda]] * [[Bitka kod Kaća|Kać]] *'''[[Ljetna kampanja (1849)|Ljetna kampanja]]''' * [[Opsada Petrovaradina|Petrovaradin]] * [[Bitka kod Csorne|Csorna]] * [[Bitka kod Zsigárda|Zsigárd]] * [[Bitka kod Alsónyárasda|Alsónyárasd]] * [[Bitka kod Pereda|Pered]] * [[Bitka kod Ihásza|Ihász]] * [[Bitka kod Győra|Győr]] * [[Druga bitka kod Komároma|Komárom 2]] * [[Treća bitka kod Komároma|Komárom 3]] * [[Bitka kod Malog Iđoša|Mali Iđoš]] * [[Druga bitka kod Váca|Vác 2]] * [[Bitka kod Ture|Tura]] * [[Bitka kod Segesvára|Segesvár]] * [[Bitka kod Debrecena (1849)|Debrecen]] * [[Četvrta bitka kod Komároma|Komárom 4]] * [[Bitka kod Szőrega|Szőreg]] * [[Bitka kod Temišvara|Temišvar]] * [[Predaja u Világosu|Világos]] * [[Bitka kod Hetényja (1849)|Hetény]] * [[Bitka kod Hetényja, Kurtakeszija i Izse|Izsa]] }}<noinclude> [[Kategorija:Mađarska revolucija 1848.|Bitke]] [[Kategorija:Šabloni za vojne kampanje|Mađarska revolucija 1848.]] </noinclude> tmqrzbch8dbilwk6o820r2ftv2qujfb 0 495361 3841321 3821213 2026-05-07T09:34:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841321 wikitext text/x-wiki [[slika:Scales of size.jpg|thumb|400px| Grafički pregled veličina]] Slijede primjeri [[red veličine|redova veličine]] za različite [[dužina|dužine]]. __TOC__ ==Pregled== {| class="wikitable floatleft"px" |- ! rowspan=2 | Skala !! colspan=2 | Raspon ([[metar|m]]) !! rowspan=2 | Jedinica !! rowspan=2 | Primjeri stavki |- ! ≥ !! < |- | rowspan="3" |[[#Subatomska skala|Subatomska]] |– | 0 |– | [[Gravitacijska singularnost]] |- | 10⁻³⁶ || 10⁻³³||{{math|[[ Plankova dužina|<var>ℓ</var>_P]]}}|| Fiksna vrijednost (ne raspon). [[Kvantna pjena]], [[string (fizika)|string]] |- | 10⁻¹⁸ || 10⁻¹⁵ || [[atometar|am]]|| [[Proton]], [[neutron]], [[pion]] |- | rowspan=3 | [[#Od atomske do ćelijske skale|Od atomske do ćelijske]] || [[#1E-15|10⁻¹⁵]] || 10⁻¹² || [[femtometar|fm]] || [[Atomsko jezgro]] |- | [[#1E-12|10⁻¹²]] || 10⁻⁹ || [[pikometar|pm]] || [[Talasna dužina]] [[gama-zračenje|gama-zraka]] i [[X-zraka]], [[atom vodonika]] |- | [[#1E-9|10⁻⁹]] || 10⁻⁶ || [[nanometar|nm]] || [[DNK]] [[alfa-heliks|heliks]], [[virus]], talasna dužina [[optički spektar|optičkog spektra]], tranzistori koji se koriste u CPU-ima |- | rowspan=2 | [[#Ćelijska do ljudska skala|Od ćelije do čovjeka]] || [[#1E-6|10⁻⁶]] || 10⁻³ || [[mikrometar|μm]] || [[Bakterija]], [[magla|maglena]] kapljica vode, prečnik ljudske [[kosa|kose]]<ref name="Note Physics Factbook" group=note>[[prečnik]] ljudske kose kreće se od 17 do 181μm {{cite web|url=https://hypertextbook.com/facts/1999/BrianLey.shtml|title=Diameter of a human hair|first=Brian|last=Ley|year=1999|website=The Physics Factbook|editor-last=Elert|editor-first=Glenn|access-date=8. 12. 2018}}</ref> |- | [[#1E-3|10⁻³]] || 1 || [[milimetar|mm]] || [[Komarac]], [[loptica za golf]], [[domaća mačka]], [[violina]], [[fudbal]] |- | rowspan=2 | [[#Ljudska do astronomska skala|Od ljudske do astronomske]] || 1 || 10³ || [[metar|m]] || [[Klavir]], [[ljudi]], [[automobil]], kitov [[spermatozoid]], [[fudbal|fudbalsko igralište]], [[Ajfelov toranj]] |- | [[#1E3|10³]] || 10⁶ || [[kilometar|km]] || [[Mount Everest]], dužina [[Panamski kanal|Pansmskog kanala]] i [[Transsibirska željeznica]], veči [[asteroid]] |- | rowspan=7 | [[#Astronomska skala|Astronomska]] || [[#1E6|10⁶]] || 10⁹ || [[#1 megametar|Mm]] || [[Mjesec]], [[Zemlja]], jedna [[svjetlosna sekunda]] |- | [[#1E9|10⁹]] || 10¹² || [[#1 gigametar|Gm]] || [[Sunce]], jedna [[svjetlosna minuta]], [[Zemlja|Zemljina orbita]] |- | [[#1E12|10¹²]] || 10¹⁵ || [[#1 terametar|Tm]] || Orbite [[vanjske planete|vanjskih planeta]], [[Sunčev sistem]] |- | [[#1E15|10¹⁵]] || 10¹⁸ || [[#1 pentametar|Pm]] ||[[Svjetlosna godina]], udaljenost do [[Proksima Centauri]] |- | [[#1E18|10¹⁸]] || 10²¹ || [[#1 egzametar|Em]] || [[Spiralni krak|Galaksijski krak]] |- | [[#1E21|10²¹]] || 10²⁴ || [[#1 zetametar|Zm]] || [[Mliječni put]], udaljenost do [[Galaksija Andromeda|galaksije Andromeda]] |- | [[#1E24|10²⁴]] || 10²⁷ || [[#1 jotametar|Ym]] || [[Huge-LQG]], [[Hercules–Corona Borealis Veliki zid]], [[Uočljivi svemir]] |} {{Clear}} ==Detaljna lista== Kako bismo pomogli u poređenju različitih redova veličina, sljedeća lista opisuje različite dužine između <math>10^{10^{10^{122}}}</math>metara. ===Subatomska skala=== {| class="wikitable" ! Faktor ([[metar|m]]) ! Multiplikator ! Vrijednost ! Tačka |- | 0 | 0 | 0 | [[Gravitacijska singularnost]] |- |10⁻³⁵ | 1 [[Planckova dužina]] | 0.0000162&nbsp;qm&nbsp; | [[Planckova dužina]]; tipska skala hipotetske [[kvantna gravitacija petlje|kvantne gravitacije petlje]] ili veličina hipotetske [[string (fizika)|string]]oskih i [[brana]]; prema [[teorija struna|teoriji struna]], dužine manje od ove nemaju [[fizika|fizički]] smisao.<ref name="Burgess_and_Quevedo">{{cite journal|first1=Cliff|last1=Burgess|first2=Fernando|last2=Quevedo|title=The Great Cosmic Roller-Coaster Ride|url=https://www.scientificamerican.com/article/the-great-cosmic-roller-coaster-ride/ |journal=Scientific American |page=55|date=novembar 2007|volume=297|issue=5|doi=10.1038/scientificamerican1107-52|pmid=17990824|bibcode=2007SciAm.297e..52B|access-date=1. 5. 2017}}</ref> Smatra se da [[Kvantna pjena]] postoji na ovoj skali. |- | 10⁻²⁴ | [[#1 joktometar|1 joktometar]] ([[joktometar|ym]]) | 142 ym | Efektivni [[poprečni presjek (fizika)|poprečni presjek]] radijusa od 1 [[MeV]] [[neutrino|neutrina]] <ref>{{cite web|first=Carl R.|last=Nave|url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/particles/cowan.html#c1 |title=Cowan and Reines Neutrino Experiment |work=HyperPhysics|access-date=4. 12. 2008}} (6.3 × 10⁻⁴⁴ cm², što daje efektivni radijus od oko 1,42 × 10⁻²² m)</ref> |- |rowspan=3 | 10⁻²¹ |rowspan=3 | [[#1 zeptometar|1 zeptometar]] ([[zeptometar|zm]]) | | [[Preon]]i, hipotetske čestice predložene kao potkomponente [[kvark]]ova i leptona; gornja granica za širinu [[kosmička žica|kosmičke žice]] u teoriji struna |- | 7 zm | Efektivni radijus poprečnog presjeka visokoenergetskih [[neutrin]]a <ref name="NaveN3">{{cite web|first=Carl R.|last=Nave|url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/particles/neutrino3.html#c2|title=Neutron Absorption Cross-sections |work=HyperPhysics|access-date=4. 12. 2008}} (area for 20 GeV about 10 × 10⁻⁴² m² daje efektivni radijus od oko 2 × 10⁻²¹ m; za 250 GeV oko 150 × 10⁻⁴² m² > daje efektivni radijus od oko 7 × 10⁻²¹ m)</ref> |- | 310 zm | [[De Broljeva talasna dužina]] [[proton]]a na [[Veliki hadronski sudarač|Velikom hadronskom sudaraču]] (4 TeV {{od|2012|lc=y||df=}}) |- |rowspan=3 | 10⁻¹⁸ |rowspan=3 | [[#1 atometar|1 atometar]] ([[atometar|am]]) |rowspan=3 | | Gornja granica za veličinu [[kvark]]ova i [[elektron]]a |- | Osetljivost [[LIGO]] detektora za [[gravitacijski talas]]s<ref>{{cite journal |quote=On 14 September 2015 at 09:50:45 UTC the two detectors of the Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory simultaneously observed a transient gravitational-wave signal. The signal sweeps upwards in frequency from 35 to 250 Hz with a peak gravitational-wave strain of 1.0×10⁻²¹.|doi = 10.1103/PhysRevLett.116.061102|pmid = 26918975|title = Observation of Gravitational Waves from a Binary Black Hole Merger|journal = Physical Review Letters|volume = 116|issue = 6|pages = 061102|year = 2016|last1 = Abbott|first1 = B. P. |display-authors =etal |bibcode = 2016PhRvL.116f1102A|arxiv = 1602.03837|s2cid = 124959784}}</ref> |- | Gornja granica tipskog raspona veličina za "osnovne [[string (fizika)|stringove]]"<ref name="Burgess_and_Quevedo"/> |- || 10⁻¹⁷ || [[#10 atometar|10 am]] || | Raspon [[slaba sila|slabe sile]] |- || 10⁻¹⁶ || [[#100 atometar|100 am]] || 850 am | Približni protonski radijus<ref>{{cite journal |last=Pohl |first=R. |display-authors=etal |title=The size of the proton|journal=Nature|volume=466|issue=7303|pages=213–6|date=juli 2010|pmid=20613837|doi=10.1038/nature09250|bibcode=2010Natur.466..213P|s2cid=4424731 |url=https://rdcu.be/bYa2m }}</ref> |} ===Atomska do ćelijska skala=== <!-- No more than three examples per row: choose examples from a range of sizes, and add extra examples to the sub-SECTIONs instead. --> {| class="wikitable" !Faktor ([[metar|m]]) !Multiplikator !Vrijednost !Tačka |- |rowspan=5 | 10⁻¹⁵{{Anchor|1E-15}} |rowspan=5 | [[#1 femtometar|1 femtometar]] ([[femtometar|fm]], fermi) |1 fm | Približna granica [[gluon]]ski posredovane [[jaka interakcija|sile boje]] između [[kvark]]ova<ref name=profmattstrassler/><ref name=Kolena_at_Duke/> |- |1,5 fm | Efektivni radijus poprečnog presjeka od 11 MeV [[proton]]a<ref name="Nav">{{cite web|url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/nuclear/crosec.html|title=Scattering cross section|access-date=10. 2. 2009|author=Nave, Carl R.}} (diameter of the [[Cross section (physics)|scattering cross section]] of an 11 MeV [[proton]] with a target proton</ref> |- |2,81794 fm |[[Klasični elektronski radijus]]<ref>{{cite web|publisher=National Institute of Standards and Technology |url=https://physics.nist.gov/cgi-bin/cuu/Value?re|title=CODATA Value: classical electron radius |website=The NIST Reference on Constants, Units, and Uncertainty}}</ref> |- |3 fm | Približna granica [[mezon]]ski posredovane [[jaka interakcija|nuklearna sila vezivanja]]<ref name=profmattstrassler>{{cite web |url=http://profmattstrassler.com/articles-and-posts/particle-physics-basics/the-known-forces-of-nature/the-strength-of-the-known-forces/ |title=The strength of the known forces |first=Matt |last=Strassler |website=profmattstrassler.com|date=30. 5. 2013 }}</ref><ref name=Kolena_at_Duke>{{cite web |url=http://webhome.phy.duke.edu/~kolena/modern/forces.html#005 |title=The four forces: The strong interaction |author-last=Kolena |publisher=Duke University |department=Astrophysics Dept website}}</ref> |- |1,75 do 15 fm | Raspon promjera [[atomsko jezgro|atomskog jezgra]]<ref name="Burgess_and_Quevedo"/><ref>{{cite web|title=The Scale of the Universe|url=https://cass.ucsd.edu/archive/public/tutorial/scale.html|author=H. E. Smith|publisher=University of California, San Diego|quote=~10⁻¹³cm|access-date=10. 2. 2009}}</ref> |- |rowspan=4 | 10⁻¹²{{Anchor|1E-12}} |rowspan=4 | [[#1 pikometar|1 pikometar]] ([[pikometar|pm]]) |0,75 do 0,8225 pm |Najduža [[talasna dužina]] [[gama zraka]] |- |1 pm |Udaljenost između [[atomsko jezgro|atomskih jezgara]] u [[bijeli patuljak|bijelom patuljku]] |- |2,4 popodne |[[Komptonova talasna dužina]] [[elektron]]a |- |5 popodne |[[Talasna dužina]] najkraćih [[X-zraka]] |- |rowspan=3 | 10⁻¹¹ |rowspan=3 | [[#10 pikometar|22 h]] |- |28 sati |Radijus atoma [[helij]]a. |- |53 pm |[[Bohrov radijus]] (radijus [[vodik|atoma vodika]]) |- |rowspan=4 | 10⁻¹⁰ |rowspan=4 | [[#100 pikometar|22:00]] |100 pm |1 [[ångström]] (također [[kovalentna veza|kovalentni poluprečnik]] atoma [[sumpor]]a <ref>{{cite web|first=Mark|last=Winter|title=WebElements Periodic Table of the Elements / Sulfur / Radii|url=https://www.webelements.com/sulfur/atom_sizes.html|date=2008|access-date=6. 12. 2008}}</ref>) |- |154 pm | Dužina tipske [[kovalentne veze]] ([[ugljik|C]]–C) |- |280 pm | Prosječna veličina molekula [[voda|vode]] (stvarne dužine mogu varirati) |- |500 pm |Širina [[protein]]skog [[alfa-heliks|α-heliksa]] |- |rowspan=5 | 10⁻⁹{{Anchor|1E-9}} |rowspan=5 | [[#1 nanometar|1 nanometar]] ([[nanometar|nm]]) |1&nbsp;nm | Prečnik [[karbonska nanocijev|karbonske nanocijevi]]<ref>{{cite journal|vauthors=Flahaut E, Bacsa R, Peigney A, Laurent C|title=Gram-scale CCVD synthesis of double-walled carbon nanotubes|journal=Chemical Communications|volume=12|issue=12|pages=1442–3|date=juni 2003|pmid=12841282|doi=10.1039/b301514a|s2cid=30627446 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00926035/file/Flahaut_10551.pdf}}</ref> Diameter of smallest transistor gate (as of 2016)<ref>{{Cite web|url=https://www.theverge.com/circuitbreaker/2016/10/6/13187820/one-nanometer-transistor-berkeley-lab-moores-law|title = The world's smallest transistor is 1nm long, physics be damned|date = 6. 10. 2016}}</ref> |- |2&nbsp;nm | Prečnik [[DNK]] heliksa<ref>{{cite web|last=Stewart|first=Robert|title=Dr|url=http://rh.healthsciences.purdue.edu/vc/theory/dna/index.html|website=Radiobiology Software|archive-url=https://web.archive.org/web/20100630161605/http://rh.healthsciences.purdue.edu/vc/theory/dna/index.html|archive-date=30. 6. 2010|access-date=20. 5. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |2,5&nbsp;nm | Najmanji [[mikroprocesor]]ski [[tranzistor]]ski [[ulaz (tranzistor)|ulaz]] debljina oksida |- |3,4&nbsp;nm |Dužina [[DNK]] [[okret (biohemija)|okreta]] (10 [[Bazni par|bp]])<ref>{{cite book|title=DNA Interactions with Polymers and Surfactants|url=https://archive.org/details/dnainteractionsw0000unse|publisher=John Wiley & Sons, Inc.|location=Hoboken, NJ|isbn=978-0-470-25818-7|page=[https://archive.org/details/dnainteractionsw0000unse/page/265 265]|first=Dominique|last=Langevin|editor-first1=Rita S|editor-last1=Dias|editor-first2=Bjorn|editor-last2=Lindman|doi=10.1002/9780470286364.ch10|chapter=Chapter 10: DNA-Surfactant/Lipid Complexes at Liquid Interfaces|quote=DNA has 20 elementary charges per helical turn over the corresponding length of 3.4nm|year=2008}}</ref> |- |6–10&nbsp;nm |Debljina [[ćelijska membrana|plazmamembrane]] |- |rowspan=4 | 10⁻⁸ |rowspan=4 | [[#10 nanometara|10&nbsp;nm]] |10&nbsp;nm | Debljina [[ćelijski zid|ćelijskog zida]] u [[Bojenje po Gramu|Gram]]-negativnim [[bakterijama]] |- |10&nbsp;nm |{{od|2016}}, [[10 nanometara]] je bio najmanji u [[proizvodnja poluprovodničkih uređaja|prizvodnji poluprovodničkih uređaja]] [[poluprovodnički čvor|čvor]]<ref>{{cite web|url=https://www.sammobile.com/2016/10/17/samsung-announces-industry-first-mass-production-of-system-on-chip-with-10nm-finfet-technology/|title=Samsung announces industry-first mass production of System-on-Chip with 10nm FinFET technology|last=F.|first=Adnan|website=SamMobile}}</ref> |- |40&nbsp;nm | Ekstremna [[ultraljubičasta svjetlost|ultraljubičasta]] [[talasna dužina]] |- |50&nbsp;nm |[[Visina letenja]] [[glava za čitanje i upisivanje diska|glave]] [[hardwser|tvrdog diska]]<ref>{{cite web|title=Hard drive basics – Capacities, RPM speeds, interfaces, and mechanics|url=https://www.helpwithpcs.com/hardware/hard-drive-basics.php|website=helpwithpcs.com|access-date=13. 7. 2016|archive-date=5. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161005024135/http://www.helpwithpcs.com/hardware/hard-drive-basics.php|url-status=dead}}</ref> |- |rowspan=3 | 10⁻⁷ |rowspan=3 | [[#100 nanometara|100&nbsp;nm]] |121.6&nbsp;nm | [[Talasna dužina]] [[Lyman-alfa linija]]<ref name="ber">Cohn, J. [[University of California, Berkeley]] [http://astro.berkeley.edu/~jcohn/lya.html Lyman alpha systems and cosmology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606084645/http://astro.berkeley.edu/~jcohn/lya.html |date=6. 6. 2011 }}. Retrieved 21 February 2009.</ref> |- |120&nbsp;nm | Tipski prečnik [[virus ljudske imunodeficijencije]] (HIV)<ref>{{cite book|last1=Seth|first1=S.D.|last2=Seth|first2=Vimlesh|title=Textbook of Pharmacology|date=2009|publisher=Elsevier|isbn=978-81-312-1158-8|page=X111|edition=3rd|url=https://books.google.com/books?id=51ozlZRBvQwC&pg=SL24-PA111}}</ref> |- |400–700&nbsp;nm | Približan raspon talasnih dužina [[vidljiva svjetlost|vidljive svjetlosti]]<ref name="hyp">{{cite web|url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/vision/specol.html#c1|title=Color|website=HyperPhysics|date=2016|last=Nave|first=Carl R|publisher=Georgia State University}}</ref> |} ===Ćelijska do ljudska skala=== <!--Grouping entities like red blood cells and Disneyland together doesn't feel appropriate. It should be subdivided, or at least merged into the smaller scale --> {| class="wikitable" !Faktor ([[metar|m]]) !Multiplikacija !Vrijednost !Tačka |- |rowspan=3 | 10⁻⁶{{Anchor|1E-6}} |rowspan=3 | [[#1 mikrometar|1 mikrometar]] ([[mikrometar|μm]]) (also called 1 micron) |1–4&nbsp;μm | Tipska dužina [[bakterije]]<ref>{{cite web|title=Size of bacteria|url=http://www.whatarebacteria.com/size-of-bacteria/|website=What are bacteria?|access-date=19. 7. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> |- |4&nbsp;μm | Tipski [[prečnik]] [[paukova mreža|paukove niti]]<ref>{{cite web|title=Engineering properties of spider silk|url=http://web.mit.edu/course/3/3.064/www/slides/Ko_spider_silk.pdf|website=web.mit.edu|last1=Ko|first1=Frank K.|last2=Kawabata|first2=Sueo|last3=Inoue|first3=Mari|last4=Niwa|first4=Masako|last5=Fossey|first5=Stephen|last6=Song|first6=John W.}}</ref> |- |7&nbsp;μm | Tipska veličina [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]]<ref>{{cite web|last1=Doohan|first1=Jim|title=Blood cells|url=http://www.biosbcc.net/doohan/sample/htm/Blood%20cells.htm|website=biosbcc.net|access-date=19. 7. 2016|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160723113019/http://www.biosbcc.net/doohan/sample/htm/Blood%20cells.htm|archive-date=23. 7. 2016|df=dmy-all}}</ref> |- |rowspan=4 | 10⁻⁵ |rowspan=4 | [[#10 mikrometara|10&nbsp;μm]] |10&nbsp;μm | Tipiska veličina vodene kapljice magle ili oblaka |- |10&nbsp;μm | Širina [[tranzistor]]a u [[Intel 4004]], prvom komercijalnom [[mikroprocesor]]u na svijetu |- |12&nbsp;μm |Širina [[akrilno vlakno|akrilnih vlakana]] |- |17-181&nbsp;μm |Raspon širine ljudskih [[dlaka]]<ref name="Physics Factbook">According to ''The [[Physics]] Factbook'', the diameter of human hair ranges from 17 to 181&nbsp;μm{{cite web|url=https://hypertextbook.com/facts/1999/BrianLey.shtml|title=Width of a Human Hair|last=Ley|first=Brian|year=1999|website=The Physics Factbook}}</ref> |- |rowspan=3 | 10⁻⁴ |rowspan=3 | [[#100 mikrometrara|100&nbsp;μm]] |340&nbsp;μm | Veličina [[piksel]]a na 17-inčnom monitoru rezolucije 1024×768 |- |560&nbsp;μm |Debljina središnjeg područja čovjekove [[rožnjača|rožnjače]]<ref name="ReferenceA">{{cite journal|vauthors=Liu Z, Huang AJ, Pflugfelder SC|title=Evaluation of corneal thickness and topography in normal eyes using the Orbscan corneal topography system|journal=The British Journal of Ophthalmology|volume=83|issue=7|pages=774–8|date=juli 1999|pmid=10381661|pmc=1723104|doi=10.1136/bjo.83.7.774}}</ref> |- |750&nbsp;μm | Maksimalni prečnik ''[[Thiomargarita namibiensis]]'', najveće ikada otkrivene bakterije ({{od|2010|lc=y}}) |- |rowspan=3 | 10⁻³{{Anchor|1E-3}} |rowspan=3 | [[#1 milimetar|1 milimetar]] ([[milimetar|mm]]) |~5&nbsp;mm | Dužina prosječnih [[buha]] je 1–10&nbsp;mm (obično <5&nbsp;mm)<ref name=BugGuide>[https://bugguide.net/node/view/7040 Order Siphonaptera – Fleas – BugGuide.Net] Accessed 29 April 2014</ref> |- |2,54&nbsp;mm |1/10t inča; udaljenost između pinova u [[dvolinijski paket|DIP]] (dvolinijskom pakovanju) elektronskik komponenti |- |5,70&nbsp;mm |Prečnik projektila u [[5,56×45mm NATO]] municije |- |rowspan=3 | 10⁻² |rowspan=3 | [[#1 centimetar|1 centimetar]] ([[centimetar|cm]]) |20&nbsp;mm |Približna širina [[prst]]a odraslog čovjeka |- |54&nbsp;mm × 86&nbsp;mm |Dimenzije [[kreditna kartica|kreditne kartice]], prema [[ISO/IEC 7810 ID-1]] standardu |- |73–75&nbsp;mm |Prečnik [[Bejzbol (lopta)|bejzbol]], prema smernicama [[Major League Baseball]] <!-- Izračunato na osnovu zahteva da obim bude 9 do 9,25 inča: 9*2,54/pi=73 mm. 9,25*2,54/pi=75 mm --><ref name="Official Rules">{{cite web|title=Official Rules|url=http://mlb.mlb.com/mlb/official_info/official_rules/official_rules.jsp|publisher=MLB|access-date=30. 9. 2011}}</ref> |- |rowspan=3 | 10⁻¹ |rowspan=3 | [[#1 decimetar|1 decimetar]] ([[decimetar|dm]]) |120&nbsp;mm |Dijametar [[kompakt disk|kompakd diska]] |- |660&nbsp;mm | Dužina najdužih [[Pinus|borovih]] češera, proizvedenih od [[Pinus|šećernog bora]]<ref>{{cite web|url=http://www.na.fs.fed.us/Spfo/pubs/silvics_manual/Volume_1/pinus/lambertiana.htm|title=Pinus lambertiana|authors=Bohun B. Kinloch, Jr. and William H. Scheuner|access-date=19. 1. 2017|archive-date=8. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110608015717/http://www.na.fs.fed.us/Spfo/pubs/silvics_manual/Volume_1/pinus/lambertiana.htm|url-status=dead}}</ref> |- |900&nbsp;mm | Prosječna dužina [[rapija]], [[mačevanje|mačevalačkog]] mača<ref name="2-Clicks Swords">{{cite web|url=https://www.2-clicks-swords.com/article/what-is-a-rapier.html|title=What is a rapier – Renaissance swords Rapiers|publisher=2-Clicks Swords|access-date=1. 1. 2023|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624033750/https://www.2-clicks-swords.com/article/what-is-a-rapier.html|url-status=dead}}</ref> |} ===Ljudska do astronomska skala=== {| class="wikitable" !Faktor ([[metar|m]]) !Višestrukost !Vrijednost !Tačka |- |rowspan=3 | 1 metre{{Anchor|1E0}} |rowspan=3 | [[#1 metar|1 metar]] ([[metar|m]]) |1&nbsp;m (tačno) |Od 1983., definisano kao dužina putanje koju pređe svjetlost u [[vakuum]]u<br>u vremenskom intervalu od 1/299,792,458 [[sekunda]]. Pogledajte [[historija metra]] za prethodne definicije. |- |2,72&nbsp;m |Visina [[Robert Wadlow|Roberta Wadlowa]], najvišeg poznatog čovjeka.<ref name="Guinness">{{cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/records/hall-of-fame/robert-wadlow-tallest-man-ever|title=Robert Wadlow: Tallest man ever|publisher=Guinness World Records}}</ref> |- |8,38 m | Dužina [[london]]skog autobusa ([[AEC Routemaster]]) |- |rowspan=3 | 10¹ |rowspan=3 | [[#1 decametar|1 decametar]] ([[decametar|dam]]) |33 m | Dužina najdužeg poznatog [[plavetni kit|plavog kita]]<ref>{{cite web|url=http://nationalzoo.si.edu/Animals/AnimalRecords/|title=Animal Records|publisher=Smithsonian National Zoological Park|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20040823234342/http://nationalzoo.si.edu/Animals/AnimalRecords/|archive-date=23. 8. 2004|df=dmy-all}}</ref> |- |52 m | Visina [[Nijagarini vodopadi|Nijagarinih vodopada]]<ref name="Niagara Parks Commission">{{cite web|title=Niagara Falls Geology Facts & Figures|url=http://www.niagaraparks.com/media/geology-facts-figures.html|publisher=Niagara Parks Commission|access-date=29. 6. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719093559/http://www.niagaraparks.com/media/geology-facts-figures.html|archive-date=19. 7. 2011|df=dmy-all}}</ref> |- |93,47 m | Visina [[Kip slobode|Kipa slobode]] |- |rowspan=4 | 10² |rowspan=4 | [[#1 hektometar|1 hektometar]] ([[hektometar|hm]]) |105 m | Dužina tipskog [[fudbalski teren|fudbalskog terena]] |- |137 m (147 m) | Visina (sadašnja i originalna) [[Velika piramida u Gizi|Velike piramide u Gizi]] |- |300 m |Visina [[Ajfelov toranj|Ajfelovog tornja]], jednog od poznatih spomenika [[Pariz]]a |- |979 m |Visina [[Salto Angel]], najvišeg vodopada na svijetu koji slobodno pada ([[Venecuela]]) |- |rowspan=3 | 10³ |rowspan=3 | [[#1 kilometar|1 kilometar]] ([[kilometar|km]]) |2,3&nbsp;km |Dužina [[brana Tri klisure|brane Tri klisure]], najveće [[brana|brane]] na svijetu<ref name="Three Gorges Dam">{{cite web|url=https://www.encyclopedia.com/environment/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/three-gorges-dam|title=Three Gorges Dam|publisher=Cengage Learning|website=encyclopedia.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.ibiblio.org/chinesehistory/contents/07spe/specrep01.html#Quick%20Facts|title=Exploring Chinese History :: Special Reports :: The Three Gorges Dam Project}}</ref> |- |3,1&nbsp;km | Najuža širina [[Mesinski tjesnac|Mesinskog tjesnaca]], koji razdvaja [[Apeninsko poluostrvo]] i [[Sicilija|Siciliju]] |- |8.848&nbsp;km |Visina [[Mont Everest]]a, najviše planine na Zemlji |- |rowspan=3 | 10⁴ |rowspan=3 | [[#10 kilometara|10&nbsp;km]]<!-- aka zastarjeli izraz mirijametar --> |10,9&nbsp;km |Dubina [[Challenger Deep]]a u [[Marijanska brazda|Marijanskoj brfazdi]], najdublja poznata tačka na Zemljinoj površini |- |27&nbsp;km |Obim [[Veliki hadronski sudarač|Velikog hadronskog sudarača]], {{od|maja 2010.|lc=on}} najvećeg [[akcelerator čestica|akceleratora čestica]] |- |42.195&nbsp;km |Dužina [[maraton]]a |- | rowspan="4" |10⁵ | rowspan="4" |[[#100 kilometara|100&nbsp;km]] |100&nbsp;km |Udaljenost koju [[IAU]] smatra granicom do [[prostor]]a, zvana [[Karmanova linija]] |- |163&nbsp;km |Dužina [[Suecki kanal|Sueckog kanala]], koji povezuje [[Sredozemno more]] sa [[Crveno more|Crvenim morem]] |- |491&nbsp;km |Dužina [[Pirineji|Pireneja]], [[planinski lanac|planinskog lanca]] koji razdvaja [[Španija|Španiju]] i [[Francuska|Francusku]] |- |974,6&nbsp;km |Najveći prečnik patuljaste planete [[Ceres (planeta)|Ceres]].<ref name="ReferenceB">{{cite journal|vauthors=Thomas PC, Parker JW, McFadden LA, Russell CT, Stern SA, Sykes MV, Young EF|title=Differentiation of the asteroid Ceres as revealed by its shape|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-09-08_437_7056/page/224|journal=Nature|volume=437|issue=7056|pages=224–6|date=septembar 2005|pmid=16148926|doi=10.1038/nature03938|bibcode=2005Natur.437..224T|s2cid=17758979}}</ref> |- | rowspan="9" | 10⁶{{Anchor|1E6}} | rowspan="9" | [[#1 megametar|1 megametar]] ([[megametar|Mm]]) |2.38 Mm | Prečnik patuljaste planete [[Pluton]], nekada najmanja [[planeta|planetna]] kategorija<ref name="Asteroid-planet?" group=note>Tačna [[Sunčev sistem|kategorija]] (asteroid, patuljasta planeta ili planeta) kojoj pripadaju određeni objekti Sunčevog sistema, podvrgnuta je izvjesnoj reviziji od otkrića vansolarnih planeta i transneptunskih objekata</ref> u Sunčevom sistemu |- |3,48&nbsp;mm |Prečnik [[Mjesec]]a |- |5,2&nbsp;mm |Tipska udaljenost koju je prešao pobjednik [[24 sata Le Mansa]] automobilske utrke izdržljivosti |- |6.371 Mm |Prosjek [[Zemljin radijus|Polumjera Zemlje]] |- |6.378 Mm |[[Ekvator]]ski poluprečnik Zemlje |- |6,4&nbsp;mm |Dužina [[Veliki kineski zid|Velikog kineskog zida]] |- |6,6&nbsp;mm |Približna dužina dvije najduže rijeke, [[Nil]] i [[rijeka Amazon|Amazon]] |- |7.821 Mm |Dužina [[Transkanadski autoput|Transkanadskog autoputa]] |- |9.288 Mm |Dužina [[Transsibirska željeznica|Transsibirske željeznice]], najduže na svijetu |} ===Astronomska skala=== {| class="wikitable" !Faktor ([[metar|m]]) !Višestrukost !Vrijednost !Tačka |- | rowspan="3" | 10⁷{{Anchor|1E7}} | rowspan="3" | [[#10 megametara|10&nbsp;Mm]] |12.756 Mm |[[Ekvator]]ski prečnik Zemlje |- |20.004 Mm |Dužina [[meridijan (geografija)|meridijana]] na Zemlji (udaljenost između Zemljinih polova duž površine)<ref>{{Cite journal |last=Weintrit |first=Adam |date=2013 |title=So, What is Actually the Distance from the Equator to the Pole? – Overview of the Meridian Distance Approximations |url=http://www.transnav.eu/Article_So,_What_is_Actually_the_Distance_Weintrit,26,435.html |journal=TransNav, the International Journal on Marine Navigation and Safety of Sea Transportation |language=en |volume=7 |issue=2 |pages=259–272 |doi=10.12716/1001.07.02.14 |issn=2083-6473}}</ref> |- |40.075 Mm |Dužina Zemljinog [[ekvator]]a |- |rowspan=3 | 10⁸{{Anchor|1E8}} |rowspan=3 | [[#100 megametrara|100&nbsp;Mm]] |142.984 Mm |Prečnik [[Jupiter]]a |- |299.792 Mm |Udaljenost koju svjetlost pređe u vakuumu u jednoj sekundi ([[svjetlosna sekunda]], tačno 299,792,458 m po definiciji [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]) |- |384.4 Mm |[[Mjesec|Mjesečeva]] orbitna udaljenost od Zemlje |- |rowspan=2 | 10⁹{{Sidro|1E9}} |rowspan=2 | [[#1 gigametar|1 gigametar]] ([[gigametar|Gm]]) |1,39&nbsp;Gm |Prečnik [[Sunce|Sunca]] |- |5,15&nbsp;Gm |Najveća kilometraža ikada zabilježena automobilom (3,2 miliona milja od 1966. [[Volvo P1800|Volvo P-1800S]])<ref>{{cite web |title=Volvo owner Irv Gordon, who drove 3.2M miles in his P1800, has died |url=https://www.autoblog.com/2018/11/16/irv-gordon-dies-volvo-p1800-mileage-record/ |website=autoblog.com |access-date=23. 1. 2021 |date=16. 11. 2018}}</ref> |- | 10¹⁰{{Anchor|1E10}} | [[#10 gigametara|10 Gm]] |18 Gm | Otprilike jedna [[svjetlosna minuta]] |- | rowspan=1 | 10¹¹{{Anchor|1E11}} | rowspan=1 | [[#100 gigametara|100 Gm]] |150&nbsp;Gm |1 [[astronomska jedinica]] (au); srednja udaljenost između Zemlje i Sunca |- |rowspan=5 | 10¹²{{ Anchor |1E12}} |rowspan=5 | [[#1 terametar|1 terametar]] (Tm) |1.3&nbsp;Tm |Optički prečnik [[Betelgeus]]a |- |1.4&nbsp;Tm |Orbitna udaljenost [[Saturn]]a od Sunca |- |2&nbsp;Tm |Procijenjeni optički prečnik [[VY Canis Majoris]], jedne od [[lista najvećih zvijezda|najvećih poznatih zvijezda]] |- |5,9&nbsp;Tm |Orbitna udaljenost [[Pluton]]a od Sunca |- |~ 7,5&nbsp;Tm |Spoljna granica [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]] |- |rowspan=3 | 10¹³{{ Anchor |1E13}} |rowspan=3 | [[#10 terametara|10 Tm]] | |Prečnik [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] kao cjeline<ref name="Burgess_and_Quevedo"/> |- |21.49&nbsp;Tm | Udaljenost svemirske letjelice ''[[Voyager 1]]'' od Sunca (Od oktobra 2018.), do sada najudaljenijeg objekta koji je napravio čovjek<ref>{{cite web|url=http://heavens-above.com/solar-escape.aspx|title=Spacecraft escaping the Solar System|access-date=19. 10. 2018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181007015036/https://www.heavens-above.com/SolarEscape.aspx|archive-date=7. 10. 2018|website=Heavens Above|df=dmy-all}}</ref> |- |62.03&nbsp;Tm | Procijenjeni radijus [[horizont]]a događaja [[crna rupa|supermasivne crne rupe]] u [[NGC 4889]], najvećoj poznatoj crnoj rupi do danas |- |rowspan=2 | 10¹⁴{{ Anchor |1E14}} |rowspan=2 | [[#100 terametara|100 Tm]] |180&nbsp;Tm |Veličina [[disk krhotina|diska krhotina]] oko zvijezde [[51 Pegasi]]<ref>{{cite web|url=http://esciencenews.com/articles/2009/09/24/twin.keck.telescopes.probe.dual.dust.disks|title=Twin Keck telescopes probe dual dust disks|website=(e) Science News|date=24. 9. 2009|access-date=1. 1. 2023|archive-date=13. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100113044355/http://esciencenews.com/articles/2009/09/24/twin.keck.telescopes.probe.dual.dust.disks|url-status=dead}}</ref> |- |200&nbsp;Tm{{Anchor|1E15}} | Ukupna dužina molekula [[DNK]] u svim ćelijama organizma odraslog čoveka |- |rowspan=2 | 10¹⁵ |rowspan=2 | [[#1 petametar|1 pentametarn]] (Pm) |~7.5&nbsp;Pm | Pretpostavljena vanjska granica Oortovog oblaka (~ 50,000 au) |- |9.461&nbsp;Pm | Udaljenost prijeđena svjetlošću u [[vakuum]]u u jednoj godini; pri svojoj sadašnjoj brzini, ''Voyageru 1'' bi trebalo 17.500 godina da pređe ovu udaljenost |- |rowspan=3 | 10¹⁶{{Anchor|1E16}} |rowspan=3 | [[#10 petametara|10 Pm]] |30.857&nbsp;Pm |1 [[parsek]] |- |39.9&nbsp;Pm | Udaljenost do najbliže zvijezde ([[Proxima Centauri]]) |- |41.3&nbsp;pm |Od marta 2013, udaljenost do najbliže otkrivene [[planeta|ekstrasolarne planete]] ([[Alpha Centauri Bc]]) |- |rowspan=2 | 10¹⁷{{Anchor|1E17}} |rowspan=2 | [[#100 petametara|100 Pm]] |193&nbsp;Pm |Od oktobra 2010, udaljenost do najbliže otkrivene ekstrasolarne planete s potencijalom da podrži život kakav poznajemo ([[Gliese 581 d]]) |- |615&nbsp;Pm |Približni radijus ljudskog radio balona, uzrokovanog televizijskim emisijama velike snage koje cure kroz atmosferu u svemir |- ||10¹⁸{{Anchor|1E18}} ||[[#1 egzametar|1 egzametar]] (Em) |1.9&nbsp;Em |Udaljenost do obližnjeg [[solarni blizanac|solarnog blizanca]] ([[HIP 56948]]), zvijezde sa svojstvima gotovo identičnim našem [[Sunce|Suncu]]<ref>{{cite magazine|last=Shiga|first=David|url=https://www.newscientist.com/article/dn12725-suns-twin-an-ideal-hunting-ground-for-alien-life.html|title=Sun's 'twin' an ideal hunting ground for alien life|magazine=New Scientist|access-date=3. 10. 2007}}</ref> |- |10¹⁹{{Anchor|1E19}} |[[#10 egzametara|10 Em]] |9.46 Em | Prosječna debljina [[Galaksija Mliječni put|Mliječnog puta]]<ref>{{cite web|last1=Christian|first1=Eric|last2=Samar|first2=Safi-Harb | authorlink2 = Samar Safi-Harb|title=How large is the Milky Way?|url=http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/ask_astro/answers/980317b.html|archive-url=https://web.archive.org/web/19990202064645/http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/ask_astro/answers/980317b.html|url-status=dead|archive-date=2. 2. 1999|access-date=14. 11. 2008}}</ref> (1,000 to 3,000 ly by Hydrogen line<ref>{{cite book|last=Duncan|first=Martin|title=Physics 216 – Introduction to Astrophysics|chapter=16|chapter-url=http://www.physics.queensu.ca/~phys216/ch16B.pdf|date=2008|access-date=14. 11. 2008|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081217023721/http://www.physics.queensu.ca/~phys216/ch16B.pdf|archive-date=17. 12. 2008|df=dmy-all}}</ref>) |- |rowspan=1 | 10²⁰{{Anchor|1E20}} |[[#100 egzametara|100 Em]] |113.5 Em | Debljina plinovitog diska [[Galaksija Mliječni put|Mliječnog puta]].<ref>{{cite web|url=http://news.smh.com.au/milky-way-fatter-than-first-thought/20080220-1tbv.html|title=Milky Way fatter than first thought|access-date=14. 11. 2008|date=20. 2. 2008|website=The Sydney Morning Herald|publisher=Australian Associated Press|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080428132510/http://news.smh.com.au/milky-way-fatter-than-first-thought/20080220-1tbv.html|archive-date=28. 4. 2008|df=dmy-all}}</ref> |- |rowspan=6 | 10²¹{{Anchor|1E21}} |rowspan=6 | [[#1 zetametar|1 zetametar]] (Zm) |- |1.54&nbsp;Zm |Distanca do [[Supernova 1987a|SN 1987A]], najnovija supernova golim okom |- |1,62&nbsp;Zm |Udaljenost do [[Veliki Magelanov oblak|Velikog maglenog oblaka]] ([[patuljasta galaksija]] [[orbita]] u [[Mliječni put|Mliječnom putu]]) |- |1,66&nbsp;Zm |Udaljenost do [[Mali Magelanov oblak|Malog Magelanovog oblaka]] (još jedna patuljasta galaksija koja kruži oko Mliječnog puta) |- |1.9&nbsp;Zm |Prečnik galaksijskg diska [[galaksija Mliječni put|Galaksije Mliječni put]]<ref>{{cite journal|author=M. López-Corredoira, C. Allende Prieto, F. Garzón, H. Wang, C. Liu and L. Deng|url=https://www.aanda.org/articles/aa/full_html/2018/04/aa32880-18/aa32880-18.html |title=Disk stars in the Milky Way detected beyond 25 kpc from its center|journal=Astronomy & Astrophysics|volume=612|pages=L8|doi=10.1051/0004-6361/201832880|year=2018|bibcode=2018A&A...612L...8L|arxiv=1804.03064|s2cid=59933365 }}</ref><ref>{{cite press release|first=David|last=Freeman|title=The Milky Way galaxy may be much bigger than we thought|url=https://www.nbcnews.com/mach/science/milky-way-galaxy-may-be-much-bigger-we-thought-ncna876966|date=25. 5. 2018|publisher=CNBC}}</ref><ref name="rpi2015">{{cite press release|first=Mary L.|last=Martialay|title=The Corrugated Galaxy—Milky Way May Be Much Larger Than Previously Estimated|url=http://news.rpi.edu/content/2015/03/09/rippling-milky-way-may-be-much-larger-previously-estimated|date=11. 3. 2015|publisher=Rensselaer Polytechnic Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20150313123405/http://news.rpi.edu/content/2015/03/09/rippling-milky-way-may-be-much-larger-previously-estimated|archive-date=13. 3. 2015}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.space.com/29270-milky-way-size-larger-than-thought.html|title=Size of the Milky Way Upgraded, Solving Galaxy Puzzle|work=Space.com|last=Hall|first=Shannon|date=4. 5. 2015|access-date=9. 6. 2015|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150607104254/http://www.space.com/29270-milky-way-size-larger-than-thought.html|archive-date=7. 6. 2015}}</ref> |- |6.15&nbsp;Zm | Prečnik diska oreola niske površinske svjetline gigantske spiralne galaksije [[Malin 1]] |- |rowspan=4 | 10²²{{Anchor|1E22}} |rowspan=4 | [[#10 zetametara|10 Zm]] |13.25&nbsp;Zm | Radijus difuznog zvjezdanog oreola [[IC 1101]], jedne od najvećih poznatih [[galaksija]] |- |24&nbsp;Zm |Udaljenost do [[galaksija Andromeda|Andromede]] |- |30.857&nbsp;Zm |1 [[megaparsec]] |- |50&nbsp;Zm |Prečnik [[Lokalna grupa|Lokalne grupe]] [[galaksija]] |-|10²³{{Anchor|1E23"}} |[[#100 zetametara|100 Zm]] |300–600&nbsp;Zm |Udaljenost do [[Djevičino jato|jato Djevice]] od [[galaksija|galaksije]] |- |rowspan=4 | 10²⁴{{Anchor|1E24}} |rowspan=4 | [[#1 jotametar|1 jotametar]] (Ym) |2,19&nbsp;Ym |Prečnik za [[Lokalni Superklaster]] i najveće šupljine i filamenta |- |2,8&nbsp;Ym |[[Kraj veličine]] |- |~5&nbsp;Ym |Prečnik [[superklaster Horologij|superklastera Hologija]]<ref>{{cite web|url=http://www.atlasoftheuniverse.com/superc/hor.html|title=The Horologium Supercluster|website=Atlas of the Universe}}</ref> |- |9.461&nbsp;Ym{{Anchor|1E25}} | Prečnik [[Kompleks superjata Riba-Cetus|Kompleksa superjata Riba-Cetus]], kompleksa superjata u kojem živimo |- |rowspan=3 | 10²⁵ |rowspan=3 | [[#10 jotametara|10 Ym]] |13&nbsp;Ym | Dužina [[Sloan Great Wall]]a, džinovskog zida od galaksija ([[galaksijski filament]])<ref>{{Cite journal |arxiv = astro-ph/0310571|bibcode = 2005ApJ...624..463G|title = A Map of the Universe|url = https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_2005-05-10_624_2/page/462|journal = The Astrophysical Journal|volume = 624|issue = 2|pages = 463|last1 = Gott|first1 = J. Richard|last2 = Jurić|first2 = Mario|last3 = Schlegel|first3 = David|last4 = Hoyle|first4 = Fiona|last5 = Vogeley|first5 = Michael|last6 = Tegmark|first6 = Max|last7 = Bahcall|first7 = Neta|last8 = Brinkmann|first8 = Jon|year = 2005|doi = 10.1086/428890|s2cid = 9654355}}</ref> |- |30.857&nbsp;Ym |1 [[Gigaparsec]] |- |37.84&nbsp;Ym |Dužina [[Huge-LQG]], grupe od 73 [[kvazar]]a |- |rowspan=3 | 10²⁶{{Anchor|1E26}} |rowspan=3 | [[#100 jotametara|100 Ym]] |95&nbsp;Ym | Procijenjena [[mjere udaljenosti (kosmologija)|razdaljina putovanja svjetlosti]] do određenih [[kvazar]]a. Dužina [[veliki zid Herkules-Korona borealis|velikog zida Hercules–Korona Borealis]], kolosalni zid galaksija, najveća i najmasivnija struktura u vidljivom svemiru od 2014. |- |127&nbsp;Ym |Procijenjena udaljenost putovanja svjetlosti do [[GN-z11]], [[lista najudaljenijih astronomskih objekata|najudaljenijih objekata]] ikada posmatranih |- |870&nbsp;Ym |Približni promjer ([[udaljenost kretanja]]) [[vidljivi svemir|vidljivog svemira]]<ref name="Burgess_and_Quevedo"/> |- |10²⁷{{Anchor|1E27}} |[[#1 ronametar|1 Rm]] <!-- prethodna verzija ovog unosa prijavila je prečnik kao radijus --> |1.2&nbsp;Rm |Donja granica (moguće beskonačnog) radijusa univerzuma, ako je [[3-sfera]], prema jednoj procjeni koristeći [[WMAP]] podatke sa 95% pouzdanosti<ref>{{cite journal|arxiv=astro-ph/0605709|title=How Many Universes Do There Need To Be?|last1=Scott|first1=Douglas|last2=Zibin|first2=J.P.|journal=International Journal of Modern Physics D|volume=15|number=12|pages=2229–2233|date=2006|doi=10.1142/S0218271806009662|bibcode=2006IJMPD..15.2229S|s2cid=119437678}}</ref> To ekvivalentno implicira da postoji najmanje 21 volumen veličine [[horizont čestica|horizonta čestica]] u svemiru.<!-- The article this entry is based on has been withdrawn by the author, specifically due to an error in the lower-bound estimate itself |- |3.8 Rm | Donja granica homogenog univerzuma izvedena iz svemirske letjelice [[Planck]]<ref>{{cite arxiv|arxiv=1304.1181|title=Inflationary Super-Hubble Waves and the Size of the Universe|first1=Thiago S.|last1=Pereira|first2=Luis Gustavo T.|last2=Silva|date=3. 4. 2013}}</ref> --> |- |<math>10^{10^{115}}</math><ref name="exponents" group="note">10¹¹⁵ je 1 iza kojeg slijedi 115 nula, ili [[googol]] pomnožen sa kvadrilionom. 10^10¹¹⁵ je 1 nakon čega slijedi kvadrilion googol nula. 10^{10^10¹²²}je 1 praćeno 10^10¹²² (a [[googolpleksd]]^{10 sextillion}) nula.</ref> |<math>10^{10^{115}}</math> Qm |<math>10^{10^{115}}</math>Qm |Prema zakonima vjerovatnoće, udaljenost koja se mora preći dok ne naiđe na volumen prostora identičan našem [[uočljivi svemir|uočljivom svemiru]] sa uslovima identičnim našim.<ref name="TegmarkPUstaple">{{Cite journal |pmid = 12701329|year = 2003|last1 = Tegmark|first1 = M.|title = Parallel universes. Not just a staple of science fiction, other universes are a direct implication of cosmological observations|url = https://archive.org/details/sim_scientific-american_2003-05_288_5/page/40|journal = Scientific American|volume = 288|issue = 5|pages = 40–51|doi = 10.1038/scientificamerican0503-40|arxiv = astro-ph/0302131|bibcode = 2003SciAm.288e..40T}}</ref><ref>{{cite journal|vauthors=Tegmark M|title=Parallel universes. Not just a staple of science fiction, other universes are a direct implication of cosmological observations|url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_2003-05_288_5/page/40|journal=Scientific American|volume=288|issue=5|pages=40–51|date=maj 2003|pmid=12701329|doi=10.1038/scientificamerican0503-40|arxiv=astro-ph/0302131|bibcode=2003SciAm.288e..40T}}</ref> |- |<math>10^{10^{10^{122}}}</math> |<math>10^{10^{10^{122}}}</math> Qm |<math>10^{10^{10^{122}}}</math>Qm | Maksimalna veličina svemira nakon [[kosmološka inflacija|kosmološke inflacije]], implicirana jednom rezolucijom [[Prijedlog bez granica|Predloga bez granica]]<ref>{{Cite journal |arxiv = hep-th/0610199|bibcode = 2007JCAP...01..004P|title = Susskind's challenge to the Hartle Hawking no-boundary proposal and possible resolutions|journal = Journal of Cosmology and Astro-Particle Physics|volume = 2007|issue = 1|pages = 004|last1 = Page|first1 = Don N.|last2 = Allende Prieto|first2 = C.|last3 = Garzon|first3 = F.|last4 = Wang|first4 = H.|last5 = Liu|first5 = C.|last6 = Deng|first6 = L.|year = 2007|doi = 10.1088/1475-7516/2007/01/004|s2cid = 17403084}}</ref> |} <!-- Note: non-breaking space &nbsp; is not needed near the start of a line --> ==Manje od 1 zeptometra== ''{{vanchor| joktometar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|ym}}'') je [[jedinica mjere|jedinica]] [[dužine]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednako {{nowrap|1=10^&minus;24&nbsp;[[metar]]a}}. Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužine]] kraće od 10⁻²¹ [[metar|m]] (1 zm). *1,6 × 10⁻⁵ kvektometara (1,6 × 10⁻³⁵ metara) – [[Planckova dužina]] (Mjere udaljenosti kraće od ove nemaju fizički smisla, prema sadašnjim teorijama [[fizika|fizike]].) *1 qm – 1 kvektometar, najmanja imenovana podjela metra u [[SI bazna jedinica]] dužine, jedan nemilionti dio metra *1 rm – 1 rontometar, podjela metra u [[SI bazna jedinica]] dužine, jedan oktiloni dio metra *10 rm – dužina jedne strane kvadrata čija je površina [[šupa]], jedinica [[Poprečni presjek (fizika)|ciljnog presjeka]] korištena u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] *2 ym – efektivni polumjer poprečnog presjeka od 1&nbsp;[[MeV]] [[neutrino]] koje su mjerili [[Clyde Cowan]] i [[Frederick Reines]] ==1 zeptometar== ''{{vanchor|zeptometar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|zm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak {{nowrap|1=10^&minus;21&nbsp;[[metar]]a}}. Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10⁻²¹ [[metar|m]] i 10⁻²⁰ m (1 zm i 10 zm). *2 zm – gornja granica za širinu [[kosmički niz|kosmičkog niza]] u teoriji struna. **2 zm – poluprečnik efektivnog [[Poprečni presek (fizika)|poprečni presek]] za [[redovi veličine (energija)#1E-9|20]] [[GeV]] [[neutrino]] [[nukleon]]{{Potreban citat|datum=mart 2018}} *7 zm – radijus efektivnog poprečnog presjeka za [[redovi veličine|250]] GeV neutrina koji se raspršuje od nukleona. ==10 zeptometara== Da bi pomogao u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]] između 10⁻²⁰ [[metar|m]] i 10⁻¹⁹ m (10 [[Zeptometar|zm]] i 100 zm). ==100 zeptometara== Da bi pomogao u poređenju različitih [[re veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10⁻¹⁹ [[metar|m]] i 10⁻¹⁸ m (100 [[zeptometar|zm]] i 1 [[Atometar|am]]). *177 zm – [[de Broglieva talasna dužina]] od [[proton]]a na [[Veliki hadronski sudarač|Velikom hadronskom sudaraču]] (7 TeV od 2010.) ==1 atometar== Da bi pomogao u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10⁻¹⁹ [[metar|m]] i 10⁻¹⁸ m (100 [[zeptometar|zm]] i 1 [[Atometar|am]]). *177 zm – [[de Broglieva talasna dužina]] od [[proton]]a na [[Veliki hadronski sudarač|Velikom hadronskom sudaraču]] (7 TeV od 2010.) ==1 atometar== ''{{vanchor|atometar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|am}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem]] jednak {{nowrap|1=10^&minus;18&nbsp;[[metar]]s}}. Da bi pomogao u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]]s između 10⁻¹⁸ [[metar|m]] i 10⁻¹⁷ m (1h i 10h). *1 ujutro – osjetljivost [[LIGO]] detektora za [[gravitacijski talas]] *1 ujutro – gornja granica za veličinu [[kvark]]ova i [[elektron]]a ==10 atometara== Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]]s između 10⁻¹⁷ [[metar|m]] i 10⁻¹⁶ m (10 [[atometar|am]] i 100 ujutro). *10 ujutro – domet slabe sile ==100 atometara== Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi dužine između 10⁻¹⁶ [[metar|m]] i 10⁻¹⁵ m (100 [[atometar|am]] i 1 [[femtometar|fm]]). *100 ujutro – sve dužine kraće od ove udaljenosti nisu potvrđene u smislu veličine. *850 ujutro – približni radijus [[proton]]a ==1 femtometar== ''{{vanchor|[[femtometar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|fm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] od [[dužina]] u [[metričkom sistemu]] jednako {{nowrap|1=10^&minus;15&nbsp;[[metar]]s}}. U [[fizika čestica|fizici čestica]], ova jedinica se češće naziva [[fermi (jedinica)|{{vanchor|fermi}}]], također sa skraćenicom "fm". Da bismo pomogli u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10⁻¹⁵ [[metar]]a i 10⁻¹⁴ metara (1 femtometar i 10 fm). *1 fm – prečnik [[neutron]]a, približna granica dometa [[jaka interakcija|sila boje]] koju između [[kvark]]ova prenosi [[gluon]]e<ref name=profmattstrassler/><ref name=Kolena_at_Duke/> *1.5 fm – prečnik [[poprečni presjek (fizika)|poprečni presjek raspršenja]] od 11 [[elektron volt|MeV]] [[proton]] sa ciljnim protonom *1,75 fm – efektivni prečnik naboja [[proton]]a<ref>{{cite web |url=https://physics.nist.gov/cgi-bin/cuu/Value?rp |website=The NIST Reference on Constants, Units, and Uncertainty |title=proton rms charge radius}}</ref> *2.81794 fm – [[klasični elektronski radijus]] *3 fm – približna granica dometa [[jaka interakcija|nuklearnih sila vezivanja]] posredovana [[mezon]]ima<ref name=profmattstrassler/><ref name=Kolena_at_Duke/> *7 fm – radijus efektivnog poprečnog presjeka za jezgro [[zlato|zlata]] koje raspršuje [[redovi veličine (energija)|6]] [[elektron volt|MeV]] [[alfa-čestica]] preko 140 stepeni. ==10 femtometara== Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10⁻¹⁴ [[metar|m]] i 10⁻¹³ m (10 [[femtometar|fm]] i 100 fm). *1,75 do 15 fm – Opseg prečnika [[atomsko jezgro|atomskog jezgra]] ==100 femtometara== Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi dužine između 10⁻¹³ [[metar|m]] i 10⁻¹² m (100 [[femtometar|fm]] i 1 [[pikometar|pm]]). *570 fm – tipska udaljenost od atomskog jezgra dva najunutrašnjija elektrona (elektrona u ''1s'' ljusci) u atomu [[uranij]]a, najtežem prirodnom atomu ==1 pikometar== ''{{vanchor|[[pikometar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|pm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] od [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednako {{nowrap|1=10^&minus;12&nbsp;[[metar]]a}} ({{nowrap|1={{sfrac |{{gaps|1|000|000|000|000}}}}&nbsp;m&nbsp;{{=}}&nbsp;0.{{gaps|000|000|000|001}}&nbsp;m}}) . Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]] između 10⁻¹² i 10⁻¹¹ m (13 sati i 22 sata). *13 h – udaljenost između [[atomsko jezgro|atomskih jezgara]] u [[bijeli patuljak|bijelom patuljku]] *13:00 – referentna vrijednost pomaka čestica u akustici<ref name="ISO 1683:2015">ISO 1683:2015</ref> *2.4 pm – [[Komptonova talasna dužina]] [[elektron]]a Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi dužine između 10⁻¹³ [[metar|m]] i 10⁻¹² m (100 [[femtometar|fm]] i 1 [[pikometar|pm]]). *570 fm – tipska udaljenost od atomskog jezgra dva najnutarnja elektrona (elektrona u ''1s'' ljusci) u [[uran]]skom atomu, najtežem prirodnom atomu *13 h – udaljenost između [[atomsko jezgaro|atomskih jezgara]] u [[bijeli oatuljak|bijelom patuljku]] *13:00 – referentna vrijednost pomaka čestica u akustici<ref name="ISO 1683:2015"/> *2.4 pm – [[Komptonova talasna dužina]] [[elektron]]a *17 h – kraće [[talasne dužine]] [[X-zraka]] (približno) ==10 pikometara== Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10⁻¹¹ i 10⁻¹⁰ [[metar|m]] (22 h i 22 h). *25 pm – približni polumjer atoma [[helij]]a, najmanjeg neutralnog atoma *50 pm – poluprečnik atoma [[vodik]]a *50 pm – [[Bohrov radijus]]: približni poluprečnik atoma vodika *~50 pm – najbolja rezolucija [[transmisiona elektronska mikroskopija visoke rezolucije|transmisioni elektronski mikroskop visoke rezolucije]] *60 pm – radijus atoma ugljika *93 pm – dužina molekula [[diatomski ugljik|diatomskog vodika]] *96 pm – dužina H–O veze u molekuli [[voda|vode]]. ==100 pikometara== Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10⁻¹⁰ i 10⁻⁹ [[metar|m]] (100&nbsp;pm i 1&nbsp;nm; 1&nbsp;[[angstrem|Å]] i 10&nbsp;Å). *100 pm – 1 [[Ångstrem]] *100 pm – [[kovalentni radijus]] atoma [[sumpor]]a *120 pm – [[van der Waalsov radijus]] neutralnog [[vodik]]ovog atoma *120 pm – radijus atoma zlata *126 pm – kovalentni poluprečnik [[rutenij]]skog atoma *135 pm – kovalentni poluprečnik [[tehnecij]]skog atoma *150 pm – Dužina tipske [[kovalentne veze]] ([[Ugljik|C]]–C) *153 pm – kovalentni radijus atoma [[srebro|srebra]] a *155 pm – kovalentni poluprečnik [[cirkonij]]skog atoma *175 pm – kovalentni poluprečnik [[tulij]]skog atoma *200 pm – najveća rezolucija tipsog [[elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]] *225 pm – kovalentni poluprečnik [[cezijuma]] atoma *280 pm – Prosječna veličina molekule [[voda|vode]]. *298 pm – poluprečnik atoma [[cezij]]a, [[atomski radijus|izračunati kao]] najveći atomski radijus (osim eventualno francija) *340 pm – debljina jednog sloja [[grafen]]a *356.68 pm – širina [[dijamant]]ne [[jedinična ćelija|jedinične ćelije]] *403 pm – širina [[litij-fluorid]]ne jedinične ćelije *500 pm – Širina [[protein]]skog [[alfa-heliks|α heliksa]] *543 pm – razmak silikonske rešetke *560 pm – širina [[natrij-hlorid]]ne jedinične ćelije *700 pm – širina molekula [[glukoza|glukoze]] *700 pm – prečnik sferne molekule [[ugljik]]ovih spojeva<ref>{{Cite web|url=http://www.chm.bris.ac.uk/motm/buckyball/c60a.htm|title=Buckminsterfullerene: Molecule of the Month|website=www.chm.bris.ac.uk|access-date=21. 4. 2019}}</ref> *780 pm – srednja širina [[kvarc]]ne jedinične ćelije *820 pm – srednja širina [[led]]edne jedinične ćelije *900 pm – srednja širina koesitne jedinične ćelije ==1 nanometar== ''{{vanchor|[[nanometar]]}}'' ([[simbol]]: ''{{vanchor|nm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednaka {{nowrap|1=10^&minus;9&nbsp;[[metar|m]] ({{nowrap|1={{sfrac |{{gaps|1|000|000|000}}}&nbsp;m&nbsp;{{=}}&nbsp;0.{{gaps|000|000|001}}&nbsp;m}}). Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10⁻⁹ i 10⁻⁸ m (1&nbsp;nm i 10&nbsp; nm). *1&nbsp;nm – promjer [[ugljična nanocijev|ugljične nanocijevi]] *1&nbsp;nm – otprilike dužina molekula [[saharoza|saharoze]], izračunao [[Albert Einstein]] *2,3&nbsp;nm – dužina [[fosfolipid]]a *2,3&nbsp;nm – najmanja debljina oksida [[ulaz (tranzistor)|ulaza]] u [[mikroprocesor]]e *3&nbsp;nm – širina heliksa [[DNK]]. *3&nbsp;nm – visina leta [[glava za čitanje i upisivanje diska|glave]] [[tvrdi disk|tvrdog diska]] *3&nbsp;nm – {{Od|2019.||df=|lc=y}}, [[3 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije za koju se očekuje da će biti proizvedena oko 2022.]] *3,4&nbsp;nm – dužina DNK [[alfa-heliks|okreta]] (10 [[bazni par|bp]]) *3,8&nbsp;nm – veličina molekula [[albumin]]a *5&nbsp;nm – veličina dužine gejta 16&nbsp;nm procesora *5&nbsp;nm – {{Od|2018|Oktobar|df=|lc=y}}, [[5 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene oko 2019–2020]] *6&nbsp;nm – dužina [[lipidni dvosloj|fosfolipidnog dvosloja]] *6–10&nbsp;nm – debljina [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]] *6,8&nbsp;nm – širina molekula [[hemoglobin]]a *7&nbsp;nm – prečnik [[Mikrofilament|aktinskih filamenata]] *7&nbsp;nm – [[7 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene oko 2018.]] *10&nbsp;nm – Debljina [[ćelijski zid|ćelijskog zida]] u Gram-negativnih [[bakterija]] ==10 nanometara== Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10⁻⁸ i 10⁻⁷ [[metar|m]] (10&nbsp;nm i 100&nbsp;nm). *10&nbsp;nm – prosječna dužina [[nanogica]] *10&nbsp;nm – manja veličina čestica [[duhan]]skog dima *10&nbsp;nm – [[10 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene oko 2016.]][[32 nm proces|–]]2017. *13&nbsp;nm – dužina [[talasna dužina|talasne dužine]] koja se koristi za [[EUV litografija|EUV litografiju]] *14&nbsp;nm – Dužina [[svinjski cirkovirus|svinjskog cirkovirusa]] *14&nbsp;nm – [[14 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene oko 2013.]] *15&nbsp;nm – Dužina [[antitijela]] *18&nbsp;nm – promjer [[virus mozaika duhana|virusa mozaičnosti duhana]]<ref name="isbn0-7167-1843-X">{{cite book|title=Biohemija|izdavač=W.H. Freeman|year=1988|isbn=978-0-7167-1843-7|location=San Francisco|author=Stryer, Lubert|url-access=registration|url=https://archive.org/details/biochemistry3rdedi00stry}}</ref> *20&nbsp;nm – Dužina [[nanoba|nanobe]], može biti jedan od najmanjih oblika života *20–80&nbsp;nm – debljina [[ćelijski zid|ćelijskog zida]] u [[Gram-pozitivna bakterija|Gram-pozitivnih baktewrija]]<ref>{{cite web|url=http://www.microbiologytext.com/index.php?module=Book&func=displayarticle&art_id=60|title=Through the Microscope|website=www.microbiologytext.com|access-date=1. 1. 2023|archive-date=12. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160612050607/http://www.microbiologytext.com/index.php?module=book&func=displayarticle&art_id=60|url-status=dead}}</ref> *20&nbsp;nm – debljina [[bakterja|bakterijskog]]l [[flagela|biča]] *22&nbsp;nm – [[22 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene otprilike 2011–2012]] *22&nbsp;nm – Najmanja veličina karakteristika proizvodnje [[mikroprocesor]]a u septembru 2009<ref name="Intel">{{cite web|url=https://phys.org/news/2009-09-law-intel.html|title=Moore's Law Marches on at Intel|publisher=Physorg.com|access-date=1. 9. 2018}}</ref> *25&nbsp;nm – prečnik [[mikrotubula]] *30&nbsp;nm – manja veličina dima jestivog ulja *32&nbsp;nm – [[32 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene otprilike 2009–2010]] *40&nbsp;nm – ekstremna [[ultraljubičasta svjetlost|ultraljubičasta]] [[talasna dužina]] *45&nbsp;nm – [[45 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene otprilike 2007–2008]] *50&nbsp;nm – gornja veličina za čestice [[virus]]a u [[zrak]]u *50&nbsp;nm – [[visina leta]] [[glava za čitanje i upisivanje diska|glave]] [[tvrdi disk|tvrdog diska]]<ref>{{cite web|url=https://www.helpwithpcs.com/hardware/hard-drive-basics.php|title=Hard drive basics – Capacities, RPM speeds, interfaces and mechanics|website=www.helpwithpcs.com|access-date=1. 1. 2023|archive-date=1. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230101110019/https://www.helpwithpcs.com/hardware/hard-drive-basics.php|url-status=dead}}</ref> *65&nbsp;nm – [[65 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene oko 2005–2006]] *58&nbsp;nm – visina [[T7 bakteriofag]]a *90&nbsp;nm – [[AIDS|Virus ljudske imunodeficijencije (HIV)]] (općenito, [[virus]]i su veličine od 20&nbsp;nm do 450&nbsp;nm) *90&nbsp;nm – [[90 nm proces|prosječni polovični korak memorijske ćelije proizvedene oko 2002–2003]] *100&nbsp;nm – Dužina čestice [[mezoporozn]]og [[silicij-dioksida]] ==100 nanometara== [[slika:Comparison semiconductor process nodes.svg|thumb|upright=1.5|Poređenje veličina čvorova procesa proizvodnje poluvodiča sa nekim [[mikroskop]]skim objektima i talasim dužinama vidljive svjetlosti. Na ovoj skali, [[dlaka|širine ljudske dlake]] je oko 10 puta veća od slike.<ref>{{cite book|title=Industrial metrology|url=https://archive.org/details/industrialmetrol00mphi|url-access=limited|first=Graham T.|last=Smith|page=[https://archive.org/details/industrialmetrol00mphi/page/n256 253]|publisher=Springer|year=2002|isbn=978-1-85233-507-6}}</ref>]] Da bismo pomogli u poređenju različitih [[rred veličine|edova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10⁻⁷ i 10⁻⁶ [[metar|m]] (100 [[nanometar|nm]] i 1&nbsp;[[mikrometar|μm]]). *100&nbsp;nm – najveća veličina čestica koja može proći kroz [[hirurška maska|hiruršku masku]]<ref name=t2>{{Cite journal |doi = 10.1080/02786820802626355|title = Electrospray versus Nebulization for Aerosolization and Filter Testing with Bacteriophage Particles|journal = Aerosol Science and Technology|volume = 43|issue = 4|pages = 298–304|year = 2009|last1 = Eninger|first1 = Robert M.|last2 = Hogan|first2 = Christopher J.|last3 = Biswas|first3 = Pratim|last4 = Adhikari|first4 = Atin|last5 = Reponen|first5 = Tiina|last6 = Grinshpun|first6 = Sergey A.|bibcode = 2009AerST..43..298E|s2cid = 93465533}}</ref> *100&nbsp;nm – 90% čestica u drvenom [[dim]]u je manje od ovoga. *120&nbsp;nm – najveća veličina čestica koja može proći kroz [[ULPA]] filter *120&nbsp;nm – prečnik [[HIV|virusa ljudske imunodeficijencije]] (HIV)<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=51ozlZRBvQwC&pg=SL24-PA111|title=Textbook Of Pharmacology|last=Seth|date=18. 11. 2009|publisher=Elsevier India|via=Google Books|isbn=9788131211588}}</ref> *120&nbsp;nm – približni prečnik [[SARS-CoV-2]]<ref>{{Cite web|url=https://www.pptaglobal.org/media-and-information/ppta-statements/1055-2019-novel-coronavirus-2019-ncov-and-plasma-protein-therapies|title=New Coronavirus (SARS-CoV-2) and the Safety Margins of Plasma Protein Therapies - Plasma Protein Therapeutics Association (PPTA)|access-date=1. 1. 2023|archive-date=2. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200602211857/https://www.pptaglobal.org/media-and-information/ppta-statements/1055-2019-novel-coronavirus-2019-ncov-and-plasma-protein-therapies|url-status=dead}}</ref> *125&nbsp;nm – standardna dubina udubljenja na [[kompakt disk]]ovima (širina: 500&nbsp;nm, dužina: 850&nbsp;nm do 3,5&nbsp;μm) *180&nbsp;nm – tipska dužina [[bjesnilo|virusa bjesnila]] *200&nbsp;nm – tipska veličina [[bakterije]] ''[[Mycoplasma]]'', među najmanjim bakterijama *300–400&nbsp;nm – blizu [[ultraljubičaste]] talasne dužine *300&nbsp;nm – najveća veličina čestica koja može proći kroz [[HEPA]] (visoko efikasan filter čestica zraka) filter (N100 uklanja do 99,97% na 0,3 mikrometra, N95 uklanja do 95% na 0,3 mikrometra) *400–420&nbsp;nm – [[talasna dužina]] [[ljubičasta (boja)|ljubičaste]] svjetlosti (pogledajte [[Boja]] i [[Vidljivi spektar]]) *420–440&nbsp;nm – talasna dužina [[indigo]] svjetlosti *440–500&nbsp;nm – talasna dužina [[plava svjetlost|plave]] svjetlosti *500–520&nbsp;nm – talasna dužina [[cijan]] svjetlosti *520–565&nbsp;nm – talasna dužina [[zelena|zelene]] svjetlosti *565–590&nbsp;nm – talasna dužina [[žuza|žute]] svjetlosti *590–625&nbsp;nm – talasna dužina [[narandžasta (boja)|narandžasta]] svetlosti *625–700&nbsp;nm – talasna dužina [[crvena|crvene]] svjetlosti *700–1,4 μm – talasna dužina [[blizu infracrvena|blizu infracrveog]] zračenja ==1 mikrometar== <!-- Povezano sa od Microplastics --> [[Datoteka:Loxoceles reclusa iconized thread.png|thumb|upright|Svila za paukovu mrežu široka je 5–7 μm]] ''{{vanchor|[[mikrometar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|μm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] od [[dužina]] u [[metričkom sistemu]] jednako {{nowrap|1=10^&minus;6&nbsp;[[metar]]s}} ({{nowrap|1={{sfrac |{{gaps|1|000|000}}}}&nbsp;m&nbsp;{{=}}&nbsp;0.{{gaps|000|001}}&nbsp;m}}). Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi neke stavke dužine između 10⁻⁶ i 10⁻⁵ m (između 1 i 10 [[mikrometara]] s, ili μm). *~0,7–300 μm – [[talasna dužina]] [[infracrvenoi zračenje|infracrvenog zračenja]] *1 μm – strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] površine [[redovi veličine (površina)|10⁻¹²m²]] *1 μm – ivica [[kocka (geometrija)|kocke]] zapremine [[redovi veličine (zapremina)|10⁻¹⁸ m³]] (1&nbsp;fL) *1–10 μm – prečnik tipske [[bakterije]] *1 μm – dužina [[lizosom]]a *1–2 μm – [[spora]] [[antraks]]a <ref>{{cite journal|vauthors=Spencer RC|title=Bacillus anthracis|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-pathology_2003-03_56_3/page/182|journal=Journal of Clinical Pathology|volume=56|issue=3|pages=182–7|date=mart 2003|pmid=12610093|pmc=1769905|doi=10.1136/jcp.56.3.182}}</ref> *2 μm – dužina prosječne [[bakterije]] ''[[E. coli]]'' *3–4 μm – veličina tipske ćelije [[kvasci|kvasca]]<ref name=Walker>{{cite journal|vauthors=Walker K, Skelton H, Smith K|title=Cutaneous lesions showing giant yeast forms of Blastomyces dermatitidis|journal=Journal of Cutaneous Pathology|volume=29|issue=10|pages=616–8|date=novembar 2002|pmid=12453301|doi=10.1034/j.1600-0560.2002.291009.x|s2cid=39904013}}</ref> *5 μm – dužina tipske glave ljudskog [[spermatozoid]]a<ref>{{cite journal|last=Smith|first=D.J.|title=Human sperm accumulation near surfaces: a simulation study|journal=Journal of Fluid Mechanics|year=2009|volume=621|page=295|doi=10.1017/S0022112008004953|url=http://eprints.maths.ox.ac.uk/860/1/human_sperm.pdf|access-date=20. 5. 2012|bibcode=2009JFM...621..289S|s2cid=3942426|archive-url=https://web.archive.org/web/20131106030353/http://eprints.maths.ox.ac.uk/860/1/human_sperm.pdf|archive-date=6. 11. 2013|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> *6 μm – debljina trake za 120 minuta (C120) [[kompaktna kaseta|kompaktne kasete]]<ref>{{cite web|url=http://nactape.com/anablog/glossary|title=NAC Audio Cassette Glossary – Cassetro|website=nactape.com|language=en-US|access-date=16. 3. 2018|archive-date=16. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180316214327/http://nactape.com/anablog/glossary|url-status=dead}}</ref> *7 μm – prečnik [[ćelijsko jedro|jedra]] tipske [[eukariot]]ske [[ćelija (biologija)|ćelije]] *oko 7 μm – prečnik ljudskih [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]] <ref name="dnaftb">{{cite web|url=http://www.dnaftb.org/dnaftb/6/concept/index.html|title=Genes are real things :: DNA from the Beginning|website=www.dnaftb.org}}</ref> *3–8 μm – širina niti [[paukova mreža|paučine]]<ref>{{cite web|first=Gordon|last=Ramel|title=Spider Silk|url=http://www.earthlife.net/chelicerata/silk.html|quote=garden spider silk has a diameter of about 0.003 mm ... Dragline silk (about 0.00032 inch (0.008 mm) in Nephila)|access-date=4. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081204080140/http://www.earthlife.net/chelicerata/silk.html|archive-date=4. 12. 2008 |url-status=live}}</ref> *5–10 μm – širina [[hloroplast]]a<ref>{{cite book|author1=Wise, R.R.|author2=Hoober, J.K.|year=2007|title=The Structure and Function of Plastids|publisher=Springer|isbn=978-1-4020-6570-5|url=https://books.google.com/books?id=FKeCVPbJ3asC|page=14}}</ref> *8–11 μm – veličine prizemne [[magla|magle]] ili kapljice magle <ref>{{cite report|url=https://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19940028559.pdf|title=Drop Size Distributions and Related Properties of Fog for Five Locations Measured From Aircraft|last=Zak|first=J. Allen|date=april 1994|publisher=[[NASA]] – Langley Research Center|location=Hampton, VA|docket=4585}}</ref><ref group="note">But not [[cloud]] or high-level fog droplets; droplet size increases with altitude. For a contradictory study indicating larger drop sizes even in ground fog, see {{cite journal|last=Eldridge|first=Ralph G.|date=oktobar 1961|title=A Few Fog Drop-Size Distributions|journal=Journal of Meteorology|volume=18|issue=5|pages=671–6|bibcode=1961JAtS...18..671E|doi=10.1175/1520-0469(1961)018<0671:AFFDSD>2.0.CO;2|doi-access=free}}</ref> ==10 mikrometara== [[slika:FogParticlesHighSpeed.jpg|thumb|Čestice magle su dugačke oko {{cvt|10–50|μm}}.]] Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]] između 10⁻⁵ [[metar|m]] i 10⁻⁴ m (10 [[mikrometar|μm]] i 100&nbsp;μm). *10 μm – širina [[pamuk]]ovog vlakna<ref name="ISTAG">{{cite web|author=IST – Innovative Sintering Technologies Ltd.|title=Fibreshape applications|url=http://www.istag.ch/fibres/applications.html|quote=Histogram of cotton thickness|access-date=4. 12. 2008}}</ref> *10 μm – [[Inženjerska tolerancija|tolerancija]] [[Lego]] kocke<ref name="Companyprofile">{{cite web|url=http://cache.lego.com/upload/contentTemplating/AboutUsFactsAndFiguresContent/otherfiles/download98E142631E71927FDD52304C1C0F1685.pdf|title=Company Profile, page 20|date=2010|publisher=The Lego Group|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209100137/http://cache.lego.com/upload/contentTemplating/AboutUsFactsAndFiguresContent/otherfiles/download98E142631E71927FDD52304C1C0F1685.pdf|archive-date=9. 12. 2012}}</ref> *10 μm – [[tranzistor]]ska širina [[Intel 4004]], prvog komercijalnog [[mikroprocesor]]a na svijetu *10 μm – srednja najduža dimenzija ljudskog [[crvenih krvnih zrnaca]] *5–20 μm – izlučevine [[grinja]] <ref>{{cite book|first=Morton|last=Lippmann|title=Environmental Toxicants: Human Exposures and Their Health Effects|publisher=John Wiley and Sons|year=2000|isbn=978-0-471-29298-2|url=https://books.google.com/books?id=7eCXlRbCeGAC|page=453|quote=20 μm .. 5 μm|access-date=4. 12. 2008}}</ref> *10,6 μm – [[talasna dužina]] svjetlosti koju emituje [[ugljik-dioksid]]ni [[laser]] *15 μm – širina vlakna [[svila|svile]] *17 μm – minimalna širina pramena ljudske dlake<ref name="Physics Factbook"/> *17,6 μm – jedan [[twip]], jedinica dužine u tipografiji *10 do 55 μm – širina vlakna [[vuna|vune]]<ref name="ISTAG"/> *25,4 μm – 1/1,000&nbsp;inča, obično se naziva 1 [[thou (jedinica dužine)|mil]] u SAD-u i 1 [[thou (jedinica dužine)|thou]] u UK *30 μm – dužina ljudske [[koža|ćelije kože]] *50 μm – tipska dužina ''[[euglena|Euglena gracilis]]'', [[flagela]]tnog [[protista]] *50 μm – tipska dužina ćelija ljudske [[jetra|jetre]] , tjelesne ćelije prosječne veličine *50 μm – dužina čestice [[mulj]]a *60 μm – dužina [[spermatozoid]]a *70 do 180 μm – debljina [[papir]]a ==100 mikrometara== [[slika:Paramecium.jpg|thumb|[[Paramecij]] je dug oko 300 μm.]] Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]]s između 10⁻⁴ [[metar|m]] i 10⁻³ m (100&nbsp;[[mikrometar|μm]] i 1&nbsp;[[milimetar|mm]]). Izraz ''miriometar'' (skraćeno mama, ekvivalentno 100 mikrometara; često se brka sa ''[[#mirijametar|mirijametrom]]'', 10 kilometara)<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=XnRVDwAAQBAJ&pg=PA204|first=Jan|last=Gyllenbok|title=Encyclopedia of Historical Metrology, Weights, and Measures|publisher=Birkhäuser|year=2018|isbn=9783319575988}}</ref> je zastarjelo; decimalni metrički [[prefiks]] myria-, myrio-<ref name="fr"/> je zastario <ref name="Procès-Verbaux_1935"/><ref name="Roberts_1975"/><ref name="Judson_1976"/> i nije bio uključen među [[SI prefiksi|prefikse]] kada je uveden [[Međunarodni sistem jedinica]] 1960. godine. *100 μm – 1/10 milimetra *100 μm – 0,00394&nbsp;inča *100 μm – najmanja udaljenost koja se može vidjeti [[gruba anatomija|golim okom]] *100 μm – prosječni prečnik pramena [[dlalka|ljudske dlake]] *100 μm – debljina sloja [[boja|boje]] *100 μm – dužina čestice [[prašina|prašine]] *120 μm – [[geometrijska sredina]] [[Plankova dužina]] i prečnik [[uočljivi univerzum|uočljivog univerzuma]]: {{radic|8,8 × 10²⁶ m × 1,6 × 10⁻³⁵ m}} *120 μm – prečnik [[ljudi|ljudskwe]] [[jajna ćelija|jajne ćelije]] *170 μm – dužina najvećeg [[spermatozoid]]a u prirodi, koji pripada voćnoj mušici ''[[Drosophila|Drosophila bifurca]]“ <ref>{{cite web|url=https://files.oakland.edu/users/lindeman/web/spermfacts.htm|title=Dr. Charles Lindemann's Lab: Sperm Facts|first=Kim|last=Popiolek|publisher=Oakland University}}</ref><ref>{{cite web|last1=Santoso|first1=Alex|title=World's Biggest Sperm Belongs to a Tiny Fly|url=https://www.neatorama.com/2006/06/17/worlds-biggest-sperm-belongs-to-a-tiny-fly/|website=Neatorama|date=17. 6. 2006}}</ref> *181 μm – maksimalna širina pramena ljudske dlake<ref name="Physics Factbook"/> *100–400 μm – dužina ''Demodex'' [[grinja]] koje žive u [[dlakin folikul|folikulu dlake]] ljudi *175–200 μm – tipska debljina [[solarna ćelija|solarne ćelije]]. *200 μm – tipska dužina ''[[Paramecium|Paramecium caudatum]]'', trepljastog protista *200 μm – nominalna širina najmanjeg uobičajeno dostupnog mehaničkog olova olovke (0,2&nbsp;mm) *250–300 μm – dužina [[grinja]]<ref>[https://web.archive.org/web/20011102080548/http://ohioline.osu.edu/hyg-fact/2000/2157.html House Dust Mites HYG-2157-97]. Retrieved 2008-12-04</ref> *340 μm – dužina [[piksel]]a na 17-inčnom monitoru rezolucije 1024×768 *500 μm – tipska dužina ''[[ameba|Amoeba proteus]]'', [[ameba|ameboidnog]] protista *500&nbsp;μm – [[Mikroelektromehanički sistem|MEMS]] mikromotor *500 μm – prosječna dužina zrna [[pijesak|pijeska]] *500 μm – prosječna dužina zrna [[soli]] *500 μm – prosječna dužina zrna [[šećer]]a *560 μm – debljina središnjeg područja ljudske [[rožnjača|rožnjače]]<ref name="ReferenceA"/> *750 μm – prečnik ''[[Thiomargarita namibiensis]]'', najveće poznate [[bakterije]]<ref>{{cite news|url=http://www.cnn.com/NATURE/9904/15/biggest.bacteria/|title=CNN – Scientists discover biggest bacteria ever – April 15, 1999|website=www.cnn.com|access-date=20. 5. 2017}}</ref> *760 μm – debljina [[ISO/IEC 7810|identifikacione kartice]] ==1 milimetar== [[slika:Fire ants 01.jpg|thumb|upright|Prosječan [[vatreni mrav|crveni mrav]] je dug oko 5 mm.]] {{Redirect|1mm|Pesma Perfume|Level3 (Parfem album)|mera|milimetar}} ''{{vanchor|[[milimetar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|mm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metričkom sistemu]] jednako {{nowrap|1=10^&minus;3&nbsp;[[metar]]s}} ({{nowrap|1={{sfrac |{{gaps|1|000}}}}&nbsp;m&nbsp;{{=}}&nbsp;0,001&nbsp;m}}). Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10⁻³ m i 10⁻² m (1&nbsp;mm i 1&nbsp;cm). *1,0&nbsp;mm – 1/1000 metra *1,0&nbsp;mm – 0,03937 [[inč]]a ili 5/127 (tačno) *1,0&nbsp;mm – strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] površine [[1 E-6 m²|1 mm²]] *1,0&nbsp;mm – prečnik glave igle *1,5&nbsp;mm – prosječna dužina [[buha]]<ref name="BugGuide"/> *2,54&nbsp;mm – razmak između pinova na starim dvolinijskim paketima (DIP) s [[elektron]]skim komponentama *5&nbsp;mm – dužina prosječnog crvenog [[mrav]]a *5&nbsp;mm – prečnik prosečnog zrna [[riža|riže]] *[[5,56×45mm NATO]] – standardna veličina municije *6&nbsp;mm – približna širina olovke *7&nbsp;mm – dužina ''[[Paedophryne amauensis]]'', najmanjeg poznatog [[kičmenjak]]a<ref>{{cite news|url=https://news.nationalgeographic.com/news/2012/01/120111-smallest-frogs-vertebrates-new-species-science-animals/|title=World's Smallest Frog Found—Fly-Size Beast Is Tiniest Vertebrate|date=13. 1. 2017|access-date=20. 5. 2017}}</ref> *7,1&nbsp;mm – dužina [[sjeme]]nke [[suncokret]]a *[[7,62×51 mm NATO]] – uobičajena veličina vojne municije <ref>[http://www.dtic.mil/ndia/2008Intl/Arvidsson.pdf NATO Infantry Weapons Standardization, Per G. Arvidsson, ChairmanWeapons & Sensors Working GroupLand Capability Group 1 – Dismounted Soldier NATO Army Armaments Group] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121201183951/http://www.dtic.mil/ndia/2008Intl/Arvidsson.pdf|date=1. 12. 2012}} Accessed 29 April 2014</ref> *8&nbsp;mm – širina kućnog filma starog formata *8&nbsp;mm – dužina ''[[Paedocypris progenetica]]'', najmanje poznate [[ribe]]<ref>{{cite news|url=https://www.newscientist.com/article/mg18925363-000-worlds-smallest-vertebrate-has-a-big-secret/|title=World's smallest vertebrate has a big secret|work=New Scientist|access-date=20. 5. 2017|language=en-US}}</ref> ==1 centimetar== [[slika:Fingernail label (enwiki).jpg|thumb| Prosječan čovjekov [[nokat]] je širok 1 cm]] {{redirect|10 mm|patrone za vatreno oružje|kalibar 10 mm}} ''{{vanchor|[[centimetar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|cm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] od [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednaka {{nowrap|1=10^&minus;2&nbsp;[[metsr]]a}} ({{nowrap|1{{sfrac|100}}&nbsp;m&nbsp;{{=}}&nbsp;0.01&nbsp;m}}). To help compare different [[orders of magnitude]], this section lists lengths between 10⁻² m and 10⁻¹ m (1&nbsp;cm and 1&nbsp;dm). *1&nbsp;cm – 10 [[milimetar]]a *1&nbsp;cm – 0,39 [[inč]]a *1&nbsp;cm – ivica [[kvadrat]]a površine [[red veličine (površina)|1 cm²]] *1&nbsp;cm – ivica [[kocka (geometrija)|kockine]] zapremine [[redovi veličine (zapremina)|1 mL]] *1&nbsp;cm – dužina zrna [[kahva|kahve]] *1&nbsp;cm – približna širina prosječnog [[nokat|nokta]] *1,2&nbsp;cm – dužina [[pčele]] *1,2&nbsp;cm – prečnik matrice *1,5&nbsp;cm – dužina veoma velikog [[komarac|komarca]] *1,6&nbsp;cm – dužina Jaragua Sphaero, vrlo malog [[reptil]]a *1,7&nbsp;cm – dužina ''Thorius arboreus'', najmanjeg [[daždevnjak]]a <ref>{{cite news|url=https://kids.mongabay.com/animals/smallest/smallest-salamander.html|title=The Smallest Salamander|work=Mongabay.com|access-date=20. 5. 2017|last=Lindstrom|first=Hannah}}</ref> *2&nbsp;cm – približna širina [[prst]]a odraslog čovjeka *2,54&nbsp;cm – 1 inč *3,08568&nbsp;cm – 1 [[atoparsec]] (10⁻¹⁸ [[parsec]]i) *3,4&nbsp;cm – dužina prepeličjeg [[jaje]]ta <ref>{{cite news|url=https://www.backyardchickens.com/threads/comparing-quail-eggs.410632/|title=Comparing quail eggs|work=BackYard Chickens|access-date=20. 5. 2017|language=en-US}}</ref> *3,5&nbsp;cm – širina [[film]]a koji se obično koristi u filmovima i [[fotografija]]ma *3,78&nbsp;cm – kolika je udaljenost na kojoj se [[Mjesec]] udaljava od [[Zemlja|Zemlje]] svake godine <ref>{{Cite news|date=1. 2. 2011|title=Why the Moon is getting further away from Earth|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-12311119|access-date=5. 11. 2021}}</ref> *4.3&nbsp;cm – minimalni prečnik loptice za [[golf]] <ref>{{cite web|title=USGA: Guide to the Rules on Clubs and Balls|url=http://www.usga.org/Rule-Books/Rules-on-Clubs-and-Balls/Appendix-III-%e2%80%93-The-Ball/|publisher=USGA|access-date=30. 9. 2011}}</ref> *5&nbsp;cm – uobičajeni prečnik kokošjeg [[jaje]]ta *5&nbsp;cm – visina kolibrija, najmanje poznate ptice *5,5 × 5,5 × 5,5&nbsp;cm – dimenzije Rubikove kocke 3x3x3 *6,1&nbsp;cm – prosječna visina [[jabuka]] *7,3–7,5&nbsp;cm – prečnik bejzbol lopte<!-- Izračunato iz zahtjeva da obim bude 9 do 9,25 inča: 9*2,54/pi = 7,3e-2m. 9,25*2,54/pi = 7,5e-2m --> *8,6&nbsp;cm × 5,4&nbsp;cm – dimenzije standardne kreditne kartice *9&nbsp;cm – dužina pjegave veslače, najmanje poznate [[kornjače]] ==1 decimetar== [[slika:Foot_on_white_background.jpg|thumb|Stopalo odraslog čovjeka dugo je oko 28 cm.]] ''{{vanchor|[[decimetar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|dm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednako {{nowrap|1=10^&minus;1&nbsp;[[metar]]a}} ({{nowrap|1={{sfrac |10}}&nbsp;m&nbsp;{{=}}&nbsp;0.1&nbsp;m}}). Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10 [[centimetar]]a i 100 centimetara (10⁻¹ metar i 1&nbsp;metar). ===Konverzije=== 10 centimetara (skraćeno na 10&nbsp;cm) je jednako: *1 [[decimetar]] (dm), termin koji nije u uobičajenoj upotrebi (1 [[litar|L]] = 1 dm³.) *100 [[milimetar]]a *3,9 [[inč]]a *strana [[kvadrata (geometrija)|kvadrata]] površine [[redovi veličine (površina)|0,01&nbsp;m²]] *ivica [[kocka (geometrija)|kocke]] zapremine [[redova veličine (jedan kubni milimetar do jednog kubnog metra)|{{val|1|e=-3}} m³]] (1 L) ===Talasne dužine=== *10&nbsp;cm = 1,0 dm – [[talasna dužina]] najveće [[UHF|ultra visoke frekvencije (UH)]] radio frekvencije, [[pikosekunda|3 GHz]] *12&nbsp;cm = 1,2 dm – talasna dužina [[ISM opseg|2,45 GHz ISM radio opseg]] *21&nbsp;cm = 2,1 dm – talasna dužina [[21 cm linija|1,4 GHz emisiona linija vodika]], [[hiperfina struktura|hiperfina]] tranzicija atoma vodika *100&nbsp;cm = 10 dm – talasna dužina najniže [[UHF]] radio frekvencije, [[nanosekunda|300 MHz]] ===Ljudski definisane skale i strukture=== *10,16&nbsp;cm = 1,016 dm – 1 [[ruka (jedinica)|ruka]] koja se koristi za mjerenje visine konja (4&nbsp;inča) *12&nbsp;cm = 1,2 dm – prečnik kompakt diska (CD) (= 120&nbsp;mm) *15&nbsp;cm = 1,5 dm – dužina Bic olovke sa poklopcem *22&nbsp;cm = 2,2 dm – prečnik tipske asocijacijske (fudbalske lopte) *30&nbsp;cm = 3 dm – tipična dužina ljenjira za školu (= 300&nbsp;mm) *30,48&nbsp;cm = 3,048 dm – 1 [[stopa (dužina)|stopa]] (mjera) *60&nbsp;cm = 6 dm – standardna dubina (sprijeda prema pozadi) radne ploče domaće kuhinje u Evropi (= 600&nbsp;mm) *90&nbsp;cm = 9 dm – prosječna dužina rapira za [[mačevanje]]<ref name="2-Clicks Swords"/> *91,44&nbsp;cm = 9,144 dm – jedno [[dvorište]] (mjera) ===Priroda=== *10&nbsp;cm = 1 dm – prečnik ljudskog [[cerviks]]a pri ulasku u drugu fazu porođaja *11&nbsp;cm = 1,1 dm – prečnik prosečnog [[krompir]]a u SAD *13&nbsp;cm = 1,3 dm – dužina tijela golijadnog ptićejeda *15&nbsp;cm = 1,5 dm – približna veličina najveće vrste buba *19&nbsp;cm = 1,9 dm – dužina [[banana]] *26,3&nbsp;cm = 2,6 dm – dužina prosečnog muškog stopala *29,98&nbsp;cm = 2,998 dm – udaljenost svjetlosti u vakuumu prijeđe u jednoj [[nanosekund]]i *30&nbsp;cm = 3,0 dm – maksimalna dužina noge golijada ptićejeda *31&nbsp;cm = 3,1 dm – raspon krila najveće vrste [[leptir]]a ''[[Ornithoptera alexandrae]]'' *46&nbsp;cm = 4,6 dm – dužina prosječne domaće mačke *50 do 65&nbsp;cm = 5–6,5 dm – rep kautija *66&nbsp;cm = 6,6 dm – dužina najdužih šišarki (koje proizvodi [[Pinus|šećerni bor]]<ref>{{cite web|url=http://www.na.fs.fed.us/Spfo/pubs/silvics_manual/Volume_1/pinus/lambertiana.htm|title=Pinus lambertiana|first1=Bohun B. Jr.|last1=Kinloch|first2=William H.|last2=Scheuner|name-list-style=amp|archive-url=https://web.archive.org/web/20110608015717/http://www.na.fs.fed.us/Spfo/pubs/silvics_manual/Volume_1/pinus/lambertiana.htm|archive-date=8. 6. 2011 |url-status=live|access-date=1. 5. 2017}}</ref>) ===Astronomske=== *84&nbsp;cm = 8,4 dm – približni prečnik TS26 2008, meteoroid ==1 metar== {{Redirect|1m||1M (višeznačna odrednica){{!}}1M}} [[File:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|thumb|Leonardo da Vinci je nacrtao ''[[Vitruvijev čovjek]]'' unutar kvadrata stranice 1,83 m} i krug oko 1,2 m u radijusu]] Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između jednog [[metar]] i deset metara. Svetlost, u vakuumu, putuje 1 metar za {{frac|1|299,792,458}}, ili {{#expr:1/299792458}} sekunde. ===Konverzije=== 1 [[metar]] je: *10 [[decimetar]]a *100 [[centimetar]]a *1.000 [[milimetar]]a *39,37 [[inč]]a *3,28 [[stopa (dužina)|stopa]] *1,1 [[dvorište]] *strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] sa površinom [[1 E0 m²|1 m²]] *ivica [[kocke (geometrija)|kocke]] sa površinom [[1 E0 m²|6 m²]] i zapreminom [[1 E0 m³|1 m³ sup>]] *radijus [[krug]]a sa površinom [[1 E0 m²|π m²]] *radijus [[sfere]] sa površinom [[1 E+1 m²|4π m²]] i zapreminom [[1 E0 m³|4/3π m<sup>3</sup >]] ===Ljudski definisane skale i strukture=== *1 m – približna visina gornjeg dijela kvake na vratima *1 m – prečnik veoma velike lopte za plažu *1.435 m – standard željezničkog kolosijeka koji koristi oko 60% željeznica u svijetu = 4&nbsp;ft 8{{frac|1|2}} in *2,5 m – rastojanje od poda do plafona u prosečnoj stambenoj kući <ref>{{cite web|url=http://htwins.net/scale/|title=HTwins.net – The Scale of the Universe|website=htwins.net|access-date=20. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20101129182745/http://htwins.net/scale/|archive-date=29. 11. 2010|url-status=dead}}</ref> *2,7 m – dužina Starr Bumble Bee II, najmanjeg [[avion]]a *2,77–3,44 m – talasna dužina emitovanog radio FM opsega 87–108&nbsp;MHz *3,05 m – dužina starog Mini *8,38 m – dužina [[london]]skog autobusa ([[AEC Routemaster]]) ===Priroda=== *1 m – visina ''[[Homo floresiensis]]'' ("Hobit") <!-- * 1,1 m – dužina prosečnog penisa slona u erekciji [komentarisano jer nije naveden izvor, nije pomenuto u članku o slonu.] --> *1,15 m – [[pizot]] ([[sisar]]) *1,63 m – (5 stopa 4 inča) (ili 64 inča) – visina prosječne američke ženske osobe *1,75 m – (5 stopa 8 inča) – visina prosječnog muškarca u SAD-u *2,5 m – visina [[suncokret]]a *2,72 m – (8 stopa 11 inča) – najviši poznati čovjek (Robert Wadlow)<ref name="Guinness"/> *3,63 m – rekordni raspon krila]đ za žive [[ptice]] (lutajući albatros) *5 m – dužina [[slon]]a *5,2 m – visina žirafe<ref name="Dagg1971">{{citation|author=Dagg, A. I.|year=1971|title=Mammal species 5|pages=1–8| edition=Giraffa camelopardalis}}</ref> *5,5 m – visina ''[[Baluchitherium]]a'', najvećeg kopnenog [[sisar]]a koji je ikada živio *6,5 m – raspon krila ''[[Argentavis]]'', najveće poznate leteće [[ptice]] *7,4 m – raspon krila ''[[Pelagornis]],'' ptice sa najdužim rasponom krila ikada.<ref>{{Cite news |date=7. 7. 2014 |title= Fossil of 'largest flying bird' identified'| language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/science-environment-28164063 |access-date=19. 7. 2022}}</ref> *7,5 m – približna dužina ljudskog [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnog trakta]] ===Astronomske=== *3–6 m – približni prečnik {{mpl|2003 SQ|222}}, meteoroid *4,1 m – prečnik [[2008 TC3]], mali [[asteroid]] koji je uletio u Zemljinu atmosferu 7. oktobra 2008.<ref name="discovermagazine">{{cite web|url=http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2008/10/06/incoming-2/|title=Incoming!!!|last=Plait|first=P.|date=6. 10. 2008|publisher=[[Bad Astronomy]]|access-date=8. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081007190747/http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2008/10/06/incoming-2/|archive-date=7. 10. 2008|url-status=live}}</ref> ==1 decametar== [[slika:Image-Blue Whale and Hector Dolphine Colored.jpg|thumb|Izmjerena dužina [[Plavetni kit|plavetnog kita]] je oko 33 m; ovaj crtež poredi njegovu dužinu sa dužinom ljudskog ronioca i [[delfin]]a.]] ''{{vanchor|[[dekametar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|dam}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednako 10&nbsp;[[metar]]a (10¹&nbsp;m). Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10 i 100 metara.<!-- izbjegavajte korištenje skraćenica kada je puno ime jasnije čitaocu; molimo koristite najčešće korišćene termine, a ne retko korišćene termine --> ===Konverzije=== 10 metara (vrlo rijetko se naziva [[dekametar]] što je skraćeno kao brana) jednako je: *10 metara *100 [[decimetar]]a *1.000 [[centimetar]]a *10.000 [[milimetara]]a *32,8 [[stopa (dužina)|stopa]] *11 [[jarda|jardi]] *strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] površine [[1 E+2 m²|100 m²]] ===Ljudski definirane skale i strukture=== *10 metara – [[talasna dužina]] najveće kratkotalasne radio frekvencije, [[1 E7 Hz|30]] M[[herc|Hz]] *23 metra – visina Luxor Obeliska Place de la Concorde, [[Pariz]], [[Francuska]] *25 metara – talasna dužina kratkotalasnog opsega radio emitovanja na [[1 E7 Hz|12]] MHz *29 metara – visina svjetionika u Savudriji, Hrvatska *31 metar – talasna dužina kratkotalasnog opsega emitovanog radija na 9,7&nbsp;MHz *34 metra – visina [[Split Point Lighthouse]]U u Aireys Inletu, Viktorija, [[Australija]] *40 metara – prosječna dubina ispod morskog dna [[tunel pod Kanalom]] *49 metara – talasna dužina kratkotalasnog opsega emitovanog radija na 6,1&nbsp;MHz *50 metara – dužina drumskog voza *55 metara – visina [[Krivi toranj u Pizi|Krivog tornja u Pizi]] *62,5 metara – visina [[Djoserova piramida|Djoserove piramide]] *64 metra – raspon krila [[Boeing]]a 747-400 *69 metara – raspon krila Antonov An-124 Ruslan *70 metara – dužina Bayeux tapiserije *70 metara – širina tipskog nogometnog igrališta *77 metara – raspon krila Boeinga 747-8 *88,4 metara – raspon krila transportnog aviona Antonov An-225 ''Mrija'' *93 metra – visina Kipa slobode *96 metara – visina [[Big Ben]]a *100 metara – talasna dužina najniže kratkotalasne radio frekvencije, [[1 E6 Hz|3]] MHz ===Sport=== *11 metara – približna širina teniskog terena za parove *15 metara – širina standardnog [[FIBA]] košarkaškog terena *15,24 metara – širina [[NBA]] košarkaškog terena (50&nbsp;stopa) *18,44 metara – udaljenost između prednjeg dijela bacačeve gume i zadnjeg dijela domaće ploče na [[bejzbol]]skom terenu (60 stopa, 6&nbsp;inča)<ref>{{cite web|url=http://mlb.mlb.com/mlb/downloads/y2010/official_rules/2010_OfficialBaseballRules.pdf|title=Rule 1.04 The Playing Field|website=Official Baseball Rules|publisher=[[Major League Baseball]]|pages=1–5|date=25. 1. 2010|access-date=1. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110427083014/http://mlb.mlb.com/mlb/downloads/y2010/official_rules/2010_OfficialBaseballRules.pdf|archive-date=27. 4. 2011 |url-status=live}} See especially Diagram No. 1, page 3.</ref> *20 metara – dužina terena za [[kriket]] (22 jarde)<ref>{{cite web|url=http://www.lords.org/laws-and-spirit/laws-of-cricket/laws/law-7-the-pitch,33,AR.html|title=Law 7 (The pitch)|website=Laws of Cricket|publisher=[[Marylebone Cricket Club]]|date=oktobar 2010|access-date=1. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514141304/http://www.lords.org/laws-and-spirit/laws-of-cricket/laws/law-7-the-pitch%2C33%2CAR.html|archive-date=14. 5. 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> *27,43 metara – udaljenost između baza na bejzbol terenu (90&nbsp;stopa) *28 metara – dužina standardnog FIBA košarkaškog terena *28,65 metara – dužina NBA košarkaškog terena (94&nbsp;stope) *49 metara – širina terena za američki fudbal (53{{frac|1|3}} jardi) *59.436 metara – širina kanadskog fudbalskog terena (65 jardi) *70 metara – tipična širina fudbalskog terena *91 metar – dužina terena za američki fudbal (100 jardi, mjereno između gol-linija) ===Priroda=== *10 metara – prosječna dužina ljudskog probavnog trakta{{potreban citat|datum=novembar 2010}} *12 metara – dužina kit ajkule, najveće žive ribe *12 metara – raspon krila ''[[Quetzalcoatlus]]'', pterosaura *13 metara – dužina džinovske lignje i kolosalne lignje, najvećih živih beskičmenjaka *15 metara – približna udaljenost tropski krugovi geografske širine se kreću prema ekvatoru, a polarni krugovi se kreću prema polovima svake godine zbog prirodnog, postepenog smanjenja nagiba Zemljine osovine *18 metara – visina fosila ''[[Sauroposeidon]]'', najvišeg poznatog [[dinosaur]]a *20 metara – dužina ''[[Leedsichthys]]'', najveće poznate [[ribe]] koja je živjela *21 metar – visina vodopada [[High Force]] u Engleskoj *33 metra – dužina plavog kita,<ref>{{cite web|url=http://nationalzoo.si.edu/Animals/AnimalRecords/|title=Animal Records|publisher=Smithsonian National Zoological Park|access-date=29. 5. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20090328113538/http://nationalzoo.si.edu/Animals/AnimalRecords/|archive-date=28. 3. 2009|url-status=live}}</ref> najveća životinja na zemlji, živa ili izumrla, u smislu mase *39 metara – dužina ''[[Supersaurus]]a'', najdužeg poznatog dinosaura i najdužeg [[kičmenjak]]a <ref>{{Cite web|last=Curtice|first=Brian|date=2021|title=New Dry Mesa Dinosaur Quarry Supersaurus vivianae (Jensen 1985) axial elements provide additional insight into its phylogenetic relationships and size, suggesting an animal that exceeded 39 meters in length|url=https://vertpaleo.org/wp-content/uploads/2021/10/SVP_2021_VirtualBook_final.pdf#page91}}</ref> *52 metra – visina [[Nijagarini vodopadi|Nijagarinih vodopada]]<ref name="Niagara Parks Commission"/> *55 metara – dužina čizmastog crva, najduže poznate [[životinje]]<ref>{{cite web|url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/longest-animal/|title=Longest Animal|publisher=Guinness World Records|access-date=15. 6. 2019}}</ref> *83 metres –visina zapadne [[kaktus|kukute]] ===Astronomske=== *30 metara – prečnik {{mpl|1998 KY|26}}, meteoroid koji se brzo okreće *30,8568 metara – 1 femtoparsec *32 metra – približni prečnik [[2008 HJ]], mali meteoroid ==1 hektometar== [[slika:Cheops pyramid 01.jpg|thumb|Velika piramida u Gizi je visoka 138,8 m]] [[slika:M27 DLS.JPG|thumb|upright|Britanski [[znakovi lokacije vozača|znak lokacije vozača]] i oznaka lokacije na [[autocesta M27|M27]] u [[Hampshire]]u. Stubovi za označavanje lokacije postavljaju se u intervalima od 100 metara.<ref name=faq>{{cite web |url=http://www.highways.gov.uk/business/16049.htm |title=Driver Location Signs – Frequently Asked Questions |publisher=Highways Agency |access-date=10. 2. 2010 |url-status=dead |archive-url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20120810121037/http://www.highways.gov.uk/business/16049.htm |archive-date=10. 8. 2012 |df=dmy-all }}</ref>]] ''{{vanchor|[[hektometar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|hm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednaka 100&nbsp;[[metar]]a (10²&nbsp;m). Da bismo uporedili različite redove veličina, ovaj odjeljak navodi dužine između 100 metara i 1.000 metara (1 [[kilometar]]). <!-- molimo izbjegavajte korištenje skraćenica kada je puno ime jasnije čitaocu; molimo koristite najčešće korišćene termine, a ne retko korišćene termine --> ===Konverzije=== 100 [[metar]]a (ponekad se naziva hektometar) jednako je: *328 [[stopa (dužina)|stopa]] *jedna strana kvadrata [[1 E+4 m²|1 hektar]]. *petina moderne [[li (kineska jedinica)|li]], kineske mjerne jedinice *približna udaljenost koju svjetlost prijeđe za 300 [[nanosekundi]]s ===Ljudski definisane skale i strukture=== *100 metara – talasna dužina najveće srednje talasne radio frekvencije, [[1 E6 Hz|3 MHz]] *100 metara – razmak među oznakama lokacija na britanskim autoputevima *138,8 metara – visina [[Velike piramide u Gizi|Velike pirtamide u Gizi]] ([[Keopsova piramida]]) *139 metara – visina najvišeg rolerkostera na svetu, Kingda Ka<ref>{{cite web|url=https://rcdb.com/2832.htm|title=Kingda Ka (Six Flags Great Adventure)|access-date=18. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090326124600/http://www.rcdb.com/id2832.htm|archive-date=26. 3. 2009|url-status=live|df=dmy-all}}</ref> *187 metara – najkraća [[talasna dužina]] emitovanog radio AM opsega, [[1 E6 Hz|1600 kHz]] *202 metra – dužina [[Széchenyi Lančani most]] koji povezuje [[Budim]] i [[Pešta|Peštu]] *318 metara – visina zgrade The New York Times *318,9 metara – visina Chrysler zgrade *328 metara – visina Sky Towera u Oklandu, najviše samostojeće građevine na južnoj hemisferi *330 metara – visina [[Ajfelov toranj|Ajfelovog tornja]] (uključujući antenu)<ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/world/europe/eiffel-tower-grows-six-metres-after-new-antenna-attached-2022-03-15/|title=Eiffel Tower grows six metres after new antenna attached|website=reuters.com|date=15. 3. 2022 }}</ref> *341 metar – visina najvišeg mosta na svijetu, vijadukta Millau *390 metara – visina Empire State Buildinga *400–800 metara – visine najviših nebodera na svijetu u posljednjih 80 godina *458 metara – dužina Knock Nevisa, najvećeg supertankera na svijetu *553,33 metara – visina CN Towera <ref>{{cite news|url=https://www.tripsavvy.com/how-tall-is-the-cn-tower-3251128|title=How Tall is the CN Tower?|work=TripSavvy|access-date=20. 5. 2017|last=Campbell|first=Marilyn|date=17. 2. 2018}}{{Mrtav link}}</ref> *555 metara – najduža talasna dužina emitovanog radio AM opsega, [[1 E5 Hz|540 kHz]] *630 metara – visina jarbola KVLY-TV, druga najviša građevina na svijetu *646 metara – visina Varšavskog radio jarbola, najviše građevine na svijetu do njenog urušavanja 1991. *828 metara – visina Burj Khalife, najviše građevine na svijetu 17. januara 2009.<ref>{{cite news|url=http://www.business24-7.ae/articles/2009/1/pages/01182009_63dc3a90c9a848219058be301f3f7ded.aspx|title=Burj Dubai all set for 09/09/09 soft opening|work=Emirates Business 24-7|access-date=17. 1. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090119161147/http://business24-7.ae/Articles/2009/1/Pages/01182009_63dc3a90c9a848219058be301f3f7ded.aspx|archive-date=19. 1. 2009 |url-status=live}}</ref> *1.000 metara – talasna dužina najniže srednjetalasne radio frekvencije, [[1 E5 Hz|300 kHz]] ===Sport=== *100 metara – udaljenost koju vrlo brz čovjek može pretrčati za oko 10 sekundi *100.584 metara – dužina kanadskog [[fudbal]]skog terena između gol-linija (110 [[jarda|jardi]]) *91,5 metara – 137 metara – dužina fudbalskog terena, prema [[FIFA]] *105 metara – dužina fudbalskog terena ([[UEFA]] kategorije stadiona 3 i 4) *105 metara – dužina tipskog fudbalskog terena *109,73 metara – ukupna dužina terena za američki fudbal (120 jardi, uključujući krajnje zone) *110–150 metara – širina australskog fudbalskog terena *135–185 metara – dužina australskog fudbalskog terena *137,16 metara – ukupna dužina kanadskog fudbalskog terena, uključujući krajnje zone (150 jardi) ===Priroda=== *115,5 metara – visina najvišeg drveta na svetu 2007. godine, sekvoje Hyperion <ref>{{cite web|url=https://www.monumentaltrees.com/en/trees/coastredwood/coastredwood/|title=Tallest tree in the world: coast redwood|website=Monumental Trees, an inventory of big and old trees worldwide}}</ref> *310 metara – maksimalna dubina Ženevskog jezera *340 metara – udaljenost zvuka putuje u vazduhu na nivou mora u jednoj sekundi; pogledajte [[Brzina zvuka]] *979 metara – visina Salto Angel, najvišeg [[vodopad]]a na svijetu ([[Venecuela]]) *1500 metara – udaljenost zvuka putuje u vodi u jednoj sekundi ==Astronomske== *270 metara – dužina [[99942 Apophis]] *535 metara – dužina [[25143 Itokawa]],<ref>{{cite journal|vauthors=Fujiwara A, Kawaguchi J, Yeomans DK, Abe M, Mukai T, Okada T, Saito J, Yano H, Yoshikawa M, Scheeres DJ, Barnouin-Jha O, Cheng AF, Demura H, Gaskell RW, Hirata N, Ikeda H, Kominato T, Miyamoto H, Nakamura AM, Nakamura R, Sasaki S, Uesugi K|title=The rubble-pile asteroid Itokawa as observed by Hayabusa|url=https://archive.org/details/sim_science_2006-06-02_312_5778/page/1330|journal=Science|volume=312|issue=5778|pages=1330–4|date=juni 2006|pmid=16741107|doi=10.1126/science.1125841|bibcode=2006Sci...312.1330F|s2cid=206508294}}</ref> malog asteroida koji je posjetila svemirska letjelica ==1 kilometar== [[slika:Fuji_Kawaguchi_357.JPG|thumb|[[Mount Fuji]] je visok 3.776 km.]] ''{{vanchor|[[kilometar]]}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|km}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] od [[dužina]] u [[metričkom sistemu]] jednaka {{praznina|1|000}}&nbsp;[[metar]]s (10³&nbsp;m). Da bi pomogao u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]]s između 1&nbsp;kilometra i 10&nbsp;[[kilometra]]s (10³ i 10⁴ [[metar]]s). ===Konverzije=== 1 [[kilometar]] (simbol jedinice km) jednako je: *1.000 [[metar]]a *0,621371 [[milje]] *1.093,61 [[dvorišta]] *3.280,84 [[stopa (dužina)|stopa]] *39,370,1 [[inč]]a *100.000 [[centimetar]]a *1,000,000 [[milimetar]]a *Strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] površine [[1 E+6 m²|1]] [[Km²|km²]] *Radijus [[krug]]a područja [[Pi|&pi;]] km² ===Ljudski definisane skale i strukture=== *1&nbsp;km – talasna dužina najveće [[dugi talasi|dugotalasne]] radio frekvencije, [[1 E5 Hz|300]] [[kHz]]<ref>{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/long_wave|archive-url=https://web.archive.org/web/20190301140144/https://en.oxforddictionaries.com/definition/long_wave|url-status=dead|archive-date=1. 3. 2019|title=long wave|publisher=Oxford Dictionaries|quote=wavelength above one kilometre (and a frequency below 300 kHz)|access-date=12. 3. 2011}}</ref> *1.280&nbsp;km – raspon [[Most Golden Gate|Mosta Golden Gate]] (udaljenost između kula)<ref>{{cite web|title=Golden Gate Bridge official website|url=http://goldengatebridge.org/research/factsGGBDesign.php#length|access-date=10. 6. 2012|archive-date=4. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110304130356/http://www.goldengatebridge.org/research/factsGGBDesign.php#length|url-status=dead}}</ref> *1.609&nbsp;km – 1 statutarna milja *1.852&nbsp;km – 1 [[nautička milja]], jednako 1 [[lučna minuta]] [[geografska širuna|geografske širine]] na površini Zemlje<ref>{{cite Merriam-Webster|nautička milja|datum pristupa =12. mart 2011.}}</ref> *1.991&nbsp;km – raspon [[Akashi Kaikyō most]]a<ref>{{citation|title=Akashi Kaikyo Bridge @ Everything2.com|url=https://everything2.com/title/Akashi%2520Kaikyo%2520Bridge|publisher=[[Everything2]]|date=9. 9. 2002|access-date=19. 4. 2009}}</ref> *2.309&nbsp;km – aksijalna dužina [[Three Gorges Dam]], najveće [[brana|brane]] na svijetu<ref name="Three Gorges Dam"/> *3.991&nbsp;km – dužina [[Akashi Kaikyō most]]a, najdužeg [[viseći most|visećeg mosta]] na svijetu {{od|2008.|Decembar|lc=on}}<ref>{{citation|title=Supporting the Longest Suspension Bridge in the World|url=http://regex.info/blog/2008-12-09/1021|first=Jeffrey|last=Friedl|date=9. 12. 2008|access-date=19. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090303135910/http://regex.info/blog/2008-12-09/1021|archive-date=3. 3. 2009|url-status=live}}</ref> *5.072&nbsp;km – visina [[Planinski prolaz Tanggula|Planinskog prolaza Taggula]], ispod najvišeg vrha u [[Planine Tanggula|Planinama Tanggula]], najviši [[željeznica|željeznički]] prijevoj na svijetu {{od|2005|08|lc=on }}<ref>{{citation|title=New height of world's railway born in Tibet|url=http://news.xinhuanet.com/english/2005-08/24/content_3397297.htm|publisher=Xinhua News Agency|date=24. 8. 2005|access-date=19. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090603005131/http://news.xinhuanet.com/english/2005-08/24/content_3397297.htm|archive-date=3. 6. 2009|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> *5.727&nbsp;km – visina Cerro Aucanquilcha, najviše ceste na svijetu, koja se nalazi u [[Čile]]u<ref>{{cite web|url=http://www.geonames.org/3899159/cerro-aucanquilcha.html|title=GeoNames}}</ref>{{failed verification|date=decembar 2015}} *[[Lista najdužih pista|98 aerodroma]] ima asfaltirane piste dužine od 4&nbsp;km do 5,5&nbsp;km. *8&nbsp;km – dužina [[Palm Jebel Ali]], [[vještačko ostrvo|vještačkog ostzrva]] izgrađenog uz obalu [[Dubai]]ja *9,8&nbsp;km – dužina [[World (arhipelag)|Worlda]], vještačkog arhipelaga koji je također izgrađen uz obalu [[Dubai]]ja, čija ostrva liče na [[karta svijeta|kartu svijeta]] ===Geografske=== {{također pogledajte|Lista najviših planina na Zemlji}} *1.637&nbsp;km – najdublji zaron [[jezero Bajkal]] u [[Rusija|Rusiji]], najveće [[slatka voda|slatkovodno]] [[jezero]]<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7530230.stm|title=Russians in landmark Baikal dive|date=29. 7. 2008|work=BBC News|quote=current record of 1,637m was set in Lake Baikal in the 1990s|access-date=12. 3. 2011}}</ref> *2.228&nbsp;km – visina [[Mount Kosciuszko]], najviša tačka na kopnu [[Australija|Australije]]<ref>{{cite web|title=Kosciuszko National Park lookouts and scenery|url=https://www.nationalparks.nsw.gov.au/visit-a-park/parks/kosciuszko-national-park#WallacesCreeklookout|publisher=Office of Environment & Heritage: NSW National Parks & Wildlife Service}}</ref> *Glavnina [[Manhattan]]a je široka od 3 do 4&nbsp;km. *4.810&nbsp;km – visina [[Mont Blanc]]a, najvišeg vrha [[Alpe|Alpa]] *4.884&nbsp;km – visina [[Carstenszova piramida|Carstenszove piramide]], najviši vrh [[Okeanija|Okeanije]]<ref>{{cite web|title=Carstensz Pyramid details|url=http://carstenszpyramid.org/|publisher=Carstensz Pyramid Site|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141216212851/http://carstenszpyramid.org/|archive-date=16. 12. 2014}}</ref> *4.892&nbsp;km – visina [[Mount Vinson]]a, najviši vrh [[Antarktik]]a *5.610&nbsp;km – visina [[Mount Damavand]]a, najviši vrh u [[Iran]]u *5.642&nbsp;km – visina [[Elbrus|planine Elbrus]], najvišeg vrha [[Evropa|Evrope]] *5.895&nbsp;km – visina [[Planina Kilimandžaro]], najviši vrh [[Afrika|Afrike]] *6.081&nbsp;km – visina [[Mount Logan]], najviši vrh [[Kanada]] *6.190&nbsp;km – visina [[Denali]]ja, najviši vrh [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] *6.959&nbsp;km – visina [[Aconcagua]], najviši vrh [[Južna Amerika|Južne Amerike]] *7,5&nbsp;km – dubina [[Kajmanski rov|Kajmanskog rov]], najdublja tačka u [[Karibi|Karibskom moru]] *8.848&nbsp;km – visina [[Mount Everest]]a, najviši vrh na [[Zemlja|Zemlji]], na granici između [[Nepal]]a i [[Kina|Kine]] ===Astronomske=== *1&nbsp;km – prečnik [[1620 Geographos]] *1&nbsp;km – vrlo približna veličina najmanjeg poznatog [[Jupiterov mjesec|Jupiterovih mjeseci]] *1,4&nbsp;km – promjer [[Daktil (asteroid)|Daktila]], prvi potvrđeni [[asteroidni mjesec]] *4,8&nbsp;km – prečnik [[5535 Annefrank]]a, unutrašnji pojas asteroida *5&nbsp;km – promjer [[3753 Cruithne]] *5&nbsp;km – dužina [[PSR B1257+12]] *8&nbsp;km – prečnik [[Themisto (mjesec)|Themisto]]a, jednog od [[Jupiter]]ovih mjeseci *8&nbsp;km – prečnik [[Vela Pulsar]] *8,6&nbsp;km – promjer [[Callirrhoe (moon)|Callirrhoe]], također poznat kao Jupiter XVII *9.737&nbsp;km – dužina [[PSR B1919+21]] =={{Anchor|Mirijametar}}10 kilometara== [[slika:Strait of Gibraltar 5.53940W 35.97279N.jpg|thumb| [[Gibraltarski moreuz]] je šitrok 13 km.]] Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[dužine]] između 10 i 100 [[kilometr]]a (10⁴ do 10<sup>5</sup > [[metar]]a). ''MiriJametar''<ref name="Appell_2009">{{cite web|url=http://home.fonline.de/fo0126/geschichte/groessen/mas10.htm|title=Königreich Frankreich|author-last=Appell|author-first=Wolfgang|date=16. 9. 2009|website=Amtliche Maßeinheiten in Europa 1842 [Official units of measure in Europe 1842]|language=de|trans-title=Kingdom of France|orig-year=2002|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005102232/http://home.fonline.de/fo0126/geschichte/groessen/mas10.htm|archive-date=5. 10. 2011}} (Website based on ''Alte Meß- und Währungssysteme aus dem deutschen Sprachgebiet'', {{ISBN|3-7686-1036-5}}<!-- see http://d-nb.info/952290928 -->)</ref> (ponekad se piše i ''miriometar''; 10.000 metara) je zastarjeli naziv jedinice; decimalni metrički prefiks myria-<ref name="fr">{{cite web|title=La Loi Du 18 Germinal An 3 – Décision de tracer le mètre, unité fondamentale, sur une règle de platine. Nomenclature des "mesures républicaines". Reprise de la triangulation|url=http://histoire.du.metre.free.fr/fr/Pages/Sommaire/06.htm|language=fr|publisher=histoire.du.metre.free.fr|access-date=12. 10. 2015}}</ref> (ponekad i napisano kao myrio-<ref name="Brewster_1830">{{cite book|title=The Edinburgh Encyclopædia|author-first=David|author-last=Brewster|volume=12|date=1830|location=Edinburgh, UK|publisher=William Blackwood, John Waugh, John Murray, Baldwin & Cradock, J. M. Richardson|page=494|url=https://books.google.com/books?id=0bIkTUZAbxcC|access-date=9. 10. 2015}}</ref><ref name="Brewster_1832">{{cite book|title=The Edinburgh Encyclopaedia|author-first=David|author-last=Brewster|volume=12|edition=1st American|date=1832|publisher=Joseph and Edward Parker<!--|printer=William Brows -->|url=https://books.google.com/books?id=17RGAQAAIAAJ&pg=PA572|access-date=9. 10. 2015}}</ref><ref name="Dingler_1823">{{cite book|title=Polytechnisches Journal|author-first=Johann Gottfried|author-last=Dingler|volume=11|date=1823|publisher=J.W. Gotta'schen Buchhandlung|language=de|location=Stuttgart, Germany|url=https://books.google.com/books?id=wF3zAAAAMAAJ&pg=PA500|access-date=9. 10. 2015}}</ref>) is obsolete<ref name="Procès-Verbaux_1935">{{cite journal|title=Procès-Verbaux des Séances|author=Comité International des Poids et Mesures|author-link=Comité International des Poids et Mesures|publisher=Gauthier-Villars, imprimeur-libraire du [[Bureau des Longitudes]], de l'École Polytechnique|location=Paris, France|language=fr|edition=2|volume=17|date=1935|page=76}}</ref><ref name="Roberts_1975">{{cite book|title=Metric System of Weights and Measures – Guidelines for Use|author-first=Richard W.|author-last=Roberts|publisher=Director of the [[National Bureau of Standards]]|location=USA|id=Federal Register FR Doc.75-15798 (1975-06-18)|date=1. 6. 1975|quote=Accordingly, the following units and terms listed in the table of metric units in section 2 of the act of 28 July 1866, that legalized the metric system of weights and measures in the United States, are no longer accepted for use in the United States: myriameter, [[stere]], [[millier (unit)|millier]] or [[tonneau (unit)|tonneau]], [[quintal]], [[myriagram]], kilo (for kilogram).}}</ref><ref name="Judson_1976">{{cite book|title=Weights and Measures Standards of the United States, a brief history|author-first=Lewis V.|author-last=Judson|others=Derived from a prior work by Louis A. Fisher (1905)|editor-first=Louis E.|editor-last=Barbrow|publisher=US Department of Commerce, National Bureau of Standards|location=USA|date=1. 10. 1976|orig-year=1963<!-- 1963-03 -->|id=NBS Special Publication 447; NIST SP 447; 003-003-01654-3|lccn=76-600055|page=33|chapter=Appendix 7|chapter-url=https://www.nist.gov/pml/wmd/pubs/upload/sp-447-2.pdf|access-date=12. 10. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304193400/http://www.nist.gov/pml/wmd/pubs/upload/sp-447-2.pdf|url-status=dead}}</ref> i nije uključen među [[SI prefiksi|prefiksi]] kada je [[Međunarodni sistem jedinica]] uveden 1960. godine. ===Konverzije=== 10 kilometara je jednako: [[Datoteka:Myriameterstein36RüdesheimRhein.JPG|thumb|[[Oznaka udaljenosti]] na [[Rajna|Rajni]]: 36 (XXXVI) mirijametara od [[Bazela]]. Navedena udaljenost je 360 km; zarez je [[decimalni separator]] u [[Njemačka|Njemačkoj]].]] *10.000 [[metar]]a *6,2 [[milja]] *1 ''mil ([[Skandinavska milja]])'', sada standardizirano kao 10&nbsp;km: **1 mil, mjerna jedinica koja se obično koristi u [[Norveška|Norveškoj]] i [[Švedska|Švedskoj]]<ref name="Haugen">Haugen, Einar, ''Norveški engleski rječnik,'' 1965., Oslo: Universitetsforlaget i Madison : University of Wisconsin Press, s.v. mil</ref> je u Norveškoj iznosio 11.295&nbsp;m, a u Švedskoj 10.688&nbsp;m. *''[[Parasang|farsang]]'', mjerna jedinica koja se obično koristi u [[Iran]]u i [[Turska|Turskoj]]<ref>{{cite web|url=https://sizes.com/units/farsakh.htm|title=What is a farsakh or farsang?|website=sizes.com|access-date=1. 1. 2023|archive-date=1. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230101110019/https://www.sizes.com/units/farsakh.htm|url-status=dead}}</ref> ===Sport=== *42.195&nbsp;km – dužina [[maraton]]a<ref>{{cite web|url=http://www.iaaf.org/mm/Document/imported/42192.pdf|title=IAAF Competition Rules 2008|page=195|publisher=[[IAAF|International Association of Athletics Federations (IAAF)]]|access-date=20. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090325001003/http://www.iaaf.org/mm/Document/imported/42192.pdf|archive-date=25. 3. 2009|url-status=live|df=dmy-all}}</ref> === Ljudski definirane skale i strukture=== *18&nbsp;km – visina krstarenja [[Concorde]]a *27&nbsp;km – obim [[Veliki hadronski sudarač|Velikog hadronskog sudarača]], od maja 2010., najveća i najsnažnija [[energija]] [[akcelerator čestica|akceleratora čestica]] *34.668&nbsp;km – najviši let sa posadom [[balon]]om (Malcolm D. Ross i Victor E. Prather 4. maja 1961.)<ref>{{cite web|url=http://stratocat.com.ar/artics /stratolab-e.htm|title=Stratolab, an Evolutionary Stratospheric Balloon Project|first=Gregory|last=Kennedy}}</ref> *38.422&nbsp;km – dužina drugog puta [[Lake Pontchartrain Causeway]] u [[Louisiana|Loisijani]], [[SAD]] *39&nbsp;km – podmorski dio [[Tunel pod kanalom|tunela pod kanalom]] *53,9&nbsp;km – dužina [[tunel Seikan|tunela Seikan]], od 2009, najdužeg željezničkog tunela na svijetu<ref>{{cite web|title=Turkey Building the World's Deepest Immersed Tube Tunnel|url=https://www.popularmechanics.com/technology/design/a1689/4217338/|first=Jeff|last=Wise|website=[[Popular Mechanics]]|date=1. 10. 2009|access-date=1. 5. 2017}}</ref> *77&nbsp;km – gruba ukupna dužina [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]<ref>{{Cite web | url=http://panamacanalfacts.com/facts-about-the-panama-canal/ | archive-url=https://web.archive.org/web/20160314232748/http://panamacanalfacts.com/facts-about-the-panama-canal/ | url-status=dead | archive-date=14. 3. 2016 | title=Facts and History about the Panama Canal}}</ref> ===Geografske=== *10&nbsp;km – visina [[Mauna Kea]] na [[Havaji]]ma, mjereno od njene osnove na dnu okeana *11&nbsp;km – najdublja poznata tačka okeana, [[Challenger Deep]] u [[Marijanski rov|Marijanskpj brazdi]] *11&nbsp;km – prosječna visina [[troposfera|troposfere]] *14&nbsp;km – širina [[Gibraltarski moreuz|Gibraltarskog moreuza]] *21&nbsp;km – dužina [[Manhattan]]a *23&nbsp;km – dubina [[potres Dogger Bank 1931.|najvećeg potresa ikada zabilježenog u Ujedinjenom Kraljevstvu]], 1931. u [[Dogger Bank]]u [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] *34&nbsp;km – najuža širina [[Engleski kanal|engleskog kanala]] kod [[Dover|tjesnaca Dover]] *50&nbsp;km – približna visina [[stratosfera|stratosfere]] *90&nbsp;km – širina [[Beringov moreuz|Beringovog moreuza]] ===Astronomske=== *10&nbsp;km – promjer najmasivnije [[neutronska zvijezda|neutronskih zvijezdA]] (3–5 [[SOLARNA MASA|solarnIH masa]]) *13&nbsp;km – srednji prečnik [[Deimos (mesec)|Deimosa]], manjen [[Mars]]ovog mjeseca *20&nbsp;km – prečnik najmanje masivnih neutronskih zvijezda (1,44 solarne mase) *20&nbsp;km – prečnik [[Led (mjesec)|Leda]], jednog od [[Jupiter]]ovih meseci *20&nbsp;km – prečnik [[Pan (mjesec)|Pana]], jednog od [[Saturn]] ovih mjeseci *22&nbsp;km – prečnik [[Fobos (mjesec)|Fobosa]], većeg [[Mars]]ovog mjeseca *27&nbsp;km – visina [[Olympus Mons]] iznad [[Mars]]ovog referentnog nivoa,<ref>[http://quest.arc.nasa.gov/mars/ask/terrain-geo/highest_and_lowest_points_on_Mars.txt Highest and lowest points on Mars] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160131060040/http://quest.arc.nasa.gov/mars/ask/terrain-geo/highest_and_lowest_points_on_Mars.txt|date=31. 1. 2016}} NASA</ref><ref>{{cite web|url=http://quest.arc.nasa.gov/mars/ask/terrain-geo/Height_of_Martian_vs__Earth_mountains.txt|title=Height of Martian vs. Earth mountains|last=Plescia|first=Jeff|date=1. 10. 1997|website=Questions and Answers about Mars terrain and geology|access-date=20. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20081014140612/http://quest.arc.nasa.gov/mars/ask/terrain-geo/Height_of_Martian_vs__Earth_mountains.txt|archive-date=14. 10. 2008|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> the highest-known mountain of the [[Solar System]] *30,8568&nbsp;km – 1 pikoparsec *43&nbsp;km – razlika u prečniku [[Zemlja|Zemljine]] [[ekvatorska izboćina|ekvatorske izbočine]] *66&nbsp;km – prečnik [[Najade (mjesec)|Najade]], najdubljeg od [[Neptun]] ovihmjeseci ==100 kilometara== [[slika:Suez canal 30.55N 32.28E.jpg|thumb|upright|[[Suecki kanal]] je {{cvt|163| km}} dugo.]] Dužina od ''100 kilometara'' (oko 62 milje), kao grubi iznos, relativno je uobičajena u mjerenjima na Zemlji i za neke astronomske objekte. To je visina na kojoj [[Fédération Aéronautique Internationale|FAI]] definira [[svemirski let]] za početak. Da bi pomogao u poređenju [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[dužina]]s između 100 i 1000 [[kilometra]]s (10⁵ i 10⁶ [[metar]]s). ===Konverzije=== Udaljenost od 100 kilometara jednako je oko 62 milje (ili 100 km). ===Ljudski definisane skale i strukture=== <!-- Napomena: razmak bez prekida &nbsp; nije potrebno blizu početka reda --> *100&nbsp;km – [[Karmanova linija]]: zvanična granica [[svemirski univerzum|svemirskog univerzuma]] *105&nbsp;km – udaljenost od [[Giridih]]a do [[Bokaro Steel City|Bokaro]] *109&nbsp;km – dužina High Speed 1 između [[London]]a i tunela ispod [[Lamanš]]a<ref>{{cite web|title=High Speed 1 Project Hoem|url=https://www.bechtel.com/projects/high-speed-1/|website=www.betchel.com|publisher=Betchel Corporation|access-date=8. 2. 2015}}</ref> *130&nbsp;km – domet [[Scud]] projektila *163&nbsp;km – dužina [[Suecki kanal|Sueckog kanala]] *164&nbsp;km – dužina [[Veliki most Danyang–Kunshan]] *213&nbsp;km – dužina [[Pariški metro|Pariškjog metroa]] *217&nbsp;km – dužina [[Kanal Grand Union|Kanala Grand Union]] *223&nbsp;km – dužina [[Madridski metro|Madridskog metroa]] *300&nbsp;km – domet projektila Scud-B *386&nbsp;km – visina [[Međunarosdna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]] *408&nbsp;km – dužina [[Londonsko podzemlje|Londonskog podzemlja]] (aktivna staza) *460&nbsp;km – udaljenost od [[London]]a do [[Pariz]]a *470&nbsp;km – udaljenost od [[Dublin]]a do [[London]]a [[zračna linija|zračnom linijom]] *600&nbsp;km – domet Scud-C projektila *600&nbsp;km – visina [[Hubble svemirski teleskop|Svemirskog teleskopa Hubble]] iznad Zemlje *804,67&nbsp;km – (500 milja) udaljenost automobilske utrke [[Indy 500]] ===Geografske=== *111&nbsp;km – udaljenost koju pokriva jedan stepen [[geografska širina|geografske širine]] na površini Zemlje *180&nbsp;km – udaljenost između [[Mumbai]]a i [[Nashik]]a *203&nbsp;km – dužina [[Sognefjorden]]a, trećeg po veličini [[fjord]]a na svijetu *220&nbsp;km – udaljenost između [[Pune]] i Našika *240&nbsp;km – najveća širina [[Engleski kanal|Engleskog kanala]] *430&nbsp;km – dužina [[Pirineji|Pireneja]] *500&nbsp;km – najšira širina [[Geografija Švedske|Švedske]] od istoka prema zapadu *550&nbsp;km – udaljenost od [[San Francisco]]a do [[Los Angeles]]a [[zračna linija|zračnom linijom]] *560&nbsp;km – udaljenost [[Bordo]]–[[Pariz]], nekada najduža jednodnevna profesionalna biciklistička utrka <ref name="cyclingrace">{{cite web|title=Bordeaux-Paris &#124; the event|url=http://www.bordeauxparis.com/en/the-event/|website=www.bordeauxparis.com|access-date=30. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170328181843/http://www.bordeauxparis.com/en/the-event/|archive-date=28. 3. 2017|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> *590&nbsp;km – dužina kopnene granice između [[Geografija Finske|Finske]] i [[Geografija Švedske|Švedske]] *724&nbsp;km – dužina [[Om River]] *871&nbsp;km – udaljenost od [[Sydney]]a do [[Melbourne]]a (duž [[Hume Highway]]a) *897&nbsp;km – dužina [[Douro|rijeke Douro]] *900&nbsp;km – udaljenost od [[Berlin]]a do [[Stockholm]]a *956&nbsp;km – udaljenost od [[Washington, D.C.]] do [[Chicago|Chikaga]], [[Illinois]] zračnom linijom ===Astronomske=== *100&nbsp;km – visina na kojoj [[FAI]] definira početak za [[svemirski let]] *167&nbsp;km – prečnik [[Amalteja (mjesec)|Amalteje]], jednog od [[Jupiter]]ovih unutrašnjih mjeseci *200&nbsp;km – širina [[Valles Marineris]]a *220&nbsp;km – prečnik [[Fibi (mjesec)|Fibija]], najvećeg od [[Saturn]]ovih vanjskih mjeseci *300&nbsp;km – približna udaljenost koju svjetlost pređe u jednoj [[milisekunda|milisekundi]] *340&nbsp;km – prečnik [[Nereida (mjesec)|Nereide]], trećeg po veličini [[Neptun]]ovog mjeseca *350&nbsp;km – donja granica [[Niska Zemljina orbita|Niske >Zemljine orbite]] *420&nbsp;km – prečnik [[Proteja (mjesec)|Proteje]], drugog po veličini Neptunovog mjeseca *468&nbsp;km – prečnik [[asteroid]]a [[4 Vesta]] *472&nbsp;km – prečnik [[Miranda (mjesec)|Mirande]], jednog od [[Uran]]ovih glavnih mjeseci *974,6&nbsp;km – najveći prečnik [[Ceres (patuljasta planeta)|1 Ceresa]],<ref name="ReferenceB"/> najveći [[asteroid]] [[Sunčev sistem|Sunčevogh sistema]]. ==1 megametar== [[slika:1e6m comparison Mars Mercury Moon Pluto Haumea - no transparency.png|thumb|Male planete, [[Mjesec]] i [[patuljaste planete]] u Sunčevom sistemu imaju prečnik od jednog do deset miliona metara. Gornji red: [[Mars]] (lijevo), [[Merkur (planeta)|Merkur]] (desno); donji red: [[Mesec]] (lijevo), [[Pluton]] (centar) i [[Haumea (patuljasta planeta)|Haumea]] (desno), u razmeri.]] ''{{vanchor|megametar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Mm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak 1,000.000}}&nbsp;[[metar]]a (10⁶&nbsp;m). Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[dužina|dužine]] počevši od 10⁶ [[metar|m]] ([[#1 megametar|1 Mm]] ili 1.000 [[kilometar|km]]). ===Konverzije=== 1 megametar je jednak: *1 E+6 m (milion metara) *približno 621,37 [[milja]] *Strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] površine 1.000.000&nbsp;km² ===Ljudski definisane skale i strukture=== *2.100&nbsp;mm – Dužina predloženog [[plinovod]] [[Iran]]-[[Pakistan]]-[[Indija]], od Irana do Indije preko Pakistana *2.100&nbsp;mm – Udaljenost od [[Casablanca|Casablance]] do [[Rim]]a *2.288&nbsp;mm – Dužina službenog [[Aljaska autoput]]a kada je izgrađen 1940-ih<ref>{{cite web|title=FAQ-Alaska Highway Facts|publisher=The MILEPOST|url=http://www.milepost.com/faq/hwy_drivingfacts.shtml|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929182939/http://www.milepost.com/faq/hwy_drivingfacts.shtml|archive-date=29. 9. 2007|quote=1,390 miles ... Alaska Route 2 and often treated as a natural extension of the Alaska Highway|access-date=25. 8. 2007}}</ref> *3,069&nbsp;mm – Dužina [[Međudržavna cesta 95]] (od [[Houlton, Maine]] do [[Miami]]ja, [[Florida]]) *3,846&nbsp;mm – Dužina [[SAD Ruta 1]] (od [[Fort Kent, Maine]] do [[Key West, Florida]]) *5.000&nbsp;mm – širina [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] *5,007&nbsp;mm – procijenjena dužina [[Interstate 90]] (Seattle, Washington do [[Boston]]a, Massachusetts) *5.614&nbsp;mm – Dužina australske [[Dingo ograda|Dingo ograde]]<ref>{{cite encyclopedia|first1=R.J.|last1=Downward|last2=Bromell|first2=J.E.|chapter=The development of a policy for the management of dingo populations in South Australia|title=Proceedings of the Fourteenth Vertebrate Pest Conference 1990|publisher=[[University of Nebraska - Lincoln]]|date=mart 1990|chapter-url=http://digitalcommons.unl.edu/vpc14/23/|access-date=31. 8. 2009|archive-url=https://www.webcitation.org/5jXGkvGsS?url=http://digitalcommons.unl.edu/vpc14/23/|archive-date=4. 9. 2009|url-status=live}}</ref> *6.371&nbsp;mm – globalni prosjek [[zemljin radijus|Poluprečnika Zemlje]] *6,4&nbsp;mm – Dužina [[Veliki kineski zid|Velikog kineskog zida]] *7.821&nbsp;mm – Dužina [[Trans-Canada Highway]]a, najdužeg nacionalnog autoputa na svijetu (od Victoria, [[Britanska Kolumbija]] do [[St. John's, Newfoundland]]a) *8.836 Mm – Udaljenost puta između [[Prudhoe Bay]], [[Aljaska]] i [[Key West, Florida]], krajnje tačke američke putne mreže *8.852&nbsp;mm – Ukupna dužina [[Veliki kineski zid|Velikog kineskog zida]], uključujući rovove, brda i rijeke <ref>{{cite web|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hZntU8l3vH1I21vcievtc-QIryLA|title=China's Great Wall far longer than thought: survey|publisher=[[Agence France-Presse|AFP]]|date=20. 4. 2009|access-date=20. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090427193631/https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hZntU8l3vH1I21vcievtc-QIryLA|archive-date=27. 4. 2009 |url-status=live}}</ref> *9.259 Mm – Dužina [[Transsibirska željeznica|transibirske željeznice]]<ref>[http://www.poezda.net/en/train_timetable?tr_code=898975%3A%C0 CIS railway timetable], route No. 002, Moscow-Vladivostok. [https://web.archive.org/web/20200406164311/https://www.poezda.net/en/train_timetable?tr_code=898975%3A%EF%BF%BD Archived] 2009-12-03.</ref> ===Sport=== *[[Munda Biddi Trail]] u [[Zapadna Australija|WA]], [[Australija]] duga je preko 1.000&nbsp;km – najduža biciklistička terenska staza na svijetu *1.200&nbsp;mm – dužina biciklističkog događaja [[Pariz–Brest–Pariz]] *Nekoliko auto utrka izdržljivosti je, ili je bilo, vođeno na 1.000&nbsp;km: **[[Bathurst 1000]] **[[1000 km Brands Hatch]] **[[1000 km Buenos Aires]] **[[1000 km Donington]] **[[1000 km Monza]] **[[1000 km Nürburgring]] **[[1000 km Silverstone]] **[[1000 km banje|1000 km Spa]] **[[1000 km Suzuka]] **[[1000 km Zeltweg]] ===Geografske=== *1.010&nbsp;mm – Udaljenost od [[San Diego]]a do [[El Paso]]a [[zračna linija|zračnom linijom]] *2.000&nbsp;mm – Udaljenost od [[Peking]]a do [[Hong Kong]]a zračnom linijom *2.800&nbsp;mm – najmanja širina [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] ([[Brazil]]-[[Zapadna Afrika]]) *2.850&nbsp;mm – Dužina reke [[Dunav]]. *2.205&nbsp;mm – Dužina ukupnih kopnenih granica [[Geografija Švedske|Švedske]] *2.515&nbsp;mm – Dužina ukupnih kopnenih granica [[Geografija Norveške|Norveške]] *3.690&nbsp;mm – Dužina rijeke [[Volga|Volgw]], najduže u Evropi *4.350&nbsp;mm – Dužina [[Žuta rijeka|Žute rijeke]] *4.800&nbsp;mm – Najveća širina [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] ([[SAD]]-[[Sjeverna Afrika]]) *5.100&nbsp;mm – Udaljenost od [[Dublin]]a do [[New York]]a zračnom linijom *6.270&nbsp;mm – Dužina sistema [[Mississippi]]-[[Missouri]] *6.380&nbsp;mm – Dužina [[Jangce|Rijeke Jangce]] *6.400&nbsp;mm – Dužina [[Amazon River]] *6.758&nbsp;mm – Dužina sistema [[Rijeka Nil|Nila]], najduže na [[Zemlja|Zemlji]] *8.200&nbsp;mm – približna udaljenost od [[Dublin]]a do [[San Francisco]]a ===Astronomske=== *1.000&nbsp;mm – Procijenjena najkraća os [[Elipsoid|triaksijalne]] [[patuljasta planeta|patuljaste planete]] Haumea *1.186&nbsp;mm – Prečnik [[Haron (mjesec)|Harona]], najvećeg [[Pluton]]ovog mjeseca *1.280&nbsp;mm – Prečnik transneptunskog objekta [[50000 Quaoar]] *1.436&nbsp;mm – Prečnik [[Japeta (mjesec)|Japeta]], jednog od [[Saturn]]ovih glavnih mjeseci *1.578&nbsp;mm – Prečnik [[Titanija (mesec)|Titanije]], najvećeg od [[Uran]]ovih meseci *1.960&nbsp;mm – Procijenjena najduža os [[Haumea (patuljasta planeta)|Haumea]] *2.326&nbsp;mm – Prečnik patuljaste planete [[Eris (patuljasta planeta)|Eris]], najvećeg [[transneptunskog objekta]] pronađenog do danas *2.376&nbsp;mm – prečnik [[Pluton]]a *2.707&nbsp;mm – Prečnik [[Triton (mjesec)|Tritona]], najvećeg meseca [[Neptun]]a *3.122&nbsp;mm – Prečnik [[Europa (mjesec)|Evrope]], najmanjeg [[Galilejev satelit|Galilejevog satelita]] [[Jupiter]]a *3.476&nbsp;mm – Prečnik [[Zemlja|Zemljinog]] [[Mjesec]]a *3.643&nbsp;mm – Prečnik [[Io (mjesec)|Ioa]], [[Jupiter]]ovog mjeseca *4.821&nbsp;mm – Prečnik [[Kalisto (mesec)|Kalisto]], Jupiterovog mjeseca *4.879&nbsp;mm – prečnik [[Merkur (planet)|Merkur]] *5.150&nbsp;mm – Prečnik [[Titan (mjesec)|Titana]], najvećeg [[Saturn]]ovog mjeseca *5.262&nbsp;mm – Prečnik Jupiterovog meseca [[Ganimed (mjesec)|Ganimeda]], najvećeg mesec u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] *6.371&nbsp;mm – [[Poluprečnik Zemlje]] *6.792&nbsp;mm – prečnik [[Mars]]a ==10 megametara== [[slika:1e7m comparison Uranus Neptune Sirius B Earth Venus.png|thumb| Planete od Venere do Urana imaju prečnike od deset do sto miliona metara. Gornji red: [[Uran]] (lijevo), [[Neptun]] (desno); srednji red: [[Zemlja]] (lijevo), [[Sirijus B]] (centar) i [[Venera]] (desno), prema razmjeru]] Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[dužine]] počevši od 10⁷ [[metar]]a ([[#10 megametara|10 megametara]] ili 10.000 [[kilometar]]a). ===Konverzije=== 10 megametara (10&nbsp;mm) je *6,215 [[milja]] *strana [[kvadrat (geometrija)|kvadrata]] površine 100.000.000 [[kvadratni kilometar|kvadratnih kilometara]] (km²) *radijus [[krug]]a površine 314,159,265&nbsp;km² ===Ljudski definisane skale i strukture=== *11.085&nbsp;mm – Dužina pruge [[Kijev]]-[[Vladivostok]], duža varijanta [[Transsibirska željeznica|Transsibirske željeznice]]<ref>[http://www.poezda.net/en/train_timetable?tr_code=907081%3A%D4 CIS railway timetable], route No. 350, Kyiv-Vladivostok. [https://web.archive.org/web/20200406164332/https://www.poezda.net/en/train_timetable?tr_code=907081%3A%EF%BF%BD Archived] 2009-12-03.</ref> *13.300&nbsp;mm – Dužina puteva rehabilitovanih i proširenih u okviru [[Nacionalni projekat razvoja autoputeva]] (pokrenut 1998.) u [[Indija|Indiji]] *39.000&nbsp;mm – Dužina [[SEA-ME-WE 3]] optičkog podmorskog telekomunikacijskog kabla, spaja 39 tačaka između [[Norden]]a, Donja [[Saksonija]], [[Njemačka]] i [[Okinawa|Okinawe]], [[Japan]] *67.000&nbsp;mm – Ukupna dužina [[Nacionalni autoputevi Indije|Nacionalnih autoputeva u Indiji]] *80.000 Mm – 20.000 (metrički, francuski) [[liga (jedinica)|lige]] (vidi [[Jules Verne]], ''[[Dvadeset hiljada milja pod morem]]'') ===Geografske=== *10&nbsp;mm – Približna visina vanjske granice [[egzosfera|egzosfere]] *10.001&nbsp;mm – Dužina [[meridijanski luk|meridijanskog luka]] od [[Sjeverni pol|Sjevernog pola]] do [[Ekvator]]a (originalna definicija [[metar]] zasnovana je na ovoj dužini) *60.000&nbsp;mm – Ukupna dužina [[srednjookeanski greben|srednjookeanskog grebena]] ===Astronomske=== *12.000&nbsp;mm – Prečnik [[Sirijus|Sirijusa B]], [[bijeli patuljak]]<ref>{{cite news|first=Christine|last=McGourty |title=Hubble finds mass of white dwarf |work=BBC News|date=14. 12. 2005 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4528586.stm |access-date=13. 10. 2007}}</ref> 12.104&nbsp;mm – Prečnik [[Venera|Vednbere]] *12.742&nbsp;mm – Prečnik [[Zemlja|Zemlje]] *12.900 Mm – Minimalna udaljenost [[meteoroid]]a {{mpl|2004 FU|162}} od centra Zemlje 31. marta 2004., najbliža zabilježena *14.000&nbsp;mm – Najmanji prečnik [[Jupiter]]ove [[Velika crvena tačka|Velike crne tačke]] *19.000&nbsp;mm – Razmak između [[Pluton]]a i [[Haron (mjesec)|Harona]] *30,8568&nbsp;mm – 1 nanoparsec *34.770&nbsp;mm – Minimalna udaljenost [[asteroid]]a [[99942 Apophis]] 13. aprila 2029. od centra Zemlje *35.786 Mm – Visina [[geostaxcionarna orbita|geostacionarne orbite]] *40.005&nbsp;mm – polarni obim Zemlje *40,077&nbsp;mm – Ekvatorski obim Zemlje *49.528&nbsp;mm – Prečnik [[Neptun]]a *51.118&nbsp;mm – Prečnik [[Uran]]a *12.104&nbsp;mm – Prečnik [[Venera|Venere]] *12.742&nbsp;mm – Prečnik [[Zemlja|Zemlje]] *12.900 Mm – Minimalna udaljenost [[meteoroida]] {{mpl|2004 FU|162}} od centra Zemlje 31. marta 2004., najbliža zabilježena *14.000&nbsp;mm – Najmanji prečnik Jupiterove [[Velika crvena tačka]] *19.000&nbsp;mm – Razmak između [[Pluton]] i [[Haron (mjesec)|Haron]] *30,8568&nbsp;mm – 1 nanoparsec *34.770&nbsp;mm – Minimalna udaljenost [[asteroida]] [[99942 Apophis]] 13. aprila 2029. od centra Zemlje *35.786 Mm – Visina [[geostacionarna orbita|geostacionarne orbite]] *40.005&nbsp;mm – polarni obim Zemlje *40,077&nbsp;mm – Ekvatorski obim Zemlje *49.528&nbsp;mm – Prečnik [[Neptun]]a *51.118&nbsp;mm – Prečnik [[Uran]]a ==100 megametara== [[File: 1e8m comparison Saturn Jupiter OGLE-TR-122b with Uranus Neptune Sirius B Earth Venus no transparency.png |thumb|[[Zemlja]]-[[Mjesec]] orbita, [[Saturn]], [[OGLE -TR-122b]], [[Jupiter]], i [[1 E7 m|drugi objekti]], u mjerilu. Kliknite na sliku za detaljan prikaz i linkove na druge skale dužine.]]{{Prijevod pasusa}} To help compare different [[orders of magnitude]], this section lists [[length]]s starting at 10⁸ [[metre]]s ([[#100 megametre|100 megametres]] or 100,000 [[kilometre]]s or 62,150 [[mile]]s). *102&nbsp;mm – Prečnik [[HD 149026 b]], neobično guste [[gasni gigant|Jovianske planete]] *115&nbsp;mm – širina [[Saturn]]ovih prstenova *120&nbsp;mm – prečnik [[EBLM J0555-57]]Ab, najmanja poznata [[zvijezda]] *120&nbsp;mm – prečnik [[Saturn]]a *142&nbsp;mm – Prečnik [[Jupiter]]a, najveće planete u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] *170&nbsp;mm – prečnik [[TRAPPIST-1]], zvijezde za koju je nedavno otkriveno da ima sedam [[planeta]] oko sebe *174&nbsp;mm – prečnik [[OGLE-TR-122b]] *180&nbsp;mm – Prosečna pređena udaljenost tokom života *196&nbsp;mm – prečnik [[Proxima Centauri]], tipski [[crveni patuljak]] *257&nbsp;mm – prečnik [[TrES-4 b]] *272&nbsp;mm – Prečnik [[WASP-12b]] *299.792 Mm – Jedna [[svetlosna sekunda]]; udaljenost koju [[svjetlost]] pređe u [[vakuum]]u za jednu [[sekunda|sekundu]] (vidi [[brzina svetlosti]]) *300&nbsp;mm – prečnik [[WASP-79b]] *314&nbsp;mm – prečnik [[CT Cha b]] *384,4&nbsp;mm (238,855&nbsp;mi) – Prosječna [[Lunarna udaljenost (astronomija)|udaljenost Zemlja-Mjesec]]<ref name="NASA-LD">{{cite web|author=NASA Staff|title=Solar System Exploration – Earth's Moon: Facts & Figures|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Display=Facts&Object=Moon|date=10. 5. 2011|publisher=[[NASA]]|access-date=6. 11. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111107170202/http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Display=Facts&Object=Moon|archive-date=7. 11. 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> *671 Mm – Razmak između [[Jupitera]] i [[Europe (mesec)|Europe]] *428&nbsp;mm – Prečnik [[GQ Lupi b]], jedne od [[liste najvećih egzoplaneta|najvećih poznatih]] [[planeta]] *986&nbsp;mm – Prečnik okolnog diska [[HD 100546 b]]. ==1 gigametar== [[slika:Gigameter group.png|thumb|13 things in the gigametre group]] [[slika:1e9m comparison.png|thumb|Gornji dio: [[Bellatrix|Gamma Orionis]], [[Algol B]], [[Sunce]] (u sredini), ispod njihovih tamnijih ogledalnih slika <span style="white-space:nowrap;">(umetničke slike). interpretacija),</span> i <span style="white-space:nowrap;">[[1 E8 m|drugi objekti]],</span> u razmjeru]] ''{{vanchor|gigametar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Gm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak 1,000.000,000&nbsp;[[metar]]a (10⁹&nbsp;m). Da bi se pomoglo u poređenju različitih udaljenosti, ovaj odjeljak navodi dužine počevši od 10⁹ [[metar]]a (1 gigametar (Gm) ili 1 milijarda [[metar]]a). *1,2 Gm – Razmak između [[Saturn]]a i [[Titan (mjesec)|Titana]] *1,39 Gm – Prečnik [[Sunce|Sunca]]<ref>{{cite web|url=https://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/sunfact.html|title=Sun Fact Sheet|website=nssdc.gsfc.nasa.gov|access-date=1. 1. 2023|archive-date=22. 2. 1998|archive-url=https://web.archive.org/web/19980222081658/https://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/sunfact.html|url-status=dead}}</ref> *1,5 Gm – ''(predložena) Očekivana orbita sa Zemlje [[Svemirski teleskop James Webb]]'' *2,19 Gm – Najbliži pristup [[Kometa Lexel]] [[Zemlja|Zemlji]], desio se 1. jula 1770.; najbliži [[kometa|kometni]] prilaz ikad zabilježen *3 Gm – Ukupna dužina "oživčenja" u ljudskom [[mozak|mozgu]]<ref>Neuroscience: The Science of the Brain{{cite web|url=http://www.braincampaign.org/Pub/Pub_Main_Display.asp?LC_Docs_ID%3D2769|title=IBRO Brain Campaign|access-date=8. 6. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110202081347/http://www.braincampaign.org/Pub/Pub_Main_Display.asp?LC_Docs_ID=2769|archive-date=2. 2. 2011}} p.44</ref> *4,2 Gm – Prečnik [[Algol B]] *5,0 Gm – Najbliži prilaz [[Halejeva kometa|Halejeve komete]] Zemlji, desio se 10. aprila 837. *5,0 Gm – ''(predložena) Veličina krakova gigantskog trougla Michelsonovog interferometra Laser Interferometer Space Antenna (LISA) planiranog za početak posmatranja negdje u 2030-ima.'' *7,9 Gm – Prečnik [[Bellatrix|Gamma Orionisa]] *9,0 Gm – Procijenjeni prečnik [[horizont|horizonta događaja]] [[Strelac A|Strelca A*]], [[supermasivna crna rupa|supermasivne crne rupe]] u centru galaksije [[Mliječni put]] ==10 gigametara== [[slika:1e10m comparison Rigel, Aldebaran, and smaller - antialiased no transparency.png|thumb| Rigel i Aldebaran (gore lijevo i desno) u poređenju sa manjim [[zvijezda]]ma, [[Sunce]]m (vrlo mala tačka u donjoj sredini, sa orbitom Merkura u obliku žute elipse) i providnom sferom polumjera od jedne svjetlosne minute.]] Da bi pomogao u poređenju različitih [[dužina]], ovaj odjeljak navodi onne počevši od 10¹⁰ [[metar]]a (10 [[1 gigametar|gigametar]]a (Gm) ili 10 miliona [[kilometar]]a ili 0,07 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]). *15 Gm – Najbliža udaljenost [[Kometa Hyakutake]] od [[Zemlja|Zemlje]] *18 Gm – Jedna [[svetlosna minuta]] (pogledajte žutu sferu na dijagramu sa desne strane) *24 Gm – Radijus [[heliostacionarne orbite]] *30,8568 Gm – 1 mikroparsec *46 Gm – [[Apsis|Perihel]] udaljenost [[Merkur (planeta)|Merkur]] (žuta elipsa desno) *55 Gm – 60.000 godina [[perigej]] [[Marsa]] (posljednji put postignuto 27. avgusta 2003.) *55 Gm – Radijus [[Rigel]], [[plavi supergigant]] [[zvijezda]] (najveća zvijezda desno)<ref name="rigeldiameter">{{cite journal|last1=Moravveji|first1=Ehsan|last2=Guinan|first2=Edward F|last3=Shultz|first3=Matt|last4=Williamson|first4=Michael H|last5=Moya|first5=Andres|title=Asteroseismology of the Nearby SN-II Progenitor: Rigel Part I. The MOST High Precision Photometry and Radial Velocity Monitoring|journal=Astrophysical Journal|volume=747|issue=2|date=4. 1. 2012|page=2|doi=10.1088/0004-637X/747/2/108|arxiv=1201.0843|bibcode=2012ApJ...747..108M|s2cid=425831}}</ref> *58 Gm – Prosječna prolazna udaljenost između [[Zemlja|Zemlje]] i [[Mars]]a u trenutku kada se prestižu u svojim orbitama *61 Gm <ref name="aldiam">{{Cite journal |doi = 10.1051/0004-6361:20041765|title = Aldebaran's angular diameter: How well do we know it?|journal = Astronomy & Astrophysics|volume = 433|issue = 1|pages = 305–312|year = 2005|last1 = Richichi|first1 = A.|last2 = Roccatagliata|first2 = V.|last3 = Shultz|first3 = Matt|last4 = Williamson|first4 = Michael H.|last5 = Moya|first5 = Andres|bibcode = 2005A&A...433..305R|arxiv = astro-ph/0502181| s2cid=119414301 }} They derived an angular diameter of 20.58±0.03 milliarcsec, which given a distance of 65 light-years yields a diameter of 61 million km.</ref> – Prečnik [[Aldebaran]], [[crveni gigant|narandžasti div]] zvezde (velika zvezda desno) *70 Gm – [[Apsis|Afelion]] udaljenost Merkura *76 Gm – [[Neso (mesec)|Neso]] [[apsis|apocentrična]] udaljenost; najveća udaljenost [[prirodnog satelita]] od njegovog roditelja [[planeta]] ([[Neptun]]) ==100 gigametara== [[Slika:1e11m comparison R Doradus and Betelgeuse, and smaller - antialiased no transparency.png||thumb|Od najveće do najmanjeg: [[Jupiter]]ova orbita, crveni supergigant Betelgeuse, [[Mars]]ova orbita, Zemljina orbita, zvijezda R Doradus i orbite Venere , Merkura. Unutar R Doradusovog prikaza nalaze se zvijezda plavog diva Rigel i zvijezda crvenog diva Aldebaran. Blagi žuti sjaj oko Sunca predstavlja jednu svjetlosnu minutu. Kliknite na sliku da vidite više detalja i linkove do njihovih skala.]] Da bi se pomoglo u poređivanju udaljenosti na različitim [[red veličine|redovima veličine]], ovaj odjeljak navodi dužine počevši od 10¹¹ [[metar]]a (100 [[Crvena magnituda (dužina)|gigametar]] ili 100 miliona [[kilometr]]a ili 0,7 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica (AU)]]). *109 Gm (0,7 au) Udaljenost između [[Venera|Venere]] i [[Sunce|Sunca]] *149,6 Gm (93,0 miliona milja; 1,0 au) – Udaljenost između [[Zemlja|Zemlje]] i Sunca – originalna definicija [[ASTRONOMSKA JEDINICA|astronomske jedinice]] *180 Gm (1,2 au) – Maksimalni prečnik [[Strelac A*|Sgtrelca A*]], [[supermasivna crna rupa]] u centru galaksije [[Mliječni put]] *228 Gm (1,5 au) – Udaljenost između [[Mars]]a i Sunca *570 Gm (3,8 au) – Dužina repa [[Kometa Hyakutake]] mjerena pomoću ''[[Ulysses (svemirski brod)|Ulyssesa]]''; stvarna vrijednost bi mogla biti mnogo veća *591 Gm (4,0 au) – Minimalna udaljenost između [[Zemlja|Zemlje]] i [[Jupiter]]a *780 Gm (5,2 au) – Udaljenost između Jupitera i Sunca *947 Gm (6,4 au) – Prečnik [[Antares|Antaresa A]] *965 Gm (6,4 au) – Maksimalna udaljenost između Zemlje i Jupitera ==1 terametar== [[slika:Terameter group.png|thumb|Osam stvari u grupi terametara]] [[slika:1e12m comparison Kuiper belt and smaller.png|thumb|Poređenje veličine Kuiperovog pojasa (veliki blijedi torus) sa zvijezdom VY Canis Majoris (unutar [[Saturn]]ove orbite), Betelgeuse (unutar [[Jupiter]]ove orbite) i R Doradus (mala centralna crvena sfera) zajedno sa orbitama Neptuna i Urana, u mjerilu . Žute elipse predstavljaju orbite svake planete i patuljaste planete Plutona.]] ''{{vanchor|terametar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Tm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] od [[dužine]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak 1,000.000.000.000}}&nbsp;[[metar]]a (10¹²&nbsp;m). Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[dužina]], ovaj odjeljak navodi dužine koje počinju od 10¹² [[metar|m]] (1 [[#1 terametar|Tm]] ili 1 milijarda [[kilometar|km]] ili 6,7 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]). *1.079 Tm – 7,2 au – Jedan [[svjetlosni sat]] *1,4 Tm – 9,5 au – Udaljenost između [[Saturn]]a i [[Sunce|Sunca]] *1,5 Tm – 10 au – Procijenjeni prečnik [[VV Cephei A]], crvenog supergiganta.<ref name=bauer2008>{{cite journal|last1=Bauer|first1=W. H.|last2=Gull|first2=T. R.|last3=Bennett|first3=P. D.|doi=10.1088/0004-6256/136/3/1312|title=Spatial Extension in the Ultraviolet Spectrum of Vv Cephei|url=https://archive.org/details/sim_astronomical-journal_2008-09_136_3/page/1312|journal=The Astronomical Journal|volume=136|issue=3|pages=1312|year=2008|bibcode=2008AJ....136.1312H|s2cid=119404901 }}</ref> *1,83 Tm – 12,2 au – Prečnik [[HR 5171 A]], najveće poznate [[žuti hipergigant|žute hipergigantske]] zvijezde, iako najnovija istraživanja sugeriraju da je riječ o crvenom hipergigantu prečnika oko 2,1 Tm (14 au)<ref name="chesneau">{{cite journal|bibcode=2014A&A...563A..71C|arxiv=1401.2628|title=The yellow hypergiant HR 5171 A: Resolving a massive interacting binary in the common envelope phase|journal=Astronomy & Astrophysics|volume=563|pages=A71|last1=Chesneau|first1=O.|last2=Meilland|first2=A.|last3=Chapellier|first3=E.|last4=Millour|first4=F.|last5=Van Genderen|first5=A. M.|last6=Nazé|first6=Y.|last7=Smith|first7=N.|last8=Spang|first8=A.|last9=Smoker|first9=J. V.|last10=Dessart|first10=L.|last11=Kanaan|first11=S.|last12=Bendjoya|first12=Ph.|last13=Feast|first13=M. W.|last14=Groh|first14=J. H.|last15=Lobel|first15=A.|last16=Nardetto|first16=N.|last17=Otero|first17=S.|last18=Oudmaijer|first18=R. D.|last19=Tekola|first19=A. G.|last20=Whitelock|first20=P. A.|last21=Arcos|first21=C.|last22=Curé|first22=M.|last23=Vanzi|first23=L.|year=2014|doi=10.1051/0004-6361/201322421|s2cid=52108686}}</ref><ref name=wittkowski2017>{{cite journal|bibcode=2017A&A...606L...1W|arxiv=1709.09430|title=Multi-epoch VLTI-PIONIER imaging of the supergiant V766 Cen: Image of the close companion in front of the primary|journal=Astronomy & Astrophysics|volume=1709|pages=L1|last1=Wittkowski|first1=M|last2=Abellan|first2=F. J|last3=Arroyo-Torres|first3=B|last4=Chiavassa|first4=A|last5=Guirado|first5=J. C|last6=Marcaide|first6=J. M|last7=Alberdi|first7=A|last8=De Wit|first8=W. J|last9=Hofmann|first9=K.-H|last10=Meilland|first10=A|last11=Millour|first11=F|last12=Mohamed|first12=S|last13=Sanchez-Bermudez|first13=J|date=28. 9. 2017|doi=10.1051/0004-6361/201731569|s2cid=54740936}}</ref> *2 Tm – 13,2 au – Procijenjeni prečnik [[VY Canis Majoris]], jedne od [[lista najvećih zvijezda|najvećih poznatih zvijezda]]<ref name="Wittkowski_vlti">{{cite journal|doi=10.1051/0004 -6361/201219126|last1=Wittkowski|first1=M.|last2=Hauschildt|first2=P.H.|last3=Arroyo-Torres|first3=B.|last4=Marcaide|first4=J.M.|title=Fundamentalne karakteristike strukture crveni supergigant VY CMa baziran na VLTI/AMBER spektro-interferometriji|journal=Astronomija & Astrofizika|volume=540|pages=L12|date=5. april 2012.|bibcode=2012A&A...540L..12W|arxiv=1203|.5ci 54044968}}</ref> *2,9 Tm – 19,4 au – Udaljenost između [[Uran]]a i Sunca *4,4 Tm – 29,4 au – [[Apsis|Perihelska]] udaljenost [[Pluton]]a *4,5 Tm – 30,1 au – Udaljenost između [[Neptun]]a i Sunca *4,5 Tm – 30,1 au – Unutrašnji radijus [[Kuperov pojas|Kuperovog pojasa]] *5,7 Tm – 38,1 au – [[Perihel]]ska udaljenost od [[136199 Eris|Erisa]] *7,3 Tm – 48,8 au – [[Apsis|Afelionova]] udaljenost [[Pluton]]a *7,5 Tm – 50,1 au – Vanjski radijus Kuperovog pojasa]] ==10 terametara== [[slika:1e13m comparison Hale Bopp and smaller - HQ no transparency.png|thumb| Sednina orbita (lijevo) je duža od 100 Tm, ali druge dužine su između 10 i 100 Tm: [[Komet Hale-Bopp]] orbita (niža, slabo narandžasta); jedan [[svetlosni dan]] (žuta sferna školjka sa žutom strelicom Vernal point kao radijus); heliosfera [[terminacijski šok]] (plava školjka); i druge strelice pokazuju položaje ''[[Voyager 1]]'' (crveno) i [[Pioneer 10]] (zeleno). Kliknite na sliku za veći prikaz i linkove na druge skale.]] Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[distance]]s, ovaj odjeljak navodi dužine počevši od 10¹³ [[metar|m]] (10 [[#1 terametar|Tm]] ili 10 milijardi [[kilometar|km]] ili 67 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]). *10 Tm – 67 AU – Prečnik hipotetske [[kvazizvijezda|kvazizvijezde]] *11.1 Tm – 74.2 AU – Udaljenost na kojoj je ''[[Voyager 1]]'' počeo da otkriva povratne čestice iz [[terminacijski šok|terminacijskog šoka]] *11,4 Tm – 76,2 AU – [[Apsis|Perihelna]] udaljenost od [[90377 Sedna]] *12.1 Tm – 70 do 90 AJ – Udaljenost do [[terminacijski šok|terminacijskog šoka]] (''Voyager 1'' prešao na 94 AJ) *12,9 Tm – 86,3 AU – Udaljenost do 90377 Sedna u martu 2014. *13,2 Tm – 88,6 AU – Udaljenost do ''[[Pioneer 11]]'' u martu 2014. *14,1 Tm – 94,3 AU – Procijenjeni radijus [[Sujnčev sistem|Sunčevog sistema]] *14,4 Tm – 96,4 AU – Udaljenost do [[136199 Eris|Eris]] u martu 2014. (sada blizu njenog [[apsis|afelija]]) *15,1 Tm – 101 AU – Udaljenost do [[Heliosfera|heliovreline]] *16,5 Tm – 111 AU – Udaljenost do ''[[Pioneer 10]]'' od marta 2014. *16,6 Tm – 111,2 AU – Udaljenost do ''[[Voyager 2]]'' od maja 2016. *20,0 Tm – 135 AU – Udaljenost do ''[[Voyager 1]]'' od maja 2016. *20,6 Tm – 138 AU – Udaljenost do ''Voyagera 1'' od kraja februara 2017. *21,1 Tm – 141 AU – Udaljenost do ''Voyagera 1'' od novembra 2017. *25,9 Tm – 173 AU – Jedan [[svjetlosni dan]] *30,8568 Tm – 1 miliparsec *55,7 Tm – 371 AU – Afelijska udaljenost [[kometa|komete]] [[Hale-Bopp]] ==100 terametara== [[slika:1e14m comparison light day week and month.png|thumb|Najveća žuta sfera označava udaljenost od jednog svjetlosnog mjeseca od Sunca. Kliknite na sliku za veći prikaz, više detalja i linkove na druge vage.]] Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[dužina]], ovaj odjeljak navodi dužine počevši od 10¹⁴ [[metar|m]] (100 [[#1 terametar|Tm]] ili 100 milijardi [[kilometr|km]] ili 670 [[astronomska jedinica|astronomskij jedinica (au)]]). *140 Tm – 937 AU – [[Apsis|Afelion]] udaljenost od [[90377 Sedna]] *172 Tm – 1150 AU – [[Schwarzschildov radijus|Schwarzschildov prečnik]] od [[H1821+643]], jedna od najmasivnijih poznatih [[crna rupoa|crnih rupa]] *181 Tm – 1210 AU – Jedna [[svjetla sedmica]] *757 Tm – 5059 AU – poluprečnik [[Maglina Stingray]] Najveća žuta sfera označava rastojanje od jednog svetlosnog mjeseca od Sunca. Kliknite na sliku za veći prikaz, više detalja i linkove na druge razmjere. Da bi se pomoglo u poređenju različitih [[dužina]], ovaj odjeljak navodi dužine počevši od 10¹⁴ [[metar|m]] (100 [[#1 terametar|Tm]] ili 100 milijardi [[kilometar|km]] ili 670 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]). *140 Tm – 937 AU – [[Apsis|Afelion]] udaljenost od [[90377 Sedna]] *181 Tm – 1210 AU – Jedna [[svjetlosna sedmica]] *757 Tm – 5059 AU – poluprečnik [[Maglina Stingray]]<ref name="Parthasarathy2000">{{cite journal|last1=Parthasarathy|first1=M.|title=Birth and early evolution of planetary nebulae|journal=Bulletin of the Astronomical Society of India|year=2000|volume=28|pages=217–224|bibcode=2000BASI...28..217P}}</ref> *777 Tm – 5180 AU – Jedan [[svjetlosni mjesec]] ==1 petametar== [[slika:1e15m comparison cat's eye nebula barnard 68 one light year.png|thumb|Najveći krug sa žutom strelicom označava jednu [[svjetlosna godina|svjetlosnu godinu]] od [[Sunce|Sunca]]; [[Maglina Mačje oko]] sa lijeve strane i [[Barnard 68]] u sredini su prikazani ispred orbite [[Kometa 1910 A1|komete 1910A1]]. Kliknite na sliku za veći prikaz, detalje i linkove na druge skale.]] ''{{vanchor|petametar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Pm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sisten+mu]] jednak 10¹⁵&nbsp;[[metar]]a. Da bi pomogao u poređenju različitih [[dužinma]], ovaj odjeljak navodi dužine koje počinju od 10¹⁵ [[metar|m]] (1 pm ili 1 trilion [[kilometar|km]] ili 6685 [[astronomska jedinicaastronomskih jedinica]]s (AU) ili 0,11 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). *1,0 Pm = 0,105702341 svjetlosnih godina<ref>{{cite web|title=Google Conversion|url=https://www.google.com/?q=1+petametre+%3D+light+years#q=1+ petametar+%3D+svjetlosne+godine}}</ref> *1,9 Pm ± 0,5 Pm = 12.000 AU = 0,2 svjetlosne godine radijus unutrašnjeg jezgra [[Maglina Mačje oko|magline Mačjeg oka]]<ref name="Cat calc">radius = distance times sin(angular diameter/2) = 0.2 [[light-year]]. Distance = 3.3 ± 0.9 [[Light-year|kly]]; angular diameter = 20 [[arcseconds]]{{Harv|Reed|Balick|Hajian|Klayton|1999}}</ref> *4.7 Pm = 30,000 AU = half-light-year diameter of [[Bok globule]] [[Barnard 68]]<ref name="Szpir">{{cite web|first=Michael|last=Szpir|title=Bart Bok's Black Blobs|url=http://www.americanscientist.org/template/AssetDetail/assetid/14678|date=May–June 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20030629033609/http://www.americanscientist.org/template/AssetDetail/assetid/14678|archive-date=29. 6. 2003|publisher=American Scientist|quote=Bok globules such as Barnard 68 are only about half a light-year across and weigh in at about two solar masses|access-date=19. 11. 2008}}</ref> *7.5 Pm – 50.000 AJ – Moguća vanjska granica [[Oortov oblak|Oortovog oblaka]] (druge procjene su 75.000 do 125.000 ili čak 189.000 [[Astronomska jedinica|AJ]] (1.18, 2 i 3 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]) *21.5 Pm – 63.241,1 AU – Jedna [[svjetlosna godina]], udaljenost koju svjetlost pređe u jednoj godini *21.9 Pm – 66.000 AJ – [[Apsis|Afelion]] udaljenost [[C/1999 F1 (Catalina)]] ==10 petametara== [[slika:1e16m comparison ten light years bubble nebula.png|thumb| Objekti veličine reda veličine 1e16m: krug radijusa deset svetlosnih godina (94,6 [[Petametar|Pm]]) sa žutom strelicom Vernal Point; Maglina Bubble (NGC 7635), lijevo; Maglina Dumbbell (NGC 6853), desno; jedna ljuska svjetlosne godine dolje desno s manjom maglinom Mačje oko (NGC_6543) i Barnard 68 pored.]] [[File:1e16m poređenje 10 svetlosnih godina sirius.png|thumb|1e16m dužine: Deset svetlosnih godina (94,6 [[Petametar|Pm]]) žuta školjka; Sirius dole desno; BL Ceti dolje lijevo; Proxima i Alpha Centauri gore desno; svjetlosna godina školjka s orbitom komete 1910 A1 u gornjem desnom kutu]] Da bi pomogao u poređenju različitih udaljenosti, ovaj odjeljak navodi dužine počevši od 10¹⁶ [[metar|m]] (10 [[#1 petametar|Pm]] ili 66,800 [[astronomska jedinica|AU]], 1,06 [[svjetlosne godine]]s). *15 Pm – 1,59 svjetlosnih godina – Mogući vanjski radijus [[Oortov oblak]] *20 Pm – 2,11 svjetlosnih godina – maksimalni opseg uticaja Sunčevog [[gravitaciono polje|gravitacionog polja]] *30,9 Pm – 3,26 svjetlosnih godina – 1 [[parsec]] *39,9 Pm – 4,22 svjetlosne godine – Udaljenost do [[Proxima Centauri]] (najbliža zvijezda do [[Sunce|Sunca]]) *81.3 pm – 8.59 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Sirius]]a ==100 petametara== [[Slika:1e17m comparison 100 light years nebula clusters.png|thumb|280px]] Da bi pomogao u poređenju različitih [[dužina]], ovaj odjeljak navodi dužine između 10¹⁷ [[metar|m]] (100 [[#1 petametar|Pm]] ili 11 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]) i 10¹⁸ m (106 svjetlosnih godina). *110 pm – 12 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Tau Ceti]] *230 pm – 24 svjetlosne godine – Prečnik [[Orionova maglina|Orionove magline]]<ref name=apj667>{{cite journal|last=Sandstrom|first=Karin M|author2=Peek, J. E. G.|author3=Bower, Geoffrey C.|author4=Bolatto, Alberto D.|author5=Plambeck, Richard L.|title=A Parallactic Distance of {{val|389|+24|-21}} parsecs to the Orion Nebula Cluster from Very Long Baseline Array Observations|journal=The Astrophysical Journal|year=1999|volume=667|issue=2|pages=1161–1169|doi=10.1086/520922|bibcode=2007ApJ...667.1161S|arxiv=0706.2361|s2cid=18192326}}</ref><ref>diameter=sin(65 arcminutes)*1270 light-years=24; where "65.00 × 60.0 (arcmin)" sourced from [https://web.archive.org/web/20120318092511/http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC1976 Revised NGC Data for NGC 1976]{{cbignore}}</ref> *240 Pm – 25 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Vega|Vege]] *260 Pm – 27 svetlosnih godina – Udaljenost do [[Beta Canum Venaticorum|Chara]], zvijezde približno sjajne kao naše [[Sunce]]. Njegova slabost nam daje ideju kako bi se naše [[Sunce]] pojavilo čak i sa tako velike udaljenosti kao što je ovo. *350 pm – 37 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Arcturus]]a *373,1 pm – 39,44 svjetlosne godine – Udaljenost do [[TRAPPIST-1]], zvijezde za koju je nedavno otkriveno da ima 7 planeta oko sebe *400 pm – 42 svjetlosne godine – Udaljenost do [[Capella (zvijezda)|Capelle]] *620 pm – 65 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Aldebaran]]a *750 pm – 79,36 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Regulus]]a *900 pm – 92,73 svjetlosne godine – Udaljenost do [[Algol]]a ==1 egzametar== [[slika:1e18m comparison 1000 light years nebula clusters.png|thumb|Dužine reda veličine 1e18m: krug poluprečnika hiljadu svjetlosnih godina sa žutom strelicom i krug od 100 svjetlosnih godina desno sa kuglastim jatom Messier 5 unutar i maglinom Carina ispred; kuglasto jato Omega Centauri lijevo od oba; dio magline Tarantula široke 1.400 svjetlosnih godina ispunjava pozadinu.]] ''{{vanchor|egzametrar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Em}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak 10¹⁸ [[metar]]a. Da bi pomogao u poređenju različitih distanci, ovaj odjeljak navodi dužine između 10¹⁸&nbsp;[[metar|m]] (1&nbsp;[[egzametar|Em]] ili 105,7 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]) i 10¹⁹&nbsp;m (10&nbsp;Em ili 1057 svjetlosnih godina). *1,2 Em – 129 svjetlosnih godina – Prečnik [[Messier 13]] (tipsko [[globulasto jato]]) *1,6 Em – 172 ± 12,5 svjetlosnih godina – Prečnik [[Omega Centauri]]ja (jedno od najvećih poznatih [[globulasto jato|globulastih jata]], koje možda sadrži preko milion [[zvijezda]])<ref>distance &times; sin( diameter_angle ), using distance of 5kpc (15.8 ± 1.1 kly) and angle 36.3', = 172 ± 12.5 ly.<!-- ±12,5 ly is derived from min to max distances from G. van de Ven 2006 paper: 4.5 to 5.2kpc --></ref><ref name="vandeVenetal2006">{{cite journal|last1=van de Ven|first1=G.|author2=van den Bosch, R. C. E.|author3=Verolme, E. K.|author4=de Zeeuw, P. T.|title=The dynamical distance and intrinsic structure of the globular cluster ω Centauri|journal=Astronomy and Astrophysics|year=2006|volume=445|issue=2|pages=513–543|bibcode=2006A&A...445..513V|doi=10.1051/0004-6361:20053061|quote=best-fit dynamical distance D=4.8±0.3 kpc ... consistent with the canonical value 5.0±0.2 kpc obtained by photometric methods|arxiv=astro-ph/0509228|s2cid=15538249}}</ref><!-- 15.8 ±1.1 kly is from min to max distances from 2006 paper: 4.5 to 5.2kpc --><!-- note 2006 paper states dynamical bestfit is 4.8 ± 0.3 pc, canonical value from photometric methods is 5.0 ± 0.2; while hubblesite simplifies to 17000 ly --> *3.1 Em – 310 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Canopus (zvijezda)|Canopusa]] prema ''[[Hipparcos]]u''<ref name="van Leeuwen2007">{{cite journal|title=Validation of the new Hipparcos reduction|last1=van Leeuwen|first1=F.|journal=Astronomy and Astrophysics|volume=474|issue=2|pages=653–664|year=2007|arxiv=0708.1752|bibcode=2007A&A...474..653V|doi=10.1051/0004-6361:20078357|s2cid=18759600}} [http://webviz.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-5?-ref=VIZ53e6b48255b3&-out.add=.&-source=I/311/hip2&recno=30362 Vizier catalog entry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304205515/http://webviz.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-5?-ref=VIZ53e6b48255b3&-out.add=.&-source=I%2F311%2Fhip2&recno=30362 |date=4. 3. 2016 }}</ref> *{{span|text=5.7 Em – 600 svjetlosnih godina – prečnik ''[[Tarantula nebula]]'' *6.1 Em – 640 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Betelgeuse]]a prema ''Hipparcosu''<ref name="HARPER">{{cite journal|last1=Harper|first1=Graham M.|author2=Brown, Alexander|author3=Guinan, Edward F.|title=A New VLA-Hipparcos Distance to Betelgeuse and its Implications|url=https://archive.org/details/sim_astronomical-journal_2008-04_135_4/page/1430|journal=The Astronomical Journal|date=april 2008|volume=135|issue=4|pages=1430–40|bibcode=2008AJ....135.1430H|doi=10.1088/0004-6256/135/4/1430|doi-access=free}}</ref><!-- Harper et al give the distance as 197 +/- 45 pc --> *6.2 Em – 650 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[maglina Helix|Magline Helix]], smještene u sazviježđu [[Vodolija (sazviježđe)|Vodolija]]<ref name="Harrisetal2007">{{cite journal|bibcode=2007AJ....133..631H|title=Trigonometric Parallaxes of Central Stars of Planetary Nebulae|year=2007|journal=The Astronomical Journal|volume=133|issue=2|pages=631–638|doi=10.1086/510348|author=Harris, Hugh C.|display-authors=4|author2=Dahn, Conard C.|author3=Canzian, Blaise|author4=Guetter, Harry H.|author5=Leggett, S. K.|author6=Levine, Stephen E.|author7=Luginbuhl, Christian B.|author8=Monet, Alice K. B.|author9=Monet, David G.|author10=Pier, Jeffrey R.|author11=Stone, Ronald C.|author12=Tilleman, Trudy|author13=Vrba, Frederick J.|author14=Walker, Richard L.|arxiv=astro-ph/0611543|s2cid=18261027}}</ref> *7,3 Em – 730 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Rigel]]a prema ''Hipparcosu''<ref name="van Leeuwen2007"/> ==10 egzametara== Da bi pomogao u poređenju različitih [[red veličine|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 10 [[egzametar|Em]] (10¹⁹ [[metar|m]] ili 1.100 [[svjetlosna godina|svjegtlosnih godina]]). *10,6 Em – 1.120 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[WASP-96b]] *13 Em – 1.300 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Orionova maglina|Orionove magline]]<ref> {{cite journal|last1=Reid|first1=M. J.|first2=K. M.|last2=Menten|first3=X. W.|last3=Zheng|first4=A.|last4=Brunthaler|first5=L.|last5=Moscadelli|first6=Y.|last6=Xu|first7=B.|last7=Zhang|first8=M.|last8=Sato|first9=M.|last9=Honma|first10=T.|last10=Hirota|first11=K.|last11=Hachisuka|first12=Y. K.|last12=Choi|first13=G. A.|last13=Moellenbrock|first14=A.|last14=Bartkiewicz|display-authors=1|year=2009|title=Trigonometric Parallaxes of Massive Star Forming Regions: VI. Galactic Structure, Fundamental Parameters and Non-Circular Motions|url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_2009-07-20_700_1/page/136|journal=[[Astrophysical Journal]]|volume=700|issue=1|pages=137–148|arxiv=0902.3913|doi=10.1088/0004-637X/700/1/137|bibcode=2009ApJ...700..137R|s2cid=11347166}}</ref> *14 Em – 1.500 svjetlosnih godina – Približna debljina [[galaktičke ravni|ravnine]] [[Mliječnog puta]] [[galaksije]] na lokaciji [[Sunca]] *14.2 Em – 1.520 svjetlosnih godina – Prečnik [[NGC 604]] *30,8568 Em – 3,261,6 svjetlosnih godina – 1 [[parsec|kiloparsec]] *31 Em – 3.200 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Deneb]] prema ''[[Hipparcos]]'' *46 Em – 4.900 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[OGLE-TR-56]], prve [[ekstrasolarne planete]] otkrivene pomoću [[ekstrasolarne planete#Tranzitne metode|transitne metode]] *47 Em – 5.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[bumerang magline]], najhladnije poznato mjesto ([[1 E0 K|1 K]]) *53 Em – 5.600 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[globularnog jata]] [[Messier 4|M4]] i [[ekstrasolarne planete]] [[PSR B1620-26 b]] unutar njega *61 Em – 6.500 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Perseus Spiral Arm]] (sljedeći spiralni krak u galaksiji Mliječni put) *71 Em – 7.500 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Eta Carinae]] ==100 egzametara== Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 100 [[egzametar|Em]] (10²⁰ [[metar|m]] ili 11.000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). *150 Em – 16.000 svjetlosnih godina – Prečnik [[Mali Magelanov oblak|Malog Magelanovog oblaka]], [[patruljasta galaksija|patuljaste galaksije]] koja kruži oko [[Mliječni put|Mliječnog puta]] *200 Em – 21.500 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[OGLE-2005-BLG-390Lb]], najudaljenijeg i [[Zemlja|Zemlji]] najsličnije poznate [[planete]] *240 Em – 25.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Galaksija Canis Veliki patuljak|Galaksije Canis Veliki patuljak]] *260 Em – 28.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do centra [[Mliječni put|Galaksije]] *830 Em – 88.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Patuljasta eliptična galaksija Strijelca|Patuljaste eliptične galaksije Strijelca]] ==1 zetametar== ''{{vanchor|zetametar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Zm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak 10²¹ [[metar]]a.<ref name="bipm.org">{{cite web|title=SI Brochure: The International System of Units (SI)|url=https://www.bipm.org/en/publications/si-brochure/|website=International Committee for Weights and Measures|publisher=Organisation Intergouvernementale de la Convention du Mètre|access-date=11. 10. 2014}}</ref> Da bismo pomogli u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 1&nbsp;[[zetametar|Zm]] (10²¹&nbsp;<nowiki>[[metar|m]]</nowiki> ] ili 110.000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). *1,7 Zm – 179.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Veliki Magleni oblak|Velikog Magelanovog oblaka]], najveće [[satelitska galaksija|satelitske galaksije]] [[Mliječni put|Mliječnog puta]] *<1,9 Zm – <200.000 svjetlosnih godina – Revidirani procijenjeni prečnik diska [[Mliječni put|Galaksije Mliječni put]]. Ranije se smatralo da je veličina upola manja. *2,0 Zm – 210.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Malog Magelanovog oblaka]] *2.8 Zm – 300.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[intergalaktička lutalica|Intergalaktičke lutalice]], jednog od najudaljenijih [[globulasto mjato|globulastih jata]] Mliječnog puta *8.5 Zm – 900.000 svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Galaksija LavI Patuljaka]], najudaljenijeg poznatog satelita [[galaksije]] [[Mliječni put|Mliječnog puta]] ==10 zetametara== Da bi pomogao u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 10 [[zetametar|Zm]] (10²² [[metar|m]] ili 1,1 miliona [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). *24 Zm – 2,5 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[galaksija Andromedina|galaksije Andromedina]] *30,8568 Zm – 3,2616 miliona svjetlosnih godina – 1 [[parsec|megaparsec]] *40 Zm – 4,2 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[IC 10]], udaljenog člana [[Lokalna grupa|lokalne grupe]] [[galaksija]] *49,2 Zm – 5,2 miliona svjetlosnih godina – Širina lokalne grupe [[galaksija]] *95 Zm – 10 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Sculptor Galaxy]]ja u [[Sculptor grupa|Sculptor grupi]] galaksija *95 Zm – 10 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Maffei 1]], najbližeg giganta [[eliptična galaksija|eliptične galaksije]] u [[Maffei 1 grupa galaksija|Maffei 1 grupe]] ==100 zetametara== Da bi pomogao u poređenju različitih [[red veličina|redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 100 [[zetametar|Zm]] (10²³ [[metar|m]] ili 11 miliona [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). *140 Zm – 15 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do galaksije [[Centaurus A]] *250 Zm – 27 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Galaksija Vrtetica|Galaksije Vrtetica]] *280 Zm – 30 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[galaksija Sombrero|Sombrero galaksije]] *570 Zm – 60 miliona svjetlosnih godina – Približna udaljenost do [[jato Djevice|jata Djevice]], najbliže od [[jato galaksija]] *620 Zm – 65 miliona svjetlosnih godina – Približna udaljenost do [[Fornax jato|Fornax jata]] *800 Zm – 85 miliona svjetlosnih godina – Približna udaljenost do [[jato Eridanus|Eridanus jata]] ==1 jotametar== ''{{vanchor|yottametar}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Ym}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]] jednak 10²⁴&nbsp;[[metar]]a.<ref name="bipm.org"/> Da bismo pomogli u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 1 Ym (10²⁴ [[metar|m]] ili 105,702 miliona [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). *1,2 Ym – 127 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do najbližeg uočenog [[rafal gama zraka|rafala gama zraka]] [[GRB 980425]] *1,3 Ym – 137 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[galaksije]] [[Jato Centaurus|Ceratus jata]] najbližeg velikog [[superjato|superjata]] *1,9 Ym – 201 milion svjetlosnih godina – Prečnik [[lokalno superjato|Lokalnog superjata]] *2,3 Ym – 225 do 250 miliona svjetlosnih godina – udaljenost svjetlosti putuje u vakuumu u jednoj [[galaktička godina|galaktičkoj godini]] *2,8 Ym – 296 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Klaster Coma|klastera Coma]] *3,2 Ym – 338 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Stephan's Quintet]]a *4,7 Ym – 496 miliona svjetlosnih godina – Dužina [[Veliki zid (astronomija)|CfA2 Velikog zida]], jedne od najvećih uočenih superstruktura u [[Univerzum]]u *6,1 Ym – 645 miliona svjetlosnih godina – Udaljenost do [[Shapley Superklsster]]a *9,5 Ym – 996 miliona svjetlosnih godina – Prečnik [[Eridanus Supervoid]]a ==10 jotametara== [[slika:Superclusters atlasoftheuniverse.gif|thumb|Univerzum unutar jedne milijarde svjetlosnih godina od Zemlje]] Da bi pomogao u poređenju različitih redova veličine, ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]]i počevši od 10 [[jotametar|Ym]] (10²⁵ [[metar|m]] ili 1,1 milijardi [[svjetlosna godinawsvjetlosnih godina]] s). Na ovoj skali, proširenje [[univerzuma]] postaje značajno. Udaljenost ovih objekata izvedena je iz njihovih izmjerenih [[crvenog pomaka]], što zavisi od [[fizičke kosmologije|kosmoloških]] modela koji se koriste. *13 Ym – 1,37 milijardi svjetlosnih godina – Dužina [[Zid Južnog pola|zida Južnog pola]] *13 Ym – 1,38 milijardi svjetlosnih godina – Dužina [[Sloan Great Wall]]a *18 Ym – crveni pomak 0,16 – 1,9 milijardi svjetlosnih godina – Udaljenost do [[kvazar]]a [[3C 273]] ([[mjere udaljenosti (kosmologija)|razdaljina putovanja svjetlosti]]) *30,8568 Ym – 3,2616 milijardi svjetlosnih godina – 1 gigaparsec *31.2204106 Ym − 3,3 milijarde svjetlosnih godina − Dužina [[Džinovski luk|Džinovskog luka]], velike kosmičke strukture otkrivene 2021. *33 Ym – 3,5 milijardi svjetlosnih godina – Maksimalna udaljenost [[2dF Galaxy Redshift Survey]] (razdaljina putovanja svjetlosti) *37,8 Ym – 4 milijarde svjetlosnih godina – Dužina [[Huge-LQG]] *75 Ym – crveni pomak 0,95 – 8 milijardi svjetlosnih godina – Približna udaljenost do [[supernove]] SN 2002dd u [[Hubble Deep Field North]] (razdaljina putovanja svjetlosti) *85 Ym – crveni pomak 1,6 – 9 milijardi svjetlosnih godina – Približna udaljenost do [[rafala gama zraka]] [[GRB 990123]] (razdaljina putovanja svjetlosti) *94,6 Ym – 10 milijardi svjetlosnih godina – Približna udaljenost do kvazara OQ172 *94,6 Ym – 10 milijardi svjetlosnih godina – Dužina [[Hercules–Corona Borealis Great Wall]], jedne od [[lista najvećih kosmičkih struktura|najvećih i najmasivnijih poznatih kosmičkih struktura]] ==100 jotametara== Da biste pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], popis ovog odjeljkas [[distance]]s starting at 100 [[jotametar|Ym]] (10²⁶ [[metar|m]] ili 11 milijardi [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]). Na ovoj skali, proširenje [[univerzuma]] postaje značajno. Udaljenost ovih objekata izvedena je iz njihovih izmjerenih [[crvenog pomaka]], koji zavise od [[fizičke kosmologije|kosmoloških]] modela koji se koriste. *124 Ym – crveni pomak 7,54 – 13,1 milijardi svjetlosnih godina – [[Mjere udaljenosti (kosmologija)#Vrste mjera udaljenosti|Razdaljina putovanja svjetlosti]] (LTD) do [[kvazara]] [[ULAS J1342+0928]], [[Lista kvazara#Najudaljeniji kvazari|najudaljeniji poznati kvazar]] od 2017. *130 Ym – crveni pomak 1.000 – 13,8 milijardi svjetlosnih godina – Udaljenost (LTD) do izvora [[Kosmička mikrovalna pozadina|kosmičko mikrovalno pozadinsko zračenje]]; radijus opservabilnog [[univerzuma]] mjeren kao LTD *260 Ym – 27,4 milijarde svjetlosnih godina – Prečnik vidljivog svemira (dvostruki LTD) *440 Ym – 46 milijardi svjetlosnih godina – Radijus svemira mjeren kao [[dolazeća udaljenost]] *590 Ym – 62 milijarde svjetlosnih godina – kosmološki [[horizont događaja]]: najveća udaljenost s koje će svjetlost ikada doći do nas (posmatrača) u bilo kojem trenutku u budućnosti *886,48 Ym – 93,7 milijardi svjetlosnih godina – Prečnik [[uočljivog univerzuma]] (dva puta više od [[horizonta čestica]]); međutim, mogu postojati neopažene udaljenosti koje su čak i veće. ==1 ronametar== ''{{vanchor|ronnametre}}'' ([[SI]] simbol: ''{{vanchor|Rm}}'') je [[Jedinice mjere|jedinica]] [[dužina]] u [[metrički sistem]] jednak 10²⁷&nbsp;[[metar]]a.<ref name="bipm.org"/> Da bismo pomogli u poređenju različitih [[redova veličine]], ovaj odjeljak navodi [[udaljenost]] počevši od 1 Rm (10²⁷ [[metar|m]] ili 110 milijardi [[svjetlosne godine] ]]s). Na ovoj skali, proširenje [[univerzuma]] postaje značajno. Udaljenost ovih objekata izvedena je iz njihovih izmjerenih [[crvenog pomaka]], koji zavise od [[fizičke kosmologije|kosmoloških]] modela koji se koriste. *>1 Rm - >105,7 milijardi svjetlosnih godina – Veličina svemira izvan [[uočljivog svemira|kosmičkog svjetlosnog horizonta]], ovisno o njegovoj krivini; ako je zakrivljenost nula (tj. svemir je prostorno ravan), vrijednost može biti [[beskonačnost#Beskonačnost u kosmologiji|beskonačna]] (vidi [[Oblik svemira]]) kao što je prethodno spomenuto ==Također pogledajte== *[[Lista primjera dužina]] *[[Fermi problem]] *[[Skala (analitički alat)]] *[[Prostorna skala]] ==Napomene== {{Reflist|group=note}} ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.vendian.org/howbig/ How Big Are Things?] – displays orders of magnitude in successively larger rooms. * [https://web.archive.org/web/20120702055359/http://microcosm.web.cern.ch/microcosm/P10/english/welcome.html Powers of Ten] – Travel across the Universe.<!---Altering perspective by changing scale by just a few powers of ten (interactive) {{dead link|date=maj 2013}}---> * [https://web.archive.org/web/20080412094332/http://www.shekpvar.net/~dna/Publications/Cosmos/cosmos.html Cosmos – <!---Illustrated Dimensional---> Journey from microcosmos to macrocosmos] (Digital Nature Agency). * [http://htwins.net/scale2/ Scale of the universe] – interactive guide to length magnitudes * {{youTube|FglEbPXxka4|Video (4:29)}} – [https://venturebeat.com/2020/03/16/orders-of-magnitude-vr-reveals-humanitys-tiny-scale-in-the-universe/ Orders of Magnitude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220525221427/https://venturebeat.com/2020/03/16/orders-of-magnitude-vr-reveals-humanitys-tiny-scale-in-the-universe/ |date=25. 5. 2022 }} (March 2020). {{mjere za dužinu}} {{Metričke jedinice dužine}} {{Red veličine}} {{Jedinice dužine koje se koriste u astronomiji}} {{Portal|Fizika|Matematika|Astronomija|Zvijezde|Svemirski let|Svemir|Sunčev sistem|Nauka}} [[Kategorija:Redovi veličine (dužina)| ]] [[Kategorija:Dužina]] [[Kategorija:Redovi veličine|Dužina]] [[Kategorija:Liste po dužini]] dyw2ug1sbzpoygqsyel730jh891ewfg 0 496148 3841344 3835140 2026-05-07T11:10:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Američki pisci naučne fantastike]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3841344 wikitext text/x-wiki '''William Seward Burroughs&nbsp;II''' ( {{IPAc-en|ˈ|b|ʌr|oʊ|z}} ; 5. februar 1914 – 2. august, 1997.) bio je američki pisac i vizuelni umjetnik, koji se smatra primarnom figurom [[Beat Generation|Beat generacije]] i glavnim [[Postmoderna književnost|postmodernim]] autorom koji je utjecao na popularnu kulturu i književnost.<ref>{{Cite news|last=Severo|first=Richard|title=William S. Burroughs Dies at 83; Member of the Beat Generation Wrote 'Naked Lunch'|url=https://www.nytimes.com/1997/08/03/nyregion/william-s-burroughs-dies-at-83-member-of-the-beat-generation-wrote-naked-lunch.html|access-date=28. 8. 2021|work=The New York Times|date=3. 8. 1997}}</ref><ref>{{Cite news|last=Campbell|first=James|title=Struggles with the Ugly Spirit|url=https://www.theguardian.com/books/1997/aug/04/fiction.williamburroughs|access-date=28. 8. 2021|work=the Guardian|date=4. 8. 1997|language=en}}</ref><ref name="ReferenceB">Stevens, Matthew Levi (2014). The Magical Universe of William S. Burroughs. Mandrake of Oxford.</ref> Burroughs je napisao osamnaest romana i novela, šest zbirki kratkih priča i četiri zbirke eseja, a objavljeno je pet knjiga njegovih intervjua i prepiski; u početku je bio kratko poznat pod pseudonimom '''William Lee'''. Takođe je sarađivao na projektima i snimcima s brojnim izvođačima i muzičarima, mnogo se pojavljivao u filmovima i stvorio i izložio hiljade vizuelnih umetničkih dela, uključujući i svoju proslavljenu "Shotgun Art".<ref>{{Cite web|url=https://www.openculture.com/2012/09/william_s_burroughs_shows_you_how_to_make_shotgun_art.html|title=William S. Burroughs Shows You How to Make "Shotgun Art"|last=Jones|first=Josh|date=14. 9. 2012|website=www.openculture.com|access-date=9. 3. 2021|quote=There is no exact process. If you want to do shotgun art, you take a piece of plywood, put a can of spray paint in front of it, and shoot it with a shotgun or high powered rifle.}}</ref> == Reference == {{Refspisak|25em}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|en:William S. Burroughs|William S. Burroughs}} * {{commonscat-inline|William S. Burroughs}} * {{IMDb name|0123221}} * [https://nb-helveticat.primo.exlibrisgroup.com/discovery/search?query=any,contains,%22William%20S.%20Burroughs%22&tab=LibraryCatalog&search_scope=Helveticat&vid=41SNL_51_INST:helveticat&lang=de&offset=0 Švajcarska nacionalna biblioteka] {{DEFAULTSORT:Burroughs, William S.}} [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]] [[Kategorija:Umrli 1997.]] [[Kategorija:Rođeni 1914.]] [[Kategorija:Američki pisci naučne fantastike]] 91nammt6m262bpmopou398qitlw1ll2 0 497707 3841282 3745624 2026-05-07T07:06:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841282 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Rak kože |sinonimi=Kožni kancer | slika = Basal cell carcinoma.jpg | opis_slike = [[Rak baznih kožnih ćelija]]. Obratiti pažnju na biserni izgled i [[telangiektazija|telangiektaziju]] | specijalnost = [[Onkologija]] i [[dermatologija]] | simptomi = '''Baznoćelijski''': bezbolno uzdignuto područje kože koje može biti sjajno s [[telangiektazija|malim krvnim sudom koji prelazi preko njega]] ili [[ulceracijom]]<br/>'''Skvamoznoćelijski''' : tvrda kvržica sa ljuskavim vrhom<br/>'''Melanom''': [[melanocit|madež]] koji je promijenjen u veličini, obliku, boji ili ima nepravilne ivice | komplikacije = | početak = | trajanje = | vrste = [[Baznoćeljski karcinom kože]] (BCC), [[karcinom skvamoznih ćelija]] (SCC), [[melanom]] | uzroci = [[Ultraljubičasto zračenje]] od [[Sunce|sunca]] ili u [[solarij]]ima | rizici = [[boja kože|Svijetla koža]], loša [[imunost|imunska funkcija]] | dijagnoza = [[Biopsija tkiva]] | prevencija = Smanjenje izloženosti ultraljubičastom zračenju, [[krema za sunčanje]] | tretman = [[Operacija]], [[radioterapija]], [[fluorouracil]] | lijekovi = | prognoza =Neizvjesna | frekvencija = 5,6 miliona (2015)<ref name=GBD2015Pre>{{cite journal | vauthors = Vos T, Allen C, Arora M, Barber RM, Bhutta ZA, Brown A, etal | title = Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 310 diseases and injuries, 1990–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015 | journal = Lancet | volume = 388 | issue = 10053 | pages = 1545–1602 | date = oktobar 2016 | pmid = 27733282 | pmc = 5055577 | doi = 10.1016/S0140-6736(16)31678-6 | collaboration = GBD 2015 Disease Injury Incidence Prevalence Collaborators }}</ref> | smrtnost = 111.700 (2015)<ref name=GBD2015De>{{cite journal | vauthors = Wang H, Naghavi M, Allen C, Barber RM, Bhutta ZA, Carter A, etal | title = Global, regional, and national life expectancy, all-cause mortality, and cause-specific mortality for 249 causes of death, 1980–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015 | journal = Lancet | volume = 388 | issue = 10053 | pages = 1459–1544 | date = oktobar 2016 | pmid = 27733281 | pmc = 5388903 | doi = 10.1016/s0140-6736(16)31012-1 | collaboration = GBD 2015 Mortality Causes of Death Collaborators }}</ref> }} '''Rakovi kože''' su [[kancer]]i koji nastaju iz [[koža|kože]]. Nastaju zbog razvoja abnormalnih [[ćelija (biologija)|ćelija]] koje imaju sposobnost invazije ili [[metastaza|širenja]] na druge dijelove tijela.<ref>{{cite web|title=Defining Cancer|url=http://www.cancer.gov/cancertopics/cancerlibrary/what-is-cancer|website=National Cancer Institute|access-date=10. 6. 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140625220940/http://www.cancer.gov/cancertopics/cancerlibrary/what-is-cancer|archive-date=25. 6. 2014|date=17. 9. 2007}}</ref> Postoje tri glavna tipa karcinoma kože: [[karcinom kožnih baznih ćelija]] (BCC), [[karcinom skvamoznih ćelija]] (SCC) i [[melanom]].<ref name=NCI2013TxPro>{{cite web|title=Skin Cancer Treatment (PDQ®)|url=http://www.cancer.gov/cancertopics/pdq/treatment/skin/HealthProfessional/page1/AllPages|website=NCI|access-date=30. 6. 2014|date=25. 10. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140705234200/http://www.cancer.gov/cancertopics/pdq/treatment/skin/HealthProfessional/page1/AllPages|archive-date=5. 7. 2014}}</ref> == Klasifikacija == Postoje tri glavna tipa raka kože: [[karcinom baznih ćelija]] (rak baznih ćelija) (BCC), [[karcinom skvamoznih ćelija]] (karcinom pločastih ćelija) (SCC) i [[maligni melanom]]. {| class="wikitable" style="margin:1em auto;" ! Rak ! Opis ! Ilustracija |- | [[Karcinom bazalnih ćelija]] | Obratiti pažnju na bisernu prozirnost do mesnate boje, sitne krvne sudove na površini, a ponekad i ulceracije koje mogu biti karakteristike. Ključni pojam je translucencija. | [[slika:Basal cell carcinoma3.JPG|center|150px]] |- | [[Karcinom skvamoznih kožnih ćelija]] | Obično se manifestira kao crvena, ljuskasta mrlja ili kvrga. Često vrlo brzo rastući tumor. | [[slika:Squamous Cell Carcinoma1.jpg|center|150px]] |- | [[Melanom|Maligni melanom]] | Obično su asimetričnog oblika i/ili distribucije pigmenta, s nepravilnim rubom, varijacijama u boji i često većeg promjera od 6&nbsp;mm.<ref>{{cite web | vauthors = Swetter SM | date = 30. 8. 2010 |url= http://emedicine.medscape.com/article/1100753-overview |title=Malignant Melanoma | work = eMedicine Dermatology|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20101007220016/http://emedicine.medscape.com/article/1100753-overview|archive-date=7. 10. 2010 }}</ref> | [[slika:Melanoma.jpg|center|150px]] |} Karcinomi baznih ćelija najčešće su prisutni na područjima kože izloženim suncu, posebno na licu. Oni rijetko metastaziraju i rijetko uzrokuju smrt. Lahko se liječe operacijom ili [[zračenje]]m. Karcinom kože skvamoznih ćelija je takođe čest, ali mnogo rjeđi od karcinoma baznih ćelija. Metastaziraju češće nego BCC. Čak i tada, stopa [[metastaza]] je prilično niska, sa izuzetkom SCC-a [[usne]], [[uko|uha]] i kod osoba sa imunosupresijom. Melanom je najrjeđi od tri uobičajena karcinoma kože. Često metastaziraju i potencijalno uzrokuju smrt kada se šire. Manje uobičajeni karcinomi kože uključuju: ''[[dermatofibrosarcom protuberans]], [[karcinom Merkelovih ćelija]], [[Kaposijev sarkom]], [[keratoakantom]], tumore vretenastih ćelija, [[karcinom lojne žlijezde]], [[karcinom]], [[Pagetova bolest dojke|Pagetovu bolest dojke]], atipski fibroksantom, [[lejomiosarkom]], i [[angiosarkom]] i [[porokarcinom]]. BCC i SCC često nose UV-signaturnu mutaciju koja ukazuje da su ovi karcinomi uzrokovani [[UVB]] zračenjem putem direktnog oštećenja [[DNK]]. Međutim, maligni melanom je pretežno uzrokovan UVA zračenjem putem indirektnog oštećenja DNK. Indirektno oštećenje DNK uzrokovano je slobodnim radikalima i [[ROS|reaktivnim vrstama kisika]]. Istraživanja pokazuju da apsorpcija tri sastojka za zaštitu od sunca u kožu, u kombinaciji sa 60-minutnim izlaganjem UV zračenju, dovodi do povećanja [[slobodni radikali|slobodnih radikala]] u koži, ako se nanosi u premaloj količini i prerijetko.<ref name="Hanson">{{cite journal | vauthors = Hanson KM, Gratton E, Bardeen CJ | title = Sunscreen enhancement of UV-induced reactive oxygen species in the skin | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 41 | issue = 8 | pages = 1205–12 | date = oktobar 2006 | pmid = 17015167 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2006.06.011 | url = https://escholarship.org/content/qt9f14s2dd/qt9f14s2dd.pdf?t=oe9hj9 }}</ref> Međutim, istraživači dodaju da novije kreme često ne sadrže ove specifične spojeve, te da kombinacija drugih sastojaka ima tendenciju da zadrži spojeve na površini kože. Također dodaju da česta ponovna primjena smanjuje rizik od nastanka radikala. == Znakovi i simptomi == Postoji niz različitih simptoma raka kože. To uključuje promjene na [[koža|koži]] koje ne zacjeljuju, [[ulkus|ulceracije]] na koži, promijenjenu boju kože i promjene u postojećim [[mladež]]a, kao npr. nazubljeni rubovi mladeža, povećanje mladeža, promjene boje, način na koji se osjeća ili krvari. Drugi uobičajeni znakovi raka kože mogu biti bolna [[lezija]] koja svrbi ili peče i velika smećkasta mrlja s tamnijim mrljama.<ref>Mayo Clinic (2020). Skin Cancer: Symptoms and Causes. https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/skin-cancer/symptoms-causes/syc-20377605</ref> === Rak kožnih baznih ćelija === Rak kože baznih ćelija (BCC) obično se manifestuje kao uzdignuta, glatka, biserna izbočina na koži izloženoj suncu: [[glava]], [[vrat]], [[torzo]] ili [[rame]]na . Ponekad se unutar tumora mogu vidjeti mali [[krvni sud]]ovi (zvani [[telangiektazija]]). Često se razvijaju kore i krvarenje u centru [[tumor]]a. Često se pogrešno smatra ranom koja ne zacjeljuje. Ovaj oblik raka kože je najmanje smrtonosan i uz pravilan tretman može se eliminirati, često bez značajnih ožiljaka. === Rak kožnih skvamoznih ćelija === Rak kožnih skvamoznih ćelija (SCC) je obično crvena, ljuskava, zadebljana mrlja na koži izloženoj suncu. Neki su čvrsti tvrdi čvorići i kupole u obliku [[keratoakantom]]a. Može doći do ulceracije i krvarenja. Kada se SCC ne liječi, može se razviti u veliku masu. Rak skvamoznih ćelija je drugi najčešći rak kože. Opasan je, ali ni približno opasan kao melanom. === Melanom === Većina melanoma se sastoji od različitih boja od nijansi smeđe do crne. Mali broj melanoma je ružičaste, crvene ili mesnate boje; oni se nazivaju amelanotonski melanom i imaju tendenciju da budu agresivniji. Znakovi upozorenja malignog melanoma uključuju promjenu veličine, oblika, boje ili visine mladeža. Drugi znakovi su pojava novog mladeža u odrasloj dobi ili bol, svrab, ulceracija, crvenilo oko mjesta ili [[krvarenje]] na tom mjestu. Često korištena mnemonika je "ABCDE", gdje je A za "asimetrične", B za "granice" (nepravilan: "znak obale Mainea"), C za "boju" (raznobojan), D za "prečnik" (veći od 6&nbsp;mm – veličine gumice olovke) i E za "evoluciju",<ref>{{Cite web|url = http://www.cancer.gov/cancertopics/wyntk/skin.pdf|title = What You Need To Know About: Melanoma and Other Skin Cancers|publisher = National Cancer Institute|url-status = live|archive-url = https://web.archive.org/web/20130318041656/http://www.cancer.gov/cancertopics/wyntk/skin.pdf|archive-date = 18. 3. 2013}}</ref><ref>{{Cite web|url = http://www.cancer.org/acs/groups/cid/documents/webcontent/003120-pdf.pdf|title = Melanoma Skin Cancer|publisher = American Cancer Society|year = 2012|url-status = live|archive-url = https://web.archive.org/web/20130909230623/http://www.cancer.org/acs/groups/cid/documents/webcontent/003120-pdf.pdf|archive-date = 9. 9. 2013}}</ref> === Ostali === [[Merkelova ćelija|Merkelovoćelijski]] karcinomi su najčešće brzo rastuće, neosetljive crvene, ljubičaste ili kožne kvrge koje nisu bolne niti svrbe. Mogu se zamijeniti za cistu ili drugi tip raka.<ref>{{cite journal | vauthors = Bickle K, Glass LF, Messina JL, Fenske NA, Siegrist K | title = Merkel cell carcinoma: a clinical, histopathologic, and immunohistochemical review | journal = Seminars in Cutaneous Medicine and Surgery | volume = 23 | issue = 1 | pages = 46–53 | date = mart 2004 | pmid = 15095915 | doi = 10.1016/s1085-5629(03)00087-7 }}</ref> == Uzroci == [[Ultraljubičasto zračenje]] uzrokovano izlaganjem suncu primarni je ekološki uzrok raka kože.<ref>{{cite journal | vauthors = Narayanan DL, Saladi RN, Fox JL | title = Ultraviolet radiation and skin cancer | url = https://archive.org/details/sim_international-journal-of-dermatology_2010-09_49_9/page/978 | journal = International Journal of Dermatology | volume = 49 | issue = 9 | pages = 978–86 | date = septembar 2010 | pmid = 20883261 | doi = 10.1111/j.1365-4632.2010.04474.x | s2cid = 22224492 }}</ref><ref name=Review05>{{cite journal | vauthors = Saladi RN, Persaud AN | title = The causes of skin cancer: a comprehensive review | journal = Drugs of Today | volume = 41 | issue = 1 | pages = 37–53 | date = januar 2005 | pmid = 15753968 | doi = 10.1358/dot.2005.41.1.875777 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Gordon R | title = Skin cancer: an overview of epidemiology and risk factors | journal = Seminars in Oncology Nursing | volume = 29 | issue = 3 | pages = 160–9 | date = august 2013 | pmid = 23958214 | doi = 10.1016/j.soncn.2013.06.002 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Mata |first1=Douglas A. |last2=Williams |first2=Erik A. |last3=Sokol |first3=Ethan |last4=Oxnard |first4=Geoffrey R. |last5=Fleischmann |first5=Zoe |last6=Tse |first6=Julie Y. |last7=Decker |first7=Brennan |title=Prevalence of UV Mutational Signatures Among Cutaneous Primary Tumors |journal=JAMA Network Open |date=23. 3. 2022 |volume=5 |issue=3 |pages=e223833 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2022.3833 |pmid=35319765|pmc=8943639 |s2cid=247616874 }}</ref> To se može dogoditi u profesijama kao što je poljoprivreda. Ostali faktori rizika koji imaju ulogu uključuju: * Svijetla [[boja kože]] <ref name="Review05" /> * Dob <ref name="Review05" /> * [[Pušenje]] [[duhan]]a<ref name="Review05" /> * [[HPV]] infekcije povećavaju rizik od raka kože skvamoznih ćelija.<ref name="Review05" /> * Neki genetički [[sindrom]]i<ref name="Review05"/> uključujući [[sindrom urođenonog melanocitnog nevusa]] koji je karakteriziran prisustvom [[nevus]]a (rođenih markrera ili madeža) različite veličine koji su prisutni ili pri rođenju , ili se pojavljuju unutar 6 mjeseci od rođenja. Nevusi veći od 20&nbsp;mm (3/4") su pod većim rizikom da postanu kancerogeni. * Hronične rane koje ne zacjeljuju.<ref name="Review05"/> One se na osnovu izgleda nazivaju [[Marjolinov čir]] i mogu se razviti u skvamozni karcinom kože. * [[Ionizirajuće zračenje]] kao što su rendgenski zraci, [[kancerogen]]i i vještačko [[UV zračenje]] (npr. [[solarij]]i).<ref name="Review05"/> Vjeruje se da su solariji uzrok stotina hiljada karcinoma kožnih baznih i skvamoznih ćelija.<ref>{{cite journal | vauthors = Wehner MR, Shive ML, Chren MM, Han J, Qureshi AA, Linos E | title = Indoor tanning and non-melanoma skin cancer: systematic review and meta-analysis | journal = BMJ | volume = 345 | pages = e5909 | date = oktobar 2012 | pmid = 23033409 | pmc = 3462818 | doi = 10.1136/bmj.e5909 }}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] sada ljude koji koriste vještačke solarije svrstava u kategoriju najvećeg rizika od raka kože.<ref>{{cite book | vauthors = Arndt KA | date = 2010 | title = Skin Care and Repair | location = Chestnut Hill, MA | publisher = Harvard Health Publications }}</ref> * Konzumacija alkohola, posebno prekomjerno pijenje povećava rizik od [[opekotina]] od sunca.<ref>{{cite journal | vauthors = Saladi RN, Nektalova T, Fox JL | title = Induction of skin carcinogenicity by alcohol and ultraviolet light | journal = Clinical and Experimental Dermatology | volume = 35 | issue = 1 | pages = 7–11 | date = januar 2010 | pmid = 19778305 | doi = 10.1111/j.1365-2230.2009.03465.x | s2cid = 35392237 }}</ref> * Upotreba mnogih [[imunosupresivni lijek|imunosupresivnih]] lijekova povećava rizik od raka kože.<ref>{{cite journal | vauthors = Roche CD, Dobson JS, Williams SK, Quante M, Chow J | title = Malignant and Noninvasive Skin Tumours in Renal Transplant Recipients | journal = Dermatology Research and Practice | volume = 409058 | date = 2014 | page = 409058 | doi = 10.1155/2014/409058 | pmid = 25302063| pmc = 4180396 | doi-access = free }}</ref> [[Ciklosporin A]], [[inhibitor kalcineurina]], naprimjer, povećava rizik približno 200 puta, a [[azatioprin]] oko 60 puta.<ref>{{cite journal | vauthors = Kuschal C, Thoms KM, Schubert S, Schäfer A, Boeckmann L, Schön MP, Emmert S | title = Skin cancer in organ transplant recipients: effects of immunosuppressive medications on DNA repair | journal = Experimental Dermatology | volume = 21 | issue = 1 | pages = 2–6 | date = januar 2012 | pmid = 22151386 | doi = 10.1111/j.1600-0625.2011.01413.x | s2cid = 25776283 | doi-access = free }}</ref> * Namjerno izlaganje osjetljive kože koja inače nije izložena sunčevoj svjetlosti tokom [[fitnes|alternativnog wellnessa]] ponašanja kao što je sunčanje [[perineum]]a. == Patofiziologija == [[slika:Melanoma - cytology field stain.jpg|thumb|[[Mikrografija]] [[melanom]]a, [[aspiracija finom iglom]] (FNA), polje [[boja]]]] Maligni [[epitel]]ni tumor koji primarno nastaje u epidermu, u skvamoznoj sluznici ili u područjima skvamozne metaplazije naziva se karcinom skvamoznih ćelijaa.<ref name="pathologyatlas.ro"/> Makroskopski, tumor je često povišen, [[gljiva]]st, ili može biti ulcerisan sa nepravilnim granicama. Mikroskopski, tumorske ćelije uništavaju [[bazna membrana|baznu membranu]] i formiraju listove ili kompaktne mase koje prodiru u susjedno [[vezivno tkivo]] ([[derma|dermis]]). U dobro diferenciranim karcinomima, tumorske ćelije su [[pleomorfizam (citologija)|pleomorfne]]/atipske, ali nalik na normalne [[keratinocit]]e iz bodljikavog sloja (velike, poligonske, sa obilnom [[eozinofil]]nom (ružičastom) citoplazmom i centralnim jedrom).<ref name="pathologyatlas.ro">{{cite web |url= http://www.pathologyatlas.ro/squamous-cell-carcinoma-skin.php |title= Squamous cell carcinoma (epidermoid carcinoma) – skin | work = Atlas of Pathology | publisher = Universitatii St., Iasi, Romania | edition = 3rd |access-date=21. 7. 2007 |url-status=live|archive-url= https://web.archive.org/web/20090310035400/http://www.pathologyatlas.ro/squamous-cell-carcinoma-skin.php |archive-date=10. 3. 2009}}</ref> Njihovo odlaganje ima tendenciju da bude slično onom kod normalne [[epiderma|epiderme]]: nezrele/bazne ćelije na periferiji, koje postaju zrelije do centra tumorskih masa. |Tumorske ćelije se transformišu u [[keratin]]izovane skvamozne ćelije i formiraju okrugle čvorove sa koncentričnim, laminskim slojevima, zvanim "ćelijska gnijezda" ili "epitelni/keratinozni biseri". Okolna stroma je smanjena i sadrži upalni infiltrat ([[limfocit]]e). Slabo diferencirani skvamozni karcinomi sadrže više pleomorfnih ćelija i nemaju [[keratinizacija|keratinizaciju]].<ref name="pathologyatlas.ro" /> Molekulski faktor uključen u proces bolesti je [[mutacija]] gena [[PTCH1]] koji ima važnu ulogu u signalnom putu zvanom [[zvučni jež]].<ref>{{cite journal| vauthors = Kormi SM, Ardehkhani S |title=Non-melanoma Skin Cancer: Mini Review|journal=Cancer|date=2012|volume=166|issue=5|pages=1069–80|doi=10.15562/tcp.40|doi-access=free}}</ref> == Dijagnoza == Dijagnoza se postavlja [[biopsija]]ma i [[histopatologija|histopatološkim pregledima]]. Neinvazivni metodi otkrivanja raka kože uključuju fotografiju, dermatoskopiju, sonografiju, [[konfokusna mikroskopija|konfokusnu mikroskopiju]], Ramanovu spektroskopiju, fluorescentnu spektroskopiju, teraherc spektroskopiju, optičku koherentnu tomografiju, tehniku multispektarskog snimanja, termografiju, električnu bioimpedanciju i kompjutersko skidanje trakom-potpomognutu analizu.<ref>{{Cite journal| vauthors = Narayanamurthy V, Padmapriya P, Noorasafrin A, Pooja B, Hema K, Nithyakalyani K, Samsuri F |date=2018|title=Skin cancer detection using non-invasive techniques|journal=RSC Advances|volume=8|issue=49|pages=28095–28130|doi=10.1039/c8ra04164d |pmid=35542700 |pmc=9084287 |bibcode=2018RSCAd...828095N|doi-access=free}}</ref> Dermatoskopija može biti korisna u dijagnostici karcinoma baznih ćelija uz pregled kože.<ref>{{cite journal | vauthors = Dinnes J, Deeks JJ, Chuchu N, Matin RN, Wong KY, Aldridge RB, Durack A, Gulati A, Chan SA, Johnston L, Bayliss SE, Leonardi-Bee J, Takwoingi Y, Davenport C, O'Sullivan C, Tehrani H, Williams HC | display-authors = 6 | title = Visual inspection and dermoscopy, alone or in combination, for diagnosing keratinocyte skin cancers in adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2018 | pages = CD011901 | date = decembar 2018 | issue = 12 | pmid = 30521688 | pmc = 6516870 | doi = 10.1002/14651858.CD011901.pub2 | collaboration = Cochrane Skin Group }}</ref> Nema dovoljno dokaza da je u dijagnostici melanoma ili karcinoma skvamoznih ćelija korisna optička koherentna tomografija (OCT). OCT može imati ulogu u dijagnosticiranju karcinoma baznih ćelija, ali je potrebno više podataka da bi se to podržalo.<ref>{{cite journal | vauthors = Ferrante di Ruffano L, Dinnes J, Deeks JJ, Chuchu N, Bayliss SE, Davenport C, Takwoingi Y, Godfrey K, O'Sullivan C, Matin RN, Tehrani H, Williams HC | display-authors = 6 | title = Optical coherence tomography for diagnosing skin cancer in adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 12 | pages = CD013189 | date = decembar 2018 | issue = 12 | pmid = 30521690 | pmc = 6516952 | doi = 10.1002/14651858.CD013189 | collaboration = Cochrane Skin Group }}</ref> Razvijeni su kompjuterski potpomognuti dijagnostički uređaji koji analiziraju slike sa [[dermatoskopija|dermatoskopa]] ili spektroskopije i mogu ih koristiti dijagnostičari kao pomoć u otkrivanju raka kože. Utvrđeno je da su CAD sistemi vrlo osjetljivi u otkrivanju melanoma, ali imaju visoku stopu lažno pozitivnih rezultata. Još uvijek nema dovoljno dokaza da se preporuči CAD u usporedbi s tradicijskim dijagnostičkim metodima.<ref>{{cite journal | vauthors = Ferrante di Ruffano L, Takwoingi Y, Dinnes J, Chuchu N, Bayliss SE, Davenport C, Matin RN, Godfrey K, O'Sullivan C, Gulati A, Chan SA, Durack A, O'Connell S, Gardiner MD, Bamber J, Deeks JJ, Williams HC | display-authors = 6 | title = Computer-assisted diagnosis techniques (dermoscopy and spectroscopy-based) for diagnosing skin cancer in adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2018 | pages = CD013186 | date = decembar 2018 | issue = 12 | pmid = 30521691 | pmc = 6517147 | doi = 10.1002/14651858.cd013186 }}</ref> [[Visokofrekventni ultrazvuk]] (HFUS) je nejasno upotrebljiv u dijagnostici raka kože.<ref>{{cite journal | vauthors = Dinnes J, Bamber J, Chuchu N, Bayliss SE, Takwoingi Y, Davenport C, Godfrey K, O'Sullivan C, Matin RN, Deeks JJ, Williams HC | display-authors = 6 | title = High-frequency ultrasound for diagnosing skin cancer in adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2018 | pages = CD013188 | date = decembar 2018 | issue = 12 | pmid = 30521683 | pmc = 6516989 | doi = 10.1002/14651858.cd013188 }}</ref> Nema dovoljno dokaza za refleksijsku konfokusnu [[mikroskop]]iju za dijagnosticiranje karcinoma baznih ili skvamoznih ćelija ili bilo kojeg drugog karcinoma kože.<ref>{{cite journal | vauthors = Dinnes J, Deeks JJ, Chuchu N, Saleh D, Bayliss SE, Takwoingi Y, Davenport C, Patel L, Matin RN, O'Sullivan C, Patalay R, Williams HC | display-authors = 6 | title = Reflectance confocal microscopy for diagnosing keratinocyte skin cancers in adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2018 | pages = CD013191 | date = decembar 2018 | issue = 12 | pmid = 30521687 | pmc = 6516892 | doi = 10.1002/14651858.CD013191 | collaboration = Cochrane Skin Group }}</ref> == Tretman == Liječenje ovisi o specifičnoj vrsti raka, lokaciji raka, dobi osobe i da li je rak primarni ili recidiv. Za mali [[rak baznih ćelija]] kod mlade osobe može biti indicirano liječenje s najboljom stopom izlječenja ([[Mohsova operacija]] ili [[CCPDMA]]). U slučaju starijeg nemoćnog muškarca s višestrukim kompliciranim medicinskim problemima, karcinom nosa koji se teško izrezuje može zahtijevati terapiju zračenjem (nešto niža stopa izlječenja) ili nikakvo liječenje. Lokalna [[hemoterapija]] može biti indikovana za veliki površinski karcinom baznih ćelija radi dobrog kozmetičkog ishoda, dok može biti neadekvatna za invazivni čvorićni [[karcinom baznih ćelija]] ili invazivni [[karcinom skvamoznih ćelija]]. Općenito, [[melanom]] slabo reaguje na zračenje ili hemoterapiju. Za bolesti niskog rizika, radioterapija ([[vanjska radioterapija]]<ref>{{cite journal | vauthors = Hill R, Healy B, Holloway L, Kuncic Z, Thwaites D, Baldock C | title = Advances in kilovoltage x-ray beam dosimetry | journal = Physics in Medicine and Biology | volume = 59 | issue = 6 | pages = R183-231 | date = mart 2014 | pmid = 24584183 | doi = 10.1088/0031-9155/59/6/r183 | bibcode = 2014PMB....59R.183H | s2cid = 18082594 }}</ref> ili [[brahiterapija]]), lokalna [[hemoterapija]] ([[imikvimod]] ili 5-fluorouracil) i krioterapija (zamrzavanje raka) mogu pružiti adekvatnu kontrolu bolesti; svi oni, međutim, mogu imati niže ukupne stope izlječenja od određenog tipa [[operacija]]. Drugi modaliteti liječenja kao što su fotodinamička terapija, [[epidermalna radioizotopna terapija]],<ref>{{cite book | vauthors = Cipriani C, Sedda AF | chapter = Epidermal Radionuclide Therapy: Dermatological High-Dose-Rate Brachytherapy for the Treatment of Basal and Squamous Cell Carcinoma |date=2012| chapter-url=http://link.springer.com/10.1007/174_2012_778| title = Therapeutic Nuclear Medicine| series = Medical Radiology |pages=725–734| veditors = Baum RP |place=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer Berlin Heidelberg|doi=10.1007/174_2012_778|isbn=978-3-540-36718-5|access-date=15. 1. 2021}}</ref> lokalna hemoterapija, [[elektrodesikacija i kiretaža]] mogu se naći u raspravama za [[karcinom baznih ćelija]] i [[karcinom skvamoznih ćelija]]. Mohsova mikrografska hirurgija ([[Mohova hirurgija]]) je tehnika koja se koristi za uklanjanje karcinoma sa najmanjom količinom okolnog tkiva, a ivice se odmah proveravaju da bi se videlo da li je tumor pronađen. Ovo pruža mogućnost uklanjanja najmanje količine tkiva i pruža najbolje kozmetički povoljne rezultate. Ovo je posebno važno za područja gdje je višak kože ograničen, kao što je lice. Stope izlječenja su ekvivalentne širokoj eksciziji. Za izvođenje ove tehnike potrebna je posebna obuka. Alternativni metod je [[CCPDMA]] i može je obaviti patolog koji nije upoznat sa [[Mohova hirturgija|Mohovom hirurgijom]]. U slučaju bolesti koja se proširila (metastazirala), mogu biti potrebni daljnji hirurški zahvati ili [[hemoterapija]].<ref name="isbn0-7817-5626-X">{{cite book | vauthors = Doherty GM, Mulholland MW |title=Greenfield's Surgery: Scientific Principles And Practice |publisher=Williams & Wilkins |location=Baltimore |year=2005 |isbn=978-0-7817-5626-6 }}</ref> Tretmani za metastatski melanom uključuju biološke imunoterapijske agense [[ipilimumab]], [[pembrolizumab]], [[nivolumab]], [[cemiplimab]] te [[BRAF inhibitor]]e, kao što su [[vemurafenib]] i [[dabrafenib]] i [[MEK inhibitor]] [[trametinib]].<ref>{{cite journal | vauthors = Maverakis E, Cornelius LA, Bowen GM, Phan T, Patel FB, Fitzmaurice S, He Y, Burrall B, Duong C, Kloxin AM, Sultani H, Wilken R, Martinez SR, Patel F | display-authors = 6 | title = Metastatic melanoma – a review of current and future treatment options | journal = Acta Dermato-Venereologica | volume = 95 | issue = 5 | pages = 516–24 | date = maj 2015 | pmid = 25520039 | doi = 10.2340/00015555-2035 | url = http://digitalcommons.wustl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=4849&context=open_access_pubs | doi-access = free }}</ref> == Prognoza == Stopa smrtnosti od karcinoma baznih i skvamoznih ćelija je oko 0,3%, što uzrokuje 2.000 smrtnih slučajeva godišnje u SAD. Za poređenje, stopa smrtnosti od melanoma je 15-20% i uzrokuje 6.500 smrtnih slučajeva godišnje.<ref name=BoringCC>{{cite journal | authors = Boring CC, Squires TS, Tong T | title = Cancer statistics, 1991 | journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians | volume = 41 | issue = 1 | pages = 19–36 | year = 1991 | pmid = 1984806 | doi = 10.3322/canjclin.41.1.19 | s2cid = 40987916 | doi-access = free }}</ref>{{rp|29,31}} Iako je mnogo rjeđi, maligni melanom je odgovoran za 75% svih smrtnih slučajeva od raka kože.<ref name=AAFP>{{cite journal | vauthors = Jerant AF, Johnson JT, Sheridan CD, Caffrey TJ | title = Early detection and treatment of skin cancer | journal = American Family Physician | volume = 62 | issue = 2 | pages = 357–68, 375–6, 381–2 | date = juli 2000 | pmid = 10929700 | url = http://www.aafp.org/afp/20000715/357.html | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20080724153613/http://www.aafp.org/afp/20000715/357.html| archive-date = 24. 7. 2008 }}</ref> Stopa preživljavanja ljudi s melanomom ovisi o tome kada počnu liječenje. Stopa izlječenja je vrlo visoka kada se melanom otkrije u ranim fazama, kada se lako može ukloniti hirurški. Prognoza je nepovoljnija ako se melanom proširio na druge dijelove [[organ|tijela]].<ref>{{cite web|url=http://www.skincancerjournal.com/melanoma/|title=Malignant Melanoma Cancer|access-date=2. 7. 2010|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100323064318/http://www.skincancerjournal.com/melanoma/|archive-date=23. 3. 2010}}</ref> Od 2003., ukupna petogodišnja stopa izlječenja za rekurentni karcinom baznih ćelija Mohovom mikrografskom operacijom bila je oko 95 posto.<ref>{{cite journal | vauthors = Wong CS, Strange RC, Lear JT | title = Basal cell carcinoma | journal = BMJ | volume = 327 | issue = 7418 | pages = 794–8 | date = oktobar 2003 | pmid = 14525881 | pmc = 214105 | doi = 10.1136/bmj.327.7418.794 }}</ref> [[Australija]] i [[Novi Zeland]] pokazuju jednu od najviših stopa incidencije raka kože u svijetu, skoro četiri puta više od stopa registrovanih u Sjedinjenim Državama, [[UK]] i [[Kanada|Kanadi]]. Oko 434.000 ljudi se liječi od nemelanomskog raka kože, a 10.300 se liječi od melanoma. Melanom je najčešći tip raka kod ljudi između 15 i 44 godine u obje zemlje. Incidencija raka kože je u porastu.<ref>{{cite web|url=http://www.cancer.org.au/cancersmartlifestyle/SunSmart/Skincancerfactsandfigures.htm|title=Skin Cancer Facts and Figures|access-date=1. 12. 2013|quote=From 1982 to 2007 melanoma diagnoses increased by around 50%. From 1998 to 2007, GP consultations to treat non-melanoma skin cancer increased by 14%, to reach 950,000 visits each year.|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120810071104/http://www.cancer.org.au/cancersmartlifestyle/SunSmart/Skincancerfactsandfigures.htm|archive-date=10. 8. 2012}}</ref> Incidencija melanoma među stanovnicima [[Auckland]]a evropskog porijekla 1995. godine iznosila je 77,7 slučajeva na 100.000 ljudi godišnje, a predviđalo se da će se povećati u 21. stoljeću zbog "efekta lokalnog oštećenja ozonskog omotača u stratosferi i vremenskog odmaka od zloženosti suncu i razvoju melanoma."<ref>{{cite journal | vauthors = Jones WO, Harman CR, Ng AK, Shaw JH | title = Incidence of malignant melanoma in Auckland, New Zealand: highest rates in the world | journal = World Journal of Surgery | volume = 23 | issue = 7 | pages = 732–5 | date = juli 1999 | pmid = 10390596 | doi = 10.1007/pl00012378 | s2cid = 11995057 | url = http://www.kmc.co.nz/ViewArticle.aspx?id=32744 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20131203031716/http://www.kmc.co.nz/ViewArticle.aspx?id=32744| archive-date = 3. 12. 2013 }}</ref> == Epidemiologija== [[slika:Melanoma and other skin cancers world map - Death - WHO2004.svg|thumb|300px|[[Starosno podešavanje|Starostno standardizirana]] smrtnost od [[melanom]]a i drugih karcinoma kože na 100.000&nbsp;stanovnika 2004.<ref>{{cite web |url=https://www.who.int/healthinfo/global_burden_disease/estimates_country/en/index.html |title=WHO Disease and injury country estimates |year=2009 |work=World Health Organization |access-date=11. 11. 2009 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091111101009/http://www.who.int/healthinfo/global_burden_disease/estimates_country/en/index.html |archive-date=11. 11. 2009}}</ref> {{Col-begin}} {{Col-break}} {{legend|#b3b3b3|Bez podataka}} {{legend|#ffff65|<0,7}} {{legend|#fff200|0,7–1,4}} {{legend|#ffdc00|1,4–2,1}} {{legend|#ffc600|2,1–2,8}} {{legend|#ffb000|2,8–3,5}} {{legend|#ff9a00|3,5–4,2}} {{Col-break}} {{legend|#ff8400|4,2–4,9}} {{legend|#ff6e00|4,9–5,6}} {{legend|#ff5800|5,6–6,3}} {{legend|#ff4200|6,3–7}} {{legend|#ff2c00|7–7,7}} {{legend|#cb0000|>7,7}} {{col-end}} ]] Rak kože rezultira sa 80.000 smrtnih slučajeva godišnje od 2010. godine, od kojih je 49.000 uzrokovano melanomom, a 31.000 je uzrokovano nemelanomskim karcinomom kože,<ref name=Loz2012>{{cite journal | vauthors = Lozano R, Naghavi M, Foreman K, Lim S, Shibuya K, Aboyans V, etal | title = Global and regional mortality from 235 causes of death for 20 age groups in 1990 and 2010: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2010 | journal = Lancet | volume = 380 | issue = 9859 | pages = 2095–128 | date = decembar 2012 | pmid = 23245604 | doi = 10,1016/S0140-6736(12)61728-0 | url = http://dro,deakin,edu,au/eserv/DU:30050819/ortblad-globalandregional-2012,pdf | hdl = 10536/DRO/DU:30050819 | s2cid = 1541253 | hdl-access = free }}{{Mrtav link}}</ref> This is up from 51,000 in 1990,<ref name="Loz2012" /> Godišnje se u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] dijagnosticira više od 3,5 miliona slučajeva raka kože, što ga čini najčešćim oblikom raka u toj zemlji. Svaki peti Amerikanac će razviti rak kože u nekom dijelu svog života. Najčešći oblik karcinoma kože je karcinom baznih ćelija, a zatim karcinom skvamoznih ćelija, Za razliku od drugih karcinoma, u Sjedinjenim Državama ne postoje Registar za bazni i skvamozni karcinom kože,<ref name=":0"/> === Melanom === U SAD-u je 2008. godine 59.695 ljudi imalo dijagnozu melanoma, a 8.623 osobe su umrle od njega,<ref name="cdc,gov">[https://www,cdc,gov/cancer/skin/statistics/index,htm CDC – Skin Cancer Statistics<!-- Bot generated title -->]{{Mrtav link}}</ref> U Australiji se svake godine prijavi više od 12.500 novih slučajeva melanoma, od kojih više od 1.500 umre od te bolesti, a [[Australija]] ima najveću učestalost melanoma po glavi stanovnika u svijetu,<ref>{{cite web | title = Melanoma facts and statistics | work = Melanoma Institute Australia |url=http://www,melanoma,org,au/about-melanoma/melanoma-skin-cancer-facts,html |access-date=18. 5. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web,archive,org/web/20140518185825/http://www,melanoma,org,au/about-melanoma/melanoma-skin-cancer-facts,html |archive-date=18. 5. 2014}}</ref> Iako stope mnogih karcinoma u Sjedinjenim Državama opadaju, incidencija melanoma nastavlja rasti, s približno 68.729 melanoma dijagnosticiranih 2004. prema izvještajima Nacionalnog instituta za rak,<ref>{{cite web|url=http://www,skincancer,org/Skin-Cancer-Facts/|title=Skin Cancer Facts|access-date=2. 7. 2010|url-status=live|archive-url=https://web,archive,org/web/20100630225659/http://www,skincancer,org/Skin-Cancer-Facts/|archive-date=30. 6. 2010| work = Skin Cancer Foundation }}</ref> Melanom je peti najčešći rak u Velikoj Britaniji (oko 13.300 ljudi je dijagnosticirano s melanomom 2011. godine), a bolest čini 1% svih smrtnih slučajeva od raka (oko 2.100 ljudi je umrlo 2012.),<ref>{{cite web|title=Skin cancer statistics|url=http://www,cancerresearchuk,org/cancer-info/cancerstats/types/skin/|website=Cancer Research UK|access-date=28. 10. 2014|url-status=live|archive-url=https://web,archive,org/web/20140116071810/http://www,cancerresearchuk,org/cancer-info/cancerstats/types/skin/|archive-date=16. 1. 2014}}</ref> === Nemelanomski === Otprilike 2.000 ljudi umre od karcinoma baznih ili skvamoznih ćelija kože (nemelanomski karcinom kože) u Sjedinjenim Državama svake godine, stopa je opala posljednjih godina. Većina smrtnih slučajeva dogodi se ljudima koji su stariji i možda nisu bili kod ljekara dok se rak nije proširio; i ljudi sa poremećajima [[Imunološki sistem|imunskog sistema]].<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www,cancer,org/cancer/skincancer-basalandsquamouscell/detailedguide/skin-cancer-basal-and-squamous-cell-key-statistics|title=Key statistics for basal and squamous cell skin cancers|website=www,cancer,org|publisher=American Cancer Society|access-date=9. 1. 2017|url-status=live|archive-url=https://web,archive,org/web/20170110103347/http://www,cancer,org/cancer/skincancer-basalandsquamouscell/detailedguide/skin-cancer-basal-and-squamous-cell-key-statistics|archive-date=10. 1. 2017}}</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = | ICD10 = {{ICD10|C|43||c|43}}-{{ICD10|C|44||c|43}} | ICD9 = {{ICD9|172}}, {{ICD9|173}} | ICDO = 8010–8720 | OMIM = | MedlinePlus = 001442 | eMedicine_mult = {{eMedicine2|article|276624}}, {{eMedicine2|article|870538}}, {{eMedicine2|article|1100753}}, {{eMedicine2|article|1965430}} | MeshID = D012878 }} {{Commons category|Skin cancers}} * {{Curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Cancer/Skin}} * [http://www,oncolex,org/en/Skin-cancer Skin cancer procedures: text, images and videos]{{Mrtav link}} {{Tumori}} {{Kožni tumori, nevusi i melanomi}} {{Kožni tumori, epiderma}} {{Kožni tumori, derma}} {{Tumori kožnih dodataka}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Skin Cancer}} [[Kategorija:Integumentne neoplazije]] [[Kategorija:Sunčanje]] [[Kategorija:Medicinska mnemonika]] rdmf3fzrdzce1p53cwin40w900mxlvz 0 504332 3841158 3586329 2026-05-06T13:54:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841158 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje na Kosovu | ime = Planjane | drugo_ime = | službeno_ime = | naselje_vrsta = Selo | slika = | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Prizren.png | karta_alt = | karta_opis = | koordinate = {{coord|42.178333|20.84|display=title|name=Planjane}} | okrug = [[Prizren (okrug)|Prizren]] | općina = <!-- za gradove koristiti |grad = --> | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = <!-- za gradove koristiti |gradonačelnik = --> | načelnik_stranka = <!-- za gradove koristiti |gradonačelnik_stranka = --> | površina_ukupno = | površina_naselja = | površina_općine = | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = 2011 | stanovništvo_ukupno = 1104 | stanovništvo_fusnote = <ref>{{Cite web |url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |title=2011 Kosovo Census results |access-date=22. 3. 2024 |archive-date=18. 2. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260218124455/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |url-status=dead }}</ref> | stanovništvo_naselje = | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | registarske_tablice = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | fusnote = }} '''Planjane''' ({{jez-sq|Pllanjanë}}) selo je u blizini [[Rečane (Suva Reka)|Rečana]] i [[Brezovica (Kosovo)|Brezovice]], okrug [[Prizren]], [[Kosovo]].<ref>{{Cite web|url=http://www.nima.mil/gns/html/index.html|title=NGA GEOnet Names Server|date=30. 1. 2008|publisher=National Geospatial-Intelligence Agency|archive-url=https://web.archive.org/web/20031008130923/http://www.nima.mil/gns/html/index.html|archive-date=8. 10. 2003|url-status=dead|access-date=31. 1. 2008}}</ref> Nalazi se u južnom dijelu Kosova, 60{{razmak}}km južno od glavnog grada [[Priština|Prištine]]. Planjane je na 805{{razmak}}m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]<ref name="gn787019">{{Cite web|url=https://www.geonames.org/787019/planjane.html|title=Planjane|access-date=15. 2. 2015|publisher=Geonames.org|archive-url=|archive-date=23. 5. 2015}}</ref> i ima 1104 stanovnika. Teren oko Planjana je planinski na jugu, ali brdovit na sjeveru. Planjane se nalaze u dolini. Najviša tačka u blizini je 1574{{razmak}}m nadmorske visine, 2{{razmak}}km sjeverozapadno od Planjana. Okolina Planjana prilično je gusto naseljena, sa 222 stanovnika po km².<ref name="nasapop2">{{Cite web|url=http://neo.sci.gsfc.nasa.gov/view.php?datasetId=SEDAC_POP|title=NASA Earth Observations: Population Density|access-date=30. 1. 2016|author=|publisher=NASA/SEDAC|archive-url=https://web.archive.org/web/20160209064446/http://neo.sci.gsfc.nasa.gov/view.php?datasetId=SEDAC_POP|archive-date=9. 2. 2016}}</ref> Najbliža veća zajednica je [[Prizren]], otprilike 9{{razmak}}km zapadno od Planjana. Okolica Planjana je mozaik poljoprivrednog zemljišta i prirodne vegetacije.<ref name="nasalandcover2">{{Cite web|url=http://neo.sci.gsfc.nasa.gov/view.php?datasetId=MCD12C1_T1|title=NASA Earth Observations: Land Cover Classification|access-date=30. 1. 2016|author=|publisher=NASA/MODIS|archive-url=https://web.archive.org/web/20160228161657/http://neo.sci.gsfc.nasa.gov/view.php?datasetId=MCD12C1_T1|archive-date=28. 2. 2016}}</ref> Prosječna godišnja temperatura na ovom području je 7{{razmak}}°C. Najtopliji mjesec je august, kada je prosječna temperatura 20{{razmak}}°C, a najhladniji januar sa −5{{razmak}}°C.<ref name="nasa2">{{Cite web|url=http://neo.sci.gsfc.nasa.gov/dataset_index.php|title=NASA Earth Observations Data Set Index|access-date=30. 1. 2016|author=|publisher=NASA|archive-url=https://web.archive.org/web/20200511075542/https://neo.sci.gsfc.nasa.gov/dataset_index.php|archive-date=11. 5. 2020}}</ref> Prosječna godišnja količina padavina je 1221{{razmak}}mm. Najkišovitiji mjesec je april sa prosjekom od 168{{razmak}}mm padavina, a najsušniji august sa 22{{razmak}}mm padavina.<ref name="nasarain2">{{Cite web|url=http://neo.sci.gsfc.nasa.gov/view.php?datasetId=TRMM_3B43M&year=2014|title=NASA Earth Observations: Rainfall (1 month - TRMM)|access-date=30. 1. 2016|author=|publisher=NASA/Tropical Rainfall Monitoring Mission|archive-url=https://web.archive.org/web/20190419091014/https://neo.sci.gsfc.nasa.gov/view.php?datasetId=TRMM_3B43M&year=2014|archive-date=19. 4. 2019}}</ref>[[Datoteka:Drinking_Water_in_Planjane.jpg|mini|Spomenik - česma u Planjanima]] == Historija == Planjane se nalaze u historijskoj oblasti [[Sredačka Župa|Sredačka župa]], srednjovjekovne [[Župa (srednji vijek)|župe]] (male administrativne podjele) u okviru, sadašnjeg dijela jugoistočnog [[Kosovo|Kosova]]. Obuhvaćao je sedam zaselaka sa središtem u gradu [[Sredska|Sredskoj]].<ref name="Radovanović">{{Cite web|url=http://www.rastko.rs/rastko-gora/zbornici/gora2000/mradovanovic_e.pdf|last=Radovanović|first=Milovan|date=|publisher=|language=sr|script-title=sr:Шар планина и њене жупе у косовско-метохијској области јужне Србије|access-date=5. 12. 2010}}</ref> == Demografija == Selo je naseljeno [[Bošnjaci]]ma.<ref name="ico-kos.org">{{Cite web|url=http://www.ico-kos.org/d/100602SPF%20on%20ICO%20websiteEng.pdf|title=The ICO Special Projects Fund|website=ICO KOS|archive-url=https://web.archive.org/web/20110817071640/http://www.ico-kos.org/d/100602SPF%20on%20ICO%20websiteEng.pdf|archive-date=17. 8. 2011|url-status=dead}}</ref> == Značajni ljudi == * [[Alen Azari]], političar iz stranke [[Nova Demokratska Stranka (Kosovo)|Nova demokratska stranka]] == Reference == {{Refspisak}} {{Općina Prizren}} [[Kategorija:Naselja u Prizrenu]] aiwdx1105k78hi9cyzfozob07qsocnv 10 514755 3841304 3669302 2026-05-07T08:49:47Z Z1KA 87045 3841304 wikitext text/x-wiki <includeonly><span style="white-space:nowrap">{{Podaci o zastavi {{{2|}}} | flagright-genitiv/core | varijanta = {{{varijanta|{{{variant|{{{3|}}}}}}}}} | veličina = {{{veličina|}}} | ime = {{{ime|}}} | alias1 = U-{{{1}}} | link = Nogometna reprezentacija | link1 = U-{{{1}}} | altvar = nogomet | godine = U-{{{1}}} }}</span></includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> ljaqs5yah2sahhpu4vir8ytnjhi6l7v 10 514756 3841306 3669296 2026-05-07T08:52:00Z Z1KA 87045 3841306 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == Šablon se koristi u člancima u kojima je potrebno internim linkovima povezati muške nogometne reprezentacije u obliku: zastava na desnoj strani, a link omladinske (U-XX) nogometne reprezentacije na lijevoj strani. === Primjer === * <code><nowiki>{{NOGU-D|20|BRA}}</nowiki></code> → {{NOGU-D|20|BRA}} * <code><nowiki>{{NOGU-D|20|BIH}}</nowiki></code> → {{NOGU-D|20|BIH}} * <code><nowiki>{{NOGU-D|20|BIH|1992}}</nowiki></code> → {{NOGU-D|20|BIH|1992}} * <code><nowiki>{{NOGU-D|20|AUT|carstvo}}</nowiki></code> → {{NOGU-D|20|AUT|carstvo}} * <code><nowiki>{{NOGU-D|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}}</nowiki></code> → {{NOGU-D|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}} == Kôd == <pre style="overflow:auto;"> {{NOGU-D|<!-- Godište -->|<!-- Država --> | <!-- Varijanta --> | <!-- ime --> | <!-- veličina -->}} </pre> == Parametri == <templatedata> { "description": "Ovaj šablon pokazuje malu zastavu pored ime države", "params": { "1": { "label": "Država", "description": "Oznaka države u vidu skraćenice na bosanskom jeziku", "type": "string", "required": true }, "2": { "label": "Godište", "description": "Godište mlade ženske reprezentacije, npr. 17, 18, 20 ili 23;", "type": "string", "required": false }, "3": { "label": "Varijanta", "description": "dodavanje varijante za zastavu po šablonu {{Podaci o zastavi}} za odabranu državu;", "type": "string", "required": false }, "ime": { "label": "Alternativni tekst", "description": "Prikazi alternativni tekst umjesto default ime", "type": "string", "required": false }, "veličina": { "label": "Dimenzije", "description": "Veličina zastave", "type": "string", "required": false } } } </templatedata> == Također pogledajte == * {{Šablon|NOGU}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGU-Ž}} – šablon za mlade ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGUŽ-D}} – šablon za ženske mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|Futsal}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na lijevoj strani * {{Šablon|Futsal-D}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG}} – šablon za muške nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOG-D}} – šablon za muške nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGŽ-D}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|HOK}} – šablon za muške hokejske reprezentacije <includeonly> [[Kategorija:Nogometni šabloni|.]] </includeonly> hbj23rxxi74vdsaec1rrpwa59mai6qm 3841308 3841306 2026-05-07T08:52:54Z Z1KA 87045 3841308 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == Šablon se koristi u člancima u kojima je potrebno internim linkovima povezati muške nogometne reprezentacije u obliku: zastava na desnoj strani, a link omladinske (U-XX) nogometne reprezentacije na lijevoj strani. === Primjer === * <code><nowiki>{{NOGU-D|20|BRA}}</nowiki></code> → {{NOGU-D|20|BRA}} * <code><nowiki>{{NOGU-D|20|BIH}}</nowiki></code> → {{NOGU-D|20|BIH}} * <code><nowiki>{{NOGU-D|20|BIH|1992}}</nowiki></code> → {{NOGU-D|20|BIH|1992}} * <code><nowiki>{{NOGU-D|20|AUT|carstvo}}</nowiki></code> → {{NOGU-D|20|AUT|carstvo}} * <code><nowiki>{{NOGU-D|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}}</nowiki></code> → {{NOGU-D|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}} == Kôd == <pre style="overflow:auto;"> {{NOGU-D|<!-- Godište -->|<!-- Država --> | <!-- Varijanta --> | <!-- ime --> | <!-- veličina -->}} </pre> == Parametri == <templatedata> { "description": "Ovaj šablon pokazuje malu zastavu pored ime države", "params": { "1": { "label": "Država", "description": "Oznaka države u vidu skraćenice na bosanskom jeziku", "type": "string", "required": true }, "2": { "label": "Godište", "description": "Godište mlade ženske reprezentacije, npr. 17, 18, 20 ili 23;", "type": "string", "required": true }, "3": { "label": "Varijanta", "description": "dodavanje varijante za zastavu po šablonu {{Podaci o zastavi}} za odabranu državu;", "type": "string", "required": false }, "ime": { "label": "Alternativni tekst", "description": "Prikazi alternativni tekst umjesto default ime", "type": "string", "required": false }, "veličina": { "label": "Dimenzije", "description": "Veličina zastave", "type": "string", "required": false } } } </templatedata> == Također pogledajte == * {{Šablon|NOGU}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGU-Ž}} – šablon za mlade ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGUŽ-D}} – šablon za ženske mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|Futsal}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na lijevoj strani * {{Šablon|Futsal-D}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG}} – šablon za muške nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOG-D}} – šablon za muške nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGŽ-D}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|HOK}} – šablon za muške hokejske reprezentacije <includeonly> [[Kategorija:Nogometni šabloni|.]] </includeonly> qqyni4h1fbk2o1o2qe00z4lb67x7we4 10 514760 3841293 3669301 2026-05-07T08:44:17Z Z1KA 87045 3841293 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == Šablon se koristi u člancima u kojima je potrebno internim linkovima povezati muške nogometne reprezentacije u obliku: zastava na lijevoj strani, a link omladinske (U-XX) nogometne reprezentacije na desnoj strani. === Primjer === * <code><nowiki>{{NOGU|20|BRA}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|BRA}} * <code><nowiki>{{NOGU|20|BIH}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|BIH}} * <code><nowiki>{{NOGU|20|BIH|1992}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|BIH|1992}} * <code><nowiki>{{NOGU|20|AUT|carstvo}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|AUT|carstvo}} * <code><nowiki>{{NOGU|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}} == Kôd == <pre style="overflow:auto;"> {{NOGU|<!-- Godište -->|<!-- Država --> | <!-- Varijanta --> | <!-- ime --> | <!-- veličina -->}} </pre> == Parametri == <templatedata> { "description": "Ovaj šablon pokazuje malu zastavu pored ime države", "params": { "1": { "label": "Država", "description": "Oznaka države u vidu skraćenice na bosanskom jeziku", "type": "string", "required": true }, "2": { "label": "Godište", "description": "Godište mlade reprezentacije, npr. 17, 18, 20 ili 23;", "type": "string", "required": false }, "3": { "label": "Varijanta", "description": "dodavanje varijante za zastavu po šablonu {{Podaci o zastavi}} za odabranu državu;", "type": "string", "required": false }, "ime": { "label": "Alternativni tekst", "description": "Prikazi alternativni tekst umjesto zadanog imena", "type": "string", "required": false }, "veličina": { "label": "Dimenzije", "description": "Veličina zastave", "type": "string", "required": false } } } </templatedata> == Također pogledajte == * {{Šablon|NOGU-D}} – šablon za muške mlade nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGU-Ž}} – šablon za muške nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGUŽ-D}} – šablon za muške nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|Futsal}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na lijevoj strani * {{Šablon|Futsal-D}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG}} – šablon za muške nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOG-D}} – šablon za muške nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGŽ-D}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|HOK}} – šablon za muške hokejske reprezentacije <includeonly> [[Kategorija:Nogometni šabloni|.]] </includeonly> fhbxxzyt0ahzmobvo1qtgwo4yeh37rl 3841301 3841293 2026-05-07T08:45:50Z Z1KA 87045 3841301 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == Šablon se koristi u člancima u kojima je potrebno internim linkovima povezati muške nogometne reprezentacije u obliku: zastava na lijevoj strani, a link omladinske (U-XX) nogometne reprezentacije na desnoj strani. === Primjer === * <code><nowiki>{{NOGU|20|BRA}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|BRA}} * <code><nowiki>{{NOGU|20|BIH}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|BIH}} * <code><nowiki>{{NOGU|20|BIH|1992}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|BIH|1992}} * <code><nowiki>{{NOGU|20|AUT|carstvo}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|AUT|carstvo}} * <code><nowiki>{{NOGU|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}} == Kôd == <pre style="overflow:auto;"> {{NOGU|<!-- Godište -->|<!-- Država --> | <!-- Varijanta --> | <!-- ime --> | <!-- veličina -->}} </pre> == Parametri == <templatedata> { "description": "Ovaj šablon pokazuje malu zastavu pored ime države", "params": { "1": { "label": "Država", "description": "Oznaka države u vidu skraćenice na bosanskom jeziku", "type": "string", "required": true }, "2": { "label": "Godište", "description": "Godište mlade reprezentacije, npr. 17, 18, 20 ili 23;", "type": "string", "required": false }, "3": { "label": "Varijanta", "description": "dodavanje varijante za zastavu po šablonu {{Podaci o zastavi}} za odabranu državu;", "type": "string", "required": false }, "ime": { "label": "Alternativni tekst", "description": "Prikazi alternativni tekst umjesto zadanog imena", "type": "string", "required": false }, "veličina": { "label": "Dimenzije", "description": "Veličina zastave", "type": "string", "required": false } } } </templatedata> == Također pogledajte == * {{Šablon|NOGU-D}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOGU-Ž}} – šablon za ženske mlade nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGUŽ-D}} – šablon za ženske mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|Futsal}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na lijevoj strani * {{Šablon|Futsal-D}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG}} – šablon za muške nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOG-D}} – šablon za muške nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGŽ-D}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|HOK}} – šablon za muške hokejske reprezentacije <includeonly> [[Kategorija:Nogometni šabloni|.]] </includeonly> e8p7fl7reycttkepc3iy5dnyu5wcwrt 3841309 3841301 2026-05-07T08:53:07Z Z1KA 87045 3841309 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == Šablon se koristi u člancima u kojima je potrebno internim linkovima povezati muške nogometne reprezentacije u obliku: zastava na lijevoj strani, a link omladinske (U-XX) nogometne reprezentacije na desnoj strani. === Primjer === * <code><nowiki>{{NOGU|20|BRA}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|BRA}} * <code><nowiki>{{NOGU|20|BIH}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|BIH}} * <code><nowiki>{{NOGU|20|BIH|1992}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|BIH|1992}} * <code><nowiki>{{NOGU|20|AUT|carstvo}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|AUT|carstvo}} * <code><nowiki>{{NOGU|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}}</nowiki></code> → {{NOGU|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}} == Kôd == <pre style="overflow:auto;"> {{NOGU|<!-- Godište -->|<!-- Država --> | <!-- Varijanta --> | <!-- ime --> | <!-- veličina -->}} </pre> == Parametri == <templatedata> { "description": "Ovaj šablon pokazuje malu zastavu pored ime države", "params": { "1": { "label": "Država", "description": "Oznaka države u vidu skraćenice na bosanskom jeziku", "type": "string", "required": true }, "2": { "label": "Godište", "description": "Godište mlade reprezentacije, npr. 17, 18, 20 ili 23;", "type": "string", "required": true }, "3": { "label": "Varijanta", "description": "dodavanje varijante za zastavu po šablonu {{Podaci o zastavi}} za odabranu državu;", "type": "string", "required": false }, "ime": { "label": "Alternativni tekst", "description": "Prikazi alternativni tekst umjesto zadanog imena", "type": "string", "required": false }, "veličina": { "label": "Dimenzije", "description": "Veličina zastave", "type": "string", "required": false } } } </templatedata> == Također pogledajte == * {{Šablon|NOGU-D}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOGU-Ž}} – šablon za ženske mlade nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGUŽ-D}} – šablon za ženske mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|Futsal}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na lijevoj strani * {{Šablon|Futsal-D}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG}} – šablon za muške nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOG-D}} – šablon za muške nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGŽ-D}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|HOK}} – šablon za muške hokejske reprezentacije <includeonly> [[Kategorija:Nogometni šabloni|.]] </includeonly> 7ly2qibd8f5weksqp7hfwbozjaeb2bn 3 514976 3841177 3838873 2026-05-06T15:41:42Z AnToni 2325 /* Stil pisanja */ novi odlomak 3841177 wikitext text/x-wiki * [[Razgovor s korisnikom:Mhare/Flow]] == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Živ-živ :-) == Pa živ si! :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 24 juli 2025 (CEST) :Spajaš li ti ovo na Wikipodacima? ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:50, 4 april 2026 (CEST) ::Djesi Kwiki! :) ::Uglavnom da, osim ako mi je nešto promaklo, ali naknadno ih sve spojim. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:51, 4 april 2026 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Vandal == Možete li [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Wanwa&action=history ovdje] zablokirati vandala? [[Korisnik:Wanwa|Wanwa]] ([[Razgovor s korisnikom:Wanwa|razgovor]]) 04:34, 17 mart 2026 (CET) == Napomena == Harise, ako si smeo s uma, samo da te napomenem da u člancima o datumu i godini treba ubacivati rođenje i smrt svake osobe koja ima članak, ako si to ostavio za kasnije, zanemari ovu poruku. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:44, 24 mart 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Molim te pregledaj i odobri, napravio sam par izmjena na gramatici. Možeš li da povežeš ovaj članak sa njegovim jezičnim verzijama na srp, hr, njem, engl, ruskom? Na onoj ikonici za više jezike piše da nema članka na drugim verzijama... hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 2 april 2026 (CEST) : == Članak Aleksa Đukanović == :možeš li molim @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] da pogledaš poslednje izmene i odobriš. Bilo je izmena ranije koje su poslednjim rešene. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:26, 3 maj 2026 (CEST [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 3 maj 2026 (CEST) == Članak o nagradi Naji Naaman == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Možeš li pregledati ovaj članak i povezati ga sa viki člancima na drugim jezicima [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman]] [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 13:46, 5 april 2026 (CEST) :pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] možeš li molim te proveriti i odobriti poslednje izmene na članku [[Aleksa Đukanović]]. Bilo je nekih pogrešnih brisanja, no ja sam to sredio ti samo odobri. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 21:10, 14 april 2026 (CEST) == Commons file Municipality Location in BH small.png == Pozdrav, ako nije problem da samo dodate {{tl|Allow Overwriting}}</code> na [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Municipality_Location_in_BH_small.png ovom commons fajlu], da mogu ažurirati kartu, tj. označiti općinu [[Stanari]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 08:48, 21 april 2026 (CEST) :Urađeno [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:44, 21 april 2026 (CEST) ::Hvala! :D [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:02, 21 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> ) == Stil pisanja == Zašto u zadnje vrijeme u člancima navodiš izvore u tekstu, kao npr "...u [nekim] medijima se navodi...", a onda potom ide referenca? Dovoljno je činjenica, koja se referencira. Mislim da nije encklopedijski. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:41, 6 maj 2026 (CEST) qwury94blgt5urfe2rkerz1hjg3doyb 3841186 3841177 2026-05-06T16:22:51Z Mhare 481 /* Stil pisanja */ odgovor 3841186 wikitext text/x-wiki * [[Razgovor s korisnikom:Mhare/Flow]] == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Živ-živ :-) == Pa živ si! :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 24 juli 2025 (CEST) :Spajaš li ti ovo na Wikipodacima? ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:50, 4 april 2026 (CEST) ::Djesi Kwiki! :) ::Uglavnom da, osim ako mi je nešto promaklo, ali naknadno ih sve spojim. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:51, 4 april 2026 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Vandal == Možete li [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Wanwa&action=history ovdje] zablokirati vandala? [[Korisnik:Wanwa|Wanwa]] ([[Razgovor s korisnikom:Wanwa|razgovor]]) 04:34, 17 mart 2026 (CET) == Napomena == Harise, ako si smeo s uma, samo da te napomenem da u člancima o datumu i godini treba ubacivati rođenje i smrt svake osobe koja ima članak, ako si to ostavio za kasnije, zanemari ovu poruku. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:44, 24 mart 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Molim te pregledaj i odobri, napravio sam par izmjena na gramatici. Možeš li da povežeš ovaj članak sa njegovim jezičnim verzijama na srp, hr, njem, engl, ruskom? Na onoj ikonici za više jezike piše da nema članka na drugim verzijama... hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 2 april 2026 (CEST) : == Članak Aleksa Đukanović == :možeš li molim @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] da pogledaš poslednje izmene i odobriš. Bilo je izmena ranije koje su poslednjim rešene. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:26, 3 maj 2026 (CEST [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 3 maj 2026 (CEST) == Članak o nagradi Naji Naaman == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Možeš li pregledati ovaj članak i povezati ga sa viki člancima na drugim jezicima [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman]] [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 13:46, 5 april 2026 (CEST) :pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] možeš li molim te proveriti i odobriti poslednje izmene na članku [[Aleksa Đukanović]]. Bilo je nekih pogrešnih brisanja, no ja sam to sredio ti samo odobri. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 21:10, 14 april 2026 (CEST) == Commons file Municipality Location in BH small.png == Pozdrav, ako nije problem da samo dodate {{tl|Allow Overwriting}}</code> na [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Municipality_Location_in_BH_small.png ovom commons fajlu], da mogu ažurirati kartu, tj. označiti općinu [[Stanari]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 08:48, 21 april 2026 (CEST) :Urađeno [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:44, 21 april 2026 (CEST) ::Hvala! :D [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:02, 21 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> ) == Stil pisanja == Zašto u zadnje vrijeme u člancima navodiš izvore u tekstu, kao npr "...u [nekim] medijima se navodi...", a onda potom ide referenca? Dovoljno je činjenica, koja se referencira. Mislim da nije encklopedijski. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:41, 6 maj 2026 (CEST) :U pravu si, s tim treba smanjiti. U nekim kontekstima, takva rečenica može biti korisna, npr. ako ima više izvora koji možda ne govore 100% isto. Obratit ću pažnju ubuduće. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:22, 6 maj 2026 (CEST) r4ayrixw4j1et04gsn6fmsy640q1u66 0 517386 3841310 3839712 2026-05-07T08:53:13Z KWiki 9400 3841310 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija rijeka | ime = Gornja Neretva | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = ''Nera''; ''Zelena ljepotica'' | slika = Kanon Neretvy, oblibeny vodacky raj z Cepy (1006 m).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Dio kanjona Gornje Neretve (Ćepa, 1006&nbsp;m) | slika_karta = | veličina_karte = | karta_opis = | dužina = 90 | izvor = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]]) | ušće = | ulijeva_se_u = | etimologija = | nadmorska visina izvora = 1227 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = 34,5 | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = Jezernica, Živašnica (Živanjski potok), Lađanica, [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica]], [[Konjička Bijela]] | desne_pritoke = Jezernica (Tatinak), Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], Jesenica, Bjelimićka Rijeka, Slatinica, Račica,[[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]] | sliv = [[Jadransko more|Jadranski]] | plovnost = Ne }} '''Gornja Neretva''' jest gornji tok [[Neretva|Neretve]], uključujući prostrano planinsko područje koje okružuje rijeku, s brojnim naseljima, vrhovima i [[šuma]]ma, [[Potok|potocima]] i [[izvor]]ima, tri velika [[Ledničko jezero|lednička jezera]] u blizini rijeke i još više njih po [[Treskavica|Treskavici]] i [[Zelengora|Zelengori]], u širem području, uključujući i [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]]. Sva ova prirodna baština, zajedno s kulturnom baštinom Gornje Neretve, čini dio bogatstva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali i [[Evropa|Evrope]]. Geografski i historijski, ovo područje ima izrazita obilježja, a Neretva se dijeli na tri hidrološka dijela: gornji, srednji i donji tok.<ref name="FHMZ">{{cite web |title= Hidrografske karakteristike BiH |url= http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |publisher= Federalni hidrometeorološki zavod |access-date= 10. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090323042120/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |archive-date= 23. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> Neretvu uveliko iskorištavaju i kontrolišu četiri [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] s velikim [[brana]]ma (višim od 15 m)<ref name="Methodology and Technical Notes">{{cite web |title= Methodology and Technical Notes |url= http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |publisher= [[IUCN]] |access-date= 15. 7. 2009 |quote= A large dam is defined by the industry as one higher than 15 meters high and a major dam as higher than 150.5 meters |archive-url= https://archive.today/20070704103642/http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |archive-date= 4. 7. 2007 |url-status=dead}}</ref> i njihovim akumulacijskim jezerima, ali je ipak prepoznata po svojoj prirodnoj ljepoti,<ref name="Transboundary management">{{cite web |language=en |title= Transboundary management of the lower Neretva valley – The Neretva river – background |url= http://www.ramsar.org/wn/w.n.neretva_workshop2.htm |publisher= [[Ramsarska konvencija]] |access-date= 18. 3. 2009 |quote= (...) international acknowledgement of the Neretva river unique beauty and the diversity of its landscape through Ramsar Convention – Neretva River (description can be read in the first sentence of the second paragraph)}}</ref> raznolikosti krajolika i vizualnoj atraktivnosti.<ref name="Transboundary management"/><ref name="Living Neretva">{{cite web |title= Living Neretva |url= http://www.panda.org/bs/living_neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 18. 3. 2009 |language= en}}</ref> == Geografija i hidrografija == Neretva je najveća [[Kras (geomorfologija)|kraška]] [[rijeka]] u [[Dinaridi]]ma u cijelom istočnom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog sliva]]. Duga je 230&nbsp;km, od čega je 208&nbsp;km u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a 22&nbsp;km u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="FHMZ"/><ref name="Transboundary River Sub-basins">{{cite web |title= Neretva River Sub-basin |url= http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |publisher= INWEB |access-date= 19. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090226214106/http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |archive-date= 26. 2. 2009 |url-status=dead |language=en}}</ref> === Tok === Izvor Neretve duboko je u Dinaridima, u podnožju [[Zelengora|Zelengore]] i [[Lebršnik]]a, ispod sedla Gredelj. Odatle voda teče netaknutim brzacima i slapovima, urezujući strme klance koji dosežu dubinu 600–800 m kroz ovaj zabačeni i krševiti [[Krečnjak|krečnjački]] teren. Voda Neretve u gornjem toku ima čistoću prve klase<ref name="Water Quality">{{cite web |title= Water Quality Protection Project – Environmental Assessment |url= https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/117101468201252639 |publisher= World Bank Group |access-date= 18. 6. 2009 |language=en}}</ref> i među hladnijim je riječnim vodama na svijetu, s [[Temperatura|temperaturom]] koja se često spušta do 7-8 [[Celzijev stepen|°C]] čak i u ljetnim mjesecima. Dužina gornjeg toka od izvora na 1227 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] do Konjica iznosi 90&nbsp;km,<ref name="FHMZ"/> a u njemu rijeka teče od juga prema sjeverozapadu, kao i većina rijeka u Bosni i Hercegovini koje pripadaju slivu [[Dunav]]a, a okolno područje zahvata približno 1390&nbsp;km². Neposredno ispod Konjica Neretva se nakratko širi u široku dolinu s plodnim poljoprivrednim zemljištem. Tu je [[Jablaničko jezero]], formirano izgradnjom [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Druga dionica počinje od ušća [[Rama (rijeka)|Rame]] u Neretvu između Konjica i Jablanice, gdje Neretva naglo skreće na jug i ulazi u najveći kanjon u svom toku, dubok od 80 do 1200 m, probijajući se kroz strme padine [[Prenj]]a, [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Čabulja|Čabulje]]. Odavde Neretva teče prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. ==== Izvor ==== Izvor zapravo čini pet manjih izvora na šumovitim i strmim padinama Gredelja. Teško im je pristupiti, a još ih je teže naći u gustoj šumi. Na granici su [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]], najstarijeg u Bosni i Hercegovini, u kojem je i [[prašuma]] [[Perućica]], ali sami nikad nisu obuhvaćeni zaštitom. ==== Naselja i doline ==== Konjic je jedini [[grad]] u gornjem toku Neretve, a sljedeća najveća naselja su [[Ulog]] i [[Glavatičevo]], s nizom manjih, kao što su [[Bjelimići]], [[Obalj]], [[Lukomir]] i druga. ==== Borač ==== Klisura u izvorišnom dijelu Neretve zapravo je [[dolina]], široka do 1&nbsp;km i duga 20&nbsp;km, zvana Borač. Ipak, zbog svog položaja među velikim planinskim lancima, u srcu bosanskohercegovačkih Dinarida, Borač ima vrlo strmu padinu, a Neretva znatan visinski pad. Rijeku ovdje nadopunjuje nekoliko većih izvora, među kojima su najvažniji i s najvećom količinom vode Krupac i Pridvorica. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] dolina je bila naseljena većinom [[Muslimani (narod)|muslimanskim]] stanovništvom, čija su sela potpuno uništena, a ljudi pobijeni, zatvoreni u logor u [[Kalinovik]]u i deportovani uglavnom u treće zemlje u okviru [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje su počinile srpske paravojne snage. Neki od mještana sada se vraćaju na svoju zemlju, popravljaju i ponovo grade svoje kuće. Dolina Borač završava kilometar uzvodno od ulaza u [[Ulog]], gdje ujedno počinje Uloška dolina. ==== Ulog i Uloška dolina ==== Ulog je malo planinsko mjesto u gornjem toku Neretve, okruženo Zelengorom, [[Lelija|Lelijom]], [[Crvanj|Crvnjem]] i Treskavicom. Osnovale su ga [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], na starom karavanskom putu od [[Mostar]]a preko [[Nevesinje|Nevesinja]] za [[Istanbul]]. Nizvodno od Uloga pruža se široka Uloška dolina. U ratu 1990-ih mjesto je pretrpjelo velika razaranja od srpskih snaga, a njegovo civilno stanovništvo, uglavnom [[Bošnjaci]] i nešto [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], potpuno je uništeno iako u Ulogu i okolini nikad nije bilo većih bitaka ili vojnih sukoba. ==== Glavatičevo i Župa ==== [[Datoteka:Gornja Neretva 1.jpg|mini|desno|<center>Kanjon Neretve sjeverno od Glavatičeva</center>]] [[Glavatičevo]] je naselje 30&nbsp;km jugoistočno od Konjica, u prostranoj Župskoj dolini ([[Župa Komska]], Konjička Župa ili samo Župa) s obje strane Neretve, u općini Konjic. [[Pavao Anđelić]] u ''Spomenicima Konjica i okoline'' ustvrdio je da je nazvano po tamošnjem plemiću Glavat(ec)u. ===== Konjic ===== {{glavni|Konjic}} === Pritoke === [[Jezernica]] (ili Tatinak), [[Gornji Krupac|Gornji]] i [[Donji Krupac]], [[Dindolka]], Jesenica, [[Bjelimićka rijeka]], [[Slatinica]], [[Račica]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]] i [[Neretvica]] dotječu s desne strane, a [[Jezernica]], [[Živašnica]] (ili Živanjski potok), [[Lađanica]], [[Župski Krupac]], [[Bukovica (Neretva)|Bukovica]], [[Šištica]] sa [[Šištica (vodopad)|svojim vodopadom]] i [[Konjička Bijela]] s lijeve. ==== Rakitnica ==== [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]] je najveća pritoka Neretve u gornjem toku. Formirala je kanjon dug 26 km, koji se proteže između [[Bjelašnica|Bjelašnice]] i [[Visočica (planina)|Visočice]] jugoistočno od Sarajeva.<ref>{{Cite web |url= http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp |title= BHTourism – Rakitnica |access-date= 14. 7. 2009 |archive-date= 6. 5. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190506030943/http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp}}</ref> === Jezera === {{Glavni|Uloško jezero|Boračko jezero|Blatačko jezero}} ==== Jablaničko jezero ==== To je veliko [[vještačko jezero]], odmah ispod Konjica, gdje se Neretva nakratko širi u široku dolinu. Rijeka je tamo pružala mnogo plodnog poljoprivrednog zemljišta prije nego što je jezero poplavilo veći dio njega. Nastalo je 1953. nakon izgradnje [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Ima nepravilan, izdužen oblik, a širina mu varira. Popularno je odredište za odmor, a među najčešće aktivnosti spadaju [[plivanje]], vožnja čamcem i posebno [[ribolov]]. Uz obale jezera izgrađeno je mnogo vikendica. U njegovom ekosistemu postoji 13 vrsta riba. == Prirodno naslijeđe i zaštita == U gustoj mreži vodnih sistema Neretva zauzima važno mjesto<ref name="Geoheritage of the Balkan Peninsula">{{cite web |title=Geoheritage of the Balkan Peninsula |url= http://www.sgu.se/hotell/progeo/WG/sydosteuropa/pdf/bos_herz.pdf |publisher= The Geological Survey of Sweden (SGU) |access-date= 18. 3. 2009}}{{Mrtav link|date=juli 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref><ref name="Database of researchers and research institutions in BiH - The Neretva river - Resume">{{cite web |title= Database of researchers and research institutions in BiH – Project of identification and characterisation of autochthonous human, animal and plant resource of the Neretva – Resume |url= http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101:5:5678431273924349423::::SELECTED_ID_PRO:243 |publisher= Database of researchers and research institutions in B&H |access-date= 18. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131431/http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101%3A5%3A5678431273924349423%3A%3A%3A%3ASELECTED_ID_PRO%3A243 |archive-date= 6. 7. 2011}}</ref> među rijekama Dinarida, s obzirom na raznolike [[ekosistem]]e i [[Stanište|staništa]], [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]], kulturno-historijsko naslijeđe, ali i kao područje izuzetne prirodne ljepote i, što je najvažnije, sa čistom [[Pitka voda|pitkom vodom]].<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> === Slatkovodni resursi === Jedan od najvrednijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine jest bogatstvo [[Slatka voda|slatke vode]],<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair">{{cite web |title= UNDP H2O Knowledge Fair – Bosnia and Herzegovina |url= http://www.waterfair.org/country.spring?country=27 |publisher= UNDP H2O Knowledge Fair |access-date= 19. 3. 2009 |quote= There are about 30 water reservoirs in Bosnia and Herzegovina primarily on the Neretva and Trebisnjica basin... |archive-url= https://web.archive.org/web/20071121231938/http://www.waterfair.org/country.spring?country=27 |archive-date= 21. 11. 2007}}</ref> koje se sastoji od obilnih izvora i bistrih rijeka.<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> Od [[Drina|Drine]] na istoku do [[Una|Une]] na zapadu i od [[Sava|Save]] na sjeveru do Jadranskog mora na jugu, Bosna i Hercegovina pravi je evropski rezervoar slatke vode.<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> Smješten između svih ovih glavnih regionalnih rijeka, sliv Neretve sadrži najvažniji<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> dio pitke vode.<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> === Endemske i ugrožene riblje vrste === Dinarske kraške vodne sisteme nastanjuje četvrtina od ukupno 546 vrsta riba u Evropi, a veliki je broj [[Endemizam|endemskih vrsta]]. Neretva i njene pritoke predstavljaju glavni sistem u [[Jadransko more|istočnojadranskom]] slivu i najvažnije stanište ribljih vrsta u regiji. Prema Smithu i Darwallu (2006), Neretva, zajedno sa četiri druga područja na [[Sredozemlje|Sredozemlju]], ima najveći broj [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] slatkovodnih riba. Stepen endemizma u ovoj kraškoj ekoregiji viši je od 10% ukupnog broja ribljih vrsta. Brojne vrste koje su nastanjivale ovo područje žive u vrlo uskom i ograničenom arealu i [[Ranjiva vrsta|ranjive]] su, pa ih je [[IUCN]] 2006. uvrstio na svoj [[Crveni spisak (IUCN)|Crveni spisak]]. Gornju Neretvu nastanjuju tri [[Autohtonost (biologija)|autohtone]], endemske i ugrožene vrste [[Pastrmka|pastrmke]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Upper Neretva}} {{Neretva}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gornja Neretva| ]] [[Kategorija:Sliv Neretve]] [[Kategorija:Okoliš Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini]] hmfptu116a5ozjm65xd1m6008g4vj4d 0 517846 3841146 3701225 2026-05-06T12:18:08Z Jolicnikola 25646 3841146 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Dijana Bolanča | ime_pri_rođenju = | mjesto_rođenja = [[Šibenik]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | mjesto_smrti = | slika = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|10|30}} | datum_smrti = | godine_aktivnosti = | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = | partner = | značajna_djela = | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Dijana Bolanča''' jest [[hrvatska]] pozorišna, televizijska, filmska [[Glumac|glumica]] i [[režiser]]ka.<ref>{{Cite web|url=https://croatian.film/hr/directors/143|title=Dijana Bolanča Paulić {{!}} Redatelj/ica filma|website=croatian.film|access-date=25. 3. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/izvan-sezone|title=HAVC • Katalog hrvatskih filmova|website=havc.hr|access-date=25. 3. 2025}}</ref> == Biografija == Rođena je 30. oktobra 1974. u [[Šibenik]]u, magistrirala je glumu na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]]. Radi kao redateljica, pomoćnica redatelja i glumica. Režirala je niz dokumentarnih filmova kao što su ''[[Bez veze]]'', ''[[Reži me]]'', ''[[Malo mama, malo tata]]'', ''[[Kak' Bog zapoveda]]'', ''[[Na rubu Hrvatske]]'', i ''[[K.V.A.R.K.]]''. == Filmografija == === Televizijske uloge === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2006-2007. |''[[Odmori se, zaslužio si]]'' |Biba Kosmički #1 |- |2005. |''[[Kad zvoni?]]'' |prodavačica |- |2000-2002. |''[[Naši i vaši]]'' |Iva Rašelić |} === Filmske uloge === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2016. |''[[Trampolin]]'' |medicinska sestra |- |2006. |''[[Ne pitaj kako!]]'' |policajka |- | rowspan="2" |2002. |''[[Generalov carski osmijeh]]'' | |- |''[[Reci Saša, što je?]]'' | |- |2000. |''[[Crna kronika ili dan žena]]'' | |- |1999. |''[[Četverored]]'' |Volođina sekretarica |- |1998. |''[[Puna kuća]]'' | |- | rowspan="2" |1997. |''[[Dobrodošli u Sarajevo]]'' |Ninina saradnica |- |''[[Rusko meso]]'' |Mimi |- |1996. |''[[Letač Joe i Marija smjela]]'' |djevojka |} === Sinhronizacija === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2003-2004. |Kralj lavova |Nala |- |2002. |Stuart Mali 2 |Mandica |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|0092653}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bolanča, Dijana}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Šibenik]] [[Kategorija:Hrvatske glumice]] 3xv5kz8zwlkzgkc1tsoc1oqu8r04p20 0 521644 3841357 3711042 2026-05-07T11:43:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841357 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1900 |Organ = VS |Datum = 16. decembar |Godina = 2009 |Sjednica = 6242 |Oznaka = S/RES/1900 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/1900(2009) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |Rezultat = usvojeno |Slika = Emblem_of_SFR_Yugoslavia.svg |Opis = Grb SFR Jugoslavije }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1900''' donesena je 16. decembra 2009, na 6242. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju jednoglasno usvojilo, nakon pozivanja na rezolucije [[Rezolucija 827 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|827]] (1993), [[Rezolucija 1581 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1581]] 82005), [[Rezolucija 1597 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1597]] (2005), [[Rezolucija 1613 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1613]] (2005), [[Rezolucija 1629 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1629]] (2005), [[Rezolucija 1660 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1660]] (2006), [[Rezolucija 1668 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1668]] (2006), [[Rezolucija 1800 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1800]] (2008), [[Rezolucija 1837 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1837]] (2008), [[Rezolucija 1849 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1849]] (2008) i [[Rezolucija 1877 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1877]] (2009), Vijeće je dozvolilo nekolicini sudija [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] da ostanu na dužnosti i nakon isteka mandata kako bi mogli završiti rad na slučajevima u koje su bili uključeni.<ref>{{Cite web|url=https://press.un.org/en/2009/sc9818.doc.htm|title=Security Council Allows Judges of International Criminal Tribunal for Former Yugoslavia Additional Time to Complete Cases {{!}} Meetings Coverage and Press Releases|website=press.un.org|access-date=2025-05-27}}{{Mrtav link}}</ref> Postupajući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je odlučilo da sudije [[Kimberley Prost]] (Kanada) i [[Ole Bjørn Støle]] (Norveška), čiji je mandat trebao isteći 31. decembra 2009, mogu završiti slučaj [[Vujadin Popović|Popović]], koji je trebao biti okončan do marta 2010. Istovremeno, napomenuto je da bi ukupan broj ad litem sudija koji služe u Tribunalu mogao privremeno premašiti predviđeni maksimum od 12 na maksimalno 13. Broj sudija bi se vratio na 12 do kraja marta 2010. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju, osnovan Rezolucijom 827 (1993), bio je sud Ujedinjenih nacija koji se bavio ratnim zločinima koji su se dogodili tokom sukoba početkom 1990-ih koji su uslijedili nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://undocs.org/S/RES/1900(2009) Text of the Resolution at undocs.org] {{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1900}} {{RVSUN_2009}} {{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:2009. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]] [[Kategorija:2009. u Hrvatskoj|Rezolucije]] [[Kategorija:2009. u Srbiji|Rezolucije]] [[Kategorija:2009. u Crnoj Gori|Rezolucije]] [[Kategorija:2009. na Kosovu|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Srbije|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Crne Gore|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Kosova|Rezolucije]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1900]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|1900]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Crnoj Gori|1900]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Srbiji|1900]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Kosovu|1900]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1900]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju|1900]] 92t366mi2tyz1e4i2j9mu9c7tu7puax 0 521721 3841266 3711055 2026-05-07T05:53:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841266 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ragiba Kušajeva | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Ragiba Jangulovna Kušajeva | datum_rođenja = 1901. | mjesto_rođenja = [[Pugačov]], [[Samarska gubernija]], [[Ruska Imperija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1937|||1901||}} | mjesto_smrti = [[Moskva]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = borac za prava žena | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | nagrade = }} '''Ragiba Kušajeva''' ({{jez-ru|Рабига Янгуловна Кушаева}}) rođena 1901. u [[Pugačov]]u, [[Samarska gubernija]], [[Ruska Imperija]] (danas [[Rusija]]), bila je borac za prava žena [[Baškortostan|Baškortostanskog]] porijekla.<ref>{{Cite book|author=Сулейманова Р. Н.|title=Кушаева, Рабига Янгуловна|publisher=Башкирская энциклопедия|location= ГАУН «Башкирская энциклопедия»|location= =Ufa|date=2019|ISBN=9785881853068|language=ru}}</ref><ref name="grad">{{Cite book|author=Juliaa Gradskova|title=Soviet Politics of Emancipation of Ethnic Minority Woman|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|date=2018|ISBN=9783319991993|page=56}}</ref> == Biografija == Godine 1916. Rabiga Jangulovna postala je seoska učiteljica u Bursjanu, gubernija Samara. Njezin stariji brat, Haris Jumagulov (1891–1937), bio je jedan od vođa pokreta za neovisnost Baškira. Godine 1917. Rabiga Jangulovna je sudjelovala u radu Baškirskog Kurultaja u [[Orenburgu]] kao delegat Baškira Pugačovskog ujezda.<ref name="grad" /> Na ovom skupu zalagala se za ravnopravnost baškirskih žena. Tražila je puna građanska i politička prava za žene jednaka pravima muškaraca i predlagala konkretne mjere za provedbu tih zahtjeva. Rezolucija Kurultaja uključivala je njezinih 10 tačaka o ravnopravnosti spolova.<ref>{{Cite book|publisher=М. М. Кульшарипов|title=История башкирского народа: в 7 т.Т. V. | publisher=Гилем|location=Ufa|date=2010|ISBN=|page=119}}</ref> Godine 1919. Rabiga Jangulovna postala je voditeljica Odjela za ženska pitanja Baškirskog oblasnog komiteta [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partija Sovjetskog Saveza]]. Zajedno s drugima, organizirala je Svebaškirsku konferenciju radnica i seljanki, koja se održala u [[Sterlitamak]]u u septembru 1920.<ref name="grad" /> U novembru 1921. sudjelovala je na 9. zasjedanju Sveruskog kongresa sovjeta u Moskvi. Sudjelovala je u organizaciji i pripremi 1. Svebaškirskog kongresa žena radnica i seljanki, koji je održan u novembru 1924, i Svebaškirske konferencije žena u Sovjetu, koja se održala u oktobru 1927. Godine 1922. Rabiga Jangulovna udala se za Hafisa Kušajeviča Kušajeva (1888 – 1937), koji je bio vojnik u carskoj ruskoj vojsci i bio aktivan u pokretu za neovisnost Baškira nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].<ref>{{Cite book|author=Сулейманова Р.|title=Мать нации или слово о Рабиге Кушаевой|work=Киске Өфө|date=2011|page=7|DOI=}}</ref> Godine 1927. Kušajeva je postala direktorica Dječjeg doma Hudaiberdin u [[Ufa|Ufi]]. Godine 1929. postala je inspektorica Odjela za dječje domove Narodnog komesarijata za prosvjetu RSFSR-a u Moskvi. U ljeto 1937. Kušajeva je poginula u nesreći električnog voza na putu kući. Iste godine, tokom [[Velika čistka|Velikih čistki]] njezin suprug, koji je bio baškirski nacionalist, strijeljan je 27. septembra (rehabilitiran 1957.)<ref>{{cite web | url =https://lists.memo.ru/index29.htm | title =Жертвы политического террора в СССР | authorlink = | last = | first = | date = | website =lists.memo.ru | publisher = | access-date =29. 5. 2025 | language =ru }}{{Mrtav link}}</ref> a njezin brat u decembru (rehabilitiran 1959.) Kušajeva je imala troje djece. Njezina prva kći, Minsilu, umrla je od difterije 1923. Njezina druga kći, Tansilu (Dina) (192.–1996.), postala je balerina u [[Perm]]u. Nakon smrti roditelja, njihov petogodišnji sin Irek smješten je u dječji dom. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kušajeva, Ragiba}} [[Kategorija:Rođeni 1901.]] [[Kategorija:Umrli 1937.]] [[Kategorija:Biografije, Pugačov]] [[Kategorija:Sovjetski aktivisti]] 5tqs7glubn3hda2lrvtpkto75c80qwh 0 526018 3841171 3839203 2026-05-06T14:47:43Z Topnik95 56539 3841171 wikitext text/x-wiki {{Infokutija trenutna sezona fudbalskog kluba | ime_kluba = Arsenal FC | sezona = 2025/2026. | slika = | veličina_slike = | tekst = | titula_vlasnika = | vlasnik = {{nowrap|[[Kroenke Sports & Entertainment]]}} | titula_predsjednika = | predsjednik = [[Stan Kroenke]]<br>[[Josh Kroenke]] | titula_menadžera = | menadžer = [[Mikel Arteta]] | titula4 = | osoba4 = | titula_stadiona = | stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] | liga1 = [[Premier League]] | liga1_rezultat = ''[[Premier League 2025/2026.|1. mjesto]]'' | liga2 = | liga2_rezultat = | liga3 = | liga3_rezultat = | kup1 = [[FA kup]] | kup1_rezultat = ''[[FA kup 2025/2026.|Četvrtina finala]]'' | kup2 = [[Engleski Liga-kup]] | kup2_rezultat = ''[[Engleski Liga-kup 2025/2026.|2. mjesto]]'' | kup3 = {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka]]}} | kup3_rezultat = ''[[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|Finale]]'' | kup4 = | kup4_rezultat = | kup5 = | kup5_rezultat = | kup6 = | kup6_rezultat = | kup7 = | kup7_rezultat = | najbolji_strijelac_sezone = <br>[[Viktor Gyökeres]]<br>(21) | najbolji_strijelac_lige = <br>[[Viktor Gyökeres]]<br>(14 golova) | najveća_posjećenost = 60.345 v [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]<br>(23. Novembar 2025, Premier League) | najmanja_posjećenost = 50.200 v [[FK Kairat|Kairat]]<br>(28. Januar 2026, UEFA Liga prvaka) | prosječna_posjećenost = 60.214 | najveća_pobjeda = '''5–0''' v Leeds United<br>(Kući, 23. August 2025, Premier League) | najveći_poraz = '''0–2''' v [[Manchester City FC|Manchester City]]<br> ([[Stadion Wembley|Wembley]], 22. Mart 2026, Finale EFL kupa) | uzorak_lr1 = _arsenal2526h | uzorak_t1 = _arsenal2526h | uzorak_dr1 = _arsenal2526h | uzorak_š1 = _arsenal2526h | uzorak_č1 = _arsenal2526hl | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = F00000 | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = F00000 | opis1 = Domaći | uzorak_lr2 = _arsenal2526a | uzorak_t2 = _arsenal2526a | uzorak_dr2 = _arsenal2526a | uzorak_š2 = _arsenal2526a | uzorak_č2 = _arsenal2526a | lijeva ruka2 = 192B47 | tijelo2 = 192B47 | desna ruka2 = 192B47 | šorc2 = 151D35 | čarape2 = 151D35 | opis2 = Gostujući | uzorak_lr3 = _arsenal2526t | uzorak_t3 = _arsenal2526t | uzorak_dr3 = _arsenal2526t | uzorak_š3 = _arsenal2526t | uzorak_č3 = _arsenal2526tl | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = 6A2335 | čarape3 = FFFFFF | opis3 = Treći | prethodna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2024/2025.|2024/2025.]] | naredna_sezona = 2026/2027. | ažurirano = 5. 5. 2026 | vlasnici = }} '''Sezona 2025/2026.''' je 34. sezona [[Arsenal FC|Nogometnog kluba Arsenal]] u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]], njihova 100. uzastopna sezona u najvišoj engleskoj ligi, čime su postali prva ekipa koja je provela 100 sezona zaredom u engleskoj najvišoj ligi, te 109. sezona u najvišoj ligi ukupno. Osim domaće lige, Arsenal također sudjeluje u ovogodišnjim izdanjima FA kupa, EFL kupa i UEFA Lige prvaka, od kojih je njihova 40. europska kampanja. Sezona obuhvaća razdoblje od 1. jula 2025. do 30. juna 2026. == Prvi tim == === Stručni štab === {| class="wikitable" |+ !Pozicija !Ime !Datum rođenja !Ref. |- |Menadžer |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |{{Datum rođenja|1982|03|26}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mikel-arteta-joining-our-new-head-coach|title=Mikel Arteta joining as our new head coach|date=16. 9. 2025|website=Mikel Arteta joining as our new head coach|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|title=Mikel Arteta: Arsenal appoint ex-captain as head coach|url=https://www.bbc.com/sport/football/50817660|newspaper=BBC Sport|date=20. 12. 2019|access-date=13. 9. 2025|language=en-GB}}</ref> |- | rowspan="4" |Pomoćnici |{{ZD|NIZ}} [[Albert Stuivenberg]] |{{Datum rođenja|1970|08|05}} |<ref name="Coaching team named">{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/coaching-team-named|title=Coaching team named|date=16. 9. 2025|website=Coaching team named|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref name="bbc.com">{{Cite news|title=Mikel Arteta: Arsenal's new boss encouraged by early signs from players|url=https://www.bbc.com/sport/football/50912761|newspaper=BBC Sport|date=26. 12. 2019|access-date=13. 9. 2025|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|ARG}} [[Gabriel Heinze]] |{{Datum rođenja|1978|04|19}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/gabriel-heinze-joins-coaching-team|title=Gabriel Heinze joins coaching team|date=16. 9. 2025|website=Gabriel Heinze joins coaching team|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|title=Arsenal appoint Gabriel Heinze to join Mikel Arteta’s coaching staff|url=https://www.nytimes.com/athletic/6478034/2025/07/08/arsenal-heinze-coach-appointment/|newspaper=The New York Times|date=8. 7. 2025|access-date=13. 9. 2025|issn=0362-4331|language=en-US|first=Nnamdi|last=Onyeagwara}}</ref> |- |{{ZD|FRA}} [[Nicolas Jover]] |{{Datum rođenja|1981|10|28}} |<ref>{{Cite news|title=Arsenal appoint set-piece coach Nicolas Jover from Manchester City|url=https://www.nytimes.com/athletic/4206997/2021/07/05/arsenal-appoint-set-piece-coach-nicolas-jover-from-manchester-city/|newspaper=The New York Times|date=6. 7. 2021|access-date=13. 9. 2025|issn=0362-4331|language=en-US|first=Art de|last=Roché}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/sport/football/arsenal-andreas-georgson-malmo-man-city-b944119.html|title=Arsenal hire Man City coach Jover as Georgson leaves for Malmo|last=Collings|first=Simon|date=5. 7. 2021|website=The Standard|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Molina (nogometaš)|Miguel Molina]] |{{Datum rođenja|1993|01|03}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/coaching-and-backroom-team|title=Coaching and backroom team|date=16. 9. 2025|website=Coaching and backroom team|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/mikel-arteta-appoints-three-new-22594631|title=Mikel Arteta appoints three new staff to his Arsenal backroom team|last=Wells|first=Darren|date=28. 8. 2020|website=Daily Mirror|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |Trener golmana |{{ZD|ŠPA}} [[Iñaki Caña]] |{{Datum rođenja|1975|09|19}} |<ref name="Coaching team named"/><ref name="bbc.com"/> |} === Igrači prvog tima === {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ŠPA|ime=[[David Raya]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=FRA|ime=[[William Saliba]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠPA|ime=[[Cristhian Mosquera]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|ime=[[Ben White (nogometaš)|Ben White]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=EKV|ime=[[Piero Hincapié]]|poz=DF}} (Na posudbi iz [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BRA|ime=[[Gabriel Magalhães]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ENG|ime=[[Bukayo Saka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NOR|ime=[[Martin Ødegaard]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BRA|ime=[[Gabriel Jesus]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ENG|ime=[[Eberechi Eze]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Gabriel Martinelli]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=NIZ|ime=[[Jurriën Timber]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=ŠPA|ime=[[Kepa Arrizabalaga]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠVE|ime=[[Viktor Gyökeres]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=DAN|ime=[[Christian Nørgaard]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BEL|ime=[[Leandro Trossard]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ENG|ime=[[Noni Madueke]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ŠPA|ime=[[Mikel Merino]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=NJE|ime=[[Kai Havertz]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ITA|ime=[[Riccardo Calafiori]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=ŠPA|ime=[[Martín Zubimendi]]|poz=MF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=ENG|ime=[[Declan Rice]]|poz=MF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=49|nac=ENG|ime=[[Myles Lewis-Skelly]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==== Igrači na posudbi ==== {| class="wikitable" |+ !{{Abbr|Br.|Broj na dresu}} !Igrač !{{Abbr|Poz.|Pozicija}} !{{Abbr|Posudba|Na posudbi u}} !{{Abbr|Ref.|Reference}} |- |15 |{{ZD|POLJ}} [[Jakub Kiwior]] |Odbrana |{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/jakub-kiwior-joins-porto-season-long-loan|title=Jakub Kiwior joins Porto on season-long loan|date=16. 9. 2025|website=Jakub Kiwior joins Porto on season-long loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |21 |{{ZD|POR}} [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] |Vezni |{{ZD|NJE}} [[Hamburger SV|HSV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/fabio-vieira-joins-hamburger-sv-loan|title=Fabio Vieira joins Hamburger SV on loan|date=16. 9. 2025|website=Fabio Vieira joins Hamburger SV on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |24 |{{ZD|ENG}} [[Reiss Nelson]] |Napad |{{ZD|ENG}} [[Brentford FC|Brentford]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/reiss-nelson-joins-brentford-loan-0|title=Reiss Nelson joins Brentford on loan|date=16. 9. 2025|website=Reiss Nelson joins Brentford on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |31 |{{ZD|EST}} [[Karl Hein (nogometaš)|Karl Hein]] |Golman |{{ZD|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/karl-hein-joins-werder-bremen-loan|title=Karl Hein joins Werder Bremen on loan|date=16. 9. 2025|website=Karl Hein joins Werder Bremen on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |22 |{{ZD|ENG}} [[Ethan Nwaneri]] |Vezni |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/ethan-nwaneri-joins-marseille-loan|title=Ethan Nwaneri joins Marseille on loan|date=7. 2. 2026|website=Ethan Nwaneri joins Marseille on loan|language=en|access-date=4. 2. 2026}}</ref> |} == Predsezona i prijateljske utakmice == {{legend inline|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFFFCC|Nerješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. juli 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |jedanaesterci1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{Penpromašaj}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{pengol}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{Penpromašaj}} *[[Jakub Kiwior|Kiwior]] {{Penpromašaj}} *[[Max Dowman|Dowman]] {{pengol}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}} *[[Josh Nichols|Nichols]] {{pengol}} *Salmon {{Penpromašaj}} |jedanaesterci = 5–6 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Matteo Gabbia|Gabbia]] *{{Penpromašaj}} [[Lorenzo Colombo|Colombo]] *{{pengol}} [[Samuel Chukwueze|Chukwueze]] *{{Penpromašaj}} [[Mattia Liberali|Liberali]] *{{Penpromašaj}} [[Noah Okafor|Okafor]] *{{pengol}} [[Warren Bondo|Bondo]] *{{pengol}} [[Filippo Terracciano|F. Terracciano]] *{{pengol}} [[Matteo Duțu|Duțu]] *{{pengol}} Comotto |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-23/arsenal-1-0-ac-milan-match-report |tim2 = [[AC Milan|Milan]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} |golovi2 = |stadion = [[Nacionalni stadion, Singapur|Nacionalni stadion]] |runda = Azijska turneja |lokacija = [[Kallang]], [[Singapur]] |gledalaca = 22.813 |sudac = Jansen Foo ([[Nogometni savez Singapura|Singapur]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. juli 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-27/arsenal-3-2-newcastle-united-match-report |tim2 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|33}} *[[Alex Murphy (nogometaš)|A. Murphy]] {{gol|35|a.g}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|38}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|84|pen.}} |golovi2 = *[[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|6}} *[[Jamaal Lascelles|Lascelles]] {{žuti karton|45+1}} *[[Jacob Murphy|J. Murphy]] {{gol|58}} |jedanaesterci = |jedanaesterci1 = |jedanaesterci2 = |stadion = [[Nacionalni stadion, Singapur|Nacionalni stadion]] |runda = Azijska turneja |lokacija = Kallang, Singapur |gledalaca = 38.720 |sudac = Clarence Leow ([[Nogometni savez Singapura|Singapur]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. juli 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-31/arsenal-tottenham-hotspur-match-report |tim2 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|90+3}} |golovi2 = *[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]] {{žuti karton|36}} *[[Pape Matar Sarr|Sarr]] {{gol|45}} *[[Brennan Johnson|Johnson]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Kai Tak Sports Park]] |runda = Azijska turneja |lokacija = [[Kowloon]], [[Hong Kong]] |gledalaca = 49.975 |sudac = Lau Fong Hei ([[Nogometni savez Hong Konga, Kina|Hong Kong]]) |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 6. august 2025. |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Aug-06/arsenal-2-3-villarreal-match-report |tim2 = [[Villarreal CF|Villarreal]] |golovi1 = *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{gol|36}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|76|pen.}} |golovi2 = *[[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|16}} *[[Karl Etta Eyong|Etta Eyong]] {{gol|33}} *[[Pape Gueye|Gueye]] {{žuti karton|55}} *[[Arnaut Danjuma|Danjuma]] {{gol|68}} |jedanaesterci = 3–4 |jedanaesterci1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}} *[[Declan Rice|Rice]] {{pengol}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{Penpromašaj}} *[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{pengol}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{Penpromašaj}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{Penpromašaj}} |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Alberto Moleiro|Moleiro]] *{{Penpromašaj}} [[Denis Suárez|Suárez]] *{{pengol}} [[Arnaut Danjuma|Danjuma]] *{{pengol}} [[Santi Comesaña|Comesaña]] *{{Penpromašaj}} Valou *{{pengol}} [[Pau Cabanes|Cabanes]] |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.355 |sudac = [[Sam Barrott]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. august 2025. |vrijeme = 18:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Aug-09/arsenal-3-0-athletic-club-match-report |tim2 = [[Athletic Bilbao]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|35}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|37}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|82}} |golovi2 = *[[Yuri Berchiche|Berchiche]] {{žuti karton|2}} |jedanaesterci = 6–5 |jedanaesterci1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{pengol}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{pengol}} *[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{Penpromašaj}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[William Saliba|Saliba]] {{pengol}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{pengol}} |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Gorka Guruzeta|Guruzeta]] *{{pengol}} [[Robert Navarro (nogometaš)|Navarro]] *{{pengol}} [[Mikel Vesga|Vesga]] *{{pengol}} [[Nico Serrano|Serrano]] *{{Penpromašaj}} [[Maroan Sannadi|Sannadi]] *{{pengol}} [[Iñigo Lekue|Lekue]] *{{Penpromašaj}} [[Adama Boiro|Boiro]] |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = [[Emirates Cup]] |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.000 |sudac = [[Robert Jones (nogometni sudac)|Robert Jones]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) |ishod = POB }} == Takmičenje == === Sveukupna statistika === {{Fb overview |c=5 |c1=[[Premier League 2025/2026.|Premier League]] |fm1=17. August 2025. |lm1=24. Maj 2026. |sr1=1. kolo |fp1=TBD |w1=23 |d1=7 |l1=5 |f1=67 |a1=26 |c2=[[FA kup 2025/2026.|FA kup]] |fm2=11. Januar 2026. |lm2=4. April 2026.|sr2=Treća runda |fp2=Četvrtfinale|w2=3 |d2=0 |l2=1 |f2=11 |a2=4 |c3=[[Engleski Liga kup 2025/2026.|Engleski Liga kup]] |fm3=24. Septembar 2025. |lm3=22. Mart 2026. |sr3=Treća runda |fp3=2. mjesto|w3=4 |d3=1 |l3=1 |f3=9 |a3=5 |c4=[[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|UEFA Liga prvaka]] |fm4=16. Septembar 2025. |lm4=30. Maj 2026. |sr4=Ligaška faza |fp4=TBD |w4=11 |d4=3 |l4=0 |f4=29 |a4=6 |s=[https://int.soccerway.com/teams/england/arsenal-fc/ Soccerway] }} === Premier League === {{Main|Premier League 2025/2026.}} ==== Tabela ==== {{:Premier League 2025/2026.|showteam=ARS}} ==== Statistika u Premier League ==== {{Fb_rs |dp=14 |dn=2 |di=2 |ddg=40 |dpg=11 |gp=9 |gn=5 |gi=3 |gdg=27 |gpg=15 }} ==== Rezultati po kolima ==== {{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b | updated=2. Maj 2026 | rnd1=[[Derbi Arsenal–Manchester United|1]]| rnd5=[[Derbi Arsenal–Manchester City|5]]| rnd12=[[Sjevernolondonski derbi|12]]| rnd13=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|13]]| rnd23=[[Derbi Arsenal–Manchester United|23]]| rnd27=31¹| rnd28=[[Sjevernolondonski derbi|27]]| rnd29=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|28]]| rnd30=29| rnd31=30| rnd33=[[Derbi Arsenal–Manchester City|33]] | header=Kolo | label1=Stadion | res1= [[Old Trafford|A]]/[[Emirates Stadium|H]]/[[Anfield|A]]/H/H/[[St James' Park|A]]/H/[[Craven Cottage|A]]/H/[[Turf Moor|A]]/[[Stadium of Light|A]]/H/[[Stamford Bridge (stadion)|A]]/H/[[Villa Park|A]]/H/[[Stadion Everton|A]]/H/H/[[Dean Court|A]]/H/[[City Ground|A]]/H/[[Elland Road|A]]/H/[[Stadion Brentford Community|A]]/[[Stadion Molineux|A]]/[[Stadion Tottenham Hotspur|A]]/H/[[Stadion Falmer|A]]/H/H/[[Gradski stadion u Manchesteru|A]]/H/H/[[Stadion London|A]]/H/[[Selhurst Park|A]] | label2=Rezultat | res2=W/W/L/W/D/W/W/W/W/W/D/W/D/W/L/W/W/W/W/W/D/D/L/W/W/D/D/W/W/W/W/L/L/W/W | label3=Pozicija | pos3=6/1/3/2/2/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/1/1 | label4=Bodovi | pos4=3p/6p/6p/9p/10p/13p/16p/19p/22p/25p/26p/29p/30p/33p/33p/36p/39p/42p/45p/48p/49p/50p/50p/53p/56p/57p/58p/61p/64p/67p/70p/70p/70p/73p/76p | color_W=green1|text_W=Pobjeda | color_D=yellow1|text_D=Nerješeno | color_L=red1|text_L=Izgubljeno | color_P=lightgrey|text_P=Otkazano | text_H=Domaćin|text_A=Gost | color_1=gold|color_2–4=green1|color_5=blue1|color_18–20=red1<!--|color_X=gold where X is the number of points required to win the league, if the League is won by Arsenal--> | source=[https://www.premierleague.com/tables Premier League] | notes={{plainlist| * Pozicije su nakon završenog kola, a ne nakon odigrane utakmice utakmice ili dana. * ^'''1''' 31. Kolo (vs. [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]) je pomjereno zbog Arsenalovog učešća u finalu liga kupa. }}}} ==== Utakmice ==== {{legend inline|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFFFCC|Nerješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#BBBBBB|Odgođeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. august 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561903 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Patrick Dorgu|Dorgu]] {{žuti karton|85}} |golovi2 = *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{gol|13}}, {{žuti karton|42}} *[[David Raya|Raya]] {{žuti karton|85}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|90+1}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Old Trafford]] |runda = [[Derbi Arsenal–Manchester United|1]] |lokacija = [[Trafford]] |gledalaca = 73.475 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB |iu = }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. august 2025. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561906 |tim2 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |golovi1 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|34||56}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|45+1}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|48||90+5|pen.}} |golovi2 = *[[Jayden Bogle|Bogle]] {{žuti karton|9}} *[[Gabriel Gudmundsson|Gudmundsson]] {{žuti karton|80}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.110 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. august 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561919 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ryan Gravenberch|Gravenberch]] {{žuti karton|29}} *[[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]] {{gol|83}} *[[Wataru Endo|Endo]] {{žuti karton|90+8}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|66}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|81}} |stadion = [[Anfield]] |runda = 3 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = 60.455 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudac)|Chris Kavanagh]] |ishod = POR |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. septembar 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561926 |tim2 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |golovi1 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|32||79}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|46}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|61}} |golovi2 = *[[Neco Williams|Williams]] {{žuti karton|78}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 4 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.167 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 21. septembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561936 |tim2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |golovi1 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|46}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+3}} |golovi2 = *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|9}} *[[Bernardo Silva|Silva]] {{žuti karton|36}} *[[Gianluigi Donnarumma|Donnarumma]] {{žuti karton|77}} |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 5 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.161 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = N |iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 28. septembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561952 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{gol|34}} *[[Joelinton]] {{žuti karton|83}} *[[Dan Burn|Burn]] {{žuti karton|88}} |golovi2 = *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|56}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|84}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|90+6}} |stadion = [[St James' Park]] |runda = 6 |lokacija = [[Newcastle na Tyneu]] |gledalaca = 52.199 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. oktobar 2025. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561956 |tim2 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |golovi1 = *[[Declan Rice|Rice]] {{gol|38}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|67|pen.}} |golovi2 = *[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{žuti karton|58}} *[[Lucas Paquetá|Paquetá]] {{žuti karton|69}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 7 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.181 |sudac = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]] |ishod = POB |iu=[[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. oktobar 2025. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Fulham F.C.|Fulham]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561968 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|58}} |stadion = [[Craven Cottage]] |runda = 8 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 27.736 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. oktobar 2025. |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561976 |tim2 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |golovi1 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|39}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 9 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.103 |sudac = [[Thomas Bramall]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. novembar 2025. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Burnley FC|Burnley]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561986 |tim2 = Arsenal |golovi1 = * [[Josh Cullen (nogometaš)|Cullen]] {{žuti karton|27}} * [[Zian Flemming|Flemming]] {{žuti karton|55}} |golovi2 = * [[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|14}} * [[Declan Rice|Rice]] {{gol|35}} * [[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|90+5}} |stadion = [[Turf Moor]] |runda = 10 |lokacija = [[Burnley]] |gledalaca = 21.538 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. novembar 2025. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Sunderland AFC|Sunderland]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562002 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Daniel Ballard|Ballard]] {{gol|36}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{žuti karton|45+1}} *[[Reinildo Mandava|Mandava]] {{žuti karton|72}} *[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|90+4}} |golovi2 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|36}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|54}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadium of Light]] |runda = 11 |lokacija = [[Sunderland]] |gledalaca = 46.799 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = N |iu=[[Bukayo Saka]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. novembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562006 |tim2 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |golovi1 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|36}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|41||46||76}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|87}} |golovi2 = *[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]] {{žuti karton|32}} *[[Richarlison]] {{gol|55}} *[[Cristian Romero|Romero]] {{žuti karton|70}} *[[Pedro Porro|Porro]] {{žuti karton|87}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 12 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.345 |sudac = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] |ishod = POB |iu= [[Eberechi Eze]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. novembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija =[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562017 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Marc Cucurella|Cucurella]] {{žuti karton|11}} *[[Moisés Caicedo|Caicedo]] {{crveni karton|0|38}} *[[Trevoh Chalobah|Chalobah]] {{gol|48}} |golovi2 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|5}} *[[Cristhian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|13}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|27}} *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|41}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|54}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|59}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|88}} |stadion = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |runda = 13 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 39.820 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = N |iu=[[Reece James]] (CHE) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. decembar 2025. |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562026 |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|11}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90+1}} |golovi2 = *[[Yehor Yarmolyuk|Yarmolyuk]] {{žuti karton|65}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 14 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.110 |sudac = [[Tony Harrington]] |ishod = POB |iu=[[Mikel Merino]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 6. decembar 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562036 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Matty Cash|Cash]] {{gol|36}} *[[Emiliano Buendía|Buendía]] {{gol|90+5}} |golovi2 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|52}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|72}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{žuti karton|74}} |stadion = [[Villa Park]] |runda = 15 |lokacija = [[Birmingham]] |gledalaca = 42.888 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POR |iu=[[Matty Cash]] (AVL) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562045 |tim2 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |golovi1 = *[[Sam Johnstone|Johnstone]] {{gol|70|a.g.}} *[[Yerson Mosquera|Mosquera]] {{gol|90+4|a.g.}} |golovi2 = *[[Hwang Hee-chan]] {{žuti karton|60}} *[[Matt Doherty (nogometaš, rođen 1992)|Doherty]] {{žuti karton|65}} *[[Tolu Arokodare|Arokodare]] {{gol|90}} *[[Yerson Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|90+6}} *[[Emmanuel Agbadou|Agbadou]] {{žuti karton|90+8}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 16 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.242 |sudac = [[Robert Jones (nogometni sudija)|Robert Jones]] |ishod = POB |iu= [[Bukayo Saka]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562058 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Vitaliy Mykolenko|Mykolenko]] {{žuti karton|26}} *[[James Tarkowski|Tarkowski]] {{žuti karton|39}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|27|pen.}}, {{žuti karton|56}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|89}} |stadion = [[Stadion Everton]] |runda = 17 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. decembar 2025. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562065 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|14}} *[[Georginio Rutter|Rutter]] {{gol|52|a.g.}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}} *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|90}} |golovi2 = *[[Bart Verbruggen|Verbruggen]] {{žuti karton|45+1}} *[[Lewis Dunk|Dunk]] {{žuti karton|50}} *[[Diego Coppola|Coppola]] {{žuti karton|56}} *[[Diego Gómez (Paragvajski nogometaš)|Gómez]] {{gol|64}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 18 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.209 |sudac = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]] |ishod = POB |iu=[[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. decembar 2025. |vrijeme = 21:15 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562075 |tim2 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|45+1}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|48}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|52}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|69}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|78}}, {{žuti karton|79}} |golovi2 = *[[Morgan Rogers|Rogers]] {{žuti karton|45+2}} *[[Lamare Bogarde|Bogarde]] {{žuti karton|81}} *[[Ollie Watkins|Watkins]] {{gol|90+4}}, {{žuti karton|90+7}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 19 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.279 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. januar 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562085 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Evanilson (nogometaš, rođen 1999)|Evanilson]] {{gol|10}} *[[Antoine Semenyo|Semenyo]] {{žuti karton|26}} *[[Eli Junior Kroupi|Kroupi]] {{gol|76}}, {{žuti karton|80}} *[[Amine Adli|Adli]] {{žuti karton|90+1}} |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|16}} *[[Declan Rice|Rice]] {{gol|54||71}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|70}} |stadion = [[Dean Court]] |runda = 20 |lokacija = [[Bournemouth]] |gledalaca = 11.240 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]] |ishod = POB |iu=[[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562096 |tim2 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |golovi1 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{žuti karton|12}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|90+3}} |golovi2 = *[[Alexis Mac Allister|Mac Allister]] {{žuti karton|90}} *[[Ibrahima Konaté|Konaté]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 21 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.258 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = N |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. januar 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562111 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ola Aina|Aina]] {{žuti karton|90}} |golovi2 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|37}} |stadion = [[City Ground]] |runda = 22 |lokacija = [[West Bridgford]] |gledalaca = 30.729 |sudac = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] |ishod = N |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 25. januar 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562116 |tim2 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |golovi1 = *[[Lisandro Martínez|Martínez]] {{gol|29|a.g.}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|64}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|84}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{žuti karton|90+1}} |golovi2 = *[[Bryan Mbeumo|Mbeumo]] {{gol|37}} *[[Patrick Dorgu|Dorgu]] {{gol|50}} *[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|87}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 23 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.296 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POR |iu= [[Patrick Dorgu]] (MUN) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. januar 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |rezultat = 0–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562128 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Gabriel Gudmundsson|Gudmundsson]] {{žuti karton|37}} |golovi2 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|27}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|38}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|59}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|69}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|86}} |stadion = [[Elland Road]] |runda = 24 |lokacija = [[Leeds]] |gledalaca = 36.858 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. februar 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562136 |tim2 = [[Sunderland AFC|Sunderland]] |golovi1 = *[[William Saliba|Saliba]] {{žuti karton|26}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|42}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|66||90+3}} |golovi2 = *[[Habib Diarra|Diarra]] {{žuti karton|39}} *[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{žuti karton|40}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 25 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.312 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu= [[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. februar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Brentford FC|Brentford]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562146 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Vitaly Janelt|Janelt]] {{žuti karton|4}} *[[Mathias Jensen|Jensen]] {{žuti karton|53}} *[[Keane Lewis-Potter|Lewis-Potter]] {{gol|71}} *[[Dango Ouattara|Ouattara]] {{žuti karton|86}} |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|20}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|30}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|61}} |stadion = [[Stadion Brentford Community|Gtech Community]] |runda = 26 |lokacija = [[Brentford]] |gledalaca = 17.224 |sudac = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]] |ishod = N |iu= [[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. februar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562204 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Santiago Bueno|S. Bueno]] {{žuti karton|45+4}} *[[Hugo Bueno (nogometaš, rođen 2002)|H. Bueno]] {{gol|61}} *[[Jean-Ricner Bellegarde|Bellegarde]] {{žuti karton|71}} *[[Tom Edozie|Edozie]] {{gol|90+4}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|5}} *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{gol|56}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{žuti karton|90+9}} |stadion = [[Stadion Molineux]] |runda = 31 |lokacija = [[Wolverhampton]] |gledalaca = 29.843 |sudac = [[Paul Tierney (nogometni sudija)|Paul Tierney]] |ishod = N |iu=[[Declan Rice]] (ARS) |napomena=Utakmica je pomjerena zbog Arsenalovog sudjelovanja u finalu Engleskog Liga-kupa.}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 22. februar 2026. |vrijeme = 17:30 |historija =[[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |rezultat = 1–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562163 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Randal Kolo Muani|Kolo Muani]] {{gol|34}} *[[Archie Gray|Gray]] {{žuti karton|35}} *[[Yves Bissouma|Bissouma]] {{žuti karton|86}} |golovi2 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|27}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|32||61}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|47||90+4}} |stadion = [[Stadion Tottenham Hotspur]] |runda = 27 |lokacija = [[Tottenham]] |gledalaca = 61.439 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POB |iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. mart 2026. |vrijeme = 17:30 |historija =[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562166 |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|21}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|66}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|75}} |golovi2 = *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{gol|45+2|a.g.}} *[[Cole Palmer|Palmer]] {{žuti karton|59}} *[[Jorrel Hato|Hato]] {{žuti karton|65}} *[[Pedro Neto|Neto]] {{crveni karton|2|67|70}} *[[Enzo Fernández|Fernández]] {{žuti karton|79}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 28 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.296 |sudac =[[Darren England]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. mart 2026. |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562177 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Diego Gómez (Paragvajski nogometaš)|Gómez]] {{žuti karton|52}} *[[Olivier Boscagli|Boscagli]] {{žuti karton|80}} *[[Ferdi Kadıoğlu|Kadıoğlu]] {{žuti karton|82}} *[[Yasin Ayari|Ayari]] {{žuti karton|90+4}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|9}} *[[Cristian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|11}} |stadion = [[Stadion Falmer]] |runda = 29 |lokacija = [[Brighton and Hove]] |gledalaca = 31.575 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 14. mart 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562185 |tim2 = [[Everton FC|Everton]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|89}} *[[Max Dowman|Dowman]] {{gol|90+7}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 30 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.176 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POB |iu= [[Max Dowman]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. april 2026. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562205 |tim2 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|35|pen.}}, {{žuti karton|80}} |golovi2 = *[[Eli Junior Kroupi|Kroupi]] {{gol|17}}, {{žuti karton|79}} *[[Alex Scott (nogometaš, rođen 2003)|Scott]] {{gol|74}} *[[Adrien Truffert|Truffert]] {{žuti karton|77}} *[[James Hill (nogometaš, rođen, born 2002)|Hill]] {{žuti karton|90+6}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 32 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.210 |sudac = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] |ishod = POR |iu= [[Alex Scott (nogometaš, rođen 2003)|Alex Scott]] (BOU) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 19. april 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562221 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Rayan Cherki|Cherki]] {{gol|16}} *[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{žuti karton|60}} *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|65}}, {{žuti karton|83}} |golovi2 = *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|18}} *[[Cristhian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|36}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|83}} |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru]] |runda = 33 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 52.523 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = POR |iu=[[Erling Haaland]] (MCI) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 25. april 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562226 |tim2 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |golovi1 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|9}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|71}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|86}} |golovi2 = *[[Dan Burn|Burn]] {{žuti karton|57}} *[[Nick Pope (nogometaš)|Pope]] {{žuti karton|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 34 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.204 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. maj 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562236 |tim2 = [[Fulham FC|Fulham]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|9||45+4}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|40}} |golovi2 = *[[Saša Lukić|Lukić]] {{žuti karton|23}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 35 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.196 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB |iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 10. maj 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |rezultat = |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562254 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Stadion London]] |runda = 36 |lokacija = [[Stratford, London|Stratford]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. maj 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562256 |tim2 = [[Burnley FC|Burnley]] |golovi1 = |golovi2 = |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 37 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 24. maj 2026. |vrijeme = 17:00 |historija = |tim1 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |rezultat = |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562267 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Selhurst Park]] |runda = 38 |lokacija = [[Selhurst]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} === FA kup === {{Glavni|FA kup 2025/2026.}} Kao klub iz Premijer lige, Arsenal je ušao u FA kup u trećem kolu, igrao je protiv drugoligaša [[Portsmouth FC|Portsmoutha]]. U četvrtom kolu Arsenal je ugostio [[Wigan Athletic FC|Wigan Athletic]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-discover-fa-cup-fourth-round-opponents|title=Arsenal to play Wigan in FA Cup fourth round|date=14. 1. 2026|website=Arsenal to play Wigan in FA Cup fourth round|language=en|access-date=12. 1. 2026}}</ref> U petom kolu Arsenal je gostovao kod [[Mansfield Town FC|Mansfield Towna]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mansfield-town-drawn-fa-cup-fifth-round|title=Mansfield Town drawn in FA Cup fifth round|date=18. 2. 2026|website=Mansfield Town drawn in FA Cup fifth round|language=en|access-date=16. 2. 2026}}</ref> U četvrtfinalu Arsenal je igrao u gostima protiv [[Southampton FC|Southamptona]]. {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. januar 2026. |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Portsmouth FC|Portsmouth]] |rezultat = 1–4 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cx2pkje7znet |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Colby Bishop|Bishop]] {{gol|3}} *[[Luke Le Roux|Le Roux]] {{žuti karton|55}} |golovi2 = *[[Andre Dozzell|Dozzell]] {{gol|8|a.g.}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|25||51||72}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{Penpromašaj}} 43' *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|45}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|68}} |stadion = [[Fratton Park]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[Portsmouth]] |gledalaca = 20.611 |sudac = [[Tony Harrington]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. februar 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cn0e377e218t |tim2 = [[Wigan Athletic FC|Wigan Athletic]] |golovi1 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|11}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|18}} *[[Jack Hunt (nogometaš)|Hunt]] {{gol|23|a.g.}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|27}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}} *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|82}} |golovi2 = *[[Owen Moxon|Moxon]] {{žuti karton|73}} *[[Will Aimson|Aimson]] {{žuti karton|83}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Četvrto kolo |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 59.996 |sudac = [[Tim Robinson (nogometni sudija)|Tim Robinson]] |ishod = POB |iu= [[Eberechi Eze]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. mart 2026. |vrijeme = 13:15 |historija = |tim1 = [[Mansfield Town FC|Mansfield Town]] |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj98rz2ypvdt |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Will Evans (nogometaš, rođen 1997)|Evans]] {{gol|50}} *[[Louis Reed|Reed]] {{žuti karton|60}} *[[Lucas Akins|Akins]] {{žuti karton|77}} *[[Stephen McLaughlin|McLaughlin]] {{žuti karton|80}} *[[Aaron Lewis (nogometaš)|Lewis]] {{žuti karton|90+2}} |golovi2 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|41}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|66}}, {{žuti karton|74}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|70}} |stadion = [[Field Mill]] |runda = Peto kolo |lokacija = [[Mansfield]] |gledalaca = 9.260 |sudac = [[Thomas Bramall]] |ishod = POB |iu= [[Will Evans (nogometaš, rođen 1997)|Will Evans]] (MAN) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Southampton FC|Southampton]] |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c4gx7vpwpq9t |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ryan Manning|Manning]] {{žuti karton|27}} *[[Ross Stewart (nogometaš, rođen 1996)|Stewart]] {{gol|35}} *[[Shea Charles|Charles]] {{gol|85}} *[[Caspar Jander|Jander]] {{žuti karton|89}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|68}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Stadion St Mary's]] |runda = Četvrtina finala |lokacija = [[Southampton]] |gledalaca = 31.067 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POR |iu=[[Léo Scienza]] (SOU) }} === Engleski Liga-kup === {{Glavni|Engleski Liga-kup 2025/2026.}} Topnici su ušli u Engleski Liga-kup u trećem kolu kao jedna od ekipa Premijer lige koje sudjeluju u UEFA takmičenjima. Kao nositelji, izvučeni su u [[Vale Park|gostima]] ekipe [[Port Vale FC|Port Vale]] iz [[EFL League One|League One]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-third-round-opponents-confirmed|title=Port Vale drawn in Carabao Cup third round|date=16. 9. 2025|website=Port Vale drawn in Carabao Cup third round|language=en|access-date=15. 9. 2025}}</ref> U četvrtom kolu Arsenal je igrao na domaćem terenu protiv [[Brighton & Hove Albion FC|Brightona]]<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-fourth-round-opponents-drawn|title=Brighton drawn in Carabao Cup fourth round|date=1. 10. 2025|website=Brighton drawn in Carabao Cup fourth round|language=en|access-date=28. 9. 2025}}</ref> i u četvrtfinalu protiv [[Crystal Palace FC|Crystal Palacea]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-quarter-final-draw-made|title=Crystal Palace drawn in Carabao Cup quarter-finals|date=1. 11. 2025|website=Crystal Palace drawn in Carabao Cup quarter-finals|language=en|access-date=30. 10. 2025}}</ref> U polufinalu se sastaju Arsenal i [[Chelsea FC|Chelsea]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgeu]] u prvoj utakmici, a druga i odlučujuća utakmica igra se na [[Emirates Stadium|Emiratesu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-semi-final-draw-made|title=Carabao Cup semi-final draw made|date=27. 12. 2025|website=Carabao Cup semi-final draw made|language=en|access-date=24. 12. 2025}}</ref> U finalu se klub suočio s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]], koji je pokušao osvojiti takmičenje prvi put od 1993. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-face-man-city-carabao-cup-final|title=Arsenal to face Man City in Carabao Cup final|date=12. 2. 2026|website=Arsenal to face Man City in Carabao Cup final|language=en|access-date=8. 2. 2026}}</ref> Manchester City je bio bolji u finalu pobjedivši rezultatom 2−0.<ref>{{Cite web|url=https://efl.com/|title=Homepage|last=EFL|website=EFL|language=en|access-date=22. 3. 2026}}</ref> {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 24. septembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Port Vale FC|Port Vale]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2603058 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|8}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|86}} |stadion = [[Vale Park]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[Stoke-on-Trent]] |gledalaca = 16.326 |sudac = Andrew Kitchen |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 29. oktobar 2025. |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2606487 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = *[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{gol|57}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|76}} |golovi2 = *[[Diego Coppola|Coppola]] {{žuti karton|34}} *[[Olivier Boscagli|Boscagli]] {{žuti karton|86}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Četvrto kolo |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 59.292 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2608196 |tim2 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |golovi1 = *[[Maxence Lacroix|Lacroix]] {{gol|80|a.g.}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|89}} |golovi2 = *[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{gol|90+5}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Četvrtfinale |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = N |iu= |jedanaesterci=8–7 |jedanaesterci1= *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}} *[[Declan Rice|Rice]] {{pengol}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{pengol}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{pengol}} *[[William Saliba|Saliba]] {{pengol}} |jedanaesterci2= *{{pengol}} [[Jean-Philippe Mateta|Mateta]] *{{pengol}} [[Justin Devenny|Devenny]] *{{pengol}} [[Will Hughes|Hughes]] *{{pengol}} [[Borna Sosa|Sosa]] *{{pengol}} [[Jefferson Lerma|Lerma]] *{{pengol}} [[Adam Wharton|Wharton]] *{{pengol}} [[Christantus Uche|Uche]] *{{Penpromašaj}} [[Maxence Lacroix|Lacroix]] }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 14. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2614884 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Estêvão Willian|Estêvão]] {{žuti karton|42}} *[[Marc Cucurella|Cucurella]] {{žuti karton|44}} *[[Alejandro Garnacho|Garnacho]] {{gol|57||83}} *[[Benoît Badiashile|Badiashile]] {{žuti karton|65}} *[[Pedro Neto|Neto]] {{žuti karton|90}} |golovi2 = *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|7}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{žuti karton|42}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|49}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|71}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|75}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|78}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|90+6}} |stadion = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |runda = Polufinale (1. utakmica) |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 39.243 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB |iu= [[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. februar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2614886 |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|90+7}} |golovi2 = *[[Liam Delap|Delap]] {{žuti karton|56}} *[[Malo Gusto|Gusto]] {{žuti karton|68}} *[[Estêvão Willian|Estêvão]] {{žuti karton|71}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Polufinale (uzvratna utakmica) |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 59.452 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POB |iu= |sveukupni rezultat=4–2}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 22. mart 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2625816 |tim2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |golovi1 = *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|16}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|51}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|69}} |golovi2 = *[[Abdukodir Khusanov|Khusanov]] {{žuti karton|32}} *[[Nico O'Reilly|O'Reilly]] {{gol|60||64}} |stadion =[[Stadion Wembley]] |runda = Finale |lokacija = [[Wembley]] |gledalaca = 88.486 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POR |iu= [[Nico O'Reilly]] (MCI) }} === UEFA Liga prvaka === {{Glavni|UEFA Liga prvaka 2025/2026.}} ====Ligaška faza==== Arsenalov [[UEFA koeficijent|UEFA-in klupski koeficijent]] na kraju prethodne sezone bio je 98.000 bodova. Bili su u 2. šeširu za ždrijeb ligaške faze, koji je održan 28. augusta 2025. Arsenal je nasumično izvučen da igra protiv [[FC Bayern München|Bayern Münchena]] i [[FC Inter Milano|Inter Milana]] (drugu sezonu zaredom) iz 1. šešira, [[Atlético Madrid]]a i [[Club Brugge KV|Club Bruggea]] iz 2. šešira, [[Olympiakos FC|Olympiakosa]] i [[SK Slavija Prag|Slavije Prag]] iz 3. šešira, te na kraju debitanta [[FK Kairat|Kairata]] i [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]] iz 4. šešira. =====Tabela ligaške faze===== <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Table |show_limit=5 |class_rules= |source=UEFA<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ |title=League phase table |publisher=[[UEFA]] |access-date=30. 8. 2025}}</ref> <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARS, BAY, LIV, TOT, BAR, CHE, SPO, MCI, RMA, INT, PAR, NEW, JUV, ATM, ATA, LEV, DOR, OLY, BRU, GAL, MON, QRB, BOD, BEN, MAR, PAF, USG, PSV, ATH, NAP, CPH, AJX, FRA, SLP, VIL, KAI <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_AJX=2 |draw_AJX=0 |loss_AJX=6 |gf_AJX=8 |ga_AJX=21<!--Ajax--> |win_ARS=8 |draw_ARS=0 |loss_ARS=0 |gf_ARS=23|ga_ARS=4 <!--Arsenal--> |win_ATA=4 |draw_ATA=1 |loss_ATA=3 |gf_ATA=10|ga_ATA=10<!--Atalanta--> |win_ATH=2 |draw_ATH=2 |loss_ATH=4 |gf_ATH=9 |ga_ATH=14<!--Athletic Bilbao--> |win_ATM=4 |draw_ATM=1 |loss_ATM=3 |gf_ATM=17|ga_ATM=15<!--Atlético Madrid--> |win_BAR=5 |draw_BAR=1 |loss_BAR=2 |gf_BAR=22|ga_BAR=14<!--Barcelona--> |win_LEV=3 |draw_LEV=3 |loss_LEV=2 |gf_LEV=13|ga_LEV=14<!--Bayer Leverkusen--> |win_BAY=7 |draw_BAY=0 |loss_BAY=1 |gf_BAY=22|ga_BAY=8 <!--Bayern Munich--> |win_BEN=3 |draw_BEN=0 |loss_BEN=5 |gf_BEN=10|ga_BEN=12<!--Benfica--> |win_BOD=2 |draw_BOD=3 |loss_BOD=3 |gf_BOD=14|ga_BOD=15<!--Bodø/Glimt--> |win_DOR=3 |draw_DOR=2 |loss_DOR=3 |gf_DOR=19|ga_DOR=17<!--Borussia Dortmund--> |win_CHE=5 |draw_CHE=1 |loss_CHE=2 |gf_CHE=17|ga_CHE=10<!--Chelsea--> |win_BRU=3 |draw_BRU=1 |loss_BRU=4 |gf_BRU=15|ga_BRU=17<!--Club Brugge--> |win_CPH=2 |draw_CPH=2 |loss_CPH=4 |gf_CPH=12|ga_CPH=21<!--Copenhagen--> |win_FRA=1 |draw_FRA=1 |loss_FRA=6 |gf_FRA=10|ga_FRA=21<!--Eintracht Frankfurt--> |win_GAL=3 |draw_GAL=1 |loss_GAL=4 |gf_GAL=9 |ga_GAL=11<!--Galatasaray--> |win_INT=5 |draw_INT=0 |loss_INT=3 |gf_INT=15|ga_INT=7 <!--Inter Milan--> |win_JUV=3 |draw_JUV=4 |loss_JUV=1 |gf_JUV=14|ga_JUV=10<!--Juventus--> |win_KAI=0 |draw_KAI=1 |loss_KAI=7 |gf_KAI=7 |ga_KAI=22<!--Kairat--> |win_LIV=6 |draw_LIV=0 |loss_LIV=2 |gf_LIV=20|ga_LIV=8 <!--Liverpool--> |win_MCI=5 |draw_MCI=1 |loss_MCI=2 |gf_MCI=15|ga_MCI=9 <!--Manchester City--> |win_MAR=3 |draw_MAR=0 |loss_MAR=5 |gf_MAR=11|ga_MAR=14<!--Marseille--> |win_MON=2 |draw_MON=4 |loss_MON=2 |gf_MON=8 |ga_MON=14<!--Monaco--> |win_NAP=2 |draw_NAP=2 |loss_NAP=4 |gf_NAP=9 |ga_NAP=15<!--Napoli--> |win_NEW=4 |draw_NEW=2 |loss_NEW=2 |gf_NEW=17|ga_NEW=7<!--Newcastle United--> |win_OLY=3 |draw_OLY=2 |loss_OLY=3 |gf_OLY=10|ga_OLY=14<!--Olympiacos--> |win_PAF=2 |draw_PAF=3 |loss_PAF=3 |gf_PAF=8 |ga_PAF=11<!--Pafos--> |win_PAR=4 |draw_PAR=2 |loss_PAR=2 |gf_PAR=21|ga_PAR=11<!--Paris Saint-Germain--> |win_PSV=2 |draw_PSV=2 |loss_PSV=4 |gf_PSV=16|ga_PSV=16<!--PSV Eindhoven--> |win_QRB=3 |draw_QRB=1 |loss_QRB=4 |gf_QRB=13|ga_QRB=21<!--Qarabağ--> |win_RMA=5 |draw_RMA=0 |loss_RMA=3 |gf_RMA=21|ga_RMA=12<!--Real Madrid--> |win_SLP=0 |draw_SLP=3 |loss_SLP=5 |gf_SLP=5 |ga_SLP=19<!--Slavia Prague--> |win_SPO=5 |draw_SPO=1 |loss_SPO=2 |gf_SPO=17|ga_SPO=11<!--Sporting CP--> |win_TOT=5 |draw_TOT=2 |loss_TOT=1 |gf_TOT=17|ga_TOT=7 <!--Tottenham Hotspur--> |win_USG=3 |draw_USG=0 |loss_USG=5 |gf_USG=8 |ga_USG=17<!--Union Saint-Gilloise--> |win_VIL=0 |draw_VIL=1 |loss_VIL=7 |gf_VIL=5 |ga_VIL=18<!--Villarreal--> <!--Team status--> |status_text_W=Osigurano doigravanje u play-offu (nosioci), ali se i dalje može automatski plasirati u osminu finala |status_text_X=Osigurano doigravanje u play-offu (nenosioci), ali se i dalje može automatski plasirati u osminu finala |status_text_Y=Ne mogu automatski proći u osminu finala, ali se i dalje mogu kvalificirati putem doigravanja (nosioci) |status_text_Z=Ne mogu automatski proći u osminu finala, ali se i dalje mogu kvalificirati putem doigravanja (nenosioci) <!--Team definitions--> |name_AJX={{ZD|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |name_ARS='''{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]''' |name_ATA={{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] |name_ATH={{ZD|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]] |name_ATM={{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |name_BAR={{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |name_LEV={{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |name_BAY={{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |name_BEN={{ZD|POR}} [[SL Benfica|Benfica]] |name_BOD={{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_DOR={{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |name_CHE={{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |name_BRU={{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |name_CPH={{ZD|DAN}} [[FC Copenhagen|Copenhagen]] |name_FRA={{ZD|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] |name_GAL={{ZD|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |name_INT={{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] |name_JUV={{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |name_KAI={{ZD|KAZ}} [[FK Kairat|Kairat]] |name_LIV={{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] |name_MCI={{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |name_MAR={{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |name_MON={{ZD|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |name_NAP={{ZD|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] |name_NEW={{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |name_OLY={{ZD|GRČ}} [[Olympiacos FC|Olympiacos]] |name_PAF={{ZD|KIP}} [[Pafos FC|Pafos]] |name_PAR={{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |name_PSV={{ZD|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] |name_QRB={{ZD|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |name_RMA={{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |name_SLP={{ZD|ČEŠ}} [[SK Slavia Prague|Slavia Prague]] |name_SPO={{ZD|POR}} [[Sporting CP]] |name_TOT={{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |name_USG={{ZD|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |name_VIL={{ZD|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=R16 |result2=R16 |result3=R16 |result4=R16 |result5=R16 |result6=R16 |result7=R16 |result8=R16 |result9=POS |result10=POS |result11=POS |result12=POS |result13=POS |result14=POS |result15=POS |result16=POS |result17=POU |result18=POU |result19=POU |result20=POU |result21=POU |result22=POU |result23=POU |result24=POU |col_R16=green1 |text_R16=Prolazak u 1/8 finala (nosioci) |col_POS=blue1 |text_POS=Prolazak u play off nokaut faze (nosioci) |col_POU=blue2 |text_POU={{nowrap|Prolazak u play off nokaut faze (nenosioci)}} }}</onlyinclude> =====Statistika u ligaškoj fazi===== {{Fb_rs |dp=4 |dn=0 |di=0 |ddg=12 |dpg=3 |gp=4 |gn=0 |gi=0 |gdg=11 |gpg=1 }} =====Rezultati po kolima===== {{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b | update=complete | header=Kolo | label1=Stadion | res1=[[Stadion San Mamés (2013)|A]]/[[Stadion Emirates|H]]/H/[[Fortuna Arena|A]]/H/[[Jan Breydel Stadium|A]]/[[San Siro|A]]/H | label2=Rezultat | res2=W/W/W/W/W/W/W/W | label3=Pozicija | pos3=7/5/4/2/1/1/1/1 | label4=Bodovi | pos4=3p/6p/9p/12p/15p/18p/21p/24p | color_W=green1|text_W=Pobjeda | color_D=yellow1|text_D=Nerješeno | color_L=red1|text_L=Izgubljeno | color_P=lightgrey|text_P=Otkazano | text_H=Domaćin|text_A=Gost | color_1–8=green1|color_9–16=blue1|color_17–24=blue2 | source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/fixtures-results/ UEFA] }} =====Utakmice===== {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. septembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Athletic Bilbao]] {{ZD|ŠPA}} |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045908/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Mikel Jauregizar|Jauregizar]] {{žuti karton|85}} |golovi2 = *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|7}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|72}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{žuti karton|85}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|87}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|90+1}} |stadion = [[Stadion San Mamés (2013)|San Mamés]] |runda = 1 |lokacija = [[Bilbao]], Španija |gledalaca = 51.059 |sudac = Donatas Rumšas ([[Nogometni savez Litvanije|Litvanija]]) |iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS) |ishod=POB}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. oktobar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045930 |tim2 = {{ZD|GRČ}} [[Olympiacos FC|Olympiacos]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|12}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|58}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|61}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|78}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90+2}} |golovi2 = *[[Gabriel Strefezza|Strefezza]] {{žuti karton|90}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 56.820 |sudac = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) |ishod = POB |iu = [[Martin Ødegaard]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 21. oktobar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045940 |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |golovi1 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|38}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|57}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|64}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|67||70}} |golovi2 = *[[José María Giménez|Giménez]] {{žuti karton|33}} *[[Robin Le Normand|Le Normand]] {{žuti karton|75}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 3 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 59.200 |sudac = [[Davide Massa]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |ishod = POB |iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. novembar 2025. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[SK Slavia Prague|Slavia Prague]] {{ZD|ČEŠ}} |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045964 |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Christos Zafiris|Zafiris]] {{žuti karton|70}} *[[David Douděra|Douděra]] {{žuti karton|83}} *[[Youssoupha Mbodji|Mbodji]] {{žuti karton|90+6}} |golovi2 = *[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{žuti karton|24}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|32|pen.}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|37}}, {{gol|46||68}} *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|75}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|79}} |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Fortuna Arena]] |runda = 4 |lokacija = [[Prag]], Češka |gledalaca = |sudac = [[Aliyar Aghayev]] ([[Nogometni savez Azerbejdžana|Azerbejdžan]]) |ishod = POB |iu= [[Mikel Merino]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. novembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045986 |tim2 = {{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |golovi1 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|22}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|69}} *[[William Saliba|Saliba]] {{žuti karton|74}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|77}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|80}} |golovi2 = *[[Dayot Upamecano|Upamecano]] {{žuti karton|23}} *[[Lennart Karl|Karl]] {{gol|32}} *[[Konrad Laimer|Laimer]] {{žuti karton|43}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 5 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 58.780 |sudac = [[Marco Guida]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 10. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Club Brugge KV|Club Brugge]] {{ZD|BEL}} |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046007 |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|25||47}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|56}} *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|65}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|68}} |stadion = [[Stadion Jan Breydel]] |runda = 6 |lokacija = [[Brugge]], Belgija |gledalaca = 26.464 |sudac = [[Sven Jablonski]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) |ishod = POB |iu=[[Noni Madueke]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[FC Inter Milano|Inter Milano]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046012 |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Petar Sučić|Sučić]] {{gol|18}} *[[Alessandro Bastoni|Bastoni]] {{žuti karton|72}} *[[Francesco Acerbi|Acerbi]] {{žuti karton|82}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|10||31}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|72}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|84}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|90+2}} |stadion = [[San Siro]] |runda = 7 |lokacija = [[Milano]], Italija |gledalaca = 72.649 |sudac = [[João Pinheiro (nogometni sudija)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) |ishod = POB |iu= [[Gabriel Jesus]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 28. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046034 |tim2 = {{ZD|KAZ}} [[FK Kairat|Kairat]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|3}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|6}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|15}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|36}} |golovi2 = *[[Jorginho (nogometaš, rođen 1997)|Jorginho]] {{gol|7|pen.}}, {{žuti karton|69}} *[[Ricardinho (nogometaš, rođen 2001)|Ricardinho]] {{gol|90+4}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 8 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 50.200 |sudac = [[Urs Schnyder]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) |ishod = POB |iu= [[Kai Havertz]] (ARS) }} ====Nokaut faza==== =====Osmina finala===== Kao rezultat prvog mjesta u ligaškoj fazi, Arsenal je bio nositelj za ždrijeb osmine finala, koji se održao 27. februara 2026., a uzvratnu utakmicu igrali su kod kuće. Prvi put od 2002. godine Arsenal je igrao protiv njemačkog Bayer Leverkusena.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/bayer-leverkusen-drawn-champions-league-last-16|title=Bayer Leverkusen drawn in Champions League last 16|date=1. 3. 2026|website=Bayer Leverkusen drawn in Champions League last 16|language=en|access-date=27. 2. 2026}}</ref> {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. mart 2026. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048054/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Robert Andrich|Andrich]] {{žuti karton|2}}, {{gol|46}} *[[Ernest Poku|Poku]] {{žuti karton|58}} *[[Exequiel Palacios|Palacios]] {{žuti karton|63}} *[[Álex Grimaldo|Grimaldo]] {{žuti karton|90+4}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|26}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|69}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|89|pen.}}, {{žuti karton|90+4}} |stadion = [[BayArena]] |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Leverkusen]], Njemačka |gledalaca = 30.210 |sudac = [[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]]) |ishod = N |iu= [[Robert Andrich]] (LEV) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. mart 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048062/ |tim2 = {{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |golovi1 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|36}} *[[Declan Rice|Rice]] {{gol|63}} |golovi2 = *[[Exequiel Palacios|Palacios]] {{žuti karton|46}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2. utakmica |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 57.537 |sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) |sveukupni rezultat=3–1 }} =====Četvrtina finala===== Ždrijeb za četvrtfinale automatski je određen nakon ždrijeba osmine finala 27. februara 2026. Nakon što je [[Sporting CP|Sporting]] prevladao zaostatak od tri gola iz prve utakmice protiv [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimta]], Arsenal je izvučen da igra protiv portugalskog prvaka treći put u posljednje četiri evropske kampanje. Zbog višeg plasmana, klub je uzvratnu utakmicu igrao kod kuće.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/who-will-arsenal-face-ucl-quarter-finals|title=Who will Arsenal face in the UCL quarter-finals?|date=22. 3. 2026|website=Who will Arsenal face in the UCL quarter-finals?|language=en|access-date=18. 3. 2026}}</ref> {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Sporting CP|Sporting]] {{ZD|POR}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048066/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Hidemasa Morita|Morita]] {{žuti karton|31}} |golovi2 = *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|90+1}} |stadion = [[Estádio José Alvalade]] |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Lisabon]], Portugal |gledalaca = 50.804 |sudac = [[Daniel Siebert (nogometni sudija)|Daniel Siebert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) |ishod = POB |iu= [[David Raya]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048068/ |tim2 = {{ZD|POR}} [[Sporting CP|Sporting]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Maximiliano Araújo|Araújo]] {{žuti karton|79}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2. utakmica |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 58.249 |sudac = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) |ishod = N |iu= [[Martin Zubimendi]] (ARS) |sveukupni rezultat= 1–0 }} =====Polufinale===== Ždrijeb za polufinale automatski je određen nakon ždrijeba četvrtfinala 27. februara 2026. Arsenal će se po drugi put u takmičenju suočiti s [[Atlético Madrid|Atlético Madridom]] (nakon domaće pobjede od 4–0 u ligaškoj fazi), nakon što su u prethodnom kolu pobijedili španjolskog rivala [[FC Barcelona|Barcelonu]] ukupnim rezultatom 3–2. Zbog višeg plasmana, klub je ponovno igrao uzvratnu utakmicu kod kuće. {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 29. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Atlético Madrid]] {{ZD|ŠPA}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048071/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Julián Alvarez|Alvarez]] {{gol|56|pen.}} *[[Dávid Hancko|Hancko]] {{žuti karton|78}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|44|pen.}} |stadion = [[Stadion Metropolitano]] |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Madrid]], Španija |gledalaca = 68.421 |sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) |ishod = N |iu=[[Antoine Griezmann]] (ATM) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. maj 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048074/ |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|44}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|90+5}} |golovi2 = *[[Marc Pubill|Pubill]] {{žuti karton|81}} *[[Koke (nogometaš, rođen 1992)|Koke]] {{žuti karton|90+4}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2. utakmica |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 58.874 |sudac = [[Daniel Siebert (nogometni sudija)|Daniel Siebert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) |sveukupni rezultat= 2–1 }} =====Finale===== {{Glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2026.}} Nakon što je u polufinalu savladao [[Atlético Madrid]], Arsenal je stigao do tek svog drugog finala Lige prvaka u svojoj historiji, prvi put [[Finale UEFA Lige prvaka 2006.|2006]]. godine. Klub će nastojati osvojiti najprestižnije europsko takmičenje po prvi put u svojoj historiji i postati prva ekipa koja je odigrala 14 ili više utakmica u jednoj sezoni i ostala neporažena.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-reach-202526-champions-league-final|title=Arsenal reach 2025/26 Champions League final|date=10. 5. 2026|website=Arsenal reach 2025/26 Champions League final|language=en|access-date=6. 5. 2026}}</ref>{{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. maj 2026. |vrijeme = 18:00 |historija = |tim1 = {{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] ili <br> {{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |rezultat = |izvještaj = |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Puskás Aréna]] |lokacija = [[Budimpešta]], Mađarska |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} == Reference == <references responsive="" />{{Arsenal FC}}{{Arsenal FC sezone}} [[Kategorija:Sezone Arsenala FC]] drx3hscwaschyz0f21ts6yipatntyhs 3841184 3841171 2026-05-06T16:03:29Z Tulum387 155909 3841184 wikitext text/x-wiki {{Infokutija trenutna sezona fudbalskog kluba | ime_kluba = Arsenal FC | sezona = 2025/2026. | slika = | veličina_slike = | tekst = | titula_vlasnika = | vlasnik = {{nowrap|[[Kroenke Sports & Entertainment]]}} | titula_predsjednika = | predsjednik = [[Stan Kroenke]]<br>[[Josh Kroenke]] | titula_menadžera = | menadžer = [[Mikel Arteta]] | titula4 = | osoba4 = | titula_stadiona = | stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] | liga1 = [[Premier League]] | liga1_rezultat = ''[[Premier League 2025/2026.|1. mjesto]]'' | liga2 = | liga2_rezultat = | liga3 = | liga3_rezultat = | kup1 = [[FA kup]] | kup1_rezultat = ''[[FA kup 2025/2026.|Četvrtina finala]]'' | kup2 = [[Engleski Liga-kup]] | kup2_rezultat = ''[[Engleski Liga-kup 2025/2026.|2. mjesto]]'' | kup3 = {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka]]}} | kup3_rezultat = ''[[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|Finale]]'' | kup4 = | kup4_rezultat = | kup5 = | kup5_rezultat = | kup6 = | kup6_rezultat = | kup7 = | kup7_rezultat = | najbolji_strijelac_sezone = <br>[[Viktor Gyökeres]]<br>(21) | najbolji_strijelac_lige = <br>[[Viktor Gyökeres]]<br>(14 golova) | najveća_posjećenost = 60.345 v [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]<br>(23. novembar 2025, Premier League) | najmanja_posjećenost = 50.200 v [[FK Kairat|Kairat]]<br>(28. januar 2026, UEFA Liga prvaka) | prosječna_posjećenost = 60.214 | najveća_pobjeda = '''5–0''' v Leeds United<br>(Kući, 23. august 2025, Premier League) | najveći_poraz = '''0–2''' v [[Manchester City FC|Manchester City]]<br> ([[Stadion Wembley|Wembley]], 22. mart 2026, Finale EFL kupa) | uzorak_lr1 = _arsenal2526h | uzorak_t1 = _arsenal2526h | uzorak_dr1 = _arsenal2526h | uzorak_š1 = _arsenal2526h | uzorak_č1 = _arsenal2526hl | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = F00000 | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = F00000 | opis1 = Domaći | uzorak_lr2 = _arsenal2526a | uzorak_t2 = _arsenal2526a | uzorak_dr2 = _arsenal2526a | uzorak_š2 = _arsenal2526a | uzorak_č2 = _arsenal2526a | lijeva ruka2 = 192B47 | tijelo2 = 192B47 | desna ruka2 = 192B47 | šorc2 = 151D35 | čarape2 = 151D35 | opis2 = Gostujući | uzorak_lr3 = _arsenal2526t | uzorak_t3 = _arsenal2526t | uzorak_dr3 = _arsenal2526t | uzorak_š3 = _arsenal2526t | uzorak_č3 = _arsenal2526tl | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = 6A2335 | čarape3 = FFFFFF | opis3 = Treći | prethodna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2024/2025.|2024/2025.]] | naredna_sezona = 2026/2027. | ažurirano = 5. 5. 2026 | vlasnici = }} '''Sezona 2025/2026.''' je 34. sezona [[Arsenal FC|nogometnog kluba Arsenal]] u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]], njihova 100. uzastopna sezona u najvišoj engleskoj ligi, čime su postali prva ekipa koja je provela 100 sezona zaredom u engleskoj najvišoj ligi, te 109. sezona u najvišoj ligi ukupno. Osim domaće lige, Arsenal također sudjeluje u ovogodišnjim izdanjima FA kupa, EFL kupa i UEFA Lige prvaka, od kojih je njihova 40. europska kampanja. Sezona obuhvaća razdoblje od 1. jula 2025. do 30. juna 2026. == Prvi tim == === Stručni štab === {| class="wikitable" |+ !Pozicija !Ime !Datum rođenja !Ref. |- |Menadžer |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |{{Datum rođenja|1982|03|26}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mikel-arteta-joining-our-new-head-coach|title=Mikel Arteta joining as our new head coach|date=16. 9. 2025|website=Mikel Arteta joining as our new head coach|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|title=Mikel Arteta: Arsenal appoint ex-captain as head coach|url=https://www.bbc.com/sport/football/50817660|newspaper=BBC Sport|date=20. 12. 2019|access-date=13. 9. 2025|language=en-GB}}</ref> |- | rowspan="4" |Pomoćnici |{{ZD|NIZ}} [[Albert Stuivenberg]] |{{Datum rođenja|1970|08|05}} |<ref name="Coaching team named">{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/coaching-team-named|title=Coaching team named|date=16. 9. 2025|website=Coaching team named|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref name="bbc.com">{{Cite news|title=Mikel Arteta: Arsenal's new boss encouraged by early signs from players|url=https://www.bbc.com/sport/football/50912761|newspaper=BBC Sport|date=26. 12. 2019|access-date=13. 9. 2025|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|ARG}} [[Gabriel Heinze]] |{{Datum rođenja|1978|04|19}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/gabriel-heinze-joins-coaching-team|title=Gabriel Heinze joins coaching team|date=16. 9. 2025|website=Gabriel Heinze joins coaching team|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|title=Arsenal appoint Gabriel Heinze to join Mikel Arteta’s coaching staff|url=https://www.nytimes.com/athletic/6478034/2025/07/08/arsenal-heinze-coach-appointment/|newspaper=The New York Times|date=8. 7. 2025|access-date=13. 9. 2025|issn=0362-4331|language=en-US|first=Nnamdi|last=Onyeagwara}}</ref> |- |{{ZD|FRA}} [[Nicolas Jover]] |{{Datum rođenja|1981|10|28}} |<ref>{{Cite news|title=Arsenal appoint set-piece coach Nicolas Jover from Manchester City|url=https://www.nytimes.com/athletic/4206997/2021/07/05/arsenal-appoint-set-piece-coach-nicolas-jover-from-manchester-city/|newspaper=The New York Times|date=6. 7. 2021|access-date=13. 9. 2025|issn=0362-4331|language=en-US|first=Art de|last=Roché}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/sport/football/arsenal-andreas-georgson-malmo-man-city-b944119.html|title=Arsenal hire Man City coach Jover as Georgson leaves for Malmo|last=Collings|first=Simon|date=5. 7. 2021|website=The Standard|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Molina (nogometaš)|Miguel Molina]] |{{Datum rođenja|1993|01|03}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/coaching-and-backroom-team|title=Coaching and backroom team|date=16. 9. 2025|website=Coaching and backroom team|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/mikel-arteta-appoints-three-new-22594631|title=Mikel Arteta appoints three new staff to his Arsenal backroom team|last=Wells|first=Darren|date=28. 8. 2020|website=Daily Mirror|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |Trener golmana |{{ZD|ŠPA}} [[Iñaki Caña]] |{{Datum rođenja|1975|09|19}} |<ref name="Coaching team named"/><ref name="bbc.com"/> |} === Igrači prvog tima === {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ŠPA|ime=[[David Raya]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=FRA|ime=[[William Saliba]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠPA|ime=[[Cristhian Mosquera]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|ime=[[Ben White (nogometaš)|Ben White]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=EKV|ime=[[Piero Hincapié]]|poz=DF}} (Na posudbi iz [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BRA|ime=[[Gabriel Magalhães]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ENG|ime=[[Bukayo Saka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NOR|ime=[[Martin Ødegaard]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BRA|ime=[[Gabriel Jesus]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ENG|ime=[[Eberechi Eze]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Gabriel Martinelli]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=NIZ|ime=[[Jurriën Timber]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=ŠPA|ime=[[Kepa Arrizabalaga]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠVE|ime=[[Viktor Gyökeres]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=DAN|ime=[[Christian Nørgaard]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BEL|ime=[[Leandro Trossard]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ENG|ime=[[Noni Madueke]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ŠPA|ime=[[Mikel Merino]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=NJE|ime=[[Kai Havertz]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ITA|ime=[[Riccardo Calafiori]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=ŠPA|ime=[[Martín Zubimendi]]|poz=MF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=ENG|ime=[[Declan Rice]]|poz=MF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=49|nac=ENG|ime=[[Myles Lewis-Skelly]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==== Igrači na posudbi ==== {| class="wikitable" |+ !{{Abbr|Br.|Broj na dresu}} !Igrač !{{Abbr|Poz.|Pozicija}} !{{Abbr|Posudba|Na posudbi u}} !{{Abbr|Ref.|Reference}} |- |15 |{{ZD|POLJ}} [[Jakub Kiwior]] |Odbrana |{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/jakub-kiwior-joins-porto-season-long-loan|title=Jakub Kiwior joins Porto on season-long loan|date=16. 9. 2025|website=Jakub Kiwior joins Porto on season-long loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |21 |{{ZD|POR}} [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] |Vezni |{{ZD|NJE}} [[Hamburger SV|HSV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/fabio-vieira-joins-hamburger-sv-loan|title=Fabio Vieira joins Hamburger SV on loan|date=16. 9. 2025|website=Fabio Vieira joins Hamburger SV on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |24 |{{ZD|ENG}} [[Reiss Nelson]] |Napad |{{ZD|ENG}} [[Brentford FC|Brentford]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/reiss-nelson-joins-brentford-loan-0|title=Reiss Nelson joins Brentford on loan|date=16. 9. 2025|website=Reiss Nelson joins Brentford on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |31 |{{ZD|EST}} [[Karl Hein (nogometaš)|Karl Hein]] |Golman |{{ZD|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/karl-hein-joins-werder-bremen-loan|title=Karl Hein joins Werder Bremen on loan|date=16. 9. 2025|website=Karl Hein joins Werder Bremen on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |22 |{{ZD|ENG}} [[Ethan Nwaneri]] |Vezni |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/ethan-nwaneri-joins-marseille-loan|title=Ethan Nwaneri joins Marseille on loan|date=7. 2. 2026|website=Ethan Nwaneri joins Marseille on loan|language=en|access-date=4. 2. 2026}}</ref> |} == Predsezona i prijateljske utakmice == {{legend inline|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFFFCC|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. juli 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |jedanaesterci1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{Penpromašaj}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{pengol}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{Penpromašaj}} *[[Jakub Kiwior|Kiwior]] {{Penpromašaj}} *[[Max Dowman|Dowman]] {{pengol}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}} *[[Josh Nichols|Nichols]] {{pengol}} *Salmon {{Penpromašaj}} |jedanaesterci = 5–6 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Matteo Gabbia|Gabbia]] *{{Penpromašaj}} [[Lorenzo Colombo|Colombo]] *{{pengol}} [[Samuel Chukwueze|Chukwueze]] *{{Penpromašaj}} [[Mattia Liberali|Liberali]] *{{Penpromašaj}} [[Noah Okafor|Okafor]] *{{pengol}} [[Warren Bondo|Bondo]] *{{pengol}} [[Filippo Terracciano|F. Terracciano]] *{{pengol}} [[Matteo Duțu|Duțu]] *{{pengol}} Comotto |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-23/arsenal-1-0-ac-milan-match-report |tim2 = [[AC Milan|Milan]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} |golovi2 = |stadion = [[Nacionalni stadion, Singapur|Nacionalni stadion]] |runda = Azijska turneja |lokacija = [[Kallang]], [[Singapur]] |gledalaca = 22.813 |sudac = Jansen Foo ([[Nogometni savez Singapura|Singapur]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. juli 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-27/arsenal-3-2-newcastle-united-match-report |tim2 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|33}} *[[Alex Murphy (nogometaš)|A. Murphy]] {{gol|35|a.g}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|38}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|84|pen.}} |golovi2 = *[[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|6}} *[[Jamaal Lascelles|Lascelles]] {{žuti karton|45+1}} *[[Jacob Murphy|J. Murphy]] {{gol|58}} |jedanaesterci = |jedanaesterci1 = |jedanaesterci2 = |stadion = [[Nacionalni stadion, Singapur|Nacionalni stadion]] |runda = Azijska turneja |lokacija = Kallang, Singapur |gledalaca = 38.720 |sudac = Clarence Leow ([[Nogometni savez Singapura|Singapur]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. juli 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-31/arsenal-tottenham-hotspur-match-report |tim2 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|90+3}} |golovi2 = *[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]] {{žuti karton|36}} *[[Pape Matar Sarr|Sarr]] {{gol|45}} *[[Brennan Johnson|Johnson]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Kai Tak Sports Park]] |runda = Azijska turneja |lokacija = [[Kowloon]], [[Hong Kong]] |gledalaca = 49.975 |sudac = Lau Fong Hei ([[Nogometni savez Hong Konga, Kina|Hong Kong]]) |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 6. august 2025. |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Aug-06/arsenal-2-3-villarreal-match-report |tim2 = [[Villarreal CF|Villarreal]] |golovi1 = *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{gol|36}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|76|pen.}} |golovi2 = *[[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|16}} *[[Karl Etta Eyong|Etta Eyong]] {{gol|33}} *[[Pape Gueye|Gueye]] {{žuti karton|55}} *[[Arnaut Danjuma|Danjuma]] {{gol|68}} |jedanaesterci = 3–4 |jedanaesterci1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}} *[[Declan Rice|Rice]] {{pengol}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{Penpromašaj}} *[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{pengol}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{Penpromašaj}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{Penpromašaj}} |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Alberto Moleiro|Moleiro]] *{{Penpromašaj}} [[Denis Suárez|Suárez]] *{{pengol}} [[Arnaut Danjuma|Danjuma]] *{{pengol}} [[Santi Comesaña|Comesaña]] *{{Penpromašaj}} Valou *{{pengol}} [[Pau Cabanes|Cabanes]] |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.355 |sudac = [[Sam Barrott]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. august 2025. |vrijeme = 18:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Aug-09/arsenal-3-0-athletic-club-match-report |tim2 = [[Athletic Bilbao]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|35}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|37}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|82}} |golovi2 = *[[Yuri Berchiche|Berchiche]] {{žuti karton|2}} |jedanaesterci = 6–5 |jedanaesterci1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{pengol}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{pengol}} *[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{Penpromašaj}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[William Saliba|Saliba]] {{pengol}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{pengol}} |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Gorka Guruzeta|Guruzeta]] *{{pengol}} [[Robert Navarro (nogometaš)|Navarro]] *{{pengol}} [[Mikel Vesga|Vesga]] *{{pengol}} [[Nico Serrano|Serrano]] *{{Penpromašaj}} [[Maroan Sannadi|Sannadi]] *{{pengol}} [[Iñigo Lekue|Lekue]] *{{Penpromašaj}} [[Adama Boiro|Boiro]] |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = [[Emirates Cup]] |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.000 |sudac = [[Robert Jones (nogometni sudac)|Robert Jones]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) |ishod = POB }} == Takmičenje == === Sveukupna statistika === {{Fb overview |c=5 |c1=[[Premier League 2025/2026.|Premier League]] |fm1=17. august 2025. |lm1=24. maj 2026. |sr1=1. kolo |fp1=TBD |w1=23 |d1=7 |l1=5 |f1=67 |a1=26 |c2=[[FA kup 2025/2026.|FA kup]] |fm2=11. januar 2026. |lm2=4. april 2026.|sr2=Treća runda |fp2=Četvrtfinale|w2=3 |d2=0 |l2=1 |f2=11 |a2=4 |c3=[[Engleski Liga kup 2025/2026.|Engleski Liga kup]] |fm3=24. septembar 2025. |lm3=22. mart 2026. |sr3=Treća runda |fp3=2. mjesto|w3=4 |d3=1 |l3=1 |f3=9 |a3=5 |c4=[[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|UEFA Liga prvaka]] |fm4=16. Septembar 2025. |lm4=30. maj 2026. |sr4=Ligaška faza |fp4=TBD |w4=11 |d4=3 |l4=0 |f4=29 |a4=6 |s=[https://int.soccerway.com/teams/england/arsenal-fc/ Soccerway] }} === Premier League === {{Main|Premier League 2025/2026.}} ==== Tabela ==== {{:Premier League 2025/2026.|showteam=ARS}} ==== Statistika u Premier League ==== {{Fb_rs |dp=14 |dn=2 |di=2 |ddg=40 |dpg=11 |gp=9 |gn=5 |gi=3 |gdg=27 |gpg=15 }} ==== Rezultati po kolima ==== {{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b | updated=2. Maj 2026 | rnd1=[[Derbi Arsenal–Manchester United|1]]| rnd5=[[Derbi Arsenal–Manchester City|5]]| rnd12=[[Sjevernolondonski derbi|12]]| rnd13=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|13]]| rnd23=[[Derbi Arsenal–Manchester United|23]]| rnd27=31¹| rnd28=[[Sjevernolondonski derbi|27]]| rnd29=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|28]]| rnd30=29| rnd31=30| rnd33=[[Derbi Arsenal–Manchester City|33]] | header=Kolo | label1=Stadion | res1= [[Old Trafford|A]]/[[Emirates Stadium|H]]/[[Anfield|A]]/H/H/[[St James' Park|A]]/H/[[Craven Cottage|A]]/H/[[Turf Moor|A]]/[[Stadium of Light|A]]/H/[[Stamford Bridge (stadion)|A]]/H/[[Villa Park|A]]/H/[[Stadion Everton|A]]/H/H/[[Dean Court|A]]/H/[[City Ground|A]]/H/[[Elland Road|A]]/H/[[Stadion Brentford Community|A]]/[[Stadion Molineux|A]]/[[Stadion Tottenham Hotspur|A]]/H/[[Stadion Falmer|A]]/H/H/[[Gradski stadion u Manchesteru|A]]/H/H/[[Stadion London|A]]/H/[[Selhurst Park|A]] | label2=Rezultat | res2=W/W/L/W/D/W/W/W/W/W/D/W/D/W/L/W/W/W/W/W/D/D/L/W/W/D/D/W/W/W/W/L/L/W/W | label3=Pozicija | pos3=6/1/3/2/2/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/1/1 | label4=Bodovi | pos4=3p/6p/6p/9p/10p/13p/16p/19p/22p/25p/26p/29p/30p/33p/33p/36p/39p/42p/45p/48p/49p/50p/50p/53p/56p/57p/58p/61p/64p/67p/70p/70p/70p/73p/76p | color_W=green1|text_W=Pobjeda | color_D=yellow1|text_D=Nerješeno | color_L=red1|text_L=Izgubljeno | color_P=lightgrey|text_P=Otkazano | text_H=Domaćin|text_A=Gost | color_1=gold|color_2–4=green1|color_5=blue1|color_18–20=red1<!--|color_X=gold where X is the number of points required to win the league, if the League is won by Arsenal--> | source=[https://www.premierleague.com/tables Premier League] | notes={{plainlist| * Pozicije su nakon završenog kola, a ne nakon odigrane utakmice utakmice ili dana. * ^'''1''' 31. Kolo (vs. [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]) je pomjereno zbog Arsenalovog učešća u finalu liga kupa. }}}} ==== Utakmice ==== {{legend inline|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFFFCC|Nerješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#BBBBBB|Odgođeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. august 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561903 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Patrick Dorgu|Dorgu]] {{žuti karton|85}} |golovi2 = *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{gol|13}}, {{žuti karton|42}} *[[David Raya|Raya]] {{žuti karton|85}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|90+1}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Old Trafford]] |runda = [[Derbi Arsenal–Manchester United|1]] |lokacija = [[Trafford]] |gledalaca = 73.475 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB |iu = }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. august 2025. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561906 |tim2 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |golovi1 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|34||56}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|45+1}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|48||90+5|pen.}} |golovi2 = *[[Jayden Bogle|Bogle]] {{žuti karton|9}} *[[Gabriel Gudmundsson|Gudmundsson]] {{žuti karton|80}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.110 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. august 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561919 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ryan Gravenberch|Gravenberch]] {{žuti karton|29}} *[[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]] {{gol|83}} *[[Wataru Endo|Endo]] {{žuti karton|90+8}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|66}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|81}} |stadion = [[Anfield]] |runda = 3 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = 60.455 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudac)|Chris Kavanagh]] |ishod = POR |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. septembar 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561926 |tim2 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |golovi1 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|32||79}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|46}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|61}} |golovi2 = *[[Neco Williams|Williams]] {{žuti karton|78}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 4 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.167 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 21. septembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561936 |tim2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |golovi1 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|46}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+3}} |golovi2 = *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|9}} *[[Bernardo Silva|Silva]] {{žuti karton|36}} *[[Gianluigi Donnarumma|Donnarumma]] {{žuti karton|77}} |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 5 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.161 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = N |iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 28. septembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561952 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{gol|34}} *[[Joelinton]] {{žuti karton|83}} *[[Dan Burn|Burn]] {{žuti karton|88}} |golovi2 = *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|56}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|84}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|90+6}} |stadion = [[St James' Park]] |runda = 6 |lokacija = [[Newcastle na Tyneu]] |gledalaca = 52.199 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. oktobar 2025. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561956 |tim2 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |golovi1 = *[[Declan Rice|Rice]] {{gol|38}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|67|pen.}} |golovi2 = *[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{žuti karton|58}} *[[Lucas Paquetá|Paquetá]] {{žuti karton|69}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 7 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.181 |sudac = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]] |ishod = POB |iu=[[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. oktobar 2025. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Fulham F.C.|Fulham]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561968 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|58}} |stadion = [[Craven Cottage]] |runda = 8 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 27.736 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. oktobar 2025. |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561976 |tim2 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |golovi1 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|39}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 9 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.103 |sudac = [[Thomas Bramall]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. novembar 2025. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Burnley FC|Burnley]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561986 |tim2 = Arsenal |golovi1 = * [[Josh Cullen (nogometaš)|Cullen]] {{žuti karton|27}} * [[Zian Flemming|Flemming]] {{žuti karton|55}} |golovi2 = * [[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|14}} * [[Declan Rice|Rice]] {{gol|35}} * [[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|90+5}} |stadion = [[Turf Moor]] |runda = 10 |lokacija = [[Burnley]] |gledalaca = 21.538 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. novembar 2025. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Sunderland AFC|Sunderland]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562002 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Daniel Ballard|Ballard]] {{gol|36}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{žuti karton|45+1}} *[[Reinildo Mandava|Mandava]] {{žuti karton|72}} *[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|90+4}} |golovi2 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|36}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|54}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadium of Light]] |runda = 11 |lokacija = [[Sunderland]] |gledalaca = 46.799 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = N |iu=[[Bukayo Saka]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. novembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562006 |tim2 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |golovi1 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|36}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|41||46||76}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|87}} |golovi2 = *[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]] {{žuti karton|32}} *[[Richarlison]] {{gol|55}} *[[Cristian Romero|Romero]] {{žuti karton|70}} *[[Pedro Porro|Porro]] {{žuti karton|87}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 12 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.345 |sudac = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] |ishod = POB |iu= [[Eberechi Eze]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. novembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija =[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562017 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Marc Cucurella|Cucurella]] {{žuti karton|11}} *[[Moisés Caicedo|Caicedo]] {{crveni karton|0|38}} *[[Trevoh Chalobah|Chalobah]] {{gol|48}} |golovi2 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|5}} *[[Cristhian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|13}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|27}} *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|41}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|54}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|59}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|88}} |stadion = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |runda = 13 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 39.820 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = N |iu=[[Reece James]] (CHE) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. decembar 2025. |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562026 |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|11}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90+1}} |golovi2 = *[[Yehor Yarmolyuk|Yarmolyuk]] {{žuti karton|65}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 14 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.110 |sudac = [[Tony Harrington]] |ishod = POB |iu=[[Mikel Merino]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 6. decembar 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562036 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Matty Cash|Cash]] {{gol|36}} *[[Emiliano Buendía|Buendía]] {{gol|90+5}} |golovi2 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|52}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|72}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{žuti karton|74}} |stadion = [[Villa Park]] |runda = 15 |lokacija = [[Birmingham]] |gledalaca = 42.888 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POR |iu=[[Matty Cash]] (AVL) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562045 |tim2 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |golovi1 = *[[Sam Johnstone|Johnstone]] {{gol|70|a.g.}} *[[Yerson Mosquera|Mosquera]] {{gol|90+4|a.g.}} |golovi2 = *[[Hwang Hee-chan]] {{žuti karton|60}} *[[Matt Doherty (nogometaš, rođen 1992)|Doherty]] {{žuti karton|65}} *[[Tolu Arokodare|Arokodare]] {{gol|90}} *[[Yerson Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|90+6}} *[[Emmanuel Agbadou|Agbadou]] {{žuti karton|90+8}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 16 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.242 |sudac = [[Robert Jones (nogometni sudija)|Robert Jones]] |ishod = POB |iu= [[Bukayo Saka]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562058 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Vitaliy Mykolenko|Mykolenko]] {{žuti karton|26}} *[[James Tarkowski|Tarkowski]] {{žuti karton|39}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|27|pen.}}, {{žuti karton|56}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|89}} |stadion = [[Stadion Everton]] |runda = 17 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. decembar 2025. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562065 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|14}} *[[Georginio Rutter|Rutter]] {{gol|52|a.g.}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}} *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|90}} |golovi2 = *[[Bart Verbruggen|Verbruggen]] {{žuti karton|45+1}} *[[Lewis Dunk|Dunk]] {{žuti karton|50}} *[[Diego Coppola|Coppola]] {{žuti karton|56}} *[[Diego Gómez (Paragvajski nogometaš)|Gómez]] {{gol|64}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 18 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.209 |sudac = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]] |ishod = POB |iu=[[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. decembar 2025. |vrijeme = 21:15 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562075 |tim2 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|45+1}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|48}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|52}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|69}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|78}}, {{žuti karton|79}} |golovi2 = *[[Morgan Rogers|Rogers]] {{žuti karton|45+2}} *[[Lamare Bogarde|Bogarde]] {{žuti karton|81}} *[[Ollie Watkins|Watkins]] {{gol|90+4}}, {{žuti karton|90+7}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 19 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.279 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. januar 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562085 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Evanilson (nogometaš, rođen 1999)|Evanilson]] {{gol|10}} *[[Antoine Semenyo|Semenyo]] {{žuti karton|26}} *[[Eli Junior Kroupi|Kroupi]] {{gol|76}}, {{žuti karton|80}} *[[Amine Adli|Adli]] {{žuti karton|90+1}} |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|16}} *[[Declan Rice|Rice]] {{gol|54||71}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|70}} |stadion = [[Dean Court]] |runda = 20 |lokacija = [[Bournemouth]] |gledalaca = 11.240 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]] |ishod = POB |iu=[[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562096 |tim2 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |golovi1 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{žuti karton|12}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|90+3}} |golovi2 = *[[Alexis Mac Allister|Mac Allister]] {{žuti karton|90}} *[[Ibrahima Konaté|Konaté]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 21 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.258 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = N |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. januar 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562111 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ola Aina|Aina]] {{žuti karton|90}} |golovi2 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|37}} |stadion = [[City Ground]] |runda = 22 |lokacija = [[West Bridgford]] |gledalaca = 30.729 |sudac = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] |ishod = N |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 25. januar 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562116 |tim2 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |golovi1 = *[[Lisandro Martínez|Martínez]] {{gol|29|a.g.}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|64}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|84}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{žuti karton|90+1}} |golovi2 = *[[Bryan Mbeumo|Mbeumo]] {{gol|37}} *[[Patrick Dorgu|Dorgu]] {{gol|50}} *[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|87}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 23 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.296 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POR |iu= [[Patrick Dorgu]] (MUN) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. januar 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |rezultat = 0–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562128 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Gabriel Gudmundsson|Gudmundsson]] {{žuti karton|37}} |golovi2 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|27}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|38}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|59}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|69}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|86}} |stadion = [[Elland Road]] |runda = 24 |lokacija = [[Leeds]] |gledalaca = 36.858 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. februar 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562136 |tim2 = [[Sunderland AFC|Sunderland]] |golovi1 = *[[William Saliba|Saliba]] {{žuti karton|26}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|42}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|66||90+3}} |golovi2 = *[[Habib Diarra|Diarra]] {{žuti karton|39}} *[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{žuti karton|40}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 25 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.312 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu= [[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. februar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Brentford FC|Brentford]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562146 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Vitaly Janelt|Janelt]] {{žuti karton|4}} *[[Mathias Jensen|Jensen]] {{žuti karton|53}} *[[Keane Lewis-Potter|Lewis-Potter]] {{gol|71}} *[[Dango Ouattara|Ouattara]] {{žuti karton|86}} |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|20}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|30}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|61}} |stadion = [[Stadion Brentford Community|Gtech Community]] |runda = 26 |lokacija = [[Brentford]] |gledalaca = 17.224 |sudac = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]] |ishod = N |iu= [[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. februar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562204 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Santiago Bueno|S. Bueno]] {{žuti karton|45+4}} *[[Hugo Bueno (nogometaš, rođen 2002)|H. Bueno]] {{gol|61}} *[[Jean-Ricner Bellegarde|Bellegarde]] {{žuti karton|71}} *[[Tom Edozie|Edozie]] {{gol|90+4}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|5}} *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{gol|56}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{žuti karton|90+9}} |stadion = [[Stadion Molineux]] |runda = 31 |lokacija = [[Wolverhampton]] |gledalaca = 29.843 |sudac = [[Paul Tierney (nogometni sudija)|Paul Tierney]] |ishod = N |iu=[[Declan Rice]] (ARS) |napomena=Utakmica je pomjerena zbog Arsenalovog sudjelovanja u finalu Engleskog Liga-kupa.}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 22. februar 2026. |vrijeme = 17:30 |historija =[[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |rezultat = 1–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562163 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Randal Kolo Muani|Kolo Muani]] {{gol|34}} *[[Archie Gray|Gray]] {{žuti karton|35}} *[[Yves Bissouma|Bissouma]] {{žuti karton|86}} |golovi2 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|27}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|32||61}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|47||90+4}} |stadion = [[Stadion Tottenham Hotspur]] |runda = 27 |lokacija = [[Tottenham]] |gledalaca = 61.439 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POB |iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. mart 2026. |vrijeme = 17:30 |historija =[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562166 |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|21}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|66}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|75}} |golovi2 = *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{gol|45+2|a.g.}} *[[Cole Palmer|Palmer]] {{žuti karton|59}} *[[Jorrel Hato|Hato]] {{žuti karton|65}} *[[Pedro Neto|Neto]] {{crveni karton|2|67|70}} *[[Enzo Fernández|Fernández]] {{žuti karton|79}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 28 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.296 |sudac =[[Darren England]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. mart 2026. |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562177 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Diego Gómez (Paragvajski nogometaš)|Gómez]] {{žuti karton|52}} *[[Olivier Boscagli|Boscagli]] {{žuti karton|80}} *[[Ferdi Kadıoğlu|Kadıoğlu]] {{žuti karton|82}} *[[Yasin Ayari|Ayari]] {{žuti karton|90+4}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|9}} *[[Cristian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|11}} |stadion = [[Stadion Falmer]] |runda = 29 |lokacija = [[Brighton and Hove]] |gledalaca = 31.575 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 14. mart 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562185 |tim2 = [[Everton FC|Everton]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|89}} *[[Max Dowman|Dowman]] {{gol|90+7}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 30 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.176 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POB |iu= [[Max Dowman]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. april 2026. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562205 |tim2 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|35|pen.}}, {{žuti karton|80}} |golovi2 = *[[Eli Junior Kroupi|Kroupi]] {{gol|17}}, {{žuti karton|79}} *[[Alex Scott (nogometaš, rođen 2003)|Scott]] {{gol|74}} *[[Adrien Truffert|Truffert]] {{žuti karton|77}} *[[James Hill (nogometaš, rođen, born 2002)|Hill]] {{žuti karton|90+6}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 32 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.210 |sudac = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] |ishod = POR |iu= [[Alex Scott (nogometaš, rođen 2003)|Alex Scott]] (BOU) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 19. april 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562221 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Rayan Cherki|Cherki]] {{gol|16}} *[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{žuti karton|60}} *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|65}}, {{žuti karton|83}} |golovi2 = *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|18}} *[[Cristhian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|36}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|83}} |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru]] |runda = 33 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 52.523 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = POR |iu=[[Erling Haaland]] (MCI) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 25. april 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562226 |tim2 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |golovi1 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|9}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|71}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|86}} |golovi2 = *[[Dan Burn|Burn]] {{žuti karton|57}} *[[Nick Pope (nogometaš)|Pope]] {{žuti karton|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 34 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.204 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. maj 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562236 |tim2 = [[Fulham FC|Fulham]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|9||45+4}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|40}} |golovi2 = *[[Saša Lukić|Lukić]] {{žuti karton|23}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 35 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.196 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB |iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 10. maj 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |rezultat = |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562254 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Stadion London]] |runda = 36 |lokacija = [[Stratford, London|Stratford]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. maj 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562256 |tim2 = [[Burnley FC|Burnley]] |golovi1 = |golovi2 = |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 37 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 24. maj 2026. |vrijeme = 17:00 |historija = |tim1 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |rezultat = |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562267 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Selhurst Park]] |runda = 38 |lokacija = [[Selhurst]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} === FA kup === {{Glavni|FA kup 2025/2026.}} Kao klub iz Premijer lige, Arsenal je ušao u FA kup u trećem kolu, igrao je protiv drugoligaša [[Portsmouth FC|Portsmoutha]]. U četvrtom kolu Arsenal je ugostio [[Wigan Athletic FC|Wigan Athletic]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-discover-fa-cup-fourth-round-opponents|title=Arsenal to play Wigan in FA Cup fourth round|date=14. 1. 2026|website=Arsenal to play Wigan in FA Cup fourth round|language=en|access-date=12. 1. 2026}}</ref> U petom kolu Arsenal je gostovao kod [[Mansfield Town FC|Mansfield Towna]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mansfield-town-drawn-fa-cup-fifth-round|title=Mansfield Town drawn in FA Cup fifth round|date=18. 2. 2026|website=Mansfield Town drawn in FA Cup fifth round|language=en|access-date=16. 2. 2026}}</ref> U četvrtfinalu Arsenal je igrao u gostima protiv [[Southampton FC|Southamptona]]. {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. januar 2026. |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Portsmouth FC|Portsmouth]] |rezultat = 1–4 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cx2pkje7znet |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Colby Bishop|Bishop]] {{gol|3}} *[[Luke Le Roux|Le Roux]] {{žuti karton|55}} |golovi2 = *[[Andre Dozzell|Dozzell]] {{gol|8|a.g.}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|25||51||72}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{Penpromašaj}} 43' *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|45}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|68}} |stadion = [[Fratton Park]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[Portsmouth]] |gledalaca = 20.611 |sudac = [[Tony Harrington]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. februar 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cn0e377e218t |tim2 = [[Wigan Athletic FC|Wigan Athletic]] |golovi1 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|11}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|18}} *[[Jack Hunt (nogometaš)|Hunt]] {{gol|23|a.g.}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|27}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}} *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|82}} |golovi2 = *[[Owen Moxon|Moxon]] {{žuti karton|73}} *[[Will Aimson|Aimson]] {{žuti karton|83}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Četvrto kolo |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 59.996 |sudac = [[Tim Robinson (nogometni sudija)|Tim Robinson]] |ishod = POB |iu= [[Eberechi Eze]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. mart 2026. |vrijeme = 13:15 |historija = |tim1 = [[Mansfield Town FC|Mansfield Town]] |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj98rz2ypvdt |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Will Evans (nogometaš, rođen 1997)|Evans]] {{gol|50}} *[[Louis Reed|Reed]] {{žuti karton|60}} *[[Lucas Akins|Akins]] {{žuti karton|77}} *[[Stephen McLaughlin|McLaughlin]] {{žuti karton|80}} *[[Aaron Lewis (nogometaš)|Lewis]] {{žuti karton|90+2}} |golovi2 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|41}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|66}}, {{žuti karton|74}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|70}} |stadion = [[Field Mill]] |runda = Peto kolo |lokacija = [[Mansfield]] |gledalaca = 9.260 |sudac = [[Thomas Bramall]] |ishod = POB |iu= [[Will Evans (nogometaš, rođen 1997)|Will Evans]] (MAN) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Southampton FC|Southampton]] |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c4gx7vpwpq9t |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ryan Manning|Manning]] {{žuti karton|27}} *[[Ross Stewart (nogometaš, rođen 1996)|Stewart]] {{gol|35}} *[[Shea Charles|Charles]] {{gol|85}} *[[Caspar Jander|Jander]] {{žuti karton|89}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|68}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Stadion St Mary's]] |runda = Četvrtina finala |lokacija = [[Southampton]] |gledalaca = 31.067 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POR |iu=[[Léo Scienza]] (SOU) }} === Engleski Liga-kup === {{Glavni|Engleski Liga-kup 2025/2026.}} Topnici su ušli u Engleski Liga-kup u trećem kolu kao jedna od ekipa Premijer lige koje sudjeluju u UEFA takmičenjima. Kao nositelji, izvučeni su u [[Vale Park|gostima]] ekipe [[Port Vale FC|Port Vale]] iz [[EFL League One|League One]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-third-round-opponents-confirmed|title=Port Vale drawn in Carabao Cup third round|date=16. 9. 2025|website=Port Vale drawn in Carabao Cup third round|language=en|access-date=15. 9. 2025}}</ref> U četvrtom kolu Arsenal je igrao na domaćem terenu protiv [[Brighton & Hove Albion FC|Brightona]]<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-fourth-round-opponents-drawn|title=Brighton drawn in Carabao Cup fourth round|date=1. 10. 2025|website=Brighton drawn in Carabao Cup fourth round|language=en|access-date=28. 9. 2025}}</ref> i u četvrtfinalu protiv [[Crystal Palace FC|Crystal Palacea]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-quarter-final-draw-made|title=Crystal Palace drawn in Carabao Cup quarter-finals|date=1. 11. 2025|website=Crystal Palace drawn in Carabao Cup quarter-finals|language=en|access-date=30. 10. 2025}}</ref> U polufinalu se sastaju Arsenal i [[Chelsea FC|Chelsea]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgeu]] u prvoj utakmici, a druga i odlučujuća utakmica igra se na [[Emirates Stadium|Emiratesu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-semi-final-draw-made|title=Carabao Cup semi-final draw made|date=27. 12. 2025|website=Carabao Cup semi-final draw made|language=en|access-date=24. 12. 2025}}</ref> U finalu se klub suočio s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]], koji je pokušao osvojiti takmičenje prvi put od 1993. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-face-man-city-carabao-cup-final|title=Arsenal to face Man City in Carabao Cup final|date=12. 2. 2026|website=Arsenal to face Man City in Carabao Cup final|language=en|access-date=8. 2. 2026}}</ref> Manchester City je bio bolji u finalu pobjedivši rezultatom 2−0.<ref>{{Cite web|url=https://efl.com/|title=Homepage|last=EFL|website=EFL|language=en|access-date=22. 3. 2026}}</ref> {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 24. septembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Port Vale FC|Port Vale]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2603058 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|8}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|86}} |stadion = [[Vale Park]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[Stoke-on-Trent]] |gledalaca = 16.326 |sudac = Andrew Kitchen |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 29. oktobar 2025. |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2606487 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = *[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{gol|57}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|76}} |golovi2 = *[[Diego Coppola|Coppola]] {{žuti karton|34}} *[[Olivier Boscagli|Boscagli]] {{žuti karton|86}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Četvrto kolo |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 59.292 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2608196 |tim2 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |golovi1 = *[[Maxence Lacroix|Lacroix]] {{gol|80|a.g.}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|89}} |golovi2 = *[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{gol|90+5}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Četvrtfinale |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = N |iu= |jedanaesterci=8–7 |jedanaesterci1= *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}} *[[Declan Rice|Rice]] {{pengol}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{pengol}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{pengol}} *[[William Saliba|Saliba]] {{pengol}} |jedanaesterci2= *{{pengol}} [[Jean-Philippe Mateta|Mateta]] *{{pengol}} [[Justin Devenny|Devenny]] *{{pengol}} [[Will Hughes|Hughes]] *{{pengol}} [[Borna Sosa|Sosa]] *{{pengol}} [[Jefferson Lerma|Lerma]] *{{pengol}} [[Adam Wharton|Wharton]] *{{pengol}} [[Christantus Uche|Uche]] *{{Penpromašaj}} [[Maxence Lacroix|Lacroix]] }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 14. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2614884 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Estêvão Willian|Estêvão]] {{žuti karton|42}} *[[Marc Cucurella|Cucurella]] {{žuti karton|44}} *[[Alejandro Garnacho|Garnacho]] {{gol|57||83}} *[[Benoît Badiashile|Badiashile]] {{žuti karton|65}} *[[Pedro Neto|Neto]] {{žuti karton|90}} |golovi2 = *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|7}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{žuti karton|42}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|49}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|71}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|75}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|78}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|90+6}} |stadion = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |runda = Polufinale (1. utakmica) |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 39.243 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB |iu= [[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. februar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2614886 |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|90+7}} |golovi2 = *[[Liam Delap|Delap]] {{žuti karton|56}} *[[Malo Gusto|Gusto]] {{žuti karton|68}} *[[Estêvão Willian|Estêvão]] {{žuti karton|71}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Polufinale (uzvratna utakmica) |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 59.452 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POB |iu= |sveukupni rezultat=4–2}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 22. mart 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2625816 |tim2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |golovi1 = *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|16}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|51}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|69}} |golovi2 = *[[Abdukodir Khusanov|Khusanov]] {{žuti karton|32}} *[[Nico O'Reilly|O'Reilly]] {{gol|60||64}} |stadion =[[Stadion Wembley]] |runda = Finale |lokacija = [[Wembley]] |gledalaca = 88.486 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POR |iu= [[Nico O'Reilly]] (MCI) }} === UEFA Liga prvaka === {{Glavni|UEFA Liga prvaka 2025/2026.}} ====Ligaška faza==== Arsenalov [[UEFA koeficijent|UEFA-in klupski koeficijent]] na kraju prethodne sezone bio je 98.000 bodova. Bili su u 2. šeširu za ždrijeb ligaške faze, koji je održan 28. augusta 2025. Arsenal je nasumično izvučen da igra protiv [[FC Bayern München|Bayern Münchena]] i [[FC Inter Milano|Inter Milana]] (drugu sezonu zaredom) iz 1. šešira, [[Atlético Madrid]]a i [[Club Brugge KV|Club Bruggea]] iz 2. šešira, [[Olympiakos FC|Olympiakosa]] i [[SK Slavija Prag|Slavije Prag]] iz 3. šešira, te na kraju debitanta [[FK Kairat|Kairata]] i [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]] iz 4. šešira. =====Tabela ligaške faze===== <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Table |show_limit=5 |class_rules= |source=UEFA<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ |title=League phase table |publisher=[[UEFA]] |access-date=30. 8. 2025}}</ref> <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARS, BAY, LIV, TOT, BAR, CHE, SPO, MCI, RMA, INT, PAR, NEW, JUV, ATM, ATA, LEV, DOR, OLY, BRU, GAL, MON, QRB, BOD, BEN, MAR, PAF, USG, PSV, ATH, NAP, CPH, AJX, FRA, SLP, VIL, KAI <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_AJX=2 |draw_AJX=0 |loss_AJX=6 |gf_AJX=8 |ga_AJX=21<!--Ajax--> |win_ARS=8 |draw_ARS=0 |loss_ARS=0 |gf_ARS=23|ga_ARS=4 <!--Arsenal--> |win_ATA=4 |draw_ATA=1 |loss_ATA=3 |gf_ATA=10|ga_ATA=10<!--Atalanta--> |win_ATH=2 |draw_ATH=2 |loss_ATH=4 |gf_ATH=9 |ga_ATH=14<!--Athletic Bilbao--> |win_ATM=4 |draw_ATM=1 |loss_ATM=3 |gf_ATM=17|ga_ATM=15<!--Atlético Madrid--> |win_BAR=5 |draw_BAR=1 |loss_BAR=2 |gf_BAR=22|ga_BAR=14<!--Barcelona--> |win_LEV=3 |draw_LEV=3 |loss_LEV=2 |gf_LEV=13|ga_LEV=14<!--Bayer Leverkusen--> |win_BAY=7 |draw_BAY=0 |loss_BAY=1 |gf_BAY=22|ga_BAY=8 <!--Bayern Munich--> |win_BEN=3 |draw_BEN=0 |loss_BEN=5 |gf_BEN=10|ga_BEN=12<!--Benfica--> |win_BOD=2 |draw_BOD=3 |loss_BOD=3 |gf_BOD=14|ga_BOD=15<!--Bodø/Glimt--> |win_DOR=3 |draw_DOR=2 |loss_DOR=3 |gf_DOR=19|ga_DOR=17<!--Borussia Dortmund--> |win_CHE=5 |draw_CHE=1 |loss_CHE=2 |gf_CHE=17|ga_CHE=10<!--Chelsea--> |win_BRU=3 |draw_BRU=1 |loss_BRU=4 |gf_BRU=15|ga_BRU=17<!--Club Brugge--> |win_CPH=2 |draw_CPH=2 |loss_CPH=4 |gf_CPH=12|ga_CPH=21<!--Copenhagen--> |win_FRA=1 |draw_FRA=1 |loss_FRA=6 |gf_FRA=10|ga_FRA=21<!--Eintracht Frankfurt--> |win_GAL=3 |draw_GAL=1 |loss_GAL=4 |gf_GAL=9 |ga_GAL=11<!--Galatasaray--> |win_INT=5 |draw_INT=0 |loss_INT=3 |gf_INT=15|ga_INT=7 <!--Inter Milan--> |win_JUV=3 |draw_JUV=4 |loss_JUV=1 |gf_JUV=14|ga_JUV=10<!--Juventus--> |win_KAI=0 |draw_KAI=1 |loss_KAI=7 |gf_KAI=7 |ga_KAI=22<!--Kairat--> |win_LIV=6 |draw_LIV=0 |loss_LIV=2 |gf_LIV=20|ga_LIV=8 <!--Liverpool--> |win_MCI=5 |draw_MCI=1 |loss_MCI=2 |gf_MCI=15|ga_MCI=9 <!--Manchester City--> |win_MAR=3 |draw_MAR=0 |loss_MAR=5 |gf_MAR=11|ga_MAR=14<!--Marseille--> |win_MON=2 |draw_MON=4 |loss_MON=2 |gf_MON=8 |ga_MON=14<!--Monaco--> |win_NAP=2 |draw_NAP=2 |loss_NAP=4 |gf_NAP=9 |ga_NAP=15<!--Napoli--> |win_NEW=4 |draw_NEW=2 |loss_NEW=2 |gf_NEW=17|ga_NEW=7<!--Newcastle United--> |win_OLY=3 |draw_OLY=2 |loss_OLY=3 |gf_OLY=10|ga_OLY=14<!--Olympiacos--> |win_PAF=2 |draw_PAF=3 |loss_PAF=3 |gf_PAF=8 |ga_PAF=11<!--Pafos--> |win_PAR=4 |draw_PAR=2 |loss_PAR=2 |gf_PAR=21|ga_PAR=11<!--Paris Saint-Germain--> |win_PSV=2 |draw_PSV=2 |loss_PSV=4 |gf_PSV=16|ga_PSV=16<!--PSV Eindhoven--> |win_QRB=3 |draw_QRB=1 |loss_QRB=4 |gf_QRB=13|ga_QRB=21<!--Qarabağ--> |win_RMA=5 |draw_RMA=0 |loss_RMA=3 |gf_RMA=21|ga_RMA=12<!--Real Madrid--> |win_SLP=0 |draw_SLP=3 |loss_SLP=5 |gf_SLP=5 |ga_SLP=19<!--Slavia Prague--> |win_SPO=5 |draw_SPO=1 |loss_SPO=2 |gf_SPO=17|ga_SPO=11<!--Sporting CP--> |win_TOT=5 |draw_TOT=2 |loss_TOT=1 |gf_TOT=17|ga_TOT=7 <!--Tottenham Hotspur--> |win_USG=3 |draw_USG=0 |loss_USG=5 |gf_USG=8 |ga_USG=17<!--Union Saint-Gilloise--> |win_VIL=0 |draw_VIL=1 |loss_VIL=7 |gf_VIL=5 |ga_VIL=18<!--Villarreal--> <!--Team status--> |status_text_W=Osigurano doigravanje u play-offu (nosioci), ali se i dalje može automatski plasirati u osminu finala |status_text_X=Osigurano doigravanje u play-offu (nenosioci), ali se i dalje može automatski plasirati u osminu finala |status_text_Y=Ne mogu automatski proći u osminu finala, ali se i dalje mogu kvalificirati putem doigravanja (nosioci) |status_text_Z=Ne mogu automatski proći u osminu finala, ali se i dalje mogu kvalificirati putem doigravanja (nenosioci) <!--Team definitions--> |name_AJX={{ZD|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |name_ARS='''{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]''' |name_ATA={{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] |name_ATH={{ZD|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]] |name_ATM={{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |name_BAR={{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |name_LEV={{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |name_BAY={{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |name_BEN={{ZD|POR}} [[SL Benfica|Benfica]] |name_BOD={{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_DOR={{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |name_CHE={{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |name_BRU={{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |name_CPH={{ZD|DAN}} [[FC Copenhagen|Copenhagen]] |name_FRA={{ZD|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] |name_GAL={{ZD|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |name_INT={{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] |name_JUV={{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |name_KAI={{ZD|KAZ}} [[FK Kairat|Kairat]] |name_LIV={{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] |name_MCI={{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |name_MAR={{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |name_MON={{ZD|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |name_NAP={{ZD|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] |name_NEW={{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |name_OLY={{ZD|GRČ}} [[Olympiacos FC|Olympiacos]] |name_PAF={{ZD|KIP}} [[Pafos FC|Pafos]] |name_PAR={{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |name_PSV={{ZD|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] |name_QRB={{ZD|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |name_RMA={{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |name_SLP={{ZD|ČEŠ}} [[SK Slavia Prague|Slavia Prague]] |name_SPO={{ZD|POR}} [[Sporting CP]] |name_TOT={{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |name_USG={{ZD|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |name_VIL={{ZD|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=R16 |result2=R16 |result3=R16 |result4=R16 |result5=R16 |result6=R16 |result7=R16 |result8=R16 |result9=POS |result10=POS |result11=POS |result12=POS |result13=POS |result14=POS |result15=POS |result16=POS |result17=POU |result18=POU |result19=POU |result20=POU |result21=POU |result22=POU |result23=POU |result24=POU |col_R16=green1 |text_R16=Prolazak u 1/8 finala (nosioci) |col_POS=blue1 |text_POS=Prolazak u play off nokaut faze (nosioci) |col_POU=blue2 |text_POU={{nowrap|Prolazak u play off nokaut faze (nenosioci)}} }}</onlyinclude> =====Statistika u ligaškoj fazi===== {{Fb_rs |dp=4 |dn=0 |di=0 |ddg=12 |dpg=3 |gp=4 |gn=0 |gi=0 |gdg=11 |gpg=1 }} =====Rezultati po kolima===== {{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b | update=complete | header=Kolo | label1=Stadion | res1=[[Stadion San Mamés (2013)|A]]/[[Stadion Emirates|H]]/H/[[Fortuna Arena|A]]/H/[[Jan Breydel Stadium|A]]/[[San Siro|A]]/H | label2=Rezultat | res2=W/W/W/W/W/W/W/W | label3=Pozicija | pos3=7/5/4/2/1/1/1/1 | label4=Bodovi | pos4=3p/6p/9p/12p/15p/18p/21p/24p | color_W=green1|text_W=Pobjeda | color_D=yellow1|text_D=Nerješeno | color_L=red1|text_L=Izgubljeno | color_P=lightgrey|text_P=Otkazano | text_H=Domaćin|text_A=Gost | color_1–8=green1|color_9–16=blue1|color_17–24=blue2 | source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/fixtures-results/ UEFA] }} =====Utakmice===== {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. septembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Athletic Bilbao]] {{ZD|ŠPA}} |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045908/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Mikel Jauregizar|Jauregizar]] {{žuti karton|85}} |golovi2 = *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|7}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|72}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{žuti karton|85}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|87}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|90+1}} |stadion = [[Stadion San Mamés (2013)|San Mamés]] |runda = 1 |lokacija = [[Bilbao]], Španija |gledalaca = 51.059 |sudac = Donatas Rumšas ([[Nogometni savez Litvanije|Litvanija]]) |iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS) |ishod=POB}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. oktobar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045930 |tim2 = {{ZD|GRČ}} [[Olympiacos FC|Olympiacos]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|12}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|58}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|61}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|78}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90+2}} |golovi2 = *[[Gabriel Strefezza|Strefezza]] {{žuti karton|90}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 56.820 |sudac = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) |ishod = POB |iu = [[Martin Ødegaard]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 21. oktobar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045940 |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |golovi1 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|38}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|57}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|64}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|67||70}} |golovi2 = *[[José María Giménez|Giménez]] {{žuti karton|33}} *[[Robin Le Normand|Le Normand]] {{žuti karton|75}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 3 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 59.200 |sudac = [[Davide Massa]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |ishod = POB |iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. novembar 2025. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[SK Slavia Prague|Slavia Prague]] {{ZD|ČEŠ}} |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045964 |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Christos Zafiris|Zafiris]] {{žuti karton|70}} *[[David Douděra|Douděra]] {{žuti karton|83}} *[[Youssoupha Mbodji|Mbodji]] {{žuti karton|90+6}} |golovi2 = *[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{žuti karton|24}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|32|pen.}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|37}}, {{gol|46||68}} *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|75}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|79}} |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Fortuna Arena]] |runda = 4 |lokacija = [[Prag]], Češka |gledalaca = |sudac = [[Aliyar Aghayev]] ([[Nogometni savez Azerbejdžana|Azerbejdžan]]) |ishod = POB |iu= [[Mikel Merino]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. novembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045986 |tim2 = {{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |golovi1 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|22}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|69}} *[[William Saliba|Saliba]] {{žuti karton|74}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|77}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|80}} |golovi2 = *[[Dayot Upamecano|Upamecano]] {{žuti karton|23}} *[[Lennart Karl|Karl]] {{gol|32}} *[[Konrad Laimer|Laimer]] {{žuti karton|43}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 5 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 58.780 |sudac = [[Marco Guida]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 10. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Club Brugge KV|Club Brugge]] {{ZD|BEL}} |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046007 |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|25||47}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|56}} *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|65}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|68}} |stadion = [[Stadion Jan Breydel]] |runda = 6 |lokacija = [[Brugge]], Belgija |gledalaca = 26.464 |sudac = [[Sven Jablonski]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) |ishod = POB |iu=[[Noni Madueke]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[FC Inter Milano|Inter Milano]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046012 |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Petar Sučić|Sučić]] {{gol|18}} *[[Alessandro Bastoni|Bastoni]] {{žuti karton|72}} *[[Francesco Acerbi|Acerbi]] {{žuti karton|82}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|10||31}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|72}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|84}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|90+2}} |stadion = [[San Siro]] |runda = 7 |lokacija = [[Milano]], Italija |gledalaca = 72.649 |sudac = [[João Pinheiro (nogometni sudija)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) |ishod = POB |iu= [[Gabriel Jesus]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 28. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046034 |tim2 = {{ZD|KAZ}} [[FK Kairat|Kairat]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|3}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|6}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|15}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|36}} |golovi2 = *[[Jorginho (nogometaš, rođen 1997)|Jorginho]] {{gol|7|pen.}}, {{žuti karton|69}} *[[Ricardinho (nogometaš, rođen 2001)|Ricardinho]] {{gol|90+4}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 8 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 50.200 |sudac = [[Urs Schnyder]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) |ishod = POB |iu= [[Kai Havertz]] (ARS) }} ====Nokaut faza==== =====Osmina finala===== Kao rezultat prvog mjesta u ligaškoj fazi, Arsenal je bio nositelj za ždrijeb osmine finala, koji se održao 27. februara 2026., a uzvratnu utakmicu igrali su kod kuće. Prvi put od 2002. godine Arsenal je igrao protiv njemačkog Bayer Leverkusena.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/bayer-leverkusen-drawn-champions-league-last-16|title=Bayer Leverkusen drawn in Champions League last 16|date=1. 3. 2026|website=Bayer Leverkusen drawn in Champions League last 16|language=en|access-date=27. 2. 2026}}</ref> {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. mart 2026. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048054/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Robert Andrich|Andrich]] {{žuti karton|2}}, {{gol|46}} *[[Ernest Poku|Poku]] {{žuti karton|58}} *[[Exequiel Palacios|Palacios]] {{žuti karton|63}} *[[Álex Grimaldo|Grimaldo]] {{žuti karton|90+4}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|26}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|69}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|89|pen.}}, {{žuti karton|90+4}} |stadion = [[BayArena]] |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Leverkusen]], Njemačka |gledalaca = 30.210 |sudac = [[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]]) |ishod = N |iu= [[Robert Andrich]] (LEV) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. mart 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048062/ |tim2 = {{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |golovi1 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|36}} *[[Declan Rice|Rice]] {{gol|63}} |golovi2 = *[[Exequiel Palacios|Palacios]] {{žuti karton|46}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2. utakmica |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 57.537 |sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) |sveukupni rezultat=3–1 }} =====Četvrtina finala===== Ždrijeb za četvrtfinale automatski je određen nakon ždrijeba osmine finala 27. februara 2026. Nakon što je [[Sporting CP|Sporting]] prevladao zaostatak od tri gola iz prve utakmice protiv [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimta]], Arsenal je izvučen da igra protiv portugalskog prvaka treći put u posljednje četiri evropske kampanje. Zbog višeg plasmana, klub je uzvratnu utakmicu igrao kod kuće.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/who-will-arsenal-face-ucl-quarter-finals|title=Who will Arsenal face in the UCL quarter-finals?|date=22. 3. 2026|website=Who will Arsenal face in the UCL quarter-finals?|language=en|access-date=18. 3. 2026}}</ref> {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Sporting CP|Sporting]] {{ZD|POR}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048066/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Hidemasa Morita|Morita]] {{žuti karton|31}} |golovi2 = *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|90+1}} |stadion = [[Estádio José Alvalade]] |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Lisabon]], Portugal |gledalaca = 50.804 |sudac = [[Daniel Siebert (nogometni sudija)|Daniel Siebert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) |ishod = POB |iu= [[David Raya]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048068/ |tim2 = {{ZD|POR}} [[Sporting CP|Sporting]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Maximiliano Araújo|Araújo]] {{žuti karton|79}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2. utakmica |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 58.249 |sudac = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) |ishod = N |iu= [[Martin Zubimendi]] (ARS) |sveukupni rezultat= 1–0 }} =====Polufinale===== Ždrijeb za polufinale automatski je određen nakon ždrijeba četvrtfinala 27. februara 2026. Arsenal će se po drugi put u takmičenju suočiti s [[Atlético Madrid|Atlético Madridom]] (nakon domaće pobjede od 4–0 u ligaškoj fazi), nakon što su u prethodnom kolu pobijedili španjolskog rivala [[FC Barcelona|Barcelonu]] ukupnim rezultatom 3–2. Zbog višeg plasmana, klub je ponovno igrao uzvratnu utakmicu kod kuće. {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 29. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Atlético Madrid]] {{ZD|ŠPA}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048071/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Julián Alvarez|Alvarez]] {{gol|56|pen.}} *[[Dávid Hancko|Hancko]] {{žuti karton|78}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|44|pen.}} |stadion = [[Stadion Metropolitano]] |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Madrid]], Španija |gledalaca = 68.421 |sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) |ishod = N |iu=[[Antoine Griezmann]] (ATM) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. maj 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048074/ |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|44}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|90+5}} |golovi2 = *[[Marc Pubill|Pubill]] {{žuti karton|81}} *[[Koke (nogometaš, rođen 1992)|Koke]] {{žuti karton|90+4}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2. utakmica |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 58.874 |sudac = [[Daniel Siebert (nogometni sudija)|Daniel Siebert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) |sveukupni rezultat= 2–1 }} =====Finale===== {{Glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2026.}} Nakon što je u polufinalu savladao [[Atlético Madrid]], Arsenal je stigao do tek svog drugog finala Lige prvaka u svojoj historiji, prvi put [[Finale UEFA Lige prvaka 2006.|2006]]. godine. Klub će nastojati osvojiti najprestižnije europsko takmičenje po prvi put u svojoj historiji i postati prva ekipa koja je odigrala 14 ili više utakmica u jednoj sezoni i ostala neporažena.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-reach-202526-champions-league-final|title=Arsenal reach 2025/26 Champions League final|date=10. 5. 2026|website=Arsenal reach 2025/26 Champions League final|language=en|access-date=6. 5. 2026}}</ref>{{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. maj 2026. |vrijeme = 18:00 |historija = |tim1 = {{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] ili <br> {{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |rezultat = |izvještaj = |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Puskás Aréna]] |lokacija = [[Budimpešta]], Mađarska |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} == Reference == <references responsive="" />{{Arsenal FC}}{{Arsenal FC sezone}} [[Kategorija:Sezone Arsenala FC]] pcyz3ai2fg8jp5nkpr6ykt38o3fvn3u 0 527846 3841330 3828712 2026-05-07T10:05:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841330 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj | naziv = Reintegracija sarajevskih općina | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = | izvorni_naziv = | izvorni_naziv_jez = | lokalni_naziv = | vrijeme = decembar 1995 – mart 1996 (implementacija Aneksa 1-A i 2 DPA); aktivna primopredaja: 23. februar – 19. mart 1996 | trajanje = 23. februar – 19. mart 1996 | datum = 23. februar – 19. mart 1996. | mjesto = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | lokacija = Vogošća · Ilijaš · Hadžići · Ilidža · dijelovi općine Novo Sarajevo (Grbavica, Vraca, Kovačići) | koordinate = {{coord|43.856|18.413|region:BA_type:event|display=inline,title}} | također_poznato_kao = Transfer sarajevskih općina; Reintegracija Sarajeva (1996) | vrsta = administrativna i sigurnosna primopredaja teritorija | tema = implementacija [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] u Sarajevu | uzrok = [[Dejtonski mirovni sporazum]] (Aneksi 1-A, 2, 7, 10); [[Rimski sporazum o Sarajevu]] (17–18. februar 1996) | razlog = uspostava ustavno-pravnog poretka BiH i prijenos nadležnosti na FBiH | organizatori = [[Ured visokog predstavnika]] (koordinacija); [[IFOR]]; [[UNMIBH|UN-IPTF]]; organi [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] i [[Republika Srpska|RS]]; [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo|MUP Kantona Sarajevo]] | učesnici = OHR · IFOR · UN-IPTF · MUP KS · vlasti FBiH/RS · lokalne administracije u transfernim područjima | ishod = završen teritorijalni i administrativni transfer (19. mart 1996); odlazak dijela stanovništva; značajna materijalna šteta u pojedinim naseljima; konsolidacija gradske uprave u FBiH | oštećenje_imovine = opsežna oštećenja i požari u pojedinim naseljima tokom povlačenja lokalnih struktura | veb-sajt = {{URL|https://www.ohr.int/}} | napomene = Detaljni izvori i datumi u odjeljcima „Pravni okvir“, „Hronologija“ i „Incidenti“ (OHR/UN/IPTF/OSCE/ICG; mart 1996). }} '''Reintegracija sarajevskih općina''' označava proces formalno-pravne, administrativne i sigurnosne primopredaje i ponovnog uključivanja pet područja Sarajeva u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] početkom 1996 Ova područja — [[Vogošća]], [[Ilijaš]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], te dijelovi općine [[Novo Sarajevo]] ([[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], [[Vraca]] i [[Kovačići (Novo Sarajevo)|Kovačići]]) — tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995) bila su pod kontrolom struktura [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i njihovih općinskih organa (u okviru „Srpskog Sarajeva“), a [[Dejtonski mirovni sporazum]] ih je dodijelio Federaciji BiH.<ref>{{Cite web |url=https://www.ohr.int/general-framework-agreement/ |title=General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina |publisher=Ured visokog predstavnika (OHR) |date=14. 12. 1995 |access-date=15. 11. 2025 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.ohr.int/1st-report-by-the-high-representative-for-implementation-of-the-bosnian-peace-agreement-to-the-secretary-general-of-the-united-nations/ |title=First Report by the High Representative to the UN Secretary-General |publisher=OHR |date=14. 3. 1996 |access-date=15. 11. 2025 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> Proces se odvijao fazno od 23. februara 1996. (Vogošća) do 19. marta 1996. (Grbavica) i predstavljao je jedan od prvih velikih testova implementacije Dejtonskog sporazuma.<ref>{{Cite news |url=https://www.nytimes.com/1996/03/20/world/serbs-leave-last-sarajevo-suburb.html |title=Serbs Leave Last Sarajevo Suburb |work=The New York Times |date=20. 3. 1996 |access-date=15. 11. 2025 |language=en}}</ref> Iako je vojno-teritorijalni transfer okončan u rokovima (Aneks 1-A), civilna implementacija (povratak, zaštita imovine i javnih službi) bila je opterećena masovnim odlaskom stanovništva i sistematskim uništavanjem imovine, što međunarodne snage (IFOR) i policijski posmatrači (IPTF) nisu spriječili zbog ograničenih mandata.<ref>{{Cite web |url=https://www.crisisgroup.org/europe-central-asia/balkans/bosnia-and-herzegovina/rebuilding-multi-ethnic-sarajevo-fighting-reverse-results |title=Rebuilding a Multi-Ethnic Sarajevo: Fighting for the City |publisher=International Crisis Group |date=12. 2. 1998 |access-date=15. 11. 2025 |language=en |pages=4–5, 10–15}}</ref> == Pozadina == Dejtonski sporazum (novembar–decembar 1995) okončao je rat i uspostavio novi ustavno-pravni poredak u BiH. Aneks 1-A (vojni aspekti) i Aneks 2 (međuentitetska linija razgraničenja, IEBL) precizirali su da Vogošća, Ilijaš, Hadžići, Ilidža i dijelovi Novog Sarajeva (Grbavica, Vraca, Kovačići) pripadaju FBiH, uz povlačenje VRS/MUP RS i primopredaju civilnih funkcija do roka D+90 (19. mart 1996).<ref>{{Cite web |url=https://www.ohr.int/general-framework-agreement/ |title=General Framework Agreement – Annexes |publisher=OHR |date=14. 12. 1995 |access-date=15. 11. 2025 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> Implementaciju mira nadzirali su: [[Ured visokog predstavnika]] (Aneks 10), [[IFOR]] (NATO) sa striktno vojnim mandatom<ref name="IFOR's Mission">{{Cite web |url=https://www.nato.int/ifor/ifor.htm |title=IFOR's Mission |publisher=NATO |date=20. 12. 1996 |access-date=15. 11. 2025 |language=en}}</ref> i [[UNMIBH|UN-IPTF]] (nenaoružane međunarodne policijske snage sa posmatračkim mandatom).<ref>{{Cite web |url=https://police.un.org/en/mission/unmibh |title=UNMIBH – International Police Task Force (IPTF) |publisher=UN Police |access-date=15. 11. 2025 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> == Pravni okvir == === Rimski sporazum (februar 1996) === Neposredno prije početka transfera, 17–18. februara 1996. postignut je „Rimski sporazum o Sarajevu“ kojim su FBiH i RS potvrdile obavezu poštivanja dejtonskih rokova; RS se obavezala „ohrabriti Srbe da ostanu“, FBiH da osigura punu zaštitu svim građanima koji ostanu.<ref>{{Cite web |url=https://www.ohr.int/rome-statement-17-18-february-1996/ |title=Rome Statement |publisher=OHR |date=18. 2. 1996 |access-date=15. 11. 2025 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> === Zakoni o amnestiji === Skupština RBiH donijela je opći zakon o amnestiji u februaru 1996, dok su sveobuhvatniji entitetski zakoni u FBiH i RS uslijedili u junu–julu 1996; svi su isključivali ratne zločine.<ref>{{Cite web |url=https://www.refworld.org/docid/3ae6a9f0c.html |title=Bosnia and Herzegovina: The General Amnesty Law and its implementation |publisher=UNHCR |date=1. 3. 1998 |access-date=15. 11. 2025 |language=en |pages=2–4}}</ref> Kašnjenje je doprinijelo pravnoj nesigurnosti i strahu stanovništva, što su vlasti RS koristile u javnim porukama koje su odvraćale od ostanka.<ref name="crisisgroup.org">{{Cite web |url=https://www.crisisgroup.org/europe-central-asia/balkans/bosnia-and-herzegovina/rebuilding-multi-ethnic-sarajevo-fighting-reverse-results |title=Rebuilding a Multi-Ethnic Sarajevo: Fighting for the City |publisher=ICG |date=12. 2. 1998 |access-date=15. 11. 2025 |language=en |pages=4–5}}</ref> == Teritorijalni obuhvat i upravna nadležnost (1992–1996) == Tokom rata navedena područja bila su pod kontrolom srpskih općinskih organa u okviru „Srpskog/Srpskog Sarajeva“ (npr. Srpska Ilidža, Srpsko Novo Sarajevo), što je potvrđeno u dokumentima i presudama međunarodnih institucija; nakon Dejtona dio tih struktura transformiran je u općine grada Istočno Sarajevo (npr. Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo).<ref>{{Cite web |url=https://portal.ehri-project.eu/institutions/ba-006348 |title=Arhiv Republike Srpske – opis fondova (Sarajevo/„Srpsko Sarajevo“) |publisher=EHRI Portal |access-date=15. 11. 2025 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/trans/en/060515IT.htm |title=ICTY, Krajisnik – Transcript (15 May 2006) |publisher=IRMCT/ICTY |access-date=15. 11. 2025 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-1of5_1.pdf |title=ICTY, ''Prosecutor v. Mladić'' – Trial Judgement (22 Nov 2017) – općinske/region. strukture |publisher=ICTY |access-date=15. 11. 2025 |language=en |pages=22–46}}</ref> {| class="wikitable" ! Područje (prema DPA transferu) !! Prijeratni status (do 1992) !! Ratna uprava (1992–1995) – primjeri naziva/tijela !! Status nakon Dejtona |- | Vogošća || Općina Sarajevo – Vogošća || Općinski organi pod RS u Sarajevskom regionu || U sastavu FBiH (općina Vogošća); susjedne RS općine u gradu Istočno Sarajevo |- | Ilijaš || Općina Ilijaš || Općinski organi pod RS u Sarajevskom regionu || U sastavu FBiH (općina Ilijaš) |- | Hadžići || Općina Hadžići || Općinski organi pod RS u Sarajevskom regionu || U sastavu FBiH (općina Hadžići) |- | Ilidža || Općina Ilidža || Srpska Ilidža (ratni naziv); poslije Istočna Ilidža || FBiH (općina Ilidža) / RS (općina Istočna Ilidža)<ref>{{Cite web |url=https://sh.wikipedia.org/wiki/Isto%C4%8Dna_Ilid%C5%BEa |title=Istočna Ilidža – nastanak iz dijelova predratne općine Ilidža |publisher=sh.wiki (sekundarni sažetak); potvrde u ICTY/OHR |access-date=15. 11. 2025 |language=sh}}</ref> |- | Grbavica, Vraca, Kovačići (općina Novo Sarajevo) || Dio predratne općine Novo Sarajevo || Srpsko Novo Sarajevo (ratni/poslijeratni naziv, kasnije Istočno Novo Sarajevo) || FBiH (općina Novo Sarajevo) / RS (općina Istočno Novo Sarajevo)<ref>{{Cite web |url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/trans/en/060515IT.htm |title=ICTY, Krajisnik – Transcript (15 May 2006) |publisher=IRMCT/ICTY |access-date=15. 11. 2025 |language=en}}</ref> |} : ''Napomena:'' Tabelarne odrednice služe kao pregled; konkretno razgraničenje određeno je Aneksom 2 DPA i implementacionim dokumentima OHR/UN. == Hronologija reintegracije == {| class="wikitable" ! Datum !! Područje/općina !! Administrativni korak (preuzimanje) !! Sigurnosni korak (policija/IPTF/IFOR) !! Izvor |- | 23. 2. 1996 || Vogošća || Primopredaja općinskih funkcija; ulazak prvih federalnih/kantonalnih zvaničnika. || Ulazak MUP KS (≈150 policajaca) uz IPTF nadzor; IFOR osigurava rute. || <ref>{{Cite news |url=https://apnews.com/article/1f94c40d7045b64c67761048b3231fc7 |title=Bosnian Serbs Flee First Suburb to Be Turned Over |work=Associated Press |date=23. 2. 1996 |access-date=15. 11. 2025 |language=en}}</ref> |- | 29. 2. 1996 || Ilijaš || Preuzimanje administrativnih zgrada i javnih službi. || Ulazak MUP KS (≈100) uz IPTF nadzor. || <ref>{{Cite news |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1996-03-01-mn-41887-story.html |title=Bosnian Police Enter 2nd Serb-Held Suburb |work=Los Angeles Times |date=1. 3. 1996 |access-date=15. 11. 2025 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> |- | 6. 3. 1996 || Hadžići || Preuzimanje općinske uprave i devastiranih industrijskih postrojenja. || Ulazak MUP KS uz IPTF/IFOR nadzor. || <ref name="ohr.int">{{Cite web |url=https://www.ohr.int/1st-report-by-the-high-representative-for-implementation-of-the-bosnian-peace-agreement-to-the-secretary-general-of-the-united-nations/ |title=First Report by the High Representative |publisher=OHR |date=14. 3. 1996 |access-date=15. 11. 2025 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> |- | 12. 3. 1996 || Ilidža || Preuzimanje općine i hotelskih kompleksa; velika materijalna šteta. || Ulazak MUP KS (veći broj); pojačano prisustvo IFOR-a. || <ref>{{Cite news |url=https://apnews.com/article/b0b00a0e9b99df3d27464a85c27636e0 |title=Bosnian Government Police Enter Ilidza |work=Associated Press |date=12. 3. 1996 |access-date=15. 11. 2025 |language=en}}</ref> |- | 19. 3. 1996 || Grbavica, Vraca, Kovačići || Završna primopredaja; ulazak komunalnih službi u teško devastirano naselje. || Ulazak MUP KS (≈400); IFOR na mostovima i ključnim tačkama. || <ref name="The Independent">{{Cite news |url=https://www.independent.co.uk/news/world/ghost-town-greets-muslims-taking-over-last-serb-suburb-1343016.html |title=Ghost town greets Muslims taking over last Serb suburb |work=The Independent |date=19. 3. 1996 |access-date=15. 11. 2025 |language=en}}</ref> |} == Sigurnosni i administrativni transfer == U izvještajima OHR-a i UN-a profesionalnost policije MUP KS pri samom ulasku generalno je ocijenjena kao adekvatna; uloga IFOR-a ostala je ograničena na vojni mandat i perimetarsko osiguranje.<ref name="IFOR's Mission"/><ref name="ohr.int"/> Administrativni transfer zatekao je ozbiljno devastirane objekte javnih službi; OSCE je dokumentirao pljačku, vandalizam i miniranje pojedinih objekata u transfernim područjima.<ref>{{Cite web |url=https://www.osce.org/files/f/documents/c/3/16483.pdf |title=Report on the State of Education and Health Facilities in Sarajevo Transfer Areas |publisher=OSCE |date=10. 4. 1996 |access-date=15. 11. 2025 |language=en |format=PDF }}{{Mrtav link}}</ref> == Kretanje stanovništva == === Odlazak (egzodus) === {{Glavni|Egzodus Srba iz Sarajeva}} Procjene broja Srba koji su napustili ovih pet područja kreću se od najmanje 60.000 do 70.000.<ref name="crisisgroup.org"/> Uzroci su višestruki i u izvorima atribuirani: kampanja zastrašivanja i pritisaka od strane vlasti Federacije BiH i RS, pravna nesigurnost oko amnestije i nedjelotvorne sigurnosne garancije međunarodnih misija.<ref name="ohr.int"/> === Povratak i imovinska pitanja === Povratak je bio ograničen; imovinsko-pravni okvir FBiH (npr. regulacija napuštenih stanova, kasnije izmijenjena pod intervencijama OHR-a) i razmjeri štete usporili su reintegraciju zajednice.<ref>{{Cite web |url=https://www.crisisgroup.org/europe-central-asia/balkans/bosnia-and-herzegovina/rebuilding-multi-ethnic-sarajevo-fighting-reverse-results |title=Rebuilding a Multi-Ethnic Sarajevo: Fighting for the City |publisher=ICG |date=12. 2. 1998 |access-date=15. 11. 2025 |language=en |pages=10–15}}</ref> == Incidenti i kršenja == Tokom povlačenja lokalnih srpskih struktura zabilježeni su brojni slučajevi podmetanja požara, pljačke i namjernog uništavanja imovine ("spaljena zemlja"), posebno u Ilidži i Grbavici, što IFOR/IPTF nisu zaustavili zbog ograničenih mandata.<ref name="The Independent"/><ref>{{Cite web |url=https://press.un.org/en/1996/19960312.dh2099.html |title=Daily Highlights – 12 March 1996 |publisher=United Nations |date=12. 3. 1996 |access-date=15. 11. 2025 |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1996/03/17/in-sarajevo-suburb-serb-gangs-rule/b477038a-3603-49d6-b9a5-1d00d2383cce/ |title=In Sarajevo Suburb, Serb Gangs Rule |work=The Washington Post |date=17. 3. 1996 |access-date=15. 11. 2025 |language=en}}</ref> == Međunarodne reakcije i nadzor == OHR i PACE osudili su uništavanje i kritikovali nedjelotvorne sigurnosne garancije; slučaj je poslužio kao argument za jačanje mandata visokog predstavnika ([[bonske ovlasti]], 1997) i proaktivniju ulogu SFOR-a.<ref name="ohr.int"/><ref>{{Cite web |url=http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16447&lang=en |title=Recommendation 1297 (1996) on the implementation of the Dayton Agreements |publisher=Parliamentary Assembly of the Council of Europe |date=24. 4. 1996 |access-date=15. 11. 2025 |language=en}}</ref> == Ishodi i naslijeđe == Reintegracija je administrativno ujedinila grad u okviru FBiH, ali je demografski i društveno produbila međuentitetsku podjelu u široj sarajevskoj regiji — istovremeno olakšavajući konsolidaciju općina u sastavu današnjeg [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]]. Komunalne i javne službe su dugoročno reintegrisane, ali je vlasnička i stanarska struktura u naseljima poput Grbavice doživjela značajne promjene. == Vidi još == * [[Egzodus Srba iz Sarajeva]] * [[Dejtonski mirovni sporazum]] * [[Ured visokog predstavnika]] * [[Istočno Sarajevo]] * [[IFOR]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.ohr.int/ Ured visokog predstavnika – arhiva izvještaja] * [https://digitallibrary.un.org/ UN Digital Library – dokumenti o UNMIBH / IPTF-u] {{Sarajevo}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Historija Sarajeva]] [[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Događaji u Sarajevu]] pqqsdakvjjmsyjuegtxtp7shifvwi4y 0 529242 3841230 3809548 2026-05-06T21:54:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841230 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Postporođajna depresija | slika = Percentage_of_Men_seeking_help.png | opis_slike = Postotak ljudi kojima treba pomoć | sinonimi = = Postneonatusna depresija, perineonatusna depresija | specijalnost = [[Psihijatrija]] | simptomi = Ekstremna tuga, [[Umo|niska energija]], [[anksioznost]], promjene u obrascima spavanja ili ishrane, epizode plača, razdražljivost<ref name=NIH2017/> | komplikacije = Samopovređivanje, [[samoubistvo]] | pojava = Sedmicu do mjesec dana nakon porođaja<ref name=NIH2017/> | trajanje =Varijabilno | uzroci = Nejasni<ref name=NIH2017/> | rizici = Prethodna postporođajna depresija, [[bipolarni poremećaj]], porodična historija [[veliki depresivni poremećaj|depresije]], [[psihološki stres]], [[komplikacije porođaja]], nedostatak podrške, [[poremećaj upotrebe droga]]<ref name=NIH2017/> | dijagnoza = Na osnovu simptoma<ref name="Pearlstein_2009"/> | diferencijalna_dijagnoza = [[Postporođajna tuga|Porođajna tuga]]<ref name=NIH2017/> | prevencija =Psihološka podrška | liječenje = [[psihoterapija|Savjetovanje]], lijekovi<ref name="Pearlstein_2009"/> | lijek =Pod nadzorom ljekara | prognoza =Neizvjesna | frekvencija = ~15% novorođenih<ref name=NIH2017/> | smrtnost= Incidentna | alt = }} {{Trudnoća i mentalno zdravlje}} '''Postporođajna depresija''' ('''PPD'''), također poznata kao '''[[perineonatusna depresija]]''', je poremećaj raspoloženja koji mogu iskusiti trudnice ili žene nakon [[porođaj]]a.<ref name="Paulson_2010"/> Simptomi uključuju ekstremnu tugu, umor|nisku energiju]], [[anksioznost]], epizode [[plač]]a, razdražljivost i ekstremne promjene u obrascima spavanja ili prehrane.<ref name="NIH2017">{{cite web|title=Postpartum Depression Facts|url=https://www.nimh.nih.gov/health/publications/perinatal-depression|website=NIMH|access-date=11. 6. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170621200731/https://www.nimh.nih.gov/health/publications/postpartum-depression-facts/index.shtml|archive-date=21. 6. 2017}}</ref> PPD također može negativno uticati na [[novorođenče]].<ref name="Pearlstein_2009">{{cite journal | vauthors = Pearlstein T, Howard M, Salisbury A, Zlotnick C | title = Postpartum depression | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 200 | issue = 4 | pages = 357–364 | date = april 2009 | pmid = 19318144 | pmc = 3918890 | doi = 10.1016/j.ajog.2008.11.033 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Grace SL, Evindar A, Stewart DE | title = The effect of postpartum depression on child cognitive development and behavior: a review and critical analysis of the literature | journal = Archives of Women's Mental Health | volume = 6 | issue = 4 | pages = 263–274 | date = novembar 2003 | pmid = 14628179 | doi = 10.1007/s00737-003-0024-6 | s2cid = 20966469 }}</ref> == Znaci i simptomi == Simptomi PPD-a mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku tokom prve godine nakon porođaja.<ref name=WebMD /> === Emocijski === * Uporna tuga, anksioznost ili "prazno" raspoloženje * Jake promjene raspoloženja <ref name="WebMD">WebMD: Understanding Post Partum Depression {{cite web |url=http://www.webmd.com/depression/postpartum-depression/understanding-postpartum-depression-basics |title=The Basics of Postpartum Depression |access-date=9. 4. 2015 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150415013254/http://www.webmd.com/depression/postpartum-depression/understanding-postpartum-depression-basics |archive-date=15. 4. 2015 }}</ref> * [[Frustracija]], razdražljivost, nemir, ljutnja<ref name="CDC">{{Cite web|url=https://www.cdc.gov/reproductivehealth/depression/|title=Depression Among Women {{!}} Depression {{!}} Reproductive Health {{!}} CDC|website=www.cdc.gov|access-date=15. 4. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170416130236/https://www.cdc.gov/reproductivehealth/depression/|archive-date=16. 4. 2017}}</ref> * Osjećaji beznađa ili bespomoćnosti * Krivica, sram, bezvrijednost<ref name=CDC/> * Nisko samopoštovanje * [[Hipestezija|Utrnulost]], praznina * Iscrpljenost * Nemogućnost utjehe * Problemi u povezivanju s bebom<ref name=WebMD /> * Osjećaj neadekvatnosti u brizi o bebi<ref name=CDC /> * Misli o samopovređivanju ili [[samoubistvo|samoubistvu]] <ref>{{cite journal | vauthors = Wisner KL, Sit DK, McShea MC, Rizzo DM, Zoretich RA, Hughes CL, Eng HF, Luther JF, Wisniewski SR, Costantino ML, Confer AL, Moses-Kolko EL, Famy CS, Hanusa BH | title = Onset timing, thoughts of self-harm, and diagnoses in postpartum women with screen-positive depression findings | url = https://archive.org/details/sim_jama-psychiatry_2013-05_70_5/page/490 | journal = JAMA Psychiatry | volume = 70 | issue = 5 | pages = 490–498 | date = maj 2013 | pmid = 23487258 | pmc = 4440326 | doi = 10.1001/jamapsychiatry.2013.87 }}</ref> === Ponašanje === * Nedostatak interesa ili zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima<ref name=WebMD /><ref name=CDC/> * Nizak [[libido]] * Promjene u apetitu<ref name=CDC/> * Umor, smanjena energija<ref name=CDC/> i motivacija<ref name="CDC" /> * Loša briga o sebi<ref name=WebMD /> * Socijalno povlačenje<ref name=WebMD/> * [[Nesanica]] ili prekomjerno spavanje<ref name=WebMD/> * Briga o nanošenju štete sebi, bebi ili partneru<ref name=WebMD/><ref name=CDC /> === Neurobiologija === Studije [[Funkcionalna magnetna rezonanca|fMRI]] ukazuju na razlike u aktivnosti mozga između majki s postporođajnom depresijom i onih bez nje. Majke kojima je dijagnosticirana PPD imaju tendenciju da imaju manju aktivnost u lijevom [[čeoni režanj|frontalnom režnju]] i povećanu aktivnost u desnom frontalnom režnju u poređenju sa zdravim kontrolnim osobama. Također pokazuju smanjenu povezanost između vitalnih moždanih struktura, uključujući [[anteriorni cingularni korteks]], dorzalni lateralni [[prefrontalni korteks]], [[amigdala|amigdalu]] i [[hipokampus]]. Razlike u aktivaciji mozga između depresivnih i nedepresivnih majki su izraženije kada su stimulirane emocijskim znakovima koji nisu od dojenčadi. Depresivne majke pokazuju veću [[neuron]]sku aktivnost u desnoj amigdali prema emocikskim znakovima koji nisu od dojenčadi, kao i smanjenu povezanost između amigdale i desnog [[insula|insulskog korteksa]]. Nedavna otkrića su također identificirala otupljenu aktivnost u prednjem cingularnom korteksu, [[striatum]]u, [[čeoni režanj|orbitočeonom korteksu]] i [[insula|insuli]] kod majki s PPD-om prilikom gledanja slika svoje [[dojenčad]]i.<ref name="Pawluski_2017">{{cite journal | vauthors = Pawluski JL, Lonstein JS, Fleming AS | title = The Neurobiology of Postpartum Anxiety and Depression | journal = Trends in Neurosciences | volume = 40 | issue = 2 | pages = 106–120 | date = februar 2017 | pmid = 28129895 | doi = 10.1016/j.tins.2016.11.009 | s2cid = 28613743 | url = https://hal-univ-rennes1.archives-ouvertes.fr/hal-01452985/file/The%20Neurobiology%20of%20Postpartum-Tins%20Manscript%20REVISED%20clean%201.pdf }}</ref> Robusnije studije o neuronskoj aktivaciji u vezi s PPD provedene su na [[glodari]]ma nego na ljudima. Ove studije su omogućile veću izolaciju specifičnih moždanih regija, [[neurotransmiter]]a, [[hormon]]a i [[steroidi|steroida]].<ref name="Pawluski_2017" /><ref>{{cite journal | vauthors = Workman JL, Barha CK, Galea LA | title = Endocrine substrates of cognitive and affective changes during pregnancy and postpartum | url = https://archive.org/details/sim_behavioral-neuroscience_2012-02_126_1/page/54 | journal = Behavioral Neuroscience | volume = 126 | issue = 1 | pages = 54–72 | date = februar 2012 | pmid = 21967374 | doi = 10.1037/a0025538 | hdl-access = free | s2cid = 207642327 | hdl = 2429/66579 }}</ref> ==Početak i trajanje == Početak postporođajne depresije obično počinje između dvije sedmice i mjesec dana nakon porođaja.<ref>{{cite web | url = http://www.umm.edu/pregnancy/000118.htm | title = Postpartum Depression | archive-url = https://web.archive.org/web/20120225024657/http://www.umm.edu/pregnancy/000118.htm | archive-date=25. 2. 2012 | work = Pregnancy Guide | vauthors = Chen PJ | publisher = Hospital of the University of Pennsylvania. | access-date = 22. 10. 2008 }}</ref> Studija provedena u klinici za mentalno zdravlje u centru grada pokazala je da je 50% postporođajnih depresivnih epizoda počelo prije porođaja.<ref>{{cite journal | vauthors = Yonkers KA, Ramin SM, Rush AJ, Navarrete CA, Carmody T, March D, Heartwell SF, Leveno KJ | title = Onset and persistence of postpartum depression in an inner-city maternal health clinic system | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_2001-11_158_11/page/1856 | journal = The American Journal of Psychiatry | volume = 158 | issue = 11 | pages = 1856–1863 | date = novembar 2001 | pmid = 11691692 | doi = 10.1176/appi.ajp.158.11.1856 }}</ref> U Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje ([[DSM-5]]) PPD se ne prepoznaje kao zasebno stanje, već kao specifičan tip velike depresivne epizode. U DSM-5, specifikator "s peripartnim početkom" može se primijeniti na veliku depresivnu epizodu ako se početak dogodio tokom trudnoće ili u roku od četiri sedmice nakon porođaja.<ref name=":3">{{Citation |title=Depressive Disorders |date=18. 3. 2022 |work=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.books.9780890425787.x04_Depressive_Disorders |access-date=2. 12. 2024 |series=DSM Library |publisher=American Psychiatric Association Publishing |doi=10.1176/appi.books.9780890425787.x04_depressive_disorders |isbn=978-0-89042-575-6|url-access=subscription }}</ref> Prevalencija postporođajne depresije razlikuje se u različitim mjesecima nakon [[porođaj]]a. Studije provedene o postporođajnoj depresiji među ženama na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] pokazuju da je prevalencija u prva tri mjeseca nakon porođaja bila 31%, dok je prevalencija od četvrtog do dvanaestog mjeseca nakon porođaja bila 19%.<ref name="Alshikh_Ahmad_2021">{{cite journal | vauthors = Alshikh Ahmad H, Alkhatib A, Luo J | title = Prevalence and risk factors of postpartum depression in the Middle East: a systematic review and meta-analysis | journal = BMC Pregnancy and Childbirth | volume = 21 | issue = 1 | date = august 2021 | pmid = 34362325 | pmc = 8343347 | doi = 10.1186/s12884-021-04016-9 | doi-access = free }}</ref> PPD može trajati nekoliko mjeseci ili čak godinu dana.<ref>{{cite web | url = http://www.cmha.ca/bins/content_page.asp?cid=3-86-87-88 | title = Canadian Mental Health Association > Post Partum Depression | archive-url = https://web.archive.org/web/20101021133909/http://cmha.ca/bins/content_page.asp?cid=3-86-87-88 | archive-date = 21. 10. 2010 | access-date = 13. 6. 2010 }}</ref> ==Posljedice po zdravlje majke i djeteta== Postporođajna depresija može ometati normalan [[Majčinski odnos|vezu majke i dojenčeta]] i negativno utjecati na akutni i dugoročni razvoj djeteta. Dojenčad majki s PPD-om imaju veću učestalost prekomjernog plača, temperamentnih simptoma i poteškoća sa spavanjem. Problemi sa spavanjem kod dojenčadi mogu se pogoršati ili biti pogoršani istovremenim PPD-om kod majki. Majčinski ishodi PPD-a uključuju povlačenje, odvajanje i neprijateljstvo. Dodatni obrasci uočeni kod majki s PPD-om uključuju niže stope započinjanja i održavanja dojenja.<ref name="Pearlstein_2009"/> Djeca i dojenčad majki pogođenih PPD-om doživljavaju negativne dugoročne utjecaje na svoje kognitivno funkcioniranje, inhibitornu kontrolu i emocionalnu regulaciju. U slučajevima neliječenog PPD-a, uočena su nasilna ponašanja i psihijatrijska i medicinska stanja u adolescenciji.<ref name="Pearlstein_2009"/> Stope samoubistava žena s PPD-om su niže od onih izvan perinatalnog perioda. Smrt fetusa ili dojenčeta u prvoj godini nakon porođaja povezana je s većim rizikom od pokušaja samoubistva i većim brojem psihijatrijskih prijema u bolnicu.<ref name="Pearlstein_2009"/> ==Postporođajna depresija kod očeva == Postporođajna depresija kod očeva je slabo shvaćen koncept s ograničenom bazom dokaza. Međutim, postporođajna depresija pogađa 8 – 10% očeva.<ref name="Scarff-2019">{{cite journal | vauthors = Scarff JR | title = Postpartum Depression in Men | journal = Innovations in Clinical Neuroscience | volume = 16 | issue = 5–6 | pages = 11–14 | date = maj 2019 | pmid = 31440396 | pmc = 6659987 }}</ref> Ne postoje utvrđeni kriteriji za muškarce koji bi mogli imati postporođajnu depresiju.<ref name="Scarff-2019"/> Uzrok može biti drugačiji kod muškaraca.<ref name = "Goodman_2004">{{cite journal | vauthors = Goodman JH | title = Paternal postpartum depression, its relationship to maternal postpartum depression, and implications for family health | journal = Journal of Advanced Nursing | volume = 45 | issue = 1 | pages = 26–35 | date = januar 2004 | pmid = 14675298 | doi = 10.1046/j.1365-2648.2003.02857.x | doi-access = free }}</ref> Uzroci postporođajne depresije kod oca uključuju hormonalne promjene tokom trudnoće, što može ukazivati na odnose oca i djeteta.<ref name="Scarff-2019"/> Na primjer, simptomi muške depresije povezani su s niskim nivoima testosterona kod muškaraca.<ref name="Scarff-2019" /> Nizak nivo [[prolaktin]]a, [[estrogen]]a i [[vazopresin]]a povezan je s problemima vezanosti oca i djeteta, što može dovesti do depresije kod onih koji prvi put postanu očevi.<ref name="Scarff-2019"/> Simptomi postporođajne depresije kod muškaraca su ekstremna tuga, [[umo]]r, [[anksioznost]], razdražljivost i [[suicid]]ne misli. Postporođajna depresija kod muškaraca se najvjerovatnije javlja 3 – 6 mjeseci nakon porođaja i povezana je s majčinom depresijom, što znači da ako majka doživljava postporođajnu depresiju, onda je i otac izložen većem riziku od razvoja bolesti.<ref name="Paulson_Bazemore_2010">{{cite journal |vauthors=Paulson JF, Bazemore SD |date=maj 2010 |title=Prenatal and postpartum depression in fathers and its association with maternal depression: a meta-analysis |url=https://archive.org/details/sim_jama_2010-05-19_303_19/page/1960 |journal=JAMA |volume=303 |issue=19 |pages=1961–1969 |doi=10.1001/jama.2010.605 |pmid=20483973 |s2cid=27189811}}</ref> Postporođajna depresija kod muškaraca dovodi do povećanog rizika od samoubistva, a istovremeno ograničava zdravu povezanost između oca i [[dojenče]]ta. Muškarci koji doživljavaju postporođajnu depresiju mogu pokazivati loše roditeljsko [[ponašanje]], [[stres]] i smanjiti interakciju s dojenčetom.<ref>{{cite journal | vauthors = Suto M, Isogai E, Mizutani F, Kakee N, Misago C, Takehara K | title = Prevalence and Factors Associated With Postpartum Depression in Fathers: A Regional, Longitudinal Study in Japan | journal = Research in Nursing & Health | volume = 39 | issue = 4 | pages = 253–262 | date = august 2016 | pmid = 27209152 | doi = 10.1002/nur.21728 }}</ref> Smanjena očeva interakcija može kasnije dovesti do kognitivnih i problema ponašanja kod djece.<ref>{{cite journal | vauthors = | title = NewsCAP: Study finds postpartum depression also affects fathers | journal = The American Journal of Nursing | volume = 118 | issue = 11 | page = 12 | date = novembar 2018 | pmid = 30358579 | doi = 10.1097/01.naj.0000547646.08156.11 | s2cid = 53025016 | doi-access = free }}</ref> Djeca već od 3,5 godine mogu imati problema s internalizirajućim i eksternalizirajućim ponašanjem, što ukazuje na to da postporođajna depresija kod očeva može imati dugoročne posljedice.<ref name="Paulson_2010">{{Cite journal | vauthors = Carlson K, Mughal S, Azhar Y |date=2010 |title=Focusing on depression in expectant and new fathers: prenatal and postpartum depression not limited to |journal=Psychiatric Times |volume=27 |via=Gale Academic Onefile}}</ref> Studije pokazuju da djeca koju odgajaju očevi koji pate od depresije ili drugih mentalnih bolesti imaju otprilike 33% do 70% veći rizik od razvoja emocijakih ili [[ponašanje|bihevioralnih]] poteškoća.<ref>{{Cite journal |last=Scarff |first=Jonathan R. |date=1. 5. 2019 |title=Postpartum Depression in Men |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6659987/ |journal=Innovations in Clinical Neuroscience |volume=16 |issue=5–6 |pages=11–14 |issn=2158-8333 |pmc=6659987 |pmid=31440396}}</ref> Nadalje, ako se djeci od dvije godine ne čita često, ova negativna interakcija roditelja i djeteta može naštetiti njihovom ekspresivnom vokabularu.<ref name="Paulson_2010"/> Studija usmjerena na očeve s niskim primanjima otkrila je da je povećana uključenost u prvu godinu njihovog djeteta povezana s nižim stopama postporođajne depresije.<ref>{{Cite web | vauthors = Cassella C |date=2. 3. 2021 |title=Dads Who Take a More Hands-on Role Their Kid's First Year Have Better Mental Health |url=https://www.sciencealert.com/fathers-who-are-more-involved-in-the-first-year-show-better-mental-health |access-date=10. 1. 2024 |website=ScienceAlert |language=en-US}}</ref> ==Usvojitelji== Postporođajnu depresiju mogu iskusiti i roditelji koji nisu biološki roditelji. Iako nije provedeno mnogo istraživanja o postporođajnoj depresiji, teškoće povezane s roditeljstvom nakon porođaja slične su kod bioloških i usvojitelja.<ref>{{cite journal | vauthors = Foli KJ, South SC, Lim E, Jarnecke AM | title = Post-adoption depression: Parental classes of depressive symptoms across time | journal = Journal of Affective Disorders | volume = 200 | pages = 293–302 | date = august 2016 | pmid = 27155072 | pmc = 4887416 | doi = 10.1016/j.jad.2016.01.049 }}</ref> Žene koje usvajaju djecu prolaze kroz značajan stres i promjene u životu tokom postporođajnog perioda, slično biološkim majkama. To može povećati njihove šanse za razvoj depresivnih simptoma i anksioznih tendencija.<ref name="Mott_2011">{{cite journal | vauthors = Mott SL, Schiller CE, Richards JG, O'Hara MW, Stuart S | title = Depression and anxiety among postpartum and adoptive mothers | journal = Archives of Women's Mental Health | volume = 14 | issue = 4 | pages = 335–343 | date = august 2011 | pmid = 21725836 | pmc = 3433270 | doi = 10.1007/s00737-011-0227-1 }}</ref> Postporođajna depresija se kod usvojiteljica manifestuje kao nedostatak sna slično kao i kod bioloških majki, ali usvojitelji mogu imati dodatne faktore rizika kao što je historija [[neplodnost]]i.<ref name="Mott_2011" /> ==Problemi za LGBTQ osobe== Osim toga, preliminarna istraživanja su pokazala da osobe u trudnoći koje su dio [[LGBTQ]] zajednice mogu biti podložnije preneonatusnoj depresiji i [[anksioznost]]i nego cisrodne i heteroseksualne osobe.<ref name="Kirubarajan_2022">{{cite journal | vauthors = Kirubarajan A, Barker LC, Leung S, Ross LE, Zaheer J, Park B, Abramovich A, Yudin MH, Lam JS | title = LGBTQ2S+ childbearing individuals and perinatal mental health: A systematic review | journal = BJOG | volume = 129 | issue = 10 | pages = 1630–1643 | date = septembar 2022 | pmid = 35048502 | doi = 10.1111/1471-0528.17103 | s2cid = 246064324 }}</ref> Prema dvije druge studije, LGBTQ osobe su bile obeshrabrene od pristupa uslugama mentalnog zdravlja nakon porođaja zbog društvene stigme koja stvara društvenu barijeru koju heteronormativne majke nemaju. Lezbijske učesnice su izrazile zabrinutost zbog dobijanja dijagnoze mentalnog zdravlja zbog zabrinutosti oko [[društvena stigma|društvene stigme]] i mogućnosti zapošljavanja. Također je izražena zabrinutost zbog mogućeg oduzimanja djeteta i dijagnoze roditelja koja uključuje mentalnu bolest.<ref name="Kirubarajan_2022"/> Iz do sada provedenih studija, iako ograničenih, evidentno je da postoji mnogo veća populacija koja doživljava depresiju povezanu s porođajem nego samo biološke majke. ==Uzroci== Uzrok postporođajne depresije (PPD) nije poznat. [[Hormon]]ske i fizičke promjene, lična i porodična historija depresije i stres brige o novorođenčetu mogu doprinijeti razvoju postporođajne depresije.<ref>{{Cite web|title=Postpartum Depression|url=https://medlineplus.gov/postpartumdepression.html|access-date=25. 9. 2020|website=medlineplus.gov}}</ref><ref>{{Cite web|title=NIMH" Perinatal Depression|url=https://www.nimh.nih.gov/health/publications/perinatal-depression|access-date=25. 9. 2020|website=www.nimh.nih.gov}}</ref> Dokazi ukazuju na to da hormonske promjene mogu imati ulogu.<ref name="Schiller_2015">{{cite journal | vauthors = Schiller CE, Meltzer-Brody S, Rubinow DR | title = The role of reproductive hormones in postpartum depression | journal = CNS Spectrums | volume = 20 | issue = 1 | pages = 48–59 | date = februar 2015 | pmid = 25263255 | pmc = 4363269 | doi = 10.1017/S1092852914000480 }}</ref> Razumijevanje neuroendokrinoloških karakteristika PPD-a pokazalo se posebno izazovnim s obzirom na nepravilne promjene u mozgu i biološkim sistemima tokom trudnoće i nakon porođaja. Pregled istraživačkih studija o PPD-u uočio je da žene sa PPD-om imaju dramatičnije promjene u aktivnosti [[Hipotalamusno-hipofizno-adrenalna osovina|HPA osa]]; međutim, smjer povećanja ili smanjenja specifičnih hormona ostaje pomiješan.<ref name="Kim_2014">{{cite journal | vauthors = Kim S, Soeken TA, Cromer SJ, Martinez SR, Hardy LR, Strathearn L | title = Oxytocin and postpartum depression: delivering on what's known and what's not | journal = Brain Research | volume = 1580 | pages = 219–232 | date = septembar 2014 | pmid = 24239932 | pmc = 4156558 | doi = 10.1016/j.brainres.2013.11.009 | series = Oxytocin in Human Social Behavior and Psychopathology }}</ref> Hormoni koji su proučavani uključuju [[estrogen]], [[progesteron]], [[hormon štitnjače]], [[testosteron]], [[kortikotropin oslobađajući hormon]], [[endorfin]]e i [[kortizol]]. Nivoi [[estrogen]]a i [[progesteron]]a padaju na nivoe prije trudnoće u roku od 24 sata nakon porođaja, a ta nagla promjena može biti uzrok toga.<ref>{{Cite web|url=https://www.womenshealth.gov/mental-health/mental-health-conditions/postpartum-depression|title=Postpartum depression|date=9. 4. 2018|website=womenshealth.gov|language=en|access-date=20. 11. 2019}}</ref> Aberantna regulacija [[neuron]]skog influksa [[kalcij]]a, zavisna od [[steroid]]nih hormona, putem proteina [[vanćelijski matriks|vanćelijskog matriksa]] i membranskih receptora uključenih u odgovor na mikrookruženje ćelije, mogla bi biti važna u nastanku biološkog rizika.<ref name="-2020">{{cite journal | vauthors = Thippeswamy H, Davies W | title = A new molecular risk pathway for postpartum mood disorders: clues from steroid sulfatase-deficient individuals | journal = Archives of Women's Mental Health | volume = 24 | issue = 3 | pages = 391–401 | date = juni 2021 | pmid = 33219387 | pmc = 8116278 | doi = 10.1007/s00737-020-01093-1 | s2cid = 227076500 | doi-access = free }}</ref> Upotreba sintetskog [[oksitocin]]a, lijeka koji izaziva porođaj, povezana je s povećanom stopom postporođajne depresije i [[anksioznost]]i.<ref name="Kroll-Desrosiers _2017">{{cite journal | vauthors = Kroll-Desrosiers AR, Nephew BC, Babb JA, Guilarte-Walker Y, Moore Simas TA, Deligiannidis KM | title = Association of peripartum synthetic oxytocin administration and depressive and anxiety disorders within the first postpartum year | journal = Depression and Anxiety | volume = 34 | issue = 2 | pages = 137–146 | date = februar 2017 | pmid = 28133901 | pmc = 5310833 | doi = 10.1002/da.22599 }}</ref> Smatra se da [[estradiol]], koji pomaže maternici da se zadeblja i raste, doprinosi razvoju PPD-a.<ref name="Schiller_2015" /> To je zbog njegove veze sa [[serotoninom]]. Nivo estradiola se povećava tokom trudnoće, a zatim drastično opada nakon porođaja. Kada nivo estradiola padne nakon porođaja, opadaju i nivoi serotonina. [[Serotonin]] je [[neurotransmiter]], koji pomaže u regulaciji raspoloženja. Nizak nivo serotonina uzrokuje osjećaje depresije i anksioznosti. Dakle, kada je nivo estradiola nizak, serotonin može biti nizak, što ukazuje na to da estradiol ima ulogu u razvoju PPD-a.<ref name="Schiller_2015"/> To je zbog njegove veze sa [[serotonin]]om. Nivo estradiola se povećava tokom trudnoće, a zatim drastično smanjuje nakon porođaja. Kada nivo estradiola padne nakon porođaja, opada i nivo serotonina.<ref>{{cite journal | vauthors = Trifu S, Vladuti A, Popescu A | title = Neuroendocrine Aspects of Pregnancy and Postpartum Depression | journal = Acta Endocrinologica | volume = 15 | issue = 3 | pages = 410–415 | date = 2019 | pmid = 32010366 | pmc = 6992410 | doi = 10.4183/aeb.2019.410 }}</ref> Duboke promjene u [[životni stil (sociologija)|načinu života]] uzrokovane brigom za dojenče također se često pretpostavljaju kao uzrok PPD-a. Međutim, malo dokaza podržava ovu hipotezu. Majke koje su imale nekoliko prethodne djece bez iskustva s PPD-om ipak ga mogu iskusiti sa svojim posljednjim djetetom.<ref name="-2000">{{cite journal | vauthors = Nielsen Forman D, Videbech P, Hedegaard M, Dalby Salvig J, Secher NJ | title = Postpartum depression: identification of women at risk | url = https://archive.org/details/sim_bjog_2000-10_107_10/page/1210 | journal = BJOG | volume = 107 | issue = 10 | pages = 1210–1217 | date = oktobar 2000 | pmid = 11028570 | doi = 10.1111/j.1471-0528.2000.tb11609.x | s2cid = 23118990 }}</ref> Uprkos biološkim i psihosocijalnim promjenama koje mogu pratiti trudnoću i postporođajni period, većini žena se ne dijagnosticira PPD.<ref>{{cite journal | vauthors = Paschetta E, Berrisford G, Coccia F, Whitmore J, Wood AG, Pretlove S, Ismail KM | title = Perinatal psychiatric disorders: an overview | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_2014-06_210_6/page/501 | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 210 | issue = 6 | pages = 501–509.e6 | date = juni 2014 | pmid = 24113256 | doi = 10.1016/j.ajog.2013.10.009 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Howard LM, Molyneaux E, Dennis CL, Rochat T, Stein A, Milgrom J | title = Non-psychotic mental disorders in the perinatal period | journal = Lancet | volume = 384 | issue = 9956 | pages = 1775–1788 | date = novembar 2014 | pmid = 25455248 | doi = 10.1016/s0140-6736(14)61276-9 | s2cid = 11378573 }}</ref> Mnoge majke ne mogu dobiti odmor koji im je potreban za potpuni oporavak od porođaja. Nedostatak sna može dovesti do fizičke nelagode i iscrpljenosti, što može doprinijeti simptomima postporođajne depresije.<ref name="Postpartum Depression Facts">{{Cite web|url=https://www.nimh.nih.gov/health/publications/perinatal-depression|title=Postpartum Depression Facts|website=www.nimh.nih.gov|access-date=20. 11. 2019}}</ref> === Faktori rizika === Iako uzroci PPD-a nisu shvaćeni, predloženo je nekoliko faktora koji povećavaju rizik. Ovi rizici se mogu podijeliti u dvije kategorije, biološke i psihosocijalne: ==== Biološki ==== * Primjena sintetskih lijekova koji izazivaju porođaj, kao što je [[oksitocin]]<ref name="Kroll-Desrosiers _2017"/> * Hronične bolesti uzrokovane neuroendokrinim nepravilnostima <ref name="Ross_2009">{{cite journal | vauthors = Ross LE, Dennis CL | title = The prevalence of postpartum depression among women with substance use, an abuse history, or chronic illness: a systematic review | journal = Journal of Women's Health | volume = 18 | issue = 4 | pages = 475–486 | date = april 2009 | pmid = 19361314 | doi = 10.1089/jwh.2008.0953 }}</ref> * Genetička historija PPD-a <ref name="McCoy_20062">{{cite journal | vauthors = McCoy SJ, Beal JM, Shipman SB, Payton ME, Watson GH | title = Risk factors for postpartum depression: a retrospective investigation at 4-weeks postnatal and a review of the literature | url = https://archive.org/details/sim_jaoa-the-journal-of-the-american-osteopathic-association_2006-04_106_4/page/n21 | journal = The Journal of the American Osteopathic Association | volume = 106 | issue = 4 | pages = 193–198 | date = april 2006 | pmid = 16627773 }}</ref> * Hormonske nepravilnosti<ref name="Ross_2009"/> * Upalne bolesti ([[sindrom iritabilnog crijeva]], [[fibromialgija]])<ref name="Ross_2009"/> * [[Pušenje]] cigareta<ref name="McCoy_20062"/> * Crijevni [[mikrobiom]]<ref>{{cite journal | vauthors = McCurry MD, D'Agostino GD, Walsh JT, Bisanz JE, Zalosnik I, Dong X, Morris DJ, Korzenik JR, Edlow AG, Balskus EP, Turnbaugh PJ, Huh JR, Devlin AS | title = Gut bacteria convert glucocorticoids into progestins in the presence of hydrogen gas | journal = Cell | volume = 187 | issue = 12 | pages = 2952–2968.e13 | date = juni 2024 | pmid = 38795705 | pmc = 11179439 | doi = 10.1016/j.cell.2024.05.005 }}</ref> Faktori rizika za postporođajnu depresiju mogu se podijeliti u dvije kategorije, kao što je gore navedeno, biološke i psihosocijalne.<ref name="Yim_2015">{{cite journal | vauthors = Yim IS, Tanner Stapleton LR, Guardino CM, Hahn-Holbrook J, Dunkel Schetter C | title = Biological and psychosocial predictors of postpartum depression: systematic review and call for integration | journal = Annual Review of Clinical Psychology | volume = 11 | issue = 1 | pages = 99–137 | date = 28. 3. 2015 | pmid = 25822344 | pmc = 5659274 | doi = 10.1146/annurev-clinpsy-101414-020426 }}</ref> Određeni biološki faktori rizika uključuju primjenu [[oksitocin]]a za izazivanje porođaja. Hronične bolesti poput [[dijabetes]]a ili [[Addisonova bolest|Addisonove bolesti]], kao i problemi s [[hipotalamusbo-hipofizno-adrenalna osa|hipotalamusnp-hipofizno-adrenalnom disregulacijom]] (koja kontrolira hormonske odgovore),<ref name="Ross_2009"/> upalnim procesima poput [[astma|astme]] ili [[celijakija|celijakije]], te genetučkim ranjivostima poput porodične historije depresije ili postporođajne depresije (PPD). [[Hronične bolesti]] uzrokovane neuroendokrinim nepravilnostima, uključujući [[sindrom iritabilnog crijeva]] i [[fibromialgija|fibromialgiju]], obično izlažu osobe riziku od daljnjih zdravstvenih komplikacija. Međutim, utvrđeno je da ove bolesti ne povećavaju rizik od postporođajne depresije, poznato je da ovi faktori [[Korelacija|koreliraju]] s PPD-om.<ref name="Ross_2009" /> Ova korelacija ne znači da su ovi faktori uzročno-posljedični. Poznato je da pušenje cigareta ima aditivne efekte.<ref name="McCoy_20062"/> Neke studije su pronašle vezu između PPD-a i niskog nivoa DHA (omega-3 [[masne kiseline]]) kod majke.<ref>{{cite journal | vauthors = Hibbeln JR | title = Seafood consumption, the DHA content of mothers' milk and prevalence rates of postpartum depression: a cross-national, ecological analysis | journal = Journal of Affective Disorders | volume = 69 | issue = 1–3 | pages = 15–29 | date = maj 2002 | pmid = 12103448 | doi = 10.1016/S0165-0327(01)00374-3 }}</ref> Predložena je korelacija između postporođajnog tireoiditisa i postporođajne depresije, ali je i dalje kontroverzna. ]Moguće je da postoji i veza između postporođajne depresije i [[antitijela]] na [[štitnjača|štitnjaču]].<ref>{{cite book| vauthors = Horsager R, Hoffman BL, Santiago-Muñoz PC, Rogers VL, Worley KC, Roberts SW |title=Williams Obstetrics Study Guide |date=15. 10. 2014 |publisher=McGraw-Hill Education Medical |isbn=978-0-07-179327-8 |edition=24th |location=New York }}</ref> ==== Psihosocijalni ==== * Preneonatusna depresija ili [[anksioznost]] <ref name="Beck-2001099">{{cite journal | vauthors = Beck CT | title = A meta-analysis of the relationship between postpartum depression and infant temperament | journal = Nursing Research | volume = 45 | issue = 4 | pages = 225–230 | year = 1996 | pmid = 8700656 | doi = 10.1097/00006199-199607000-00006 }}</ref> * Lična ili porodična anamneza depresije<ref name="McCoy_20062"/> * Umjereni do teški predmenstruacijski simptomi <ref name="Stuart-Parrigon_2014">{{cite journal | vauthors = Stuart-Parrigon K, Stuart S | title = Perinatal depression: an update and overview | journal = Current Psychiatry Reports | volume = 16 | issue = 9 | date = septembar 2014 | pmid = 25034859 | pmc = 4920261 | doi = 10.1007/s11920-014-0468-6 }}</ref> * [[Stres]]ni životni događaji doživljeni tokom trudnoće <ref>{{cite journal | vauthors = Mukherjee S, Coxe S, Fennie K, Madhivanan P, Trepka MJ | title = Stressful Life Event Experiences of Pregnant Women in the United States: A Latent Class Analysis | journal = Women's Health Issues | volume = 27 | issue = 1 | pages = 83–92 | date = januar 2017 | pmid = 27810166 | doi = 10.1016/j.whi.2016.09.007 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Mukherjee S, Coxe S, Fennie K, Madhivanan P, Trepka MJ | title = Antenatal Stressful Life Events and Postpartum Depressive Symptoms in the United States: The Role of Women's Socioeconomic Status Indices at the State Level | journal = Journal of Women's Health | volume = 26 | issue = 3 | pages = 276–285 | date = mart 2017 | pmid = 27875058 | doi = 10.1089/jwh.2016.5872 }}</ref> * [[Postporođajni bluz]]<ref name="Beck-2001099"/> * [[Posttraumatski stresni poremećaj povezan s porođajem|Psihološka trauma povezana s porođajem]] * [[Porođajna trauma|Fizička trauma povezana s porođajem]] * Historija seksualnog zlostavljanja <ref name="Robertson-Blackmore_2013">{{cite journal | vauthors = Robertson-Blackmore E, Putnam FW, Rubinow DR, Matthieu M, Hunn JE, Putnam KT, Moynihan JA, O'Connor TG | title = Antecedent trauma exposure and risk of depression in the perinatal period | journal = The Journal of Clinical Psychiatry | volume = 74 | issue = 10 | pages = e942–e948 | date = oktobar 2013 | pmid = 24229763 | doi = 10.4088/JCP.13m08364 }}</ref><ref name="Benedict_1999">{{cite journal | vauthors = Benedict MI, Paine LL, Paine LA, Brandt D, Stallings R | title = The association of childhood sexual abuse with depressive symptoms during pregnancy, and selected pregnancy outcomes | journal = Child Abuse & Neglect | volume = 23 | issue = 7 | pages = 659–670 | date = juli 1999 | pmid = 10442831 | doi = 10.1016/S0145-2134(99)00040-X | doi-access = free }}</ref> * Djetinjstvena trauma <ref name="Robertson-Blackmore_2013"/><ref name="Benedict_1999"/><ref>{{cite journal | vauthors = Lev-Wiesel R, Chen R, Daphna-Tekoah S, Hod M | title = Past traumatic events: are they a risk factor for high-risk pregnancy, delivery complications, and postpartum posttraumatic symptoms? | journal = Journal of Women's Health | volume = 18 | issue = 1 | pages = 119–125 | date = januar 2009 | pmid = 19132883 | doi = 10.1089/jwh.2008.0774 }}</ref> * Prethodno [[mrtvorođenče]] ili [[pobačaj]] * Hranjenje adaptiranim mlijekom umjesto dojenja * Nisko samopoštovanje * Briga o djeci ili stres u životu * Niska socijalna podrška * Loš bračni odnos ili samački bračni status * Nizak socioekonomski status <ref name="Beck-2001099"/><ref name="Howell2">{{cite journal | vauthors = Howell EA, Mora P, Leventhal H | title = Correlates of early postpartum depressive symptoms | journal = Maternal and Child Health Journal | volume = 10 | issue = 2 | pages = 149–157 | date = mart 2006 | pmid = 16341910 | pmc = 1592250 | doi = 10.1007/s10995-005-0048-9 }}<ref> * Nedostatak snažne emocijske podrške od supružnika, partnera, porodice ili prijatelja <ref name="Postpartum Depression Facts2">{{Cite web|title=Postpartum Depression Facts|url=https://www.nimh.nih.gov/health/publications/perinatal-depression|access-date=20. 11. 2019|website=www.nimh.nih.gov}}</ref> * Problemi s [[temperament]]om dojenčadi/[[Kolika|kolike]]<ref name="Beck-2001099"/> * [[Neplanirana trudnoća|Neplanirana/neželjena trudnoća]]<ref name="Beck-2001099"/> * Poteškoće s dojenjem <ref>{{cite journal | vauthors = Figueiredo B, Dias CC, Brandão S, Canário C, Nunes-Costa R | title = Breastfeeding and postpartum depression: state of the art review | journal = Jornal de Pediatria | volume = 89 | issue = 4 | pages = 332–338 | date = 2013 | pmid = 23791236 | doi = 10.1016/j.jped.2012.12.002 | hdl-access = free | doi-access = free | hdl = 10216/102955 }}</ref> * Majčine godine, nesigurnost u pogledu hrane u porodici i nasilje nad ženama <ref>{{cite journal | vauthors = Hossain SJ, Roy BR, Hossain AT, Mehrin F, Tipu SM, Tofail F, Arifeen SE, Tran T, Fisher J, Hamadani J | title = Prevalence of Maternal Postpartum Depression, Health-Seeking Behavior and Out of Pocket Payment for Physical Illness and Cost Coping Mechanism of the Poor Families in Bangladesh: A Rural Community-Based Study | journal = International Journal of Environmental Research and Public Health | volume = 17 | issue = 13| date = juli 2020 | pmid = 32630173 | pmc = 7370050 | doi = 10.3390/ijerph17134727 | doi-access = free }}</ref> Psihosocijalni faktori rizika za postporođajnu depresiju uključuju teške životne događaje, neke oblike hroničnog stresa, kvalitet veze i podršku partnera i majke.<ref>{{cite journal | vauthors = Brummelte S, Galea LA | title = Postpartum depression: Etiology, treatment and consequences for maternal care | journal = Hormones and Behavior | volume = 77 | pages = 153–166 | date = januar 2016 | pmid = 26319224 | doi = 10.1016/j.yhbeh.2015.08.008 | s2cid = 15205497 }}</ref> Potrebno je više istraživanja o vezi između psihosocijalnih faktora rizika i postporođajne depresije. Neki psihosocijalni faktori rizika mogu se povezati sa [[socijalne determinante zdravlja|socijalnim determinantama zdravlja]].<ref name="Yim_2015"/> Žene s manje resursa ukazuju na viši nivo postporođajne depresije i stresa u odnosu na žene s više resursa, kao što su finansijski.<ref name="Segre2">{{cite journal|vauthors=Segre LS, O'Hara MW, Losch ME|year=2006|title=Race/ethnicity and perinatal depressed mood|journal=Journal of Reproductive and Infant Psychology|volume=24|issue=2|pages=99–106|doi=10.1080/02646830600643908|s2cid=144993416}}</ref> Pokazalo se da stope PPD-a opadaju s povećanjem prihoda. Žene s manje resursa mogu imati veću vjerovatnoću da imaju neželjenu trudnoću, što povećava rizik od PPD-a. Žene s manje resursa mogu uključivati i samohrane majke s niskim prihodima. Samohrane majke s niskim prihodima mogu imati ograničeniji pristup resursima dok prelaze u majčinstvo. Ove žene već imaju manje mogućnosti trošenja, a rađanje djeteta može te mogućnosti još više proširiti.<ref name="Segre-2007">{{cite journal | vauthors = Segre LS, O'Hara MW, Arndt S, Stuart S | title = The prevalence of postpartum depression: the relative significance of three social status indices | journal = Social Psychiatry and Psychiatric Epidemiology | volume = 42 | issue = 4 | pages = 316–321 | date = april 2007 | pmid = 17370048 | doi = 10.1007/s00127-007-0168-1 | s2cid = 20586114 }}</ref> Žene s niskim primanjima često su zarobljene u ciklusu siromaštva, nesposobne za napredak, što utiče na njihovu sposobnost pristupa i primanja kvalitetne zdravstvene zaštite za dijagnosticiranje i liječenje postporođajne depresije. Studije u SAD-u su također pokazale korelaciju između rase majke i postporođajne depresije. Afroameričke majke su imale najveći rizik od postporođajne depresije, 25%, dok su azijske majke imale najniži, 11,5%, nakon kontrole socijalnih faktora kao što su dob, prihod, obrazovanje, bračni status i zdravlje bebe. Stope postporođajne depresije za žene Prvih naroda, bijelkinje i hispanoamerikanke su bile između Migracija iz kulturne zajednice podrške može biti faktor u postporođajnoj depresiji. Tradicionalne kulture širom svijeta daju prioritet organiziranoj podršci tokom postporođajne njege kako bi se osiguralo mentalno i fizičko zdravlje, dobrobit i oporavak majke. Jedan od najjačih prediktora [[Očinska depresija|očev PPD]] je imati partnericu koja ima PPD, pri čemu očevi razvijaju PPD u 50% slučajeva kada njihova partnerica ima PPD.<ref>{{Cite journal| vauthors = Singley DB, Edwards LM |date=2015|title=Men's Perinatal Mental Health in the Transition to Fatherhood|journal=Professional Psychology: Research and Practice|volume=46|issue=5|pages=309–319|doi=10.1037/pro0000032|s2cid=21726189|url=https://epublications.marquette.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1488&context=edu_fac }}</ref> [[Seksualna orijentacija]]<ref name="Ross22">{{cite journal | vauthors = Ross LE, Steele L, Goldfinger C, Strike C | title = Perinatal depressive symptomatology among lesbian and bisexual women | journal = Archives of Women's Mental Health | volume = 10 | issue = 2 | pages = 53–59 | year = 2007 | pmid = 17262172 | doi = 10.1007/s00737-007-0168-x | s2cid = 44227469 }}</ref> također je proučavan kao faktor rizika za PPD. U studiji iz 2007. koju su proveli Ross i kolege, lezbijke i biseksualne majke su testirane na PPD, a zatim upoređene s heteroseksualnom grupom uzorka. Utvrđeno je da su lezbijke i biseksualne biološke majke imale značajno više rezultate na Edinburghskoj skali postneonatusne depresije od heteroseksualnih žena u uzorku.<ref name="Ross_2009" /> Postporođajna depresija je češća među lezbijkama nego među heteroseksualnim ženama, što se može pripisati većoj prevalenciji depresije kod lezbijki.<ref name="Maccio-2011">{{cite journal | vauthors = Maccio EM, Pangburn JA | title = The case for investigating postpartum depression in lesbians and bisexual women | language = English | journal = Women's Health Issues | volume = 21 | issue = 3 | pages = 187–190 | date = 1. 5. 2011 | pmid = 21521621 | doi = 10.1016/j.whi.2011.02.007 }}</ref> Lezbijke imaju veći rizik od depresije jer je veća [[vjerovatnoća]] da su liječene od depresije i da su pokušale ili razmišljale o samoubistvu u odnosu na heteroseksualne žene.<ref name="Maccio-2011" /> Ove više stope PPD-a kod lezbijki/biseksualnih majki mogu odražavati manju društvenu podršku, posebno od njihovih porodica porijekla, i dodatni stres zbog homofobne diskriminacije u društvu.<ref name="Ross32">{{cite journal | vauthors = Ross LE | title = Perinatal mental health in lesbian mothers: a review of potential risk and protective factors | url = https://archive.org/details/sim_women-health_2005_41_3/page/112 | journal = Women & Health | volume = 41 | issue = 3 | pages = 113–128 | year = 2005 | pmid = 15970579 | doi = 10.1300/J013v41n03_07 | s2cid = 38024879 }}</ref> Različite varijable rizika povezane s postporođajnom depresijom (PPD) kod arapskih žena naglašavaju regionalne uticaje.<ref name="Qandil_2016">{{cite journal | vauthors = Qandil S, Jabr S, Wagler S, Collin SM | title = Postpartum depression in the Occupied Palestinian Territory: a longitudinal study in Bethlehem | journal = BMC Pregnancy and Childbirth | volume = 16 | issue = 1 | article-number = 375 | date = novembar 2016 | pmid = 27887649 | pmc = 5124263 | doi = 10.1186/s12884-016-1155-x | doi-access = free }}</ref>&nbsp; faktori rizika koji su identificirani uključuju spol djeteta i poligamiju.<ref name="Qandil_2016" /> Prema tri studije provedene u Egiptu i jednoj u [[Jordan]]u, majke ženske djece imale su dva do četiri puta veći rizik od postporođajne depresije (PPD) u usporedbi s majkama muške djece.<ref name="Qandil_2016" /> Četiri studije su otkrile da su sukobi sa svekrvom povezani s PPD-om, s omjerima rizika od 1,8 i 2,7.<ref name="Ayoub_2020">{{cite journal | vauthors = Ayoub K, Shaheen A, Hajat S | title = Postpartum Depression in The Arab Region: A Systematic Literature Review | journal = Clinical Practice and Epidemiology in Mental Health | volume = 16 | issue = Suppl-1 | pages = 142–155 | date = 30. 7. 2020 | pmid = 33029191 | pmc = 7536723 | doi = 10.2174/1745017902016010142 | doi-access = free }}</ref> Studije su također pokazale [[korelacija|korelaciju]] između postporođajne depresije kod majki koje žive u područjima sukoba, kriza i ratova na Bliskom istoku.<ref name="Alshikh_Ahmad_2021" /> Studije u Kataru su pronašle korelaciju između nižih nivoa obrazovanja i veće prevalencije postporođajne depresije.<ref name="Ayoub_2020"/> Prema istraživanju provedenom u [[Egipat|Egiptu]] i [[Liban]]u, život u ruralnim područjima povezan je s povećanim rizikom. Utvrđeno je da su žene iz ruralnih područja Libana koje su rodile carskim rezom imale veće stope postporođajne depresije. S druge strane, Libanonke u urbanim područjima pokazale su suprotan obrazac.<ref name="Ayoub_2020"/> Istraživanje provedeno na Bliskom istoku pokazalo je vezu između rizika od postporođajne depresije (PPD) i majki koje nisu bile informirane i kojima se ne posvećuje dužna pažnja prilikom donošenja odluka tokom porođaja.<ref name="Ayoub_2020"/> Postoji poziv da se prilikom liječenja i istraživanja bolesti integriraju i biološki i psihosocijalni faktori rizika za PPD.<ref name="Yim_2015"/> Studije koje su upoređivale učestalost simptoma postporođajne depresije između majki koje primaju postporođajnu njegu lično u klinici i onih koje primaju postporođajnu njegu kod kuće ili putem telezdravstva nisu otkrile značajne razlike između ovih modaliteta pružanja zdravstvene zaštite.<ref name="Saldanha">{{Cite report |url=https://effectivehealthcare.ahrq.gov/products/postpartum-care-one-year/research |title=Postpartum Care up to 1 Year After Pregnancy: A Systematic Review and Meta-Analysis |last=Saldanha |first=Ian J. |last2=Adam |first2=Gaelen P. |last3=Kanaan |first3=Ghid |last4=Zahradnik |first4=Michael L. |last5=Steele |first5=Dale W. |last6=Danilack |first6=Valery A. |last7=Peahl |first7=Alex Friedman |last8=Chen |first8=Kenneth K. |last9=Stuebe |first9=Alison M. |date=2. 6. 2023 |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality (AHRQ) |doi=10.23970/ahrqepccer261|url-access=subscription }}</ref> ===Nasilje=== Meta-analiza koja je pregledala istraživanja o povezanosti nasilja i postporođajne depresije pokazala je da nasilje nad ženama povećava učestalost postporođajne depresije.<ref name="Wu">{{cite journal | vauthors = Wu Q, Chen HL, Xu XJ | title = Violence as a risk factor for postpartum depression in mothers: a meta-analysis | journal = Archives of Women's Mental Health | volume = 15 | issue = 2 | pages = 107–114 | date = april 2012 | pmid = 22382278 | doi = 10.1007/s00737-011-0248-9 | s2cid = 33870094 }}</ref> Oko jedne trećine žena širom svijeta će u nekom trenutku svog života doživjeti fizičko ili seksualno nasilje.<ref name="Western">{{cite book| vauthors = Western D |chapter=A Conceptual and Contextual Background for Gender-based Violence and Depression in Women |title=Gender-based Violence and Depression in Women|date=1. 1. 2013|publisher=Springer New York|location=New York|isbn=978-1-4614-7531-6|pages=13–22|doi=10.1007/978-1-4614-7532-3_3|series=SpringerBriefs in Social Work}}</ref> Nasilje nad ženama se javlja u konfliktnim, postkonfliktnim i nekonfliktnim područjima.<ref name=Western /> Pregledano istraživanje bavilo se samo nasiljem koje su žene doživjele od strane muških počinitelja. Studije sa [[Bliski istok|Bliskog istoka]] ukazuju na to da osobe koje su doživjele nasilje u porodici imaju 2,5 puta veću vjerovatnoću da razviju PPD.<ref name="Ayoub_2020"/> Nadalje, nasilje nad ženama definirano je kao "bilo koji čin nasilja zasnovanog na spolu koji rezultira, ili će vjerovatno rezultirati, fizičkom, seksualnom ili psihičkom povredom ili patnjom žena".<ref name=Wu /> Psihološki i kulturni faktori povezani s povećanom učestalošću postporođajne depresije uključuju porodičnu historiju depresije, stresne životne događaje tokom ranog [[pubertet]]a ili trudnoće, [[anksioznost]] ili depresiju tokom trudnoće i nisku socijalnu podršku.<ref name="Ross_2009" /><ref name=Wu /> Nasilje nad ženama je hronični stresor, tako da se depresija može pojaviti kada neko više nije u stanju da odgovori na nasilje.<ref name=Wu /> ==Dijagnoza== ===Kriteriji=== Postporođajna depresija u DSM-5 poznata je kao "depresivni poremećaj s peripartalnim početkom". Peripartalni početak se definiše kao početak bilo kada tokom trudnoće ili u roku od četiri sedmice nakon porođaja.<ref name=":3" /> Više se ne pravi razlika između depresivnih epizoda koje se javljaju tokom trudnoće i onih koje se javljaju nakon porođaja.<ref name="American Psychiatric Association">{{cite book|title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition (DSM-5)|date=2013|publisher=American Psychiatric Association.|location=Arlington, VA}}</ref> Nevertheless, the majority of experts continue to diagnose postpartum depression as depression with onset anytime within the first year after delivery.<ref name="Stuart-Parrigon_2014"/> Kriteriji potrebni za dijagnozu postporođajne depresije isti su kao i oni potrebni za postavljanje dijagnoze [[veliki depresivni poremećaj|velike depresije]] ili [[mali depresivni poremećaj|male depresije]] koji nisu povezani s porođajem. Kriteriji uključuju najmanje pet od sljedećih devet simptoma, u roku od dvije sedmice:<ref name="American Psychiatric Association"/> * Osjećaji tuge, praznine ili beznađa, gotovo svaki dan, veći dio dana, ili opažanje depresivnog raspoloženja od strane drugih * Gubitak interesa ili zadovoljstva u aktivnostima * Gubitak težine ili smanjen apetit * Promjene u obrascima spavanja * Osjećaji nemira * Gubitak energije * Osjećaji bezvrijednosti ili krivnje * Gubitak koncentracije ili povećana neodlučnost * Ponavljajuće misli o smrti, sa ili bez planova za [[samoubistvo]] ===Diferencijalna dijagnoza=== ====Postporođajna melanholija==== {{Glavni|Postporođajna melanholija}} Postporođajna melanholija, obično poznata kao "baby blues" (bebin bluz), je prolazni postporođajni poremećaj raspoloženja koji karakteriziraju blaži depresivni simptomi od postporođajne depresije. Ova vrsta depresije može se javiti kod čak 80% svih majki nakon porođaja.<ref>{{cite web |url=http://www.webmd.com/depression/postpartum-depression/understanding-postpartum-depression-basics |title=The Basics of Postpartum Depression |access-date=9. 4. 2015 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150415013254/http://www.webmd.com/depression/postpartum-depression/understanding-postpartum-depression-basics |archive-date=15. 4. 2015 }}</ref> Simptomi se obično povlače u roku od dvije sedmice. Simptomi koji traju duže od dvije sedmice znak su ozbiljnijeg tipa depresije.<ref>{{cite journal | vauthors = Wisner KL, Parry BL, Piontek CM | title = Clinical practice. Postpartum depression | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2002-07-18_347_3/page/194 | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 347 | issue = 3 | pages = 194–199 | date = juli 2002 | pmid = 12124409 | doi = 10.1056/NEJMcp011542 }}</ref> Žene koje doživljavaju "baby blues" mogu imati veći rizik od ozbiljnije epizode kasnije depresije.<ref name="DSM5">{{citation|author=American Psychiatric Association|title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (5th ed.)|url=https://books.google.com/books?id=-JivBAAAQBAJ&pg=PP186|page=186|year=2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20171025075530/https://books.google.ca/books?id=-JivBAAAQBAJ&lpg=PP186|location=Arlington|publisher=American Psychiatric Publishing|isbn=978-0-89042-555-8|archive-date=25. 10. 2017|url-status=live}}</ref> ====Psihoza==== [[Postporođajna psihoza]] nije formalna dijagnoza, ali se široko koristi za opisivanje [[Hitna psihijatrija|hitne psihijatrijske situacije]] koja se čini da se javlja kod otprilike 1/1.000 trudnoća, kod koje se simptomi povišenog raspoloženja i ubrzanih misli ([[manija]]), depresija, teška konfuzija, gubitak inhibicije, paranoja, [[halucinacija|halucinacije]] i deluzije javljaju iznenada u prve dvije sedmice nakon porođaja; simptomi variraju i mogu se brzo promijeniti.<ref name="LancetRev2014">{{cite journal | vauthors = Jones I, Chandra PS, Dazzan P, Howard LM | title = Bipolar disorder, affective psychosis, and schizophrenia in pregnancy and the post-partum period | journal = Lancet | volume = 384 | issue = 9956 | pages = 1789–1799 | date = novembar 2014 | pmid = 25455249 | doi = 10.1016/s0140-6736(14)61278-2 | s2cid = 44481055 }}</ref> Razlikuje se od postporođajne depresije i [[porođajna tuga|porođajne tuge]].<ref name="RoyColl2014">{{cite web|title=Postpartum Psychosis|url=http://www.rcpsych.ac.uk/healthadvice/problemsdisorders/postpartumpsychosis.aspx|publisher=Royal College of Psychiatrists|access-date=27. 10. 2016|date=2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161024152200/http://www.rcpsych.ac.uk/healthadvice/problemsdisorders/postpartumpsychosis.aspx|archive-date=24. 10. 2016}}</ref> Može biti oblik [[bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]].<ref name="WesselooRev2016">{{cite journal | vauthors = Wesseloo R, Kamperman AM, Munk-Olsen T, Pop VJ, Kushner SA, Bergink V | title = Risk of Postpartum Relapse in Bipolar Disorder and Postpartum Psychosis: A Systematic Review and Meta-Analysis | journal = The American Journal of Psychiatry | volume = 173 | issue = 2 | pages = 117–127 | date = februar 2016 | pmid = 26514657 | doi = 10.1176/appi.ajp.2015.15010124 | doi-access = free }}</ref> Važno je ne miješati psihozu s drugim simptomima koji se mogu javiti nakon porođaja, poput delirija. Delirij obično uključuje gubitak svijesti ili nemogućnost obraćanja pažnje.<ref name="DSM5" /> Oko polovine žena koje dožive postporođajnu psihozu nemaju faktore rizika; ali prethodna historija mentalnih bolesti, posebno bipolarnog poremećaja, historija prethodnih epizoda postporođajne psihoze ili porodična historija neke od njih stavljaju u veći rizik.<ref name=LancetRev2014/> Postporođajna psihoza često zahtijeva hospitalizaciju, gdje se liječenje sastoji od [[antipsihotik]]a lijekova, [[stabilizator raspoloženja|stabilizatora raspoloženja]] lijekova, a u slučajevima velikog rizika od samoubistva, [[elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivne terapije]].<ref name=LancetRev2014/> Najteži simptomi traju od 2. do 12. sedmice, a oporavak traje šest mjeseci do godinu dana.<ref name=LancetRev2014/> Žene koje su hospitalizirane zbog psihijatrijskog stanja odmah nakon porođaja imaju mnogo veći rizik od samoubistva tokom prve godine nakon porođaja..<ref name="OrsoliniRev2016">{{cite journal | vauthors = Orsolini L, Valchera A, Vecchiotti R, Tomasetti C, Iasevoli F, Fornaro M, De Berardis D, Perna G, Pompili M, Bellantuono C | title = Suicide during Perinatal Period: Epidemiology, Risk Factors, and Clinical Correlates | journal = Frontiers in Psychiatry | volume = 7 | page = 138 | date = 12. 8. 2016 | pmid = 27570512 | pmc = 4981602 | doi = 10.3389/fpsyt.2016.00138 | doi-access = free }}</ref> ;Poremećaj posttraumatskog stresa povezan s porođajem/postporođajni posttraumatski stresni poremećaj Roditelji mogu patiti od posttraumatskog stresnog poremećaja ([[PTSP]]) ili patiti od simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja nakon porođaja.<ref name="Yildiz-2017">{{cite journal | vauthors = Yildiz PD, Ayers S, Phillips L | title = The prevalence of posttraumatic stress disorder in pregnancy and after birth: A systematic review and meta-analysis | journal = Journal of Affective Disorders | volume = 208 | pages = 634–645 | date = januar 2017 | pmid = 27865585 | doi = 10.1016/j.jad.2016.10.009 | url = https://eprints.worc.ac.uk/11415/1/s13063-021-05545-6.pdf }}</ref> Iako se u medicinskoj zajednici vodi debata o tome da li porođaj treba smatrati traumatičnim događajem, trenutni konsenzus je da [[porođaj]] može biti [[trauma]]tski događaj.<ref name="Heyne-2022">{{cite journal | vauthors = Heyne CS, Kazmierczak M, Souday R, Horesh D, Lambregtse-van den Berg M, Weigl T, Horsch A, Oosterman M, Dikmen-Yildiz P, Garthus-Niegel S | title = Prevalence and risk factors of birth-related posttraumatic stress among parents: A comparative systematic review and meta-analysis | journal = Clinical Psychology Review | volume = 94 | date = juni 2022 | pmid = 35584590 | doi = 10.1016/j.cpr.2022.102157 | hdl-access = free | s2cid = 248337797 | hdl = 1871.1/4788a1a5-deff-427f-bd77-a33ebdaf22fc | url = https://research.vu.nl/en/publications/4788a1a5-deff-427f-bd77-a33ebdaf22fc }}</ref> DSM-IV i DSM-5 (standardne klasifikacije mentalnih poremećaja koje koriste medicinski stručnjaci) ne prepoznaju eksplicitno PTSP povezan s porođajem, ali obje dozvoljavaju da se porođaj smatra potencijalnim uzrokom PTSP-a.<ref name="Heyne-2022"/> PTSP povezan s porođajem usko je povezan s postporođajnom depresijom. Istraživanja pokazuju da majke koje imaju [[PTSP]] povezan s porođajem također često imaju postporođajnu depresiju.<ref name="Yildiz-2017"/><ref name="Dekel-2017">{{cite journal | vauthors = Dekel S, Stuebe C, Dishy G | title = Childbirth Induced Posttraumatic Stress Syndrome: A Systematic Review of Prevalence and Risk Factors | journal = Frontiers in Psychology | volume = 8 | page = 560 | date = 2017 | pmid = 28443054 | pmc = 5387093 | doi = 10.3389/fpsyg.2017.00560 | doi-access = free }}</ref> PTSP povezan s porođajem i postporođajna depresija imaju neke zajedničke simptome. Iako se obje dijagnoze preklapaju u svojim znacima i simptomima, neki simptomi specifični za postporođajni PTSP uključuju lako preplašenost, ponavljajuće noćne more i flešbekove, izbjegavanje bebe ili bilo čega što podsjeća na porođaj, agresiju, razdražljivost i napade panike.<ref name="Ayers-2018">{{cite journal | vauthors = Ayers S, Wright DB, Thornton A | title = Development of a Measure of Postpartum PTSD: The City Birth Trauma Scale | journal = Frontiers in Psychiatry | volume = 9| date = 18. 9. 2018 | pmid = 30279664 | pmc = 6153962 | doi = 10.3389/fpsyt.2018.00409 | doi-access = free }}</ref> Real or perceived trauma before, during, or after childbirth is a crucial element in diagnosing childbirth-related PTSD.<ref>{{cite journal | vauthors = Grekin R, O'Hara MW | title = Prevalence and risk factors of postpartum posttraumatic stress disorder: a meta-analysis | url = https://archive.org/details/sim_clinical-psychology-review_2014-07_34_5/page/388 | journal = Clinical Psychology Review | volume = 34 | issue = 5 | pages = 389–401 | date = juli 2014 | pmid = 24952134 | doi = 10.1016/j.cpr.2014.05.003 }}</ref> Za sada, ne postoje široko priznate procjene koje mjere posttraumatski stresni poremećaj nakon porođaja u medicinskim okruženjima. Postojeće procjene PTSP-a (kao što je DSM-IV) korištene su za mjerenje PTSP-a povezanog s porođajem.<ref name="Yildiz-2017"/> Postoje neka istraživanja koja se posebno bave mjerenjem PTSP-a povezanog s porođajem, međutim, ona se ne koriste široko izvan istraživačkih okruženja.<ref name="Ayers-2018"/> Otprilike 3–6% majki u postporođajnom periodu ima PTSP povezan s porođajem.<ref name="Yildiz-2017"/><ref name="Heyne-2022"/><ref name="Van Sieleghem-2022">{{cite journal | vauthors = Van Sieleghem S, Danckaerts M, Rieken R, Okkerse JM, de Jonge E, Bramer WM, Lambregtse-van den Berg MP | title = Childbirth related PTSD and its association with infant outcome: A systematic review | journal = Early Human Development | volume = 174 | date = novembar 2022 | pmid = 36152399 | doi = 10.1016/j.earlhumdev.2022.105667 | s2cid = 252342586 }}</ref><ref name="Cook-2018">{{cite journal | vauthors = Cook N, Ayers S, Horsch A | title = Maternal posttraumatic stress disorder during the perinatal period and child outcomes: A systematic review | journal = Journal of Affective Disorders | volume = 225 | pages = 18–31 | date = januar 2018 | pmid = 28777972 | doi = 10.1016/j.jad.2017.07.045 | s2cid = 5007700 | doi-access = free }}</ref> Postotak osoba sa PTSP-om povezanim sa porođajem je približno 15–18% u uzorcima visokog rizika (žene koje imaju teške komplikacije pri porođaju, imaju istoriju seksualnog/fizičkog nasilja ili imaju druge faktore rizika).<ref name="Yildiz-2017" /><ref name="Cook-2018"/> Istraživanja su identifikovala nekoliko faktora koji povećavaju šansu za razvoj PTSP-a povezanog sa porođajem. To uključuje negativno subjektivno iskustvo porođaja, mentalno zdravlje majke (preneonatusna depresija, perineonatusna [[anksioznost]], akutna postporođajna depresija i historija psiholoških problema), historiju traume, komplikacije sa porođajem i bebom (naprimer hitan [[carski rez]] ili prijem na intenzivnu njegu [[novorođenčad]]i) i nizak nivo socijalne podrške.<ref name="Dekel-2017"/><ref>{{cite journal | vauthors = Lai X, Chen J, Li H, Zhou L, Huang Q, Liao Y, Krewski D, Wen SW, Zhang L, Xie RH | title = The incidence of post-traumatic stress disorder following traumatic childbirth: A systematic review and meta-analysis | journal = International Journal of Gynaecology and Obstetrics | volume = 162 | issue = 1 | pages = 211–221 | date = juli 2023 | pmid = 36571476 | doi = 10.1002/ijgo.14643 | s2cid = 255181351 }}</ref> PTSP povezan s porođajem ima nekoliko negativnih zdravstvenih posljedica. Istraživanja pokazuju da PTSP povezan s porođajem može negativno uticati na emocijsku povezanost između majke i djeteta.<ref name="Van Sieleghem-2022"/> Međutim, majčina depresija ili drugi faktori također mogu objasniti ovaj negativni učinak.<ref name="Van Sieleghem-2022" /> PTSP povezan s porođajem u postporođajnom periodu također može dovesti do problema sa socio-emocijskim razvojem djeteta.<ref name="Van Sieleghem-2022" /> Sadašnja istraživanja pokazuju da PTSP povezan s porođajem rezultira nižom stopom dojenja i može spriječiti roditelje da doje željeni vremenski period.<ref name="Cook-2018"/> ==Skrining== Skrining za postporođajnu depresiju je ključan jer do 50% slučajeva ostaje nedijagnosticirano u [[SAD]]-u, što naglašava važnost sveobuhvatnih mjera skrininga.<ref name="Ukatu-2018">{{cite journal | vauthors = Ukatu N, Clare CA, Brulja M | title = Postpartum Depression Screening Tools: A Review | journal = Psychosomatics | volume = 59 | issue = 3 | pages = 211–219 | date = 1. 5. 2018 | pmid = 29396166 | doi = 10.1016/j.psym.2017.11.005 }}</ref> U SAD-u, [[Američki koledž opstetričara i ginekologa]] predlaže zdravstvenim radnicima da razmotre skrining za depresiju kod žena u perinatalnom periodu.<ref name="ahrq2011">{{cite journal| title =Screening for Depression During and After Pregnancy| url =http://www.acog.org/Resources-And-Publications/Committee-Opinions/Committee-on-Obstetric-Practice/Screening-for-Depression-During-and-After-Pregnancy| journal =American College of Obstetricians and Gynecologists, Committee Opinion| date =februar 2010| archive-url =https://web.archive.org/web/20141102112919/http://www.acog.org/Resources-And-Publications/Committee-Opinions/Committee-on-Obstetric-Practice/Screening-for-Depression-During-and-After-Pregnancy| archive-date =2. 11. 2014}}</ref> Osim toga, Američka akademija za pedijatriju preporučuje pedijatrima da pregledaju majke na PPD prilikom posjeta nakon jednog, dva mjeseca i četiri mjeseca.<ref>{{cite journal | vauthors = Earls MF | title = Incorporating recognition and management of perinatal and postpartum depression into pediatric practice | journal = Pediatrics | volume = 126 | issue = 5 | pages = 1032–1039 | date = novembar 2010 | pmid = 20974776 | doi = 10.1542/peds.2010-2348 | doi-access = free }}</ref> Međutim, mnogi pružatelji usluga ne pružaju dosljedno skrining i odgovarajuće praćenje.<ref name=ahrq2011 /><ref>{{cite journal | vauthors = Stowe ZN, Hostetter AL, Newport DJ | title = The onset of postpartum depression: Implications for clinical screening in obstetrical and primary care | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_2005-02_192_2/page/522 | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 192 | issue = 2 | pages = 522–526 | date = februar 2005 | pmid = 15695997 | doi = 10.1016/j.ajog.2004.07.054 }}</ref> Naprimjer, u [[Kanada|Kanadi]], Alberta je jedina pokrajina s univerzalnim PPD skriningom. Ovaj skrining provode medicinske sestre javnog zdravstva uz kalendar imunizacije bebe. U [[Švedska|Švedskoj]], Služba za zdravstvenu zaštitu djece nudi besplatan program za nove roditelje koji uključuje skrining majki na PPD dva mjeseca nakon porođaja. Međutim, postoji zabrinutost u vezi s pridržavanjem smjernica za skrining u vezi s mentalnim zdravljem majki.<ref>{{cite journal | vauthors = Bränn E, Fransson E, Wikman A, Kollia N, Nguyen D, Lilliecreutz C, Skalkidou A | title = Who do we miss when screening for postpartum depression? A population-based study in a Swedish region | journal = Journal of Affective Disorders | volume = 287 | pages = 165–173 | date = maj 2021 | pmid = 33799034 | doi = 10.1016/j.jad.2021.03.013 | s2cid = 232773376 | doi-access = free }}</ref> [[Edinburška skala postporođajne depresije]], standardizirani upitnik za samoprocjenu, može se koristiti za identifikaciju žena koje imaju postporođajnu depresiju.<ref name="pmid3651732">{{cite journal | vauthors = Cox JL, Holden JM, Sagovsky R | title = Detection of postnatal depression. Development of the 10-item Edinburgh Postnatal Depression Scale | journal = The British Journal of Psychiatry | volume = 150 | issue = 6 | pages = 782–786 | date = juni 1987 | pmid = 3651732 | doi = 10.1192/bjp.150.6.782 | s2cid = 13841634 }}</ref> Ako novopečena majka postigne 13 ili više bodova, vjerovatno ima PPD i potrebna je daljnja procjena.<ref name=pmid3651732/> Zdravstveni radnici mogu uzeti [[uzorak]] krvi kako bi testirali da li neki drugi poremećaj doprinosi depresiji tokom skrininga.<ref>{{Cite web|url=https://medlineplus.gov/lab-tests/postpartum-depression-screening/|title=Postpartum Depression Screening: MedlinePlus Lab Test Information|website=medlineplus.gov|language=en|access-date=20. 11. 2019}}</ref> Edinburška skala postneonatusne depresije koristi se u prvoj sedmici nakon prijema novorođenčeta. Ako majke dobiju rezultat manji od 12, savjetuje im se da se ponovo procijene zbog protokola testiranja depresije. Također se savjetuje da majke na odjelu intenzivne neonatusne njege budu pregledane svake četiri do šest sedmica dok njihovo dijete ostaje na odjelu intenzivne neonatusne njege.<ref name="Davila-2018">{{cite journal | vauthors = Davila RC, Segre LS | title = A Nurse-Based Model of Psychosocial Support for Emotionally Distressed Mothers of Infants in the NICU | journal = Journal of Obstetric, Gynecologic, and Neonatal Nursing | volume = 47 | issue = 1 | pages = 114–121 | date = januar 2018 | pmid = 28482172 | doi = 10.1016/j.jogn.2016.12.007 | s2cid = 39562650 }}</ref> Majkama koje ostvare između dvanaest i devetnaest bodova na EPDS-u nude se dvije vrste podrške.<ref>{{cite journal | vauthors = Tahirkheli NN, Cherry AS, Tackett AP, McCaffree MA, Gillaspy SR | title = Postpartum depression on the neonatal intensive care unit: current perspectives | language = English | journal = International Journal of Women's Health | volume = 6 | pages = 975–987 | date = 24. 11. 2014 | pmid = 25473317 | pmc = 4247145 | doi = 10.2147/IJWH.S54666 | doi-access = free }}</ref> Majkama se nudi liječenje LV koje pruža medicinska sestra na odjelu intenzivne njege novorođenčadi, a mogu biti upućene i na stručne službe za mentalno zdravlje. Ako majka dobije ocjenu tri na desetom mjestu EPDS-a, odmah se upućuje timu za socijalni rad jer bi mogla imati suicidalne sklonosti.<ref name="Davila-2018" /> Ključno je prepoznati raznolikost populacija pacijenata kojima je dijagnosticirana postporođajna depresija i kako to može utjecati na pouzdanost korištenih alata za skrining.<ref name="Ukatu-2018"/> Postoje kulturne razlike u načinu na koji pacijenti izražavaju simptome postporođajne depresije; oni u nezapadnim zemljama pokazuju više fizičkih simptoma, dok oni u zapadnim zemljama imaju više osjećaja tuge. U zavisnosti od nečije kulturne pozadine, simptomi postporođajne depresije mogu se manifestovati drugačije, a osobe koje nisu sa Zapada, a koje se podvrgavaju skriningu u zapadnim zemljama, mogu biti pogrešno dijagnosticirane jer njihovi alati za skrining ne uzimaju u obzir kulturnu raznolikost.<ref name="Ukatu-2018"/> Osim kulture, važno je uzeti u obzir i nečiji društveni kontekst, jer žene niskog socioekonomskog statusa mogu imati dodatne stresore koji utiču na njihove rezultate skrininga za postporođajnu depresiju. ==Prevencija== Cochraneov pregled iz 2013. godine pronašao je dokaze da je psihosocijalna ili psihološka intervencija nakon porođaja pomogla u smanjenju rizika od postporođajne depresije.<ref name="Dennis_2013">{{cite journal | vauthors = Dennis CL, Dowswell T | title = Psychosocial and psychological interventions for preventing postpartum depression | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2013 | issue = 2 | date = februar 2013 | pmid = 23450532 | doi = 10.1002/14651858.CD001134.pub3 | veditors = Dennis CL | s2cid = 4812056 | pmc = 11936315 }}</ref><ref name="Pubmed2013">{{cite journal | vauthors = Dennis CL, Dowswell T | title = Psychosocial and psychological interventions for preventing postpartum depression | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 2 | date = februar 2013 | pmid = 23450532 | doi = 10.1002/14651858.CD001134.pub3 | s2cid = 4812056 | pmc = 11936315 }}</ref> Ove intervencije su uključivale kućne posjete, telefonsku podršku vršnjaka i interpersonalnu psihoterapiju.<ref name="Dennis_2013" /> Podrška je važan aspekt prevencije, jer depresivne majke često navode da su njihove osjećaje depresije izazvali "nedostatak podrške" i "osjećaj izolacije".<ref>{{cite journal | vauthors = Dennis CL, Hodnett E, Kenton L, Weston J, Zupancic J, Stewart DE, Kiss A | title = Effect of peer support on prevention of postnatal depression among high risk women: multisite randomised controlled trial | journal = BMJ | volume = 338 | date = januar 2009 | pmid = 19147637 | pmc = 2628301 | doi = 10.1136/bmj.a3064 }}</ref> U različitim [[kultura]]ma, tradicionalni rituali za postporođajnu njegu mogu biti preventivni za postporođajnu porođajnu disfunkciju (PPD), ali su efikasniji kada majka prihvata podršku.<ref name="Grigoriadis_2009">{{cite journal | vauthors = Grigoriadis S, Erlick Robinson G, Fung K, Ross LE, Chee CY, Dennis CL, Romans S | title = Traditional postpartum practices and rituals: clinical implications | journal = Canadian Journal of Psychiatry | volume = 54 | issue = 12 | pages = 834–840 | date = decembar 2009 | pmid = 20047722 | doi = 10.1177/070674370905401206 | doi-access = free }}</ref> Kod parova, emocionalna bliskost i globalna podrška partnera štite od perinatalne depresije i [[anksioznost]]i. Alasoom i Koura su 2014. godine otkrili da je, u poređenju sa 42,9 % koje nisu primale supružničku podršku, samo 14,7 % žena koje su primale supružničku pomoć imalo PPD.<ref>{{cite journal | vauthors = Alasoom LI, Koura MR | title = Predictors of postpartum depression in the eastern province capital of saudi arabia | journal = Journal of Family Medicine and Primary Care | volume = 3 | issue = 2 | pages = 146–150 | date = april 2014 | pmid = 25161973 | pmc = 4139996 | doi = 10.4103/2249-4863.137654 | doi-access = free }}</ref> Daljnji faktori poput komunikacije između para i zadovoljstva vezom imaju zaštitni učinak protiv same anksioznosti.<ref name="pmid25837550">{{cite journal | vauthors = Pilkington PD, Milne LC, Cairns KE, Lewis J, Whelan TA | title = Modifiable partner factors associated with perinatal depression and anxiety: a systematic review and meta-analysis | journal = Journal of Affective Disorders | volume = 178 | pages = 165–180 | date = juni 2015 | pmid = 25837550 | doi = 10.1016/j.jad.2015.02.023 | type = Systematic review and meta-analysis }}</ref> Kod osoba koje su u riziku preporučuje se savjetovanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Curry SJ, Krist AH, Owens DK, Barry MJ, Caughey AB, Davidson KW, Doubeni CA, Epling JW, Grossman DC, Kemper AR, Kubik M, Landefeld CS, Mangione CM, Silverstein M, Simon MA, Tseng CW, Wong JB | title = Interventions to Prevent Perinatal Depression: US Preventive Services Task Force Recommendation Statement | journal = JAMA | volume = 321 | issue = 6 | pages = 580–587 | date = februar 2019 | pmid = 30747971 | doi = 10.1001/jama.2019.0007 | doi-access = free }}</ref> Američka Radna grupa za preventivne usluge (USPSTF) provela je pregled dokaza koji podržavaju upotrebu savjetodavnih intervencija poput terapije za prevenciju PPD-a u visokorizičnim grupama. Žene koje se smatraju visokorizičnim uključuju one s prošlom ili sadašnjom historijom depresije ili s određenim socioekonomskim faktorima poput niskih prihoda ili mlade dobi.<ref>{{cite journal | vauthors = Curry SJ, Krist AH, Owens DK, Barry MJ, Caughey AB, Davidson KW, Doubeni CA, Epling JW, Grossman DC, Kemper AR, Kubik M, Landefeld CS, Mangione CM, Silverstein M, Simon MA, Tseng CW, Wong JB | title = Interventions to Prevent Perinatal Depression: US Preventive Services Task Force Recommendation Statement | journal = JAMA | volume = 321 | issue = 6 | pages = 580–587 | date = februar 2019 | pmid = 30747971 | doi = 10.1001/jama.2019.0007 }}</ref> ==Tretmani== Izvor:<ref name="Saldanha"/> Liječenje blage do umjerene PPD uključuje psihološke intervencije ili antidepresive. Žene sa umjerenom do teškom PPD vjerovatno bi imale veću korist od kombinacije psiholoških i medicinskih intervencija.<ref name="Langan_2016">{{cite journal | vauthors = Langan R, Goodbred AJ | title = Identification and Management of Peripartum Depression | journal = American Family Physician | volume = 93 | issue = 10 | pages = 852–858 | date = maj 2016 | pmid = 27175720 | url = http://www.aafp.org/afp/2016/0515/p852.html | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20171025132458/http://www.aafp.org/afp/2016/0515/p852.html | archive-date = 25. 10. 2017 }}</ref> Lagane aerobne vježbe su korisne za blage i umjerene slučajeve.<ref>{{cite journal | vauthors = McCurdy AP, Boulé NG, Sivak A, Davenport MH | title = Effects of Exercise on Mild-to-Moderate Depressive Symptoms in the Postpartum Period: A Meta-analysis | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 129 | issue = 6 | pages = 1087–1097 | date = juni 2017 | pmid = 28486363 | doi = 10.1097/AOG.0000000000002053 | s2cid = 43035658 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Pritchett RV, Daley AJ, Jolly K | title = Does aerobic exercise reduce postpartum depressive symptoms? a systematic review and meta-analysis | journal = The British Journal of General Practice | volume = 67 | issue = 663 | pages = e684–e691 | date = oktobar 2017 | pmid = 28855163 | pmc = 5604832 | doi = 10.3399/bjgp17X692525 }}</ref> === Terapija === Čini se da su i individualne socijalne i psihološke intervencije podjednako efikasne u liječenju PPD-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Dennis CL, Hodnett E | title = Psychosocial and psychological interventions for treating postpartum depression | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 4 | date = oktobar 2007 | pmid = 17943888 | doi = 10.1002/14651858.CD006116.pub2 | pmc = 11936315 }}</ref><ref>{{cite journal | author = Pearlstein T, Howard M, Salisbury A, Zlotnick C | year = 2009 | title = Postpartum depression | url =https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_2009-04_200_4/page/n35| journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 200 | issue = 4| pages = 357–364 }}</ref> Socijalne intervencije uključuju individualno savjetovanje i vršnjačku podršku, dok psihološke intervencije uključuju [[kognitivno-bihejvioralna terapija kognitivno-bihejvioralnu terapiju]] (KBT) i interpersonalnu terapiju (IPT).<ref name="Fitelson_2010">{{cite journal | vauthors = Fitelson E, Kim S, Baker AS, Leight K | title = Treatment of postpartum depression: clinical, psychological and pharmacological options | journal = International Journal of Women's Health | volume = 3 | pages = 1–14 | date = decembar 2010 | pmid = 21339932 | pmc = 3039003 | doi = 10.2147/IJWH.S6938 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | author = Smith EK, Gopalan P, Glance JB, Azzam PN | year = 2016 | title = Postpartum depression screening: a review for psychiatrists | url = | journal = Harvard Review of Psychiatry | volume = 24 | issue = 3| pages = 173–187 }}</ref> Dokazano je da grupe podrške i grupne terapije usmjerene na psihoedukaciju o postporođajnoj depresiji poboljšavaju razumijevanje postporođajnih simptoma i često pomažu u pronalaženju daljnjih mogućnosti liječenja.<ref>{{Cite journal| vauthors = Anderson LN |date=2013|title=Functions of Support Group Communication for Women with Postpartum Depression: How Support Groups Silence and Encourage Voices of Motherhood|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/jcop.21566|journal=Journal of Community Psychology |language=en |volume=41|issue=6|pages=709–724|doi=10.1002/jcop.21566|issn=1520-6629|url-access=subscription}}</ref> Ostali oblici terapije, kao što su grupna terapija, kućne posjete, savjetovanje i osiguravanje većeg sna za majku, također mogu imati koristi.<ref>{{cite journal | author = Beck CT | year = 2008 | title = State of the science on postpartum depression: What nurse researchers have contributed—Part 2 | url = | journal = MCN: The American Journal of Maternal/Child Nursing | volume = 33 | issue = 3| pages = 151–156 }}</ref> Iako specijalisti obučeni za pružanje savjetodavnih intervencija često pružaju usluge ovoj populaciji kojoj je to potrebno, rezultati [[sistematski pregled|sistematskog pregleda]] i [[meta-analiza]] iz 2021. godine otkrili su da nespecijalizovani pružatelji usluga, uključujući laike savjetnike, medicinske sestre, babice i nastavnike bez formalne obuke za savjetodavne intervencije, često pružaju efikasne usluge vezane za perinatalnu depresiju i anksioznost.<ref>{{cite journal | vauthors = Singla DR, Lawson A, Kohrt BA, Jung JW, Meng Z, Ratjen C, Zahedi N, Dennis CL, Patel V | title = Implementation and Effectiveness of Nonspecialist-Delivered Interventions for Perinatal Mental Health in High-Income Countries: A Systematic Review and Meta-analysis | journal = JAMA Psychiatry | volume = 78 | issue = 5 | pages = 498–509 | date = maj 2021 | pmid = 33533904 | pmc = 7859878 | doi = 10.1001/jamapsychiatry.2020.4556 }}</ref> koji promoviše dijeljenje zadataka i [[telemedicina|telemedicinu]].<ref>{{Cite journal |last1=Singla |first1=Daisy R. |last2=Silver |first2=Richard K. |last3=Vigod |first3=Simone N. |last4=Schoueri-Mychasiw |first4=Nour |last5=Kim |first5=J. Jo |last6=La Porte |first6=Laura M. |last7=Ravitz |first7=Paula |last8=Schiller |first8=Crystal E. |last9=Lawson |first9=Andrea S. |last10=Kiss |first10=Alex |last11=Hollon |first11=Steven D. |last12=Dennis |first12=Cindy-Lee |last13=Berenbaum |first13=Tara S. |last14=Krohn |first14=Holly A. |last15=Gibori |first15=Jamie E. |date=2025 |title=Task-sharing and telemedicine delivery of psychotherapy to treat perinatal depression: a pragmatic, noninferiority randomized trial |journal=Nature Medicine |language=en |volume=31 |issue=4 |pages=1214–1224 |doi=10.1038/s41591-024-03482-w |issn=1546-170X |pmc=12003186 |pmid=40033113}}</ref> === Psihoterapija === [[Psihoterapija]] je upotreba psiholoških metoda, posebno kada se zasnivaju na redovnoj ličnoj interakciji, kako bi se osobi pomoglo da promijeni ponašanje, poveća sreću i prevaziđe probleme. Psihoterapija može biti izuzetno korisna za majke ili očeve koji se suočavaju sa postporođajnom depresijom (PPD). Omogućava pojedincima da razgovaraju s nekim, možda čak i nekim ko je specijalizovan za rad s ljudima koji se suočavaju s PPD-om, i da podijele svoje emocije i osjećaje kako bi dobili pomoć da postanu emocionalno stabilniji. Psihoterapija pokazuje efikasnost [[Psihodinamičke psihoterapije|psihodinamičkih]] intervencija za postporođajnu depresiju, kako u kućnom tako i u kliničkom okruženju, te u grupnom i individualnom formatu. === Kognitivno-bihejvioralna terapija === Kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT) zasnovana na internetu pokazala je obećavajuće rezultate s nižim negativnim rezultatima roditeljskog ponašanja i nižim stopama [[anksioznost]]i, stresa i depresije. KBT može biti korisna za majke koje imaju ograničenja u pristupu KBT-u uživo. Međutim, dugoročne koristi nisu utvrđene. Primjena kognitivno-bihejvioralne terapije jedan je od najuspješnijih i najpoznatijih oblika terapije u vezi s PPD-om. Jednostavno rečeno, kognitivno-bihejvioralna terapija je psiho-socijalna intervencija koja ima za cilj smanjenje simptoma različitih mentalnih zdravstvenih stanja, prvenstveno depresije i anksioznih poremećaja. Iako je široka grana terapije, ostaje vrlo korisna u rješavanju specifičnih emocijskih problema, što je osnova PPD-a. Dakle, KBT uspijeva dodatno smanjiti ili ograničiti učestalost i intenzitet emocijskih ispada kod majki ili očeva. === Interpersonalna terapija === [[Interpersonalna terapija]] (IPT) pokazala se učinkovitom u fokusiranju posebno na vezu između majke i [[dojenčet]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Stuart S | title = Interpersonal psychotherapy for postpartum depression | journal = Clinical Psychology & Psychotherapy | volume = 19 | issue = 2 | pages = 134–140 | date = 2012 | pmid = 22473762 | pmc = 4141636 | doi = 10.1002/cpp.1778 }}</ref> Psihosocijalne intervencije su efikasne u liječenju postporođajne depresije. [[Interpersonalna terapija]], poznata i kao IPT, je izvrsno intuitivno rješenje za mnoge žene sa PPD-om, jer one obično doživljavaju mnoštvo [[Biopsihosocijalni model|biopsihosocijalnih]] stresora koji su povezani s njihovom depresijom, uključujući nekoliko poremećenih međuljudskih odnosa. ===Lijekovi=== Pregled iz 2010. godine otkrio je malo studija o lijekovima za liječenje PPD-a, uz napomenu o malim veličinama uzoraka i općenito slabim dokazima.<ref name="Fitelson_2010"/> Neki dokazi ukazuju na to da će majke sa PPD-om reagovati slično kao i osobe sa [[veliki depresivni poremećaj|velikim depresivnim poremećajem]].<ref name="Fitelson_2010"/> Postoje dokazi niske sigurnosti koji ukazuju na to da je [[selektivni inhibitor ponovnog preuzimanja serotonina]] (SSRI) efikasan tretman za PPD.<ref name="Brown_2021">{{cite journal | vauthors = Brown JV, Wilson CA, Ayre K, Robertson L, South E, Molyneaux E, Trevillion K, Howard LM, Khalifeh H | title = Antidepressant treatment for postnatal depression | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2021 | issue = 2 | date = februar 2021 | pmid = 33580709 | pmc = 8094614 | doi = 10.1002/14651858.cd013560.pub2 }}</ref> Antidepresivni lijek prve linije izbora je sertralin, SSRI, jer vrlo malo njega prelazi u majčino mlijeko i, kao rezultat toga, u dijete. Međutim, nedavna studija je otkrila da dodavanje [[sertralin]]a psihoterapiji ne donosi nikakvu dodatnu korist.<ref>{{cite journal | vauthors = McDonagh MS, Matthews A, Phillipi C, Romm J, Peterson K, Thakurta S, Guise JM | title = Depression drug treatment outcomes in pregnancy and the postpartum period: a systematic review and meta-analysis | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 124 | issue = 3 | pages = 526–534 | date = septembar 2014 | pmid = 25004304 | doi = 10.1097/aog.0000000000000410 | s2cid = 1508392 }}</ref> Stoga nije potpuno jasno koji su [[antidepresiv]]i, ako ih ima, najefikasniji za liječenje PPD-a i za koga bi antidepresivi bili bolja opcija od nefarmakoterapije.<ref name="Brown_2021" /> Neke studije pokazuju da [[hormonska terapija]] može biti efikasna kod žena sa PPD-om, što podržava ideja da pad nivoa [[estrogen]]a i [[progesteron]]a nakon porođaja doprinosi depresivnim simptomima.<ref name="Fitelson_2010"/> Međutim, postoje određene kontroverze s ovim oblikom liječenja jer se estrogen ne smije davati osobama koje imaju veći rizik od [[Venska tromboza|krvnih ugrušaka]], što uključuje žene do 12 sedmica nakon porođaja.<ref>{{cite news|title=Postpartum VTE Risk Highest Soon After Birth | vauthors = MacReady N |date=7. 4. 2014|url=https://www.medscape.com/viewarticle/823218|work=Medscape|access-date=31. 10. 2017|url-status=live|archive-url= https://web.archive.org/web/20170206205347/http://www.medscape.com/viewarticle/823218 |archive-date=6. 2. 2017 }}</ref> Osim toga, nijedna od postojećih studija nije uključivala žene koje su dojile.<ref name="Fitelson_2010"/> Međutim, postoje neki dokazi da upotreba [[estrogenski flaster|estradiolnih flastera]] može pomoći kod simptoma PPD-a.<ref name="Frieder_2019">{{cite journal | vauthors = Frieder A, Fersh M, Hainline R, Deligiannidis KM | title = Pharmacotherapy of Postpartum Depression: Current Approaches and Novel Drug Development | journal = CNS Drugs | volume = 33 | issue = 3 | pages = 265–282 | date = mart 2019 | pmid = 30790145 | pmc = 6424603 | doi = 10.1007/s40263-019-00605-7 }}</ref> [[Oksitocin]] je efikasan anksiolitik, a u nekim slučajevima i antidepresiv, za muškarce i žene. Egzogeni oksitocin je istraživan kao PPD tretman samo kod glodara, ali rezultati su ohrabrujući za potencijalnu primjenu kod ljudi.<ref name="Kim_2014"/> U 2019., FDA je odobrila [[breksanolon]], sintetski analog [[neurosteroid]]nog [[alopregnanolon]]a, za intravenoznu upotrebu kod postporođajne depresije. Nivo alopregnanolona opada nakon porođaja, što može dovesti do depresije i anksioznosti kod žena..<ref>{{Cite web|url=https://www.nih.gov/news-events/news-releases/bench-bedside-nimh-research-leads-brexanolone-first-ever-drug-specifically-postpartum-depression|title=Bench-to-bedside: NIMH research leads to brexanolone, first-ever drug specifically for postpartum depression|date=20. 3. 2019|website=National Institutes of Health (NIH)|language=EN|access-date=2. 8. 2019}}</ref> Neka ispitivanja su pokazala učinak na PPD unutar 48 sati od početka infuzije.<ref>{{cite web |title=Press Announcements - FDA approves first treatment for post-partum depression |url=https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm633919.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20190320100216/https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm633919.htm |archive-date=20. 3. 2019 |website=www.fda.gov |access-date=23. 3. 2019 }}</ref> Other new allopregnanolone analogs under evaluation for use in the treatment of PPD include [[zuranolone]] and [[ganaxolone]].<ref name="Frieder_2019" /> Breksanolon nosi rizike koji se mogu javiti tokom primjene, uključujući prekomjernu sedaciju i iznenadni gubitak svijesti, te je stoga odobren u okviru programa [[Strategija za procjenu i ublažavanje rizika|Strategije za procjenu i ublažavanje rizika]] (REMS).<ref name="FDA_2019">{{Cite web|url=https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-approves-first-treatment-post-partum-depression|archive-url=https://web.archive.org/web/20190427194026/https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-approves-first-treatment-post-partum-depression|archive-date=27. 4. 2019|title=FDA approves first treatment for post-partum depression | author = Office of the Commissioner |date=17. 4. 2019|website=FDA|language=en|access-date=2. 8. 2019}}</ref> Majka se mora prijaviti prije primanja lijeka. Dostupan je samo onima u certificiranim zdravstvenim ustanovama sa zdravstvenim radnikom koji može kontinuirano pratiti pacijenta. Sama [[infuzija]] je proces od 60 sati, ili 2,5 dana. Nivo kisika kod ljudi treba pratiti pulsnim oksimetrom. Nuspojave lijeka uključuju suha usta, pospanost, somnolenciju, crvenilo i gubitak svijesti. Također je važno pratiti rane znakove suicidalnih misli ili ponašanja.<ref name="FDA_2019"/> Godine 2023., FDA je odobrila [[zuranolon]], koji se prodaje pod robnom markom Zurzuvae, za liječenje postporođajne depresije. Zuranolon se primjenjuje putem tableta, što je praktičnije od breksanolona, koji se primjenjuje putem intravenskih [[injekcija]].<ref>{{Cite news | vauthors = Walker J |date=4. 8. 2023 |title=First Pill for Postpartum Depression Is Approved by FDA |language=en-US |work=Wall Street Journal |url=https://www.wsj.com/articles/first-pill-for-postpartum-depression-is-approved-by-fda-62376e41 |access-date=16. 11. 2023 |issn=0099-9660}}</ref> === Dojenje === Upotreba SSRI-a za liječenje PPD-a nije kontraindikacija za dojenje. Iako se antidepresivi izlučuju u [[majčino mlijeko]], koncentracije zabilježene u majčinom mlijeku su vrlo niske.<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Berle JO, Spigset O | title = Antidepressant Use During Breastfeeding | journal = Current Women's Health Reviews | volume = 7 | issue = 1 | pages = 28–34 | date = februar 2011 | pmid = 22299006 | pmc = 3267169 | doi = 10.2174/157340411794474784 }}</ref><ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Weisskopf E, Fischer CJ, Bickle Graz M, Morisod Harari M, Tolsa JF, Claris O, Vial Y, Eap CB, Csajka C, Panchaud A | title = Risk-benefit balance assessment of SSRI antidepressant use during pregnancy and lactation based on best available evidence | journal = Expert Opinion on Drug Safety | volume = 14 | issue = 3 | pages = 413–427 | date = mart 2015 | pmid = 25554364 | doi = 10.1517/14740338.2015.997708 }}</ref> Opsežna istraživanja su pokazala da je upotreba SSRI-a kod žena koje doje sigurna za dojenče/dijete koje doji.<ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref>{{cite journal | vauthors = Hallberg P, Sjöblom V | title = The use of selective serotonin reuptake inhibitors during pregnancy and breast-feeding: a review and clinical aspects | journal = Journal of Clinical Psychopharmacology | volume = 25 | issue = 1 | pages = 59–73 | date = februar 2005 | pmid = 15643101 | doi = 10.1097/01.jcp.0000150228.61501.e4 }}</ref> Što se tiče alopregnanolona, vrlo ograničeni podaci nisu ukazivali na rizik za [[dojenče]].<ref>{{cite web |title=FDA Prescribing Information for Brexanolone |url=https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2019/211371lbl.pdf |access-date=23. 3. 2019}}</ref> ===Ostalo=== [[Elektrokonvulzivna terapija]] (ECT) pokazala je efikasnost kod žena sa teškim PPD-om koje su ili propale u više pokušaja liječenja lijekovima ili ne mogu tolerirati dostupne antidepresive.<ref name="Langan_2016"/> Preliminarni dokazi podržavaju upotrebu [[Transkranijalna magnetna stimulacija|repetitivne transkranijalne magnetske stimulacije (rTMS)]].<ref>{{cite journal | vauthors = Cole J, Bright K, Gagnon L, McGirr A | title = A systematic review of the safety and effectiveness of repetitive transcranial magnetic stimulation in the treatment of peripartum depression | journal = Journal of Psychiatric Research | volume = 115 | pages = 142–150 | date = august 2019 | pmid = 31129438 | doi = 10.1016/j.jpsychires.2019.05.015 | s2cid = 167209199 }}</ref> Od 2013. godine nije jasno da li su [[akupunktura]], masaža, jaka svjetla ili uzimanje omega-3 masnih kiselina korisni.<ref>{{cite journal | vauthors = Dennis CL, Dowswell T | title = Interventions (other than pharmacological, psychosocial or psychological) for treating antenatal depression | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2013 | issue = 7| date = juli 2013 | pmid = 23904069 | doi = 10.1002/14651858.CD006795.pub3 | pmc = 11536339 }}</ref> {{glavni|Tretman oksitocinom za postporođajnu depresiju}} ==== Linkovi do programa koje finansira vlada ==== * www.nichd.nih.gov/ncmhep<ref>https://www.nichd.nih.gov/ncmhep</ref> * www.nichd.nih.gov<ref>https://www.nichd.nih.gov/</ref> * www.samhsa.gov<ref>https://www.samhsa.gov/</ref> * www.samhsa.gov/iecmhc<ref>https://www.samhsa.gov/iecmhc{{Mrtav link}}</ref> ==== Psihoterapija ==== Terapijske metode intervencije mogu početi već nekoliko dana nakon porođaja, kada većina majki stigne iz bolnica. Istraživačka istraživanja su otkrila nedostatak profesionalne i emocijske podrške za žene koje se bore s teškoćama u sedmicama nakon porođaja, uprkos tome što postoji povećan rizik od postporođajne disfunkcije (PPD) kod novih majki tokom ovog prelaznog perioda.<ref name="Miller-2002">{{cite journal | author = Miller LJ | year = 2002 | title = Postpartum depression | url =https://archive.org/details/sim_jama_2002-02-13_287_6/page/762| journal = JAMA | volume = 287 | issue = 6| pages = 762–765 }}</ref> ==== Podrška u zajednici ==== Nedostatak društvene podrške je identifikovan kao prepreka traženju pomoći za postporođajnu depresiju.<ref name="Thomas-2014">{{cite journal | vauthors = Thomas LJ, Scharp KM, Paxman CG | title = Stories of postpartum depression: exploring health constructs and help-seeking in mothers' talk | journal = Women & Health | volume = 54 | issue = 4 | pages = 373–387 | date = 19. 5. 2014 | pmid = 24617862 | doi = 10.1080/03630242.2014.896442 | s2cid = 39250196 }}</ref> Programi podrške vršnjaka identificirani su kao učinkovita intervencija za žene koje imaju simptome postporođajne depresije.<ref name="Prevatt-2018">{{cite journal | vauthors = Prevatt BS, Lowder EM, Desmarais SL | title = Peer-support intervention for postpartum depression: Participant satisfaction and program effectiveness | journal = Midwifery | volume = 64 | pages = 38–47 | date = septembar 2018 | pmid = 29908406 | doi = 10.1016/j.midw.2018.05.009 | s2cid = 49304436 }}</ref> Grupe za podršku uživo, online i telefonom dostupne su i ženama i muškarcima širom Sjedinjenih Američkih Država. Modeli vršnjačke podrške privlačni su mnogim ženama jer se nude u grupi i izvan okruženja za mentalno zdravlje.<ref name="Prevatt-2018"/> Web stranica ''Postpartum Progress'' pruža sveobuhvatan popis grupa za podršku podijeljenih po državama i uključuje kontakt informacije za svaku grupu.<ref>{{Cite web |title=Postpartum Depression Support Groups in the U.S. & Canada |url=https://postpartumprogress.com/ppd-support-groups-in-the-u-s-canada |access-date=9. 4. 2022 |website=POSTPARTUM PROGRESS |language=en-US}}</ref> [[Nacionalni savez za mentalne bolesti]] navodi virtualnu grupu za podršku pod nazivom "Projekat nijansi plave", koja je dostupna svim ženama putem slanja imena i adrese e-pošte.<ref name="SBlue-2022">{{Cite web |title=HOME |url=https://www.shadesofblueproject.org/ |access-date=9. 4. 2022 |website=Shades of Blue |language=en}}</ref> Osim toga, NAMI preporučuje web stranicu "Nacionalno udruženje profesionalne i vršnjačke podrške laktaciji za obojene majke" za majke kojima je potrebna podrška za laktaciju.<ref name="NAPPLSC-2022">{{Cite web |title=National Association of Professional and Peer Lactation Supporters of Color - Provider Directory |url=http://napplsc.org/ProviderDirectory |access-date=9. 4. 2022 |website=napplsc.org }}{{Mrtav link}}</ref> Lactation assistance is available either online or in-person if there is support nearby.<ref name="NAPPLSC-2022" /> ==== Lične priče i memoari ==== [https://postpartumprogress.com/ Postpartum Progress] je blog fokusiran na zajednicu majki koje otvoreno govore o postporođajnoj depresiji i drugim mentalnim zdravstvenim stanjima povezanim s njom.<ref>{{Cite web |title=POSTPARTUM PROGRESS {{!}} postpartum depression and postpartum anxiety help for moms |url=https://postpartumprogress.com/ |access-date=9. 4. 2022 |website=POSTPARTUM PROGRESS |language=en-US}}</ref> Pričanje priča i online zajednice smanjuju stigmu oko PPD-a i promoviraju njegu zasnovanu na vršnjacima. Postpartalni napredak je posebno relevantan za ljude druge boje kože i queer osobe zbog naglaska na [[Kulturna kompetencija|kulturnoj kompetenciji]].<ref name="Khúc-2019">Khúc, Mimi. ''The Asian American Literary Review''. Volume 10, Issue 2, Fall/winter 2019, "Open in Emergency : a Special Issue on Asian American Mental Health." Edited by Mimi Khúc, 2nd edition., The Asian American Literary Review, Inc., 2019.</ref> ==== Telefonske linije za pomoć i telefonski intervjui ==== Telefonske linije za pomoć, linije za ćaskanje i telefonski intervjui nude trenutnu, hitnu podršku osobama koje doživljavaju postporođajnu depresiju (PPD). Telefonska podrška vršnjaka može biti efikasna u prevenciji i liječenju postporođajne depresije kod žena s visokim rizikom.<ref name="Dennis-2006">{{cite journal | vauthors = Dennis CL, Chung-Lee L | title = Postpartum depression help-seeking barriers and maternal treatment preferences: a qualitative systematic review | url = https://archive.org/details/sim_birth_2006-12_33_4/page/322 | journal = Birth | volume = 33 | issue = 4 | pages = 323–331 | date = decembar 2006 | pmid = 17150072 | doi = 10.1111/j.1523-536X.2006.00130.x }}</ref> Utvrđeni primjeri telefonskih linija za pomoć uključuju Nacionalni savez za mentalne bolesti: 800-950-NAMI (6264),<ref>{{Cite web |title=NAMI HelpLine {{!}} NAMI: National Alliance on Mental Illness |url=https://www.nami.org/help |access-date=28. 4. 2022 |website=www.nami.org}}</ref> Nacionalna linija za prevenciju samoubistava: 800-273-TALK (8255),<ref>{{Cite web |title=Home |url=https://suicidepreventionlifeline.org/ |access-date=28. 4. 2022 |website=suicidepreventionlifeline.org |language=en-US}}</ref> Međunarodna podrška nakon porođaja: 800-944-4PPD (4773),<ref>{{Cite web |title=PSI HelpLine (English & Spanish) |url=https://www.postpartum.net/get-help/psi-helpline/ |access-date=28. 4. 2022 |website=Postpartum Support International (PSI) |language=en-US}}</ref> i Nacionalna telefonska linija [[SAMHSA]]: 1-800-662-HELP (4357).<ref>{{Cite web |title=SAMHSA's National Helpline {{!}} SAMHSA - Substance Abuse and Mental Health Services Administration |url=https://www.samhsa.gov/find-help/national-helpline |access-date=28. 4. 2022 |website=www.samhsa.gov |language=en}}</ref> [https://postpartumhealthalliance.org/ Postpartum Health Alliance] ima trenutnu liniju za podršku dostupnu 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici u San Diegu/San Diego Access and Crisis Line na (888) 724–7240, na kojoj možete razgovarati s majkama koje su se oporavile od postporođajne disfunkcije i obučenim pružateljima usluga.<ref>{{Cite web |title=Postpartum Health Alliance {{!}} You are not alone |url=https://postpartumhealthalliance.org/ |access-date=28. 4. 2022 |website=postpartumhealthalliance.org}}</ref> Međutim, telefonskim linijama za hitne slučajeve može nedostajati kulturna kompetencija koja je ključna za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, posebno za obojene osobe. Pozivanje policije ili hitne pomoći 911, posebno za krize mentalnog zdravlja, smatra se opasnim za mnoge obojene osobe. Kulturno i strukturno kompetentne hitne telefonske linije su ogromna potreba u PPD njezi.<ref name="Khúc-2019" /> * [https://www.nami.org/help#:~:text=Find%20Help%20%26%20Support&text=To%20contact%20the%20NAMI%20HelpLine,to%20info%40nami.org. Nacionalni savez za mentalne bolesti]: 800-950-NAMI (6264) * [https://suicidepreventionlifeline.org/ National Suicide Prevention Lifeline]: 800-273-TALK (8255) * [https://www.postpartum.net/ Postpartum Support International]: 800-944-4PPD (4773) * [https://www.samhsa.gov/find-help/national-helpline SAMHSA's National Hotline]: 1-800-662-HELP (4357) ==Epidemiologija== Postoji opšta pretpostavka da su zapadne kulture homogene i da ne postoje značajne razlike u psihijatrijskim poremećajima između Evrope i SAD-a. Međutim, u stvarnosti, faktori povezani s depresijom kod majki, uključujući radne i okolišne zahtjeve, pristup univerzalnom porodiljskom odsustvu, zdravstvenu zaštitu i finansijsku sigurnost, regulisani su i pod uticajem lokalnih politika koje se razlikuju od zemlje do zemlje.<ref name="Di_Florio_2017">{{cite journal | vauthors = Di Florio A, Putnam K, Altemus M, Apter G, Bergink V, Bilszta J, Brock R, Buist A, Deligiannidis KM, Devouche E, Epperson CN, Guille C, Kim D, Lichtenstein P, Magnusson PK, Martinez P, Munk-Olsen T, Newport J, Payne J, Penninx BW, O'Hara M, Robertson-Blackmore E, Roza SJ, Sharkey KM, Stuart S, Tiemeier H, Viktorin A, Schmidt PJ, Sullivan PF, Stowe ZN, Wisner KL, Jones I, Rubinow DR, Meltzer-Brody S | title = The impact of education, country, race and ethnicity on the self-report of postpartum depression using the Edinburgh Postnatal Depression Scale | journal = Psychological Medicine | volume = 47 | issue = 5 | pages = 787–799 | date = april 2017 | pmid = 27866476 | pmc = 5369767 | doi = 10.1017/S0033291716002087 }}</ref> Naprimjer, evropske socijalne politike se razlikuju od zemlje do zemlje, za razliku od SAD-a, sve zemlje pružaju neki oblik plaćenog univerzalnog porodiljskog odsustva i besplatne zdravstvene zaštite.<ref name="Di_Florio_2017"/> Studije su također otkrile razlike u simptomatskim manifestacijama PPD-a između evropskih i američkih žena.<ref>{{Cite journal|date=1. 5. 1999|title=Postpartum depression: a cross-cultural perspective |journal=Primary Care Update for OB/GYNS|language=en|volume=6|issue=3|pages=82–87|doi=10.1016/S1068-607X(99)00003-7 | vauthors = Bashiri N, Spielvogel AM }}</ref> Žene iz Evrope prijavile su veće rezultate anhedonije, samookrivljavanja i [[anksioznost]]i, dok su žene iz SAD-a prijavile težu nesanicu, depresivne osjećaje i misli o samopovređivanju.<ref name="Di_Florio_2017" /> Osim toga, postoje razlike u obrascima propisivanja i stavovima prema određenim lijekovima između SAD-a i Evrope, što ukazuje na to kako različite zemlje pristupaju liječenju i njihove različite stigme.<ref name="Di_Florio_2017"/> == Također pogledajte== {{Portal|Medicina|Biologija}} * [[Preneonatusna depresija]] * [[Razočaranje rodom]] * [[Psihijatrijski poremećaji porođaja]] * [[Seks nakon trudnoće]] *[[Dojenje i mentalno zdravlje]] *[[Depresija (raspoloženje)|Depresija]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * {{cite web|title=Depression during and after pregnancy fact sheet|url=http://womenshealth.gov/publications/our-publications/fact-sheet/depression-pregnancy.cfm|publisher=Womenshealth.gov|date=6. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20120301220819/http://www.womenshealth.gov/publications/our-publications/fact-sheet/depression-pregnancy.cfm|archive-date=1. 3. 2012}} * [http://www.rcpsych.ac.uk/mentalhealthinfoforall/problems/postnatalmentalhealth/postnataldepression.aspx Postnatal Depression] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090320042944/http://www.rcpsych.ac.uk/mentalhealthinfoforall/problems/postnatalmentalhealth/postnataldepression.aspx |date=20. 3. 2009 }}, information from the mental health charity The Royal College of Psychiatrists * [http://www.nhs.uk/conditions/postnataldepression/pages/introduction.aspx NHS Choices Health A-Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100701155927/http://www.nhs.uk/conditions/postnataldepression/pages/introduction.aspx |date=1. 7. 2010 }}: Postnatal depression * [https://www.helpguide.org/articles/depression/postpartum-depression-and-the-baby-blues.htm Postpartum Depression and the Baby Blues] - HelpGuide.org {{Medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10|F|53|0|f|50}} | ICD9 = {{ICD9|648.4}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 007215 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 3408 | DiseasesDB = 10921 | MeshID = D019052 }} {{Mentalni i poremećaji ponašanja|odabrano = fizički}} {{Patologija trudnoće, porođaja i babina}} [[Kategorija:Depresija (raspoloženje)]] [[Kategorija:Društvo]] [[Kategorija:Mentalni poremećaji povezani sa trudnoćom, porođajem ili babinama]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psihijatrija]] psc6s281lfziobcv1lazza9b1e4n3j8 0 529804 3841234 3792433 2026-05-06T23:18:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841234 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 120px | slika_opis = Grb Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2004|06|01}} | prethodnik = | nastalo_iz = [[Zakon o Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine]] | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = | nadležnost = Pravno zastupanje i zaštita imovinskih interesa države | status = Aktivna | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|51|14|N|18|23|49|E|display=inline,title}} | adresa = Grbavička 4, 71000 Sarajevo | prazna_oznaka1 = Ključna uloga | prazni_podaci1 = Zastupanje u međunarodnim arbitražama | prazna_oznaka2 = Struktura | prazni_podaci2 = Pravobranilac i dva zamjenika | slogan = | zaposleni = cca. 30 (2024)<ref name="budzet24">Zakon o Budžetu institucija BiH za 2024. godinu, Ministarstvo finansija i trezora BiH.</ref> | budžet = cca. 1,6 miliona KM (2024)<ref name="budzet24"/> | direktor = Jelena Pantić (Pravobranilac) | šef_agencije = | ministar = | ključne_osobe = Almina Pilav (zamjenik), Mlađen Mandić (zamjenik) | matična_organizacija = [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] (administrativno) | podružnice = | dokumenti = [[Zakon o Pravobranilaštvu BiH]] | veb-sajt = {{URL|http://www.pbih.gov.ba}} | id = | fusnote = }} '''Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine''' je institucija na nivou države odgovorna za poduzimanje pravnih radnji i korištenje pravnih sredstava radi zaštite imovine i imovinskih interesa [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njenih organa i organizacija koje se finansiraju iz državnog budžeta.<ref name="zakon">"Zakon o Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine", Službeni glasnik BiH, br. 8/02, 10/02, 44/04 i 102/09.</ref> == Historija == Institucija je utemeljena 2002. a njene nadležnosti su u potpunosti definisane 2004. usvajanjem državnog Zakona o Pravobranilaštvu. Formiranje ove institucije bilo je od ključnog značaja za zaštitu države u kompleksnim imovinsko-pravnim sporovima koji su proizašli iz raspada [[SFRJ]], procesa sukcesije, te u sporovima koji se vode protiv države pred međunarodnim tribunalima i arbitražama.<ref name="onama">[http://www.pbih.gov.ba/o-nama/historijat-i-nadleznosti/ Historijat]{{Mrtav link}}, pbih.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> == Nadležnosti == Pravobranilaštvo djeluje kao zakonski zastupnik države u svim postupcima pred sudovima i drugim organima. Glavne nadležnosti uključuju:<ref name="nadleznost">[http://www.pbih.gov.ba/o-nama/nadleznosti/ Nadležnosti Pravobranilaštva]{{Mrtav link}}, pbih.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> * Zastupanje pred sudovima: Predstavljanje države u parničnim, vanparničnim i upravnim postupcima pred domaćim sudovima svih nivoa. * Međunarodna arbitraža: Odbrana interesa BiH u kompleksnim međunarodnim investicionim arbitražama velike vrijednosti (poput postupaka pred ICSID ili [[UNCITRAL]]). * Pravna mišljenja: Davanje obaveznih pravnih mišljenja na nacrte ugovora, sporazuma i konvencija koje zaključuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] ili [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. * Zaštita državne imovine: Vođenje postupaka za povrat ili zaštitu državne imovine, uključujući i imovinu BiH u inostranstvu. * Mirovno rješavanje sporova: Provođenje postupaka medijacije i vansudskog poravnanja radi smanjenja troškova sudskih postupaka. == Organizaciona struktura == Pravobranilaštvo se sastoji od Pravobranioca i dva zamjenika koji dolaze iz tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. Na poziciji Pravobranioca se vrši rotacija svakih osam mjeseci. # Kolegij Pravobranilaštva: Čine ga Pravobranilac i zamjenici, a nadležan je za donošenje najvažnijih odluka o postupanju u predmetima velike vrijednosti. # Pomoćnici Pravobranioca: Stručno osoblje koje direktno postupa u predmetima i priprema pravne podneske. # Sekretarijat: Zadužen za administrativne, finansijske i opće poslove institucije. == Međunarodni značaj == U posljednjoj deceniji, Pravobranilaštvo je fokusirano na odbranu države u višemilionskim arbitražnim sporovima koje pokreću strani investitori. Uspješno okončanje ovih postupaka sprječava ogromne gubitke za državni budžet, što Pravobranilaštvo čini jednom od finansijski najznačajnijih institucija za stabilnost BiH.<ref name="arbitraza">Izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za 2024. godinu.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.pbih.gov.ba/ Službena stranica Pravobranilaštva BiH]{{Mrtav link}} {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] giojxofejtwp0dzkf3xzuvk4cy40mh0 0 530018 3841154 3810102 2026-05-06T13:39:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841154 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = ''Placenta praevia'' | sinonimi = Placenta previa | slika = Placta prv.jpg | opis_slike = Dijagram koji prikazuje placentu praeviju (Grade IV) | specijalnost = [[Akušerstvo]] | simptomi = Jarko crveno [[vaginsko krvarenje]] bez bolova | komplikacije = '''Majka''': [[Krvarenje nakon porođaja]]<br />'''Beba''': [[Ograničenje rasta fetusa]] | pojava = Druga polovina trudno | trajanje = | vrste =“Veća“ i „manja“ | uzroci = | rizici = Starija dob, [[pušenje]], prethodni [[carski rez]], [[indukcija porođaja]] ili [[prekid trudnoće]] | dijagnoza = [[Ultrazvuk]] | diferencijalna_dijagnoza = [[Abrupcija posteljice]] | prevencija = | liječenje = [[Mirovanje u krevetu]], [[carski rez]] | lijekovi = | prognoza = | frekvencija = 0,5% trudnoća | smrtnost =Incidentna }} Kod '''placenta praevia''' (ili '''placenta previa'''), [[placenta]] se pričvršćuje unutar [[maternica| maternice]]] u položaju koji djelomično ili potpuno prekriva [[otvor grlića maternice]]<ref name=Merck2017>{{cite web|title=Placenta Previa – Gynecology and Obstetrics – Merck Manuals Professional Edition|url=http://www.merckmanuals.com/en-ca/professional/gynecology-and-obstetrics/abnormalities-of-pregnancy/placenta-previa|website=Merck Manuals Professional Edition|access-date=9 December 2017|language=en-CA|date=October 2017}}</ref> Simptomi uključuju [[krvarenje prije porođaja|vaginsko krvarenje u drugoj polovini trudnoće]].<ref name=Merck2017 /> [[Krvarenje]] je jarko crvene boje i obično nije povezano s bolom.<ref name=Merck2017 /> Komplikacije mogu uključivati [[prirast posteljice]], [[hemoragični šok|opasno nizak krvni pritisak]] ili [[krvarenje nakon porođaja]].<ref name=Fan2017>{{cite journal|last1=Fan|first1=D|last2=Xia|first2=Q|last3=Liu|first3=L|last4=Wu|first4=S|last5=Tian|first5=G|last6=Wang|first6=W|last7=Wu|first7=S|last8=Guo|first8=X|last9=Liu|first9=Z|title=The Incidence of Postpartum Hemorrhage in Pregnant Women with Placenta Previa: A Systematic Review and Meta-Analysis.|journal=PLOS ONE|date=2017|volume=12|issue=1|doi=10.1371/journal.pone.0170194|pmid=28107460|pmc=5249070|bibcode=2017PLoSO..1270194F|doi-access=free}}</ref> == Znaci i simptomi == Žene sa placenta praeviom često imaju bezbolno, jarko crveno vaginalno krvarenje. Ovo se obično javlja oko 32. sedmice [[trudnoća|gestacije]], ali može biti i rano u kasnom sredinom tromjesečja.<ref name=obsill>{{cite book|last=Callander|first=Kevin P. Hanretty; illustrated by Ian Ramsden, Robin|title=Obstetrics illustrated|year=2004|publisher=Churchill Livingstone|location=Edinburgh [etc.]|isbn=978-0-443-07267-3|page=187|edition=6th ed., Reprinted.}}</ref> Više od polovine žena pogođenih placenta praeviom (51,6%) ima [[antepartno krvarenje|krvarenje prije porođaja]].<ref>{{cite journal|last1=Fan|first1=Dazhi|last2=Wu|first2=Song|last3=Liu|first3=Li|last4=Xia|first4=Qing|last5=Wang|first5=Wen|last6=Guo|first6=Xiaoling|last7=Liu|first7=Zhengping|title=Prevalence of antepartum hemorrhage in women with placenta previa: a systematic review and meta-analysis|journal=Scientific Reports|date=9 January 2017|volume=7|doi=10.1038/srep40320|pmid=28067303|pmc=5220286|bibcode=2017NatSR...740320F}}</ref> Ovo krvarenje često počinje blago i može se pojačati kako se površina odvajanja posteljice povećava. Na placentu praeviju treba posumnjati ako postoji krvarenje nakon 24 sedmice trudnoće. [[Krvarenje nakon porođaja]] se javlja kod oko 22% pogođenih.<ref name=Fan2017 /> Žene se također mogu javiti kao slučaj neuspjeha zahvatanja glavice fetusa.<ref name=oxford /> == Uzrok == Tačan uzrok placente praevije nije poznat. Pretpostavlja se da je povezana s abnormalnom [[krvni sud |vaskularizacijom]] [[endometrij]]a, uzrokovanom ožiljcima ili [[atrofija|atrofijom]] od prethodne traume, operacije ili infekcije. Ovi faktori mogu smanjiti diferencijalni rast donjeg segmenta, što rezultira manjim pomicanjem položaja posteljice prema gore kako trudnoća napreduje.<ref>{{cite journal|last=Dashe|first=JS|author2=McIntire, DD |author3=Ramus, RM |author4=Santos-Ramos, R |author5= Twickler, DM |title=Persistence of placenta previa according to gestational age at ultrasound detection.|journal=Obstetrics and Gynecology|date=May 2002|volume=99|issue=5 Pt 1|pages=692–7|pmid=11978274|doi=10.1016/s0029-7844(02)01935-x|s2cid=23593594}}</ref> === Faktori rizika === {| class="wikitable sortable" align=right |+ Faktori rizika sa njihovim omjerom šansi <ref>{{cite book|editor1-first=E. Albert|editor1-last=Reece|editor2-first=John C.|editor2-last=Hobbins|title=Clinical obstetrics: the fetus and mother|year=2006|publisher=Blackwell Pub.|location=Malden, MA|isbn=978-1-4051-3216-9|page=1050|edition=3}}</ref> |- ! Faktor rizika !! [[Odnos šansi]] |- | Dob majke ≥ 40 (u odnosu na < 20)|| 9,1 |- | Ilegalne droge|| 2,8 |- | ≥ 1 prethodni carski rez|| 2,7 |- | [[Paritet (biologija)|Paritet]] ≥ 5 (u odnosu na para 0)|| 2,3 |- | Paritet 2–4 (u odnosu na para 0)|| 1,9 |- | [[Pušenje]] || 1,6 |- | Kongenitalne anomalije|| 1,7 |- | Muški fetus (u odnosu na ženski)|| 1,1 |- | [[Hipertenzija izazvana trudnoćom]]|| 0,4 |} Sljedeći faktori su identificirani kao faktori rizika za placentu praeviju: * Prethodna placenta praevia (stopa recidiva) 4–8%),<ref name=genprac>{{cite book|last=Kendrick|first=Chantal Simon, Hazel Everitt, Tony|title=Oxford handbook of general practice|year=2005|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-856581-9|page=793|edition=2nd}}</ref> porođaj [[carski rez|carskim rezom]],<ref name=PMID15512632>{{cite journal |doi=10.1080/014436100434659 |title=Placenta previa and scarred uterus&nbsp;— an obstetrician's dilemma |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-obstetrics-and-gynaecology_2000-09_20_5/page/484 |year=2000 |last1=Weerasekera |first1=D. S. |journal=Journal of Obstetrics & Gynaecology |volume=20 |issue=5 |pmid=15512632 |pages=484–5|s2cid=26268961 }}</ref> [[miomektomija]]<ref name=oxford>{{cite book|last=Brinsden|first=Judith Collier, Murray Longmore, Mark|title=Oxford handbook of clinical specialties|year=2006|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-853085-5|page=1970|edition=7th}}</ref> ili oštećenje endometrija uzrokovano [[dilatacija i kiretaža |D&C]].<ref name=genprac/> * Žene mlađe od 20 godina imaju veći rizik, a žene starije od 35 godina imaju sve veći rizik kako stare. * Žene koje su imale prethodne trudnoće ([[višestruka trudnoća]]), posebno veliki broj blisko razmaknutih [[trudnoća]], imaju veći rizik zbog oštećenja maternice.<ref name=oxford /> * [[Pušenje|Pušenje tokom trudnoće]];<ref name=bestpractice>{{cite book|editor1-first=Richard |editor1-last=Warren|editor2-first=Sabaratnam|editor2-last=Arulkumaran|title=Best practice in labour and delivery|url=https://archive.org/details/bestpracticelabo00warr_561|url-access=limited|year=2009|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|isbn=978-0-521-72068-7|pages=[https://archive.org/details/bestpracticelabo00warr_561/page/n155 142]–146|edition=1st ed., 3rd printing.}}</ref> upotreba [[kokain]a tokom trudnoće. <ref>{{cite journal|last=Handler|first=A|author2=Kistin, N |author3=Davis, F |author4= Ferré, C |title=Cocaine use during pregnancy: perinatal outcomes.|journal=American Journal of Epidemiology|date=Apr 15, 1991|volume=133|issue=8|pages=818–25|pmid=2021149|doi=10.1093/oxfordjournals.aje.a115961}}</ref><ref>{{cite journal|last=Kistin|first=N|author2=Handler, A |author3=Davis, F |author4= Ferre, C |title=Cocaine and cigarettes: a comparison of risks.|url=https://archive.org/details/sim_paediatric-perinatal-epidemiology_1996-07_10_3/page/268|journal=Paediatric and Perinatal Epidemiology|date=July 1996|volume=10|issue=3|pages=269–78|pmid=8822770|doi=10.1111/j.1365-3016.1996.tb00050.x}}</ref> * Žene s velikom posteljicom od blizanaca ili eritroblastozom imaju veći rizik. * Rasa je kontroverzan faktor rizika, a neke studije su otkrile da su ljudi iz Azije i Afrike izloženi većem riziku, dok druge nisu pronašle razliku. * Patologija placente (velamentozna insercija pupčane vrpce, sukcenturijatni režnjevi, bipartitna tj. dvorežnjeva [[placenta]] itd.) * Beba je u neobičnom položaju: karličnom (prvo stražnjica) ili transverzalnom (leži horizontalno preko maternice). * Osobe s [[endometrioza|endometriozom]] mogu imati veći rizik od placente praevia.<ref>{{Cite journal |last1=Harada |first1=Takashi |last2=Taniguchi |first2=Fuminori |last3=Onishi |first3=Kazunari |last4=Kurozawa |first4=Youichi |last5=Hayashi |first5=Kunihiko |last6=Harada |first6=Tasuku |last7=Japan Environment & Children's Study Group |date=2016 |title=Obstetrical Complications in Women with Endometriosis: A Cohort Study in Japan |journal=PLOS ONE |volume=11 |issue=12 |doi=10.1371/journal.pone.0168476 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=5179019 |pmid=28005934 |bibcode=2016PLoSO..1168476H }}</ref> Placenta praevia je sama po sebi faktor rizika za ''[[placenta accreta]]''. Konzumiranje [[alkohol]]a tokom trudnoće je ranije navedeno kao faktor rizika, ali je ovim člankom opovrgnuto.<ref>{{cite journal|last=Aliyu|first=MH|author2=Lynch, O|author3=Nana, PN|author4=Alio, AP|author5=Wilson, RE|author6=Marty, PJ|author7=Zoorob, R|author8=Salihu, HM|date=July 2011|title=Alcohol consumption during pregnancy and risk of placental abruption and placenta previa|journal=Maternal and Child Health Journal|volume=15|issue=5|pages=670–6|doi=10.1007/s10995-010-0615-6|pmid=20437196|s2cid=30696061}}</ref> === Klasifikacija === Tradicionalno su se razlikovala četiri stepena placenta praevia,<ref name=bestpractice />, ali sada je uobičajenije jednostavno razlikovati "velike" i "manje" slučajeve.<ref>{{Cite web|url=https://www.rcog.org.uk/en/guidelines-research-services/guidelines/gtg27/|title = Placenta Praevia, Placenta Praevia Accreta and Vasa Praevia: Diagnosis and Management (Green-top Guideline No. 27)}}</ref> {| class="wikitable" |- ! Tip !! Opis |- | Mala|| Placenta se nalazi u donjem segmentu maternice, ali donji rub ne prekriva [[Unutrašnji otvor maternice|unutrašnji otvor]] |- | Velika||Placenta se nalazi u donjem segmentu maternice, a donji rub prekriva unutrašnji otvor |} Osim toga, placenta praevia se može klasificirati i kao: '''Potpuna''': Kada placenta potpuno prekriva grlić maternice '''Djelimična''': Kada placenta djelimično prekriva grlić maternice '''Marginalna''': Kada placenta završava blizu ruba grlića maternice, oko 2 cm od unutrašnjeg otvora grlića maternice == Dijagnoza == Anamneza može otkriti prenatalno krvarenje. Pregledom abdomena obično se utvrđuje da je maternica neosjetljiva, mekana i opuštena. [[Leopoldov manevar|Leopoldovi manevri]] mogu otkriti fetus u kosom ili zatkoljenom položaju ili da leži poprečno kao rezultat abnormalnog položaja placente. Nepravilan prikaz se javlja u oko 35% slučajeva.<ref>{{cite journal|last=Cotton|first=DB|author2=Read, JA |author3=Paul, RH |author4= Quilligan, EJ |title=The conservative aggressive management of placenta previa|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_1980-07-15_137_6/page/n93|journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology|date=Jul 15, 1980|volume=137|issue=6|pages=687–95|pmid=7395932 |doi=10.1016/s0002-9378(15)33242-7}}</ref> Pregled vagine se izbjegava u poznatim slučajevima placenta previa.<ref name=bestpractice /> === Potvrđivanje === Previa se može potvrditi [[ultrazvuk]]om.<ref name=PMID15534438>{{cite journal |doi=10.1097/00001703-200412000-00002 |title=Recent advances in the management of placenta previa |year=2004 |last1=Bhide |first1=Amar |last2=Thilaganathan |first2=Basky |journal=Current Opinion in Obstetrics and Gynecology |volume=16 |issue=6 |pages=447–51 |pmid=15534438|s2cid=24710500 }}</ref> Transvaginski ultrazvuk ima superiorniju tačnost u poređenju sa transabdominalnim, što omogućava mjerenje udaljenosti između posteljice i grlića maternice. Ovo je učinilo tradicionalnu klasifikaciju placenta praevia zastarjelom.<ref>{{cite journal|last=Oppenheimer|first=LW|author2=Farine, D |author3=Ritchie, JW |author4=Lewinsky, RM |author5=Telford, J |author6= Fairbanks, LA |title=What is a low-lying placenta?|journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology|date=October 1991|volume=165|issue=4 Pt 1|pages=1036–8|pmid=1951509|doi=10.1016/0002-9378(91)90465-4}}</ref><ref>{{cite journal|last=Neale|first=E. J.|author2=Rogers, M. S. |title=Vaginal ultrasound for ruling out placenta previa. Case report|journal=BJOG: An International Journal of Obstetrics and Gynaecology|date=1 July 1989|volume=96|issue=7|pages=881–2|doi=10.1111/j.1471-0528.1989.tb03334.x|pmid=2669937|s2cid=7724217}}</ref><ref>{{cite journal|last=Smith|first=RS|author2=Lauria, MR |author3=Comstock, CH |author4=Treadwell, MC |author5=Kirk, JS |author6=Lee, W |author7= Bottoms, SF |title=Transvaginal ultrasonography for all placentas that appear to be low-lying or over the internal cervical os.|journal=Ultrasound in Obstetrics & Gynecology|date=January 1997|volume=9|issue=1|pages=22–4|pmid=9060125|doi=10.1046/j.1469-0705.1997.09010022.x|s2cid=44809710|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal|last=Farine|first=D|author2=Fox, HE |author3=Jakobson, S |author4= Timor-Tritsch, IE |title=Vaginal ultrasound for diagnosis of placenta previa|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_1988-09_159_3/page/566|journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology|date=September 1988|volume=159|issue=3|pages=566–9|pmid=3048096 |doi=10.1016/s0002-9378(88)80009-7}}</ref> Lažno pozitivni rezultati mogu biti uzrokovani sljedećim razlozima:<ref name=sutton>{{cite book|last=Sutton|first=David|title=Textbook of radiology and imaging|url=https://archive.org/details/textbookradiolog00davi|url-access=limited|year=2003|publisher=Churchill Livingstone|location=Edinburgh|isbn=978-0-443-07109-6|pages=[https://archive.org/details/textbookradiolog00davi/page/n189 1064]|edition=7th}}</ref> * Prepunjen [[mokraćni mjehur]] pritišće donji segment maternice * Kontrakcija miometrija koja simulira tkivo posteljice na abnormalno niskom mjestu * Nizak položaj posteljice u ranoj trudnoći, koji u trećem tromjesečju može biti potpuno normalan zbog različitog rasta maternice. U takvim slučajevima, ponovno skeniranje se vrši nakon intervala od 15–30 minuta. U dijelovima svijeta gdje ultrazvuk nije dostupan, nije neuobičajeno potvrditi dijagnozu pregledom u operacijskoj sali. Pravilno vrijeme pregleda u operacijskoj sali je važno. Ako žena ne krvari jako, može se liječiti neoperativno do 36. sedmice. Do tada su šanse za preživljavanje bebe jednake kao i kod termina. == Liječenje == Potrebna je početna procjena kako bi se utvrdilo stanje majke i [[fetus]]a. Iako su majke ranije bile liječene u bolnici od prve epizode krvarenja do porođaja, sada se smatra sigurnim liječiti placenta praeviju ambulantno, ako je fetus u manje od 30. sedmice trudnoće i ni majka ni fetus nisu u nevolji. Hitni porođaj fetusa može biti indiciran ako je fetus zreo ili ako su fetus ili majka u teškoćama. Nadoknada volumena krvi (za održavanje krvnog pritiska) i nadoknada krvne plazme (za održavanje nivoa [[fibrinogen]]a) mogu biti neophodne. [[Kortikosteroidi]] su indicirani u 24–34 sedmici trudnoće, s obzirom na veći rizik od prijevremenog porođaja.<ref name=Merck2017 /> === Porođaj === Način porođaja određuje se kliničkim stanjem majke, fetusa i ultrazvučnim nalazima. Kod blagih stepena (tradicionalni stepen I i II), moguć je [[vaginski porođaj]]. [[RCOG]] preporučuje da posteljica bude udaljena najmanje dva cm od unutrašnjeg otvora za pokušaj vaginskog porođaja.<ref>{{cite web|title=Placenta Previa, Placenta Previa Accreta and Vasa Previa: Diagnosis and Management|url=http://mrcog.womanhospital.cn/ueditor/php/upload/file/20190821/1566374829.pdf|work=RCOG Guidelines&nbsp;— Green-top 27|access-date=20 August 2020}}{{Mrtav link}}</ref> Prilikom pokušaja vaginalnog porođaja, konsultant akušer i anesteziolog su prisutni u porođajnoj sali. U slučajevima [[fetusni distres|fetausne patnje]] i većih stepena (tradicionalni III i IV stepen) indiciran je [[carski rez]]. Carski rez je kontraindiciran u slučajevima [[diseminirana intravaskularna koagulacija| diseminirane intravaskularne koagulacije]]. Akušer će možda morati podijeliti prednju posteljicu. U takvim slučajevima se očekuje veliki gubitak krvi, pa se [[krv]] i krvni proizvodi uvijek drže spremnima. U rijetkim slučajevima može biti potrebna histerektomija.<ref>{{cite journal|last=Kayem|first=G|author2=Davy, C |author3=Goffinet, F |author4=Thomas, C |author5=Clément, D |author6= Cabrol, D |title=Conservative versus extirpative management in cases of placenta accreta.|url=https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2004-09_104_3/page/32|journal=Obstetrics and Gynecology|date=September 2004|volume=104|issue=3|pages=531–6|pmid=15339764|doi=10.1097/01.AOG.0000136086.78099.0f|s2cid=25440874}}</ref> == Komplikacije == === Majčinske === * Prenatalno krvarenje * Malprezentacija * Abnormalna [[placenta]] * Postnatalno krvarenje * Placenta praevia povećava rizik od [[puerperalne sepse]] i [[postnatalnog krvarenja]] jer se donji segment na koji je posteljica bila pričvršćena slabije kontrahira nakon porođaja. === Fetusne === * [[Intrauterusno zastoje u rastu|IUGR]] (15% incidencija)<ref name=genprac /> * [[Hipoksija]] * [[Prijevremeni porođaj]] * [[Smrt]] == Epidemiologija == Placenta praevia se javlja otprilike kod jednog od svakih 200 porođaja širom svijeta. Sugerira se da stope placenta praevia rastu zbog povećane stope carskih rezova.<ref name=riskfactors>{{cite journal|last=Miller|first=DA|author2=Chollet, JA |author3=Goodwin, TM |title=Clinical risk factors for placenta previa-placenta accreta.|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_1997-07_177_1/page/210|journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology|date=July 1997|volume=177|issue=1|pages=210–4|pmid=9240608|doi=10.1016/s0002-9378(97)70463-0}}</ref> Razlozi za regionalne varijacije mogu uključivati etničku pripadnost i ishranu. ==Reference== {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10|O|44||o|30}}, {{ICD10|P|02|0|p|00}} | ICD9 = {{ICD9|641.0}}, {{ICD9|641.1}} | MedlinePlus = 000900 | MeshID = D010923 }} {{Patologija trudnoće, porođaja i babina}} {{Određena stanja koja potiču iz perineonatusnog perioda}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Placenta Previa}} [[Kategorija: Zdravstveni problemi u trudnoći]] [[Kategorija: Poremećaji placentacije]] [[Kategorija:Akušerstvo]] [[Kategorija:Neonatologija]] 3naq9t4wbggqaarv3e8w6lfa0m239dt 0 531288 3841170 3828002 2026-05-06T14:42:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841170 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nachbildung 55PB Steiff Museum Giengen.jpg|thumb|upright=0.8|Replika originalnog ''[[Steiff]] [[plišani medvjed|medvjeda]] PB 55'' iz 1903. s pokretnim udovima, Steiff-Museum, [[Giengen]], Njemačka]] '''Plišana igračka''' je [[Igračka|igračka]] s vanjskom tkaninom sašivenom od [[tekstil]]a i punjena savitljivim materijalom. Plišane igračke prave se u mnogo različitih oblika, ali većina podsjeća na prave [[životinje]] (ponekad s pretjeranim proporcijama ili osobinama), [[mitološko biće|mitološka bića]], likove iz [[crtani film|crtanih filmova]] ili nežive predmete. Mogu se komercijalno ili kućno proizvoditi od brojnih materijala, najčešće od plišanog tekstila za vanjski materijal i sintetičkih vlakana za punjenje. Često dizajnirane za djecu, neke plišane igračke postale su kolekcionarski predmeti i modni hir. Krajem 19. vijeka, [[Margarete Steiff]] i njemačka kompanija [[Steiff]] kreirali su prve plišane životinje. Politička karikatura [[Theodore Roosevelt|Theodorea Roosevelta]] iz 1902. poslužila je kao inspiracija za "Teddyjevog medvjeda" ([[Plišani medvjed|Teddy bear]]). Godine 1903. [[Zec Petar]] postao je prvi izmišljeni lik koji je pretvoren u patentiranu plišanu igračku. Godine 1921. [[A. A. Milne]] poklonio je plišanog medvjeda svom sinu [[Christopher Robin Milne|Christopheru]], što je inspirisalo stvaranje [[Winnie-the-Pooh]]a. Tokom 1970-ih londonska prodavnica igračaka [[Hamleys]] otkupila je prava na plišane igračke [[Medvjedić Paddington|Medvjedića Paddingtona]]. U 1990-im, [[Ty Warner]] stvorio je [[Beanie Babies]], seriju životinja punjenih plastičnim kuglicama koje su bile popularne kao kolekcionarski predmeti. Počevši od 1990-ih, elektroničke plišane igračke poput [[Tickle Me Elmo]] i [[Furby]]ja postale su izuzetno popularne. Od 2005, počevši s [[Webkinz]]om, prodaju se plišane igračke kod kojih se igračka koristi za pristup digitalnom sadržaju u videoigrama i mrežnim svjetovima. U 2020-im plišane igračke poput [[Squishmallows]], [[Jellycat]] i [[Labubu]] postale su hit nakon što su postale viralne na društvenim mrežama. == Opis == [[Datoteka:Big_is_beautiful.jpg|thumb|Plišani zec u Burkini Faso|301x301px]] Plišane igračke razlikuju se od ostalih igračaka uglavnom po svojoj mekoći, savitljivosti i sličnosti sa životinjama ili izmišljenim likovima. Plišane igračke najčešće imaju oblik životinja, posebno medvjeda (u slučaju plišanih medvjeda), kućnih ljubimaca sisara poput [[mačka|mačaka]] i [[pas|pasa]] te vrlo prepoznatljivih životinja poput [[zebra|zebri]], [[tigar|tigrova]], [[Velika panda|pandâ]], [[gušter|gušterâ]] i [[slon|slonovâ]]. Mnogi izmišljeni likovi nalik životinjama iz filmova, TV-serija, knjiga ili drugih oblika zabave često se pojavljuju u verzijama plišanih igračaka, kao i stvarni i izmišljeni ljudi ako su dovoljno poznati. Ove igračke punjene su mekanim plišanim materijalom.<ref>{{cite web |title=Explanatory Notes to the Combined Nomenclature of the European Union |url=https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX%3A52022XC0120%2802%29 |access-date=2024-07-31 |website=Official Journal of the European Union |quote=Stuffed toys of this subheading usually have an outer fabric of a soft material and are usually filled with flexible/soft material that makes the toy pleasant to hold.}}</ref> Plišane igračke dolaze u nizu različitih veličina, pri čemu su najmanje veličine palca, a najveće veće od kuće.<ref name="Laliberte2019" /><ref>{{Cite web|title=Largest teddy bear|url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/largest-teddy-bear-(stitched)|access-date=2020-10-14|website=Guinness World Records|date=2019-04-28 |language=en-GB}}</ref> Međutim, najveće uobičajeno proizvedene plišane igračke nisu mnogo veće od čovjeka.<ref>{{Cite web |last=Tixymix Editorial Team |title=Sizing Up Stuffed Toys: From Pocket Companions to Giant Comfort Objects |website=Tixymix.com |url=https://tixymix.com/sizing-up-stuffed-toys-from-pocket-companions-to-giant-comfort-objects/ |date=2025 |access-date=2025-05-25 }}{{Mrtav link}}</ref> Većina plišanih igračaka dizajnirana je da bude odgovarajuće veličine za lako maženje. Također dolaze u širokoj paleti boja, površina tkanine, tekstura krzna i ukrasa koji ih čine sličnima ljudima.<ref>{{cite web | url = https://www.forbes.com/sites/traversmark/2024/01/21/3-reasons-we-hold-on-to-our-childhood-toys-as-adults/ | title = 3 Reasons We Hold On To Our Childhood Toys As Adults | last = Travers | first = Mark | publisher = Forbes Media LLC | date = 2024-01-21 | website = [[Forbes]] | access-date = 2025-09-10}}</ref> Plišane igračke se obično prodaju u trgovinama širom svijeta. Prodavači su često prisutni na turističkim atrakcijama, aerodromima, karnevalima, sajmovima, u parkovima u centru grada i na mjestima gdje se općenito okuplja javnost, posebno ako su tu prisutna djeca.<ref>{{cite news | last = Moodie| first = Martin | title = Toy story: FAO Schwarz makes world airport debut with DFS at New York JFK T4 | work = The Moodie Davitt Report | date = 2017-11-02 | url = https://moodiedavittreport.com/toy-story-fao-schwarz-makes-world-airport-debut-with-dfs-at-new-york-jfk-t4/ | access-date = 2025-09-10}}</ref><ref>{{cite web | title = Shopping for Gifts on the Fly | url = https://abcnews.go.com/Travel/BusinessTraveler/airport-shopping-business-traveler/story?id=9136412 | website = ABC News | date = 2009-11-20 | access-date = 2025-09-10 | quote = The 300 retail shops that line the international airport have everything from stilettos to stuffed toys.}}</ref> == Proizvodnja == [[Datoteka:Comercio de peluches en Lima, Perú, 2015-07-28, DD 47.JPG|thumbnail|Trgovina s plišanim igračkama u [[Lima|Limi, Peru]]|408x408px]] Plišane igračke izrađuju se od niza materijala. Najranije su bile izrađene od filca, [[baršun]]a ili [[moher]]a, a punjene slamom, [[konjska dlaka|konjskom dlakom]] ili [[piljevina|piljevinom]].<ref name="Miller2003">{{cite book |last=Miller |first=Judith |title=Miller's Antiques Encyclopedia |edition=2nd |publisher=Mitchell Beazley |year=2003 |isbn=978-1840007604 |chapter=Soft toys}}</ref><ref>{{Cite book|last=Jaffé|first=Deborah|title=The History of Toys: From Spinning Tops to Robots|publisher=Sutton Publishing|year=2006|isbn=0-7509-3850-1|pages=155}}</ref> Nakon Drugog svjetskog rata proizvođači su u proizvodnji počeli primjenjivati više sintetičkih materijala,<ref name="Miller2003" /> a 1954. godine proizveden je prvi plišani medvjed izrađen od materijala koji se lako peru.<ref name="Laliberte2019">{{Cite web|last=Laliberte|first=Marissa|date=2019|title=11 Adorable Facts You Never Knew About Teddy Bears|url=https://www.rd.com/list/teddy-bear-facts/|access-date=2020-10-05|website=Reader's Digest|language=en-US|archive-date=2023-05-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522200536/https://www.rd.com/list/teddy-bear-facts/|url-status=live}}</ref> Moderne plišane igračke obično se izrađuju od vanjskih tkanina poput obične tkanine, tekstila s florom poput [[pliš]]a ili [[frotir]]a, a ponekad i od čarapa. Uobičajeni materijali za punjenje uključuju [[sintetičko vlakno|sintetička vlakna]], [[vata|vatu]], [[pamuk]], [[slama|slamu]], [[drvena vuna|drvenu vunu]], [[plastične kuglice]] i [[grah]]. Neke moderne igračke uključuju elektroniku za kretanje i interakciju s korisnikom.<ref name="Byrne2013">{{Cite book|last=Byrne|first=Christopher|title=A Profile of the United States Toy Industry : Serious Fun|publisher=Business Expert Press|year=2013|pages=14, 62–63}}</ref> Proizvođači prodaju dvije glavne vrste plišanih igračaka: licencirane, što su igračke likova ili drugih licenciranih svojstava, ili osnovne, koje imaju oblik običnih životinja ili drugih nelicenciranih predmeta.<ref name="Byrne2013" /> Plišane igračke također se mogu ručno izraditi od brojnih vrsta tkanina ili [[pređa|pređe]]. Naprimjer, [[amigurumi]] je tradicionalna japanska vrsta pletene ili heklane plišane igračke koja se obično pravi s prevelikom glavom i premalim udovima kako bi izgledala ''[[kawaii]]'' ('slatko').<ref name=" Temple">{{cite book|url=https://archive.org/details/hookedforlifeadv0000temp|url-access=registration|quote=Amigurumi.|title=Hooked for Life: Adventures of a Crochet Zealot|pages=[https://archive.org/details/hookedforlifeadv0000temp/page/40 40]–41|author=Mary Beth Temple|publisher=Andrews McMeel|year=2009|access-date=2010-03-20|isbn=978-0-7407-7812-4}}</ref><ref name="Belton">{{cite book |author=Mary Belton |url=https://books.google.com/books?id=F-DcK0QY3ZwC&pg=PA41 |title=Craft, Volume 1: Transforming Traditional Crafts |publisher=O'Reilly Media |year=2006 |isbn=978-0-596-52928-4 |pages=41–42 |access-date=2010-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171228065306/https://books.google.com/books?id=F-DcK0QY3ZwC&pg=PA42&dq=Amigurumi&cd=12#v=onepage&q=Amigurumi |archive-date=2017-12-28 |url-status=live}}</ref> == Utjecaj na kulturu, marketing i kolekcionari == Plišane igračke spadaju među najpopularnije igračke, posebno za djecu. Njihova upotreba uključuje maštovitu igru, [[predmet za utjehu|predmete za utjehu]], izlaganje ili sakupljanje te poklone djeci i odraslima za prilike kao što su mature, bolesti, saučešće, [[Dan zaljubljenih]], [[Božić]] ili rođendani. Globalno tržište plišanih igračaka 2018. godine procijenjeno je na 7,98 milijardi dolara, uz očekivanje da će rast broja ciljanih potrošača potaknuti prodaju na više nivoe.<ref>{{cite web | title=Stuffed Animal & Plush Toys Market Size, Share – Industry Report, 2025 | website=Grand View Research, Inc. | url=https://www.grandviewresearch.com/industry-analysis/stuffed-animal-plush-toys-market | access-date=2020-10-11 | archive-date=2023-09-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230925143854/https://www.grandviewresearch.com/industry-analysis/stuffed-animal-plush-toys-market | url-status=live }}</ref> Mnoge plišane igračke postale su [[hit]]ovi koji su podigli ukupnu industriju.<ref name="Byrne2013" /> Djeca, kao i odrasli, mogu koristiti plišane igračke kao [[predmet za utjehu|predmete za utjehu]], s kojima se povezuju te često spavaju i maze s njima radi utjehe. Mogu biti sentimentalni predmeti koji smanjuju [[anksiozni poremećaj usljed odvajanja|anksioznost zbog razdvajanja]], poboljšavaju [[samopoštovanje]] i smanjuju [[niktofobija|strah od noći]].<ref>{{Cite web |last=Kale |first=Sirin |date=2020-01-05 |title='My bears are my lifeline': the adults who sleep with soft toys |url=http://www.theguardian.com/global/2020/jan/05/bears-lifeline-adults-who-sleep-with-soft-toys |access-date=2021-02-02 |website=The Guardian |language=en}}</ref> U 2019. godini otprilike trećina odraslih Britanaca izjavila je da spavaju s plišanim igračkama, a gotovo polovina je zadržala svoje igračke iz djetinjstva.<ref>{{Cite web |last=Reid |first=Rebecca |date=2019-05-20 |title=1 in 3 British adults still sleeps with a soft toy |url=https://metro.co.uk/2019/05/20/1-3-british-adults-still-sleeps-soft-toy-9607056/ |access-date=2021-02-02 |website=Metro |language=en}}</ref> == Historija == Godine 1878. [[The Delineator]], američki časopis koji je nudio uzorke za šivanje, nudio je "Uzorak za slona i deku" koji je bio namijenjen za izradu dječije igračke.<ref>{{cite web |url=https://archive.org/details/delineator12olou/page/293/mode/1up | title=Pattern for an Elephant and Blanket | series=The Delineator | last1=O'Loughlin | first1=Robert S. | date=1878-12 | publisher=[[Butterick Publishing Company]] | page=293 | via=[[Internet Archive]]}}</ref> Dvije godine kasnije, prvi poznati komercijalno dostupni slon od [[filc]]a koji je prvobitno bio prodan kao jastučić za igle, izradila je [[Margarete Steiff]], osnivačica njemačke kompanije [[Steiff]] 1880. godine, koristeći Delinatorov uzorak.<ref name="Miller2003" /> Steiff je koristila novorazvijenu tehnologiju za proizvodnju [[presvlaka|tapacirunga]] za izradu svojih plišanih igračaka.<ref name="kidstuff">{{cite book |title=Kids' Stuff: Toys and the Changing World of American Childhood |author=Gary S. Cross |publisher=Harvard University Press |year=1999 |pages=93–94 |isbn=9780674030077 |url=https://books.google.com/books?id=IIh7TSazQLoC&pg=PA94 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160104175732/https://books.google.com/books?id=IIh7TSazQLoC&pg=PA94 |archive-date=2016-01-04}}</ref> Godine 1892. [[Mačkica iz Ithace|Ithaca Kitty]] postala je jedna od prvih plišanih igračaka sa životinjskim motivima u Sjedinjenim Američkim Državama koja se masovno proizvodila, a prodavana je kao ispisani uzorak "Tabby Cat" na [[muslin]]u koji je proizveo [[Arnold Print Works]].<ref>{{cite news | last = Sachse | first = Gretchen | title = Ithaca Kitty was a success across America | newspaper = [[The Ithaca Journal]] | location = [[Ithaca, New York]] | date = 2016-07-28 | url = http://www.ithacajournal.com/story/news/local/2016/07/28/ithaca-kitty-success-across-america/87666422/ | access-date = 2016-08-02 | archive-date = 2019-03-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190322023513/https://www.ithacajournal.com/story/news/local/2016/07/28/ithaca-kitty-success-across-america/87666422/ | url-status = live }}</ref> [[Datoteka:Best sock monkeys.jpg|thumb|upright=0.75|Kućno napravljeni majmuni od čarapa ([[sock monkey]]) bili su dio američke i kanadske kulture od [[Velika depresija|Velike depresije]].]] Industrija igračaka značajno se proširila početkom 20. vijeka. Godine 1903. [[Richard Steiff]], nećak Margarete, dizajnirao je mekanog plišanog medvjeda koji se razlikovao od ranijih tradicionalnih [[krpena lutka|krpenih lutaka]] jer je bio napravljen od plišane tkanine nalik krznu.<ref name="kidstuff" /> Kao student umjetnosti u Stuttgartu posjetio je zoološki vrt i skicirao medvjede, što je poslužilo kao inspiracija za njegovog prvog realističnog medvjeda igračku, poznatog kao "55 PB".<ref>{{Cite news |work=[[BBC]] |url=https://www.bbc.com/news/magazine-14231337 |last=Cronin |first=Frances |title=The great teddy bear shipwreck mystery |date=2011-07-26 |access-date=2024-02-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140417000012/https://www.bbc.com/news/magazine-14231337 |url-status=live |archive-date=2014-04-17 }}</ref> U isto vrijeme, u SAD-u, [[Morris Michtom]] napravio je prvog plišanog medvjeda nakon što ga je inspirirao crtež predsjednika [[Theodore Roosevelt|"Teddyja" Roosevelta]] s mladunčetom medvjeda.<ref name="LoC">{{cite web|url=http://www.americaslibrary.gov/aa/roosevelt/aa_roosevelt_bears_1.html| title=Teddy Bears| publisher=Library Of Congress| access-date=2007-12-10| url-status=live| archive-url=https://web.archive.org/web/20091205035022/http://www.americaslibrary.gov/aa/roosevelt/aa_roosevelt_bears_1.html| archive-date=2009-12-05}}</ref> Iste godine lik [[Zec Petar]] engleske autorice [[Beatrix Potter]] bio je prvi izmišljeni lik koji je pretvoren u patentiranu plišanu igračku.<ref>{{cite news |last=Lanzendorfer |first=Joy |date=2017-01-31 |title=How Beatrix Potter Invented Character Merchandising |work=Smithsonian |url=https://www.smithsonianmag.com/arts-culture/how-beatrix-potter-invented-character-merchandising-180961979/ |access-date=2022-10-06 |archive-date=2022-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221006132101/https://www.smithsonianmag.com/arts-culture/how-beatrix-potter-invented-character-merchandising-180961979/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.peterrabbit.com/potters-world-life.asp|title=The life of Beatrix Potter – Peter Rabbit|work=peterrabbit.com|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117072323/http://www.peterrabbit.com/potters-world-life.asp|archive-date=2012-01-17}}</ref> Sljedeće godine krenuli su u prodaju i bili masovno proizvedeni od Steiffa.<ref>{{cite news |title=Steiff Peter Rabbit 1904 Replica |url=https://www.steiffteddybears.co.uk/steiff-limited-edition-teddy-bears-range/steiff-peter-rabbit-1904-replica--402142.htm |access-date=2024-02-12 |website=Steiffteddybears.co.uk |archive-date=2024-12-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241219020833/https://www.steiffteddybears.co.uk/steiff-limited-edition-teddy-bears-range/steiff-peter-rabbit-1904-replica--402142.htm |url-status=dead }}</ref> Popularnost plišanih igračaka je rasla, uz formiranje brojnih proizvođača u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu<ref name="Miller2003" /> i Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="kidstuff" /> Mnogi su ljudi i ručno izrađivali svoje plišane igračke. Naprimjer, [[majmun od čarape|majmuni od čarapa]] nastali su kada su roditelji stare čarape pretvarali u igračke tokom [[Velika depresija|Velike depresije]].<ref name="Boschma">{{cite news|url=http://media.www.spectatornews.com/media/storage/paper218/news/2007/11/05/Showcase/History.Of.The.Sock.Monkey-3076934.shtml|title=History of the sock monkey: Stuffed animal created during the Great Depression|last=Boschma|first=Janie|date=2007-11-05|work=The Spectator|access-date=2009-07-01|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091218185740/http://media.www.spectatornews.com/media/storage/paper218/news/2007/11/05/Showcase/History.Of.The.Sock.Monkey-3076934.shtml|archive-date=2009-12-18}}</ref> Godine 1921. [[A. A. Milne]] kupio je plišanu igračku iz robne kuće [[Harrods]] u Londonu za svog sina [[Christopher Robin Milne|Christophera Robina]], igračku koja će kasnije inspirirati autorovu kreaciju [[Winnie-the-Pooh]]a.<ref>{{cite news |title=Winnie-the-Pooh goes to Harrods in new authorised AA Milne prequel |url=https://www.theguardian.com/books/2021/jul/23/winnie-the-pooh-goes-to-harrods-in-new-authorised-aa-milne-prequel |access-date=2023-04-23 |work=The Guardian |quote=The story of how Winnie-the-Pooh went from a Harrods toy shelf to the home of Christopher Robin and the Hundred Acre Wood is set to be told for the first time, in an official prequel to AA Milne's original stories. |archive-date=2024-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240208060022/https://www.theguardian.com/books/2021/jul/23/winnie-the-pooh-goes-to-harrods-in-new-authorised-aa-milne-prequel |url-status=live }}</ref> Plišane igračke [[Medvjedić Paddington|Medvjedića Paddingtona]], lika kojeg je stvorio [[Michael Bond]], prvi put je proizvela porodica [[Jeremy Clarkson|Jeremyja Clarksona]] 1972. godine, pri čemu je porodica na kraju prodala prava londonskoj prodavnici igračaka [[Hamleys]].<ref>{{cite web |url=https://www.thetvdb.com/series/channel-5-uk-documentaries/episodes/6942807 |title=Inside Hamleys at Christmas |date=2018-12 |access-date=2022-09-17 |archive-date=2023-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228000151/https://thetvdb.com/series/channel-5-uk-documentaries/episodes/6942807 |url-status=live |website=TheTVDB}}</ref> [[Datoteka:Mom's Beanies (9120344523).jpg|thumb|Neki Beanie Babies koje je izložio kolekcionar]] U 1990-im godinama, [[Ty Warner]] kreirao je [[Beanie Babies]], seriju životinja punjenih plastičnim kuglicama. Igračke su postale hit kroz marketinške strategije koje su povećale potražnju i potaknule sakupljanje.<ref>{{cite magazine|last1=Wickman|first1=Kase|date=2017-08-30|title=The Life and Death of the Princess Diana Beanie Baby Market|language=en|magazine=[[Vanity Fair (časopis)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]|url=https://www.vanityfair.com/style/2017/08/princess-diana-beanie-babies-20th-anniversary|access-date=2019-06-05|archive-date=2023-05-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20230504012247/https://www.vanityfair.com/style/2017/08/princess-diana-beanie-babies-20th-anniversary|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Getlen|first=Larry|date=2015-02-22|title=How the Beanie Baby craze was concocted — then crashed|url=https://nypost.com/2015/02/22/how-the-beanie-baby-craze-was-concocted-then-crashed/|access-date=2020-10-07|website=New York Post|language=en-US|archive-date=2020-11-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108124910/http://nypost.com/2015/02/22/how-the-beanie-baby-craze-was-concocted-then-crashed/|url-status=live}}</ref> Počevši od 1990-ih, plišane igračke s elektronikom postale su hitovi. [[Tickle Me Elmo]], plišana igračka koja se smije i trese zasnovana na liku [[Elmo]] iz televizijske emisije ''[[Ulica Sezam]]'', objavljena je 1996. godine i ubrzo je bila vrlo tražena, a neki su ljudi kupovali i preprodavali igračku za stotine dolara.<ref name="People">{{cite web |url=http://www.people.com/people/archive/article/0,,20143226,00.html |title=Just Tickled |magazine=[[People (časopis)|People]] |date=1997-01-13 |access-date=2014-06-02 |archive-date=2014-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140602092827/http://www.people.com/people/archive/article/0,,20143226,00.html |url-status=dead}}</ref> Slijedili su slični hitovi, uključujući robotsku plišanu igračku [[Furby]] koja je objavljena 1998. godine<ref>{{cite news |url=http://www.cnn.com/US/9810/05/furby/index.html |date=1998-10-05 |publisher=[[CNN]] |title=New toy an interactive fur ball |access-date=2007-07-13 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070616120237/http://www.cnn.com/US/9810/05/furby/index.html |archive-date=2007-06-16 }}</ref> te [[ZhuZhu Pets]], liniju robotskih plišanih hrčaka objavljenu 2009. godine.<ref name="abc">{{cite news |last1=Mabrey |first1=Vicki |last2=Janik |first2=Kinga |date=2009-11-20 |title=Zhu Zhu Pets: Hamsters to Save Christmas? |publisher=[[ABC News (United States)|ABC News]] |url=http://www.abcnews.go.com/Nightline/HolidayShopping/zhu-zhu-pets-holiday-seasons-toy/story?id=9137390 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091122122234/http://abcnews.go.com/Nightline/HolidayShopping/zhu-zhu-pets-holiday-seasons-toy/story?id=9137390 |archive-date=2009-11-22}}</ref><ref name="ap2009">{{cite news|last=Anderson|first=Mae|date=2009-11-27|title=Robotic hamsters are holidays' unlikely new craze|work=Denver Post|url=http://www.denverpost.com/ci_13875660|url-status=live|access-date=2011-05-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629133510/http://www.denverpost.com/ci_13875660|archive-date=2011-06-29}}</ref> Novije linije plišanih životinja kreirane su oko jedinstvenih koncepata, poput [[Uglydoll]]a, predstavljenog 2001. godine, s nizom prepoznatljivih likova i sveobuhvatnim stilom.<ref>{{cite web |title=Toy Industry Association 2006 Award Winning Products and Nominees. List of awards. |url=http://www.toyassociation.org/AM/Template.cfm?Section=Past_TOTY_Winners&TEMPLATE=/CM/HTMLDisplay.cfm&CONTENTID=10594 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120624041923/http://www.toyassociation.org/AM/Template.cfm?Section=Past_TOTY_Winners&TEMPLATE=/CM/HTMLDisplay.cfm&CONTENTID=10594 |archive-date=2012-06-24 |access-date=2019-03-22 |website=toyassociation.org}}</ref> [[Pillow Pets]], koji se iz jastuka mogu sklopiti u plišanu životinju, bili su još jedan uspješan brend, pokrenut 2003. godine, te prodan u više od 30 miliona igračaka između 2010. i 2016. godine.<ref>{{Cite web|last=Glazer|first=Joyce A.|date=2017-01-31|title=Celebrating Women: Jennifer Telfer|url=https://www.sandiegomagazine.com/people/celebrating-women-jennifer-telfer/article_1ad79902-dc29-5f14-ac05-9ffe9456c117.html|access-date=2020-10-07|work=[[San Diego Magazine]]|language=en|archive-date=2023-05-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522200354/https://www.sandiegomagazine.com/people/celebrating-women-jennifer-telfer/article_1ad79902-dc29-5f14-ac05-9ffe9456c117.html|url-status=live}}</ref> Počevši od 2005. godine s [[Webkinz]]om kompanije [[Ganz (kompanija za igračke)|Ganz]], na tržištu su se pojavile plišane igračke (toys-to-life) koje otključavaju mrežni sadržaj. Svaki Webkins dolazio je s različitim "Tajnim kodom" koji je davao pristup web lokaciji Webkinz World i [[digitalni ljubimac|virtualnoj verziji]] igračke za mrežno igranje.<ref name="Pardo">{{cite web|last=Pardo|first=Steve|url=http://www.detnews.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20070411/BIZ04/704110410|publisher=[[The Detroit News]]|access-date=2007-04-23|date=2007-04-11|title=Kids hooked on Webkinz world}}</ref><ref name="Barakat">{{cite web |last=Barakat |first=Matthew |date=2007-07-13 |title=Review: Webkinz pleases parents and children |url=http://www.nbcnews.com/id/19732158 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714224023/http://www.nbcnews.com/id/19732158/ |archive-date=2014-07-14 |access-date=2007-08-20 |publisher=[[NBC News]]}}</ref> Slijedile su druge plišane igračke s kodovima za otključavanje digitalnog sadržaja u [[virtualni svijet|mrežnim svjetovima]], kao što su Disneyjev ''[[Club Penguin]]'' i Build-A-Bearville od [[Build-A-Bear Workshop]]a. Moderne plišane igračke iz [[Japan]]a poznate su po ''[[kawaii]]'' stilovima, za koje se općenito smatra da su (barem globalno) započeli sa [[Sanrio]]vom [[Hello Kitty]], s likovima iz medijskih franšiza kao što su [[Pikachu]] i [[Eevee]] iz ''[[Pokémon]]a'', te likovima iz kompanije za [[pribor za pisanje]] [[San-X]] uključujući [[Rilakkuma|Rilakkumu]] i likove [[Sumikko Gurashi]].<ref>{{Cite web|title=San-X net|url=http://www.san-x.jp/characters/rilakkuma.html|access-date=2021-12-31|website=www.san-x.jp|archive-date=2021-12-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20211231080320/http://www.san-x.jp/characters/rilakkuma.html|url-status=live}}</ref> Postoji i trend da japanske plišane igračke budu oblikovane poput [[mochi]]ja. U 2013. godini [[Disney]] je pokrenuo svoju prvu kolekciju plišanih igračaka [[Disney Tsum Tsum]] baziranih na likovima iz različitih Disneyjevih svojstava. Inspirirani istoimenom aplikacijom, Tsum Tsumovi su prvi put objavljeni u Japanu (primjer plišanih igračaka u obliku mochija) prije nego što su se proširili na Sjedinjene Američke Države.<ref>{{Cite web|last=Walujono|first=Amanda|date=2015-02-26|title=How Disney's Tsum Tsum Craze is Taking America By Storm|url=https://charactermedia.com/how-disneys-tsum-tsum-craze-is-taking-america-by-storm/|access-date=2020-10-07|website=Character Media|language=en-US|archive-date=2023-05-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20230523174321/https://charactermedia.com/how-disneys-tsum-tsum-craze-is-taking-america-by-storm/|url-status=live}}</ref> [[Squishmallows]] su postali hit nakon što su postali viralni na društvenim mrežama, posebno na [[TikTok]]u, tokom [[pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] u periodu od 2020. do 2021. godine.<ref>{{Cite news |last=Lorenz |first=Taylor |date=2021-03-16 |title=Squishmallows Are Taking Over |language=en-US |newspaper=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2021/03/16/style/squishmallows.html |url-access=limited |access-date=2021-12-30 |issn=0362-4331 |archive-date=2023-08-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230816063703/https://www.nytimes.com/2021/03/16/style/squishmallows.html |url-status=live }}</ref> Sredinom 2020-ih plišane igračke privjesci za ključeve koji su se mogli koristiti kao modni dodaci, poput [[Labubu]]a i [[Jellycat]]a, postali su hitovi nakon što su ih nosile poznate ličnosti.<ref>{{Cite web |last=Corsillo |first=Liza |date=2025-06-12 |title=The Confused Aunt's Guide to Labubu |url=https://nymag.com/strategist/article/labubu-explainer-2025.html |access-date=2025-06-18 |website=[[The Strategist]] |language=en}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Stuffed toys}} [[Kategorija:Igračke]] [[Kategorija:Izumi 1880-ih]] fhhdatthf3a3lxkjhf51maxv3629dwq 0 531808 3841323 3838018 2026-05-07T09:52:09Z Z1KA 87045 3841323 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Kemal Ademović | slika = Kemal Ademović (2025-09-24).jpg | opis_slike = | redoslijed = Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] | vrijeme_na_vlasti = od 16. februara 2023. | redoslijed2 = Zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti2 = 11. novembar 2010 – 16. novembar 2018. | redoslijed3 = Direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] | vrijeme_na_vlasti3 = 1996–2001. | prethodnik3 = | nasljednik3 = | redoslijed4 = [[Crvene linije#Spisak predsjednika|2. predsjednik]] stranke [[Crvene linije]] | vrijeme_na_vlasti4 = od 6. maja 2026. | prethodnik4 = [[Rusmir Pobrić]] | nasljednik4 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|08|10}} | mjesto_rođenja = [[Srebrenica]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NRBiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Crvene linije]] {{Small|(od 2026)}}<br>[[Nezavisni kandidat|Nezavisan]] {{Small|(2026)}}<br>[[Narod i pravda]] {{Small|(2018–2026)}}<br>[[Stranka demokratske akcije]] {{Small|(do 2018)}} | supruga = | djeca = 2 | obrazovanje = '''Srednje:''' [[Srednja policijska škola u Sarajevu|Srednja škola unutrašnjih poslova]], [[Sarajevo]] (1980)<br>'''Visoko:''' [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]], [[Univerzitet u Sarajevu]] (1992) | zanimanje = Političar | vjera = [[Sunitski islam]] | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | vojska = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] | godine_službe = 1992–1995. | čin = | komandovao = | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = [[Datoteka:BIH Order of the Golden Lilly 1st Class.png|25px]] [[Zlatni ljiljan|Orden Zlatnog ljiljana]]<br>[[Datoteka:Zlatna policijska značka Republike Bosne i Hercegovine.png|25px]] Zlatna policijska značka }} '''Kemal Ademović''' (rođen 10. augusta 1961) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[političar]], bivši obavještajni službenik i delegat, odnosno član kolegija [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] od 2023. Bivši je član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) koju je napustio 2018. kako bi postao jedan od osnivača stranke [[Narod i pravda]] (NiP). Bivši je zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] od 2010. do 2018, savjetnik [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i direktor direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID) od 1996. do 2001.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/11/22/biografija-drugog-ratnog-komadanta-keme-ademovica/|title=BIOGRAFIJA DRUGOG RATNOG KOMADANTA KEME ADEMOVIĆA|date=22. 11. 2017|website=hamdočamo|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Trenutno je [[Crvene linije#Spisak predsjednika|predsjednik]] stranke [[Crvene linije]],<ref name=":4">{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/nova-stranka-nova-funkcija-kemal-ademovic-postao-predsjednik-crvenih-linija-nakon-preleta-iz-nip-a/|title=Nova stranka, nova funkcija: Kemal Ademović postao predsjednik Crvenih linija nakon preleta iz NiP-a|date=2026-05-06|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-05-07}}</ref> nakon što je istupio iz članstva NiP-a u martu 2026.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0V9EQ4HFMTcPpxLBeWBHdzJPFsfG8sayANEGLTLTu5EZvcXoho4xhCgnyWXkTysYbl&id=61558545062968|title=Obavještavam javnost da sam danas podnio ostavku... - Kemal Ademović|date=29. 3. 2026|website=facebook.com|access-date=29. 3. 2026}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nakon-mjeseci-spekulacija-kemal-ademovic-napustio-stranku-narod-i-pravda/260329053|title=Nakon mjeseci špekulacija: Kemal Ademović napustio stranku Narod i pravda|date=29. 3. 2026|website=Klix.ba|access-date=29. 3. 2026}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođen je 10. augusta 1961. u [[Srebrenica|Srebrenici]] u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosni i Hercegovini]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslaviji]]). Osnovnu školu završio je u [[Vogošća|Vogošći]] 1976, dok je [[Srednja policijska škola u Sarajevu|srednju školu unutrašnjih poslova]] završio 1980. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon maturiranja zapošljava se kao policajac u Policiji Bosne i Hercegovine, a 1982. unaprijeđen je u Specijalnu jedinicu kao policajac-specijalac. [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] završio je 1992. i iste godine postaje komandir Jedinice za obezbjeđenje. Pravosudni ispit položio je 2001. u Sarajevu.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://istinomjer.ba/akter/kemal-ademovic/|title=Kemal Ademović|last=Velić|first=Emir|date=19. 6. 2023|website=Istinomjer|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Od januara 1994. unaprijeđen je na mjesto komandanta Specijalne jedinice [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP-a Republike BiH]]. U ratnom periodu je odlikovan sa najvišim priznanjima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike BiH]]: "Zlatnom policijskom značkom" i "[[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]]."<ref name=":0" /><ref>{{Cite news|date=9. 2. 2020|title=Narod i pravda o Laburistima BiH: Napadi Fikreta Abdića su potvrda da smo na ispravnom putu|work=[[Klix.ba]]|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-url=https://web.archive.org/web/20200210142037/https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-date=10. 2. 2020}}</ref> Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] [[Rat u Bosni i Hercegovini|u BiH]], 1996. postaje direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID), na čijem čelu ostaje do 2001. Obnašao je i funkciju savjetnika [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].<ref name=":1" /> === Politička karijera === Kao član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) izabran je u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštinu Kantona Sarajevo]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=258&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2010.|date=11. 11. 2010|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Ponovo je izabran četiri godine kasnije na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=541&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2014.|date=10. 11. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Tokom svog mandata, obavljao je funkciju zamjenika predsjedavajućeg skupštine.<ref name=":1" /> Ademović je napustio SDA u znak neslaganja kako bi se pridružio stranci [[Narod i pravda]] 2018.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-sda-u-skupstini-ks-napustili-ademovic-okeric-i-mekic-pridruzili-se-konakovicu/180211041|title=Klub SDA u Skupštini KS napustili Ademović, Okerić i Mekić, pridružili se Konakoviću|date=11. 2. 2018|website=Klix.ba|language=bs|access-date=11. 2. 2018}}</ref> Bio je jedan od osnivača NiP-a i izabran je za njegovog zamjenika predsjednika 2021. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] bio je nosilac liste NiP-a za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] ([[Izborna jedinica 3A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 3A]]), ali stranka nije osvojila nijedan mandat.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/2/1/513/0/0/4498|title=Izborna jedinica 3A - Opći izbori 2018.|date=28. 10. 2018|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] delegiran je u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] i postaje član kolegija 16. februara 2023.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/809600/izabrano-rukovodstvo-doma-naroda-bih-spiric-predsjedavajuci-covic-i-ademovic-zamjenici|title=Izabrano rukovodstvo Doma naroda BiH: Špirić predsjedavajući, Čović i Ademović zamjenici|last=Sedin Spahić|date=16. 2. 2023|publisher=[[Dnevni avaz]]|access-date=16. 2. 2023}}</ref> Dana 29. marta 2026. Ademović je na svojoj službenoj [[Facebook]] stranici objavio da je podnio ostavku na svim stranačkim funkcijama i istupio iz članstva NiP-a.<ref name=":2" /> Ranije je stranku, zbog nesuglasica sa određenim članovima, napustio i njegov sin [[Jasmin Ademović|Jasmin]], te je zajedno s još nekoliko bivših članova NiP-a formirao stranku [[Crvene linije]] (CL).<ref name=":3" /> Nedugo nakon toga, sredinom aprila mjeseca, i on pristupa novoosnovanoj stranci,<ref>{{Cite web|url=https://odgovor.ba/article/14834|title=Kemal Ademović pristupio stranci Crvene linije|date=2026-04-20|website=Odgovor.ba|language=en|access-date=2026-04-29}}</ref> te postaje njen predsjednik 6. maja 2026.<ref name=":4" /> === Optužbe === U junu 2024. [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je istragu protiv Ademovića, bivšeg direktora [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosne agencije]] [[Osman Mehmedagić|Osmana Mehmedagića]] i bivšeg člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i predsjednika SDA [[Bakir Izetbegović|Bakira Izetbegovića]] nakon što ih je bivši obavještajni službenik [[Edin Garaplija]] optužio za umiješanost u kriminalnu organizaciju 1996, koja je vršila politički motivirana ubistva. Garaplija je bio svjedok na suđenjima ratnim zločincima [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] i [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]].<ref name="slobodnaevropa">{{Cite news|date=25. 6. 2024|title=Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv Izetbegovića, Mehmedagića i Ademovića|work=[[Radio Slobodna Evropa]]|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20250703020711/https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-date=3. 7. 2025|access-date=14. 3. 2026}}</ref> === Privatni život === Oženjen je i otac dvoje djece. Njegov sin, [[Jasmin Ademović|Jasmin]] [[Jasmin Ademović|Ademović]], kao član NiP-a obavljao je funkciju predsjedavajućeg [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskog vijeća Grada Sarajeva]] od 2021. do 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jasmin-ademovic-izabran-za-predsjedavajuceg-gradskog-vijeca-sarajeva/210326056|title=Jasmin Ademović izabran za predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva|last=N.V.|date=26. 3. 2021|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=26. 3. 2021}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ademović, Kemal}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenica]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Političari Naroda i pravde]] [[Kategorija:Političari stranke Crvene linije]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] 3pts4ydooru331535c8jz7l5790ph7p 3841332 3841323 2026-05-07T10:37:34Z AnToni 2325 /* Politička karijera */ može li facebook stranica biti službena? Primjenjuju li političke strukture BIH facebook kao službene stranice? 3841332 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Kemal Ademović | slika = Kemal Ademović (2025-09-24).jpg | opis_slike = | redoslijed = Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] | vrijeme_na_vlasti = od 16. februara 2023. | redoslijed2 = Zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti2 = 11. novembar 2010 – 16. novembar 2018. | redoslijed3 = Direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] | vrijeme_na_vlasti3 = 1996–2001. | prethodnik3 = | nasljednik3 = | redoslijed4 = [[Crvene linije#Spisak predsjednika|2. predsjednik]] stranke [[Crvene linije]] | vrijeme_na_vlasti4 = od 6. maja 2026. | prethodnik4 = [[Rusmir Pobrić]] | nasljednik4 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|08|10}} | mjesto_rođenja = [[Srebrenica]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NRBiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Crvene linije]] {{Small|(od 2026)}}<br>[[Nezavisni kandidat|Nezavisan]] {{Small|(2026)}}<br>[[Narod i pravda]] {{Small|(2018–2026)}}<br>[[Stranka demokratske akcije]] {{Small|(do 2018)}} | supruga = | djeca = 2 | obrazovanje = '''Srednje:''' [[Srednja policijska škola u Sarajevu|Srednja škola unutrašnjih poslova]], [[Sarajevo]] (1980)<br>'''Visoko:''' [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]], [[Univerzitet u Sarajevu]] (1992) | zanimanje = Političar | vjera = [[Sunitski islam]] | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | vojska = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] | godine_službe = 1992–1995. | čin = | komandovao = | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = [[Datoteka:BIH Order of the Golden Lilly 1st Class.png|25px]] [[Zlatni ljiljan|Orden Zlatnog ljiljana]]<br>[[Datoteka:Zlatna policijska značka Republike Bosne i Hercegovine.png|25px]] Zlatna policijska značka }} '''Kemal Ademović''' (rođen 10. augusta 1961) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[političar]], bivši obavještajni službenik i delegat, odnosno član kolegija [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] od 2023. Bivši je član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) koju je napustio 2018. kako bi postao jedan od osnivača stranke [[Narod i pravda]] (NiP). Bivši je zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] od 2010. do 2018, savjetnik [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i direktor direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID) od 1996. do 2001.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/11/22/biografija-drugog-ratnog-komadanta-keme-ademovica/|title=BIOGRAFIJA DRUGOG RATNOG KOMADANTA KEME ADEMOVIĆA|date=22. 11. 2017|website=hamdočamo|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Trenutno je [[Crvene linije#Spisak predsjednika|predsjednik]] stranke [[Crvene linije]],<ref name=":4">{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/nova-stranka-nova-funkcija-kemal-ademovic-postao-predsjednik-crvenih-linija-nakon-preleta-iz-nip-a/|title=Nova stranka, nova funkcija: Kemal Ademović postao predsjednik Crvenih linija nakon preleta iz NiP-a|date=2026-05-06|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-05-07}}</ref> nakon što je istupio iz članstva NiP-a u martu 2026.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0V9EQ4HFMTcPpxLBeWBHdzJPFsfG8sayANEGLTLTu5EZvcXoho4xhCgnyWXkTysYbl&id=61558545062968|title=Obavještavam javnost da sam danas podnio ostavku... - Kemal Ademović|date=29. 3. 2026|website=facebook.com|access-date=29. 3. 2026}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nakon-mjeseci-spekulacija-kemal-ademovic-napustio-stranku-narod-i-pravda/260329053|title=Nakon mjeseci špekulacija: Kemal Ademović napustio stranku Narod i pravda|date=29. 3. 2026|website=Klix.ba|access-date=29. 3. 2026}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođen je 10. augusta 1961. u [[Srebrenica|Srebrenici]] u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosni i Hercegovini]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslaviji]]). Osnovnu školu završio je u [[Vogošća|Vogošći]] 1976, dok je [[Srednja policijska škola u Sarajevu|srednju školu unutrašnjih poslova]] završio 1980. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon maturiranja zapošljava se kao policajac u Policiji Bosne i Hercegovine, a 1982. unaprijeđen je u Specijalnu jedinicu kao policajac-specijalac. [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] završio je 1992. i iste godine postaje komandir Jedinice za obezbjeđenje. Pravosudni ispit položio je 2001. u Sarajevu.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://istinomjer.ba/akter/kemal-ademovic/|title=Kemal Ademović|last=Velić|first=Emir|date=19. 6. 2023|website=Istinomjer|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Od januara 1994. unaprijeđen je na mjesto komandanta Specijalne jedinice [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP-a Republike BiH]]. U ratnom periodu je odlikovan sa najvišim priznanjima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike BiH]]: "Zlatnom policijskom značkom" i "[[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]]."<ref name=":0" /><ref>{{Cite news|date=9. 2. 2020|title=Narod i pravda o Laburistima BiH: Napadi Fikreta Abdića su potvrda da smo na ispravnom putu|work=[[Klix.ba]]|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-url=https://web.archive.org/web/20200210142037/https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-date=10. 2. 2020}}</ref> Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] [[Rat u Bosni i Hercegovini|u BiH]], 1996. postaje direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID), na čijem čelu ostaje do 2001. Obnašao je i funkciju savjetnika [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].<ref name=":1" /> === Politička karijera === Kao član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) izabran je u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštinu Kantona Sarajevo]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=258&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2010.|date=11. 11. 2010|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Ponovo je izabran četiri godine kasnije na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=541&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2014.|date=10. 11. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Tokom svog mandata, obavljao je funkciju zamjenika predsjedavajućeg skupštine.<ref name=":1" /> Ademović je napustio SDA u znak neslaganja kako bi se pridružio stranci [[Narod i pravda]] 2018.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-sda-u-skupstini-ks-napustili-ademovic-okeric-i-mekic-pridruzili-se-konakovicu/180211041|title=Klub SDA u Skupštini KS napustili Ademović, Okerić i Mekić, pridružili se Konakoviću|date=11. 2. 2018|website=Klix.ba|language=bs|access-date=11. 2. 2018}}</ref> Bio je jedan od osnivača NiP-a i izabran je za njegovog zamjenika predsjednika 2021. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] bio je nosilac liste NiP-a za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] ([[Izborna jedinica 3A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 3A]]), ali stranka nije osvojila nijedan mandat.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/2/1/513/0/0/4498|title=Izborna jedinica 3A - Opći izbori 2018.|date=28. 10. 2018|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] delegiran je u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] i postaje član kolegija 16. februara 2023.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/809600/izabrano-rukovodstvo-doma-naroda-bih-spiric-predsjedavajuci-covic-i-ademovic-zamjenici|title=Izabrano rukovodstvo Doma naroda BiH: Špirić predsjedavajući, Čović i Ademović zamjenici|last=Sedin Spahić|date=16. 2. 2023|publisher=[[Dnevni avaz]]|access-date=16. 2. 2023}}</ref> Dana 29. marta 2026. Ademović je na svojoj [[Facebook]] stranici objavio da je podnio ostavku na svim stranačkim funkcijama i istupio iz članstva NiP-a.<ref name=":2" /> Ranije je stranku, zbog nesuglasica s određenim članovima, napustio i njegov sin [[Jasmin Ademović|Jasmin]], te je zajedno s još nekoliko bivših članova NiP-a formirao stranku [[Crvene linije]] (CL).<ref name=":3" /> Nedugo nakon toga, sredinom aprila mjeseca, i on pristupa novoosnovanoj stranci,<ref>{{Cite web|url=https://odgovor.ba/article/14834|title=Kemal Ademović pristupio stranci Crvene linije|date=2026-04-20|website=Odgovor.ba|language=en|access-date=2026-04-29}}</ref> te postaje njen predsjednik 6. maja 2026.<ref name=":4" /> === Optužbe === U junu 2024. [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je istragu protiv Ademovića, bivšeg direktora [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosne agencije]] [[Osman Mehmedagić|Osmana Mehmedagića]] i bivšeg člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i predsjednika SDA [[Bakir Izetbegović|Bakira Izetbegovića]] nakon što ih je bivši obavještajni službenik [[Edin Garaplija]] optužio za umiješanost u kriminalnu organizaciju 1996, koja je vršila politički motivirana ubistva. Garaplija je bio svjedok na suđenjima ratnim zločincima [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] i [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]].<ref name="slobodnaevropa">{{Cite news|date=25. 6. 2024|title=Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv Izetbegovića, Mehmedagića i Ademovića|work=[[Radio Slobodna Evropa]]|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20250703020711/https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-date=3. 7. 2025|access-date=14. 3. 2026}}</ref> === Privatni život === Oženjen je i otac dvoje djece. Njegov sin, [[Jasmin Ademović|Jasmin]] [[Jasmin Ademović|Ademović]], kao član NiP-a obavljao je funkciju predsjedavajućeg [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskog vijeća Grada Sarajeva]] od 2021. do 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jasmin-ademovic-izabran-za-predsjedavajuceg-gradskog-vijeca-sarajeva/210326056|title=Jasmin Ademović izabran za predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva|last=N.V.|date=26. 3. 2021|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=26. 3. 2021}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ademović, Kemal}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenica]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Političari Naroda i pravde]] [[Kategorija:Političari stranke Crvene linije]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] kp16uewd3xii049m7phr203400crfre 3841334 3841332 2026-05-07T10:40:18Z AnToni 2325 /* Biografija */ koje Skupštine je bio zamjenik predsjedavajućeg? 3841334 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Kemal Ademović | slika = Kemal Ademović (2025-09-24).jpg | opis_slike = | redoslijed = Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] | vrijeme_na_vlasti = od 16. februara 2023. | redoslijed2 = Zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti2 = 11. novembar 2010 – 16. novembar 2018. | redoslijed3 = Direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] | vrijeme_na_vlasti3 = 1996–2001. | prethodnik3 = | nasljednik3 = | redoslijed4 = [[Crvene linije#Spisak predsjednika|2. predsjednik]] stranke [[Crvene linije]] | vrijeme_na_vlasti4 = od 6. maja 2026. | prethodnik4 = [[Rusmir Pobrić]] | nasljednik4 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|08|10}} | mjesto_rođenja = [[Srebrenica]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NRBiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Crvene linije]] {{Small|(od 2026)}}<br>[[Nezavisni kandidat|Nezavisan]] {{Small|(2026)}}<br>[[Narod i pravda]] {{Small|(2018–2026)}}<br>[[Stranka demokratske akcije]] {{Small|(do 2018)}} | supruga = | djeca = 2 | obrazovanje = '''Srednje:''' [[Srednja policijska škola u Sarajevu|Srednja škola unutrašnjih poslova]], [[Sarajevo]] (1980)<br>'''Visoko:''' [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]], [[Univerzitet u Sarajevu]] (1992) | zanimanje = Političar | vjera = [[Sunitski islam]] | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | vojska = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] | godine_službe = 1992–1995. | čin = | komandovao = | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = [[Datoteka:BIH Order of the Golden Lilly 1st Class.png|25px]] [[Zlatni ljiljan|Orden Zlatnog ljiljana]]<br>[[Datoteka:Zlatna policijska značka Republike Bosne i Hercegovine.png|25px]] Zlatna policijska značka }} '''Kemal Ademović''' (rođen 10. augusta 1961) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[političar]], bivši obavještajni službenik i delegat, odnosno član kolegija [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] od 2023. Bivši je član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) koju je napustio 2018. kako bi postao jedan od osnivača stranke [[Narod i pravda]] (NiP). Bivši je zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] od 2010. do 2018, savjetnik [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i direktor direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID) od 1996. do 2001.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/11/22/biografija-drugog-ratnog-komadanta-keme-ademovica/|title=BIOGRAFIJA DRUGOG RATNOG KOMADANTA KEME ADEMOVIĆA|date=22. 11. 2017|website=hamdočamo|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Trenutno je [[Crvene linije#Spisak predsjednika|predsjednik]] stranke [[Crvene linije]],<ref name=":4">{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/nova-stranka-nova-funkcija-kemal-ademovic-postao-predsjednik-crvenih-linija-nakon-preleta-iz-nip-a/|title=Nova stranka, nova funkcija: Kemal Ademović postao predsjednik Crvenih linija nakon preleta iz NiP-a|date=2026-05-06|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-05-07}}</ref> nakon što je istupio iz članstva NiP-a u martu 2026.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0V9EQ4HFMTcPpxLBeWBHdzJPFsfG8sayANEGLTLTu5EZvcXoho4xhCgnyWXkTysYbl&id=61558545062968|title=Obavještavam javnost da sam danas podnio ostavku... - Kemal Ademović|date=29. 3. 2026|website=facebook.com|access-date=29. 3. 2026}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nakon-mjeseci-spekulacija-kemal-ademovic-napustio-stranku-narod-i-pravda/260329053|title=Nakon mjeseci špekulacija: Kemal Ademović napustio stranku Narod i pravda|date=29. 3. 2026|website=Klix.ba|access-date=29. 3. 2026}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođen je 10. augusta 1961. u [[Srebrenica|Srebrenici]] u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosni i Hercegovini]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslaviji]]). Osnovnu školu završio je u [[Vogošća|Vogošći]] 1976, dok je [[Srednja policijska škola u Sarajevu|srednju školu unutrašnjih poslova]] završio 1980. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon maturiranja zapošljava se kao milicioner u MUP-u SR Bosne i Hercegovine, a 1982. unaprijeđen je u Specijalnu jedinicu kao policajac-specijalac. [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] završio je 1992. i iste godine postaje komandir Jedinice za obezbjeđenje. Pravosudni ispit položio je 2001. u Sarajevu.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://istinomjer.ba/akter/kemal-ademovic/|title=Kemal Ademović|last=Velić|first=Emir|date=19. 6. 2023|website=Istinomjer|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Od januara 1994. unaprijeđen je na mjesto komandanta Specijalne jedinice [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP-a Republike BiH]]. U ratnom periodu je odlikovan s priznanjima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike BiH]]: "Zlatnom policijskom značkom" i "[[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]]."<ref name=":0" /><ref>{{Cite news|date=9. 2. 2020|title=Narod i pravda o Laburistima BiH: Napadi Fikreta Abdića su potvrda da smo na ispravnom putu|work=[[Klix.ba]]|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-url=https://web.archive.org/web/20200210142037/https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-date=10. 2. 2020}}</ref> Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] [[Rat u Bosni i Hercegovini|u BiH]], 1996. postaje direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID), na čijem čelu ostaje do 2001. Obnašao je i funkciju savjetnika [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].<ref name=":1" /> === Politička karijera === Kao član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) izabran je u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštinu Kantona Sarajevo]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=258&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2010.|date=11. 11. 2010|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Ponovo je izabran četiri godine kasnije na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=541&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2014.|date=10. 11. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Tokom svog mandata, obavljao je funkciju zamjenika predsjedavajućeg Skupštine.<ref name=":1" /> Ademović je napustio SDA u znak neslaganja kako bi se pridružio stranci [[Narod i pravda]] 2018.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-sda-u-skupstini-ks-napustili-ademovic-okeric-i-mekic-pridruzili-se-konakovicu/180211041|title=Klub SDA u Skupštini KS napustili Ademović, Okerić i Mekić, pridružili se Konakoviću|date=11. 2. 2018|website=Klix.ba|language=bs|access-date=11. 2. 2018}}</ref> Bio je jedan od osnivača NiP-a i izabran je za njegovog zamjenika predsjednika 2021. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] bio je nosilac liste NiP-a za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] ([[Izborna jedinica 3A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 3A]]), ali stranka nije osvojila nijedan mandat.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/2/1/513/0/0/4498|title=Izborna jedinica 3A - Opći izbori 2018.|date=28. 10. 2018|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] delegiran je u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] i postaje član kolegija 16. februara 2023.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/809600/izabrano-rukovodstvo-doma-naroda-bih-spiric-predsjedavajuci-covic-i-ademovic-zamjenici|title=Izabrano rukovodstvo Doma naroda BiH: Špirić predsjedavajući, Čović i Ademović zamjenici|last=Sedin Spahić|date=16. 2. 2023|publisher=[[Dnevni avaz]]|access-date=16. 2. 2023}}</ref> Dana 29. marta 2026. Ademović je na svojoj [[Facebook]] stranici objavio da je podnio ostavku na svim stranačkim funkcijama i istupio iz članstva NiP-a.<ref name=":2" /> Ranije je stranku, zbog nesuglasica s određenim članovima, napustio i njegov sin [[Jasmin Ademović|Jasmin]], te je zajedno s još nekoliko bivših članova NiP-a formirao stranku [[Crvene linije]] (CL).<ref name=":3" /> Nedugo nakon toga, sredinom aprila mjeseca, i on pristupa novoosnovanoj stranci,<ref>{{Cite web|url=https://odgovor.ba/article/14834|title=Kemal Ademović pristupio stranci Crvene linije|date=2026-04-20|website=Odgovor.ba|language=en|access-date=2026-04-29}}</ref> te postaje njen predsjednik 6. maja 2026.<ref name=":4" /> === Optužbe === U junu 2024. [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je istragu protiv Ademovića, bivšeg direktora [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosne agencije]] [[Osman Mehmedagić|Osmana Mehmedagića]] i bivšeg člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i predsjednika SDA [[Bakir Izetbegović|Bakira Izetbegovića]] nakon što ih je bivši obavještajni službenik [[Edin Garaplija]] optužio za umiješanost u kriminalnu organizaciju 1996, koja je vršila politički motivirana ubistva. Garaplija je bio svjedok na suđenjima ratnim zločincima [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] i [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]].<ref name="slobodnaevropa">{{Cite news|date=25. 6. 2024|title=Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv Izetbegovića, Mehmedagića i Ademovića|work=[[Radio Slobodna Evropa]]|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20250703020711/https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-date=3. 7. 2025|access-date=14. 3. 2026}}</ref> === Privatni život === Oženjen je i otac dvoje djece. Njegov sin, [[Jasmin Ademović|Jasmin]] [[Jasmin Ademović|Ademović]], kao član NiP-a obavljao je funkciju predsjedavajućeg [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskog vijeća Grada Sarajeva]] od 2021. do 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jasmin-ademovic-izabran-za-predsjedavajuceg-gradskog-vijeca-sarajeva/210326056|title=Jasmin Ademović izabran za predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva|last=N.V.|date=26. 3. 2021|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=26. 3. 2021}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ademović, Kemal}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenica]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Političari Naroda i pravde]] [[Kategorija:Političari stranke Crvene linije]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] ch9n7bursgnzwmlyibmndmbqekncmmi 3841335 3841334 2026-05-07T10:42:06Z AnToni 2325 3841335 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Kemal Ademović | slika = Kemal Ademović (2025-09-24).jpg | opis_slike = | redoslijed = Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] | vrijeme_na_vlasti = od 16. februara 2023. | redoslijed2 = Zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti2 = 11. novembar 2010 – 16. novembar 2018. | redoslijed3 = Direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] | vrijeme_na_vlasti3 = 1996–2001. | prethodnik3 = | nasljednik3 = | redoslijed4 = [[Crvene linije#Spisak predsjednika|2. predsjednik]] stranke [[Crvene linije]] | vrijeme_na_vlasti4 = od 6. maja 2026. | prethodnik4 = [[Rusmir Pobrić]] | nasljednik4 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|08|10}} | mjesto_rođenja = [[Srebrenica]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NRBiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Crvene linije]] {{Small|(od 2026)}}<br>[[Nezavisni kandidat|Nezavisan]] {{Small|(2026)}}<br>[[Narod i pravda]] {{Small|(2018–2026)}}<br>[[Stranka demokratske akcije]] {{Small|(do 2018)}} | supruga = | djeca = 2 | obrazovanje = '''Srednje:''' [[Srednja policijska škola u Sarajevu|Srednja škola unutrašnjih poslova]], [[Sarajevo]] (1980)<br>'''Visoko:''' [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]], [[Univerzitet u Sarajevu]] (1992) | zanimanje = Političar | vjera = [[Sunitski islam]] | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | vojska = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] | godine_službe = 1992–1995. | čin = | komandovao = | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = [[Datoteka:BIH Order of the Golden Lilly 1st Class.png|25px]] [[Zlatni ljiljan|Orden Zlatnog ljiljana]]<br>[[Datoteka:Zlatna policijska značka Republike Bosne i Hercegovine.png|25px]] Zlatna policijska značka }} '''Kemal Ademović''' (rođen 10. augusta 1961) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[političar]], bivši obavještajni službenik i delegat i član kolegija [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] od 2023. Bivši je član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) koju je napustio 2018. kako bi postao jedan od osnivača stranke [[Narod i pravda]] (NiP). Bivši je zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] od 2010. do 2018, savjetnik [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID) od 1996. do 2001.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/11/22/biografija-drugog-ratnog-komadanta-keme-ademovica/|title=BIOGRAFIJA DRUGOG RATNOG KOMADANTA KEME ADEMOVIĆA|date=22. 11. 2017|website=hamdočamo|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Trenutno je [[Crvene linije#Spisak predsjednika|predsjednik]] stranke [[Crvene linije]],<ref name=":4">{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/nova-stranka-nova-funkcija-kemal-ademovic-postao-predsjednik-crvenih-linija-nakon-preleta-iz-nip-a/|title=Nova stranka, nova funkcija: Kemal Ademović postao predsjednik Crvenih linija nakon preleta iz NiP-a|date=2026-05-06|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-05-07}}</ref> nakon što je istupio iz članstva NiP-a u martu 2026.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0V9EQ4HFMTcPpxLBeWBHdzJPFsfG8sayANEGLTLTu5EZvcXoho4xhCgnyWXkTysYbl&id=61558545062968|title=Obavještavam javnost da sam danas podnio ostavku... - Kemal Ademović|date=29. 3. 2026|website=facebook.com|access-date=29. 3. 2026}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nakon-mjeseci-spekulacija-kemal-ademovic-napustio-stranku-narod-i-pravda/260329053|title=Nakon mjeseci špekulacija: Kemal Ademović napustio stranku Narod i pravda|date=29. 3. 2026|website=Klix.ba|access-date=29. 3. 2026}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođen je 10. augusta 1961. u [[Srebrenica|Srebrenici]] u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosni i Hercegovini]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslaviji]]). Osnovnu školu završio je u [[Vogošća|Vogošći]] 1976, dok je [[Srednja policijska škola u Sarajevu|srednju školu unutrašnjih poslova]] završio 1980. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon maturiranja zapošljava se kao milicioner u MUP-u SR Bosne i Hercegovine, a 1982. unaprijeđen je u Specijalnu jedinicu kao policajac-specijalac. [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] završio je 1992. i iste godine postaje komandir Jedinice za obezbjeđenje. Pravosudni ispit položio je 2001. u Sarajevu.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://istinomjer.ba/akter/kemal-ademovic/|title=Kemal Ademović|last=Velić|first=Emir|date=19. 6. 2023|website=Istinomjer|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Od januara 1994. unaprijeđen je na mjesto komandanta Specijalne jedinice [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP-a Republike BiH]]. U ratnom periodu je odlikovan s priznanjima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike BiH]]: "Zlatnom policijskom značkom" i "[[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]]."<ref name=":0" /><ref>{{Cite news|date=9. 2. 2020|title=Narod i pravda o Laburistima BiH: Napadi Fikreta Abdića su potvrda da smo na ispravnom putu|work=[[Klix.ba]]|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-url=https://web.archive.org/web/20200210142037/https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-date=10. 2. 2020}}</ref> Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] [[Rat u Bosni i Hercegovini|u BiH]], 1996. postaje direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID), na čijem čelu ostaje do 2001. Obnašao je i funkciju savjetnika [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].<ref name=":1" /> === Politička karijera === Kao član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) izabran je u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštinu Kantona Sarajevo]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=258&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2010.|date=11. 11. 2010|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Ponovo je izabran četiri godine kasnije na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=541&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2014.|date=10. 11. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Tokom svog mandata, obavljao je funkciju zamjenika predsjedavajućeg Skupštine.<ref name=":1" /> Ademović je napustio SDA u znak neslaganja kako bi se pridružio stranci [[Narod i pravda]] 2018.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-sda-u-skupstini-ks-napustili-ademovic-okeric-i-mekic-pridruzili-se-konakovicu/180211041|title=Klub SDA u Skupštini KS napustili Ademović, Okerić i Mekić, pridružili se Konakoviću|date=11. 2. 2018|website=Klix.ba|language=bs|access-date=11. 2. 2018}}</ref> Bio je jedan od osnivača NiP-a i izabran je za njegovog zamjenika predsjednika 2021. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] bio je nosilac liste NiP-a za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] ([[Izborna jedinica 3A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 3A]]), ali stranka nije osvojila nijedan mandat.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/2/1/513/0/0/4498|title=Izborna jedinica 3A - Opći izbori 2018.|date=28. 10. 2018|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] delegiran je u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] i postaje član kolegija 16. februara 2023.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/809600/izabrano-rukovodstvo-doma-naroda-bih-spiric-predsjedavajuci-covic-i-ademovic-zamjenici|title=Izabrano rukovodstvo Doma naroda BiH: Špirić predsjedavajući, Čović i Ademović zamjenici|last=Sedin Spahić|date=16. 2. 2023|publisher=[[Dnevni avaz]]|access-date=16. 2. 2023}}</ref> Dana 29. marta 2026. Ademović je na svojoj [[Facebook]] stranici objavio da je podnio ostavku na svim stranačkim funkcijama i istupio iz članstva NiP-a.<ref name=":2" /> Ranije je stranku, zbog nesuglasica s određenim članovima, napustio i njegov sin [[Jasmin Ademović|Jasmin]], te je zajedno s još nekoliko bivših članova NiP-a formirao stranku [[Crvene linije]] (CL).<ref name=":3" /> Nedugo nakon toga, sredinom aprila mjeseca, i on pristupa novoosnovanoj stranci,<ref>{{Cite web|url=https://odgovor.ba/article/14834|title=Kemal Ademović pristupio stranci Crvene linije|date=2026-04-20|website=Odgovor.ba|language=en|access-date=2026-04-29}}</ref> te postaje njen predsjednik 6. maja 2026.<ref name=":4" /> === Optužbe === U junu 2024. [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je istragu protiv Ademovića, bivšeg direktora [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosne agencije]] [[Osman Mehmedagić|Osmana Mehmedagića]] i bivšeg člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i predsjednika SDA [[Bakir Izetbegović|Bakira Izetbegovića]] nakon što ih je bivši obavještajni službenik [[Edin Garaplija]] optužio za umiješanost u kriminalnu organizaciju 1996, koja je vršila politički motivirana ubistva. Garaplija je bio svjedok na suđenjima ratnim zločincima [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] i [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]].<ref name="slobodnaevropa">{{Cite news|date=25. 6. 2024|title=Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv Izetbegovića, Mehmedagića i Ademovića|work=[[Radio Slobodna Evropa]]|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20250703020711/https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-date=3. 7. 2025|access-date=14. 3. 2026}}</ref> === Privatni život === Oženjen je i otac dvoje djece. Njegov sin, [[Jasmin Ademović|Jasmin]] [[Jasmin Ademović|Ademović]], kao član NiP-a obavljao je funkciju predsjedavajućeg [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskog vijeća Grada Sarajeva]] od 2021. do 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jasmin-ademovic-izabran-za-predsjedavajuceg-gradskog-vijeca-sarajeva/210326056|title=Jasmin Ademović izabran za predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva|last=N.V.|date=26. 3. 2021|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=26. 3. 2021}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ademović, Kemal}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenica]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Političari Naroda i pravde]] [[Kategorija:Političari stranke Crvene linije]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] 8xhx4c9314pdpqf13nebczzd7zap0l3 0 533126 3841278 3830259 2026-05-07T06:29:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841278 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Radmila Tomović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|5|14}} | mjesto_rođenja = [[Novi Sad]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Radmila Tomović''' ([[Novi Sad]], 14. maj 1971) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska, filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Rođena je u Novom Sadu 14. maja 1971. Glumu je diplomirala na [[Akademija dramskih umjetnosti u Novom Sadu|Akademiji dramskih umjetnosti u Novom Sadu]] u klasi profesora [[Rade Marković|Radeta Markovića]]. Stalni je član [[Ateljea 212]] od 2001.<ref>{{cite web|url=http://www.atelje212.rs/stalni-asambl/radmila-tomovic/|title=Radmila Tomović - biografija (Atelje 212)|date=|website=|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20120719002812/http://www.atelje212.rs/stalni-asambl/radmila-tomovic/|archive-date=19. 7. 2012|url-status=|access-date=24. 4. 2013}}</ref> Popularnost je stekla ulogom Nade u televizijskoj seriji ''[[Lisice (serija)|Lisice]]'' iz 2002.<ref>{{cite web|url=http://www.balkanmedia.com/radmila-tomovic-grinvud-privatnost-strogo-cenzurisana-cl2501.html|title=Radmila Tomović Privatnost strogo cenzurisana|date=24. 2. 2012|website=|publisher=Balkanmedia|access-date=24. 4. 2013}}{{Mrtav link}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- |1997. |''[[Gore dole]]'' |Bibliotekarka |- |1998. |''[[Crveno, žuto, zeleno... kreni]]'' | |- |1998. |''[[Judgement of the Axe]]'' | |- |2000. |''[[Oštrica brijača]]'' | |- |2002. |''[[Fazoni i Fore 2]] (TV serija)'' | |- |2002. |''[[T. T. Sindrom]]'' |mlada Margita |- |2002. |''[[Kordon (film)|Kordon]]'' |Bojana |- |2002-2003. |''[[Lisice (serija)|Lisice]] (TV serija)'' |Nada |- |2004-2006. |''[[Stižu dolari]]'' |Biljana Sokolović |- |2006. |''[[Priča o Džipsiju Trolmanu]]'' |Elza |- |2006. |''[[Sutra ujutro]]'' |Ceca |- |2006-2007. |''[[Bela lađa]]'' |Konstanca |- |2008. |''[[Čarlston za Ognjenku]]'' |Zamna |- |2008. |''[[Vratiće se rode]]'' |Vulinova žena |- |2008. |''[[Naša mala klinika]] (Srbija)'' |Marijana |- |2009. |''[[Link: Personal Diary of a Work of Art]]'' |glumica |- |2011. |''[[Miris kiše na Balkanu]] (TV serija)'' |Marijana |- |2011. |''[[Što te nema]]'' |Bilja |- |2016. |''[[Čorba od kanarinca]]'' |Jelenin alter ego |} == Nagrade i priznanja == * [[Nagrada "Peđa Tomanović"]] za najboljeg studenta dramskog odsjeka * Nagrade za najboljeg mladog glumca na festivalima u Vršcu i Šapcu za ulogu Pegin Majkova u predstavi "Vilovnjak od zapadnih strana" * [[Nagrada "Ardalion"]] za glavnu žensku ulogu na Festivalu u Užicu za ulogu Melite u predstavi "Leda" == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0866965|name=Radmila Tomović}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tomović, Radmila}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Novi Sad]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] s7uu61ww4rglp1slr6sh2jxcvskniyv 0 533243 3841281 3829540 2026-05-07T06:52:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841281 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | puno ime = Raisa Soltamuradovna Ahmatova | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|12|30}} | mjesto_rođenja = [[Grozni]], [[Čečensko-Inguška ASSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|01|29|1928|12|30}} | mjesto_smrti = [[Grozni]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pjesnikinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Raisa Soltamuradova Ahmatova''' ({{ru|Раиса Солтамурадовна Ахматова}}; 30. novembra 1928. u [[Grozni|Groznom]], umrla 29. januara 1992. u Groznom bila je sovjetska, a kasnije i ruska pjesnikinja čečenskog porijekla.<ref name="schsl">{{cite web | url =https://checheninfo.ru/18861-zhzl-raisa-ahmatova.html | title =Жизнь замечательных людей | authorlink = | last = | first = | date =9. 11. 2013 | website =checheninfo.ru | publisher = | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref><ref name="bolschru">{{cite web | url =https://old.bigenc.ru/literature/text/1842545 | title =АХМА́ТОВА РАИСА СОЛТАМУРАДОВНА | last = | first = | date = | website =old.bigenc.ru | publisher =Большая российская энциклопедия 2004–2017 | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref> == Biografija == Rođena u radničkoj obitelji, Ahmatova je pohađala Pedagošku školu u Groznom, koju je diplomirala 1943. Kada su [[Čečeni]] i [[Inguši]] deportirani u februaru i martu 1944. tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] po [[Staljin]]ovom nalogu, Ahmatova je otišla u današnji [[Kazahstan]], gdje je od 1946. radila kao učiteljica.<ref name="schsl"/> Od 1956. Ahmatova je radila kao novinarka. Diplomirala je na [[Književni institut "Maksim Gorki"|Književnom institutu Maksima Gorkog]] u Moskvi 1958. s naprednim tečajevima književnosti.<ref name="ref2">{{cite web | url =https://www.liveinternet.ru/users/hntg/post177250639 | title =Раиса Ахматова. Жизнь и творчество народной поэтессы | last = | first = | date = | website =liveinternet.ru | publisher = | access-date =12. 4. 2026 | language =ru | archive-date =9. 11. 2021 | archive-url =https://web.archive.org/web/20211109003735/https://www.liveinternet.ru/users/hntg/post177250639 | url-status =bot: unknown }}</ref> Brojne Ahmatovine knjige ponovno su štampane i prevedene na jezike naroda SSSR-a, hindski, engleski, francuski, poljski i njemački.<ref name="schsl"/><ref>{{Cite book |author=Казаков А. И. |title=Город Грозный |publisher=Чечено-Ингушское книжное издательство |location=Grozni |date=1984 |page=155| language =ru }}</ref> Po prvi put u čečenskoj književnosti, njezine su junakinje aktivno sudjelovale u društvenom životu. Njezin ciklus "Najdragocjenije" usredotočio se na domovinu, mir i prijateljstvo. Godine 1977. postala je jedina žena koja je odlikovana kao Narodna pjesnikinja Čečenije-Ingušetije.<ref name="bolschru"/> Ahmatova je bila predsjednica Saveza čečenskih pisaca (1961 – 1983), predsjednica Vrhovnog sovjeta Čečenije-Ingušetije (1963 –1985) i zastupnica u 22. čečenskoj državnoj skupštini. Bila je članica Kongresa KPSS-a i sudionica Svjetskog kongresa za opće razoružanje i mir.<ref name="schsl"/> Dugi niz godina bila je članica Sovjetskog komiteta za obranu mira. U kasnijim godinama vodila je čečensko-ingušetijsku podružnicu Sovjetskog kulturnog fonda.<ref name="ref2"/> Ahmatova arhiva koja sadrži njezine spise vjerojatno je izgubljena tokom [[Prvi čečenski rat|Prvog čečenskog rata]].<ref>{{Cite book |author=Amjad Jaimoukha |title=The Chechens|publisher=|location=Grozni |date=2005 |page=155| language =ru|ISBN=0-415-32328-2 }}</ref> Portretnu skulpturu Ahmatove izradio je kipar [[Ivan Bekičev]] 1972.<ref>{{Cite book |author=Бойцова Т. И. |title=Изобразительное искусство Чеченской Республики |publisher=АО Издательско-полиграфический комплекс «Грозненский рабочий»|location=Grozni |date=2018 |page=92-93| language =ru}}</ref> Ahmatova i [[Lula Šumalajeva]] uvrštene su u "Antologiju svjetske ženske poezije" iz 2012. kao predstavnice čečenske poezije. == Nagrade == * Narodna pjesnikinja Čečenije-Ingušetije (1977) * Orden prijateljstva naroda (1979) * Odlikovanje časti Sovjetskog Saveza == Vanjski linkovi == * Katalog der [[Ruska nacionalna biblioteka|Ruske nacionalne biblioteke]]: [https://primo.nlr.ru/primo-explore/search?query=lsr24,contains,%D0%90%D1%85%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%B2%D0%B0,%20%D0%A0%D0%B0%D0%B8%D1%81%D0%B0&tab=default_tab&search_scope=default_scope&vid=07NLR_VU1&offset=0 Ахматова, Раиса] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ahmatova, Raisa }} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Grozni]] [[Kategorija:Sovjetski pjesnici]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] [[Kategorija:Čečenski pjesnici]] nc7fivsmjpkopyyqbz5vcrfy54rwnl2 10 533383 3841196 3830897 2026-05-06T18:46:00Z Mmns21 170250 3841196 wikitext text/x-wiki {{Bočni stubac | ime = Islam i druge religije | tijelostil = width:{{{širina|15.5em}}};border:1px solid #060; | zaglavljestil = background:#348017;padding-bottom:0.2em;color:white; | tijeloklasa = hlist | naslov = [[Islam i druge religije|Islam<br/>i druge religije]] | slikastil = padding:0 0.25em 0.5em; | podacistil = padding:0.15em 0.15em 0.5em; | zaglavlje1 = [[Abrahamske religije|{{color|white|Abrahamske religije}}]] | podaci1 = * [[Druzi#Odnos s muslimanima|Druzi]] * [[Kršćanstvo i islam|Kršćanstvo]] ** [[Katoličanstvo i islam|Katoličanstvo]] ** [[Protestantizam i islam|Protestantizam]] *** [[Mormonizam i islam|Mormonizam]] * [[Islamsko-jevrejski odnosi|Judaizam]] * [[Mandejci#Sabijci|Mandeizam]] | zaglavlje2 = Druge religije | podaci2 = * [[Hinduizam i islam|Hinduizam]] * [[Džainizam i islam|Džainizam]] * [[Sabijci|Paganski sabijanizam]] * [[Religija u predislamskoj Arabiji|Predislamska arapska religija]] * [[Sikizam i islam|Sikizam]] | zaglavlje3 = Islam i... | podaci3stil = padding-bottom:0.75em; | podaci3 = * [[Antisemitizam u islamu|Antisemitizam]] * [[Otpadništvo u islamu|Otpadništvo]] * [[Bogohuljenje u islamu|Bogohuljenje]] * [[Cenzura u islamskim društvima|Cenzura]] * [[Islam i demokratija|Demokratija]] * [[Homoseksualnost i islam|LGBTQ osobe]] * [[Islam i modernost|Modernost]] * [[Pacifizam u islamu|Pacifizam]] * [[Mir u islamskoj filozofiji|Mir]] * [[Politički aspekti islama|Politika]] * [[Odnos šiita i sunita|Šiiti i suniti]] * [[Odnos selefija i sufija|Selefije i sufije]] * [[Prelazak na islam|Vjersko preobraćenje]] * [[Islam i sekularizam|Sekularizam]] * [[Islam i nasilje|Nasilje]] ** [[Islam i rat|Rat]] * [[Žene u islamu|Žene]] | zaglavlje4 = Ostalo | podaci4stil = padding-bottom:0.75em; | podaci4 = * [[Izhar ul-Hakk]] * [[Studije o judaizmu, kršćanstvu i religijama Indije]] | ispodstil = border-top:1px solid #348017;border-bottom:1px solid #348017; | ispod = * [[:Kategorija:Šabloni za islam|Kategorija]] * [[Portal:Islam|Portal]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni za islam|Druge religije]] </noinclude> dj9t9pbpxvlieju3ayvd61f2twy63t9 0 533450 3841232 3838725 2026-05-06T22:26:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841232 wikitext text/x-wiki [[Slika:Runoff.jpg|thumb|upright|Otjecanje u odvod [[oborinska voda|oborinskih voda]].]] '''Površinsko otjecanje''' (također poznato kao '''kopneni tok''' ili '''zemaljsko otjecanje''') neograničeni je tok vode preko površine tla, za razliku od ''[[kanalsko otjecanje|kanalskog otjecanja]]'' (ili ''potočnog toka''). Do njega dolazi kada višak [[kiše]], oborinske vode, otopljene vode ili drugih izvora više ne može dovoljno brzo prodrijeti u [[tlo]]. To se može dogoditi kada je tlo zasićeno vodom u punom kapacitetu, a kiša stiže brže nego što je tlo može apsorbirati. Površinsko otjecanje često se javlja jer nepropusna područja (kao što su krovovi i kolovoz) ne dozvoljavaju vodi da prodre u tlo. Nadalje, otjecanje se može dogoditi prirodnim ili ljudskim procesima.<ref>Cite web|date=2011-01-21|title=runoff|url=http://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/runoff/|access-date=2021-02-19|website=National Geographic Society|language=en|archive-date=2021-01-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210128031258/https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/runoff/|url-status=live}}</ref> Površinsko otjecanje je glavna komponenta [[ciklus vode u prirodi|ciklusa vode u prirodi]]. Ono je primarni uzročnik [[Erozija|erozije tla vodom]].<ref>Ronnie Wilson, ''The Horton Papers'' (1933)</ref><ref>[[Keith Beven]], ''[[Robert E. Horton]]'s perceptual model of infiltration processes'', Hydrological Processes, Wiley Intersciences DOI 10:1002 hyp 5740 (2004)</ref> Kopneno područje koje proizvodi otjecanje koje se slijeva u zajedničku tačku naziva se [[drenažni bazen]]. Otjecanje koje se odvija na površini tla prije nego što dostigne kanal može biti difuzni izvor zagađenja, jer može nositi zagađivače koje je stvorio čovjek ili prirodne oblike zagađenja (kao što je trulo lišće). Zagađivači koje je stvorio čovjek u otjecanju uključuju [[nafta|naftu]], [[pesticid]]e, [[gnojivo||gnojiva]] i druge.<ref>L. Davis Mackenzie and Susan J. Masten, ''Principles of Environmental Engineering and Science'' ISBN|0-07-235053-9}}</ref> Veliki dio [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] zagađenja pogoršava se površinskim otjecanjem, što dovodi do niza nizvodnih utjecaja, uključujući [[zagađenje hranjivim tvarima]] koje uzrokuje [[eutrofikacija| eutrofikaciju]]. Osim što uzrokuje [[erozija|eroziju]] i zagađenje vodom, površinsko [[urbano otjecanje|otjecanje u urbanim područjima]] je primarni uzrok [[urbana poplava|urbanih poplava]], što može rezultirati oštećenjem imovine, vlagom i plijesni u [[podrum]]ima i poplavama [[ulica]]. ==Generacija== [[Datoteka:Runoffrazorback.jpg|thumb|right|Površinsko otjecanje s padine nakon što je tlo zasićeno]] Površinsko otjecanje definira se kao [[padavine]] ([[kiša]], [[snijeg]], susnježica ili grad<ref>cite book |editor1-last=Jackson |editor1-first=Julia A. |title=Glossary of geology. |date=1997 |publisher=American Geological Institute |location=Alexandria, Virginia |isbn=0922152349 |edition=Fourth |chapter=precipitation}}</ref>) koji dospijeva do površinskog [[potok]]a, a da nikada ne prođe ispod površine [[tlo|tla]].sfn|Jackson|1997|loc="surface runoff"}} Razlikuje se od '''direktnog otjecanja''', koje predstavlja otjecanje koje dospijeva u površinske tokove odmah nakon kiše ili topljenja snijega i isključuje otjecanje nastalo topljenjem snježnog pokrivača ili [[glečer]]a.sfn|Jackson|1997|loc="direct runoff"}} Topljenje [[snijeg]]a i glečera se javlja samo u područjima koja su dovoljno hladna da se trajno formiraju. Tipično, topljenje snijega dostiže vrhunac u [[proljeće]].<ref>cite web |title=Snowmelt Runoff and the Water Cycle |url=https://www.usgs.gov/special-topic/water-science-school/science/snowmelt-runoff-and-water-cycle?qt-science_center_objects=0#qt-science_center_objects |publisher=United States Geological Survey |access-date=5 November 2021 |archive-date=6 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211106053350/https://www.usgs.gov/special-topic/water-science-school/science/snowmelt-runoff-and-water-cycle?qt-science_center_objects=0#qt-science_center_objects |url-status=live }}</ref> and glacier melt in the summer,<ref>cite journal |last1=Koboltschnig |first1=Gernot R. |last2=Schöner |first2=Wolfgang |last3=Zappa |first3=Massimiliano |last4=Holzmann |first4=Hubert |title=Contribution of glacier melt to stream runoff: if the climatically extreme summer of 2003 had happened in 1979… |journal=Annals of Glaciology |date=2007 |volume=46 |issue=1 |pages=303–308 |doi=10.3189/172756407782871260|bibcode=2007AnGla..46..303K |s2cid=129207404 |doi-access=free }}</ref> što dovodi do izraženih maksimuma protoka u [[rijeka]]ma na koje utječu.<ref>cite web |last1=Huston |first1=Mike |title=Snowmelt and Peak Streamflow Relationships for the Big Wood River in Southeast Idaho |url=https://www.weather.gov/media/wrh/online_publications/TAs/TA1801.pdf |publisher=National Weather Service |access-date=5 November 2021 |archive-date=6 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211106051850/https://www.weather.gov/media/wrh/online_publications/TAs/TA1801.pdf |url-status=live }}</ref> Odlučujući faktor brzine topljenja snijega ili glečera je i temperatura zraka i trajanje sunčeve [[svjetlost]]i.<ref>cite book |last1=Van Mullem |first1=Joseph A. |last2=Garen |first2=David |title=National Engineering Handbook |volume=630 |publisher=U.S. Department of Agriculture |url=https://directives.sc.egov.usda.gov/OpenNonWebContent.aspx?content=17753.wba |access-date=5 November 2021 |chapter=Snowmelt |archive-date=6 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211106051851/https://directives.sc.egov.usda.gov/OpenNonWebContent.aspx?content=17753.wba |url-status=dead }}</ref> U visokoplaninskim regijama, potoci često rastu tokom sunčanih dana, a padaju tokom oblačnih, iz tog razloga. U područjima gdje nema snijega otjecanje će dolaziti od [[padavina]]. Međutim, neće sve padavine proizvesti otjecanje jer skladištenje iz tla može apsorbirati lagane pljuskove. Na izuzetno drevnim tlima [[Australija|Australije]] i [[Južna Afrika|Južne Afrike]],<ref>McMahon T.A. and Finlayson, B.; ''Global Runoff: Continental Comparisons of Annual Flows and Peak Discharges'' ISBN|3-923381-27-1}}</ref> [[proteoidni korijen]] sa svojim izuzetno gustim mrežama korijenovih dlačica može apsorbirati toliko kišnice da spriječi otjecanje čak i uz značajne količine padavina. U ovim regijama, čak i na manje neplodnim [[Vertisol|pucajućim glinovitim tlima]], potrebne su velike količine padavina i potencijalno isparavanje za generiranje površinskog otjecanja, što dovodi do specijaliziranih [[adaptacija]] na izuzetno promjenjive (obično kratkotrajne) tokove. ===Infiltracija prekomjernog protoka preko kopna=== [[Datoteka:Runoff and filtersoxx.ogv|thumb|thumbtime=28| Upravljanje oborinskim vodama pomoću drveća (animacija)]] Ovo se dešava kada količina padavina na površini premaši brzinu kojom voda može prodrijeti u [[tlo]], a svako skladištenje u depresiji je već popunjeno. Ovo se naziva i Hortonov kopneni tok (prema [[Robert E. Horton|Robertu E. Hortonu]]),<ref name="FailacheZuquette2018">cite journal |last1=Failache |first1=Moisés Furtado |last2=Zuquette |first2=Lázaro Valentin |title=Geological and geotechnical land zoning for potential Hortonian overland flow in a basin in southern Brazil |journal=Engineering Geology |date=November 2018 |volume=246 |pages=107–122 |doi=10.1016/j.enggeo.2018.09.032|bibcode=2018EngGe.246..107F |s2cid=134802244 }}</ref> ili nezasićeni kopneni tok.<ref name="CallesKulander1994">cite journal |last1=Calles |first1=Bengt |last2=Kulander |first2=Lena |title=Rainfall Erosivity at Roma, Lesotho |journal=Geografiska Annaler: Series A, Physical Geography |date=April 1994 |volume=76 |issue=1–2 |pages=121–129 |doi=10.1080/04353676.1994.11880411|bibcode=1994GeAnA..76..121C }}</ref> Ovo se češće dešava u [[suša|sušnim]] i [[suša|polusušnim]] regijama, gdje je intenzitet padavina visok, a kapacitet infiltracije tla smanjen zbog [[površinska nepropusnost| površinske nepropusnosti]], ili u urbanim područjima gdje kolovozi sprječavaju infiltraciju vode.<ref name="StewartEtal2019">cite journal |last1=Stewart |first1=Ryan D. |last2=Bhaskar |first2=Aditi S. |last3=Parolari |first3=Anthony J. |last4=Herrmann |first4=Dustin L. |last5=Jian |first5=Jinshi |last6=Schifman |first6=Laura A. |last7=Shuster |first7=William D. |title=An analytical approach to ascertain saturation-excess versus infiltration-excess overland flow in urban and reference landscapes |journal=Hydrological Processes |date=30 December 2019 |volume=33 |issue=26 |pages=3349–3363 |doi=10.1002/hyp.13562|pmid=32831472 |pmc=7433200 |bibcode=2019HyPr...33.3349S }}</ref> ===Prekomjerni protok zasićenja preko kopna=== Kada je [[tlo]] zasićeno i akumulacija u depresiji popunjena, a kiša nastavi padati, padavine će odmah proizvesti površinski oticaj. Nivo prethodne vlažnosti tla je jedan od faktora koji utječe na vrijeme dok tlo ne postane zasićeno. Ovaj oticaj se naziva prekomjerni protok zasićenja preko kopna,<ref name="StewartEtal2019"/> zasićeni kopneni tok,<ref>cite journal |last1=Tyrrel |first1=S.F. |last2=Quinton |first2=J.N. |year=2003 |title=Overland flow transport of pathogens from agricultural land receiving faecal wastes |journal=Journal of Applied Microbiology |volume=94 |pages=87–93 |doi=10.1046/j.1365-2672.94.s1.10.x |pmid=12675940 |s2cid=12129544 |url=http://lshs.tamu.edu/docs/lshs/end-notes/overland%20flow%20transport%20of%20pathogens%20from%20agricultural%20lan-2833823514/overland%20flow%20transport%20of%20pathogens%20from%20agricultural%20land%20receiving%20fecal%20wastes.pdf |access-date=6 November 2021 |archive-date=19 January 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220119135424/http://lshs.tamu.edu/docs/lshs/end-notes/overland%20flow%20transport%20of%20pathogens%20from%20agricultural%20lan-2833823514/overland%20flow%20transport%20of%20pathogens%20from%20agricultural%20land%20receiving%20fecal%20wastes.pdf |url-status=live }}</ref> ili Dunneov oticaj.<ref name="ZhenghuiEtal2003">cite journal |last1=Zhenghui |first1=Xie |last2=Fengge |first2=Su |last3=Xu |first3=Liang |last4=Qingcun |first4=Zeng |last5=Zhenchun |first5=Hao |last6=Yufu |first6=Guo |title=Applications of a surface runoff model with horton and dunne runoff for VIC |journal=Advances in Atmospheric Sciences |date=June 2003 |volume=20 |issue=2 |pages=165–172 |doi=10.1007/s00376-003-0001-z|s2cid=123701438 }}</ref> ===Prethodna vlažnost tla=== Tlo zadržava određeni stepen vlage nakon [[kiša]]. Ova preostala vlažnost vode utječe na [[kapacitet infiltracije]] tla. Tokom sljedeće kiše, kapacitet infiltracije će uzrokovati zasićenje tla drugačijom brzinom. Što je viši nivo prethodne vlažnosti tla, to brže tlo postaje zasićeno. Nakon što je tlo zasićeno, događa se otjecanje. Stoga je površinsko otjecanje važan faktor u kontroli vlažnosti tla nakon [[oluja]] srednjeg i niskog intenziteta.<ref>Cite journal|last1=Castillo|first1=V. M|last2=Gómez-Plaza|first2=A|last3=Martı́nez-Mena|first3=M|date=2003-12-22|title=The role of antecedent soil water content in the runoff response of semiarid catchments: a simulation approach|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022169403002646|journal=Journal of Hydrology|language=en|volume=284|issue=1|pages=114–130|doi=10.1016/S0022-1694(03)00264-6|bibcode=2003JHyd..284..114C|issn=0022-1694|url-access=subscription}}</ref> ===Potpovršinski povratni tok=== Nakon što [[voda]] prodre u tlo na uzbrdici brda, voda može teći bočno kroz tlo i izliti se (istjecati iz tla) bliže kanalu. To se naziva podzemni povratni tok ili [[protok]]. Dok teče, količina otjecanja može se smanjiti na više mogućih načina: mali dio može [[evapotranspiriracija|isparavati]]; voda se može privremeno pohraniti u mikrotopografskim udubljenjima; a dio može [[infiltrirati (hidrologija)|infiltrirati]] dok teče preko kopna. Preostala površinska voda na kraju se ulijeva u [[površinska voda|prijemno tijelo]] kao što su [[rijeka]], [[jezero]], [[estuarij]] ili [[okean]].<ref>Nelson, R. (2004). ''The Water Cycle.'' Minneapolis: Lerner. ISBN|0-8225-4596-9}}</ref> ==Ljudski utjecaj== [[Datoteka:Stormwater Diagram.svg|thumb|280px| Padavine zagađuju lokalne [[potok]]e]] [[Datoteka:View of urban runoff discharging to coastal waters.jpg|right|thumb|280px|Otjecanje površinskih voda u urbanim područjima]] [[Urbanizacija]] povećava površinsko otjecanje stvaranjem više [[nepropusna površina|nepropusnih površina]] kao što su [[pločnik|pločnici]] i zgrade koje ne dozvoljavaju [[procjeđivanje]] vode kroz tlo do [[vodnosni sloj|vodnosni sloj]]. Umjesto toga, voda se direktno usmjerava u potoke ili [[odvod oborinskih voda|odvode oborinskih voda]], gdje [[erozija]] i [[zamuljivanje]] mogu biti veliki problemi, čak i kada nema [[poplava]]. Povećano otjecanje smanjuje obnavljanje podzemnih voda, čime se snižava nivo [[podzemne vode| podzemnih voda]] i pogoršava [[suša]], posebno za poljoprivrednike i druge koji zavise od [[bunar]]a.<ref name="Han Currell Cao Hall 2017 pp. 545–557">cite journal | last1=Han | first1=Dongmei | last2=Currell | first2=Matthew J. | last3=Cao | first3=Guoliang | last4=Hall | first4=Benjamin | title=Alterations to groundwater recharge due to anthropogenic landscape change | journal=Journal of Hydrology | publisher=Elsevier BV | volume=554 | year=2017 | issn=0022-1694 | doi=10.1016/j.jhydrol.2017.09.018 | pages=545–557| bibcode=2017JHyd..554..545H | hdl=10072/424092 | hdl-access=free }}</ref> Kada se antropogeni zagađivači [[rastvor]]e ili suspenduju u otjecanju, ljudski utjecaj se proširuje i stvara zagađenje vode. Ovo zagađenje može dospjeti u različite prijemne vode kao što su potoci, rijeke, jezera, estuariji i okeani, što rezultira promjenama hemije vode u tim vodnim sistemima i njihovim povezanim [[ekosistem]]ima.<ref name="Vila-Costa Cerro-Gálvez Martínez-Varela Casas 2020 pp. 2646–2648">cite journal | last1=Vila-Costa | first1=Maria | last2=Cerro-Gálvez | first2=Elena | last3=Martínez-Varela | first3=Alicia | last4=Casas | first4=Gemma | last5=Dachs | first5=Jordi | title=Anthropogenic dissolved organic carbon and marine microbiomes | journal=The ISME Journal | publisher=Oxford University Press (OUP) | volume=14 | issue=10 | date=2020-07-09 | issn=1751-7362 | doi=10.1038/s41396-020-0712-5 | pages=2646–2648| pmid=32647311 | pmc=7490696 | bibcode=2020ISMEJ..14.2646V | hdl=10261/219916 | hdl-access=free }}</ref> Kako ljudi nastavljaju mijenjati klimu dodavanjem [[staklenički plin|stakleničkih plinova]] u [[Zemljina atmosfera|atmosferu]], očekuje se da će se obrasci padavina promijeniti kako se povećava atmosferski kapacitet za vodenu paru. To će imati direktne posljedice na količinu otjecanja..<ref>Cite journal|title = Influences of precipitation changes and direct CO2 effects on streamflow|last = Wigley T.M.L & Jones P.D|date = 1985|journal = Letters to Nature|volume = 314|issue = 6007|pages = 149–152|doi = 10.1038/314149a0|bibcode = 1985Natur.314..149W|s2cid = 4306175}}</ref> === Gradsko otjecanje === [[Datoteka:Fascine49.jpg|thumb|upright=1.4|Živa ograda od [[vrba]]m ojačana sa [[fašina]]ma za ograničavanje otjecanja na sjeveru Francuske]] [[Datoteka:Wassererosion Acker.jpg|thumb|upright=1.3|[[Erozija|Erozija tla vodom]] na intenzivno obrađenom poljoprivrednom zemljištu]] === Industrijsko otjecanje === {{glavni|Industrijske oborinske vode}} == Efekti površinskog otjecanja == ===Erozija i taloženje=== Površinsko otjecanje može uzrokovati [[erotija|eroziju]] Zemljine površine; [[sediment|erodirani materijal]] može biti [[taloženje (geologija)|taložen]] na znatnoj udaljenosti. Postoje četiri glavne vrste erozije tla vodom: erozija prskanjem, erozija ploča, erozija rovovima i erozija jarugama. Erozija prskanjem je rezultat mehaničkog sudara kišnih kapi s površinom tla: čestice tla koje se odvoje udarom kreću se s površinskim otjecanjem. Erozija ploča je kopneni transport sedimenta otjecanjem bez dobro definiranog kanala. Hrapavost površine tla može uzrokovati koncentraciju otjecanja u uže puteve toka: kako se oni urežu, mali, ali dobro definirani kanali koji se formiraju poznati su kao [[rov]]ovi. Ovi kanali mogu biti široki samo jedan centimetar ili veliki i do nekoliko metara. Ako otjecanje nastavi urezivati i širiti rovove, oni na kraju mogu prerasti u jaruge. [[Erozija]] [[jaruga]]ma može transportirati velike količine erodiranog materijala u kratkom vremenskom periodu. Smanjena produktivnost usjeva obično je posljedica erozije, a ovi efekti se proučavaju u području očuvanja tla. Čestice tla koje se prenose otjecanjem variraju u veličini u [[promjer]]u od oko 0,001 milimetra do 1,0 milimetra. Veće čestice se talože na kratkim udaljenostima, dok se male čestice mogu prenositi na velike udaljenosti suspendirane u vodenom stubu. Erozija muljevitog tla koje sadrži manje čestice stvara zamućenost i smanjuje propusnost svjetlosti, što remeti [[riječni ekosistem|vodene ekosisteme]]. Cijeli dijelovi zemalja postali su neproduktivni zbog erozije. Na visokoj centralnoj visoravni [[Madagaskar]]a, otprilike deset posto kopnene površine te zemlje, gotovo cijeli krajolik je bez vegetacije, s erozivnim brazdama jaruga koje su obično dublje od 50 metara i široke jedan kilometar. Pomicanje obrade tla je poljoprivredni sistem koji u nekim regijama svijeta ponekad uključuje metodu sječe i paljenja. [[Erozija]] uzrokuje gubitak plodnog površinskog sloja tla i smanjuje njegovu plodnost i kvalitet poljoprivrednih proizvoda. Moderna industrijska [[poljoprivreda]] još je jedan glavni uzrok erozije. Preko trećine američkog kukuruznog pojasa potpuno je izgubilo svoj površinski sloj tla]].<ref>Cite web|date=2021-02-16|title=Study: Over a third of U.S. Corn Belt has lost its carbon-rich topsoil|url=https://www.agdaily.com/crops/third-u-s-corn-belt-lost-carbon-rich-topsoil/|access-date=2021-02-26|website=AGDAILY|language=en-US|archive-date=2021-03-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210308023144/https://www.agdaily.com/crops/third-u-s-corn-belt-lost-carbon-rich-topsoil/|url-status=live}}</ref> Prelazak na praksu [[bezorbena poljoprivred|bezorbene poljoprivrede]] smanjio bi eroziju tla na poljoprivrednim poljima u SAD-u za više od 70 %.<ref>Cite journal|last1=Lee|first1=Sanghyun|last2=Chu|first2=Maria L.|last3=Guzman|first3=Jorge A.|last4=Botero-Acosta|first4=Alejandra|date=2021-02-01|title=A comprehensive modeling framework to evaluate soil erosion by water and tillage|journal=Journal of Environmental Management|language=en|volume=279|doi=10.1016/j.jenvman.2020.111631|pmid=33213990|s2cid=227077676|issn=0301-4797|doi-access=free|bibcode=2021JEnvM.27911631L }}</ref> ===Utjecaji na okolinu=== Glavni ekološki problemi povezani s otjecanjem su utjecaji na površinske vode, [[podzemne vode]] i [[tlo]] putem transporta zagađivača vode u ove sisteme. U konačnici, ove posljedice se prenose na rizik po ljudsko zdravlje, poremećaj ekosistema i estetski utjecaj na vodne resurse. Neki od zagađivača koji stvaraju najveći utjecaj na površinske vode uslijed otjecanja su [[nfta|naftne supstance]], [[herbicidi]] i gnojiva. Kvantitativna apsorpcija pesticida i drugih zagađivača površinskim otjecanjem proučava se od 1960-ih, a poznato je da rani kontakt pesticida s vodom povećava [[toksičnost|fitotoksičnost]].<ref>W.F. Spencer, ''Distribution of Pesticides between Soil, Water and Air'', International symposium on Pesticides in the Soil, February 25–27, 1970, Michigan State University, East Lansing, Michigan</ref> U slučaju površinskih voda, utjecaji se prenose na [[zagađenje vode|zagađenje vode]], budući da su potoci i rijeke primili otjecanje koje nosi različite hemikalije ili sedimente. Kada se [[površinske vode]] koriste kao zalihe [[voda za piće| vode za piće]], mogu biti ugrožene u pogledu procjene rizika i estetike čiste vode za piće (tj. efekata mirisa, boje i zamućenosti). Kontaminirane površinske vode rizikuju promjenu metaboličkih procesa vodenih vrsta kojima su domaćini; ove promjene mogu dovesti do smrti, kao što je uginuće [[riba]], ili promijeniti ravnotežu prisutnih [[populacija]]. Drugi specifični utjecaji su na parenje životinja, mriješćenje, održivost [[jaja]] i [[larva|larvi]], preživljavanje mladih i produktivnost biljaka. Neka istraživanja pokazuju da površinsko otjecanje pesticida, kao što je [[DDT]], može genetički promijeniti spol ribljih vrsta, što transformiše mužjake u ženke riba.<ref>''Science News.'' [http://www.sciencenews.org/view/generic/id/160/title/DDT_treatment_turns_male_fish_into_mothers "DDT treatment turns male fish into mothers."] Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120926103458/http://www.sciencenews.org/view/generic/id/160/title/DDT_treatment_turns_male_fish_into_mothers |date=2012-09-26 }} 2000-02-05. (By subscription only.)</ref> Površinsko otjecanje unutar [[šuma]] može opskrbiti jezera visokim količinama mineralnog [[dušik]]a i [[fosfor]]a, što dovodi do [[eutrofikacija]]. Otjecanje unutar umjerenih četinarskih šuma također je obogaćeno huminskim kiselinama i može dovesti do humifikacije vodenih tijela. <ref>Klimaszyk Piotr, Rzymski Piotr "Surface Runoff as a Factor Determining Trophic State of Midforest Lake" Polish Journal of Environmental Studies, 2011, 20(5), 1203-1210</ref> Otjecanje sedimentnih hranjivih tvari, [[ugljik]]a i zagađivača s kopna može imati veliki utjecaj na globalne [[biogeohemijski ciklus| biogeohemijske cikluse]] te morske i obalne [[ekosistem]]e.<ref>Renee K. Takesue,Curt D. Storlazzi. Sources and dispersal of land-based runoff from small Hawaiian drainages to a coral reef: Insights from geochemical signatures. Estuarine, Coastal and Shelf Science Journal. 2/13/17</ref> U slučaju podzemnih voda, glavni problem je kontaminacija vode za piće, ako se [[vodonosni sloj]] zahvata za ljudsku upotrebu. Što se tiče [[kontaminacija tla]], oticajne vode mogu imati dva važna puta zabrinutosti. Prvo, te vode mogu izvući zagađivače iz tla i prenijeti ih u obliku zagađenja vode u još osjetljivija vodena staništa. Drugo, otjecanje može taložiti zagađivače na netaknutom tlu, stvarajući zdravstvene ili ekološke posljedice. ====Poljoprivredni problemi==== Drugi kontekst [[utjecaj poljoprivrede na okoliš|poljoprivrednih problema]] uključuje transport [[poljoprivredne hemikalije| poljoprivrednih hemikalija]] ([[nitrati]], [[fosfati]], [[pesticidi]], uključujući i [[herbicidi|herbicide]] itd.) putem površinskog otjecanja. Ovaj rezultat se javlja kada je upotreba hemikalija prekomjerna ili loše tempirana s obzirom na velike padavine. Rezultirajuće kontaminirano otjecanje ne predstavlja samo rasipanje poljoprivrednih hemikalija, već i ekološku prijetnju nizvodnim [[ekosistem]]ima. Borove slamke se često koriste za zaštitu tla od [[erozija tla]] i rasta [[korov]]a.<ref>Cite journal |author=Pote, D.H. |author2=Grigg, B.C. |author3=Blanche, C.A. |author4=Daniel, T.C. |title=Effects of pine straw harvesting on quantity and quality of surface runoff |url=https://www.jswconline.org/content/59/5/197 |url-access=subscription |journal=Journal of Soil and Water Conservation |date=September–October 2004 |volume=59 |issue=5 |pages=197+ |doi=10.1080/00224561.2004.12435746 |access-date=2021-04-07 |archive-date=2021-01-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210127133410/https://www.jswconline.org/content/59/5/197 |url-status=live }}</ref> Međutim, žetva ovih usjeva može dovesti do povećanja erozije tla. === Ekonomska pitanja === [[Datoteka:Runoff of soil & fertilizer.jpg|thumb|Otjecanje s poljoprivrednog zemljišta]] Površinsko otjecanje rezultira znatnim ekonomskim efektima. Borova slama isplativ je način rješavanja površinskog otjecanja. Štaviše, ono se može ponovo koristiti kroz rast slonove trave. U [[Nigerija|Nigeriji]] se [[slonova trava]] smatra ekonomičnim načinom smanjenja površinskog otjecanja i [[erozija]].<ref>Cite journal|last1=Adekalu|first1=K. O.|last2=Olorunfemi|first2=I. A.|last3=Osunbitan|first3=J. A.|date=2007-03-01|title=Grass mulching effect on infiltration, surface runoff and soil loss of three agricultural soils in Nigeria|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960852406001052|journal=Bioresource Technology|language=en|volume=98|issue=4|pages=912–917|doi=10.1016/j.biortech.2006.02.044|pmid=16678407|bibcode=2007BiTec..98..912A |issn=0960-8524|access-date=2021-04-07|archive-date=2022-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20220303121201/https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960852406001052|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> Također, [[Kina]] je pretrpjela znatan utjecaj površinskog otjecanja na većinu svojih ekonomski isplativih usjeva, poput [[povrće|povrća]]. Stoga je poznato da su primijenili sistem koji je smanjio gubitak hranjivih tvari ([[dušik]]a i [[fosfor]]a) u [[zemljište|zemljuštu]].<ref>Cite journal |author=Bo Yi |author2=Qichun Zhang |author3=Chao Gu |author4=Jiangye Li |author5=Touqeer Abbas |author6=Hongjie Di |date=November 2018 |title=Effects of different fertilization regimes on nitrogen and phosphorus losses by surface runoff and bacterial community in a vegetable soil |journal=Journal of Soils and Sediments |volume=18 |issue=11 |pages=3186–3196 |doi=10.1007/s11368-018-1991-6|bibcode=2018JSoSe..18.3186Y |s2cid=102946799 }}</ref> ===Poplave=== [[Poplave]] se javljaju kada vodotok nije u stanju da prenese količinu otjecanja nizvodno. Učestalost kojom se ovo dešava opisana je povratnim periodom. Poplave su prirodni proces koji održava sastav i procese [[ekosistem]]a, ali se mogu promijeniti i promjenama u korištenju zemljišta, kao što je uređenje [[rijeka]]. Poplave mogu biti korisne za društva ili uzrokovati štetu. [[Poljoprivreda]] duž poplavne ravnice [[Nil]]a iskoristila je sezonske poplave koje su taložile hranjive tvari korisne za usjeve. Međutim, kako se broj i podložnost naselja povećavaju, poplave sve više postaju prirodna opasnost. U urbanim područjima, površinsko otjecanje je primarni uzrok urbanih poplava, poznatih po svom ponavljajućem i skupom utjecaju na zajednice.<ref>Center for Neighborhood Technology, Chicago IL [http://www.cnt.org/media/CNT_PrevalenceAndCostOfUrbanFlooding.pdf “The Prevalence and Cost of Urban Flooding.”] Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004213341/http://www.cnt.org/media/CNT_PrevalenceAndCostOfUrbanFlooding.pdf |date=2013-10-04 }} May 2013</ref> Negativni utjecaji obuhvataju gubitak života, materijalnu štetu, kontaminaciju zaliha vode, gubitak [[usjev]]a, te socijalnu dislokaciju i privremeni beskućništvo. Poplave su među najrazornijim prirodnim katastrofama. Upotreba [[Navodnjavanje|dodatnog navodnjavanja]] je također prepoznata kao značajan način na koji usjevi poput kukuruza mogu zadržati [[Gnojivo|dušična đubriva]] u tlu, što rezultira poboljšanjem dostupnosti vode [[usjevi]]ma.<ref>Cite journal|last1=Barron|first1=Jennie|last2=Okwach|first2=George|date=2005-05-30|title=Run-off water harvesting for dry spell mitigation in maize (Zea mays L.): results from on-farm research in semi-arid Kenya|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0378377404003178|journal=Agricultural Water Management|language=en|volume=74|issue=1|pages=1–21|doi=10.1016/j.agwat.2004.11.002|bibcode=2005AgWM...74....1B |issn=0378-3774|url-access=subscription}}</ref> ==Ublažavanje i tretman== [[Datoteka:North-Bend-Uplands-Runoff-pond-3942.jpg|thumb|right|Ribnjaci za zadržavanje otjecanja (susjedstvo Uplands u [[North Bend]], [[Washington]])]] Ublažavanje negativnih utjecaja otjecanja može imati nekoliko oblika: * [[Korištenje zemljišta]]: Kontrole razvoja usmjerene na minimiziranje [[nepropusna površina|nepropusnih površina]] u urbanim područjima * [[Kontrola erozije]] za [[poljoprivreda|poljoprivredna]] područja i [[gradilišta]] * Programi kontrole [[poplava]] i sanacije, kao što je [[zelena infrastruktura]] * Kontrole upotrebe i rukovanja hemikalijama u [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[održavanje krajolika|održavanju krajolika]], industrijskoj upotrebi itd. '''Kontrole korištenja zemljišta.''' Mnoge svjetske regulatorne agencije podstiču istraživanje metoda minimiziranja ukupnog površinskog otjecanja, izbjegavanjem nepotrebnih [[tvrda površina|tvrdih površina]].<ref>U.S. Environmental Protection Agency (EPA). [https://web.archive.org/web/20110719192449/http://www.epa.gov/ATHENS/research/impervious/ "Impervious Cover."] Ecosystems Research Division, Athens, GA. 2009-02-24.</ref> Mnoge općine su izradile smjernice i propise ([[zoniranje]] i srodne [[lokalna uredba|uredbe]]) za investitore u zemljište koji potiču izgradnju [[trotoar]]a minimalne širine, upotrebu [[popločavanje|pločnika]] postavljenih u zemlju za [[prilaz]]e i [[pješačka staza| pješačke staze]] i ostale tehnike projektovanja kako bi se omogućila maksimalna [[infiltracija (hidrologija)|infiltracija]] vode u urbanim okruženjima. Primjer lokalnog programa koji specificira zahtjeve projektovanja, građevinske prakse i zahtjeve održavanja za zgrade i nekretnine je u [[Santa Monica (Kalifornija)|Santa Monici]] ([[Kalifornija]]).<ref>cite web |title=City of Santa Monica Urban Runoff Management Program |url=https://cfpub.epa.gov/npstbx/files/santamonica_urbrochure.pdf |date=2001 |publisher=City of Santa Monica Environmental & Public Works Management |location=Santa Monica, CA |id=Brochure |access-date=2022-02-12 |archive-date=2022-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220320000952/https://cfpub.epa.gov/npstbx/files/santamonica_urbrochure.pdf |url-status=dead }}</ref> glavni| Razvoj s niskim utjecajem (Kanada/SAD)}} glavni|Sakupljanje kišnice}} '''Kontrole erozije''' pojavljuju se još od srednjeg vijeka kada su farmeri shvatili važnost konturne poljoprivrede za zaštitu zemljišnih resursa. Počevši od 1950-ih, ove poljoprivredne metode postale su sve sofisticiranije. U 1960-ima neke [[američke savezne države|države]] i [[lokalna samouprava|lokalne samouprave]] počele su usmjeravati svoje napore na ublažavanje otjucanja građevinskih voda zahtijevajući od graditelja da implementiraju [[kontrola erozije|erozije]] i [[kontrols sedimenta|kontrolu sedimenta]] (ESC). To je uključivalo tehnike kao što su: korištenje [[bale slame]] i barijera za usporavanje otjecanja na [[padina]]ma, postavljanje [[ograda od mulja]], programiranje izgradnje za mjesece s manje padavina i minimiziranje obima i trajanja izloženih niveliranih područja. Okrug Montgomery, Maryland, [[Maryland]] je prvi lokalni vladin program kontrole sedimenta implementirao 1965. godine, a nakon toga je uslijedio program na nivou cijele države Maryland u 1970.<ref>Maryland Department of Environment. Baltimore, MD. [http://mdspe.org/2007_SSA_History.pdf "Erosion and Sediment Control and Stormwater Management in Maryland."] 2007. webarchive |url=https://web.archive.org/web/20080912203809/http://mdspe.org/2007_SSA_History.pdf |date=September 12, 2008 }}</ref> '''Programi kontrole poplava''' već u prvoj polovini dvadesetog stoljeća postali su kvantitativni u predviđanju vršnih protoka riječnih sistema. Postepeno su razvijene strategije za minimiziranje vršnih protoka, a također i za smanjenje brzina u kanalima. Neke od tehnika koje se obično primjenjuju su: izgradnja zadržavajućih bazena (također nazvanih retencijski bazeni ili balansirajuća jezera) za ublažavanje vršnih riječnih protoka, korištenje disipatora energije u kanalima za smanjenje brzine toka i kontrola korištenja zemljišta za minimiziranje otjecanja.<ref>''Channel Stability Assessment for Flood Control Projects'' U.S. Army Corps of Engineers, (1996) ISBN|0-7844-0201-9}}</ref> '''[[hemijski spoj|Hemikalijska]] upotreba i rukovanje.''' Nakon donošenja američkog [[Zakona o očuvanju i oporavku resursa]] (RCRA) 1976. godine, a kasnije i [[Zakona o čistoj vodi|Zakona o kvaliteti vode iz 1987. godine]], države i gradovi postali su oprezniji u kontroli zadržavanja i skladištenja toksičnih hemikalija, čime se sprječava ispuštanje i curenje. Metode koje se obično primjenjuju su: zahtjevi za dvostruko zadržavanje [[podzemnih rezervoara za skladištenje]], registracija upotrebe [[opasnih materijala]], smanjenje broja dozvoljenih pesticida i stroža regulacija gnojiva i herbicida u održavanju krajolika. U mnogim industrijskim slučajevima potrebna je prethodna obrada otpada kako bi se smanjilo ispuštanje zagađivača u [[sanitarnu kanalizaciju|sanitarne]] ili [[oborinsku kanalizaciju|oborinsku kanalizaciju]]. Američki [[Zakon o čistoj vodi]] (CWA) zahtijeva da lokalne vlasti u [[gradsko područje|urbaniziranim područjima]] (kako je definirano od strane [[Zavod za popis stanovništva|Zavoda za popis stanovništva]]]) dobiju dozvole za ispuštanje [[oborinske vode]] za svoje drenažne sisteme.<ref>United States. ''Code of Federal Regulations'', [http://www.access.gpo.gov/nara/cfr/waisidx_07/40cfr122_07.html 40 CFR 122.26] Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071107031536/http://www.access.gpo.gov/nara/cfr/waisidx_07/40cfr122_07.html |date=2007-11-07 }}</ref><ref>EPA. Washington, D.C. [http://cfpub.epa.gov/npdes/stormwater/munic.cfm "Stormwater Discharges From Municipal Separate Storm Sewer Systems (MS4s)."] Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011010413/http://cfpub.epa.gov/npdes/stormwater/munic.cfm |date=2007-10-11 }} 2009-03-11.</ref> U suštini, ovo znači da lokalna zajednica mora provoditi program upravljanja oborinskim vodama za sve površinske otjecanje koje ulaze u odvojeni sistem oborinske kanalizacije ("MS4"). EPA i državni propisi i srodne publikacije opisuju šest osnovnih komponenti koje svaki lokalni program mora sadržavati: * Edukacija javnosti (informiranje pojedinaca, domaćinstava i preduzeća o načinima izbjegavanja zagađenja oborinskim vodama) * Uključivanje javnosti (podrška učešću javnosti u implementaciji lokalnih programa) * Detekcija i eliminacija ilegalnog ispuštanja (uklanjanje kanalizacije ili drugih priključaka koji nisu vezani za oborinske vode na MS4) * Kontrole otjecanja na gradilištu (tj. kontrola [[erozija]] i [[sediment|sefimenata]]) * Kontrole upravljanja oborinskim vodama nakon izgradnje (tj. trajne) * Sprječavanje zagađenja (npr. poboljšano rukovanje hemikalijama, uključujući upravljanje motornim gorivima i uljem, gnojivima, pesticidima i sredstvima za odleđivanje puteva)) i mjere "dobrog održavanja" (npr. održavanje sistema). Drugi vlasnici nekretnina koji upravljaju sistemima za odvodnju oborinskih voda sličnim općinama, kao što su sistemi državnih autoputeva, univerziteti, vojne baze i zatvori, također podliježu zahtjevima za MS4 dozvolu. ==Mjerenje i matematičko modeliranje== Otjecanje se analizira korištenjem matematičkih modela u kombinaciji s različitim metodama [[uzorak|uzorkovanja]] kvaliteta vode. Mjerenja se mogu vršiti korištenjem kontinuiranih automatiziranih instrumenata za analizu kvaliteta vode usmjerenih na zagađivače kao što su specifični [[organski spoj]]evi ili neorganske hemikalije, [[pH]], mutnoća itd., ili usmjereni na sekundarne indikatore kao što je rastvoreni kisik. Mjerenja se također mogu vršiti u serijama vađenjem jednog uzorka vode i provođenjem hemijskih ili fizičkih testova na tom uzorku. U 1950-im ili ranije, pojavili su se modeli hidrološkog transporta za izračunavanje količina otjecanja, prvenstveno za prognoziranje poplava. Počevši od ranih 1970-ih, razvijeni su kompjuterski modeli za analizu transporta otjecanja koje nosi zagađivače vode. Ovi modeli su razmatrali brzine rastvaranja različitih hemikalija, infiltraciju (hidrologiju) u tla i konačno opterećenje zagađivačima dostavljenim u površinske vode i prijemne vode. Jedan od najranijih modela koji se bavi rastvaranjem hemikalija u otjecanju i rezultirajućim transportom razvijen je početkom 1970-ih pod ugovorom s Američkom agencijom za zaštitu okoliša (EPA)..<ref>C.M. Hogan, Leda Patmore, Gary Latshaw, Harry Seidman et al. Computer modeling of pesticide transport in soil for five instrumented watersheds, [[United States Environmental Protection Agency|U.S. Environmental Protection Agency]] Southeast Water laboratory, Athens, Ga. by [[ESL Inc.]], Sunnyvale, California (1973)</ref> Ovaj [[računarski model]] je činio osnovu većeg dijela studije ublažavanja koja je dovela do strategija za [[korištenje zemljišta]] i kontrolu rukovanja hemikalijama. Sve više praktičara koji se bave oborinskim vodama prepoznaju potrebu za [[Monte Carlo]] modelima za simuliranje procesa oborinskih voda zbog prirodnih varijacija u više varijabli koje utječu na kvalitet i količinu otjecanja. Prednost Monte Carlo analize nije smanjenje nesigurnosti u ulaznim [[statistika]]ma, već predstavljanje različitih kombinacija varijabli koje određuju potencijalne rizike od odstupanja kvaliteta vode. Jedan primjer ove vrste modela oborinskih voda je „stohastički empirijski model opterećenja i razrjeđivanja“ (SELDM)<ref name ="SELDM-Manual">Granato, G.E., 2013, Stochastic empirical loading and dilution model (SELDM) version 1.0.0: U.S. Geological Survey Techniques and Methods, book 4, chap. C3, 112 p. https://pubs.usgs.gov/tm/04/c03/ Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200824221159/https://pubs.usgs.gov/tm/04/c03/ |date=2020-08-24 }}</ref><ref>Granato, G.E., 2014, SELDM: Stochastic Empirical Loading and Dilution Model version 1.0.3 Software support page available at https://doi.org/10.5066/F7TT4P3G</ref> je model kvaliteta [[oborinska voda|oborinskih voda]]. SELDM je [[dizajn]]iran da transformiše složene naučne podatke u značajne informacije o riziku od negativnih efekata otjecanja na prijemne vode, potencijalnoj potrebi za mjerama ublažavanja i efikasnosti takvih mjera upravljanja za smanjenje ovih rizika. SELDM pruža metodu za brzu procjenu [[informacija]] koje je inače teško ili nemoguće dobiti jer modelira interakcije između [[hidrologija|hidroloških varijabli]] (s različitim distribucijama vjerovatnoće), što rezultira populacijom vrijednosti koje predstavljaju vjerovatne dugoročne ishode procesa otjecanja i potencijalne efekte različitih mjera ublažavanja. SELDM također pruža sredstva za brzo izvođenje analiza osjetljivosti kako bi se utvrdili mogući efekti različitih pretpostavki ulaza na rizike od odstupanja kvaliteta vode. Razvijeni su i drugi računarski modeli (kao što je DSSAM model) koji omogućavaju praćenje površinskog otjecanja kroz riječni tok kao reaktivnih zagađivača vode. U ovom slučaju, površinsko otjecanje se može smatrati linijskim izvorom zagađenja vode prijemnim vodama.<ref>C.M.Hogan, Marc Papineau et al. ''Development of a dynamic water quality simulation model for the Truckee River'', Earth Metrics Inc., Environmental Protection Agency Technology Series, Washington D.C. (1987)</ref> ==Također pogledajte== *[[Zagađenje vode|Poljoprivredne otpadne vode]] *[[Otjecanje gnojiva|Otjecanje hranjivih tvari iz poljoprivrede]] *[[Slivne vode]] *[[Efluent]] *[[Bujične poplave]] * [[HydroCAD]] softverski alat za H&H modeliranje *[[Hidrološki model]] *[[Zagađenje iz difuznih izvora]] *[[Kišni vrt]] *[[Broj krivulje otjecanja]] *[[Model otjecanja (akumulacija)]] *[[Sigurna voda]] *[[Stohastički empirijski model opterećenja i razrjeđivanja]] *[[Indeks trofičkog stanja]] ==Reference== {{reflist}} ==Dodatni izvori== {{refbegin}} *Gebert, W. A., D.J. Graczyk, and W.R. Krug. (1987). ''Average annual runoff in the United States, 1951-80'' [Hydrologic Investigations Atlas HA-710]. Reston, Va.: U.S. Department of the Interior, U.S. Geological Survey. }} * Shodor Education Foundation (1998).[http://www.shodor.org/Master/environmental/water/runoff/ "Surface Water Runoff Modeling." }} Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190405070454/http://www.shodor.org/Master/environmental/water/runoff/ |date=2019-04-05 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Wiktionary }} *[https://www.usgs.gov/SELDM/ Stormwater Model] USGS [[Stochastic Empirical Loading and Dilution Model}} (SELDM)*USDA NRCS National Engineering Handbook, [https://web.archive.org/web/20060924192257/http://www.info.usda.gov/CED/ftp/CED/neh630-ch14.pdf Stage Discharge Relationships, Ch. 14 }} *[https://web.archive.org/web/20100711020653/http://www.nutrientnet.org/ NutrientNet], an online nutrient trading tool developed by [http://www.wri.org/ the World Resources Institute], designed to address water quality issues related to surface runoff and other pollution. See also the [https://web.archive.org/web/20160303235455/http://pa.nutrientnet.org/ PA NutrientNet] website designed for Pennsylvania's nutrient trading program. *[http://www.filterra.com/index.php/about/ Bioretention] as a Low-impact development (Canada/US) method of treating surface runoff * {{cite journal|title=Automatic Calibration of a Rainfall-Runoff Model Using a Fast and Elitist Multi-objective Particle Swarm Algorithm |journal=Expert Systems with Applications |volume=36 |issue=5 |pages=9533–9538 |doi=10.1016/j.eswa.2008.10.086 |year=2009 |last1=Liu |first1=Yang }} *{{cite journal|title=Automatic calibration of a rapid flood spreading model using multiobjective optimisations|journal=Soft Computing|volume=17|issue=4|pages=713–724|doi=10.1007/s00500-012-0944-z|year=2013|last1=Liu|first1=Yang|last2=Pender|first2=Gareth|s2cid=27947972]]}} * {{cite journal|title= Sensitivity analysis and automatic calibration of a rainfall-runoff model using multi-objectives|journal= Ecological Informatics|volume= 5|issue= 4|pages= 304–310|doi= 10.1016/j.ecoinf.2010.04.006|year= 2010|last1= Liu|first1= Yang|last2= Sun|first2= Fan|bibcode= 2010EcInf...5..304L Otpadne vode}} [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Zemaljski fenomeni]] [[Kategorija:Hemija]] [[Kategorija:Erozija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Navodnjavanje]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Hidrografija]] [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Okeani]] [[Kategorija:Rijeke]] t6zvk0u1yt4qsbxkzt6ke3xlx7hifd3 0 533458 3841192 3838431 2026-05-06T18:39:06Z Z1KA 87045 /* Također pogledajte */ 3841192 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Millennium Super Soccer kup | godina = 2001. | slika = | veličina = | tekst = | država = Indija | grad = {{hlist|[[Kolkata]]|[[Kochi]]|[[Goa]]}} | datumi = 10–25. januar | br_ekipa = 13 | konfederacije = 3 | stadioni = 3 | gradovi = 3 | šampion_drugo = {{NOG|SRJ}} | broj = | drugi_drugo = {{NOG|BIH}} | utakmice = 22 | golovi = 58 | posjećenost = | najbolji_strijelac = {{ZD|ISL}} [[Tryggvi Guðmundsson]]<br>{{ZD|JPN}} [[Keisuke Ota]]<br>{{ZD|SRJ}} [[Saša Ilić]]<br>(3 gola) | najbolji_igrač = | prethodnasezona = | sljedećasezona = }} '''Millennium Super Soccer kup''', poznat i kao '''Sahara kup''' zbog sponzorskih razloga, bio je prijateljski međunarodni nogometni turnir održan u [[Indija|Indiji]] od 10. do 25. januara 2001.<ref>{{cite web |title=India National Football Team: The Tactical Dilemma |url=https://thehardtackle.com/2011/india-national-football-team-the-tactical-dilemma/ |website=thehardtackle.com |publisher=The Hard Tackle |last=Sengupta |first=Somnath |date=10 May 2011 |access-date=2 January 2023 |archive-date=2 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230102203409/https://thehardtackle.com/2011/india-national-football-team-the-tactical-dilemma/ }}</ref> Osvojila ga je [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Nogometna reprezentacija Savezne Republije Jugoslavije]] pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] rezultatom 2:0.<ref>{{Cite web | url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1 | archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1 | url-status=dead | archive-date=15 July 2018 | title=Yugoslavia romp to glory | publisher=telegraphindia.com | date=25 January 2001 | access-date=15 July 2018}}</ref><ref>{{Cite web | url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/01/26/srpski/S01012501.shtml | title=Mirna Bosna | language=Serbian | publisher=glas-javnosti.rs | date=25 January 2001 | access-date=15 July 2018}}</ref> == Stadioni == {| class="wikitable" !Grad !Stadion !Kapacitet |- |[[Kolkata]] |[[Stadion "Salt Lake"]] |120.000 |- |[[Kochi]] |[[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Jawaharlal Nehru"]] |60.000 |- |[[Goa]] |[[Stadion "Jawaharlal Nehru" Margao|Stadion "Fatorda"]] |35.000 |} == Učesnici == {{Col-begin}} {{Col-2}} ;[[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] * {{NOG|BHR}} * {{NOG|BAN}} * {{NOG|HKG}} * {{NOG|IND}} * <s>{{NOG|IDN}}</s> (povukla se) * <s>{{NOG|IRQ}}</s> (povukao se) * {{NOG|JPN|ime=Japan univerzitetski XI}} * {{NOG|JOR}} * {{NOG|UZB}} ;[[Afrička nogometna konfederacija|CAF]] * <s>{{NOG|CMR}}</s> (povukao se) {{Col-2}} ;[[Južnoamerička nogometna konfederacija|CONMEBOL]] * {{NOG|CHI}} * {{NOG|URU|ime=Urugvaj B}} ;[[UEFA]] * {{NOG|BIH}} * {{NOG|ISL}} * {{NOG|ROU|ime=Rumunija XI}} * {{NOG|SRJ}} {{Col-end}} == Rezultati == ===Grupna faza=== ====Grupa I==== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !width=30|{{Tooltip|Poz.|Pozicija}} !width=200|Reprezentacija !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width=30|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width=30|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !width=30|{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} !width=30|{{Tooltip|Bod.|Bodovi}} !width=200|Kvalifikacija |- style="background-color:#cfc" |'''1.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|SRJ}} |2||1||1||0||5||2||+3||4||rowspan="2"|Prolazi u [[Millennium Super Soccer kup#Nokaut faza|nokaut fazu]] |- style="background-color:#cfc" |'''2.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|BIH}} |2||1||1||0||3||1||+2||4 |- |3.|| style="text-align:left" |{{NOG|BAN}} |2||0||0||2||1||6||–5||0|| |- |4.|| style="text-align:left" |{{NOG|IRQ}} |colspan="9"|Povukao se 8. januara bez navođenja razloga.<ref name=RSSSF1>{{cite web | url=https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | title=Millennium Super Soccer Cup - India 2001 }}</ref> |} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|12|df=y}} | vrijeme = 19:30 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|BAN}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Almedin Hota|Hota]] {{gol|55||58}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = | sudac = Vasan Surem ([[Nogometni savez Indonezije|Indonezija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|14|df=y}} | vrijeme = 17:30 | tim1 = {{NOG-D|SRJ}} | rezultat = 1–1 | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj =https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Dušan Petković|Petković]] {{gol|86}} | golovi2 = [[Mirsad Bešlija|Bešlija]] {{gol|75}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = | sudac = Halim Abdul Hamid ([[Nogometni savez Malezije|Malezija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|16|df=y}} | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|SRJ}} | rezultat = 4–1 | tim2 = {{NOG|BAN}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Saša Ilić|Ilić]] {{gol|19||38}}<br>[[Vuk Rašović|Rašović]] {{gol|80}}<br>[[Goran Trobok|Trobok]] {{gol|89}} | golovi2 = [[Firoj Mahmud Titu|Firoj Mahmud]] {{gol|6}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = | sudac = [[Michael Andrews (sudac)|Michael Andrews]] ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ====Grupa II==== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !width=30|{{Tooltip|Poz.|Pozicija}} !width=200|Reprezentacija !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width=30|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width=30|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !width=30|{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} !width=30|{{Tooltip|Bod.|Bodovi}} !width=200|Kvalifikacija |- style="background-color:#cfc" |'''1.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|URU|ime=Urugvaj B}} |2||2||0||0||5||1||+4||6||rowspan="2"|Prolazi u [[Millennium Super Soccer kup#Nokaut faza|nokaut fazu]] |- style="background-color:#cfc" |'''2.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|ISL}} |2||1||0||1||4||2||+2||3 |- |3.|| style="text-align:left" |{{NOG|IND}} |2||0||0||2||0||6||–6||0|| |- |4.|| style="text-align:left" |{{NOG|IDN}} |colspan="9"|Povukla se 10. januara. |} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|11|df=y}} | vrijeme = 17:30 | tim1 = {{NOG-D|URU|ime=Urugvaj B}} | rezultat = 2–1 | tim2 = {{NOG|ISL}} | izvještaj = https://eu-football.info/_match.php?id=25564 | golovi1 = Alexandro Umpiérrez {{gol|26|pen.}}<br>Ricardo Varela {{gol|29}} | golovi2 = Þórhallur Hinriksson {{gol|31}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = 2,340 | sudac = Halim Abdul Hamid ([[Nogometni savez Malezije|Malezija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|13|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|IND}} | rezultat = 0–3 | tim2 = {{NOG|ISL}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/group_b.html | golovi1 = | golovi2 = [[Tryggvi Guðmundsson|Guðmundsson]] {{gol|44||52||69}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = 10,000 | sudac = Arambekade G. C. Deshapriya ([[Nogometni savez Šri Lanke|Šri Lanka]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|15|df=y}} | vrijeme = 17:30 | tim1 = {{NOG-D|IND}} | rezultat = 0–3 | tim2 = {{NOG|URU|ime=Urugvaj B}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/group_b.html | golovi1 = | golovi2 = Juan Selages {{gol|38}}<br>Ricardo Varela {{gol|58}}<br>Wilson Martirena {{gol|74}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = | sudac = Arambekade G. C. Deshapriya ([[Nogometni savez Šri Lanke|Šri Lanka]]) }} ====Grupa III==== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !width=30|{{Tooltip|Poz.|Pozicija}} !width=200|Reprezentacija !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width=30|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width=30|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !width=30|{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} !width=30|{{Tooltip|Bod.|Bodovi}} !width=200|Kvalifikacija |- style="background-color:#cfc" |'''1.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|JOR}} |2||2||0||0||3||0||+3||6||rowspan="2"|Prolazi u [[Millennium Super Soccer kup#Nokaut faza|nokaut fazu]] |- style="background-color:#cfc" |'''2.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|ROU|ime=Rumunija XI}} |2||1||0||1||4||3||+1||3 |- |3.|| style="text-align:left" |{{NOG|HKG}} |2||0||0||2||2||6||–4||0|| |- |4.|| style="text-align:left" |{{NOG|CMR}} |colspan="9"|Povukao se 8. januara bez navođenja razloga.<ref name=RSSSF1 /> |} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|11|df=y}} | vrijeme = 15:45 | tim1 = {{NOG-D|ROU|ime=Rumunija XI}} | rezultat = 0–1 | tim2 = {{NOG|JOR}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = | golovi2 = [[Faisal Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|87}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Margao|Stadion "Fatorda"]] | lokacija = [[Margao]] | gledalaca = | sudac = Bala Sundaraj ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|14|df=y}} | vrijeme = 15:30 | tim1 = {{NOG-D|ROU|ime=Rumunija XI}} | rezultat = 4–2 | tim2 = {{NOG|HKG}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = Liviu Zahariuc {{gol|4}}<br>[[Marius Sasu|Sasu]] {{gol|23}}<br>[[Lucian Sânmărtean|Sânmărtean]] {{gol|59}}<br>Ioan Luca {{gol|63}} | golovi2 = [[Kwok Yue Hung]] {{gol|22||45}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Margao|Stadion "Fatorda"]] | lokacija = [[Margao]] | gledalaca = | sudac = A. M. Yapa ([[Nogometni savez Šri Lanke|Šri Lanka]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|16|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|JOR}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|HKG}} | izvještaj =https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Badran Al-Shaqran|Al-Shaqran]] {{gol|49}}<br>[[Haitham Al-Shboul|Al-Shboul]] {{gol|84}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Margao|Stadion "Fatorda"]] | lokacija = [[Margao]] | gledalaca = | sudac = }} ====Grupa IV==== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !width=30|{{Tooltip|Poz.|Pozicija}} !width=200|Reprezentacija !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width=30|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width=30|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !width=30|{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} !width=30|{{Tooltip|Bod.|Bodovi}} !width=200|Kvalifikacija |- style="background-color:#cfc" |'''1.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|CHI}} |3||3||0||0||5||0||+5||9||rowspan="2"|Prolazi u [[Millennium Super Soccer kup#Nokaut faza|nokaut fazu]] |- style="background-color:#cfc" |'''2.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|JPN|ime=Japan univerzitetski XI}} |3||2||0||1||4||1||+3||6 |- |3.|| style="text-align:left" |{{NOG|UZB}} |3||1||0||2||5||4||+1||3||rowspan="2"| |- |4.|| style="text-align:left" |{{NOG|BHR}} |3||0||0||3||0||9||–9||0 |} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|10|df=y}} | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|UZB}} | rezultat = 0–2 | tim2 = {{NOG|JPN|name=Japan univerzitetski XI}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = | golovi2 = [[Keisuke Ota|Ota]] {{gol|44}}<br>[[Satoshi Horinouchi|Horinouchi]] {{gol|87}} | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = 12,500 | sudac = S. Saleerajan ([[Nogometni savez Malezije|Malezija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|12|df=y}} | vrijeme = 15:30 | tim1 = {{NOG-D|UZB}} | rezultat = 5–0 | tim2 = {{NOG|BHR}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = Bahadir Annamotov {{gol|15||66}}<br>Aleksei Zhdanov {{gol|26|pen.}}<br>Oybek Usmankhodjaev {{gol|53||90}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = Binod Kumar Singh ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|13|df=y}} | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|CHI}} | rezultat = 1–0 | tim2 = {{NOG|JPN|name=Japan univerzitetski XI}} | izvještaj =https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Héctor Tapia|Tapia]] {{gol|34}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|15|df=y}} | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|CHI}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|BHR}} | izvještaj =https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Héctor Tapia|Tapia]] {{gol|29}}<br>[[Fernando Martel|Martel]] {{gol|80}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = P. K. Bose ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ''Utakmica je prvobitno bila zakazana za 10. januar, ali je kasnije odgođena jer je čileanska reprezentacija imala problema sa opremom, koja se na dan utakmice nalazila u [[Johannesburg]]u.''<ref>{{cite news |last1=Retamal |first1=Rodrigo |title=La inolvidable desventura chilena de la ''Copa Millenium'' |trans-title=The unforgettable misadventures of Chile at the ''Millennium Cup'' |url=https://www.latercera.com/mouse/la-inolvidable-desventura-chilena-de-la-copa-millenium/ |access-date=24 December 2020 |work=[[La Tercera]] |language=es|date=16 January 2017}}</ref> ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|17|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|CHI}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|UZB}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Marco Villaseca|Villaseca]] {{gol|41}}<br>[[Rodrigo Meléndez|Meléndez]] {{gol|86}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = S. Saleerajan ([[Nogometni savez Malezije|Malezija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|17|df=y}} | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|BHR}} | rezultat = 0–2 | tim2 = {{NOG|JPN|name=Japan univerzitetski XI}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = | golovi2 = [[Keisuke Ota|Ota]] {{gol|39}}<br>Hideki Sekine {{gol|79}} | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = Binod Kumar Singh ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ===Nokaut faza=== {{Četvrtfinale |18. Januar – [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Kochi]]|{{NOG|URU|ime=Urugvaj B}}|2|'''{{NOG|BIH}}&nbsp;([[zlatni&nbsp;gol]])'''|'''3''' |20. Januar – [[Stadion "Salt Lake"|Kolkata]]|'''{{NOG|CHI}}'''|'''2'''|{{NOG|ISL}}|0 |20. Januar – [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Margao|Goa]]|'''{{NOG|SRJ}}'''|'''2'''|{{NOG|ROU|ime=Rumunija XI}}|0 |21. Januar – [[Stadion "Salt Lake"|Kolkata]]|{{NOG|JOR}}|0|'''{{NOG|JPN|ime=Japan univerzitetski XI}}'''|'''4''' |22. Januar – [[Stadion "Salt Lake"|Kolkata]]|'''{{NOG|BIH}}'''|'''1'''|{{NOG|CHI}}|0 |23. Januar – [[Stadion "Salt Lake"|Kolkata]]|'''{{NOG|SRJ}}'''|'''1'''|{{NOG|JPN|ime=Japan univerzitetski XI}}|0 |25. Januar – [[Stadion "Salt Lake"|Kolkata]]|{{NOG|BIH}}|0|'''{{NOG|SRJ}}'''|'''2''' }} ====Četvrtfinale==== {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|18|df=y}} | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|URU|ime=Urugvaj B}} | rezultat = 2–3 | tim2 = {{NOG|BIH}} | aet = yes | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/quarterfinal.html | golovi1 = [[Daniel Pereira|Pereira]] {{gol|12}}<br>Juan Segales {{gol|59}} | golovi2 = [[Zehrudin Kavazović|Kavazović]] {{gol|40}}<br>[[Dželaludin Muharemović|Muharemović]] {{gol|83}}<br>[[Mirsad Bešlija|Bešlija]] {{zlatni gol|97}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = | sudac = Halim Abdul Hamid ([[Nogometni savez Malezije|Malezija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|20|df=y}} | vrijeme = 16:30 | tim1 = {{NOG-D|SRJ}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|ROU}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/quarterfinal.html | golovi1 = [[Saša Ilić|Ilić]] {{gol|30}}<br>[[Igor Bogdanović|Bogdanović]] {{gol|45}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Margao|Stadion "Fatorda"]] | lokacija = [[Margao]] | gledalaca = | sudac = Balu Sundarraj ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|20|df=y}} | vrijeme = 18:30 | tim1 = {{NOG-D|CHI}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|ISL}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/quarterfinal.html | golovi1 = [[Sebastián González|González]] {{gol|37||50}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = Hassan Marshoud ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|21|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|JOR}} | rezultat = 0–4 | tim2 = {{NOG|JPN|ime=Japan univerzitetski XI}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/quarterfinal.html | golovi1 = | golovi2 = Fujita {{gol|31}}<br>[[Keisuke Ota|Ota]] {{gol|54}}<br>[[Keiji Yoshimura|Yoshimura]] {{gol|58}}<br>Hideki Sekine {{gol|67}} | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = Binod Kumar Singh ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ====Polufinale==== {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|22|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | tim2 = {{NOG|CHI}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/semifinal.html | golovi1 = [[Dželaludin Muharemović|Muharemović]] {{gol|75}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = Rungkly Mangkol ([[Nogometni savez Tajlanda|Tajland]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|23|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|SRJ}} | rezultat = 1–0 | tim2 = {{NOG|JPN|ime=Japan univerzitetski XI}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/semifinal.html | golovi1 = [[Igor Duljaj|Duljaj]] {{gol|5}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = S. Salerajan ([[Nogometni savez Malezije|Malezija]]) }} ====Finale==== {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|25|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–2 | tim2 = {{NOG|SRJ}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = | golovi2 = [[Igor Duljaj|Duljaj]] {{gol|6}}<br>[[Igor Bogdanović|Bogdanović]] {{gol|45}} | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = 40,000 | sudac = Rungkly Mangkol ([[Nogometni savez Tajlanda|Tajland]]) }} == Statistika == === Strijelci === ;3 gola {{Div col|colwidth=30em}} * {{ZD|ISL}} [[Tryggvi Guðmundsson]] * {{ZD|JPN}} [[Keisuke Ota]] * {{ZD|SRJ}} [[Saša Ilić]] {{Div col end}} ;2 gola {{Div col|colwidth=30em}} * {{ZD|BIH}} [[Mirsad Bešlija]] * {{ZD|BIH}} [[Almedin Hota]] * {{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] * {{ZD|CHI}} [[Sebastián González]] * {{ZD|CHI}} [[Héctor Tapia]] * {{ZD|HKG}} [[Kwok Yue Hung]] * {{ZD|JPN}} Hideki Sekine * {{ZD|URU}} Juan Selages * {{ZD|URU}} Ricardo Varela * {{ZD|UZB}} Bahadir Annamotov * {{ZD|UZB}} Oybek Usmankhodjaev * {{ZD|SRJ}} [[Igor Bogdanović]] * {{ZD|SRJ}} [[Igor Duljaj]] {{Div col end}} ;1 gol {{Div col|colwidth=30em}} * {{ZD|BAN}} [[Firoj Mahmud Titu]] * {{ZD|BIH}} [[Zehrudin Kavazović]] * {{ZD|CHI}} [[Fernando Martel]] * {{ZD|CHI}} [[Rodrigo Meléndez]] * {{ZD|CHI}} [[Marco Villaseca]] * {{ZD|ISL}} Þórhallur Hinriksson * {{ZD|JPN}} Yoshimasa Fujita * {{ZD|JPN}} [[Satoshi Horinouchi]] * {{ZD|JPN}} [[Keiji Yoshimura]] * {{ZD|JOR}} [[Badran Al-Shaqran]] * {{ZD|JOR}} [[Haitham Al-Shboul]] * {{ZD|JOR}} [[Faisal Ibrahim]] * {{ZD|ROU}} Ioan Luca * {{ZD|ROU}} [[Lucian Sânmărtean]] * {{ZD|ROU}} [[Marius Sasu]] * {{ZD|ROU}} Liviu Zahariuc * {{ZD|URU}} Wilson Martirena * {{ZD|URU}} [[Daniel Pereira|Daniel Pereira]] * {{ZD|URU}} Alexandro Umpiérrez * {{ZD|UZB}} Aleksei Zhdanov * {{ZD|SRJ}} [[Dušan Petković|Dušan Petković]] * {{ZD|SRJ}} [[Vuk Rašović]] * {{ZD|SRJ}} [[Goran Trobok]] {{Div col end}} == Također pogledajte == * [[Dunhill kup Malezija 1997.]] * [[Merdeka turnir]] * [[LG kup (nogomet)]] * [[Kirin kup]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://indianfootball.de/specials/mc2001/index.html Službeni veb-sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030914040439/http://www.indianfootball.de/specials/mc2001/index.html |date=14. 9. 2003 }} * [https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html Turnir] na [[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|RSSSF.org]] [[Kategorija:2001. u nogometu]] [[Kategorija:2001. u Indiji]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Indiji]] j8dh785zobyfs5au6byqh5wlo3lcdqt 0 533467 3841210 3838429 2026-05-06T20:28:10Z Z1KA 87045 /* Rezultati */ 3841210 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = LG kup 2001 (Iran) | godina = 2001. | slika = | veličina = | tekst = | država = Iran | grad = [[Teheran]] | datumi = 8–10. august | br_ekipa = 4 | konfederacije = 3 | stadioni = 1 | gradovi = 1 | šampion_drugo = {{NOG|IRN}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|BIH}} | treći_drugo = {{NOG|OMA}} | četvrti_drugo = {{NOG|JAR|ime=Južnoafrička Republika B}} | utakmice = 4 | golovi = 19 | posjećenost = | najbolji_strijelac = {{ZD|IRN}} [[Sirous Dinmohammadi]] (3 gola) | najbolji_igrač = | prethodnasezona = [[LG kup 2001 (Egipat)|2001.]] (Egipat) | sljedećasezona = (Rusija) [[LG kup 2002 (Rusija)|2002.]] }} '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]] 2001. (Iran)''' bio je sedmi u nizu međunarodni nogometni turnir organizovan od strane [[LG Electronics]]. Održan je u [[Iran]]u od 8. do 10. augusta 2001. Osvojila ga je [[Nogometna reprezentacija Irana]] pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] rezultatom 4:0.<ref>{{cite web |url=http://jason.soffe.free.fr/asian-zone/iran/iriff-lg-cup-2001.php |work=jason.soffe.free.fr|author=jason.soffe.free.fr |title=IRIFF LG Cup Iran 2001 |date=27 August 2001 |accessdate=27 March 2012}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablest/tehran01.html |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|title=LG Cup Four Nations Tournament (Tehran) 2001 |accessdate=11 January 2019}}</ref> == Učesnici == {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Reprezentacija !Konfederacija !FIFA rang<br>{{Malo|(18. juli 2001)}} |- |style="text-align:left;"|{{NOG|BIH}} |[[UEFA]] |75. |- |style="text-align:left;"|{{NOG|IRN}} {{Malo|(domaćin)}} | rowspan="2" |[[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] |51. |- |style="text-align:left;"|{{NOG|OMA}} |91. |- |style="text-align:left;"|{{NOG|JAR|ime=Južnoafrička Republika B}} |[[Afrička nogometna konfederacija|CAF]] |25. |} == Stadioni == {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="4" |[[Iran]]{{location map|Iran|float=none|height=280|width=280|caption=|lat=35.6961|long=51.4231|label=[[Teheran|<span style="color:Blue; font-size:87%;">Teheran</span>]]|position=bottom}} ![[Teheran]] |- |[[Stadion Azadi]] |- |Kapacitet: '''100.000''' |- |[[Datoteka:Race_Esteghlal_and_Caspian2.jpg|200x200piksel]] |} == Rezultati == {{Polufinale sa trećim mjestom |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes <!--Datum-Mjesto|Tim 1|Rez 1|Tim 2|Rez 2--> <!--Semi-finals--> |8. august – [[Stadion Azadi]]|{{NOG-D|JAR|ime=Južnoafrička Republika B}}|2|{{NOG|BIH}}|4 |8. august – [[Stadion Azadi]]|{{NOG|IRN}}|5|{{NOG|OMA}}|2 <!--Final--> |10. august – [[Stadion Azadi]]|{{NOG|IRN}}|4|{{NOG|BIH}}|0 <!--3rd place match--> |10. august – [[Stadion Azadi]]|{{NOG-D|JAR|ime=Južnoafrička Republika B}}|0|{{NOG|OMA}}|2 }} === Polufinale === {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 8. august | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|JAR|ime=Južnoafrička Republika B}} | rezultat = 2–4 | izvještaj = [https://web.archive.org/web/20110101164444/http://nfsbih.net/lineup.aspx?id=128 Izvještaj] | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = Makhubela {{gol|15||70|pen.}} | golovi2 = [[Dželaludin Muharemović|Muharemović]] {{gol|35||90}}<br>[[Admir Adžem|Adžem]] {{gol|40}}<br>[[Ramiz Husić|Husić]] {{gol|90}} | stadion = [[Stadion Azadi]] | lokacija = [[Teheran]], Iran | gledalaca = 40.000 | sudac = Hamirad ([[Nogometni savez Irana|Iran]]) }} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 8. august | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|IRN}} | rezultat = 5–2 | izvještaj = [http://jason.soffe.free.fr/asian-zone/iran/iriff-lg-cup-2001.php Izvještaj]<br>[http://www.teammelli.com/matchdata/details/matchdetails.php?id=2237 Izvještaj (teammelli.com)]<br>[https://www.rsssf.org/tablest/tehran01.html Izvještaj (RSSSF)] | tim2 = {{NOG|OMA}} | golovi1 = [[Yahya Golmohammadi|Golmohammadi]] {{gol|2}}<br>[[Sirous Dinmohammadi|Dinmohammadi]] {{gol|19||35||85|}}<br>[[Ali Daei|Daei]] {{gol|38|pen.|}} | golovi2 = Abdullah Al-Sa'adi {{gol|40}}<br>[[Fawzi Bashir Doorbeen|Fawzi Bashir]] {{gol|61}} | stadion = [[Stadion Azadi]] | lokacija = [[Teheran]], Iran | gledalaca = | sudac = }} === Treće mjesto=== {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 10. august | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|JAR|ime=Južnoafrička Republika B}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = [http://jason.soffe.free.fr/asian-zone/iran/iriff-lg-cup-2001.php Izvještaj] | tim2 = {{NOG|OMA}} | golovi1 = | golovi2 = Nabil Al-Dabet {{gol|36}}<br>Mohamed Saleh {{gol|88}} | stadion = [[Stadion Azadi]] | lokacija = [[Teheran]], Iran | gledalaca = | sudac = }} === Finale === {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 10. august | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|IRN}} | rezultat = 4–0 | izvještaj = [https://web.archive.org/web/20110101173009/http://nfsbih.net/lineup.aspx?id=33 Izvještaj (N/FSBiH)]<br>[http://www.teammelli.com/matchdata/details/matchdetails.php?id=2238 Izvještaj (teammelli.com)]<br>[https://www.rsssf.org/tablest/tehran01.html Izvještaj (RSSSF)] | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = [[Mehdi Hasheminasab|Hasheminasab]] {{gol|5||90}}<br>[[Ali Karimi|Karimi]] {{gol|65}}<br>[[Ali Daei|Daei]] {{gol|87}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Azadi]] | lokacija = [[Teheran]], Iran | gledalaca = 80.000 | sudac = Fayuideen Faris ([[Nogometni savez Sirije|Sirija]]) }} == Statistika == === Strijelci === ; 3 gola * {{ZD|IRN}} [[Sirous Dinmohammadi]] ; 2 gola * {{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] * {{ZD|IRN}} [[Ali Daei]] * {{ZD|IRN}} [[Mehdi Hasheminasab]] * {{ZD|JAR}} Makhubela ; 1 gol * {{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] * {{ZD|BIH}} [[Ramiz Husić]] * {{ZD|OMA}} Abdullah Al-Sa'adi * {{ZD|OMA}} [[Fawzi Bashir Doorbeen]] * {{ZD|OMA}} Nabil Al-Dabet * {{ZD|OMA}} Mohamed Saleh * {{ZD|IRN}} [[Yahya Golmohammadi]] * {{ZD|IRN}} [[Ali Karimi]] == Također pogledajte == * [[LG kup (nogomet)]] * [[LG kup 2001 (Egipat)]] * [[LG kup 2002 (Rusija)]] == Reference == {{Refspisak}} {{LG kup (nogomet)}} [[Kategorija:2001. u nogometu]] [[Kategorija:2001. u Iranu]] [[Kategorija:LG kup (nogomet)|2001]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Iranu]] nnniaozlg5xh6fzaqvqrpgd9t87vxy2 3841211 3841210 2026-05-06T20:28:25Z Z1KA 87045 /* Rezultati */ 3841211 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = LG kup 2001 (Iran) | godina = 2001. | slika = | veličina = | tekst = | država = Iran | grad = [[Teheran]] | datumi = 8–10. august | br_ekipa = 4 | konfederacije = 3 | stadioni = 1 | gradovi = 1 | šampion_drugo = {{NOG|IRN}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|BIH}} | treći_drugo = {{NOG|OMA}} | četvrti_drugo = {{NOG|JAR|ime=Južnoafrička Republika B}} | utakmice = 4 | golovi = 19 | posjećenost = | najbolji_strijelac = {{ZD|IRN}} [[Sirous Dinmohammadi]] (3 gola) | najbolji_igrač = | prethodnasezona = [[LG kup 2001 (Egipat)|2001.]] (Egipat) | sljedećasezona = (Rusija) [[LG kup 2002 (Rusija)|2002.]] }} '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]] 2001. (Iran)''' bio je sedmi u nizu međunarodni nogometni turnir organizovan od strane [[LG Electronics]]. Održan je u [[Iran]]u od 8. do 10. augusta 2001. Osvojila ga je [[Nogometna reprezentacija Irana]] pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] rezultatom 4:0.<ref>{{cite web |url=http://jason.soffe.free.fr/asian-zone/iran/iriff-lg-cup-2001.php |work=jason.soffe.free.fr|author=jason.soffe.free.fr |title=IRIFF LG Cup Iran 2001 |date=27 August 2001 |accessdate=27 March 2012}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablest/tehran01.html |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|title=LG Cup Four Nations Tournament (Tehran) 2001 |accessdate=11 January 2019}}</ref> == Učesnici == {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Reprezentacija !Konfederacija !FIFA rang<br>{{Malo|(18. juli 2001)}} |- |style="text-align:left;"|{{NOG|BIH}} |[[UEFA]] |75. |- |style="text-align:left;"|{{NOG|IRN}} {{Malo|(domaćin)}} | rowspan="2" |[[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] |51. |- |style="text-align:left;"|{{NOG|OMA}} |91. |- |style="text-align:left;"|{{NOG|JAR|ime=Južnoafrička Republika B}} |[[Afrička nogometna konfederacija|CAF]] |25. |} == Stadioni == {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="4" |[[Iran]]{{location map|Iran|float=none|height=280|width=280|caption=|lat=35.6961|long=51.4231|label=[[Teheran|<span style="color:Blue; font-size:87%;">Teheran</span>]]|position=bottom}} ![[Teheran]] |- |[[Stadion Azadi]] |- |Kapacitet: '''100.000''' |- |[[Datoteka:Race_Esteghlal_and_Caspian2.jpg|200x200piksel]] |} == Rezultati == {{Polufinale sa trećim mjestom |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes <!--Datum-Mjesto|Tim 1|Rez 1|Tim 2|Rez 2--> <!--Semi-finals--> |8. august – [[Stadion Azadi]]|{{NOG|JAR|ime=Južnoafrička Republika B}}|2|{{NOG|BIH}}|4 |8. august – [[Stadion Azadi]]|{{NOG|IRN}}|5|{{NOG|OMA}}|2 <!--Final--> |10. august – [[Stadion Azadi]]|{{NOG|IRN}}|4|{{NOG|BIH}}|0 <!--3rd place match--> |10. august – [[Stadion Azadi]]|{{NOG|JAR|ime=Južnoafrička Republika B}}|0|{{NOG|OMA}}|2 }} === Polufinale === {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 8. august | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|JAR|ime=Južnoafrička Republika B}} | rezultat = 2–4 | izvještaj = [https://web.archive.org/web/20110101164444/http://nfsbih.net/lineup.aspx?id=128 Izvještaj] | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = Makhubela {{gol|15||70|pen.}} | golovi2 = [[Dželaludin Muharemović|Muharemović]] {{gol|35||90}}<br>[[Admir Adžem|Adžem]] {{gol|40}}<br>[[Ramiz Husić|Husić]] {{gol|90}} | stadion = [[Stadion Azadi]] | lokacija = [[Teheran]], Iran | gledalaca = 40.000 | sudac = Hamirad ([[Nogometni savez Irana|Iran]]) }} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 8. august | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|IRN}} | rezultat = 5–2 | izvještaj = [http://jason.soffe.free.fr/asian-zone/iran/iriff-lg-cup-2001.php Izvještaj]<br>[http://www.teammelli.com/matchdata/details/matchdetails.php?id=2237 Izvještaj (teammelli.com)]<br>[https://www.rsssf.org/tablest/tehran01.html Izvještaj (RSSSF)] | tim2 = {{NOG|OMA}} | golovi1 = [[Yahya Golmohammadi|Golmohammadi]] {{gol|2}}<br>[[Sirous Dinmohammadi|Dinmohammadi]] {{gol|19||35||85|}}<br>[[Ali Daei|Daei]] {{gol|38|pen.|}} | golovi2 = Abdullah Al-Sa'adi {{gol|40}}<br>[[Fawzi Bashir Doorbeen|Fawzi Bashir]] {{gol|61}} | stadion = [[Stadion Azadi]] | lokacija = [[Teheran]], Iran | gledalaca = | sudac = }} === Treće mjesto=== {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 10. august | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|JAR|ime=Južnoafrička Republika B}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = [http://jason.soffe.free.fr/asian-zone/iran/iriff-lg-cup-2001.php Izvještaj] | tim2 = {{NOG|OMA}} | golovi1 = | golovi2 = Nabil Al-Dabet {{gol|36}}<br>Mohamed Saleh {{gol|88}} | stadion = [[Stadion Azadi]] | lokacija = [[Teheran]], Iran | gledalaca = | sudac = }} === Finale === {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 10. august | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|IRN}} | rezultat = 4–0 | izvještaj = [https://web.archive.org/web/20110101173009/http://nfsbih.net/lineup.aspx?id=33 Izvještaj (N/FSBiH)]<br>[http://www.teammelli.com/matchdata/details/matchdetails.php?id=2238 Izvještaj (teammelli.com)]<br>[https://www.rsssf.org/tablest/tehran01.html Izvještaj (RSSSF)] | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = [[Mehdi Hasheminasab|Hasheminasab]] {{gol|5||90}}<br>[[Ali Karimi|Karimi]] {{gol|65}}<br>[[Ali Daei|Daei]] {{gol|87}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Azadi]] | lokacija = [[Teheran]], Iran | gledalaca = 80.000 | sudac = Fayuideen Faris ([[Nogometni savez Sirije|Sirija]]) }} == Statistika == === Strijelci === ; 3 gola * {{ZD|IRN}} [[Sirous Dinmohammadi]] ; 2 gola * {{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] * {{ZD|IRN}} [[Ali Daei]] * {{ZD|IRN}} [[Mehdi Hasheminasab]] * {{ZD|JAR}} Makhubela ; 1 gol * {{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] * {{ZD|BIH}} [[Ramiz Husić]] * {{ZD|OMA}} Abdullah Al-Sa'adi * {{ZD|OMA}} [[Fawzi Bashir Doorbeen]] * {{ZD|OMA}} Nabil Al-Dabet * {{ZD|OMA}} Mohamed Saleh * {{ZD|IRN}} [[Yahya Golmohammadi]] * {{ZD|IRN}} [[Ali Karimi]] == Također pogledajte == * [[LG kup (nogomet)]] * [[LG kup 2001 (Egipat)]] * [[LG kup 2002 (Rusija)]] == Reference == {{Refspisak}} {{LG kup (nogomet)}} [[Kategorija:2001. u nogometu]] [[Kategorija:2001. u Iranu]] [[Kategorija:LG kup (nogomet)|2001]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Iranu]] 8wgfzmexldl5nzg21fsyo3442gbqrf4 10 533469 3841220 3831448 2026-05-06T20:43:17Z Z1KA 87045 3841220 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = LG kup (nogomet) | naslov = [[LG kup (nogomet)|LG kup]] | tijeloklasa = hlist | ispodklasa = hlist | slika = [[Datoteka:LG Electronics Logo (modern).svg|80px]] | grupa1 = | podaci1 = * [[LG kup 1997 (Tunis)|1997 (Tunis)]] * [[LG kup 1998 (Iran)|1998 (Iran)]] * [[LG kup 1999 (Maroko)|1999 (Maroko)]] * [[LG kup 2000 (Iran)|2000 (Iran)]] * [[LG kup 2000 (Ujedinjeni Arapski Emirati)|2000 (UAE)]] * [[LG kup 2001 (Egipat)|2001 (Egipat)]] * [[LG kup 2001 (Iran)|2001 (Iran)]] * [[LG kup 2002 (Rusija)|2002 (Rusija)]] * [[LG kup 2002 (Vijetnam)|2002 (Vijetnam)]] * [[LG kup 2002 (Maroko)|2002 (Maroko)]] * [[LG kup 2002 (Iran)|2002 (Iran)]] * [[LG kup 2003 (Nigerija)|2003 (Nigerija)]] * [[LG kup 2003 (Iran)|2003 (Iran)]] * [[LG kup 2004 (Nigerija)|2004 (Nigerija)]] * [[LG kup 2004 (Libija)|2004 (Libija)]] * [[LG kup 2005 (Egipat)|2005 (Egipat)]] * [[LG kup 2006 (Saudijska Arabija)|2006 (Saudijska Arabija)]] * [[LG kup 2006 (Tunis)|2006 (Tunis)]] * [[LG kup 2006 (Jordan)|2006 (Jordan)]] * [[LG kup 2011 (Kenija)|2011 (Kenija)]] * [[LG kup 2011 (Maroko)|2011 (Maroko)]] |ispod = * [[LG Electronics]] }} <noinclude> [[Kategorija:LG kup (nogomet)|~]] [[Kategorija:Navigacioni šabloni za međunarodna nogometna takmičenja|LG kup]] </noinclude> spoa7rgvh44omzuc8vbzq2vbqiapy4x 0 533476 3841157 3836029 2026-05-06T13:50:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3841157 wikitext text/x-wiki {{Čišćenje}}{{Standardi}} {{Infokutija koliba | ime = Planinarski dom Vrelo | slika = | širina_slike = | alt_slike = Planinarski dom Vrelo u Tušilima | opis_slike = Planinarski dom Vrelo u Tušilima, u podnožju Visočice | koordinate = {{coord|43|37.299|N|18|15.308|E|display=inline,title}} | država = Bosna i Hercegovina | alternativna_mapa_lokacije = Bosna i Hercegovina | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | reljef = da | pozicija_oznake = right | opis_mape = Položaj doma na karti Bosne i Hercegovine | regija = Srednja Bosna | okrug = Općina [[Konjic]] | nacionalni_park = | planina = Visočica | lokacija = Klisura rijeke Rakitnice, između sela Pervizi i Sinanovići | naselje = Tušila | nadmorska_visina = 1210 | godina_gradnje = | graditelj = | izgrađeno_za = | materijal = | stil_gradnje = | tip = Planinarski dom | vlasnik = | održava = Planinarsko društvo | veb-sajt = | kreveti = | dušeci = | pomoćni_ležajevi = | ukupno_mjesta = 40 | zimska_soba = | kampovanje = Da | voda = Izvor | napomene_smještaj = Dom je otvoren cijele godine, 24 sata dnevno. Raspolaže kuhinjom i prostorijom za boravak. | otvoreno = Cijele godine | hrana = Kuhinja s gotovim jelima i pićem | pristup = Asfaltirani put; udaljenost od Sarajeva 51&nbsp;km | reference = <ref name="viadinarica">{{cite web |url=https://trail.viadinarica.com/bs/hut/planinarski-dom-vrela/17302804/ |title=Planinarski dom Vrela • Planinska koliba |website=Via Dinarica |access-date=20. 4. 2026 |archive-date=2. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221202105743/https://trail.viadinarica.com/bs/hut/planinarski-dom-vrela/17302804/ |url-status=bot: unknown }}</ref><ref name="visitbjelasnica">{{cite web |url=https://visitbjelasnica.com/planinarski-dom-vrela/ |title=Planinarski dom Vrela |website=Visit Bjelasnica |access-date=20. 4. 2026}}</ref> }} '''Planinarski dom Vrelo''' planinarski je dom smješten u naselju [[Tušila]], u podnožju planine [[Visočica (planina)|Visočice]], na području općine [[Konjic]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1.210&nbsp;m, između sela Pervizi i Sinanovići, u blizini klisure rijeke [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnice]].<ref name="mojaplaneta">{{cite web |url=https://www.mojaplaneta.net/visocica-planinarski-dom-vrela-tusila/ |title=Visočica, planinarski dom "Vrela" – Tušila |website=Moja planeta |access-date=20. 4. 2026}}</ref> Udaljen je od [[Sarajevo|Sarajeva]] 51&nbsp;km. Dom ima kapacitet za smještaj četrdesetak osoba, te raspolaže kuhinjom s gotovim jelima i pićem.<ref name="priroda">{{cite web |url=https://prirodauprirodi.home.blog/2021/02/01/moj-dom-u-domu-vrela/ |title=Visočica: Moj dom u domu "Vrela" |website=Priroda u Prirodi |date=31. 1. 2021 |access-date=20. 4. 2026}}</ref> Do doma vodi asfaltirani put, što ga čini čestom polaznom tačkom za obilazak Visočice.<ref name="viadinarica"/> == Geografski položaj == Planinarski dom Vrelo smješten je na planini Visočici, koja se proteže između rijeke [[Neretva|Neretve]] na jugu i rijeke Rakitnice na sjeveru. Njeni najviši vrhovi prelaze 1.900&nbsp;m nadmorske visine. Sam dom nalazi se na visini od 1.210&nbsp;m, te služi kao polazišni punkt za izlete prema višim predjelima planine.<ref name="viadinarica"/> Administrativno, dom pripada općini Konjic, koja je dio [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]] u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Okolinu doma karakterišu šume [[Jela|jele]] i [[Smrča|smrče]], [[Livada|livade]] i planinski izvori. Rijeka Rakitnica protiče u neposrednoj blizini područja.<ref name="mojaplaneta"/> Dom se nalazi na koordinatama 43°37,299' sjeverne geografske širine i 18°15,308' istočne geografske dužine. Pristup je omogućen asfaltiranim putem.<ref name="priroda"/> == Planina Visočica == [[Datoteka:Pohled_z_Vita_(1960)_na_Bjelasnicu_a_pocatek_kanonu_Rakitnic.jpg|mini|desno|alt=Pogled na planinu Bjelašnicu i početak kanjona rijeke Rakitnice sa planine Visočice|Pogled s vrha Vito na planinu [[Bjelašnica|Bjelašnicu]] i početak kanjona rijeke [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnice]] (planinski masiv Visočice).]] [[Visočica (planina)|Visočica]] je turistički slabije istražena planina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Njen najviši vrh je Obalj, koji doseže 1.946 metara nadmorske visine. Planina je pretežno prekrivena šumama, a njen centralni dio čine prostrane visoravni i uzvišenja s kojih se pruža pogled prema susjednim planinama, kao što su [[Bjelašnica|Bjelašnica]], [[Treskavica|Treskavica]] i [[Prenj]].<ref name="mojaplaneta"/> Šume su nastanjene [[Jelen obični|jelenima]], [[Srna|srnama]], [[Divlja svinja|divljim svinjama]] i [[Smeđi medvjed|medvjedima]], dok su planinska jezerca i potoci stanište autohtonih vrsta riba. Visočica obiluje raznovrsnim biljnim vrstama, uključujući [[Ljekovite biljke|ljekovito]] i aromatično bilje.<ref name="viadinarica"/> Klisura rijeke Rakitnice omeđuje Visočicu s jedne strane, dosežući dubinu do 1.500&nbsp;m. Dnom klisure protječe rijeka Rakitnica. Područje je u više navrata razmatrano za proglašenje zaštićenom zonom ili nacionalnim parkom.<ref name="mojaplaneta"/> == Opis doma == Planinarski dom Vrelo otvoren je neprekidno tokom cijele godine, u svim vremenskim uslovima.<ref name="viadinarica"/> === Smještajni kapaciteti === Kapacitet doma omogućava smještaj za otprilike četrdeset osoba. Ležaji i dušeci raspoređeni su u sobama i zajedničkim prostorijama. Unutar doma nalaze se i zajedničke prostorije za boravak. Tokom hladnijeg dijela godine u prostorijama je obezbijeđeno grijanje.<ref name="priroda"/> === Hrana i piće === Objekat posjeduje kuhinju u kojoj se priprema hrana i poslužuju pića, sa ponudom gotovih jela. Ova usluga dostupna je posjetiocima tokom jednodnevnih izleta ili višednevnih tura.<ref name="visitbjelasnica"/> === Voda i ostale usluge === U neposrednoj blizini doma nalazi se izvor pitke vode. Okolina objekta također nudi uslove za [[Kampiranje|kampovanje]] i postavljanje šatora.<ref name="viadinarica"/> == Pristup i komunikacije == Dom Vrelo dostupan je putničkim automobilima i autobusima zahvaljujući asfaltiranom putu. Omogućen je lakši pristup osobama bez prethodnog planinarskog iskustva.<ref name="priroda"/> == Planinarske rute i izleti == Lokacija objekta na 1.210&nbsp;m nadmorske visine skraćuje uspon do najvišeg vrha Obalja na manje od 750&nbsp;m visinske razlike. U okolini doma nalaze se markirane i nemarkirane planinarske staze koje vode prema vrhovima i visoravnima Visočice.<ref name="viadinarica"/> Dom se koristi i kao baza za višednevne obilaske Visočice, Treskavice, te za prelazak na susjedne planinske masive.<ref name="visitbjelasnica"/> Klisura Rakitnice u blizini zahtijeva adekvatnu planinarsku opremu i spremnost za obilazak.<ref name="mojaplaneta"/> == Okolna naselja i lokalna zajednica == [[Datoteka:Udoli_Tusila_(ves_vlevo)_a_pohori_Treskavica_(silne_zaminova.jpg|mini|lijevo|alt=Pogled na dolinu Tušila i planinu Treskavicu|Dolina Tušila (selo vidljivo s lijeve strane) i planina [[Treskavica]], viđeni s planinskog masiva Visočice.]] Planinarski dom smješten je između Perviza i Sinanovića, naselja čije se stanovništvo pretežno bavi [[Stočarstvo|stočarstvom]] i [[Turizam|turizmom]], uključujući pružanje usluga smještaja i vodiča. Seoska arhitektura obuhvata kamene kuće s drvenim krovovima i tradicionalne ograde.<ref name="priroda"/> == Ekologija i zaštita prirode == Područje visoravni i klisure Rakitnice odlikuje se visokim stepenom biodiverziteta i prisustvom endemskih vrsta. Očuvani prirodni ekosistemi nisu izloženi masovnoj industrijalizaciji.<ref name="mojaplaneta"/> Posjetioci i planinarsko društvo prate načela zaštite prirode i pravilnog odlaganja otpada.<ref name="viadinarica"/> Inicijative za službenu zaštitu područja prisutne su u javnosti, s ciljem očuvanja ekosistema kroz održivi turizam.<ref name="priroda"/> == Također pogledajte == * [[Visočica (planina)|Visočica]] * [[Rakitnica (Neretva)]] * [[Konjic]] * [[Planinarski savez Bosne i Hercegovine]] * [[Bjelašnica]] * [[Treskavica]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.psbih.ba Planinarski savez Bosne i Hercegovine — zvanična stranica] [[Kategorija:Planinarski domovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Konjic]] [[Kategorija:Visočica (planina)]] crs3h0owc5ihn9evvoyfy8rbu1m4upn 0 533539 3841153 3840882 2026-05-06T13:37:10Z AdnanSa 226 3841153 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Rudaki (također i Rodaki) | slika = Miniature of Rudaki by Hossein Behzad.jpg | alt_slike = | opis = Ilustracija Rudakija od Hosseina Behzada, datirana 1958. | ime_pri_rođenju = Ebu Abdulah Dža'far ibn Muhamed ibn Hakim ibn Abdulrahman ibn Adam al-Rudaki | datum_rođenja = približno 858. | mjesto_rođenja = Banoj, Samanidsko Carstvo | datum_smrti = 940/941. | mjesto_smrti = Banoj, Samanidsko Carstvo | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Pjesnik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} Rudaki (također se piše Rodaki; perzijski: رودکی; oko 858. – 940/41.) bio je pjesnik, pjevač i muzičar koji se smatra prvim velikim pjesnikom koji je pisao na novom perzijskom jeziku. Kao dvorski pjesnik pod Samanidima, navodno je komponovao više od 180.000 stihova, ali je sačuvan samo mali dio njegovog djela, a najznačajniji su dijelovi njegove verzifikacije Kalila va-Dimne, zbirke indijskih [[Basna|basni]]. Rođen u selu Banoj (koje se nalazi u današnjem području Rudaka), Rudaki je najvažniji dio svoje karijere proveo na dvoru Samanida. Iako ga biografski podaci povezuju sa samanidskim emirom (vladarom) Nasrom II (vladao 914–943), moguće je da se već pridružio dvoru pod njegovim prethodnikom, Ahmedom Samanijem (vladao 907–914). Rudakijev uspjeh je uglavnom bio posljedica podrške njegovog glavnog pokrovitelja, vezira Abu'l-Fadla al-Bal'amija (umro 940. godine), koji je odigrao važnu ulogu u procvatu nove perzijske književnosti u X stoljeću. Nakon pada Bal'amija 937. godine, Rudakijeva karijera se pogoršala, te je na kraju otpušten s dvora. Nakon toga je posljednje godine proveo u siromaštvu, umro je slijep i sam u svom rodnom gradu. U Iranu, Rudaki se priznaje kao "osnivač [[Perzijska književnost|nove perzijske poezije]]", a u Tadžikistanu kao "otac tadžičke književnosti". == Ime == Njegovo puno ime bilo je Ebu Abdulah Dža'far ibn Muhamed ibn Hakim ibn Abdulrahman ibn Adam al-Rudaki al-Ša'ir al-Samarqandi ([[Perzijski jezik|perzijski]] عبدالرحمن بن آدم الرودکی الشاعر سمرقندی). Pravilna [[transliteracija]] njegovog imena je Rōdhakī, dok je al-Rūdhakī arapski oblik.<ref>De Blois, Francois (1971). "Rūdakī". In Lewis, B.; Ménage, V. L.; Pellat, Ch. & Schacht, J. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Volume III: H–Iram. Leiden: E. J. Brill. OCLC 495469525</ref>. Ostale transliteracije uključuju Rudagi, Rawdhagi i Rudhagi. == Pozadina == Malo je informacija dostupno o Rudakijevom životu, a mnogo toga je rekonstruisano iz njegovih pjesama.<ref>Tabatabai, Sassan (2010). Father of Persian Verse: Rudaki and His Poetry. Leiden University Press. ISBN 978-9087280925. p.2.</ref> Živio je u doba Samanidskog carstva (819–999), pod kojim se počela razvijati i cvjetati nova perzijska književnost.<ref>Negmatov, N. N. (1998). "The Samanid state". History of Civilizations of Central Asia, Volume IV. Unesco. ISBN 978-9231034671. p.97.</ref> <ref>Bosworth, C.E. & Crowe, Yolande (1995). "Sāmānids". In Bosworth, C. E.; van Donzel, E.; Heinrichs, W. P. & Lecomte, G. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Volume VIII: Ned–Sam. Leiden: E. J. Brill. ISBN 978-90-04-09834-3.</ref> Perzijskog porijekla,<ref>Epinette, Michèle, "RUDAKI", Encyclopaedia Iranica Online, Brill, retrieved 31 May 2025, "RUDAKI, ABU ʿABD-ALLĀH JAʿFAR b. Moḥammad Samarqandi (b. Banoj, a village in the Rudak area between Samarqand and Bukhara, ca. 243/858; d. Banoj, 329/941), the most celebrated Persian poet of the Samanid period."</ref> <ref>Henning, Walter Bruno (1962). A LOCUST'S LEG. PERCY LUND, HUMPHRIES & CO.LTD. p. 99.</ref> Rudaki je rođen oko 858. godine u selu Banoj (Panjrud), koje se nalazi u području Rudaka između Samarkanda i Buhare. Njegovo sljepilo impliciraju spisi ranih pjesnika kao što su Daqiqi (umro 977.), Ferdowsi (umro 1020./25.), Abu Zura'ah al-Mu'ammari (oko X vijeka) i Nasir Khusraw (umro nakon 1070.). Historičar Awfi (umro 1242.) čak kaže da je Rudaki rođen [[Sljepilo|slijep]], ali to su doveli u pitanje neki moderni naučnici, zbog ekspresivne slike [[Priroda|prirode]] koju je Rudaki dao u svojim spisima.<ref>De Blois, Francois (2004). Persian Literature – A Bio-Bibliographical Survey: Poetry of the Pre-Mongol Period (Volume V). Routledge. ISBN 978-0947593476. p.191.</ref> Osim što je bio pjesnik, Rudaki je bio i pjevač i muzičar.<ref>Rypka, Jan (1968). History of Iranian Literature. Springer Netherlands. ISBN 978-9401034814. p.144.</ref> Od ere sasanidskog Irana (224–651), pjesme su se obično izvodile uz korištenje muzike.<ref>Foltz, Richard (2019). A History of the Tajiks: Iranians of the East. Bloomsbury Publishing. ISBN 978-1784539559. p.73.</ref> Pod Sasanidima, službeni, vjerski i književni jezik bio je srednjoperzijski.<ref>Lazard, G. (1975). "The Rise of the New Persian Language". In Frye, Richard N. (ed.). The Cambridge History of Iran: From the Arab Invasion to the Saljuqs. Vol. 4. Cambridge: Cambridge University Press. pp. 595–633. ISBN 0-521-20093-8. p.596.</ref> Nakon muslimanskog osvajanja Irana, jezik je ušao u novu fazu, poznatu kao novoperzijski.<ref>Paul, Ludwig (2000). "Persian Language i. Early New Persian". Encyclopædia Iranica, online edition. New York.</ref> Međutim, ne potiče od književnog oblika srednjoperzijskog (poznatog kao pārsīk, obično nazvan pahlavi), kojim su govorili ljudi Farsa i koji se koristio u [[Zoroastrizam|zoroastrijskim]] vjerskim spisima. Umjesto toga, potiče od dijalekta kojim je govorio dvor sasanidske [[Glavni grad|prijestolnice]] Ktesifona i sjeveroistočne iranske regije Horasan.[13] Tokom ovog perioda, novoperzijski jezik je bio poznat kao darī ili parsī-i darī.<ref>Perry, John R. (2011). "Persian". In Edzard, Lutz; de Jong, Rudolf (eds.). Encyclopedia of Arabic Language and Linguistics. Brill Online.</ref> == Karijera == [[Datoteka:Rudaki Tomb in Panjkent-after restored.jpg|thumb|Rudakijeva grobnica u Pandžrudu kod Pandžakenta u Tadžikistanu]] Do osme godine, Rudaki je navodno naučio Kuran napamet (postao je hafiz) i bio je vješt u poeziji. Istaknuti muzičar po imenu Abu'l-Abak Bahtiar podučavao ga je sviranju čanga. U ranim godinama, Rudaki je postao popularna ličnost zbog svog lijepog glasa, vještine u poeziji i sviranju čanga.<ref>Negmatov, N. N. (1998). "The Samanid state". History of Civilizations of Central Asia, Volume IV. Unesco. ISBN 978-9231034671. p.98.</ref> Sačuvani biografski podaci povezuju Rudakija sa samanidskim emirom (vladarom) Nasrom II (vladao 914–943) ili s njegovim vezirom Abu'l-Fadl al-Bal'amijem (umro 940). Međutim, prema književnom naučniku Sassanu Tabatabaiju, Rudaki se očigledno već pridružio samanidskom dvoru pod Nasrovim ocem i prethodnikom Ahmedom Samanijem (vladao 907–914). Tabatabai navodi da je to dokazano u Rudakijevoj pjesmi, gdje pokušava utješiti Ahmeda Samanija nakon smrti njegovog oca Ismaila Samanija 907. godine.<ref>Tabatabai, Sassan (2010). Father of Persian Verse: Rudaki and His Poetry. Leiden University Press. ISBN 978-9087280925. p.3.</ref> Njegova karijera na samanidskom dvoru smatra se najvažnijim dijelom njegovog života. Uloga dvorskog pjesnika bila je više od pukog zabavljanja drugih i bila je suštinski aspekt perzijskog dvora. Prema prvom sasanidskom kralju Ardaširu I (vladao 224–242), pjesnik je bio "dio vlade i sredstvo za jačanje vlasti". Osim što je aplaudirao suzerenu i njegovom domenu, od pjesnika se očekivalo i da daje savjete i moralne smjernice, što je značilo da je Rudaki najvjerovatnije bio iskusan i u tom području. Rudakijev uspjeh je uglavnom bio posljedica podrške njegovog glavnog zaštitnika, Bal'amija, koji je odigrao važnu ulogu u procvatu perzijske [[književnost]]i u X stoljeću. Bal'ami je Rudakija smatrao najboljim među perzijskim i [[Arapska književnost|arapskim pjesnicima]]. Rudaki je bio blizak prijatelj svog učenika Šahida Balhija, vodećeg pjesnika i učenjaka samanidskog carstva. Nakon smrti Šahida Balhija 936. godine, Rudaki je napisao elegiju za njega. Karijera mu je pošla silaznom putanjom nakon pada Bal'amija 937. godine. Ubrzo je izgubio naklonost emira i bio je otpušten s dvora. Nakon toga, posljednje godine života proveo je u siromaštvu, umirući slijep i sam u svom rodnom gradu 940. ili 941. godine.<ref>De Blois, Francois (2004). Persian Literature – A Bio-Bibliographical Survey: Poetry of the Pre-Mongol Period (Volume V). Routledge. ISBN 978-0947593476. p.192.</ref> Francuski iranolog Gilbert Lazard smatrao je da je Rudakijev prvi nasljednik bio Abu-Šakur Balhi, koji je sastavio mnoge mešnave, posebno Afarin-namu.<ref>Lazard, G. (1975). "The Rise of the New Persian Language". In Frye, Richard N. (ed.). The Cambridge History of Iran: From the Arab Invasion to the Saljuqs. Vol. 4. Cambridge: Cambridge University Press. pp. 595–633. ISBN 0-521-20093-8. p.623.</ref> == Djela == [[Datoteka:Abu 'Abdullah Ja'far ibn Muhammad al-Rudaki (d. 941 AD), Ghasayed.jpg|thumb|Rudakijeva poezija u perzijskom rukopisu nastalom u kadžarskom Iranu, datiranom za januar/februar 1866.]] Prema Asadiju Tusiju, divan (zbirka kratkih pjesama) Rudakija sastojao se od više od 180.000 stihova, ali većina je izgubljena. Ono malo što je ostalo od Rudakijevih spisa, uglavnom pojedinačni stihovi, može se naći u perzijskim rječnicima, posebno u Lughat-i Furs Asadija Tusija. Preživjelo je i nekoliko kompletnih pjesama, od kojih je najznačajnija kasida (pohvala ili oda) koja se sastoji od gotovo 100 stihova citiranih u anonimnom Tarikh-i Sistanu. Kasida je bila posvećena Abu Džafaru Ahmedu ibn Muhamedu, koji je vladao regijom Sistan kao samanidski guverner od 923. do 963. godine. U njoj Rudaki naziva Abu Džafara aristokratom sasanidskog porijekla i "ponosom Irana", što ukazuje na osjećaj kontinuiteta u iranskom identitetu od sasanidskog do samanidskog perioda.<ref>Ashraf, Ahmad (2006). "Iranian identity iii. Medieval Islamic period". In Yarshater, Ehsan (ed.). Encyclopædia Iranica. Vol. XIII/5: Iran X. Religions in Iran–Iraq V. Safavid period. London and New York: Routledge & Kegan Paul. pp. 507–522. ISBN 978-0-933273-93-1. pp. 507-522.</ref> Za ovu pjesmu, Abu Džafar je nagradio Rudakija sa 10.000 [[dinar]]a.<ref>Bosworth, C.E. & Crowe, Yolande (1995). "Sāmānids". In Bosworth, C. E.; van Donzel, E.; Heinrichs, W. P. & Lecomte, G. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Volume VIII: Ned–Sam. Leiden: E. J. Brill. ISBN 978-90-04-09834-3. p. 132.</ref> Najpoznatije djelo mu je verzifikacija Kalila va-Dimne, zbirke indijskih basni. Nasr II je naredio Bal'amiju da prevede knjigu s arapskog na perzijski, a zatim je imenovao "prevoditelje" da je čitaju naglas, tako da je Rudaki, koji je bio slijep, na osnovu toga mogao praviti stihove. Sačuvano je samo nekoliko Rudakijevih stihova. Neki od njih su identificirani u Lughat-i Furs. Rudakijeva sačuvana poezija je uglavnom lako razumljiva pismenim perzijskim čitaocima, uprkos varijacijama u terminologiji, oblicima riječi i frazama i rečeničnim obrascima.<ref>Hillmann, Michael Craig (2022). "Use of Translations of Classic Persian Poems in the Study of Persian". The Routledge Handbook of Persian Literary Translation. Routledge. pp. 334–385. ISBN 978-0367510411. p. 337.</ref> == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Iranski pjesnici]] [[Kategorija:Perzijska književnost]] [[Kategorija:Rođeni 858.]] [[Kategorija:Umrli 940.]] lpq8h3tqwdqrqk7o7mgnw4jdxswq9re 3841285 3841153 2026-05-07T07:23:32Z AdnanSa 226 3841285 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Rudaki (također i Rodaki) | slika = Miniature of Rudaki by Hossein Behzad.jpg | alt_slike = | opis = Ilustracija Rudakija od Hosseina Behzada, datirana 1958. | ime_pri_rođenju = Ebu Abdulah Dža'far ibn Muhamed ibn Hakim ibn Abdulrahman ibn Adam al-Rudaki | datum_rođenja = približno 858. | mjesto_rođenja = Banoj, Samanidsko Carstvo | datum_smrti = 940/941. | mjesto_smrti = Banoj, Samanidsko Carstvo | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Pjesnik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} Rudaki (također se piše Rodaki; perzijski: رودکی; oko 858. – 940/41.) bio je pjesnik, pjevač i muzičar koji se smatra prvim velikim pjesnikom koji je pisao na novom perzijskom jeziku. Kao dvorski pjesnik pod Samanidima, navodno je komponovao više od 180.000 stihova, ali je sačuvan samo mali dio njegovog djela, a najznačajniji su dijelovi njegove verzifikacije Kalila va-Dimne, zbirke indijskih [[Basna|basni]]. Rođen u selu Banoj (koje se nalazi u današnjem području Rudaka), Rudaki je najvažniji dio svoje karijere proveo na dvoru Samanida. Iako ga biografski podaci povezuju sa samanidskim emirom (vladarom) Nasrom II (vladao 914–943), moguće je da se već pridružio dvoru pod njegovim prethodnikom, Ahmedom Samanijem (vladao 907–914). Rudakijev uspjeh je uglavnom bio posljedica podrške njegovog glavnog pokrovitelja, vezira Abu'l-Fadla al-Bal'amija (umro 940. godine), koji je odigrao važnu ulogu u procvatu nove perzijske književnosti u X stoljeću. Nakon pada Bal'amija 937. godine, Rudakijeva karijera se pogoršala, te je na kraju otpušten s dvora. Nakon toga je posljednje godine proveo u siromaštvu, umro je slijep i sam u svom rodnom gradu. U Iranu, Rudaki se priznaje kao "osnivač [[Perzijska književnost|nove perzijske poezije]]", a u Tadžikistanu kao "otac tadžičke književnosti". == Ime == Njegovo puno ime bilo je Ebu Abdulah Dža'far ibn Muhamed ibn Hakim ibn Abdulrahman ibn Adam al-Rudaki al-Ša'ir al-Samarqandi ([[Perzijski jezik|perzijski]] عبدالرحمن بن آدم الرودکی الشاعر سمرقندی). Pravilna [[transliteracija]] njegovog imena je Rōdhakī, dok je al-Rūdhakī arapski oblik.<ref>De Blois, Francois (1971). "Rūdakī". In Lewis, B.; Ménage, V. L.; Pellat, Ch. & Schacht, J. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Volume III: H–Iram. Leiden: E. J. Brill. OCLC 495469525</ref>. Ostale transliteracije uključuju Rudagi, Rawdhagi i Rudhagi. == Pozadina == Malo je informacija dostupno o Rudakijevom životu, a mnogo toga je rekonstruisano iz njegovih pjesama.<ref>Tabatabai, Sassan (2010). Father of Persian Verse: Rudaki and His Poetry. Leiden University Press. ISBN 978-9087280925. p.2.</ref> Živio je u doba Samanidskog carstva (819–999), pod kojim se počela razvijati i cvjetati nova perzijska književnost.<ref>Negmatov, N. N. (1998). "The Samanid state". History of Civilizations of Central Asia, Volume IV. Unesco. ISBN 978-9231034671. p.97.</ref> <ref>Bosworth, C.E. & Crowe, Yolande (1995). "Sāmānids". In Bosworth, C. E.; van Donzel, E.; Heinrichs, W. P. & Lecomte, G. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Volume VIII: Ned–Sam. Leiden: E. J. Brill. ISBN 978-90-04-09834-3.</ref> Perzijskog porijekla,<ref>Epinette, Michèle, "RUDAKI", Encyclopaedia Iranica Online, Brill, retrieved 31 May 2025, "RUDAKI, ABU ʿABD-ALLĀH JAʿFAR b. Moḥammad Samarqandi (b. Banoj, a village in the Rudak area between Samarqand and Bukhara, ca. 243/858; d. Banoj, 329/941), the most celebrated Persian poet of the Samanid period."</ref> <ref>Henning, Walter Bruno (1962). A LOCUST'S LEG. PERCY LUND, HUMPHRIES & CO.LTD. p. 99.</ref> Rudaki je rođen oko 858. godine u selu Banoj (Panjrud), koje se nalazi u području Rudaka između Samarkanda i Buhare. Njegovo sljepilo impliciraju spisi ranih pjesnika kao što su Daqiqi (umro 977.), Ferdowsi (umro 1020./25.), Abu Zura'ah al-Mu'ammari (oko X vijeka) i Nasir Khusraw (umro nakon 1070.). Historičar Awfi (umro 1242.) čak kaže da je Rudaki rođen [[Sljepilo|slijep]], ali to su doveli u pitanje neki moderni naučnici, zbog ekspresivne slike [[Priroda|prirode]] koju je Rudaki dao u svojim spisima.<ref>De Blois, Francois (2004). Persian Literature – A Bio-Bibliographical Survey: Poetry of the Pre-Mongol Period (Volume V). Routledge. ISBN 978-0947593476. p.191.</ref> Osim što je bio pjesnik, Rudaki je bio i pjevač i muzičar.<ref>Rypka, Jan (1968). History of Iranian Literature. Springer Netherlands. ISBN 978-9401034814. p.144.</ref> Od ere sasanidskog Irana (224–651), pjesme su se obično izvodile uz korištenje muzike.<ref>Foltz, Richard (2019). A History of the Tajiks: Iranians of the East. Bloomsbury Publishing. ISBN 978-1784539559. p.73.</ref> Pod Sasanidima, službeni, vjerski i književni jezik bio je srednjoperzijski.<ref>Lazard, G. (1975). "The Rise of the New Persian Language". In Frye, Richard N. (ed.). The Cambridge History of Iran: From the Arab Invasion to the Saljuqs. Vol. 4. Cambridge: Cambridge University Press. pp. 595–633. ISBN 0-521-20093-8. p.596.</ref> Nakon muslimanskog osvajanja Irana, jezik je ušao u novu fazu, poznatu kao novoperzijski.<ref>Paul, Ludwig (2000). "Persian Language i. Early New Persian". Encyclopædia Iranica, online edition. New York.</ref> Međutim, ne potiče od književnog oblika srednjoperzijskog (poznatog kao pārsīk, obično nazvan pahlavi), kojim su govorili ljudi Farsa i koji se koristio u [[Zoroastrizam|zoroastrijskim]] vjerskim spisima. Umjesto toga, potiče od dijalekta kojim je govorio dvor sasanidske [[Glavni grad|prijestolnice]] Ktesifona i sjeveroistočne iranske regije Horasan.[13] Tokom ovog perioda, novoperzijski jezik je bio poznat kao darī ili parsī-i darī.<ref>Perry, John R. (2011). "Persian". In Edzard, Lutz; de Jong, Rudolf (eds.). Encyclopedia of Arabic Language and Linguistics. Brill Online.</ref> == Karijera == [[Datoteka:Rudaki Tomb in Panjkent-after restored.jpg|thumb|Rudakijeva grobnica u Pandžrudu kod Pandžakenta u Tadžikistanu]] Do osme godine, Rudaki je navodno naučio Kuran napamet (postao je hafiz) i bio je vješt u poeziji. Istaknuti muzičar po imenu Abu'l-Abak Bahtiar podučavao ga je sviranju čanga. U ranim godinama, Rudaki je postao popularna ličnost zbog svog lijepog glasa, vještine u poeziji i sviranju čanga.<ref>Negmatov, N. N. (1998). "The Samanid state". History of Civilizations of Central Asia, Volume IV. Unesco. ISBN 978-9231034671. p.98.</ref> Sačuvani biografski podaci povezuju Rudakija sa samanidskim emirom (vladarom) Nasrom II (vladao 914–943) ili s njegovim vezirom Abu'l-Fadl al-Bal'amijem (umro 940). Međutim, prema književnom naučniku Sassanu Tabatabaiju, Rudaki se očigledno već pridružio samanidskom dvoru pod Nasrovim ocem i prethodnikom Ahmedom Samanijem (vladao 907–914). Tabatabai navodi da je to dokazano u Rudakijevoj pjesmi, gdje pokušava utješiti Ahmeda Samanija nakon smrti njegovog oca Ismaila Samanija 907. godine.<ref>Tabatabai, Sassan (2010). Father of Persian Verse: Rudaki and His Poetry. Leiden University Press. ISBN 978-9087280925. p.3.</ref> Njegova karijera na samanidskom dvoru smatra se najvažnijim dijelom njegovog života. Uloga dvorskog pjesnika bila je više od pukog zabavljanja drugih i bila je suštinski aspekt perzijskog dvora. Prema prvom sasanidskom kralju Ardaširu I (vladao 224–242), pjesnik je bio "dio vlade i sredstvo za jačanje vlasti". Osim što je aplaudirao suzerenu i njegovom domenu, od pjesnika se očekivalo i da daje savjete i moralne smjernice, što je značilo da je Rudaki najvjerovatnije bio iskusan i u tom području. Rudakijev uspjeh je uglavnom bio posljedica podrške njegovog glavnog zaštitnika, Bal'amija, koji je odigrao važnu ulogu u procvatu perzijske [[književnost]]i u X stoljeću. Bal'ami je Rudakija smatrao najboljim među perzijskim i [[Arapska književnost|arapskim pjesnicima]]. Rudaki je bio blizak prijatelj svog učenika Šahida Balhija, vodećeg pjesnika i učenjaka samanidskog carstva. Nakon smrti Šahida Balhija 936. godine, Rudaki je napisao elegiju za njega. Karijera mu je pošla silaznom putanjom nakon pada Bal'amija 937. godine. Ubrzo je izgubio naklonost emira i bio je otpušten s dvora. Nakon toga, posljednje godine života proveo je u siromaštvu, umirući slijep i sam u svom rodnom gradu 940. ili 941. godine.<ref>De Blois, Francois (2004). Persian Literature – A Bio-Bibliographical Survey: Poetry of the Pre-Mongol Period (Volume V). Routledge. ISBN 978-0947593476. p.192.</ref> Francuski iranolog Gilbert Lazard smatrao je da je Rudakijev prvi nasljednik bio Abu-Šakur Balhi, koji je sastavio mnoge mešnave, posebno Afarin-namu.<ref>Lazard, G. (1975). "The Rise of the New Persian Language". In Frye, Richard N. (ed.). The Cambridge History of Iran: From the Arab Invasion to the Saljuqs. Vol. 4. Cambridge: Cambridge University Press. pp. 595–633. ISBN 0-521-20093-8. p.623.</ref> == Djela == [[Datoteka:Abu 'Abdullah Ja'far ibn Muhammad al-Rudaki (d. 941 AD), Ghasayed.jpg|thumb|Rudakijeva poezija u perzijskom rukopisu nastalom u kadžarskom Iranu, datiranom za januar/februar 1866.]] Prema Asadiju Tusiju, divan (zbirka kratkih pjesama) Rudakija sastojao se od više od 180.000 stihova, ali većina je izgubljena. Ono malo što je ostalo od Rudakijevih spisa, uglavnom pojedinačni stihovi, može se naći u perzijskim rječnicima, posebno u Lughat-i Furs Asadija Tusija. Preživjelo je i nekoliko kompletnih pjesama, od kojih je najznačajnija kasida (pohvala ili oda) koja se sastoji od gotovo 100 stihova citiranih u anonimnom Tarikh-i Sistanu. Kasida je bila posvećena Abu Džafaru Ahmedu ibn Muhamedu, koji je vladao regijom Sistan kao samanidski guverner od 923. do 963. godine. U njoj Rudaki naziva Abu Džafara aristokratom sasanidskog porijekla i "ponosom Irana", što ukazuje na osjećaj kontinuiteta u iranskom identitetu od sasanidskog do samanidskog perioda.<ref>Ashraf, Ahmad (2006). "Iranian identity iii. Medieval Islamic period". In Yarshater, Ehsan (ed.). Encyclopædia Iranica. Vol. XIII/5: Iran X. Religions in Iran–Iraq V. Safavid period. London and New York: Routledge & Kegan Paul. pp. 507–522. ISBN 978-0-933273-93-1. pp. 507-522.</ref> Za ovu pjesmu, Abu Džafar je nagradio Rudakija sa 10.000 [[dinar]]a.<ref>Bosworth, C.E. & Crowe, Yolande (1995). "Sāmānids". In Bosworth, C. E.; van Donzel, E.; Heinrichs, W. P. & Lecomte, G. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Volume VIII: Ned–Sam. Leiden: E. J. Brill. ISBN 978-90-04-09834-3. p. 132.</ref> Najpoznatije djelo mu je verzifikacija Kalila va-Dimne, zbirke indijskih basni. Nasr II je naredio Bal'amiju da prevede knjigu s arapskog na perzijski, a zatim je imenovao "prevoditelje" da je čitaju naglas, tako da je Rudaki, koji je bio slijep, na osnovu toga mogao praviti stihove. Sačuvano je samo nekoliko Rudakijevih stihova. Neki od njih su identificirani u Lughat-i Furs. Rudakijeva sačuvana poezija je uglavnom lako razumljiva pismenim perzijskim čitaocima, uprkos varijacijama u terminologiji, oblicima riječi i frazama i rečeničnim obrascima.<ref>Hillmann, Michael Craig (2022). "Use of Translations of Classic Persian Poems in the Study of Persian". The Routledge Handbook of Persian Literary Translation. Routledge. pp. 334–385. ISBN 978-0367510411. p. 337.</ref> Iako je Rudaki u svojim djelima pokazivao pro-ismailitske simpatije, njegova poezija je u potpunosti sekularne prirode.{{sfn|Starr|2015|p=227}} Islam je čvrsto uspostavljen do X stoljeća; Međutim, Perzijanci su se i dalje sjećali svoje duboko ukorijenjene zoroastrijske historije.{{sfn|Tabatabai|2010|p=9}} Rudaki je bio skloniji evociranju drevnih [[iran]]skih i zoroastrijskih pojmova umjesto muslimanskih. Neke od Rudakijevih pjesama napisane su u predislamskom ''andarz'' stilu, u kojem se ukazuje na [[Etika|etička]] učenja, prijateljska kritika i savjeti za ispravno ponašanje i privatno i javno.{{sfn|Tabatabai|2010|p=9}} Primjer Rudakijevih zoroastrijskih korijena može se vidjeti u odlomku gdje govori o svom zaštitniku:{{sfn|Epinette|2022}} {{quote|To je zagonetka, koja opisuje njegovu milost i volju: On je Avesta po mudrosti, Zand u suštini...}} == Naslijeđe i procjena == Rudaki se smatra prvim značajnim pjesnikom koji je pisao na novom perzijskom jeziku. Iako su prije njega živjeli drugi pjesnici koji su pisali na novom perzijskom, poput Abu Hafsa Sughdija (umro 902. godine), većina njihovih djela nije sačuvana. U Iranu se Rudaki priznaje kao "osnivač nove perzijske poezije", a u Tadžikistanu kao "otac tadžikistanske književnosti", obje tvrdnje, prema iranologu Richardu Foltzu, nisu kontradiktorne. Rudakijev život prikazan je u filmu Sudbina pjesnika iz 1957. godine, koji je napisao Satim Ulugzade (umro 1997. godine). Sljedeće godine, potonji je napisao predstavu fokusiranu na Rudakija, pod nazivom Rudaki, koja je bila prva tadžikistanska biografska drama.<ref>Rypka, Jan (1968). History of Iranian Literature. Springer Netherlands. ISBN 978-9401034814. p. 574.</ref> 1100. godišnjicu Rudakijevog rođenja obilježili su Iran i Tadžikistanska Sovjetska Socijalistička Republika 1958. godine, koji su zajedno održali konferenciju kojoj se pridružilo nekoliko eminentnih iranskih i tadžikistanskih akademika. Upravo u tom periodu otkriveno je Rudakijevo grobno mjesto u Pandžrudu. Sovjetski [[Arheologija|arheolog]] i [[Antropologija|antropolog]] Mihail Mihajlovič Gerasimov (umro 1970.) iskopao je i analizirao Rudakijeve posmrtne ostatke, koje je iskoristio da rekonstruiše njegovo lice na [[Skulptura|skulpturi]]. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rudaki je počeo da postaje jači predstavnik tadžičkog identiteta, a također je ojačao njihove veze sa ostatkom svijeta koji se služi perzijskim jezikom. Prema Nileu Greenu, Rudaki je "najavio novu eru perzijske književnosti". Iranolog Francois de Blois navodi da je Rudaki "bio najslavniji perzijski pjesnik prije Firdowsija". Nakon svoje smrti, Rudaki je ostao veoma popularna ličnost oko dva vijeka, sve do [[Mongoli|mongolskog]] perioda, kada je postao nepopularan među visoko pozicioniranim pjesnicima tog vremena. Međutim, nije bio zaboravljen, što pokazuje pripisivanje njegovog imena Pseudo-Divan-i Rudakiju, kojeg je de Blois nazvao "jednom od ozloglašenih književnih prevara". Naučnici poput Hasana ibn Luftullaha al-Razija u XVII vijeku i Reza-Qoli Khan Hedajata u XIX vijeku lako su prepoznali da je Pseudo-Divan-i Rudaki uglavnom sastavljen od pjesama Katrana Tabrizija (umro nakon 1088.), dok su ostatak već bile poznate Rudakijeve pjesme koje su spomenute u tadhkirama (biografskim rječnicima). Tokom XIX vijeka, ponovo je porasla popularnosst Rudakija, zajedno s popularnošću drugih drevnih hurasanijskih pjesnika. <gallery class="center" widths="220px" heights="220px"> Image:Iranian Roodaki.jpg|Marka kojom se slavi 1100. godišnjica Rudakijevog rođenja, izdata od strane Pahlavijevog Irana 1942. godine Image:Stamp_of_USSR_2247.jpg|Marka koja slavi 1100. godišnjicu Rudakijevog rođenja, izdata od strane Sovjetskog Saveza 1958. godine Image:Stamps of Tajikistan, 019-08.jpg|Marka Rudakija, izdata od strane Tadžikistana 2008. godine </gallery> == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Iranski pjesnici]] [[Kategorija:Perzijska književnost]] [[Kategorija:Rođeni 858.]] [[Kategorija:Umrli 940.]] 8ds9gyx20ycol5biep5g0qlqm9kxm58 0 533732 3841212 3838448 2026-05-06T20:30:50Z Z1KA 87045 /* Rezultati */ 3841212 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = LG kup (Rusija) | godina = 2002. | slika = | veličina = | tekst = | država = Rusija | grad = [[Moskva]] | datumi = 17–19. maj | br_ekipa = 4 | konfederacije = 1 | stadioni = 1 | gradovi = 1 | šampion_drugo = {{NOG|BLR}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|UKR}} | treći_drugo = {{NOG|SRJ}} | četvrti_drugo = {{NOG|RUS}} | utakmice = 4 | golovi = 8 | posjećenost = | najbolji_strijelac = {{ZD|BLR}} [[Valentin Belkevič]] (2 gola) | najbolji_igrač = | prethodnasezona = [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]] (Iran) | sljedećasezona = (Vijetnam) [[LG kup 2002 (Vijetnam)|2002.]] }} '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]] 2002. (Rusija)''' bio je osmi u nizu međunarodni nogometni turnir organizovan od strane [[LG Electronics]]. Održan je u [[Rusija|Rusiji]] od 17. do 19. maja 2002. Osvojila ga je [[Nogometna reprezentacija Bjelorusije]] pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]] rezultatom 2:0.<ref name=":0">{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesl/lgcup2-02.html |work=[[RSSSF]]|author=rsssf.com|title=LG Cup Four Nations Tournament (Moskva) 2002 |date=|accessdate=11 January 2019}}</ref> == Učesnici == [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] je prvobitno bila najavljena kao učesnica, ali ih je zamijenila [[Ukrajina]], dok je [[Bjelorusija]] učestvovala kao četvrta učesnica, a prvobitno je bilo planirano da bude izabrana između [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]], [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaja]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]], [[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegala]] i [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunisa]].<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Reprezentacija !Konfederacija !FIFA rang<br>{{Malo|(15. maj 2002)}} |- | style="text-align:left;" |{{NOG|RUS}} {{Malo|(domaćin)}} | rowspan="4" |[[UEFA]] |28. |- | style="text-align:left;" |{{NOG|SRJ}} |10. |- | style="text-align:left;" |{{NOG|UKR}} |44. |- | style="text-align:left;" |{{NOG|BLR}} |88. |} == Stadioni == Utakmice su igrane na stadionu [[FK Dinamo Moskva|FK Dinama]]. Prvobitno je bilo planirano da se igra na novom stadionu [[FK Lokomotiv Moskva|FK Lokomotive]], ali nije bio spreman na vrijeme.<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="4" |[[Rusija]]{{location map|Rusija|float=none|height=280|width=280|caption=|lat=55.791389|long=37.559722|label=[[Moskva|<span style="color:Blue; font-size:87%;">Moskva</span>]]|position=bottom}} ![[Moskva]] |- |[[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]] |- |Kapacitet: '''36.540''' |- |[[Datoteka:Dynamo Stadium.jpg|200x200piksel]] |} == Rezultati == {{Polufinale sa trećim mjestom |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes <!--Datum-Mjesto|Tim 1|Rez 1|Tim 2|Rez 2--> <!--Semi-finals--> |17. maj – [[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]]|{{NOG|RUS}}|1 (4)|{{NOG|BLR}}|1 (5) |17. maj – [[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]]|{{NOG|UKR}}|2|{{NOG|SRJ}}|0 <!--Final--> |19. maj – [[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]]|{{NOG|BLR}}|2|{{NOG|UKR}}|0 <!--3rd place match--> |19. maj – [[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]]|{{NOG|RUS}}|1 (5)|{{NOG|SRJ}}|1 (6) }} === Polufinale === {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 17. maj | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|RUS}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = http://www.rsssf.com/tablesl/lgcup2-02.html | tim2 = {{NOG|BLR}} | golovi1 = [[Andrej Solomatin|Solomatin]] {{gol|28|pen.}} | golovi2 = [[Valentin Belkevič|Belkevič]] {{gol|15}} | jedanaesterci1 = *[[Dmitrij Hohlov|Hohlov]] {{penpromašaj}} *[[Jurij Nikiforov|Nikiforov]] {{penpromašaj}} *[[Igor Semšov|Semšov]] {{pengol}} *[[Sergej Semak|Semak]] {{penpromašaj}} *[[Andrej Solomatin|Solomatin]] {{pengol}} *[[Andrej Karjaka|Karjaka]] {{pengol}} *[[Dmitrij Aleničev|Aleničev]] {{pengol}} *[[Ruslan Pimenov|Pimenov]] {{penpromašaj}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Aleksandar Kulčij|Kulčij]] *{{penpromašaj}} [[Sergej Štanjuk|Štanjuk]] *{{pengol}} [[Valjancin Bjalkevič|Bjalkevič]] *{{penpromašaj}} [[Maksim Ramaščenka|Ramaščenka]] *{{pengol}} [[Aleksandar Hleb|Hleb]] *{{pengol}} [[Andrej Astrovski|Astrovski]] *{{pengol}} [[Sergej Ameljančuk|Ameljančuk]] *{{pengol}} [[Denis Kouba|Kouba]] | jedanaesterci = 4–5 | stadion = [[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]], [[Moskva]] | gledalaca = 16.000 | sudac = [[Viktor Kassai]] ([[Nogometni savez Mađarske|Mađarska]]) }} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 17. maj | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|UKR}} | rezultat = 2–0 | izvještaj = http://www.rsssf.com/tablesl/lgcup2-02.html | tim2 = {{NOG|SRJ}} | golovi1 = [[Sergej Popov|Popov]] {{gol|27}} <br /> [[Volodimir Musolitin|Musolitin]] {{gol|78}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]], [[Moskva]] | gledalaca = 7.000 | sudac = [[Paulius Malzinskas]] ([[Nogometni savez Litvanije|Litvanija]]) }} === Treće mjesto === {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 19. maj | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|RUS}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = http://www.rsssf.com/tablesl/lgcup2-02.html | tim2 = {{NOG|SRJ}} | golovi1 = [[Dmitrij Sičev|Sičev]] {{gol|87}} | golovi2 = [[Darko Kovačević|Kovačević]] {{gol|54}} | jedanaesterci1 = *[[Valerij Karpin|Karpin]] {{pengol}} *[[Dmitrij Aleničev|Aleničev]] {{pengol}} *[[Viktor Onopko|Onopko]] {{penpromašaj}} *[[Dmitrij Sičov|Sičov]] {{pengol}} *[[Jurij Nikiforov|Nikiforov]] {{pengol}} *[[Aleksandar Keržakov|Keržakov]] {{pengol}} *[[Jurij Kovtun|Kovtun]] {{penpromašaj}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Mihailo Pjanović|Pjanović]] *{{pengol}} [[Predrag Đorđević|Đorđević]] *{{pengol}} [[Ognjen Koroman|Koroman]] *{{pengol}} [[Savo Milošević|Milošević]] *{{pengol}} [[Mateja Kežman|Kežman]] *{{pengol}} [[Saša Ilić|Ilić]] *{{pengol}} [[Zoran Mirković|Mirković]] | jedanaesterci = 5–6 | stadion = [[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]], [[Moskva]] | gledalaca = 12.000 | sudac = [[Viktor Kassai]] ([[Nogometni savez Mađarske|Mađarska]]) }} === Finale === {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 19. maj | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|BLR}} | rezultat = 2–0 | izvještaj = http://www.rsssf.com/tablesl/lgcup2-02.html | tim2 = {{NOG|UKR}} | golovi1 = [[Valentin Belkevič|Belkevič]] {{gol|48}} <br /> [[Aljaksandar Gleb|Gleb]] {{gol|63}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]], [[Moskva]] | gledalaca = 5.000 | sudac = [[Paulius Malzinskas]] ([[Nogometni savez Litvanije|Litvanija]]) }} == Statistika == === Strijelci === ; 2 gola * {{ZD|BLR}} [[Valentin Belkevič]] ; 1 gol * {{ZD|BLR}} [[Aljaksandar Gleb]] * {{ZD|SRJ}} [[Darko Kovačević]] * {{ZD|RUS}} [[Dmitrij Sičev]] * {{ZD|RUS}} [[Andrej Solomatin]] * {{ZD|UKR}} [[Sergej Popov]] * {{ZD|UKR}} [[Volodimir Musolitin]] == Također pogledajte == * [[LG kup (nogomet)]] * [[LG kup 2001 (Iran)]] * [[LG kup 2002 (Vijetnam)]] == Reference == {{Refspisak}} {{LG kup (nogomet)}} [[Kategorija:2002. u nogometu]] [[Kategorija:2002. u Rusiji]] [[Kategorija:LG kup (nogomet)|2002]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Rusiji]] hpxxflncoqwt5ld99y9fb2ijfned80z 10 533783 3841221 3838806 2026-05-06T20:43:42Z Z1KA 87045 3841221 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Kirin kup | naslov = [[Kirin kup]] | tijeloklasa = hlist | ispodklasa = hlist | slika = [[Datoteka:Kirin logo.svg|80px]] | podaci1 = * [[Kirin kup 1978.|1978]] * [[Kirin kup 1979.|1979]] * [[Kirin kup 1980.|1980]] * [[Kirin kup 1981.|1981]] * [[Kirin kup 1982.|1982]] * [[Kirin kup 1983.|1983]] * [[Kirin kup 1984.|1984]] * [[Kirin kup 1985.|1985]] * [[Kirin kup 1986.|1986]] * [[Kirin kup 1987.|1987]] * [[Kirin kup 1988.|1988]] * [[Kirin kup 1991.|1991]] * [[Kirin kup 1992.|1992]] * [[Kirin kup 1993.|1993]] * [[Kirin kup 1994.|1994]] * [[Kirin kup 1995.|1995]] * [[Kirin kup 1996.|1996]] * [[Kirin kup 1997.|1997]] * [[Kirin kup 1998.|1998]] * [[Kirin kup 1999.|1999]] * [[Kirin kup 2000.|2000]] * [[Kirin kup 2001.|2001]] * ''[[Kirin kup 2002.|2002]]'' * ''[[Kirin kup 2003.|2003]]'' * [[Kirin kup 2004.|2004]] * [[Kirin kup 2005.|2005]] * [[Kirin kup 2006.|2006]] * [[Kirin kup 2007.|2007]] * [[Kirin kup 2008.|2008]] * [[Kirin kup 2009.|2009]] * [[Kirin kup 2011.|2011]] * [[Kirin kup 2013.|2013]] * [[Kirin kup 2016.|2016]] * [[Kirin kup 2022.|2022]] | ispod = * [[Kirin (kompanija)|Kirin]] }} <noinclude> [[Kategorija:Kirin kup|~]] [[Kategorija:Navigacioni šabloni za nogomet po državama|Japan]] </noinclude> phil8oz5x258lg3tqmws3vut805i1uw 0 533784 3841209 3838817 2026-05-06T20:24:36Z Z1KA 87045 /* Rezultati */ 3841209 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Kirin kup | godina = 2016. | slika = Kirin logo.svg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Logo [[Kirin (kompanija)|kompanije Kirin]]. | država = Japan | grad = {{hlist|[[Toyota, Aichi|Toyota]]|[[Suita]]}} | datumi = 3–7. jula | br_ekipa = 4 | konfederacije = 2 | stadioni = 2 | gradovi = 2 | šampion_drugo = {{NOG|BIH}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|JPN}} | treći_drugo = {{NOG|DEN}} | četvrti_drugo = {{NOG|BUL}} | utakmice = 4 | golovi = 20 | posjećenost = 96252 | najbolji_strijelac = {{ZD|BIH}} [[Milan Đurić]] (4 gola) | najbolji_igrač = | prethodnasezona = [[Kirin kup 2013.|2013.]] | sljedećasezona = [[Kirin kup 2022.|2022.]] }} '''[[Kirin kup]] 2016.''' bio je 31. u nizu [[japan]]ski nogometni turnir organizovan od strane [[Kirin (kompanija)|kompanije Kirin]]. Održan je u [[Japan]]u od 3. do 7. juna 2016. Osvojila ga je [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]] rezultatom 2:1.<ref>{{cite news|url=http://www.jfa.jp/eng/samuraiblue/kirincupsoccer_2016/news/00008689/|title=Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Denmark to participate in Kirin Cup Soccer 2016|work=Japan Football Association|date=25 January 2016}}</ref> == Učesnici == {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Reprezentacija !Konfederacija !FIFA rang<br>{{Malo|(2. juni 2016)}} |- |style="text-align:left;"|{{NOG|BIH}} | rowspan="3" |[[UEFA]] |20. |- | style="text-align:left;" |{{NOG|BUL}} |69. |- |style="text-align:left;"|{{NOG|DEN}} |38. |- | style="text-align:left;" |{{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} |[[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] |53. |} == Stadioni == {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="4" |[[Japan]]{{Lokacijska karta+|Japan|float=none|height=280|width=280|caption=|places= {{Lokacijska karta~|Japan|lat=35.082444|long=137.156333|label=[[Toyota, Aichi|<span style="color:Red; font-size:87%;">Toyota</span>]]|mark=Red pog.svg|position=right}} {{Lokacijska karta~|Japan|lat=34.759444|long=135.516944|label=[[Suita|<span style="color:Red; font-size:87%;">Suita</span>]]|mark=Red pog.svg|position=bottom}} }} ![[Toyota, Aichi|Toyota]] ![[Suita]] |- |[[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] |[[Gradski stadion Suita]] |- |Kapacitet: '''45.000''' |Kapacitet: '''39.694''' |- |[[Datoteka:Nagoya Grampus game in Toyota Stadium 100814.JPG|200x200piksel]] |[[Datoteka:SCFS03.JPG|200x200piksel]] |} == Rezultati == [[Datoteka:Municipal Suita Stadium.JPG|thumb|Utakmica finala između [[Japan]]a i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na [[Gradski stadion Suita|Gradskom stadionu Suita]] u [[Osaka (prefektura)|prefekturi Osaka]].]] {{Polufinale sa trećim mjestom |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes <!--Datum-Mjesto|Tim 1|Rez 1|Tim 2|Rez 2--> <!--Semi-finals--> |3. juni – [[Stadion Toyota (Japan)|Toyota]]|{{NOG|DEN}}|2 (3)|{{NOG|BIH}}|2 (4) |3. juni – [[Stadion Toyota (Japan)|Toyota]]|{{NOG|JPN}}|7|{{NOG|BUL}}|2 <!--Final--> |7. juni – [[Gradski stadion Suita|Suita]]|{{NOG|JPN}}|1|{{NOG|BIH}}|2 <!--3rd place match--> |7. juni – [[Gradski stadion Suita|Suita]]|{{NOG|DEN}}|4|{{NOG|BUL}}|0 }} === Polufinale === {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 3. juni | vrijeme = {{UTZ|16:00|9}} | tim1 = {{NOG-D|DEN}} | rezultat = 2–2 | izvještaj = [https://www.rezultati.com/utakmica/nogomet/bosna-i-hercegovina-fqe7WYTr/danska-0KUdxQVi/?mid=ATji8CrE Izvještaj] | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = [[Simon Kjær|Kjær]] {{gol|22}}<br>[[Viktor Fischer|Fischer]] {{gol|41}} | golovi2 = [[Milan Đurić|Đurić]] {{gol|52||82}} | lokacija = [[Toyota, Aichi|Toyota]], Japan | stadion = [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] | gledalaca = 4.500 | sudac = [[Ben Williams (sudac)|Benjamin Williams]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]]) | jedanaesterci = 3–4 | jedanaesterci1 = {{pengol}} [[Morten Rasmussen|Rasmussen]]<br>{{penpromašaj}} [[Jannik Vestergaard|Vestergaard]]<br>{{penpromašaj}} [[Andreas Christensen|Christensen]]<br>{{pengol}} [[Lasse Schöne|Schöne]]<br>{{pengol}} [[Christian Eriksen|Eriksen]] | jedanaesterci2 = [[Mario Vrančić|Vrančić]] {{penpromašaj}}<br>[[Rade Krunić|Krunić]] {{pengol}}<br>[[Armin Hodžić|Hodžić]] {{pengol}}<br>[[Miroslav Stevanović|Stevanović]] {{pengol}}<br>[[Haris Medunjanin|Medunjanin]] {{pengol}} }} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 3. juni | vrijeme = {{UTZ|19:40|9}} | tim1 = {{NOG-D|JPN}} | rezultat = 7–2 | izvještaj = [https://www.rezultati.com/utakmica/nogomet/bugarska-WEeqYLaT/japan-ULXPdOUj/?mid=lKke7WcK Izvještaj] | tim2 = {{NOG|BUL}} | golovi1 = [[Shinji Okazaki|Okazaki]] {{gol|3}}<br>[[Shinji Kagawa|Kagawa]] {{gol|26||35}}<br>[[Maya Yoshida|Yoshida]] {{gol|38||53}}<br>[[Takashi Usami|Usami]] {{gol|57}}<br>[[Takuma Asano|Asano]] {{gol|87|pen.}} | golovi2 = [[Mihail Aleksandrov|Aleksandrov]] {{gol|59}}<br>[[Ivajlo Čočev|Čočev]] {{gol|82}} | lokacija = [[Toyota, Aichi|Toyota]], Japan | stadion = [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] | gledalaca = 41.940 | sudac = [[Bartosz Frankowski]] ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]]) }} === 3. mjesto === {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 7. juni | vrijeme = {{UTZ|16:00|9}} | tim1 = {{NOG-D|DEN}} | rezultat = 4–0 | izvještaj = [http://www.jfa.jp/national_team/samuraiblue/20161111/schedule_result/pdf/m01_eng.pdf Izvještaj] | tim2 = {{NOG|BUL}} | golovi1 = [[Morten Rasmussen|Rasmussen]] {{gol|39}}<br>[[Christian Eriksen|Eriksen]] {{gol|72||74||82}} | golovi2 = | lokacija = [[Suita]], Japan | stadion = [[Gradski stadion Suita]] | gledalaca = 14.223 | sudac = [[Ryuji Sato]] ([[Nogometni savez Japana|Japan]]) }} === Finale === {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 7. juni | vrijeme = {{UTZ|19:30|9}} | tim1 = {{NOG-D|JPN}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = [https://www.rezultati.com/utakmica/nogomet/bosna-i-hercegovina-fqe7WYTr/japan-ULXPdOUj/?mid=pbPlKSFB Izvještaj] | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = [[Hiroshi Kiyotake|Kiyotake]] {{gol|28}} | golovi2 = [[Milan Đurić|Đurić]] {{gol|29||66}} | lokacija = [[Suita]], Japan | stadion = [[Gradski stadion Suita]] | gledalaca = 35.589 | sudac = [[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]]) }} == Statistika == === Strijelci === ; 4 gola {{ZD|BIH}} [[Milan Đurić]] ; 3 gola * {{ZD|DEN}} [[Christian Eriksen]] ; 2 gola * {{ZD|JPN}} [[Shinji Kagawa]] * {{ZD|JPN}} [[Maya Yoshida]] ; 1 gol * {{ZD|DEN}} [[Simon Kjær]] * {{ZD|DEN}} [[Viktor Fischer]] * {{ZD|DEN}} [[Morten Rasmussen]] * {{ZD|JPN}} [[Hiroshi Kiyotake]] * {{ZD|JPN}} [[Shinji Okazaki]] * {{ZD|JPN}} [[Takashi Usami]] * {{ZD|JPN}} [[Takuma Asano]] * {{ZD|BUL}} [[Mihail Aleksandrov]] * {{ZD|BUL}} [[Ivajlo Čočev]] == Također pogledajte == * [[Kirin kup]] * [[Kirin kup 2013.]] * [[Kirin kup 2022.]] == Reference == {{Refspisak}} {{Kirin kup}} [[Kategorija:2016. u nogometu]] [[Kategorija:2016. u Japanu]] [[Kategorija:Kirin kup|2016]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] ryqgeyxtcgueadw2ixm07atid3k762w 0 533942 3841145 3839692 2026-05-06T12:17:34Z Panasko 146730 3841145 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Frank Herbert | slika = Frank Herbert 1984 (square).jpg | opis_slike = Frank Herbert 1984. | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1920|10|8}} | mjesto_rođenja = [[Tacoma (Washington)|Tacoma]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1986|2|11|1920|10|8}} | mjesto_smrti = [[Madison (Wisconsin)|Madison]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | zanimanje = Pisac | jezik = | nacionalnost = Američko | obrazovanje = | period = 1945–1986. | žanr = [[Naučna fantastika]] | poznata_djela = ''[[Dina (roman)]]'' | supružnik = {{Plainlist| * Flora Lillian Parkinson ​(v. 1941; raz. 1943)​[1] * Beverly Ann Stuart ​(v. 1946; umrla 1984)​[2] * Theresa Diane Shackelford​ (v. 1985) }} | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Franklin Patrick Herbert Jr.''' (8. oktobar 1920 – 11. februar 1986) [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je pisac [[Naučna fantastika|naučne fantastike]], najpoznatiji po svom romanu ''[[Dina (roman)|Dina]]'' iz 1965. i pet nastavaka. Također je pisao kratke priče<ref>{{Cite web |title=The Collected Stories of Frank Herbert – Dune Novels |url=https://dunenovels.com/the-collected-stories-of-frank-herbert/ |access-date=2025-07-03 |language=en-US}}</ref> i radio kao novinar, fotograf, književni recenzent,<ref>{{Cite web |title=The Sword Of Shannara by Terry Brooks {{!}} Waterstones |url=https://www.waterstones.com/book/the-sword-of-shannara/terry-brooks//9781841495484 |access-date=2025-07-03 |website=www.waterstones.com |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |last=Herbert |first=Frank |date=1977-04-10 |title=Some Arthur, Some Tolkien |url=https://www.nytimes.com/1977/04/10/archives/some-arthur-some-tolkien-some-arthur.html |access-date=2025-07-03 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> ekološki konsultant i predavač.<ref>{{Cite web |title=Frank Herbert |url=https://greencardamom.github.io/BooksAndWriters/fherbert.htm |access-date=2025-07-03 |website=greencardamom.github.io}}</ref> ''Dina'' je jedan od najprodavanijih naučnofantastičnih romana svih vremena,<ref name="RIF">{{cite web|date= March 18, 2003|title= SCI FI Channel Auction to Benefit Reading Is Fundamental|url=http://pnnonline.org/article.php?sid=4302|archive-url= https://web.archive.org/web/20070928005501/http://pnnonline.org/article.php?sid=4302|archive-date=September 28, 2007 |access-date= September 28, 2007|publisher= PNNonline.org ([[Internet Archive]])|quote= Since its debut in 1965, Frank Herbert's ''Dune'' has sold over 12{{nbsp}}million copies worldwide, making it the best-selling science fiction novel of all time{{nbsp}}[...] Frank Herbert's ''Dune'' saga is one of the greatest 20th Century contributions to literature.}}</ref> a serija je klasik žanra naučne fantastike.<ref name="Kunzru2015">{{Cite news |last=Kunzru |first=Hari |date=July 3, 2015 |title=Dune, 50 years on: how a science fiction novel changed the world |url=https://www.theguardian.com/books/2015/jul/03/dune-50-years-on-science-fiction-novel-world |access-date=March 4, 2024 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Serija je više puta adaptirana, uključujući igrani film Davida Lyncha ''[[Dina (1984)|Dina]]'' (1984), mini-serije ''[[Dina (mini serija)|Frank Herbertova Dina]]'' (2000) i ''[[Djeca Dine]]'' (2003), te filmsku trilogiju koja je trenutno u produkciji, a objavljeni su filmovi Denisa Villeneuvea [[Dina (2021)|Dina]] (2021) i ''[[Dina: Drugi dio]]'' (2024).<ref>{{Cite web|url=https://www.inverse.com/entertainment/denis-villeneuves-dune-trilogy|title=Denis Villeneuve's 'Dune' Will Probably Finish Its Story — But There's a Catch|date=February 20, 2024|website=Inverse}}</ref><ref>{{Cite magazine|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/08/denis-villeneuve-still-has-a-dream-of-a-dune-trilogy|title=Denis Villeneuve Still Has a "Dream" of a 'Dune' Trilogy|date=August 28, 2023|magazine=Vanity Fair}}</ref> == Biografija == === Rani život === Franklin Patrick Herbert Jr. rođen je 8. oktobra 1920. u Tacomi, Washington,{{sfn|Touponce|1988|p=4}}<ref>{{Cite news|date=February 13, 1986|title=Frank Herbert Is Dead at 65; Author of the 'Dune' Novels|language=en-US|work=[[The New York Times]]|agency=[[Associated Press]]|url=https://www.nytimes.com/1986/02/13/obituaries/frank-herbert-is-dead-at-65-author-of-the-dune-novels.html|access-date=October 24, 2021|issn=0362-4331}}</ref> kao sin Franklina Patricka Herberta starijeg i Eileen (rođene McCarthy) Herbert.<ref name="Google Books">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=EfqTPwAACAAJ|title= Dune|isbn=978-0881036367|quote=Frank Herbert was born Franklin Patrick Herbert Jr. in Tacoma, Washington on October 8, 1920.|access-date=January 21, 2018|last1=Herbert|first1=Frank|date= 1990|publisher= Turtleback|via=Google Books}}</ref> Njegovi baka i djed po ocu došli su na zapad 1905. kako bi se pridružili koloniji Burley u okrugu Kitsap, jednoj od mnogih utopijskih komuna koje su nicale u državi Washington počevši od 1890-ih.<ref>{{Cite web |title=Herbert, Frank Patrick (1920-1986) |url=https://historylink.org/File/21248 |access-date=October 6, 2024 |website=historylink.org}}</ref> Njegovo odrastanje uključivalo je provođenje puno vremena na ruralnim poluostrvima Olympic i Kitsap.<ref>{{Cite book|last=O'Reilly|first=Timothy|url=https://www.wikidata.org/wiki/Q107740264|title=Frank Herbert|date=1981|publisher=Frederick Ungar Publishing Company|page=14}}</ref> Bio je fasciniran knjigama, mogao je pročitati veći dio novina prije pete godine, imao je odlično pamćenje i brzo je učio.<ref name="Herbert">{{Cite book|last=Herbert|first=Brian|url=https://www.wikidata.org/wiki/Q5306564|title=Dreamer of Dune: The Biography of Frank Herbert|date=2003|language=English}}</ref> Rano se zainteresirao za fotografiju, kupivši Kodak box kameru u dobi od deset godina, novi sklopivi fotoaparat u ranim tinejdžerskim godinama i kameru u boji sredinom 1930-ih.<ref name="Herbert"/> Zbog alkoholizma svojih roditelja, pobjegao je od kuće sa svojom mlađom sestrom, petogodišnjom Patriciom Lou, 1938. kako bi živio s Frankovom omiljenom tetkom s majčine strane, Peggy "Violet" Rowntree, i njenim suprugom, Kenom Rowntreejem starijim.<ref name="salem">{{Cite book |last=Herbert |first=Brian |url=https://books.google.com/books?id=z3SF08iQGpEC&pg=PT39 |title=Dreamer of Dune: The Biography of Frank Herbert |date=April 19, 2003 |publisher=Macmillan |isbn=978-1-4299-5844-8 |language=en}}</ref> U roku od nekoliko sedmica, Patricia se vratila kući. Ali Frank, 18-godišnjak, ostao je s tetkom i ujakom. === Obrazovanje === Upisao se u srednju školu Salem High School (sada North Salem High School), gdje je maturirao sljedeće godine.<ref name="salem"/> Godine 1939. njegovi roditelji i sestra preselili su se u [[Los Angeles]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], pa ih je Frank slijedio. Lagao je o svojim godinama kako bi dobio svoj prvi posao u novinama Glendale Star.<ref name="Post-Gazette Obit">{{cite news |title=Frank Herbert, author of sci-fi best sellers, dies |url=https://www.newspapers.com/article/pittsburgh-post-gazette-13feb1986-pit/4656607/ |work=[[Pittsburgh Post-Gazette]] |date=February 13, 1986 |access-date=July 27, 2009 |archive-date=February 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216172036/https://www.newspapers.com/article/pittsburgh-post-gazette-13feb1986-pit/4656607/ |url-status=live }}</ref> Herbert se zatim vratio u Salem 1940. gdje je radio za novine Oregon Statesman (sada Statesman Journal) na raznim pozicijama, uključujući i poziciju fotografa.<ref name="salem" /> Oženio se Florom Lillian Parkinson u [[San Pedro|San Pedru]], Kalifornija, 1941. Imali su jednu kćerku, Penelope (rođenu 16. februara 1942), a razveli su se 1943.<ref name="flpdivorce">Oregon Center For Health Statistics; Portland, Oregon, US; ''Oregon, Divorce Records, 1925–1945''; Document no. 30939</ref> Tokom 1942, nakon ulaska SAD-a u [[Drugi svjetski rat]], služio je u američkoj mornarici Seabees šest mjeseci kao fotograf, ali je zadobio povredu glave i otpušten je iz zdravstvenih razloga. Herbert se potom preselio u [[Portland]], [[Oregon]], gdje je izvještavao za The Oregon Journal.<ref>{{Cite web|url=https://www.historylink.org/File/21248|work=[[HistoryLink]]|title=Herbert, Frank Patrick (1920–1986)|last=Beck|first=Katherine|date=June 9, 2021|archive-url=https://archive.today/20210904204522/https://www.historylink.org/File/21248|archive-date=September 4, 2021|url-status=live}}</ref> Nakon rata, Herbert je pohađao Univerzitet u Washingtonu, gdje je 1946. upoznao Beverly Ann Stuart na času kreativnog pisanja. Bili su jedini studenti koji su prodali bilo koji rad za objavljivanje; Herbert je prodao dvije pulp avanturističke priče časopisima, prvu Esquireu 1945. pod nazivom "Survival of the Cunning", a Stuart je prodala priču časopisu Modern Romance. Vjenčali su se u Seattleu 1946. i imali su dva sina, Briana (rođen 1947) i Brucea Calvina Herberta, koji je umro od upale pluća povezane s AIDS-om (1951–1993).<ref>{{cite web|title=Marin County: Newspaper Obituaries of AIDS Victims (1984–1994)|url=http://www.sfgenealogy.com/marin/aids/aidsobits.htm|access-date=March 26, 2011|work=[[Marin Independent Journal]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20081024150121/http://www.sfgenealogy.com/marin/aids/aidsobits.htm|archive-date=October 24, 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |title=Herbert, Frank (1920-1986), science fiction writer |url=https://www.anb.org/display/10.1093/anb/9780198606697.001.0001/anb-9780198606697-e-1603065 |access-date=April 24, 2024 |website=American National Biography |date=2000 |language=en |doi=10.1093/anb/9780198606697.article.1603065 |last1=Cohen |first1=Geoff }}</ref><ref>{{Cite web |title=Bland 'Dune' - also, Frank Herbert's dug-up homophobia |url=https://www.ebar.com/story/309782 |access-date=2025-07-02 |website=Bay Area Reporter |language=en}}</ref> Godine 1949. Herbert i njegova supruga preselili su se u Kaliforniju kako bi radili za Santa Rosa Press-Democrat. Ovdje su se sprijateljili s psiholozima Ralphom i Irene Slattery. Slatteryjevi su Herberta upoznali s radom nekoliko mislilaca koji će uticati na njegovo pisanje, uključujući [[Sigmund Freud|Freuda]], [[Carl Gustav Jung|Junga]], [[Karl Jaspers|Jaspersa]] i [[Martin Heidegger|Heideggera]]; također su Herberta upoznali sa [[Zen-budizam|zen-budizmom]].<ref>Irene Slattery had been a former student of Jung's in Zurich. See [[#CITEREFTouponce1988|Touponce 1988, pp. 9–10]].</ref> Herbert nikada nije diplomirao na fakultetu. Prema riječima njegovog sina Briana, želio je studirati samo ono što ga zanima i stoga nije završio potreban nastavni plan i program. Vratio se novinarstvu i radio u Seattle Staru i Oregon Statesmanu. Bio je pisac i urednik časopisa San Francisco Examiner's California Living deset godina. === Rana karijera === U intervjuu iz 1973, Herbert je izjavio da je čitao naučnu fantastiku "oko deset godina" prije nego što je počeo pisati u tom žanru, a kao svoje omiljene autore naveo je [[Herbert George Wells|H. G. Wellsa]], [[Robert Heinlein|Roberta A. Heinleina]], [[Poul Anderson|Poula Andersona]] i [[Jack Vance|Jacka Vancea]].<ref name="vertex">{{cite magazine |last=Turner |first=Paul |date=October 1973 |title=''Vertex Magazine'' Interview |url=http://members.multimania.co.uk/Fenrir/ctdinterviews.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121021031705/http://members.multimania.co.uk/Fenrir/ctdinterviews.htm |archive-date=October 21, 2012 |magazine=Vertex Magazine |volume=1 |issue=4 |access-date=October 21, 2012 |quote=Well, I did read some Heinlein. I shouldn't really tie it down to ten years because I had read H. G. Wells. I'd read Vance, Jack Vance, and I became acquainted with Jack Vance about that time&nbsp;... I read Poul Anderson. |via="The Prelude to Dune Trilogy" at members.multimania.co.uk/Fenrir/ctdinterviews.htm}}</ref> Hebertova prva naučnofantastična priča, "Looking for Something", objavljena je u aprilskom izdanju časopisa "Stratling Stories" iz 1952, tada mjesečnog izdanja koje je uređivao [[Samuel Mines]]. Još tri njegove priče pojavile su se u izdanjima časopisa "Astounding Science Fiction" i "Amazing Stories" iz 1954.<ref name="isfdb" /> Njegova karijera romanopisca započela je 1955. serijskim objavljivanjem knjige "Under Pressure in Astounding" od novembra 1955; nakon toga je objavljena kao knjiga od strane izdavačke kuće Doubleday pod nazivom "The Dragon in the Sea".<ref name="isfdb" /> Priča je istraživala razum i ludilo u okruženju podmornice 21. vijeka i predvidjela svjetske sukobe oko potrošnje i proizvodnje nafte.<ref name="gm">Gina Macdonald, "Herbert, Frank (Patrick)", in ''[[Twentieth-Century Science-Fiction Writers]]'' by Curtis C. Smith. St. James Press, 1986, {{ISBN|0-912289-27-9}} (pp.&nbsp;331–334).</ref> Bio je to kritički uspjeh, ali ne i veliki komercijalni. Tokom ovog perioda, Herbert je također radio kao pisac govora za republikanskog senatora [[Guy Cordon|Guya Cordona]].<ref>{{cite web|last1=Richards|first1=Linda L.|title=The Sons of Dune|url=http://www.januarymagazine.com/profiles/duneprofile.html|access-date=August 31, 2014|work=January Magazine}}</ref> === Dina === [[File:USA Oregon Dunes.jpg|thumb|275px|[[Oregonske dine]] u blizini Florencea u Oregonu poslužile su kao inspiracija za sagu o Dini.]] Herbert je počeo istraživati ​​Dinu 1959.<ref name="Frank Herbert _ AcademiaLab">{{Cite web |title=Frank Herbert _ AcademiaLab |url=https://academia-lab.com/encyclopedia/frank-herbert/ |access-date=October 18, 2024 |website=academia-lab.com}}</ref> Mogao se svim srcem posvetiti svojoj spisateljskoj karijeri jer se njegova supruga vratila na posao s punim radnim vremenom kao reklamna spisateljica za robne kuće, postavši njihova hraniteljica tokom 1960-ih.<ref name="Frank Herbert _ AcademiaLab"/> Roman Dina objavljen je 1965, koji je predvodio [[Dina (franšiza)|franšizu Dina]].<ref name="Frank Herbert _ AcademiaLab"/> Kasnije je rekao Willisu E. McNellyju da je roman nastao kada mu je dodijeljeno da napiše članak za časopis o pješčanim dinama u Oregonskim dinama u blizini Florencea u Oregonu.<ref>{{Cite web |last=Fagan |first=Damian |title=From the Dunes of Arrakis to the Oregon Coast |url=https://www.bendsource.com/outside/from-the-dunes-of-arrakis-to-the-oregon-coast-21079468 |access-date=October 18, 2024 |website=The Source Weekly - Bend |date=May 2024 |language=en}}</ref> Previše se upustio i na kraju je dobio mnogo više sirovog materijala nego što je bilo potrebno za članak; iako članak nikada nije napisan, posijao je u Herbertu sjeme koje će postati Dina.<ref>{{Cite web |last=Augustry |first=The |date=October 16, 2021 |title=Frank Herbert 1969 Willis E. McNelly DUNE Tape Interview - Transcript |url=https://theaugustry.com/willis-e-mcnelly-tape-interview-on-dune-and-its-origins-transcript/ |access-date=October 18, 2024 |website=The Augustry |language=en-US}}</ref> Za završetak Dina trebalo je šest godina istraživanja i pisanja da bi se završila, i bila je mnogo duža od druge komercijalne naučne fantastike tog vremena.<ref>{{Cite web |title=SciFi Dune: Dune Genesis by Frank Herbert |url=https://courses.oermn.org/mod/page/view.php?id=13763 |access-date=October 18, 2024 |website=courses.oermn.org}}</ref> Herbertov rad na zaštiti okoliša u Oregonu činio je osnovu spekulativnog ekološkog rada Fremena, koji je paralelan naporima i taktikama upravljanja pješčanim dinama u stvarnom svijetu.<ref>{{Cite web |date=2024-03-02 |title=Dune: The 'terraformed' Oregon dunes that inspired Frank Herbert's sci-fi epic |url=https://www.bbc.com/future/article/20240229-dune-part-two-the-oregon-sands-that-inspired-frank-herberts-arrakis |access-date=2025-03-04 |website=www.bbc.com |language=en-GB}}</ref> Analog (ranije Astounding, ali i dalje uređivan od strane Johna W. Campbella) objavio ga je u dva dijela koja se sastoje od osam nastavaka, "Svijet Dine" iz decembra 1963. i "Prorok Dine" 1965.<ref name="isfdb" /> Zatim ga je odbilo skoro dvadeset izdavača knjiga.<ref>{{Cite magazine |last=Michaud |first=Jon |date=2013-07-12 |title="Dune" Endures |url=https://www.newyorker.com/books/page-turner/dune-endures |access-date=2024-12-12 |magazine=The New Yorker |language=en-US |issn=0028-792X}}</ref> Jedan urednik je proročki napisao: "Možda pravim grešku decenije, ali..."<ref name=":0">{{Cite web|date=October 28, 2008|title=BBC – h2g2|url=http://www.bbc.co.uk/dna/place-london/A42130199|access-date=May 26, 2014|website=Edited guide entry, Frank Patrick Herbert, Jr. – Author|publisher=British Broadcasting Corporation}}</ref> Sterling E. Lanier, urednik Chilton Book Company (poznate uglavnom po svojim priručnicima za popravku automobila), pročitao je serijale o Dini i ponudio avans od 7.500 dolara plus buduće tantijeme za prava da ih objavi kao tvrdo ukoričenu knjigu.<ref>{{cite web|title=Sandworms of Dune Blog|url=http://www.frankherbert.org/wormsblog/page051.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130516124808/http://www.frankherbert.org/wormsblog/page051.html|archive-date=May 16, 2013|access-date=April 27, 2013|publisher=Frankherbert.org}}</ref> Herbert je preradio veći dio svog teksta.<ref name="kirjasto">{{cite web|last=Liukkonen|first=Petri|title=Frank Herbert|url=http://www.kirjasto.sci.fi/fherbert.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140427010107/http://www.kirjasto.sci.fi/fherbert.htm|archive-date=April 27, 2014|website=Books and Writers (kirjasto.sci.fi)|publisher=[[Kuusankoski]] Public Library|location=Finland}}</ref> Dina je ubrzo postigla kritički uspjeh.<ref name=":0" /> Osvojila je [[Nagrada "Nebula"|nagradu]] [[Nagrada "Nebula"|"Nebula"]] za najbolji roman 1965. i podijelila [[Nagrada "Hugo"|nagradu Hugo]] 1966. sa ...And Call Me Conrad od [[Roger Zelazny|Rogera Zelaznyja]].<ref name="SFAwards" /> Dina nije odmah postala bestseler, iako je Herbert do 1968. od nje zaradio 20.000 dolara, daleko više od većine naučnofantastičnih romana tog vremena.<ref>{{Cite web |last=Islam Sumatera Utara |first=Institutional Repository Universitas |date=October 18, 2024 |title=Chapter I, II.pdf |url=https://repository.uisu.ac.id/bitstream/123456789/1928/3/Chapter%20I%2CII.pdf |website=Institutional Repository Universitas Islam Sumatera Utara}}</ref> Međutim, to nije bilo dovoljno da se posveti pisanju s punim radnim vremenom.<ref>{{Cite web |date=October 4, 2024 |title=Frank Herbert {{!}} Biography, Books, Dune, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/biography/Frank-Herbert |access-date=October 18, 2024 |website=www.britannica.com |language=en}}</ref> Objavljivanje Dine mu je otvorilo vrata; bio je pisac za obrazovne teme u Seattle Post-Intelligenceru od 1969. do 1972. i predavač općih studija i interdisciplinarnih studija na Univerzitetu u Washingtonu (1970–1972).<ref>{{Cite web |last=Schwartzwalder |first=Sofia |date=15 February 2023 |title=Students of Yesteryear: Frank Herbert |url=https://www.dailyuw.com/archives/students-of-yesteryear/article_bd5a7012-acf6-11ed-b617-5f9d3ae3ec14.html |access-date=1 February 2025 |website=The Daily}}</ref> Radio je u Vijetnamu i Pakistanu kao socijalni i ekološki konsultant 1972, a 1973. bio je direktor-fotograf televizijske emisije The Tillers.<ref>Herbert, Brian. ''Dreamer of Dune: The Biography of Frank Herbert''. New York: Tor Books, 2003, pp.&nbsp;257–258, {{ISBN|0-765-30646-8}} "[Frank Herbert completed] a half-hour documentary film based upon fieldwork he had done with [[Roy Prosterman]] in Pakistan [and] Vietnam ... Entitled ''The Tillers'', it was written, filmed and directed by Frank Herbert. ... it appeared on King Television in Seattle and on the Public Broadcasting System."</ref> {{Citat|Ne brinem se o inspiraciji ili nečemu sličnom... kasnije, vraćajući se i čitajući ono što sam napisao, ne mogu uočiti razliku između onoga što je došlo lako i kada sam morao sjesti i reći: "Pa, sada je vrijeme za pisanje i sada ću pisati."<ref> Herbert quoted in Murray, Donald Morison (Editor) ''Shoptalk: learning to write with writers'' (1990) Cook Publishers, 1990.</ref> — Frank Herbert }} Do kraja 1972, Herbert se povukao iz pisanja u novinama i postao pisac fikcije s punim radnim vremenom. Tokom 1970-ih i 1980-ih, uživao je značajan komercijalni uspjeh kao autor. Svoje vrijeme dijelio je između domova na Havajima i Olimpijskog poluotoka u Washingtonu; njegov dom u Port Townsendu na poluostrvu trebao je biti "ekološki demonstracijski projekt".{{Sfn|Touponce|1988}} Tokom ovog vremena napisao je brojne knjige i promovirao ekološke i filozofske ideje. Nastavio je svoju sagu o Dini s romanima ''[[Mesija Dine]]'' (1969), ''[[Djeca Dine]]'' (1976), ''[[Božanski car Dine]]'' (1981), ''[[Heretici Dine]]'' (1984) i ''[[Kapitol: Dina]]'' (1985). Planirao je napisati sedmi roman kojim bi zaključio serijal, ali njegova smrt 1986. ostavila je priče neriješene.<ref name="NYT 2006">{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2006/09/24/books/review/Itzkoff.t.html|title=Across the Universe: 'Dune' Babies|last=Itzkoff|first=Dave|date=September 24, 2006|website=[[The New York Times]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20151024031606/http://www.nytimes.com/2006/09/24/books/review/Itzkoff.t.html|archive-date=October 24, 2015|url-status=live|access-date=April 14, 2018}}</ref> Ostala Herbertova djela uključuju ''[[The Godmakers]]'' (1972), ''[[The Dosadi Experiment]]'' (1977), ''[[The White Plague]]'' (1982) i knjige koje je napisao u partnerstvu s [[Bill Ransom|Billom Ransomom]]: ''[[The Jesus Incident]]'' (1979), ''[[The Lazarus Effect]]'' (1983) i ''[[The Ascension Factor]]'' (1988), koje su bile nastavci Herbertovog romana ''[[Destination: Void]]'' iz 1966. Također je pomogao u pokretanju karijere [[Terry Brooks|Terryja Brooksa]] vrlo pozitivnom recenzijom Brooksovog prvog romana, "The Shannara Sword", iz 1977.<ref>{{Citation|author=Shawn Speakman|title=Website History|url=http://www.terrybrooks.net/bio/website-history/|archive-url=https://archive.today/20120914143839/http://www.terrybrooks.net/bio/website-history/|publisher=Terrybrooks.net|access-date=June 22, 2011|archive-date=September 14, 2012|url-status=dead}}.</ref> == Bibliografija == === Fikcija === ==== Dina ==== * ''[[Dina (roman)|Dina]]'' - Serijska publikacija: Analog, decembar 1963 – februar 1964. (Dio I, kao "Svijet Dine"), i januar – maj 1965. (dio II i III, kao "Prorok Dine"). Prvo izdanje: Philadelphia: Chilton Books, 1965. * ''[[Mesija Dine]]'': Serijska publikacija: Galaxy, juli – novembar 1969. Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1969. * ''[[Djeca Dine]]'': Serijska publikacija: Analog, januar – april 1976. Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1976. * ''[[Božanski car Dine]]'', New York: G.P. Putnam's Sons, 1981. * ''[[Heretici Dine]]'', New York: G.P. Putnam's Sons, 1984. * ''[[Kapitol: Dina]]'', New York: G.P. Putnam's Sons, 1985. * ''[[Put ka Dini]]'' (short story collected in Eye) === ConSentiency === * "A Matter of Traces" (1958): kratka priča sakupljena u Eye * "The Tactful Saboteur" (1964): kratka priča sakupljena u Eye * Whipping Star: Serijska publikacija: Worlds of If, januar – april 1970. Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1970. The Dosadi Experiment: Serijska publikacija: Galaxy, maj – august 1977. "The Dosadi Experiment". Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1977. === Samostalni romani === * ''The Dragon in the Sea'': Serijska publikacija: Astounding, novembar 1955 – januar 1956. Prvo izdanje: New York: Doubleday, 1956. Also titled Under Pressure and 21st Century Sub. * ''The Green Brain'': Serijska publikacija: Amazing, mart 1965, under the title "Greenslaves." Prvo izdanje: New York: Ace, 1966. * ''The Eyes of Heisenberg'': Serijska publikacija: Galaxy, juni – august 1966, kao "Heisenberg's Eyes." Prvo izdanje: New York: Berkeley, 1966. * ''The Heaven Makers'': Serijska publikacija: Amazing, april – juni 1967. Prvo izdanje: New York: Avon, 1968 * ''The Santaroga Barrier'': Serijska publikacija: Amazing, octobar 1967 – februar 1968. Prvo izdanje: New York: Berkeley, 1968 * ''Soul Catcher'', New York: G.P. Putnam's Sons, 1972. * ''The Godmakers'': Serijska publikacija: "You Take the High Road", Astounding, maj 1958, "Missing Link", Astounding, februar 1959, "Operation Haystack", Astounding, maj 1959. i "The Priests of Psi" Fantastic, februar 1960. Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1972. * ''Hellstrom's Hive'': Serijska publikacija: Galaxy, novembar 1972 – mart 1973, "Project 40." Prvo izdanje: New York: Doubleday, 1973. * ''Direct Descent'': Serijska publikacija: Astounding, decembar 1954, "Packrat Planet". Prvo izdanje: New York: Ace Books, 1980. * ''The White Plague'', New York: G.P. Putnam's Sons, 1982. * ''Man of Two Worlds'' (with Brian Herbert), New York: G.P. Putnam's Sons, 1986. * ''High-Opp'': WordFire Press, 2012. * ''Angels' Fall'': WordFire Press, 2013. * ''A Game of Authors'': WordFire Press, 2013. * ''A Thorn in the Bush'': WordFire Press, 2014. === Zbirke kratkih priča === * ''The Worlds of Frank Herbert'', London: New English Library, 1970. * ''The Book of Frank Herbert'', New York: DAW Books, 1973. * ''The Best of Frank Herbert'', London: Sidgwick & Jackson, 1975. * ''The Priests of Psi'', London: Gollancz Ltd, 1980. * ''Eye'' (Jim Burns, illustrator), New York: Berkeley, 1985. * ''The Collected Stories of Frank Herbert'', New York: Tor Books, 2014. * ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. === Kratke priče === * "Survival of the Cunning," ''Esquire'', mart 1945. * "The Jonah and the Jap," ''Doc Savage'', april 1946. * "Yellow Fire," ''Alaska Life'' (Alaska Territorial Magazine), juni 1947. * "Looking for Something?" ''Startling Stories'', april 1952. * "Operation Syndrome," ''Astounding'', juni 1954. također u T.E. Dikty's Best Science Fiction Stories and Novels, 1955. * "The Gone Dogs," ''Amazing'', novembar 1954. * "Packrat Planet," ''Astounding'', decembar 1954. * "Rat Race," ''Astounding'', July 1955. * "Occupation Force," ''Fantastic'', august 1955. * "The Nothing," ''Fantastic Universe'', januar 1956. * "Cease Fire," ''Astounding'', januar 1956. * "Old Rambling House," ''Galaxy'', april 1958. * "You Take the High Road," ''Astounding'', maj 1958. * "A Matter of Traces," ''Fantastic Universe'', novembar 1958. * "Missing Link," ''Astounding'', februar 1959. također i u ''Author's Choice'', ed. Harry Harrison, New York: Berkeley, 1968. * "Operation Haystack," Astounding, maj 1959. * "The Priests of Psi," ''Fantastic'', februar 1960. * "Egg and Ashes," ''Worlds of If'', novembar 1960. * "A-W-F Unlimited", ''Galaxy'', juni 1961. * "Try to Remember," ''Amazing'', oktobar 1961. * "Mating Call", ''Galaxy'', oktobar 1961. * "Mindfield," ''Amazing'', mart 1962. * "The Mary Celeste Move," ''Analog'', oktobar 1964. * "The Tactful Saboteur," ''Galaxy'', oktobar 1964. * "Greenslaves," ''Amazing'', mart 1965. * "Committee of the Whole", ''Galaxy'', april 1965. * "The GM Effect," ''Analog'', juni 1965. * "Do I Wake or Dream?" ''Galaxy'', august 1965. * "The Primitives", ''Galaxy'', april 1966. * "Escape Felicity," ''Analog'', juni 1966. * "By the Book," ''Analog'', august 1966. * "The Featherbedders," ''Analog'', august 1967. * "The Mind Bomb" (aka "The Being Machine"), ''Worlds of If'', oktobar 1969. * "Seed Stock," ''Analog'', april 1970. * "Murder Will In," ''The Magazine of Fantasy and Science Fiction'', maj 1970. * "Project 40" (three installments) (novelized as "Hellstrom's Hive"), ''Galaxy'', novembar 1972 – mart 1973. * "Encounter in a Lonely Place," ''The Book of Frank Herbert'', New York: DAW Books, 1973. * "Gambling Device," ''The Book of Frank Herbert New York'', DAW Books, 1973. * "Passage for Piano," ''The Book of Frank Herbert New York'', DAW Books, 1973. * "The Death of a City," ''Future City'', ed. Roger Elwood. Trident Press: New York, 1973. * "Come to the Party" with F. M. Busby, ''Analog'', decembar 1978. * "Songs of a Sentient Flute", ''Analog'', februar 1979. (Ghost written by Bill Ransom) * "Frogs and Scientists," ''Destinies'', Ace Books, august – septembar 1979. * "Feathered Pigs," ''Destinies'', Ace Books, oktobar – decembar 1979. * "The Road to Dune," ''Eye'', New York: Berkeley 1985. * "The Daddy Box", ''The Collected Stories of Frank Herbert'', New York: Tor 2014. * "The Yellow Coat", ''Fiction River: Pulse Pounders'', WMG Publishing 2015. * "The Cage", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "The Illegitimate Stage", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "A Lesson in History", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "Wilfred", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "The Iron Maiden", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "The Wrong Cat", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "The Heat's On", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "The Little Window", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "The Waters of Kan-E", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "Paul's Friend", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "Public Hearing", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * {{Cite book|last=Touponce|first=William F.|url=https://archive.org/details/frankherbert0000toup|url-access=registration|title=Frank Herbert|year=1988|publisher=[[Gale (publisher)|Twayne Publishers]]|isbn=0-8057-7514-5|oclc=16717899}} == Dodatna literatura == * Allen, L. David. ''Cliffs Notes on Herbert's Dune & Other Works''. Lincoln, NE: Cliffs Notes, 1975. {{ISBN|0-8220-1231-6}} * Clarke, Jason. ''SparkNotes: Dune, Frank Herbert''. New York: Spark Publishing, 2002. {{ISBN|1-58663-510-7}} * {{cite book|editor-first=Kevin R.|editor-last=Grazier|editor-link=Kevin Grazier |title=[[The Science of Dune]]: An Unauthorized Exploration into the Real Science Behind Frank Herbert's Fictional Universe |series=Psychology of Popular Culture |year=2008 |location=Dallas, TX |publisher=[[BenBella Books]] |isbn=978-1-933771-28-1}} * Herbert, Brian. ''[[Dreamer of Dune]] : The Biography of Frank Herbert''. New York: Tor Books, 2003. {{ISBN|0-765-30646-8}} * Levack, Daniel JH; Willard, Mark. ''Dune Master: A Frank Herbert Bibliography''. Westport, CT: Meckler, 1988. {{ISBN|0-88736-099-8}} * McNelly, Dr. Willis E. (ed.) ''[[The Dune Encyclopedia]]''. New York: Berkeley Publishing Group, 1984. {{ISBN|0-425-06813-7}} * Miller, David M. ''Starmont Reader's Guide 5: Frank Herbert''. Mercer Island, WA: Starmont, 1980. {{ISBN|0-916732-16-9}} * O'Reilly, Timothy. ''Frank Herbert''. New York: Frederick Ungar, 1980. * O'Reilly, Timothy (ed.) ''The Maker of Dune''. New York: Berkeley Publishing Group, 1987. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Herbert, Frank }} [[Kategorija:Američki pisci naučne fantastike]] [[Kategorija:Biografije, Tacoma (Washington)]] [[Kategorija:Rođeni 1920.]] [[Kategorija:Umrli 1986.]] 8jat1dvryqinbxzj8j5tckj5t1sw8v4 3841147 3841145 2026-05-06T12:23:23Z Panasko 146730 3841147 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Frank Herbert | slika = Frank Herbert 1984 (square).jpg | opis_slike = Frank Herbert 1984. | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1920|10|8}} | mjesto_rođenja = [[Tacoma (Washington)|Tacoma]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1986|2|11|1920|10|8}} | mjesto_smrti = [[Madison (Wisconsin)|Madison]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | zanimanje = Pisac | jezik = | nacionalnost = Američko | obrazovanje = | period = 1945–1986. | žanr = [[Naučna fantastika]] | poznata_djela = ''[[Dina (roman)]]'' | supružnik = {{Plainlist| * Flora Lillian Parkinson ​(v. 1941; raz. 1943)<ref name="flpdivorce" /> * Beverly Ann Stuart ​(v. 1946; umrla 1984)​<ref name="bahdeath">Washington State Archives; Olympia, Washington; ''Washington Death Index, 1940–1959, 1965–2017''; Certificate no. 090281.</ref> * Theresa Diane Shackelford​ (v. 1985) }} | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Franklin Patrick Herbert Jr.''' (8. oktobar 1920 – 11. februar 1986) [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je pisac [[Naučna fantastika|naučne fantastike]], najpoznatiji po svom romanu ''[[Dina (roman)|Dina]]'' iz 1965. i pet nastavaka. Također je pisao kratke priče<ref>{{Cite web |title=The Collected Stories of Frank Herbert – Dune Novels |url=https://dunenovels.com/the-collected-stories-of-frank-herbert/ |access-date=2025-07-03 |language=en-US}}</ref> i radio kao novinar, fotograf, književni recenzent,<ref>{{Cite web |title=The Sword Of Shannara by Terry Brooks {{!}} Waterstones |url=https://www.waterstones.com/book/the-sword-of-shannara/terry-brooks//9781841495484 |access-date=2025-07-03 |website=www.waterstones.com |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |last=Herbert |first=Frank |date=1977-04-10 |title=Some Arthur, Some Tolkien |url=https://www.nytimes.com/1977/04/10/archives/some-arthur-some-tolkien-some-arthur.html |access-date=2025-07-03 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> ekološki konsultant i predavač.<ref>{{Cite web |title=Frank Herbert |url=https://greencardamom.github.io/BooksAndWriters/fherbert.htm |access-date=2025-07-03 |website=greencardamom.github.io}}</ref> ''Dina'' je jedan od najprodavanijih naučnofantastičnih romana svih vremena,<ref name="RIF">{{cite web|date= March 18, 2003|title= SCI FI Channel Auction to Benefit Reading Is Fundamental|url=http://pnnonline.org/article.php?sid=4302|archive-url= https://web.archive.org/web/20070928005501/http://pnnonline.org/article.php?sid=4302|archive-date=September 28, 2007 |access-date= September 28, 2007|publisher= PNNonline.org ([[Internet Archive]])|quote= Since its debut in 1965, Frank Herbert's ''Dune'' has sold over 12{{nbsp}}million copies worldwide, making it the best-selling science fiction novel of all time{{nbsp}}[...] Frank Herbert's ''Dune'' saga is one of the greatest 20th Century contributions to literature.}}</ref> a serija je klasik žanra naučne fantastike.<ref name="Kunzru2015">{{Cite news |last=Kunzru |first=Hari |date=July 3, 2015 |title=Dune, 50 years on: how a science fiction novel changed the world |url=https://www.theguardian.com/books/2015/jul/03/dune-50-years-on-science-fiction-novel-world |access-date=March 4, 2024 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Serija je više puta adaptirana, uključujući igrani film Davida Lyncha ''[[Dina (1984)|Dina]]'' (1984), mini-serije ''[[Dina (mini serija)|Frank Herbertova Dina]]'' (2000) i ''[[Djeca Dine]]'' (2003), te filmsku trilogiju koja je trenutno u produkciji, a objavljeni su filmovi Denisa Villeneuvea [[Dina (2021)|Dina]] (2021) i ''[[Dina: Drugi dio]]'' (2024).<ref>{{Cite web|url=https://www.inverse.com/entertainment/denis-villeneuves-dune-trilogy|title=Denis Villeneuve's 'Dune' Will Probably Finish Its Story — But There's a Catch|date=February 20, 2024|website=Inverse}}</ref><ref>{{Cite magazine|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/08/denis-villeneuve-still-has-a-dream-of-a-dune-trilogy|title=Denis Villeneuve Still Has a "Dream" of a 'Dune' Trilogy|date=August 28, 2023|magazine=Vanity Fair}}</ref> == Biografija == === Rani život === Rođen je 8. oktobra 1920. u Tacomi, Washington,{{sfn|Touponce|1988|p=4}}<ref>{{Cite news|date=February 13, 1986|title=Frank Herbert Is Dead at 65; Author of the 'Dune' Novels|language=en-US|work=[[The New York Times]]|agency=[[Associated Press]]|url=https://www.nytimes.com/1986/02/13/obituaries/frank-herbert-is-dead-at-65-author-of-the-dune-novels.html|access-date=October 24, 2021|issn=0362-4331}}</ref> kao sin Franklina Patricka Herberta starijeg i Eileen (rođene McCarthy) Herbert.<ref name="Google Books">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=EfqTPwAACAAJ|title= Dune|isbn=978-0881036367|quote=Frank Herbert was born Franklin Patrick Herbert Jr. in Tacoma, Washington on October 8, 1920.|access-date=January 21, 2018|last1=Herbert|first1=Frank|date= 1990|publisher= Turtleback|via=Google Books}}</ref> Njegovi baka i djed po ocu došli su na zapad 1905. kako bi se pridružili koloniji Burley u okrugu Kitsap, jednoj od mnogih utopijskih komuna koje su nicale u državi Washington počevši od 1890-ih.<ref>{{Cite web |title=Herbert, Frank Patrick (1920-1986) |url=https://historylink.org/File/21248 |access-date=October 6, 2024 |website=historylink.org}}</ref> Njegovo odrastanje uključivalo je provođenje puno vremena na ruralnim poluostrvima Olympic i Kitsap.<ref>{{Cite book|last=O'Reilly|first=Timothy|url=https://www.wikidata.org/wiki/Q107740264|title=Frank Herbert|date=1981|publisher=Frederick Ungar Publishing Company|page=14}}</ref> Bio je fasciniran knjigama, mogao je pročitati veći dio novina prije pete godine, imao je odlično pamćenje i brzo je učio.<ref name="Herbert">{{Cite book|last=Herbert|first=Brian|url=https://www.wikidata.org/wiki/Q5306564|title=Dreamer of Dune: The Biography of Frank Herbert|date=2003|language=English}}</ref> Rano se zainteresirao za fotografiju, kupivši Kodak box kameru u dobi od deset godina, novi sklopivi fotoaparat u ranim tinejdžerskim godinama i kameru u boji sredinom 1930-ih.<ref name="Herbert"/> Zbog alkoholizma svojih roditelja, pobjegao je od kuće sa svojom mlađom sestrom, petogodišnjom Patriciom Lou, 1938. kako bi živio s Frankovom omiljenom tetkom s majčine strane, Peggy "Violet" Rowntree, i njenim suprugom, Kenom Rowntreejem starijim.<ref name="salem">{{Cite book |last=Herbert |first=Brian |url=https://books.google.com/books?id=z3SF08iQGpEC&pg=PT39 |title=Dreamer of Dune: The Biography of Frank Herbert |date=April 19, 2003 |publisher=Macmillan |isbn=978-1-4299-5844-8 |language=en}}</ref> U roku od nekoliko sedmica, Patricia se vratila kući. Ali Frank, 18-godišnjak, ostao je s tetkom i ujakom. === Obrazovanje === Upisao se u srednju školu Salem High School (sada North Salem High School), gdje je maturirao sljedeće godine.<ref name="salem"/> Godine 1939. njegovi roditelji i sestra preselili su se u [[Los Angeles]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], pa ih je Frank slijedio. Lagao je o svojim godinama kako bi dobio svoj prvi posao u novinama Glendale Star.<ref name="Post-Gazette Obit">{{cite news |title=Frank Herbert, author of sci-fi best sellers, dies |url=https://www.newspapers.com/article/pittsburgh-post-gazette-13feb1986-pit/4656607/ |work=[[Pittsburgh Post-Gazette]] |date=February 13, 1986 |access-date=July 27, 2009 |archive-date=February 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216172036/https://www.newspapers.com/article/pittsburgh-post-gazette-13feb1986-pit/4656607/ |url-status=live }}</ref> Herbert se zatim vratio u Salem 1940. gdje je radio za novine Oregon Statesman (sada Statesman Journal) na raznim pozicijama, uključujući i poziciju fotografa.<ref name="salem" /> Oženio se Florom Lillian Parkinson u [[San Pedro|San Pedru]], Kalifornija, 1941. Imali su jednu kćerku, Penelope (rođenu 16. februara 1942), a razveli su se 1943.<ref name="flpdivorce">Oregon Center For Health Statistics; Portland, Oregon, US; ''Oregon, Divorce Records, 1925–1945''; Document no. 30939</ref> Tokom 1942, nakon ulaska SAD-a u [[Drugi svjetski rat]], služio je u američkoj mornarici Seabees šest mjeseci kao fotograf, ali je zadobio povredu glave i otpušten je iz zdravstvenih razloga. Herbert se potom preselio u [[Portland]], [[Oregon]], gdje je izvještavao za The Oregon Journal.<ref>{{Cite web|url=https://www.historylink.org/File/21248|work=[[HistoryLink]]|title=Herbert, Frank Patrick (1920–1986)|last=Beck|first=Katherine|date=June 9, 2021|archive-url=https://archive.today/20210904204522/https://www.historylink.org/File/21248|archive-date=September 4, 2021|url-status=live}}</ref> Nakon rata, Herbert je pohađao Univerzitet u Washingtonu, gdje je 1946. upoznao Beverly Ann Stuart na času kreativnog pisanja. Bili su jedini studenti koji su prodali bilo koji rad za objavljivanje; Herbert je prodao dvije pulp avanturističke priče časopisima, prvu Esquireu 1945. pod nazivom "Survival of the Cunning", a Stuart je prodala priču časopisu Modern Romance. Vjenčali su se u Seattleu 1946. i imali su dva sina, Briana (rođen 1947) i Brucea Calvina Herberta, koji je umro od upale pluća povezane s AIDS-om (1951–1993).<ref>{{cite web|title=Marin County: Newspaper Obituaries of AIDS Victims (1984–1994)|url=http://www.sfgenealogy.com/marin/aids/aidsobits.htm|access-date=March 26, 2011|work=[[Marin Independent Journal]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20081024150121/http://www.sfgenealogy.com/marin/aids/aidsobits.htm|archive-date=October 24, 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |title=Herbert, Frank (1920-1986), science fiction writer |url=https://www.anb.org/display/10.1093/anb/9780198606697.001.0001/anb-9780198606697-e-1603065 |access-date=April 24, 2024 |website=American National Biography |date=2000 |language=en |doi=10.1093/anb/9780198606697.article.1603065 |last1=Cohen |first1=Geoff }}</ref><ref>{{Cite web |title=Bland 'Dune' - also, Frank Herbert's dug-up homophobia |url=https://www.ebar.com/story/309782 |access-date=2025-07-02 |website=Bay Area Reporter |language=en}}</ref> Godine 1949. Herbert i njegova supruga preselili su se u Kaliforniju kako bi radili za Santa Rosa Press-Democrat. Ovdje su se sprijateljili s psiholozima Ralphom i Irene Slattery. Slatteryjevi su Herberta upoznali s radom nekoliko mislilaca koji će uticati na njegovo pisanje, uključujući [[Sigmund Freud|Freuda]], [[Carl Gustav Jung|Junga]], [[Karl Jaspers|Jaspersa]] i [[Martin Heidegger|Heideggera]]; također su Herberta upoznali sa [[Zen-budizam|zen-budizmom]].<ref>Irene Slattery had been a former student of Jung's in Zurich. See [[#CITEREFTouponce1988|Touponce 1988, pp. 9–10]].</ref> Herbert nikada nije diplomirao na fakultetu. Prema riječima njegovog sina Briana, želio je studirati samo ono što ga zanima i stoga nije završio potreban nastavni plan i program. Vratio se novinarstvu i radio u Seattle Staru i Oregon Statesmanu. Bio je pisac i urednik časopisa San Francisco Examiner's California Living deset godina. === Rana karijera === U intervjuu iz 1973, Herbert je izjavio da je čitao naučnu fantastiku "oko deset godina" prije nego što je počeo pisati u tom žanru, a kao svoje omiljene autore naveo je [[Herbert George Wells|H. G. Wellsa]], [[Robert Heinlein|Roberta A. Heinleina]], [[Poul Anderson|Poula Andersona]] i [[Jack Vance|Jacka Vancea]].<ref name="vertex">{{cite magazine |last=Turner |first=Paul |date=October 1973 |title=''Vertex Magazine'' Interview |url=http://members.multimania.co.uk/Fenrir/ctdinterviews.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121021031705/http://members.multimania.co.uk/Fenrir/ctdinterviews.htm |archive-date=October 21, 2012 |magazine=Vertex Magazine |volume=1 |issue=4 |access-date=October 21, 2012 |quote=Well, I did read some Heinlein. I shouldn't really tie it down to ten years because I had read H. G. Wells. I'd read Vance, Jack Vance, and I became acquainted with Jack Vance about that time&nbsp;... I read Poul Anderson. |via="The Prelude to Dune Trilogy" at members.multimania.co.uk/Fenrir/ctdinterviews.htm}}</ref> Hebertova prva naučnofantastična priča, "Looking for Something", objavljena je u aprilskom izdanju časopisa "Stratling Stories" iz 1952, tada mjesečnog izdanja koje je uređivao [[Samuel Mines]]. Još tri njegove priče pojavile su se u izdanjima časopisa "Astounding Science Fiction" i "Amazing Stories" iz 1954.<ref name=isfdb> {{ISFDB name |30}} (ISFDB). Retrieved April 24, 2013.</ref> <ref name=isfdb-dune> [http://www.isfdb.org/cgi-bin/title.cgi?2036 "Bibliography: Dune"]. ISFDB. Retrieved April 24, 2013.</ref> Njegova karijera romanopisca započela je 1955. serijskim objavljivanjem knjige "Under Pressure in Astounding" od novembra 1955; nakon toga je objavljena kao knjiga od strane izdavačke kuće Doubleday pod nazivom "The Dragon in the Sea".<ref name="isfdb" /> Priča je istraživala razum i ludilo u okruženju podmornice 21. vijeka i predvidjela svjetske sukobe oko potrošnje i proizvodnje nafte.<ref name="gm">Gina Macdonald, "Herbert, Frank (Patrick)", in ''[[Twentieth-Century Science-Fiction Writers]]'' by Curtis C. Smith. St. James Press, 1986, {{ISBN|0-912289-27-9}} (pp.&nbsp;331–334).</ref> Bio je to kritički uspjeh, ali ne i veliki komercijalni. Tokom ovog perioda, Herbert je također radio kao pisac govora za republikanskog senatora [[Guy Cordon|Guya Cordona]].<ref>{{cite web|last1=Richards|first1=Linda L.|title=The Sons of Dune|url=http://www.januarymagazine.com/profiles/duneprofile.html|access-date=August 31, 2014|work=January Magazine}}</ref> === Dina === [[File:USA Oregon Dunes.jpg|thumb|275px|[[Oregonske dine]] u blizini Florencea u Oregonu poslužile su kao inspiracija za sagu o Dini.]] Herbert je počeo istraživati ​​Dinu 1959.<ref name="Frank Herbert _ AcademiaLab">{{Cite web |title=Frank Herbert _ AcademiaLab |url=https://academia-lab.com/encyclopedia/frank-herbert/ |access-date=October 18, 2024 |website=academia-lab.com}}</ref> Mogao se svim srcem posvetiti svojoj spisateljskoj karijeri jer se njegova supruga vratila na posao s punim radnim vremenom kao reklamna spisateljica za robne kuće, postavši njihova hraniteljica tokom 1960-ih.<ref name="Frank Herbert _ AcademiaLab"/> Roman Dina objavljen je 1965, koji je predvodio [[Dina (franšiza)|franšizu Dina]].<ref name="Frank Herbert _ AcademiaLab"/> Kasnije je rekao Willisu E. McNellyju da je roman nastao kada mu je dodijeljeno da napiše članak za časopis o pješčanim dinama u Oregonskim dinama u blizini Florencea u Oregonu.<ref>{{Cite web |last=Fagan |first=Damian |title=From the Dunes of Arrakis to the Oregon Coast |url=https://www.bendsource.com/outside/from-the-dunes-of-arrakis-to-the-oregon-coast-21079468 |access-date=October 18, 2024 |website=The Source Weekly - Bend |date=May 2024 |language=en}}</ref> Previše se upustio i na kraju je dobio mnogo više sirovog materijala nego što je bilo potrebno za članak; iako članak nikada nije napisan, posijao je u Herbertu sjeme koje će postati Dina.<ref>{{Cite web |last=Augustry |first=The |date=October 16, 2021 |title=Frank Herbert 1969 Willis E. McNelly DUNE Tape Interview - Transcript |url=https://theaugustry.com/willis-e-mcnelly-tape-interview-on-dune-and-its-origins-transcript/ |access-date=October 18, 2024 |website=The Augustry |language=en-US}}</ref> Za završetak Dina trebalo je šest godina istraživanja i pisanja da bi se završila, i bila je mnogo duža od druge komercijalne naučne fantastike tog vremena.<ref>{{Cite web |title=SciFi Dune: Dune Genesis by Frank Herbert |url=https://courses.oermn.org/mod/page/view.php?id=13763 |access-date=October 18, 2024 |website=courses.oermn.org}}</ref> Herbertov rad na zaštiti okoliša u Oregonu činio je osnovu spekulativnog ekološkog rada Fremena, koji je paralelan naporima i taktikama upravljanja pješčanim dinama u stvarnom svijetu.<ref>{{Cite web |date=2024-03-02 |title=Dune: The 'terraformed' Oregon dunes that inspired Frank Herbert's sci-fi epic |url=https://www.bbc.com/future/article/20240229-dune-part-two-the-oregon-sands-that-inspired-frank-herberts-arrakis |access-date=2025-03-04 |website=www.bbc.com |language=en-GB}}</ref> Analog (ranije Astounding, ali i dalje uređivan od strane Johna W. Campbella) objavio ga je u dva dijela koja se sastoje od osam nastavaka, "Svijet Dine" iz decembra 1963. i "Prorok Dine" 1965.<ref name="isfdb" /> Zatim ga je odbilo skoro dvadeset izdavača knjiga.<ref>{{Cite magazine |last=Michaud |first=Jon |date=2013-07-12 |title="Dune" Endures |url=https://www.newyorker.com/books/page-turner/dune-endures |access-date=2024-12-12 |magazine=The New Yorker |language=en-US |issn=0028-792X}}</ref> Jedan urednik je proročki napisao: "Možda pravim grešku decenije, ali..."<ref name=":0">{{Cite web|date=October 28, 2008|title=BBC – h2g2|url=http://www.bbc.co.uk/dna/place-london/A42130199|access-date=May 26, 2014|website=Edited guide entry, Frank Patrick Herbert, Jr. – Author|publisher=British Broadcasting Corporation}}</ref> Sterling E. Lanier, urednik Chilton Book Company (poznate uglavnom po svojim priručnicima za popravku automobila), pročitao je serijale o Dini i ponudio avans od 7.500 dolara plus buduće tantijeme za prava da ih objavi kao tvrdo ukoričenu knjigu.<ref>{{cite web|title=Sandworms of Dune Blog|url=http://www.frankherbert.org/wormsblog/page051.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130516124808/http://www.frankherbert.org/wormsblog/page051.html|archive-date=May 16, 2013|access-date=April 27, 2013|publisher=Frankherbert.org}}</ref> Herbert je preradio veći dio svog teksta.<ref name="kirjasto">{{cite web|last=Liukkonen|first=Petri|title=Frank Herbert|url=http://www.kirjasto.sci.fi/fherbert.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140427010107/http://www.kirjasto.sci.fi/fherbert.htm|archive-date=April 27, 2014|website=Books and Writers (kirjasto.sci.fi)|publisher=[[Kuusankoski]] Public Library|location=Finland}}</ref> Dina je ubrzo postigla kritički uspjeh.<ref name=":0" /> Osvojila je [[Nagrada "Nebula"|nagradu]] [[Nagrada "Nebula"|"Nebula"]] za najbolji roman 1965. i podijelila [[Nagrada "Hugo"|nagradu Hugo]] 1966. sa ...And Call Me Conrad od [[Roger Zelazny|Rogera Zelaznyja]].<ref name=SFAwards> [http://www.locusmag.com/SFAwards/Db/NomLit60.html#2368 "Herbert, Frank"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121016200438/http://locusmag.com/SFAwards/Db/NomLit60.html |date=October 16, 2012 }}. ''The Locus Index to SF Awards: Index of Literary Nominees''. [[Locus Publications]]. Retrieved April 18, 2013.</ref> Dina nije odmah postala bestseler, iako je Herbert do 1968. od nje zaradio 20.000 dolara, daleko više od većine naučnofantastičnih romana tog vremena.<ref>{{Cite web |last=Islam Sumatera Utara |first=Institutional Repository Universitas |date=October 18, 2024 |title=Chapter I, II.pdf |url=https://repository.uisu.ac.id/bitstream/123456789/1928/3/Chapter%20I%2CII.pdf |website=Institutional Repository Universitas Islam Sumatera Utara}}</ref> Međutim, to nije bilo dovoljno da se posveti pisanju s punim radnim vremenom.<ref>{{Cite web |date=October 4, 2024 |title=Frank Herbert {{!}} Biography, Books, Dune, & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/biography/Frank-Herbert |access-date=October 18, 2024 |website=www.britannica.com |language=en}}</ref> Objavljivanje Dine mu je otvorilo vrata; bio je pisac za obrazovne teme u Seattle Post-Intelligenceru od 1969. do 1972. i predavač općih studija i interdisciplinarnih studija na Univerzitetu u Washingtonu (1970–1972).<ref>{{Cite web |last=Schwartzwalder |first=Sofia |date=15 February 2023 |title=Students of Yesteryear: Frank Herbert |url=https://www.dailyuw.com/archives/students-of-yesteryear/article_bd5a7012-acf6-11ed-b617-5f9d3ae3ec14.html |access-date=1 February 2025 |website=The Daily}}</ref> Radio je u Vijetnamu i Pakistanu kao socijalni i ekološki konsultant 1972, a 1973. bio je direktor-fotograf televizijske emisije The Tillers.<ref>Herbert, Brian. ''Dreamer of Dune: The Biography of Frank Herbert''. New York: Tor Books, 2003, pp.&nbsp;257–258, {{ISBN|0-765-30646-8}} "[Frank Herbert completed] a half-hour documentary film based upon fieldwork he had done with [[Roy Prosterman]] in Pakistan [and] Vietnam ... Entitled ''The Tillers'', it was written, filmed and directed by Frank Herbert. ... it appeared on King Television in Seattle and on the Public Broadcasting System."</ref> {{Citat|Ne brinem se o inspiraciji ili nečemu sličnom... kasnije, vraćajući se i čitajući ono što sam napisao, ne mogu uočiti razliku između onoga što je došlo lako i kada sam morao sjesti i reći: "Pa, sada je vrijeme za pisanje i sada ću pisati."<ref> Herbert quoted in Murray, Donald Morison (Editor) ''Shoptalk: learning to write with writers'' (1990) Cook Publishers, 1990.</ref> — Frank Herbert }} Do kraja 1972, Herbert se povukao iz pisanja u novinama i postao pisac fikcije s punim radnim vremenom. Tokom 1970-ih i 1980-ih, uživao je značajan komercijalni uspjeh kao autor. Svoje vrijeme dijelio je između domova na Havajima i Olimpijskog poluotoka u Washingtonu; njegov dom u Port Townsendu na poluostrvu trebao je biti "ekološki demonstracijski projekt".{{Sfn|Touponce|1988}} Tokom ovog vremena napisao je brojne knjige i promovirao ekološke i filozofske ideje. Nastavio je svoju sagu o Dini s romanima ''[[Mesija Dine]]'' (1969), ''[[Djeca Dine]]'' (1976), ''[[Božanski car Dine]]'' (1981), ''[[Heretici Dine]]'' (1984) i ''[[Kapitol: Dina]]'' (1985). Planirao je napisati sedmi roman kojim bi zaključio serijal, ali njegova smrt 1986. ostavila je priče neriješene.<ref name="NYT 2006">{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2006/09/24/books/review/Itzkoff.t.html|title=Across the Universe: 'Dune' Babies|last=Itzkoff|first=Dave|date=September 24, 2006|website=[[The New York Times]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20151024031606/http://www.nytimes.com/2006/09/24/books/review/Itzkoff.t.html|archive-date=October 24, 2015|url-status=live|access-date=April 14, 2018}}</ref> Ostala Herbertova djela uključuju ''[[The Godmakers]]'' (1972), ''[[The Dosadi Experiment]]'' (1977), ''[[The White Plague]]'' (1982) i knjige koje je napisao u partnerstvu s [[Bill Ransom|Billom Ransomom]]: ''[[The Jesus Incident]]'' (1979), ''[[The Lazarus Effect]]'' (1983) i ''[[The Ascension Factor]]'' (1988), koje su bile nastavci Herbertovog romana ''[[Destination: Void]]'' iz 1966. Također je pomogao u pokretanju karijere [[Terry Brooks|Terryja Brooksa]] vrlo pozitivnom recenzijom Brooksovog prvog romana, "The Shannara Sword", iz 1977.<ref>{{Citation|author=Shawn Speakman|title=Website History|url=http://www.terrybrooks.net/bio/website-history/|archive-url=https://archive.today/20120914143839/http://www.terrybrooks.net/bio/website-history/|publisher=Terrybrooks.net|access-date=June 22, 2011|archive-date=September 14, 2012|url-status=dead}}.</ref> == Bibliografija == === Fikcija === ==== Dina ==== * ''[[Dina (roman)|Dina]]'' - Serijska publikacija: Analog, decembar 1963 – februar 1964. (Dio I, kao "Svijet Dine"), i januar – maj 1965. (dio II i III, kao "Prorok Dine"). Prvo izdanje: Philadelphia: Chilton Books, 1965. * ''[[Mesija Dine]]'': Serijska publikacija: Galaxy, juli – novembar 1969. Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1969. * ''[[Djeca Dine]]'': Serijska publikacija: Analog, januar – april 1976. Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1976. * ''[[Božanski car Dine]]'', New York: G.P. Putnam's Sons, 1981. * ''[[Heretici Dine]]'', New York: G.P. Putnam's Sons, 1984. * ''[[Kapitol: Dina]]'', New York: G.P. Putnam's Sons, 1985. * ''[[Put ka Dini]]'' (short story collected in Eye) === ConSentiency === * "A Matter of Traces" (1958): kratka priča sakupljena u Eye * "The Tactful Saboteur" (1964): kratka priča sakupljena u Eye * Whipping Star: Serijska publikacija: Worlds of If, januar – april 1970. Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1970. The Dosadi Experiment: Serijska publikacija: Galaxy, maj – august 1977. "The Dosadi Experiment". Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1977. === Samostalni romani === * ''The Dragon in the Sea'': Serijska publikacija: Astounding, novembar 1955 – januar 1956. Prvo izdanje: New York: Doubleday, 1956. Also titled Under Pressure and 21st Century Sub. * ''The Green Brain'': Serijska publikacija: Amazing, mart 1965, under the title "Greenslaves." Prvo izdanje: New York: Ace, 1966. * ''The Eyes of Heisenberg'': Serijska publikacija: Galaxy, juni – august 1966, kao "Heisenberg's Eyes." Prvo izdanje: New York: Berkeley, 1966. * ''The Heaven Makers'': Serijska publikacija: Amazing, april – juni 1967. Prvo izdanje: New York: Avon, 1968 * ''The Santaroga Barrier'': Serijska publikacija: Amazing, octobar 1967 – februar 1968. Prvo izdanje: New York: Berkeley, 1968 * ''Soul Catcher'', New York: G.P. Putnam's Sons, 1972. * ''The Godmakers'': Serijska publikacija: "You Take the High Road", Astounding, maj 1958, "Missing Link", Astounding, februar 1959, "Operation Haystack", Astounding, maj 1959. i "The Priests of Psi" Fantastic, februar 1960. Prvo izdanje: New York: G.P. Putnam's Sons, 1972. * ''Hellstrom's Hive'': Serijska publikacija: Galaxy, novembar 1972 – mart 1973, "Project 40." Prvo izdanje: New York: Doubleday, 1973. * ''Direct Descent'': Serijska publikacija: Astounding, decembar 1954, "Packrat Planet". Prvo izdanje: New York: Ace Books, 1980. * ''The White Plague'', New York: G.P. Putnam's Sons, 1982. * ''Man of Two Worlds'' (with Brian Herbert), New York: G.P. Putnam's Sons, 1986. * ''High-Opp'': WordFire Press, 2012. * ''Angels' Fall'': WordFire Press, 2013. * ''A Game of Authors'': WordFire Press, 2013. * ''A Thorn in the Bush'': WordFire Press, 2014. === Zbirke kratkih priča === * ''The Worlds of Frank Herbert'', London: New English Library, 1970. * ''The Book of Frank Herbert'', New York: DAW Books, 1973. * ''The Best of Frank Herbert'', London: Sidgwick & Jackson, 1975. * ''The Priests of Psi'', London: Gollancz Ltd, 1980. * ''Eye'' (Jim Burns, illustrator), New York: Berkeley, 1985. * ''The Collected Stories of Frank Herbert'', New York: Tor Books, 2014. * ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. === Kratke priče === * "Survival of the Cunning," ''Esquire'', mart 1945. * "The Jonah and the Jap," ''Doc Savage'', april 1946. * "Yellow Fire," ''Alaska Life'' (Alaska Territorial Magazine), juni 1947. * "Looking for Something?" ''Startling Stories'', april 1952. * "Operation Syndrome," ''Astounding'', juni 1954. također u T.E. Dikty's Best Science Fiction Stories and Novels, 1955. * "The Gone Dogs," ''Amazing'', novembar 1954. * "Packrat Planet," ''Astounding'', decembar 1954. * "Rat Race," ''Astounding'', July 1955. * "Occupation Force," ''Fantastic'', august 1955. * "The Nothing," ''Fantastic Universe'', januar 1956. * "Cease Fire," ''Astounding'', januar 1956. * "Old Rambling House," ''Galaxy'', april 1958. * "You Take the High Road," ''Astounding'', maj 1958. * "A Matter of Traces," ''Fantastic Universe'', novembar 1958. * "Missing Link," ''Astounding'', februar 1959. također i u ''Author's Choice'', ed. Harry Harrison, New York: Berkeley, 1968. * "Operation Haystack," Astounding, maj 1959. * "The Priests of Psi," ''Fantastic'', februar 1960. * "Egg and Ashes," ''Worlds of If'', novembar 1960. * "A-W-F Unlimited", ''Galaxy'', juni 1961. * "Try to Remember," ''Amazing'', oktobar 1961. * "Mating Call", ''Galaxy'', oktobar 1961. * "Mindfield," ''Amazing'', mart 1962. * "The Mary Celeste Move," ''Analog'', oktobar 1964. * "The Tactful Saboteur," ''Galaxy'', oktobar 1964. * "Greenslaves," ''Amazing'', mart 1965. * "Committee of the Whole", ''Galaxy'', april 1965. * "The GM Effect," ''Analog'', juni 1965. * "Do I Wake or Dream?" ''Galaxy'', august 1965. * "The Primitives", ''Galaxy'', april 1966. * "Escape Felicity," ''Analog'', juni 1966. * "By the Book," ''Analog'', august 1966. * "The Featherbedders," ''Analog'', august 1967. * "The Mind Bomb" (aka "The Being Machine"), ''Worlds of If'', oktobar 1969. * "Seed Stock," ''Analog'', april 1970. * "Murder Will In," ''The Magazine of Fantasy and Science Fiction'', maj 1970. * "Project 40" (three installments) (novelized as "Hellstrom's Hive"), ''Galaxy'', novembar 1972 – mart 1973. * "Encounter in a Lonely Place," ''The Book of Frank Herbert'', New York: DAW Books, 1973. * "Gambling Device," ''The Book of Frank Herbert New York'', DAW Books, 1973. * "Passage for Piano," ''The Book of Frank Herbert New York'', DAW Books, 1973. * "The Death of a City," ''Future City'', ed. Roger Elwood. Trident Press: New York, 1973. * "Come to the Party" with F. M. Busby, ''Analog'', decembar 1978. * "Songs of a Sentient Flute", ''Analog'', februar 1979. (Ghost written by Bill Ransom) * "Frogs and Scientists," ''Destinies'', Ace Books, august – septembar 1979. * "Feathered Pigs," ''Destinies'', Ace Books, oktobar – decembar 1979. * "The Road to Dune," ''Eye'', New York: Berkeley 1985. * "The Daddy Box", ''The Collected Stories of Frank Herbert'', New York: Tor 2014. * "The Yellow Coat", ''Fiction River: Pulse Pounders'', WMG Publishing 2015. * "The Cage", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "The Illegitimate Stage", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "A Lesson in History", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "Wilfred", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "The Iron Maiden", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "The Wrong Cat", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "The Heat's On", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "The Little Window", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "The Waters of Kan-E", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "Paul's Friend", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. * "Public Hearing", ''Unpublished Stories'', WordFire Press, 2016. == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * {{Cite book|last=Touponce|first=William F.|url=https://archive.org/details/frankherbert0000toup|url-access=registration|title=Frank Herbert|year=1988|publisher=[[Gale (publisher)|Twayne Publishers]]|isbn=0-8057-7514-5|oclc=16717899}} == Dodatna literatura == * Allen, L. David. ''Cliffs Notes on Herbert's Dune & Other Works''. Lincoln, NE: Cliffs Notes, 1975. {{ISBN|0-8220-1231-6}} * Clarke, Jason. ''SparkNotes: Dune, Frank Herbert''. New York: Spark Publishing, 2002. {{ISBN|1-58663-510-7}} * {{cite book|editor-first=Kevin R.|editor-last=Grazier|editor-link=Kevin Grazier |title=[[The Science of Dune]]: An Unauthorized Exploration into the Real Science Behind Frank Herbert's Fictional Universe |series=Psychology of Popular Culture |year=2008 |location=Dallas, TX |publisher=[[BenBella Books]] |isbn=978-1-933771-28-1}} * Herbert, Brian. ''[[Dreamer of Dune]] : The Biography of Frank Herbert''. New York: Tor Books, 2003. {{ISBN|0-765-30646-8}} * Levack, Daniel JH; Willard, Mark. ''Dune Master: A Frank Herbert Bibliography''. Westport, CT: Meckler, 1988. {{ISBN|0-88736-099-8}} * McNelly, Dr. Willis E. (ed.) ''[[The Dune Encyclopedia]]''. New York: Berkeley Publishing Group, 1984. {{ISBN|0-425-06813-7}} * Miller, David M. ''Starmont Reader's Guide 5: Frank Herbert''. Mercer Island, WA: Starmont, 1980. {{ISBN|0-916732-16-9}} * O'Reilly, Timothy. ''Frank Herbert''. New York: Frederick Ungar, 1980. * O'Reilly, Timothy (ed.) ''The Maker of Dune''. New York: Berkeley Publishing Group, 1987. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Herbert, Frank}} [[Kategorija:Američki pisci naučne fantastike]] [[Kategorija:Biografije, Tacoma (Washington)]] [[Kategorija:Rođeni 1920.]] [[Kategorija:Umrli 1986.]] 9vohlvvh8s6rhptyr893uurewg0vt77 0 533991 3841178 3841073 2026-05-06T15:43:32Z AnToni 2325 /* Biografija */ 3841178 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Delina Fico | slika = Delina Fico.png | nacionalnost = [[Albanci|Albanka]] | zanimanje = aktivistkinja civilnog društva | poznata_po = radu u oblasti [[prava žena]], [[rodna ravnopravnost|rodne ravnopravnosti]], razvoja civilnog društva i prava [[LGBT|LGBTI]] osoba | obrazovanje = The New School for Social Research }} '''Delina Fico''' [[Albanci|albanska]] je aktivistkinja civilnog društva, stručnjakinja za [[prava žena]], [[rodna ravnopravnost|rodnu ravnopravnost]], razvoj zajednica i javno obrazovanje. Učestvovala je u osnivanju više organizacija i servisa za zaštitu ženskih prava u [[Albanija|Albaniji]], uključujući udruženje "Refleksione" ({{jez-bs|Promišljanja}}), Savjetovalište za žene i djevojke i Ženski centar u [[Tirana|Tirani]], kasnije poznat kao Gender Alliance for Development Center ({{jez-bs|Centar rodnog saveza za razvoj}}).<ref name="eos">{{cite web |title=Delina Fico (Albania) |url=https://eostechtrust.org/team/delina-fico/ |website=EOS Tech Trust |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njena profesionalna djelatnost obuhvata rad s lokalnim, regionalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama, akademskim ustanovama, razvojnim agencijama i međuvladinim akterima u [[Zapadni Balkan|Zapadnom Balkanu]], [[Srednja Evropa|Srednjoj]] i [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]], [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]], [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. == Biografija == Magistrirala je političke nauke i neprofitni menadžment na The New School for Social Research ({{jez-bs|Novoj školi za društvena istraživanja}}) u [[New York]]u.<ref name="gadc">{{cite web |title=Delina Fico |url=https://gadc.org.al/shqip/d/20/delina-fico |website=Gender Alliance for Development Center |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref> Predavala je na [[Univerzitet u Tirani|Univerzitetu u Tirani]] i [[Univerzitet New York|Univerzitetu New York]], a objavljivala je tekstove o rodnim pitanjima, [[Feminizam|feminizmu]] i razvoju civilnog društva.<ref name="eos"/> Bila je prva i jedina zaposlena osoba Ženskog centra u Tirani kada je ta organizacija osnovana u augustu 1994, a do januara 1997. radila je kao njegova koordinatorica. U tom periodu centar je koordinirao mrežu od 12 do 15 ženskih nevladinih organizacija, organizirao žensku pravnu grupu, održao nacionalne konferencije o ženama i medijima te sarađivao s [[Program Ujedinjenih nacija za razvoj|UNDP]]-om na uspostavljanju grupe trenerica za rodna pitanja, organizacijski razvoj i menadžment.<ref name="gadc"/> Fico je radila s organizacijama i institucijama kao što su "World Learning for International Development" ({{jez-bs|Svjetsko učenje za međunarodni razvoj}}), [[UN Women]], i druge. Od 2008. obavlja funkciju direktorice programa civilnog društva u organizaciji "East-West Management Institute" ({{jez-bs|Institut za upravljanje Istok-Zapad}}).<ref name="eos"/> Kao članica ili predsjedavajuća upravnih tijela djelovala je u više organizacija i mreža u Albaniji, [[Kosovo|Kosovu]] i Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="gadc"/> U Kosovu je vodila program ženskog ekonomskog i političkog osnaživanja koji je podržavao [[USAID]], a koji je doprinio jačanju Mreže žena Kosova i osnivanju Poslovne mreže žena Kosova.<ref name="eos"/> Povezana je i s "Albanian Women’s Empowerment Networkom" ({{jez-bs|Albanska mreža za osnaživanje žena}}, skraćeno AWEN), nacionalnom mrežom organizacija za ženska prava koja je osnovana 1. jula 2009, a pravno registrovana 27. decembra 2011. kao inicijativa osam neprofitnih organizacija usmjerenih na zaštitu žena.<ref name="awen">{{cite web |title=History, Our Vision, Mission |url=https://awenetwork.org/eng/who-we-are/history-our-vision-mission |website=Albanian Women Empowerment Network |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref> Fico je javno podržavala i prava [[LGBTQ]] osoba u Albaniji te je djelovala u Upravnom odboru Skloništa za LGBTQ osobe.<ref name="eos" /> == Privatni život == Fico je prethodno bila zaručena za albanskog premijera [[Edi Rama|Edija Ramu]]. Trenutno je udana za albanskog političara [[Bledar Çuçi|Bledara Çuçija]].<ref name=":2">{{Cite web |title=Alertă la Congres, după apariția unui raport care demonstrează influența lui Soroș asupra președintelui SUA, Joe Biden|url=https://www.activenews.ro/stiri/Alerta-la-Congres-dupa-aparitia-unui-raport-care-demonstreaza-influenta-lui-Soros-asupra-presedintelui-SUA-Joe-Biden-171230|access-date=2022-05-12|website=ActiveNews - Știri necenzurate|language=Romanian}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Fico, Delina}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Albanski aktivisti]] kbwsqqliy0ebo8t4f3pem86869tz9k0 3841188 3841178 2026-05-06T17:15:42Z Mhare 481 /* Biografija */ 3841188 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Delina Fico | slika = Delina Fico.png | nacionalnost = [[Albanci|Albanka]] | zanimanje = aktivistkinja civilnog društva | poznata_po = radu u oblasti [[prava žena]], [[rodna ravnopravnost|rodne ravnopravnosti]], razvoja civilnog društva i prava [[LGBT|LGBTI]] osoba | obrazovanje = The New School for Social Research }} '''Delina Fico''' [[Albanci|albanska]] je aktivistkinja civilnog društva, stručnjakinja za [[prava žena]], [[rodna ravnopravnost|rodnu ravnopravnost]], razvoj zajednica i javno obrazovanje. Učestvovala je u osnivanju više organizacija i servisa za zaštitu ženskih prava u [[Albanija|Albaniji]], uključujući udruženje "Refleksione" ({{jez-bs|Promišljanja}}), Savjetovalište za žene i djevojke i Ženski centar u [[Tirana|Tirani]], kasnije poznat kao Gender Alliance for Development Center ({{jez-bs|Centar rodnog saveza za razvoj}}).<ref name="eos">{{cite web |title=Delina Fico (Albania) |url=https://eostechtrust.org/team/delina-fico/ |website=EOS Tech Trust |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njena profesionalna djelatnost obuhvata rad s lokalnim, regionalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama, akademskim ustanovama, razvojnim agencijama i međuvladinim akterima u [[Zapadni Balkan|Zapadnom Balkanu]], [[Srednja Evropa|Srednjoj]] i [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]], [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]], [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. == Biografija == Magistrirala je političke nauke i neprofitni menadžment na The New School for Social Research ({{jez-bs|Novoj školi za društvena istraživanja}}) u [[New York]]u.<ref name="gadc">{{cite web |title=Delina Fico |url=https://gadc.org.al/shqip/d/20/delina-fico |website=Gender Alliance for Development Center |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref> Predavala je na [[Univerzitet u Tirani|Univerzitetu u Tirani]] i [[Univerzitet New York|Univerzitetu New York]], a objavljivala je tekstove o rodnim pitanjima, [[Feminizam|feminizmu]] i razvoju civilnog društva.<ref name="eos"/> Bila je prva i jedina zaposlena osoba Ženskog centra u Tirani kada je ta organizacija osnovana u augustu 1994, a do januara 1997. radila je kao njegova koordinatorica. U tom periodu centar je koordinirao mrežu od 12 do 15 ženskih nevladinih organizacija, organizirao žensku pravnu grupu, održao nacionalne konferencije o ženama i medijima te sarađivao s [[Program Ujedinjenih nacija za razvoj|UNDP]]-om na uspostavljanju grupe trenerica za rodna pitanja, organizacijski razvoj i menadžment.<ref name="gadc"/> Fico je radila s organizacijama i institucijama kao što su "World Learning for International Development" ({{jez-bs|Svjetsko učenje za međunarodni razvoj}}), [[UN Women]], i druge. Od 2008. obavlja funkciju direktorice programa civilnog društva u organizaciji "East-West Management Institute" ({{jez-bs|Institut za upravljanje Istok-Zapad}}).<ref name="eos"/> Kao članica ili predsjedavajuća upravnih tijela djelovala je u više organizacija i mreža u Albaniji, [[Kosovo|Kosovu]] i Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="gadc"/> U Kosovu je vodila program ženskog ekonomskog i političkog osnaživanja koji je podržavao [[USAID]], a koji je doprinio jačanju Mreže žena Kosova i osnivanju Poslovne mreže žena Kosova.<ref name="eos"/> Povezana je i s "Albanian Women’s Empowerment Network" ({{jez-bs|Albanska mreža za osnaživanje žena}}, skraćeno AWEN), nacionalnom mrežom organizacija za ženska prava koja je osnovana 1. jula 2009, a pravno registrovana 27. decembra 2011. kao inicijativa osam neprofitnih organizacija usmjerenih na zaštitu žena.<ref name="awen">{{cite web |title=History, Our Vision, Mission |url=https://awenetwork.org/eng/who-we-are/history-our-vision-mission |website=Albanian Women Empowerment Network |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref> Fico je javno podržavala i prava [[LGBTQ]] osoba u Albaniji te je djelovala u Upravnom odboru Skloništa za LGBTQ osobe.<ref name="eos" /> == Privatni život == Fico je prethodno bila zaručena za albanskog premijera [[Edi Rama|Edija Ramu]]. Trenutno je udana za albanskog političara [[Bledar Çuçi|Bledara Çuçija]].<ref name=":2">{{Cite web |title=Alertă la Congres, după apariția unui raport care demonstrează influența lui Soroș asupra președintelui SUA, Joe Biden|url=https://www.activenews.ro/stiri/Alerta-la-Congres-dupa-aparitia-unui-raport-care-demonstreaza-influenta-lui-Soros-asupra-presedintelui-SUA-Joe-Biden-171230|access-date=2022-05-12|website=ActiveNews - Știri necenzurate|language=Romanian}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Fico, Delina}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Albanski aktivisti]] jmovk1gpmxvodvbe9s1m85sdstcf06q 0 533998 3841179 3841137 2026-05-06T15:45:26Z AnToni 2325 /* Rani život i obrazovanje */ može i ovako? 3841179 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Müge Boz | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1984|4|13}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Turska]] | nacionalnost = [[Turci|Turkinja]] | zanimanje = [[glumac|glumica]], [[model]], televizijska voditeljica | supružnik = [[Caner Erdeniz]] | djeca = 2 }} '''Müge Boz''' ([[Istanbul]], 13. april 1984) [[Turci|turska]] je [[glumac|glumica]], [[model]] i televizijska voditeljica. Glumačku karijeru započela je u televizijskoj seriji ''Melekler Korusun'' (''Anđeli čuvari''), a zatim je nastupala u serijama ''Arka Sokaklar'' (''Opasne ulice''), ''Muhteşem Yüzyıl: Kösem'' (''Veličanstveno stoljeće: Kösem'') i ''Kayıtdışı''.<ref name="diziler">{{cite web |title=Müge Boz oynadığı dizi filmler |url=https://www.diziler.com/kisi/muge-boz/diziografi |website=Diziler.com |access-date=6. 5. 2026 |language=tr}}</ref><ref name="beyazperde">{{cite web |title=Müge Boz: biyografi |url=https://www.beyazperde.com/sanatcilar/sanatci-518446/biyografi/ |website=Beyazperde |access-date=6. 5. 2026 |language=tr}}</ref><ref name="tdrama">{{cite web |title=Muge Boz: Tv Series, Movies, Biography |url=https://www.turkishdrama.com/muge-boz.html |website=Turkish Drama |date=26. 7. 2013 |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Boz je rođena 13. aprila 1984. u Istanbulu.<ref name="tdrama"/> Djetinjstvo je provela u Istanbulu, a zatim se s porodicom preselila u [[Izmir]], gdje je pohađala Izmirsku gimnaziju Atatürk.<ref name="tdrama"/> Diplomirala je na [[Univerzitet Anadolu|Univerzitetu Anadolu]], na odsjeku za film, televiziju i odnose s javnošću, a potom je u [[Norveška|Norveškoj]] pohađala Høgskulen i Volda, gdje se usavršavala u strateškom dizajnu i digitalnoj fotografiji.<ref name="tdrama"/><ref name="atv">{{cite web |title=Müge Boz kimdir? |url=https://www.atv.com.tr/muge-boz/kimdir |website=ATV |access-date=6. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Prije glumačke karijere radila je kao model i pojavljivala se u reklamama. Jedanaest godina pohađala balet, četiri godine učila klavir te se bavila plivanjem, tenisom, odbojkom i motociklizmom.<ref name="tdrama"/> == Karijera == Na televiziji se pojavila 2008. u seriji ''Melekler Korusun'' (''Anđeli čuvari''), u kojoj je igrala Çiğdem.<ref name="diziler"/><ref name="tdrama"/> Godine 2011. nastupila je u serijama ''Şüphe'' i ''Karakol'', a 2012. u seriji ''Leyla ile Mecnun'' i filmu ''Bir Hikayem Var''.<ref name="diziler"/><ref name="tdrama"/> Godine 2013. igrala je u serijama ''Gurbette Aşk Bir Yastıkta'', ''Yalan Dünya'' i ''Aşk Emek İster'', a iste godine pojavila se i u filmu ''Bu İşte Bir Yalnızlık Var''.<ref name="tdrama"/><ref name="beyazperde"/> U seriji ''Arka Sokaklar'' (''Opasne ulice'') nastupala je 2014. i 2015, a 2016. igrala je Işık u seriji ''Sevda Kuşun Kanadında''.<ref name="diziler"/><ref name="tdrama"/> U historijskoj seriji ''Muhteşem Yüzyıl: Kösem'' (''Veličanstveno stoljeće: Kösem'') tumačila je Telli Haseki Hümaşah, a 2017. igrala je İdil u seriji ''Kayıtdışı''.<ref name="diziler"/><ref name="tdrama"/> Kasnije je nastupila u filmovima ''Nezih Bir Film'', ''Geçmiş Olsun'' i ''Çat Kapı Aşk''.<ref name="tdrama"/><ref name="beyazperde"/> Kao voditeljica bila je povezana s internetskim kviz-programom ''Hadi''.<ref name="biyografya">{{cite web |title=Müge Boz |url=https://www.biyografya.com/tr/biographies/muge-boz-56db6865 |website=Biyografya |access-date=6. 5. 2026 |language=tr}}</ref> == Privatni život == Godine 2019. udala za turskog košarkaša [[Caner Erdeniz|Canera Erdeniza]].<ref name="tdrama"/><ref name="haberturk">{{cite web |title=Müge Boz'un Rika'sı doğdu |url=https://www.haberturk.com/muge-boz-un-rika-si-dogdu-3691686-magazin |website=Habertürk |access-date=6. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Iste godine rodila im se kćerka Vina, a 2024. sin Rika.<ref name="haberturk"/><ref>{{cite web |title=Müge Boz ile Caner Erdeniz'in bebekleri doğdu |url=https://www.bursadabugun.com/haber/muge-boz-ile-caner-erdeniz-in-bebekleri-dogdu-1211625.html |website=Bursada Bugün |access-date=6. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Rođena je u porodici majke [[Bošnjaci u Turskoj|bošnjačkog]] porijekla i oca iz Egejske regije.<ref name="haberler">{{cite web|url=https://www.haberler.com/haber/muge-boz-kimdir-caner-erdenizin-esi-muge-boz-kac-19699619-haberi/|title=Müge Boz kimdir? Caner Erdeniz'in eşi Müge Boz kaç yaşında, nereli?|date=30. 3. 2026|website=Haberler|language=tr|access-date=6. 5. 2026}}</ref><ref name="neoldu">{{cite web|url=https://www.neoldu.com.tr/muge-boz-kimdir-1235h.htm|title=Müge Boz Kimdir|date=3. 6. 2015|website=NeOldu|language=tr|access-date=6. 5. 2026}}</ref> == Filmografija == === Televizija === * ''Melekler Korusun'' (''Anđeli čuvari'') (2008) * ''Şüphe'' (2011) * ''Karakol'' (2011) * ''Leyla ile Mecnun'' (2012) * ''Gurbette Aşk Bir Yastıkta'' (2013) * ''Yalan Dünya'' (2013) * ''Aşk Emek İster'' (2013) * ''Arka Sokaklar'' (''Opasne ulice'') (2014–2015) * ''Sevda Kuşun Kanadında'' (2016) * ''Muhteşem Yüzyıl: Kösem'' (''Kösem'') (2016–2017) * ''Kayıtdışı'' (2017) === Film === * ''Toprağın Çocukları'' (2011) * ''Bir Hikayem Var'' (2012) * ''Karaoğlan'' (2013) * ''Bu İşte Bir Yalnızlık Var'' (2013) * ''Nezih Bir Film'' (2018) * ''Geçmiş Olsun'' (2019) * ''Çat Kapı Aşk'' (''Ljubav na krovu'') (2019) * ''Cenazemize Hoş Geldiniz'' (2023) == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Boz, Muge}} [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Turski modeli]] [[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Turski glumci]] l8pc1pywkiefoa9e4gqis9zh0oaf2qt 0 533999 3841161 2026-05-06T14:01:34Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Izmjene u toku}} {{Infokutija pisac | ime = Iain Banks | slika = IainBanks2009.jpg | opis_slike = Iain Banks 2009. | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1954|2|16}} | mjesto_rođenja = [[Dunfermline]], [[Fife]], [[Škotska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2013|6|9|1954|2|16}} | mjesto_smrti = [[Kirkcaldy]], [[Fife]], [[Škotska]] | zanimanje = Pisac | jezik = | nacionalno... 3841161 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija pisac | ime = Iain Banks | slika = IainBanks2009.jpg | opis_slike = Iain Banks 2009. | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1954|2|16}} | mjesto_rođenja = [[Dunfermline]], [[Fife]], [[Škotska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2013|6|9|1954|2|16}} | mjesto_smrti = [[Kirkcaldy]], [[Fife]], [[Škotska]] | zanimanje = Pisac | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = 1984–2013. | žanr = [[Naučna fantastika]] | poznata_djela = | supružnik = {{Plainlist| * Annie Blackburn ​(v. 1992; raz. 2007)<ref>{{Cite ODNB |url=http://www.oxforddnb.com/view/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-106888 |doi=10.1093/ref:odnb/106888 |year=2017 |last1=McDermid |first1=Val |title=Banks, Iain (1954–2013), author and composer }}</ref><ref>''Iain Banks: A Biography''. Craig Cabell, 2014. Kindle edition, location 472.</ref><ref>Dunfermline Court (9727) Serial Number: 7674</ref> * Adele Hartley ​(v. 2013) }} | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Iain Menzies Banks''' (16. februar 1954 – 9. juni 2013) bio je [[Škotska|škotski]] pisac [[Naučna fantastika|naučne fantastike]],koji je pisao popularnu fikciju kao '''Iain Banks''' i naučnu fantastiku kao '''Iain M. Banks'''. Njegove knjige su adaptirane za pozorište, radio i televiziju. Godine 2008. ''[[The Times]]'' je uvrstio Banksa na svoju listu 50 najvećih britanskih pisaca od 1945.<ref name="timesonline" /> Banks je počeo pisati puno radno vrijeme nakon uspjeha svog debitantskog romana ''[[Tvornica osa]]''(1984), koji je od tada prodan u preko milion primjeraka i preveden na 80 jezika.<ref>{{cite episode |credits= |last=Pegg |first=Simon |date=6 August 2024 |title=Inside The Wasp Factory |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m001w71d |location=London, England |series=0 |issue= <!-- Alias: |number= ; the episode number --> |episode-link= |language=English |publisher= |minutes= |time= |network=BBC |station=BBC Radio 4 |transcript= |transcript-url= |access-date=3 February 2026 |quote= |trans-quote=}}</ref> Roman je proglašen jednom od 100 najboljih knjiga 20. stoljeća u anketi iz 1997;{{efn|The poll was conducted by [[Waterstones]] and [[Channel 4]].}}<ref name="BBC death"/> Godine 2016. rangiran je kao drugi najbolji škotski roman svih vremena u anketi BBC-a za Škotsku.{{efn|The poll was conducted by [[BBC Scotland]] in partnership with the [[Scottish Book Trust]] and the Scottish Library and Information Council.}}<ref>{{cite web |author=<!-- not stated --> |date=August 2016 |title=Scotland's Favourite Book |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/articles/2ClzCqc45kb6xffl0bfD2w2/the-results-of-the-vote-to-find-your-favourite-scottish-novel |website=BBC One |location=London, England |publisher=BBC |access-date=4 November 2025}}</ref> Njegova prva naučnofantastična knjiga, ''[[Razmisli Plebasu]]'' (1987), označila je početak serije ''[[Kultura (serijal)|Kultura]]'', koja se sastoji od deset romana. U aprilu 2013, Banks je otkrio da ima neoperabilni rak i da je malo vjerovatno da će živjeti duže od godinu dana.<ref name="personal statement"/> Umro je 9. juna 2013. u dobi od 59 godina.<ref>{{Cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-22835047 |title=Author Iain Banks dies |publisher=[[BBC News]] |date=9 June 2013}}</ref> == Rani život == Banks je rođen u Dunfermlineu, Fife, od majke koja je bila profesionalna klizačica na ledu i oca koji je bio oficir u Admiralitetu. Kao jedinac, živio je u [[Queensferry|Sjevernom Queensferryju]] do devete godine, blizu pomorskih dokova u [[Rosyth|Rosythu]], gdje je bio stacioniran njegov otac.<ref name="business"/><ref name=five/> Porodica se potom preselila u Gourock zbog očevog posla.<ref name="BBC"/> Kada ga je neko upoznao sa naučnom fantastikom dajući mu knjigu ''Kemlo and the Zones of Silence'' [[Reginald Alec Martin|Reginalda Aleca Martina]], nastavio je čitati serijal, što ga je ohrabrilo da i sam piše naučnu fantastiku.<ref>{{Cite web |url=http://efanzines.com/Banksoniain/Banksoniain19.pdf |title=The Banksoniain #19 - eFanzines.com |website=efanzines.com}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://notthedayjob.tumblr.com/post/8914135987/interview-iain-m-banks-whats-in-an-m |title=Interview: Iain (M) Banks – What's in an M?|work=Not The Day Job}}</ref> Banks je pohađao srednje škole Gourock i Greenock. Od 1972. do 1975, Banks je studirao engleski jezik, filozofiju i psihologiju na Univerzitetu Stirling.<ref name="BBC"/><ref name="council"/> Nakon diplomiranja, Banks je radio niz poslova koji su mu omogućavali da piše uvečer. To je podržavalo njegovo pisanje tokom 1990-ih godina i omogućavalo mu da pravi duge pauze između ugovora, tokom kojih je putovao po Evropi i Sjevernoj Americi. Tokom ovog perioda, radio je kao IBM-ov 'Expediter Analyser' (vrsta službenika za nabavku), tehničar za testiranje za British Steel Corporation i službenik za obračun troškova u advokatskoj firmi u londonskoj Chancery Lane.<ref name="business"/> == Karijera == === Pisanje === Banks je počeo pisati sa 11 godina. Prvi roman, ''The Hungarian Lift-Jet'', završio je sa 16 godina, a drugi, TTR (također pod nazivom ''The Tashkent Rambler'') u prvoj godini studija na Univerzitetu Stirling 1972.<ref name="business"/><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=U9J7BwAAQBAJ&pg=PA24 |title=The Culture Series of Iain M. Banks: A Critical Introduction |first=Simone |last=Caroti |date=26 July 2018 |publisher=McFarland |page=24 |via=Google Books |isbn=978-1-4766-2040-4}}</ref> Iako je sebe vidio uglavnom kao autora naučne fantastike, problemi s izdavaštvom naveli su ga da se posveti mainstream fikciji. Njegov prvi objavljeni roman ''Tvornica osa'' pojavio se 1984, kada je imao trideset godina.<ref>{{Cite web |url=http://www.sandm.co.uk/mary/sfjournm/Iain_Banks/iain_banks.html |title=What's in an M (or) What a difference an M makes |archive-date=28 September 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928164721/http://www.sandm.co.uk/mary/sfjournm/Iain_Banks/iain_banks.html}}</ref> Nakon uspjeha ''Osine fabrike'', Banks je počeo pisati puno radno vrijeme. Njegov urednik u Macmillan-u, James Hale, savjetovao mu je da piše knjigu godišnje, što je on pristao i učiniti.<ref name="business"/> Njegov drugi roman ''[[Hodanje po staklu]]'' uslijedio je 1985, zatim ''[[Most (1986)|Most]]'' 1986, a 1987. ''[[Espedair ulica]]'', koji je kasnije emitiran kao serija na [[BBC Radio 4]].<ref name="council"/> Njegova prva objavljena naučnofantastična knjiga, ''Razmisli Plebasu'', pojavila se 1987. i bila je prva od nekoliko u hvaljenoj seriji "Kultura". Banks je kao uzore naveo [[Robert Heinlein|Roberta A. Heinleina]], [[Isaac Asimov|Isaaca Asimova]], [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarkea]], [[Brian Aldiss|Briana Aldissa]], [[M. John Harrison|M. Johna Harrisona]] i [[Dan Simmons|Dana Simmonsa]].<ref name="CNN"/> ''[[Vranina cesta]]'', objavljen 1992, adaptiran je kao BBC-jeva televizijska serija.<ref name="Spike"/> Banks je nastavio pisati i naučnofantastična i popularna djela. Godine 2004. napisao je "Raw Spirit" (s podnaslovom "In Search of the Perfect Dram"), putopisnu knjigu o Banksovim posjetama destilerijama single malt viskija u Škotskoj u potrazi za najboljim viskijem, uključujući i njegova razmišljanja o drugim temama kao što su putevi, automobili i politika.<ref name="The Guardian 2003">{{Cite news |last=Horspool |first=David |title=Scotch on the rocks |url=https://www.theguardian.com/books/2003/dec/06/travel.highereducation |newspaper=[[The Guardian]] |access-date=18 June 2013 |location=London |date=6 December 2003}}</ref> Objavljivao je djela pod dva imena. Roditelji su ga nazvali "Iain Menzies Banks", ali je njegov otac greškom izostavio srednje ime prilikom registracije sina. Banks je i dalje koristio srednje ime i predao je ''Osinu fabriku'' na objavljivanje kao "Iain M. Banks". Njegov urednik se raspitao o mogućnosti izostavljanja slova 'M' jer se činilo "previše zahtjevnim" i postojala je mogućnost zabune s [[Rosie M. Banks]], romantičnom romanopiskinjom iz romana o Jeevesu P. G. Wodehousea; Banks je pristao na izostavljanje. Nakon tri mejnstrim romana, Banksovi izdavači su pristali objaviti njegov prvi naučnofantastični roman ''Razmisli Plebasu''. Kako bi napravio razliku između mejnstrima i naučne fantastike, Banks je predložio vraćanje slova 'M' u njegovo ime, koje je potom korišteno u svim njegovim naučnofantastičnim djelima.<ref name="five"/><ref name="Lawson"/> Banks je trebao biti počasni gost na Svjetskoj konvenciji naučne fantastike 2014, Loncon 3, ali je umro godine prije.<ref name="x111">{{cite web | title=In the Wake of the British Boom: The 72nd World Science Fiction Convention | website=Los Angeles Review of Books | date=2014-09-01 | url=https://lareviewofbooks.org/article/wake-british-boom-72nd-world-science-fiction-convention/ | access-date=2025-10-06}}</ref> [[File:Ian M. Banks 2005.JPG|thumb|right|upright|Banks potpisuje knjige na [[63. Svjetskoj konvenciji naučne fantastike]] u Glasgowu, august 2005.]] Do svoje smrti u junu 2013, objavio je 26 romana. Njegov posljednji roman "Kamenolom" pojavio se u junu 2013, mjesecu njegove smrti, objavljen posthumno kao njegov 27. roman.<ref name="jboog"/> Njegovo posljednje djelo, zbirka poezije, izdata je u februaru 2015.<ref>{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/books/2015/feb/14/iain-banks-prose-poems-ken-macleod |title='Readers of Iain Banks's prose will find in his poems much that is familiar' |last=MacLeod|first=Ken |date=14 February 2015 |work=The Guardian |access-date=9 December 2015}}</ref> U intervjuu u januaru 2013, također je spomenuo da ima ideju za zaplet za još jedan roman u serijalu ''Kultura'', koji bi najvjerovatnije bio njegova sljedeća knjiga i planiran je za objavljivanje 2014.<ref>{{Cite web |url=https://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2013/01/the-future-might-be-a-hoot-how-iain-m-banks-imagines-utopia/267211/ |title='The Future Might Be a Hoot': How Iain M. Banks Imagines Utopia |first=Scott |last=Beauchamp |date=16 January 2013 |website=theatlantic.com}}</ref> Banks je pisao u raznim kategorijama, ali je rekao da najviše uživa u naučnoj fantastici.<ref>{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/books/2013/may/21/iain-banks-updates-fans-cancer |title=Iain Banks posts new update to fans on his cancer |author=Alison Flood |newspaper=the Guardian |quote=Until the last few years or so, when the SF novels started to achieve something approaching parity in sales, the mainstream always out-sold the SF – on average, if my memory isn't letting me down, by a ratio of about three or four to one. I think a lot of people have assumed that the SF was the trashy but high-selling stuff... while I wrote the important, serious, non-genre literary novels. Never been the case, and I can't imagine that I'd have lied about this sort of thing, least of all as some sort of joke. The SF novels have always mattered deeply to me – the Culture series in particular – and while it might not be what people want to hear (academics especially), the mainstream subsidised the SF, not the other way round. |date=21 May 2013}}</ref> U februaru 2018, projekat objavljivanja Banksovih neviđenih ranih crteža, mapa i skica iz univerzuma ''Kulture'', zajedno s njegovim spisima i bilješkama o okruženju, bio je u toku.<ref name="Iain M Banks's drawings of the Culture universe to be published in 2019">{{cite web|url=https://www.theguardian.com/books/2018/feb/15/iain-m-bankss-drawings-of-the-culture-universe-to-be-published-in-2019| title=Iain M Banks's drawings of the Culture universe to be published in 2019|last=Flood|first=Allison|date=15 February 2018|work=[[The Guardian]]| access-date=5 May 2023}}</ref> Godine 2021, odgođeni pojedinačni tom knjige ''[[Kultura: Bilješke i crteži]]'' je otkazan i zamijenjen s dva odvojena toma: knjigom pejzaža Kultura: Crteži i pratećim tomom koji sadrži bilješke, odlomke i novi tekst Kena MacLeoda.<ref name="An update regarding THE CULTURE: NOTES AND DRAWINGS by Iain M. Banks and Ken MacLeod">{{cite web|url=https://www.orbitbooks.net/2021/06/15/an-update-regarding-the-culture-notes-and-drawings-by-iain-m-banks-and-ken-macleod/| title=An update regarding THE CULTURE: NOTES AND DRAWINGS by Iain M. Banks and Ken MacLeod|date=15 June 2021|work=[[Orbit Books]]| access-date=5 May 2023}}</ref> Kultura: Crteži je objavljena 7. novembra 2023, dok je prateći tom bez naslova bio planiran za kraj 2024.<ref name="THE CULTURE: THE DRAWINGS by Iain M. Banks">{{cite web|url=https://www.orbitbooks.net/2023/04/21/the-culture-the-drawings-by-iain-m-banks/| title=THE CULTURE: THE DRAWINGS by Iain M. Banks|date=21 April 2023|work=[[Orbit Books]]| access-date=5 May 2023}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-04-05 |title=The Culture: The Drawings |url=https://www.orbit-books.co.uk/landing-page/orbit/the-culture-the-drawings/ |access-date=2023-12-04 |website=Hachette UK |language=en-US}}</ref> == Bibliografija == === Fikcija === * ''[[Tvornica osa]]'' (1984). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-36380-9</bdi>. * ''[[Hodanje po staklu]]'' (1985). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-37986-1</bdi>. * ''[[Most (1986)|Most]]'' (1986). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-41285-0</bdi>. * ''[[Espedair ulica]]'' (1987). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-44916-9</bdi>. Adaptirano za BBC radio 1998. (režija Dave Batchelor). * ''[[Kanalni snovi]]'' (1989). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-51768-7</bdi>. * ''[[Vranina cesta]]'' (1992). London: Scribners. ISBN <bdi>0-356-20652-1</bdi>. Adaptirano za BBC TV 1996. (režija Gavin Millar). * ''[[Saučesništvo]]'' (1993). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-90688-3</bdi>. Snimljen film u 2000. (režija Gavin Millar); preimenovano u ''Retribution'' for za objavu u SAD-u na DVD/video. * ''[[Trunka]]'' (1995). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-91436-3</bdi> . * ''[[Kamena pesma]]'' (1997). London: Abacus. ISBN <bdi>0-316-64016-6</bdi>. * ''[[Poslovni]]'' (1999). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-64844-2</bdi>. * ''[[Smrtni let]]'' (2002). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-86054-9</bdi>. * ''[[Strmi pristup Garbadalu]]'' (2007). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>978-0-316-73105-8</bdi>. * ''[[Stonemouth]]'' (2012). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>978-1-4087-0250-5</bdi>. Adaptirano za BBC TV za emitiranje u 2015. (režija Charles Martin). * ''[[The Quarry]]'' (2013). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>978-1-4087-0394-6</bdi>. ==== Nefikcija ==== * ''[[Raw Spirit]]'' (2003). London: Century. ISBN <bdi>1-84413-195-5</bdi>. * ''Poems'' (sa Ken MacLeodom) (2015). London: Little, Brown Group. ISBN <bdi>978-1-4087-0587-2</bdi>. === Naučna fantastika === Banks je napisao trinaest naučnofantastičnih romana, od kojih je devet dio serije ''[[Kultura (serijal)|Kultura]]'', i zbirku kratkih priča pod nazivom [[Stanje umjetnosti]] (1991), koja uključuje neke priče smještene u isti univerzum. Ova djela fokusiraju se na likove koji su obično na marginama Kulture, anarhističke utopije nakon oskudice.[88] U istom univerzumu postoje i druge civilizacije, na koje ''Kultura'' ponekad pokušava utjecati ili ih "kontaktirati", što povremeno rezultira sukobima.[89] Kultura je postigla utopiju predajom kontrole nad svim svojim svjetovima i brodovima osjećajnim vještačkim inteligencijama koje se nazivaju "Umovi".[88] ==== Kultura (serijal) ==== # ''[[Razmisli Plebasu]]'' (1987). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-44138-9</bdi> # ''[[Igrač igara]]'' (1988). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-47110-5</bdi> # [[The State of the Art novella|''The State of the Art'' novella]] (1989). Willimantic,CT: Ziesing. ISBN <bdi>0-929480-06-6</bdi> # ''[[Upotreba oružja]]'' (1990). London: Orbit. ISBN <bdi>0-356-19160-5</bdi> # ''[[Excession]]'' (1996). London: Orbit. ISBN <bdi>1-85723-394-8</bdi> # ''[[Inverzije]]'' (1998). London: Orbit. ISBN <bdi>1-85723-626-2</bdi> # ''[[Pogled na Vindvard]]'' (2000). London: Orbit. ISBN <bdi>1-85723-969-5</bdi> # ''[[Materija (Kultura)|Materija]]'' (2008). London: Orbit. ISBN <bdi>978-1-84149-417-3</bdi> # ''[[Surface Detail]]'' (2010). London: Orbit. ISBN <bdi>978-1-84149-893-5</bdi> # ''[[The Hydrogen Sonata]]'' (2012). London: Orbit. ISBN <bdi>978-0-356-50150-5</bdi><br /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Banks, Iain}} [[Kategorija:Škotski pisci naučne fantastike]] [[Kategorija:Biografije, Dunfermline]] [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Umrli 2013.]] 59vqdkg5o6ge4ly62filq0rr72s0cb0 3841271 3841161 2026-05-07T06:16:36Z Panasko 146730 3841271 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija pisac | ime = Iain Banks | slika = IainBanks2009.jpg | opis_slike = Iain Banks 2009. | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1954|2|16}} | mjesto_rođenja = [[Dunfermline]], [[Fife]], [[Škotska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2013|6|9|1954|2|16}} | mjesto_smrti = [[Kirkcaldy]], [[Fife]], [[Škotska]] | zanimanje = Pisac | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = 1984–2013. | žanr = [[Naučna fantastika]] | poznata_djela = | supružnik = {{Plainlist| * Annie Blackburn ​(v. 1992; raz. 2007)<ref>{{Cite ODNB |url=http://www.oxforddnb.com/view/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-106888 |doi=10.1093/ref:odnb/106888 |year=2017 |last1=McDermid |first1=Val |title=Banks, Iain (1954–2013), author and composer }}</ref><ref>''Iain Banks: A Biography''. Craig Cabell, 2014. Kindle edition, location 472.</ref><ref>Dunfermline Court (9727) Serial Number: 7674</ref> * Adele Hartley ​(v. 2013) }} | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Iain Menzies Banks''' (16. februar 1954 – 9. juni 2013) bio je [[Škotska|škotski]] pisac [[Naučna fantastika|naučne fantastike]],koji je pisao popularnu fikciju kao '''Iain Banks''' i naučnu fantastiku kao '''Iain M. Banks'''. Njegove knjige su adaptirane za pozorište, radio i televiziju. Godine 2008. ''[[The Times]]'' je uvrstio Banksa na svoju listu 50 najvećih britanskih pisaca od 1945.<ref name="timesonline">{{Cite news |url=https://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/books/article3127837.ece |title=The 50 greatest British writers since 1945 |newspaper=The Times |date=5 January 2008 |access-date=10 February 2010 |archive-date=5 October 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091005103315/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/books/article3127837.ece |url-status=dead }}</ref> Banks je počeo pisati puno radno vrijeme nakon uspjeha svog debitantskog romana ''[[Tvornica osa]]''(1984), koji je od tada prodan u preko milion primjeraka i preveden na 80 jezika.<ref>{{cite episode |credits= |last=Pegg |first=Simon |date=6 August 2024 |title=Inside The Wasp Factory |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m001w71d |location=London, England |series=0 |issue= <!-- Alias: |number= ; the episode number --> |episode-link= |language=English |publisher= |minutes= |time= |network=BBC |station=BBC Radio 4 |transcript= |transcript-url= |access-date=3 February 2026 |quote= |trans-quote=}}</ref> Roman je proglašen jednom od 100 najboljih knjiga 20. stoljeća u anketi iz 1997;{{efn|The poll was conducted by [[Waterstones]] and [[Channel 4]].}}<ref name="BBC death">{{Cite news |title=Iain Banks dies of cancer aged 59 |url=https://www.bbc.com/news/uk-22835047 |access-date=8 December 2020|publisher=Web |author= BBC |date=9 June 2013}}</ref> Godine 2016. rangiran je kao drugi najbolji škotski roman svih vremena u anketi BBC-a za Škotsku.{{efn|The poll was conducted by [[BBC Scotland]] in partnership with the [[Scottish Book Trust]] and the Scottish Library and Information Council.}}<ref>{{cite web |author=<!-- not stated --> |date=August 2016 |title=Scotland's Favourite Book |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/articles/2ClzCqc45kb6xffl0bfD2w2/the-results-of-the-vote-to-find-your-favourite-scottish-novel |website=BBC One |location=London, England |publisher=BBC |access-date=4 November 2025}}</ref> Njegova prva naučnofantastična knjiga, ''[[Razmisli Plebasu]]'' (1987), označila je početak serije ''[[Kultura (serijal)|Kultura]]'', koja se sastoji od deset romana. U aprilu 2013, Banks je otkrio da ima neoperabilni rak i da je malo vjerovatno da će živjeti duže od godinu dana.<ref name="personal statement">{{Cite web |title=A personal statement from Iain Banks |url=http://www.iain-banks.net/2013/04/03/a-personal-statement-from-iain-banks/ |access-date=6 April 2013 |publisher=Iain M Banks |date=3 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130406024845/http://www.iain-banks.net/2013/04/03/a-personal-statement-from-iain-banks/|archive-date=2013-04-06}}</ref> Umro je 9. juna 2013. u dobi od 59 godina.<ref>{{Cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-22835047 |title=Author Iain Banks dies |publisher=[[BBC News]] |date=9 June 2013}}</ref> == Rani život == Banks je rođen u Dunfermlineu, Fife, od majke koja je bila profesionalna klizačica na ledu i oca koji je bio oficir u Admiralitetu. Kao jedinac, živio je u [[Queensferry|Sjevernom Queensferryju]] do devete godine, blizu pomorskih dokova u [[Rosyth|Rosythu]], gdje je bio stacioniran njegov otac.<ref name="business">{{Cite news |title=Doing the Business |url=https://www.theguardian.com/books/1999/aug/07/fiction.iainbanks |access-date=6 April 2013 |newspaper=The Guardian |date=7 August 1999}}</ref><ref name="five">{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/av/entertainment-arts-20181130 |title=Five Minutes With: Iain M Banks |publisher=BBC News |date=3 November 2012 |access-date=9 April 2013}}</ref> <ref name="personal statement">{{Cite web |title=A personal statement from Iain Banks |url=http://www.iain-banks.net/2013/04/03/a-personal-statement-from-iain-banks/ |access-date=6 April 2013 |publisher=Iain M Banks |date=3 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130406024845/http://www.iain-banks.net/2013/04/03/a-personal-statement-from-iain-banks/|archive-date=2013-04-06}}</ref> Porodica se potom preselila u Gourock zbog očevog posla.<ref name="BBC">{{Cite web |title=Saturday Live 21/05/2011 |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b0118bgr |work=BBC Radio 4 |publisher=BBC |access-date=6 April 2013 |author=Richard Coles}}</ref> Kada ga je neko upoznao sa naučnom fantastikom dajući mu knjigu ''Kemlo and the Zones of Silence'' [[Reginald Alec Martin|Reginalda Aleca Martina]], nastavio je čitati serijal, što ga je ohrabrilo da i sam piše naučnu fantastiku.<ref>{{Cite web |url=http://efanzines.com/Banksoniain/Banksoniain19.pdf |title=The Banksoniain #19 - eFanzines.com |website=efanzines.com}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://notthedayjob.tumblr.com/post/8914135987/interview-iain-m-banks-whats-in-an-m |title=Interview: Iain (M) Banks – What's in an M?|work=Not The Day Job}}</ref> Banks je pohađao srednje škole Gourock i Greenock. Od 1972. do 1975, Banks je studirao engleski jezik, filozofiju i psihologiju na Univerzitetu Stirling.<ref name="BBC"/><ref name="council">{{Cite web |url=http://literature.britishcouncil.org/iain-banks |title=Iain Banks |publisher=British Council |access-date=3 April 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120926150113/http://literature.britishcouncil.org/iain-banks |archive-date=26 September 2012 |url-status=dead}}</ref> Nakon diplomiranja, Banks je radio niz poslova koji su mu omogućavali da piše uvečer. To je podržavalo njegovo pisanje tokom 1990-ih godina i omogućavalo mu da pravi duge pauze između ugovora, tokom kojih je putovao po Evropi i Sjevernoj Americi. Tokom ovog perioda, radio je kao IBM-ov 'Expediter Analyser' (vrsta službenika za nabavku), tehničar za testiranje za British Steel Corporation i službenik za obračun troškova u advokatskoj firmi u londonskoj Chancery Lane.<ref name="business"/> == Karijera == === Pisanje === Banks je počeo pisati sa 11 godina. Prvi roman, ''The Hungarian Lift-Jet'', završio je sa 16 godina, a drugi, TTR (također pod nazivom ''The Tashkent Rambler'') u prvoj godini studija na Univerzitetu Stirling 1972.<ref name="business"/><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=U9J7BwAAQBAJ&pg=PA24 |title=The Culture Series of Iain M. Banks: A Critical Introduction |first=Simone |last=Caroti |date=26 July 2018 |publisher=McFarland |page=24 |via=Google Books |isbn=978-1-4766-2040-4}}</ref> Iako je sebe vidio uglavnom kao autora naučne fantastike, problemi s izdavaštvom naveli su ga da se posveti mainstream fikciji. Njegov prvi objavljeni roman ''Tvornica osa'' pojavio se 1984, kada je imao trideset godina.<ref>{{Cite web |url=http://www.sandm.co.uk/mary/sfjournm/Iain_Banks/iain_banks.html |title=What's in an M (or) What a difference an M makes |archive-date=28 September 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928164721/http://www.sandm.co.uk/mary/sfjournm/Iain_Banks/iain_banks.html}}</ref> Nakon uspjeha ''Osine fabrike'', Banks je počeo pisati puno radno vrijeme. Njegov urednik u Macmillan-u, James Hale, savjetovao mu je da piše knjigu godišnje, što je on pristao i učiniti.<ref name="business"/> Njegov drugi roman ''[[Hodanje po staklu]]'' uslijedio je 1985, zatim ''[[Most (1986)|Most]]'' 1986, a 1987. ''[[Espedair ulica]]'', koji je kasnije emitiran kao serija na [[BBC Radio 4]].<ref name="council"/> Njegova prva objavljena naučnofantastična knjiga, ''Razmisli Plebasu'', pojavila se 1987. i bila je prva od nekoliko u hvaljenoj seriji "Kultura". Banks je kao uzore naveo [[Robert Heinlein|Roberta A. Heinleina]], [[Isaac Asimov|Isaaca Asimova]], [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarkea]], [[Brian Aldiss|Briana Aldissa]], [[M. John Harrison|M. Johna Harrisona]] i [[Dan Simmons|Dana Simmonsa]].<ref name="CNN">{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2008/TECH/space/05/15/iain.banks/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080517223643/http://edition.cnn.com/2008/TECH/space/05/15/iain.banks/index.html |url-status=dead |archive-date=17 May 2008 |title=Author Iain M. Banks: 'Humanity's future is blister-free calluses!' |publisher=CNN |date=6 January 2009 |access-date=3 April 2013}}</ref> ''[[Vranina cesta]]'', objavljen 1992, adaptiran je kao BBC-jeva televizijska serija.<ref name="Spike">{{Cite web |url=http://www.spikemagazine.com/0996bank.php |title=Iain Banks: Whit and Excession: Getting Used To Being God |publisher=Spike Magazine |date=3 September 1996 |access-date=3 April 2013}}</ref> Banks je nastavio pisati i naučnofantastična i popularna djela. Godine 2004. napisao je "Raw Spirit" (s podnaslovom "In Search of the Perfect Dram"), putopisnu knjigu o Banksovim posjetama destilerijama single malt viskija u Škotskoj u potrazi za najboljim viskijem, uključujući i njegova razmišljanja o drugim temama kao što su putevi, automobili i politika.<ref name="The Guardian 2003">{{Cite news |last=Horspool |first=David |title=Scotch on the rocks |url=https://www.theguardian.com/books/2003/dec/06/travel.highereducation |newspaper=[[The Guardian]] |access-date=18 June 2013 |location=London |date=6 December 2003}}</ref> Objavljivao je djela pod dva imena. Roditelji su ga nazvali "Iain Menzies Banks", ali je njegov otac greškom izostavio srednje ime prilikom registracije sina. Banks je i dalje koristio srednje ime i predao je ''Osinu fabriku'' na objavljivanje kao "Iain M. Banks". Njegov urednik se raspitao o mogućnosti izostavljanja slova 'M' jer se činilo "previše zahtjevnim" i postojala je mogućnost zabune s [[Rosie M. Banks]], romantičnom romanopiskinjom iz romana o Jeevesu P. G. Wodehousea; Banks je pristao na izostavljanje. Nakon tri mejnstrim romana, Banksovi izdavači su pristali objaviti njegov prvi naučnofantastični roman ''Razmisli Plebasu''. Kako bi napravio razliku između mejnstrima i naučne fantastike, Banks je predložio vraćanje slova 'M' u njegovo ime, koje je potom korišteno u svim njegovim naučnofantastičnim djelima.<ref name="five"/><ref name="Lawson">{{Cite web |url=http://bbc.ask-adders.com/series/Mark+Lawson+Talks+to+Iain+Banks/ |publisher=BBC Backstage |title=Mark Lawson Talks to Ian Banks on BBC TV and Radio |date=17 November 2006 |access-date=9 May 2013}}</ref> Banks je trebao biti počasni gost na Svjetskoj konvenciji naučne fantastike 2014, Loncon 3, ali je umro godine prije.<ref name="x111">{{cite web | title=In the Wake of the British Boom: The 72nd World Science Fiction Convention | website=Los Angeles Review of Books | date=2014-09-01 | url=https://lareviewofbooks.org/article/wake-british-boom-72nd-world-science-fiction-convention/ | access-date=2025-10-06}}</ref> [[File:Ian M. Banks 2005.JPG|thumb|right|upright|Banks potpisuje knjige na [[63. Svjetskoj konvenciji naučne fantastike]] u Glasgowu, august 2005.]] Do svoje smrti u junu 2013, objavio je 26 romana. Njegov posljednji roman "Kamenolom" pojavio se u junu 2013, mjesecu njegove smrti, objavljen posthumno kao njegov 27. roman.<ref name="jboog">{{Cite web |title=Ian Banks to publish 'The Quarry' in June |url=http://www.mediabistro.com/galleycat/iain-banks-to-publish-the-quarry-in-june_b69907 |work=GalleyCat |publisher=MediaBistro |access-date=10 May 2013 |author=Jason Boog |date=6 May 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131221014515/http://www.mediabistro.com/galleycat/iain-banks-to-publish-the-quarry-in-june_b69907 |archive-date=21 December 2013 |url-status=dead}}</ref> Njegovo posljednje djelo, zbirka poezije, izdata je u februaru 2015.<ref>{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/books/2015/feb/14/iain-banks-prose-poems-ken-macleod |title='Readers of Iain Banks's prose will find in his poems much that is familiar' |last=MacLeod|first=Ken |date=14 February 2015 |work=The Guardian |access-date=9 December 2015}}</ref> U intervjuu u januaru 2013, također je spomenuo da ima ideju za zaplet za još jedan roman u serijalu ''Kultura'', koji bi najvjerovatnije bio njegova sljedeća knjiga i planiran je za objavljivanje 2014.<ref>{{Cite web |url=https://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2013/01/the-future-might-be-a-hoot-how-iain-m-banks-imagines-utopia/267211/ |title='The Future Might Be a Hoot': How Iain M. Banks Imagines Utopia |first=Scott |last=Beauchamp |date=16 January 2013 |website=theatlantic.com}}</ref> Banks je pisao u raznim kategorijama, ali je rekao da najviše uživa u naučnoj fantastici.<ref>{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/books/2013/may/21/iain-banks-updates-fans-cancer |title=Iain Banks posts new update to fans on his cancer |author=Alison Flood |newspaper=the Guardian |quote=Until the last few years or so, when the SF novels started to achieve something approaching parity in sales, the mainstream always out-sold the SF – on average, if my memory isn't letting me down, by a ratio of about three or four to one. I think a lot of people have assumed that the SF was the trashy but high-selling stuff... while I wrote the important, serious, non-genre literary novels. Never been the case, and I can't imagine that I'd have lied about this sort of thing, least of all as some sort of joke. The SF novels have always mattered deeply to me – the Culture series in particular – and while it might not be what people want to hear (academics especially), the mainstream subsidised the SF, not the other way round. |date=21 May 2013}}</ref> U februaru 2018, projekat objavljivanja Banksovih neviđenih ranih crteža, mapa i skica iz univerzuma ''Kulture'', zajedno s njegovim spisima i bilješkama o okruženju, bio je u toku.<ref name="Iain M Banks's drawings of the Culture universe to be published in 2019">{{cite web|url=https://www.theguardian.com/books/2018/feb/15/iain-m-bankss-drawings-of-the-culture-universe-to-be-published-in-2019| title=Iain M Banks's drawings of the Culture universe to be published in 2019|last=Flood|first=Allison|date=15 February 2018|work=[[The Guardian]]| access-date=5 May 2023}}</ref> Godine 2021, odgođeni pojedinačni tom knjige ''[[Kultura: Bilješke i crteži]]'' je otkazan i zamijenjen s dva odvojena toma: knjigom pejzaža Kultura: Crteži i pratećim tomom koji sadrži bilješke, odlomke i novi tekst Kena MacLeoda.<ref name="An update regarding THE CULTURE: NOTES AND DRAWINGS by Iain M. Banks and Ken MacLeod">{{cite web|url=https://www.orbitbooks.net/2021/06/15/an-update-regarding-the-culture-notes-and-drawings-by-iain-m-banks-and-ken-macleod/| title=An update regarding THE CULTURE: NOTES AND DRAWINGS by Iain M. Banks and Ken MacLeod|date=15 June 2021|work=[[Orbit Books]]| access-date=5 May 2023}}</ref> Kultura: Crteži je objavljena 7. novembra 2023, dok je prateći tom bez naslova bio planiran za kraj 2024.<ref name="THE CULTURE: THE DRAWINGS by Iain M. Banks">{{cite web|url=https://www.orbitbooks.net/2023/04/21/the-culture-the-drawings-by-iain-m-banks/| title=THE CULTURE: THE DRAWINGS by Iain M. Banks|date=21 April 2023|work=[[Orbit Books]]| access-date=5 May 2023}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-04-05 |title=The Culture: The Drawings |url=https://www.orbit-books.co.uk/landing-page/orbit/the-culture-the-drawings/ |access-date=2023-12-04 |website=Hachette UK |language=en-US}}</ref> === Radio i televizija === Banks je bio tema dokumentarca pod nazivom ''Čudni svjetovi Iain Banksovog South Bank Showa'' (1997) koji je ispitivao njegovo pisanje u mainstream stilu, te je bio gost u studiju u posljednjoj epizodi radio emisije [[Marc Riley|Marca Rileyja]] "Rocket Science", emitirane na [[BBC Radio 6 Music]].<ref name="Simon"/> Audio verzija pjesme "Posao", s savremenom muzikom, koju je aranžirao [[Paul Oakenfold]], emitirana je u oktobru 1999. na [[Galaxy FM|Galaxy FM-u]] kao deseti Urban Soundtrack. Banksov "State of the Art", koji je za radio adaptirao [[Paul Cornell]], emitiran je na BBC Radiju 4 2009, a producirala i režirala [[Nadia Molinari]].<ref name="State of the Art">{{Cite web |title=The State of the Art |url=http://www.paulcornell.com/2009/03/state-of-art.html |work=PaulCornell.com |publisher=Google, Inc |access-date=6 April 2013 |author=Paul Cornell |date=1 March 2009 |url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130413102500/http://www.paulcornell.com/2009/03/state-of-art.html |archive-date=13 April 2013}}</ref><ref name="State of the Art Radio 4">{{Cite web |title=The State of the Art Radio Radio 4 dramatisation page |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b00hv1dz |publisher=BBC |access-date=9 April 2013 |author=BBC |date=5 March 2009}}</ref> Godine 1998. "''[[Espedair ulica]]''" dramatizirana je kao serija za [[BBC Radio 4|Radio 4]], koju je predstavio [[Paul Gambaccini]] u stilu dokumentarca za [[BBC Radio 1|Radio 1]]. Godine 2011. Banks se pojavio u programu [[BBC Radio 4|BBC Radija 4]] "Saturday Live". Banks je u ovom pojavljivanju ponovo potvrdio svoj [[ateizam]], objašnjavajući smrt kao važan "dio cjelokupnosti života" koji treba tretirati realistično, a ne strahovati od njega.<ref name="bbc">{{cite web|title=Saturday Live 21/05/2011|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b0118bgr|work=BBC Radio 4|publisher=BBC|access-date=6 April 2013|author=Richard Coles}}</ref><ref name="atheism">{{Cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-22780003 |title=Author Iain Banks: In his own words |publisher=BBC News |date= 9 June 2013 |access-date=9 June 2013}}</ref> Banks se pojavio u BBC-jevom televizijskom programu "Question Time", emisiji koja se bavi političkim diskusijama. Godine 2006. predvodio je tim pisaca do pobjede u posebnoj seriji BBC Two's University Challenge. Banks je također osvojio nagradu za izdanje BBC One's Celebrity Mastermind iz 2006. ; autor je odabrao "Malt whisky and the distilleries of Scotland" kao svoju specijalizovanu temu.<ref name="Simon">{{Cite web |title=When is Iain Banks next appearing on TV/Radio? |url=http://www.iainbanksfaq.co.uk/2008/12/when-is-iain-banks-next-appearing-on.html |work=Iain Banks FAQ |publisher=Google, Inc |access-date=6 April 2013 |author=Simon Johnson |year=2008 |url-status=usurped |archive-url=https://archive.today/20130505021807/http://www.iainbanksfaq.co.uk/2008/12/when-is-iain-banks-next-appearing-on.html |archive-date=5 May 2013}}</ref><ref name="Gilded Balloon">{{Cite news |title=Theatre: The Curse of Iain Banks, Gilded Balloon |url=http://www.heraldscotland.com/sport/spl/aberdeen/theatre-the-curse-of-iain-banks-gilded-balloon-1.277604 |access-date=6 April 2013 |newspaper=The Herald Scotland |date=11 August 1999}}</ref>{{Cite news |title=A man of culture |url=https://www.theguardian.com/books/2007/may/25/hayfestival2007.hayfestival |access-date=6 April 2013 |newspaper=The Guardian |date=25 May 2007 |author=Stuart Jeffries}}</ref> Njegov posljednji intervju bio je s [[Kirsty Wark]], emitiran na BBC Two Scotland kao ''Iain Banks: Raw Spirit'', 12. juna 2013.<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b02xf70k |title=Iain Banks: Raw Spirit – BBC Two|website=BBC}}</ref> BBC One Scotland i BBC Two emitirali su adaptaciju njegovog romana Stonemouth u junu 2015. === Pozorište === Banks je učestvovao u pozorišnoj produkciji predstave ''[[Prokletstvo Iaina Banksa]]'', koju je napisao [[Maxton Walker]]<ref name="Gilded Balloon"/> i koja je izvedena na festivalu Edinburgh Fringe 1999. Banks je često sarađivao sa kompozitorom muzike za predstavu Garyjem Lloydom, na primjer na zbirci pjesama koju su zajedno komponovali kao počast izmišljenom bendu Frozen Gold iz Banksovog romana ''Espedair ulica''. Lloyd je također komponovao muziku za govornu i muzičku produkciju svog romana ''[[Most (1986)|Most]]'',<ref name="Lloyd">{{Cite news |title=Work in progress |url=https://www.theguardian.com/theguardian/1999/jul/22/features11.g21 |access-date=6 April 2013 |newspaper=The Guardian |date=22 July 1999 |author=Gary Lloyd}}</ref> kojem je Banks sam posudio glas i u kojem je učestvovala glumačka postava od 40 muzičara, a koju je Codex Records objavio na CD-u 1996. Lloyd je snimio Banksa za uključivanje u predstavu kao bestjelesni glas samog sebe u snovima jednog od članova glumačke ekipe. Lloyd je objasnio svoju saradnju s Banksom na njihovim prvim verzijama pjesme ''Espedair ulica'' (kasnije verzije datiraju između 2005. i 2013) u članku u Guardianu prije premijere filma ''Prokletstvo Iaina Banksa'': {{Citat|Kada mi ih je [Banks] prvi put pustio, mislim da je bio zabrinut da možda nisu dovoljno dobre (neke od njih datiraju iz 1973. i nikada ih niko prije nije čuo). Nije trebao brinuti. Fantastične su. Robujemo kako bismo pjesme doveli do faze u kojoj možemo otići u studio i napraviti demo. Iain svira melodije na svom najsavremenijem Apple Macu u Edinburghu i šalje ih meni u Chester gdje ih ja stavljam na svoj Atari.<ref name="Lloyd"/> }} == Bibliografija == === Fikcija === * ''[[Tvornica osa]]'' (1984). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-36380-9</bdi>. * ''[[Hodanje po staklu]]'' (1985). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-37986-1</bdi>. * ''[[Most (1986)|Most]]'' (1986). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-41285-0</bdi>. * ''[[Espedair ulica]]'' (1987). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-44916-9</bdi>. Adaptirano za BBC radio 1998. (režija Dave Batchelor). * ''[[Kanalni snovi]]'' (1989). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-51768-7</bdi>. * ''[[Vranina cesta]]'' (1992). London: Scribners. ISBN <bdi>0-356-20652-1</bdi>. Adaptirano za BBC TV 1996. (režija Gavin Millar). * ''[[Saučesništvo]]'' (1993). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-90688-3</bdi>. Snimljen film u 2000. (režija Gavin Millar); preimenovano u ''Retribution'' for za objavu u SAD-u na DVD/video. * ''[[Trunka]]'' (1995). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-91436-3</bdi> . * ''[[Kamena pesma]]'' (1997). London: Abacus. ISBN <bdi>0-316-64016-6</bdi>. * ''[[Poslovni]]'' (1999). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-64844-2</bdi>. * ''[[Smrtni let]]'' (2002). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-86054-9</bdi>. * ''[[Strmi pristup Garbadalu]]'' (2007). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>978-0-316-73105-8</bdi>. * ''[[Stonemouth]]'' (2012). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>978-1-4087-0250-5</bdi>. Adaptirano za BBC TV za emitiranje u 2015. (režija Charles Martin). * ''[[The Quarry]]'' (2013). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>978-1-4087-0394-6</bdi>. ==== Nefikcija ==== * ''[[Raw Spirit]]'' (2003). London: Century. ISBN <bdi>1-84413-195-5</bdi>. * ''Poems'' (sa Ken MacLeodom) (2015). London: Little, Brown Group. ISBN <bdi>978-1-4087-0587-2</bdi>. === Naučna fantastika === Banks je napisao trinaest naučnofantastičnih romana, od kojih je devet dio serije ''[[Kultura (serijal)|Kultura]]'', i zbirku kratkih priča pod nazivom [[Stanje umjetnosti]] (1991), koja uključuje neke priče smještene u isti univerzum. Ova djela fokusiraju se na likove koji su obično na marginama Kulture, anarhističke utopije nakon oskudice.[88] U istom univerzumu postoje i druge civilizacije, na koje ''Kultura'' ponekad pokušava utjecati ili ih "kontaktirati", što povremeno rezultira sukobima.[89] Kultura je postigla utopiju predajom kontrole nad svim svojim svjetovima i brodovima osjećajnim vještačkim inteligencijama koje se nazivaju "Umovi".[88] ==== Kultura (serijal) ==== # ''[[Razmisli Plebasu]]'' (1987). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-44138-9</bdi> # ''[[Igrač igara]]'' (1988). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-47110-5</bdi> # [[The State of the Art novella|''The State of the Art'' novella]] (1989). Willimantic,CT: Ziesing. ISBN <bdi>0-929480-06-6</bdi> # ''[[Upotreba oružja]]'' (1990). London: Orbit. ISBN <bdi>0-356-19160-5</bdi> # ''[[Excession]]'' (1996). London: Orbit. ISBN <bdi>1-85723-394-8</bdi> # ''[[Inverzije]]'' (1998). London: Orbit. ISBN <bdi>1-85723-626-2</bdi> # ''[[Pogled na Vindvard]]'' (2000). London: Orbit. ISBN <bdi>1-85723-969-5</bdi> # ''[[Materija (Kultura)|Materija]]'' (2008). London: Orbit. ISBN <bdi>978-1-84149-417-3</bdi> # ''[[Surface Detail]]'' (2010). London: Orbit. ISBN <bdi>978-1-84149-893-5</bdi> # ''[[The Hydrogen Sonata]]'' (2012). London: Orbit. ISBN <bdi>978-0-356-50150-5</bdi><br /> == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Simone Caroti: ''The Culture Series of Iain M. Banks: A Critical Introduction'', McFarland, April 2015, {{ISBN|978-0-7864-9447-7}}. * Nick Hubble, [[Esther MacCallum-Stewart]] and Joseph Norman (eds.):''The Science Fiction of Iain M. Banks'', Gylphi Limited, January 2018, {{ISBN|978-1-78024-054-1}}. * [[Paul Kincaid]]: ''Iain M. Banks'', University of Illinois Press, May 2017, {{ISBN|978-0-252-04101-3}}. * The [[Science Fiction Foundation]] have published an analysis of Ken MacLeod's work titled [http://www.sf-foundation.org/publications/criticalworks/kenmacleod.html ''The True Knowledge of Ken MacLeod''] ({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181008042656/http://www.sf-foundation.org/publications/criticalworks/kenmacleod.html |date=8 October 2018 }}; 2003; {{ISBN|0-903007-02-9}}), edited by [[Andrew M. Butler]] and [[Farah Mendlesohn]]. As well as critical essays and material on MacLeod, it includes MacLeod's introduction to the German edition of Banks's ''[[Consider Phlebas]]'' and essays comparing the works of the two authors. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Banks, Iain}} [[Kategorija:Škotski pisci naučne fantastike]] [[Kategorija:Biografije, Dunfermline]] [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Umrli 2013.]] dgnkwhsk9ob23vyykgo8zonsmembomj 3841272 3841271 2026-05-07T06:27:33Z Panasko 146730 3841272 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Iain Banks | slika = IainBanks2009.jpg | opis_slike = Iain Banks 2009. | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1954|2|16}} | mjesto_rođenja = [[Dunfermline]], [[Fife]], [[Škotska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2013|6|9|1954|2|16}} | mjesto_smrti = [[Kirkcaldy]], [[Fife]], [[Škotska]] | zanimanje = Pisac | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = 1984–2013. | žanr = [[Naučna fantastika]] | poznata_djela = | supružnik = {{Plainlist| * Annie Blackburn ​(v. 1992; raz. 2007)<ref>{{Cite ODNB |url=http://www.oxforddnb.com/view/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-106888 |doi=10.1093/ref:odnb/106888 |year=2017 |last1=McDermid |first1=Val |title=Banks, Iain (1954–2013), author and composer }}</ref><ref>''Iain Banks: A Biography''. Craig Cabell, 2014. Kindle edition, location 472.</ref><ref>Dunfermline Court (9727) Serial Number: 7674</ref> * Adele Hartley ​(v. 2013) }} | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Iain Menzies Banks''' (16. februar 1954 – 9. juni 2013) bio je [[Škotska|škotski]] pisac [[Naučna fantastika|naučne fantastike]],koji je pisao popularnu fikciju kao '''Iain Banks''' i naučnu fantastiku kao '''Iain M. Banks'''. Njegove knjige su adaptirane za pozorište, radio i televiziju. Godine 2008. ''[[The Times]]'' je uvrstio Banksa na svoju listu 50 najvećih britanskih pisaca od 1945.<ref name="timesonline">{{Cite news |url=https://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/books/article3127837.ece |title=The 50 greatest British writers since 1945 |newspaper=The Times |date=5 January 2008 |access-date=10 February 2010 |archive-date=5 October 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091005103315/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/books/article3127837.ece |url-status=dead }}</ref> Banks je počeo pisati puno radno vrijeme nakon uspjeha svog debitantskog romana ''[[Tvornica osa]]''(1984), koji je od tada prodan u preko milion primjeraka i preveden na 80 jezika.<ref>{{cite episode |credits= |last=Pegg |first=Simon |date=6 August 2024 |title=Inside The Wasp Factory |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m001w71d |location=London, England |series=0 |issue= <!-- Alias: |number= ; the episode number --> |episode-link= |language=English |publisher= |minutes= |time= |network=BBC |station=BBC Radio 4 |transcript= |transcript-url= |access-date=3 February 2026 |quote= |trans-quote=}}</ref> Roman je proglašen jednom od 100 najboljih knjiga 20. stoljeća u anketi iz 1997;{{efn|The poll was conducted by [[Waterstones]] and [[Channel 4]].}}<ref name="BBC death">{{Cite news |title=Iain Banks dies of cancer aged 59 |url=https://www.bbc.com/news/uk-22835047 |access-date=8 December 2020|publisher=Web |author= BBC |date=9 June 2013}}</ref> Godine 2016. rangiran je kao drugi najbolji škotski roman svih vremena u anketi BBC-a za Škotsku.{{efn|The poll was conducted by [[BBC Scotland]] in partnership with the [[Scottish Book Trust]] and the Scottish Library and Information Council.}}<ref>{{cite web |author=<!-- not stated --> |date=August 2016 |title=Scotland's Favourite Book |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/articles/2ClzCqc45kb6xffl0bfD2w2/the-results-of-the-vote-to-find-your-favourite-scottish-novel |website=BBC One |location=London, England |publisher=BBC |access-date=4 November 2025}}</ref> Njegova prva naučnofantastična knjiga, ''[[Razmisli Plebasu]]'' (1987), označila je početak serije ''[[Kultura (serijal)|Kultura]]'', koja se sastoji od deset romana. U aprilu 2013, Banks je otkrio da ima neoperabilni rak i da je malo vjerovatno da će živjeti duže od godinu dana.<ref name="personal statement">{{Cite web |title=A personal statement from Iain Banks |url=http://www.iain-banks.net/2013/04/03/a-personal-statement-from-iain-banks/ |access-date=6 April 2013 |publisher=Iain M Banks |date=3 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130406024845/http://www.iain-banks.net/2013/04/03/a-personal-statement-from-iain-banks/|archive-date=2013-04-06}}</ref> Umro je 9. juna 2013. u dobi od 59 godina.<ref>{{Cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-22835047 |title=Author Iain Banks dies |publisher=[[BBC News]] |date=9 June 2013}}</ref> == Rani život == Banks je rođen u Dunfermlineu, Fife, od majke koja je bila profesionalna klizačica na ledu i oca koji je bio oficir u Admiralitetu. Kao jedinac, živio je u [[Queensferry|Sjevernom Queensferryju]] do devete godine, blizu pomorskih dokova u [[Rosyth|Rosythu]], gdje je bio stacioniran njegov otac.<ref name="business">{{Cite news |title=Doing the Business |url=https://www.theguardian.com/books/1999/aug/07/fiction.iainbanks |access-date=6 April 2013 |newspaper=The Guardian |date=7 August 1999}}</ref><ref name="five">{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/av/entertainment-arts-20181130 |title=Five Minutes With: Iain M Banks |publisher=BBC News |date=3 November 2012 |access-date=9 April 2013}}</ref> <ref name="personal statement">{{Cite web |title=A personal statement from Iain Banks |url=http://www.iain-banks.net/2013/04/03/a-personal-statement-from-iain-banks/ |access-date=6 April 2013 |publisher=Iain M Banks |date=3 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130406024845/http://www.iain-banks.net/2013/04/03/a-personal-statement-from-iain-banks/|archive-date=2013-04-06}}</ref> Porodica se potom preselila u Gourock zbog očevog posla.<ref name="BBC">{{Cite web |title=Saturday Live 21/05/2011 |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b0118bgr |work=BBC Radio 4 |publisher=BBC |access-date=6 April 2013 |author=Richard Coles}}</ref> Kada ga je neko upoznao sa naučnom fantastikom dajući mu knjigu ''Kemlo and the Zones of Silence'' [[Reginald Alec Martin|Reginalda Aleca Martina]], nastavio je čitati serijal, što ga je ohrabrilo da i sam piše naučnu fantastiku.<ref>{{Cite web |url=http://efanzines.com/Banksoniain/Banksoniain19.pdf |title=The Banksoniain #19 - eFanzines.com |website=efanzines.com}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://notthedayjob.tumblr.com/post/8914135987/interview-iain-m-banks-whats-in-an-m |title=Interview: Iain (M) Banks – What's in an M?|work=Not The Day Job}}</ref> Banks je pohađao srednje škole Gourock i Greenock. Od 1972. do 1975, Banks je studirao engleski jezik, filozofiju i psihologiju na Univerzitetu Stirling.<ref name="BBC"/><ref name="council">{{Cite web |url=http://literature.britishcouncil.org/iain-banks |title=Iain Banks |publisher=British Council |access-date=3 April 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120926150113/http://literature.britishcouncil.org/iain-banks |archive-date=26 September 2012 |url-status=dead}}</ref> Nakon diplomiranja, Banks je radio niz poslova koji su mu omogućavali da piše uvečer. To je podržavalo njegovo pisanje tokom 1990-ih godina i omogućavalo mu da pravi duge pauze između ugovora, tokom kojih je putovao po Evropi i Sjevernoj Americi. Tokom ovog perioda, radio je kao IBM-ov 'Expediter Analyser' (vrsta službenika za nabavku), tehničar za testiranje za British Steel Corporation i službenik za obračun troškova u advokatskoj firmi u londonskoj Chancery Lane.<ref name="business"/> == Karijera == === Pisanje === Banks je počeo pisati sa 11 godina. Prvi roman, ''The Hungarian Lift-Jet'', završio je sa 16 godina, a drugi, TTR (također pod nazivom ''The Tashkent Rambler'') u prvoj godini studija na Univerzitetu Stirling 1972.<ref name="business"/><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=U9J7BwAAQBAJ&pg=PA24 |title=The Culture Series of Iain M. Banks: A Critical Introduction |first=Simone |last=Caroti |date=26 July 2018 |publisher=McFarland |page=24 |via=Google Books |isbn=978-1-4766-2040-4}}</ref> Iako je sebe vidio uglavnom kao autora naučne fantastike, problemi s izdavaštvom naveli su ga da se posveti mainstream fikciji. Njegov prvi objavljeni roman ''Tvornica osa'' pojavio se 1984, kada je imao trideset godina.<ref>{{Cite web |url=http://www.sandm.co.uk/mary/sfjournm/Iain_Banks/iain_banks.html |title=What's in an M (or) What a difference an M makes |archive-date=28 September 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928164721/http://www.sandm.co.uk/mary/sfjournm/Iain_Banks/iain_banks.html}}</ref> Nakon uspjeha ''Osine fabrike'', Banks je počeo pisati puno radno vrijeme. Njegov urednik u Macmillan-u, James Hale, savjetovao mu je da piše knjigu godišnje, što je on pristao i učiniti.<ref name="business"/> Njegov drugi roman ''[[Hodanje po staklu]]'' uslijedio je 1985, zatim ''[[Most (1986)|Most]]'' 1986, a 1987. ''[[Espedair ulica]]'', koji je kasnije emitiran kao serija na [[BBC Radio 4]].<ref name="council"/> Njegova prva objavljena naučnofantastična knjiga, ''Razmisli Plebasu'', pojavila se 1987. i bila je prva od nekoliko u hvaljenoj seriji "Kultura". Banks je kao uzore naveo [[Robert Heinlein|Roberta A. Heinleina]], [[Isaac Asimov|Isaaca Asimova]], [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarkea]], [[Brian Aldiss|Briana Aldissa]], [[M. John Harrison|M. Johna Harrisona]] i [[Dan Simmons|Dana Simmonsa]].<ref name="CNN">{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2008/TECH/space/05/15/iain.banks/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080517223643/http://edition.cnn.com/2008/TECH/space/05/15/iain.banks/index.html |url-status=dead |archive-date=17 May 2008 |title=Author Iain M. Banks: 'Humanity's future is blister-free calluses!' |publisher=CNN |date=6 January 2009 |access-date=3 April 2013}}</ref> ''[[Vranina cesta]]'', objavljen 1992, adaptiran je kao BBC-jeva televizijska serija.<ref name="Spike">{{Cite web |url=http://www.spikemagazine.com/0996bank.php |title=Iain Banks: Whit and Excession: Getting Used To Being God |publisher=Spike Magazine |date=3 September 1996 |access-date=3 April 2013}}</ref> Banks je nastavio pisati i naučnofantastična i popularna djela. Godine 2004. napisao je "Raw Spirit" (s podnaslovom "In Search of the Perfect Dram"), putopisnu knjigu o Banksovim posjetama destilerijama single malt viskija u Škotskoj u potrazi za najboljim viskijem, uključujući i njegova razmišljanja o drugim temama kao što su putevi, automobili i politika.<ref name="The Guardian 2003">{{Cite news |last=Horspool |first=David |title=Scotch on the rocks |url=https://www.theguardian.com/books/2003/dec/06/travel.highereducation |newspaper=[[The Guardian]] |access-date=18 June 2013 |location=London |date=6 December 2003}}</ref> Objavljivao je djela pod dva imena. Roditelji su ga nazvali "Iain Menzies Banks", ali je njegov otac greškom izostavio srednje ime prilikom registracije sina. Banks je i dalje koristio srednje ime i predao je ''Osinu fabriku'' na objavljivanje kao "Iain M. Banks". Njegov urednik se raspitao o mogućnosti izostavljanja slova 'M' jer se činilo "previše zahtjevnim" i postojala je mogućnost zabune s [[Rosie M. Banks]], romantičnom romanopiskinjom iz romana o Jeevesu P. G. Wodehousea; Banks je pristao na izostavljanje. Nakon tri mejnstrim romana, Banksovi izdavači su pristali objaviti njegov prvi naučnofantastični roman ''Razmisli Plebasu''. Kako bi napravio razliku između mejnstrima i naučne fantastike, Banks je predložio vraćanje slova 'M' u njegovo ime, koje je potom korišteno u svim njegovim naučnofantastičnim djelima.<ref name="five"/><ref name="Lawson">{{Cite web |url=http://bbc.ask-adders.com/series/Mark+Lawson+Talks+to+Iain+Banks/ |publisher=BBC Backstage |title=Mark Lawson Talks to Ian Banks on BBC TV and Radio |date=17 November 2006 |access-date=9 May 2013}}</ref> Banks je trebao biti počasni gost na Svjetskoj konvenciji naučne fantastike 2014, Loncon 3, ali je umro godine prije.<ref name="x111">{{cite web | title=In the Wake of the British Boom: The 72nd World Science Fiction Convention | website=Los Angeles Review of Books | date=2014-09-01 | url=https://lareviewofbooks.org/article/wake-british-boom-72nd-world-science-fiction-convention/ | access-date=2025-10-06}}</ref> [[File:Ian M. Banks 2005.JPG|thumb|right|upright|Banks potpisuje knjige na [[63. Svjetskoj konvenciji naučne fantastike]] u Glasgowu, august 2005.]] Do svoje smrti u junu 2013, objavio je 26 romana. Njegov posljednji roman "Kamenolom" pojavio se u junu 2013, mjesecu njegove smrti, objavljen posthumno kao njegov 27. roman.<ref name="jboog">{{Cite web |title=Ian Banks to publish 'The Quarry' in June |url=http://www.mediabistro.com/galleycat/iain-banks-to-publish-the-quarry-in-june_b69907 |work=GalleyCat |publisher=MediaBistro |access-date=10 May 2013 |author=Jason Boog |date=6 May 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131221014515/http://www.mediabistro.com/galleycat/iain-banks-to-publish-the-quarry-in-june_b69907 |archive-date=21 December 2013 |url-status=dead}}</ref> Njegovo posljednje djelo, zbirka poezije, izdata je u februaru 2015.<ref>{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/books/2015/feb/14/iain-banks-prose-poems-ken-macleod |title='Readers of Iain Banks's prose will find in his poems much that is familiar' |last=MacLeod|first=Ken |date=14 February 2015 |work=The Guardian |access-date=9 December 2015}}</ref> U intervjuu u januaru 2013, također je spomenuo da ima ideju za zaplet za još jedan roman u serijalu ''Kultura'', koji bi najvjerovatnije bio njegova sljedeća knjiga i planiran je za objavljivanje 2014.<ref>{{Cite web |url=https://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2013/01/the-future-might-be-a-hoot-how-iain-m-banks-imagines-utopia/267211/ |title='The Future Might Be a Hoot': How Iain M. Banks Imagines Utopia |first=Scott |last=Beauchamp |date=16 January 2013 |website=theatlantic.com}}</ref> Banks je pisao u raznim kategorijama, ali je rekao da najviše uživa u naučnoj fantastici.<ref>{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/books/2013/may/21/iain-banks-updates-fans-cancer |title=Iain Banks posts new update to fans on his cancer |author=Alison Flood |newspaper=the Guardian |quote=Until the last few years or so, when the SF novels started to achieve something approaching parity in sales, the mainstream always out-sold the SF – on average, if my memory isn't letting me down, by a ratio of about three or four to one. I think a lot of people have assumed that the SF was the trashy but high-selling stuff... while I wrote the important, serious, non-genre literary novels. Never been the case, and I can't imagine that I'd have lied about this sort of thing, least of all as some sort of joke. The SF novels have always mattered deeply to me – the Culture series in particular – and while it might not be what people want to hear (academics especially), the mainstream subsidised the SF, not the other way round. |date=21 May 2013}}</ref> U februaru 2018, projekat objavljivanja Banksovih neviđenih ranih crteža, mapa i skica iz univerzuma ''Kulture'', zajedno s njegovim spisima i bilješkama o okruženju, bio je u toku.<ref name="Iain M Banks's drawings of the Culture universe to be published in 2019">{{cite web|url=https://www.theguardian.com/books/2018/feb/15/iain-m-bankss-drawings-of-the-culture-universe-to-be-published-in-2019| title=Iain M Banks's drawings of the Culture universe to be published in 2019|last=Flood|first=Allison|date=15 February 2018|work=[[The Guardian]]| access-date=5 May 2023}}</ref> Godine 2021, odgođeni pojedinačni tom knjige ''[[Kultura: Bilješke i crteži]]'' je otkazan i zamijenjen s dva odvojena toma: knjigom pejzaža Kultura: Crteži i pratećim tomom koji sadrži bilješke, odlomke i novi tekst Kena MacLeoda.<ref name="An update regarding THE CULTURE: NOTES AND DRAWINGS by Iain M. Banks and Ken MacLeod">{{cite web|url=https://www.orbitbooks.net/2021/06/15/an-update-regarding-the-culture-notes-and-drawings-by-iain-m-banks-and-ken-macleod/| title=An update regarding THE CULTURE: NOTES AND DRAWINGS by Iain M. Banks and Ken MacLeod|date=15 June 2021|work=[[Orbit Books]]| access-date=5 May 2023}}</ref> Kultura: Crteži je objavljena 7. novembra 2023, dok je prateći tom bez naslova bio planiran za kraj 2024.<ref name="THE CULTURE: THE DRAWINGS by Iain M. Banks">{{cite web|url=https://www.orbitbooks.net/2023/04/21/the-culture-the-drawings-by-iain-m-banks/| title=THE CULTURE: THE DRAWINGS by Iain M. Banks|date=21 April 2023|work=[[Orbit Books]]| access-date=5 May 2023}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-04-05 |title=The Culture: The Drawings |url=https://www.orbit-books.co.uk/landing-page/orbit/the-culture-the-drawings/ |access-date=2023-12-04 |website=Hachette UK |language=en-US}}</ref> === Radio i televizija === Banks je bio tema dokumentarca pod nazivom ''Čudni svjetovi Iain Banksovog South Bank Showa'' (1997) koji je ispitivao njegovo pisanje u mainstream stilu, te je bio gost u studiju u posljednjoj epizodi radio emisije [[Marc Riley|Marca Rileyja]] "Rocket Science", emitirane na [[BBC Radio 6 Music]].<ref name="Simon"/> Audio verzija pjesme "Posao", s savremenom muzikom, koju je aranžirao [[Paul Oakenfold]], emitirana je u oktobru 1999. na [[Galaxy FM|Galaxy FM-u]] kao deseti Urban Soundtrack. Banksov "State of the Art", koji je za radio adaptirao [[Paul Cornell]], emitiran je na BBC Radiju 4 2009, a producirala i režirala [[Nadia Molinari]].<ref name="State of the Art">{{Cite web |title=The State of the Art |url=http://www.paulcornell.com/2009/03/state-of-art.html |work=PaulCornell.com |publisher=Google, Inc |access-date=6 April 2013 |author=Paul Cornell |date=1 March 2009 |url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130413102500/http://www.paulcornell.com/2009/03/state-of-art.html |archive-date=13 April 2013}}</ref><ref name="State of the Art Radio 4">{{Cite web |title=The State of the Art Radio Radio 4 dramatisation page |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b00hv1dz |publisher=BBC |access-date=9 April 2013 |author=BBC |date=5 March 2009}}</ref> Godine 1998. "''[[Espedair ulica]]''" dramatizirana je kao serija za [[BBC Radio 4|Radio 4]], koju je predstavio [[Paul Gambaccini]] u stilu dokumentarca za [[BBC Radio 1|Radio 1]]. Godine 2011. Banks se pojavio u programu [[BBC Radio 4|BBC Radija 4]] "Saturday Live". Banks je u ovom pojavljivanju ponovo potvrdio svoj [[ateizam]], objašnjavajući smrt kao važan "dio cjelokupnosti života" koji treba tretirati realistično, a ne strahovati od njega.<ref name="bbc">{{cite web|title=Saturday Live 21/05/2011|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b0118bgr|work=BBC Radio 4|publisher=BBC|access-date=6 April 2013|author=Richard Coles}}</ref><ref name="atheism">{{Cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-22780003 |title=Author Iain Banks: In his own words |publisher=BBC News |date= 9 June 2013 |access-date=9 June 2013}}</ref> Banks se pojavio u BBC-jevom televizijskom programu "Question Time", emisiji koja se bavi političkim diskusijama. Godine 2006. predvodio je tim pisaca do pobjede u posebnoj seriji BBC Two's University Challenge. Banks je također osvojio nagradu za izdanje BBC One's Celebrity Mastermind iz 2006. ; autor je odabrao "Malt whisky and the distilleries of Scotland" kao svoju specijalizovanu temu.<ref name="Simon">{{Cite web |title=When is Iain Banks next appearing on TV/Radio? |url=http://www.iainbanksfaq.co.uk/2008/12/when-is-iain-banks-next-appearing-on.html |work=Iain Banks FAQ |publisher=Google, Inc |access-date=6 April 2013 |author=Simon Johnson |year=2008 |url-status=usurped |archive-url=https://archive.today/20130505021807/http://www.iainbanksfaq.co.uk/2008/12/when-is-iain-banks-next-appearing-on.html |archive-date=5 May 2013}}</ref><ref name="Gilded Balloon">{{Cite news |title=Theatre: The Curse of Iain Banks, Gilded Balloon |url=http://www.heraldscotland.com/sport/spl/aberdeen/theatre-the-curse-of-iain-banks-gilded-balloon-1.277604 |access-date=6 April 2013 |newspaper=The Herald Scotland |date=11 August 1999}}</ref>{{Cite news |title=A man of culture |url=https://www.theguardian.com/books/2007/may/25/hayfestival2007.hayfestival |access-date=6 April 2013 |newspaper=The Guardian |date=25 May 2007 |author=Stuart Jeffries}}</ref> Njegov posljednji intervju bio je s [[Kirsty Wark]], emitiran na BBC Two Scotland kao ''Iain Banks: Raw Spirit'', 12. juna 2013.<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b02xf70k |title=Iain Banks: Raw Spirit – BBC Two|website=BBC}}</ref> BBC One Scotland i BBC Two emitirali su adaptaciju njegovog romana Stonemouth u junu 2015. === Pozorište === Banks je učestvovao u pozorišnoj produkciji predstave ''[[Prokletstvo Iaina Banksa]]'', koju je napisao [[Maxton Walker]]<ref name="Gilded Balloon"/> i koja je izvedena na festivalu Edinburgh Fringe 1999. Banks je često sarađivao sa kompozitorom muzike za predstavu Garyjem Lloydom, na primjer na zbirci pjesama koju su zajedno komponovali kao počast izmišljenom bendu Frozen Gold iz Banksovog romana ''Espedair ulica''. Lloyd je također komponovao muziku za govornu i muzičku produkciju svog romana ''[[Most (1986)|Most]]'',<ref name="Lloyd">{{Cite news |title=Work in progress |url=https://www.theguardian.com/theguardian/1999/jul/22/features11.g21 |access-date=6 April 2013 |newspaper=The Guardian |date=22 July 1999 |author=Gary Lloyd}}</ref> kojem je Banks sam posudio glas i u kojem je učestvovala glumačka postava od 40 muzičara, a koju je Codex Records objavio na CD-u 1996. Lloyd je snimio Banksa za uključivanje u predstavu kao bestjelesni glas samog sebe u snovima jednog od članova glumačke ekipe. Lloyd je objasnio svoju saradnju s Banksom na njihovim prvim verzijama pjesme ''Espedair ulica'' (kasnije verzije datiraju između 2005. i 2013) u članku u Guardianu prije premijere filma ''Prokletstvo Iaina Banksa'': {{Citat|Kada mi ih je [Banks] prvi put pustio, mislim da je bio zabrinut da možda nisu dovoljno dobre (neke od njih datiraju iz 1973. i nikada ih niko prije nije čuo). Nije trebao brinuti. Fantastične su. Robujemo kako bismo pjesme doveli do faze u kojoj možemo otići u studio i napraviti demo. Iain svira melodije na svom najsavremenijem Apple Macu u Edinburghu i šalje ih meni u Chester gdje ih ja stavljam na svoj Atari.<ref name="Lloyd"/> }} == Bibliografija == === Fikcija === * ''[[Tvornica osa]]'' (1984). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-36380-9</bdi>. * ''[[Hodanje po staklu]]'' (1985). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-37986-1</bdi>. * ''[[Most (1986)|Most]]'' (1986). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-41285-0</bdi>. * ''[[Espedair ulica]]'' (1987). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-44916-9</bdi>. Adaptirano za BBC radio 1998. (režija Dave Batchelor). * ''[[Kanalni snovi]]'' (1989). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-51768-7</bdi>. * ''[[Vranina cesta]]'' (1992). London: Scribners. ISBN <bdi>0-356-20652-1</bdi>. Adaptirano za BBC TV 1996. (režija Gavin Millar). * ''[[Saučesništvo]]'' (1993). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-90688-3</bdi>. Snimljen film u 2000. (režija Gavin Millar); preimenovano u ''Retribution'' for za objavu u SAD-u na DVD/video. * ''[[Trunka]]'' (1995). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-91436-3</bdi> . * ''[[Kamena pesma]]'' (1997). London: Abacus. ISBN <bdi>0-316-64016-6</bdi>. * ''[[Poslovni]]'' (1999). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-64844-2</bdi>. * ''[[Smrtni let]]'' (2002). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-86054-9</bdi>. * ''[[Strmi pristup Garbadalu]]'' (2007). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>978-0-316-73105-8</bdi>. * ''[[Stonemouth]]'' (2012). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>978-1-4087-0250-5</bdi>. Adaptirano za BBC TV za emitiranje u 2015. (režija Charles Martin). * ''[[The Quarry]]'' (2013). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>978-1-4087-0394-6</bdi>. ==== Nefikcija ==== * ''[[Raw Spirit]]'' (2003). London: Century. ISBN <bdi>1-84413-195-5</bdi>. * ''Poems'' (sa Ken MacLeodom) (2015). London: Little, Brown Group. ISBN <bdi>978-1-4087-0587-2</bdi>. === Naučna fantastika === Banks je napisao trinaest naučnofantastičnih romana, od kojih je devet dio serije ''[[Kultura (serijal)|Kultura]]'', i zbirku kratkih priča pod nazivom [[Stanje umjetnosti]] (1991), koja uključuje neke priče smještene u isti univerzum. Ova djela fokusiraju se na likove koji su obično na marginama Kulture, anarhističke utopije nakon oskudice.[88] U istom univerzumu postoje i druge civilizacije, na koje ''Kultura'' ponekad pokušava utjecati ili ih "kontaktirati", što povremeno rezultira sukobima.[89] Kultura je postigla utopiju predajom kontrole nad svim svojim svjetovima i brodovima osjećajnim vještačkim inteligencijama koje se nazivaju "Umovi".[88] ==== Kultura (serijal) ==== # ''[[Razmisli Plebasu]]'' (1987). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-44138-9</bdi> # ''[[Igrač igara]]'' (1988). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-47110-5</bdi> # [[The State of the Art novella|''The State of the Art'' novella]] (1989). Willimantic,CT: Ziesing. ISBN <bdi>0-929480-06-6</bdi> # ''[[Upotreba oružja]]'' (1990). London: Orbit. ISBN <bdi>0-356-19160-5</bdi> # ''[[Excession]]'' (1996). London: Orbit. ISBN <bdi>1-85723-394-8</bdi> # ''[[Inverzije]]'' (1998). London: Orbit. ISBN <bdi>1-85723-626-2</bdi> # ''[[Pogled na Vindvard]]'' (2000). London: Orbit. ISBN <bdi>1-85723-969-5</bdi> # ''[[Materija (Kultura)|Materija]]'' (2008). London: Orbit. ISBN <bdi>978-1-84149-417-3</bdi> # ''[[Surface Detail]]'' (2010). London: Orbit. ISBN <bdi>978-1-84149-893-5</bdi> # ''[[The Hydrogen Sonata]]'' (2012). London: Orbit. ISBN <bdi>978-0-356-50150-5</bdi><br /> == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Simone Caroti: ''The Culture Series of Iain M. Banks: A Critical Introduction'', McFarland, April 2015, {{ISBN|978-0-7864-9447-7}}. * Nick Hubble, [[Esther MacCallum-Stewart]] and Joseph Norman (eds.):''The Science Fiction of Iain M. Banks'', Gylphi Limited, January 2018, {{ISBN|978-1-78024-054-1}}. * [[Paul Kincaid]]: ''Iain M. Banks'', University of Illinois Press, May 2017, {{ISBN|978-0-252-04101-3}}. * The [[Science Fiction Foundation]] have published an analysis of Ken MacLeod's work titled [http://www.sf-foundation.org/publications/criticalworks/kenmacleod.html ''The True Knowledge of Ken MacLeod''] ({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181008042656/http://www.sf-foundation.org/publications/criticalworks/kenmacleod.html |date=8 October 2018 }}; 2003; {{ISBN|0-903007-02-9}}), edited by [[Andrew M. Butler]] and [[Farah Mendlesohn]]. As well as critical essays and material on MacLeod, it includes MacLeod's introduction to the German edition of Banks's ''[[Consider Phlebas]]'' and essays comparing the works of the two authors. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Banks, Iain}} [[Kategorija:Škotski pisci naučne fantastike]] [[Kategorija:Biografije, Dunfermline]] [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Umrli 2013.]] pj7r5hfpucm4wuzo8afrra2513uucor 0 534000 3841165 2026-05-06T14:15:40Z Z1KA 87045 Preusmjereno na [[Millennium Super Soccer kup]] 3841165 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Millennium Super Soccer kup]] ef298g8ci3b0vetxhat3s7csrp0ig0e 0 534001 3841195 2026-05-06T18:45:47Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{Islam|kultura}} {{Islam i druge religije}} Unutar muslimanskog svijeta, stavovi prema LGBTQ osobama variraju i varirali su između društava i pojedinačnih muslimana.<ref name="lawnet.fordham.edu">{{cite journal |last1=Rehman |first1=Javaid |last2=Polymenopoulou |first2=Eleni |date=2013 |title=Is Green a Part of the Rainbow? ''Sharia'', Homosexuality, and LGBT Rights in the Muslim World |url=https://ir.lawnet.fordham.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2322&context=ilj |url-st... 3841195 wikitext text/x-wiki {{Islam|kultura}} {{Islam i druge religije}} Unutar muslimanskog svijeta, stavovi prema LGBTQ osobama variraju i varirali su između društava i pojedinačnih muslimana.<ref name="lawnet.fordham.edu">{{cite journal |last1=Rehman |first1=Javaid |last2=Polymenopoulou |first2=Eleni |date=2013 |title=Is Green a Part of the Rainbow? ''Sharia'', Homosexuality, and LGBT Rights in the Muslim World |url=https://ir.lawnet.fordham.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2322&context=ilj |url-status=live |format=PDF |journal=[[Fordham International Law Journal]] |publisher=[[Fordham University School of Law]] |volume=37 |issue=1 |pages=1–53 |issn=0747-9395 |oclc=52769025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180721220600/https://ir.lawnet.fordham.edu/cgi/viewcontent.cgi?referer=&httpsredir=1&article=2322&context=ilj |archive-date=21. 7. 2018 |access-date=30. 10. 2021}}</ref><ref name="Schmidtke 1999">{{cite journal |last=Schmidtke |first=Sabine |author-link=Sabine Schmidtke |date= 1999 |title=Homoeroticism and Homosexuality in Islam: A Review Article |journal=[[Bulletin of the School of Oriental and African Studies]] |location=[[Cambridge]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Cambridge University Press]] on behalf of the [[School of Oriental and African Studies]] ([[University of London]]) |volume=62 |issue=2 |pages=260–266 |doi=10.1017/S0041977X00016700 |eissn=1474-0699 |issn=0041-977X |jstor=3107489 |s2cid=170880292}}</ref><ref name=Accommodations>{{cite book |author-last=Murray |author-first=Stephen O. |author-link=Stephen O. Murray |year=1997 |chapter=The Will Not to Know: Islamic Accommodations of Male Homosexuality |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA14 |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |location=[[New York City|New York]] i [[London]] |publisher=[[NYU Press]] |pages=14–54 |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0004 |isbn=9780814774687 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |s2cid=141668547 |access-date=6. 11. 2021 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034024/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA14 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite journal |author-last=Polymenopoulou |author-first=Eleni |date=18. 5. 2020 |title=Forum: LGBTQ+ Issues in International Relations, Human Rights & Development – Same-Sex Narratives and LGBTI Activism in the Muslim World |url=https://gjia.georgetown.edu/2020/05/18/same-sex-narratives-and-lgbti-activism-in-muslim-world/ |url-status=live |journal=[[Georgetown Journal of International Affairs]] |location=[[Washington, D.C.]] |publisher=[[Walsh School of Foreign Service]] at the [[Georgetown University]] |issn=1526-0054 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201020121756/https://gjia.georgetown.edu/2020/05/18/same-sex-narratives-and-lgbti-activism-in-muslim-world/ |archive-date=20. 10. 2020 |access-date=7. 12. 2021}}</ref> Iako je kolokvijalno i ''[[de facto]]'' zvanično prihvatanje barem nekih homoseksualnih i rodno varijantnih ponašanja bilo uobičajeno u predmodernim periodima, kasniji razvoji događaja, počevši od 19. vijeka, stvorili su pretežno neprijateljsko okruženje za LGBTQ osobe. Postoje razlike u tome kako [[Kuran]] i kasnije [[hadis]]ke tradicije (usmeno prenesene zbirke Muhammedovih učenja) tretiraju homoseksualnost, pri čemu su potonje daleko eksplicitnije negativne. Ovo je izazvalo raskole u pravnom mišljenju, jer dok su se sve glavne škole jurisprudencije uglavnom slagale da je ''[[Seksualnost u islamu#Analni seks|liwat]]'' — [[analni seks]] između muškaraca — bio ''[[haram]]'', mišljenja su se razlikovala u pogledu legalnosti i strogosti kazne, kao i pravnog položaja istospolnih odnosa žena.<ref name="iranica-law">{{cite encyclopedia |title=HOMOSEXUALITY ii. IN ISLAMIC LAW |encyclopedia=[[Encyclopædia Iranica]] |publisher=[[Columbia University]] |location=[[New York City|New York]] |url=https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-ii |access-date=13. 4. 2021 |last=Rowson |first=Everett K. |date=30. 12. 2012 |orig-year=15 December 2004 |volume=XII/4 |pages=441–445 |doi=10.1163/2330-4804_EIRO_COM_11037 |issn=2330-4804 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130517035334/https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-ii |archive-date=17. 5. 2013 |doi-access=free|url-access=subscription }}</ref> Nadalje, ove formulacije uglavnom su ostale teoretske, s obzirom na to da historijski dokazi iz predmodernog perioda pokazuju ''de facto'' toleranciju homoseksualnih odnosa.<ref name="Schmidtke 1999" /><ref name="iranica-law" /><ref name="Conclusion Islamic Homosexualities">{{cite book |last1=Murray |first1=Stephen O. |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |last2=Roscoe |first2=Will |last3=Allyn |first3=Eric |last4=Crompton |first4=Louis |last5=Dickemann |first5=Mildred |last6=Khan |first6=Badruddin |last7=Mujtaba |first7=Hasan |last8=Naqvi |first8=Nauman |last9=Wafer |first9=Jim |publisher=[[NYU Press]] |year=1997 |isbn=9780814774687 |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor1-link=Stephen O. Murray |location=[[New York City|New York]] i [[London]] |pages=307–310 |chapter=Conclusion |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0004 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |display-authors=1 |access-date=20. 4. 2021 |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA307 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034025/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA307 |archive-date=19. 4. 2023 |url-status=live |s2cid=141668547 |last10=Westphal-Hellbusch |first10=Sigrid}}</ref><ref name="autogenerated1983" /><ref name="ia601301.us.archive.org">{{cite encyclopedia |year=2004 |title=Homosexuality |encyclopedia=Encyclopedia of Islam and the Muslim World |publisher=MacMillan Reference USA |editor=Richard C. Martin |author=Everett K. Rowson}}</ref> Historijski zapisi također sugerišu da u slučaju da su zakoni protiv homoseksualnosti bili prizivani u predmodernom periodu, to se radilo uglavnom u [[Silovanje u islamskom pravu|slučajevima silovanja]] ili drugog "izuzetno eklatantnog kršenja javnog morala".<ref name="iranica-law" /> Ovi faktori omogućili su temama [[homoerotičnost|homoerotičnosti]] i [[pederastija|pederastije]] da budu kultivisane u [[Islamska poezija|islamskoj poeziji]] i drugim [[Islamska književnost|žanrovima islamske književnosti]] od 8. vijeka nove ere pa sve do modernog doba.<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities"/><ref name="iranica-law" /><ref>{{cite book|author=Khaled El-Rouayheb |title=Before Homosexuality in the Arab-Islamic World 1500–1800 |pages=12 ff}}</ref><ref name="ia601301.us.archive.org" /> U modernom dobu, stavovi muslimanske javnosti prema homoseksualnosti pretrpjeli su značajne promjene počevši od 19. vijeka, uglavnom zbog [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|globalnog širenja islamskih fundamentalističkih pokreta]], prvenstveno [[Selefizam|selefizma]] i [[Vehabizam|vehabizma]].<ref name="Ibrahim 2016">{{cite journal |date= 2016 |title=Homophobic Muslims: Emerging Trends in Multireligious Singapore |journal=Comparative Studies in Society and History |location=[[Cambridge]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Cambridge University Press]] |volume=58 |issue=4 |pages=955–981 |doi=10.1017/S0010417516000499 |issn=1475-2999 |jstor=26293235 |s2cid=152039212 |author-last=Ibrahim |author-first=Nur Amali}}</ref> Muslimanski svijet također je bio pod uticajem seksualnih shvatanja i normi koje su u to vrijeme bile preovlađujuće u [[Kršćanski svijet|kršćanskom svijetu]], posebno u pogledu anti-LGBTQ zakona prisutnih širom evropskih društava; brojne većinski muslimanske zemlje koje su nekada bile kolonije evropskih carstava zadržavaju kolonijalne krivične sankcije protiv homoseksualnosti. Kako je [[Zapadna kultura|zapadna kultura]] vremenom omogućila platformu za procvat mnogih [[Društveni pokreti LGBTQ osoba|LGBTQ pokreta]], mnogi islamski fundamentalisti počeli su povezivati zapadni svijet sa "razornim moralnim padom" i rasprostranjenom homoseksualnošću.<ref name="economist">{{cite news |date=6. 6. 2018|title=How homosexuality became a crime in the Middle East|url=https://www.economist.com/open-future/2018/06/06/how-homosexuality-became-a-crime-in-the-middle-east|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190703034324/https://www.economist.com/open-future/2018/06/06/how-homosexuality-became-a-crime-in-the-middle-east|archive-date=3. 7. 2019|access-date=4. 4. 2019|newspaper=The Economist}}</ref> U savremenom društvu, predrasude, [[Diskriminacija nad LGBT osobama|anti-LGBTQ diskriminacija]] i [[Nasilje nad LGBT osobama|anti-LGBTQ nasilje]] — uključujući nasilje koje se provodi unutar pravnih sistema — opstaju u velikom dijelu [[muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]],<ref name="lawnet.fordham.edu" /> što je pogoršano društveno konzervativnim stavovima i usponom [[Islamizam|islamističkih ideologija]] u nekim zemljama.<ref name="Ibrahim 2016" /><ref>{{cite journal |last=Siraj |first=Asifa |date= 2012 |title="I Don't Want to Taint the Name of Islam": The Influence of Religion on the Lives of Muslim Lesbians |journal=Journal of Lesbian Studies |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=16 |issue=4: ''Lesbians, Sexuality, and Islam'' |pages=449–467 |pmid=22978285 |doi=10.1080/10894160.2012.681268 |s2cid=22066812}}</ref><ref name="TransgenderHealth 2020">{{cite journal |last1=Zaharin |first1=Aisya Aymanee M. |last2=Pallotta-Chiarolli |first2=Maria |date= 2020 |title=Countering Islamic conservatism on being transgender: Clarifying Tantawi's and Khomeini's fatwas from the progressive Muslim standpoint |journal=[[International Journal of Transgender Health]] |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=21 |issue=3 |pages=235–241 |doi=10.1080/26895269.2020.1778238 |doi-access=free |issn=1553-2739 |lccn=2004213389 |oclc=56795128 |s2cid=225679841}}</ref> Postoje zakoni protiv homoseksualnih aktivnosti u mnogim većinski muslimanskim zemljama, pri čemu brojni od njih propisuju smrtnu kaznu za osuđene prestupnike.<ref name="auto">{{cite web |editor-last=Ghoshal |editor-first=Neela |date=26. 1. 2022 |title="Even If You Go to the Skies, We'll Find You": LGBT People in Afghanistan After the Taliban Takeover |url=https://www.hrw.org/report/2022/01/26/even-if-you-go-skies-well-find-you/lgbt-people-afghanistan-after-taliban-takeover |url-status=live |location=[[New York City|New York]] |publisher=[[Human Rights Watch]] |website=www.hrw.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207145435/https://www.hrw.org/report/2022/01/26/even-if-you-go-skies-well-find-you/lgbt-people-afghanistan-after-taliban-takeover |archive-date=7. 2. 2023 |access-date=21. 2. 2023}}</ref> U istraživanjima javnog mnijenja, ogromna većina muslimana u raznim zemljama odbacuje ideju da bi homoseksualnost trebala biti prihvatljiva u društvu.<ref name="Pew2013">{{cite web |date=4. 6. 2013 |title=The Global Divide on Homosexuality |url=https://www.pewresearch.org/global/2013/06/04/the-global-divide-on-homosexuality/ |access-date=9. 11. 2025 |website=Pew Research Center }}</ref><ref name=GlobalDivide/> Većina većinski muslimanskih zemalja protivila se potezima za unaprjeđenje LGBTQ prava i priznanja u [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] (UN), uključujući i u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini UN-a]] te [[Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija|Vijeću za ljudska prava UN-a]].<ref name="lawnet.fordham.edu" /> Uprkos ovim dešavanjima, savremena islamska jurisprudencija generalno prihvata mogućnost da [[Transrodnost|transrodne osobe]] (''mukhannith''/''mutarajjilah'') promijene svoj rodni status, ali isključivo nakon hirurškog zahvata, vezujući nečiji rod za biološke markere.<ref name="Yusuf, Nasruddin 2022">{{cite journal |last1=Yusuf |first1=N. |last2=Willya |first2=E. |last3=Rajafi |first3=A. |last4=Djabli |first4=I. |date=2022 |title=Islamic Legal Status on Hajj for Transgender People according to Muslim Scholars in North Sulawesi |url=http://repository.iain-manado.ac.id/589/1/Islamic%20Legal%20Status%20on%20Hajj.pdf |url-status=dead |journal=Mazahib Jurnal Pemikiran Hukum Islam |volume=21 |issue=1 |pages=29–62 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240825083949/http://repository.iain-manado.ac.id/589/1/Islamic%20Legal%20Status%20on%20Hajj.pdf |archive-date=25. 8. 2024 |access-date=25. 8. 2024}}</ref> Transrodne osobe ipak su suočene sa stigmom, diskriminacijom, zastrašivanjem i maltretiranjem na mnoge načine u većinski muslimanskim društvima.<ref name="TransgenderHealth 2020"/> Transrodni identiteti često se posmatraju unutar rodne binarnosti,<ref name="TransgenderHealth 2020"/> iako su neki predmoderni učenjaci prepoznavali [[Mukhannath|feminizirane muškarce]] (''mukhannath'') kao oblik [[Treći rod|trećeg roda]], sve dok je njihovo ponašanje bilo prirodno a ne predstava.<ref name="Yusuf, Nasruddin 2022" /> == Historija == Stavovi muslimana prema LGBTQ praksama varirali su kroz islamsku historiju; pravni učenjaci osuđivali su i često formulisali kazne za homoseksualne činove, ali je blago (ili često nepostojeće) provođenje omogućilo toleranciju, a ponekad i slavljenje takvih činova.<ref name="ia601301.us.archive.org" /> [[Homoerotičnost]] je bila idealizovana u obliku [[Homoerotska poezija|poezije]] ili umjetničkih izjava ljubavi, često od starijeg muškarca mlađem muškarcu ili adolescentu.<ref name="iranica-law" /> Ovo je prihvaćeno u dvorskim okruženjima kao sistem [[pederastija|pederastije]], mada su se događali i egalitarni istospolni odnosi (uz prijetnju društvenom [[Cenzura|osudom]] pasivnog partnera, ako se otkrije). U skladu s tim, arapski jezik imao je značajan rječnik homoerotičnih pojmova, sa više riječi koje su opisivale tipove [[Muška prostitucija|muških prostitutki]], uključujući i one iz perioda prije islama.<ref>{{cite book |author=John Boswell |url=https://books.google.com/books?id=v-MR5_AdG68C&pg=PA195 |title=Christianity, Social Tolerance, and Homosexuality: Gay People in Western Europe from the Beginning of the Christian Era to the Fourteenth Century |date=2009 |publisher=University of Chicago Press |isbn=9780226067148 |pages=195–}}</ref><ref>{{Cite web |last=Al-Rouayheb |first=Khaled |date=2005 |title=Before Homosexuality in the Arab-Islamic World |url=https://transreads.org/wp-content/uploads/2022/02/2022-02-10_62054cd61ba3b_BeforeHomosexualityintheArab-IslamicWorld1500-1800byKhaledEl-Rouayhebz-lib.org_.pdf}}</ref> Schmitt identifikuje nekih dvadesetak riječi na arapskom, [[Perzijski jezik|perzijskom]] i [[Turski jezik|turskom]] jeziku za identifikaciju onih koji su penetrirani.<ref name="Accommodations" />{{rp|30–32}} Ostale srodne arapske riječi uključuju ''[[mukhannathun]]'' (feminizirani muškarci), ''ma'bûn'', ''halaqī'' i ''baghghā''.<ref name="TEOEM" /> === Predmoderno doba === [[Datoteka:Portrait de Shah Abbas Ier et son page - MAO 494 - v5.jpg|mini|250px|desno|[[Abbas I|Abbas Veliki]] iz [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Irana]] sa [[Paž|pažom]] (1627), [[Perzijska minijatura|perzijska minijatura]] Muhammada Qasima u [[Muzej Louvre|Louvreu]];<ref name="Louvre.fr">{{cite web |last=Francis|first=Richard|date=2007|title=Shah Abbas I and his Page|url=https://www.louvre.fr/en/oeuvre-notices/shah-abbas-i-and-his-page|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201015029/https://www.louvre.fr/en/oeuvre-notices/shah-abbas-i-and-his-page|archive-date=1. 12. 2012|access-date=1. 12. 2020|website=Louvre.fr|publisher=[[Muzej Louvre|Louvre]]|quote=Seated under a tree beside a stream, [[Abbas I of Persia|Shah Abbas I]] is offered wine by a young [[cup-bearer]] he seems to be rather fond of, as his arm is around his shoulders. [...] European travellers remarked on the shah's taste for wine and festivities, and also noted his penchant for charming [[Page (servant)|pages]] and cup-bearers. If he were not wearing a turban, the curly hair and ambiguous beauty of the young man here might suggest a woman. [...] The scene is also susceptible of symbolic interpretation: there are a vast number of short [[Persian poetry|Persian poems]], in a tradition going back to the [[Medieval Persia|Middle Ages]], which are addressed to the "saqi," or cup-bearer, the poet calling on the latter to bring about the intoxication of [[Islamic mysticism|mystical experience]] by pouring wine into the cup.|location=[[Paris]]}}</ref> Evropski putnici koji su posjetili Iran tokom vladavine šaha Abbasa govorili su o njegovoj snažnoj želji za šarmantnim mladim [[Paž|paževima]] i peharnicima.<ref name="Louvre.fr" />]]Postoji malo dokaza o homoseksualnoj praksi u islamskim društvima tokom prvog stoljeća i po islamske ere.<ref name="iranica-law" /> Homoerotska poezija iznenada se pojavljuje krajem 8. vijeka nove ere, naročito u Bagdadu u djelu [[Abu Nuwas|Abu Nuwasa]] (756–814), koji je postao majstor svih savremenih žanrova arapske poezije.<ref name="iranica-law" /><ref>{{cite encyclopedia |title=Abu Nuwas &#124; Persian poet |encyclopedia=Britannica.com |url=https://www.britannica.com/biography/Abu-Nuwas |access-date=5. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160308023255/http://www.britannica.com/biography/Abu-Nuwas |archive-date=8. 3. 2016 |url-status=live}}</ref> Poznati autor [[Al-Jahiz|Jahiz]] pokušao je objasniti naglu promjenu u stavovima prema homoseksualnosti nakon [[Abasidska revolucija|Abasidske revolucije]] dolaskom abasidske vojske iz [[Horasan|Horasana]], za koje se kaže da su se tješili muškim [[Paž|paževima]] kada im je zabranjeno da sa sobom povedu svoje žene.<ref name="iranica-law" /> Prema brojnim autorima iz tog vremena, povećan prosperitet nakon ranih osvajanja bio je praćen navodnom "korupcijom morala" u dva sveta grada [[Meka|Meki]] i [[Medina|Medini]]; [[Clifford Edmund Bosworth|Bosworth]] i drugi zaključuju da je homoseksualna praksa postala rasprostranjenija tokom ovog vremena kao rezultat akulturacije stranim običajima, kao što su muzika i ples koji su praktikovali ''[[mukhannathun]]'', a koji su uglavnom bili stranog porijekla, dok drugi autori tvrde da je ovaj proces bio povezan sa međureligijskim dijalogom, posebno u i oko [[Transoksijana|Transoksijane]].<ref name="autogenerated1983" /><ref name="iranica-literature" /> Naredna stoljeća bila su svjedokom nastavka ovog trenda.<ref name="autogenerated1983" /> Za abasidskog halifu [[Al-Amin]]a ([[Vladavina|vl.]] 809–813) govorilo se da je zahtijevao da žene robinje budu obučene u mušku odjeću kako bi ga se nagovorilo na seks s njima, a šira moda za ''ghulamiyyat'' (djevojčice koje liče na dječake) odražava se u književnosti tog perioda.<ref name="autogenerated1983" /> Religijski učenjaci također su bili pod uticajem ovog okruženja, ali u manjoj mjeri; Glavni sudija Abasidskog halifata [[Yahya ibn Aktham]] dozvolio je homoseksualne činove, uprkos tome što je bio strog prema drugim seksualnim činovima kao što je [[Blud|blud]].{{refn|<ref name=FemaleHomosexuality/>{{rp|pp=8, 53, 58, 83}}}} Ovo se pokazalo kontroverznim za pisca, Abi Salmu, koji je napisao "nadali smo se da ćemo vidjeti pravdu na djelu, ali su naše molbe završile u očaju, jer, može li svijetu i njegovim ljudima biti dobroga kada Glavni sudija muslimana sodomizira (''yaluṯu'')?"<ref name="FemaleHomosexuality">{{Cite book |last=Habib |first=Samar |url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135910099 |title=Female Homosexuality in the Middle East |date=6. 8. 2012 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-1-135-91009-9 |doi=10.4324/9780203941454}}</ref>{{rp|p=52}} Kasnije, u raspravi iz jedanaestog vijeka među učenjacima iz Bagdada, neki učenjaci koji su pokazivali crte [[Biseksualnost|biseksualnosti]] tvrdili su da je prirodno za muškarca da želi analni snošaj sa drugim muškarcem, ali da bi to bilo dozvoljeno tek u zagrobnom životu.<ref>{{cite book |last=Lange|first=Christian|url=|title=Paradise and Hell in Islamic Traditions|date=2016|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-50637-3|location=Cambridge United Kingdom|page=|author-link=}}</ref>{{rp|p=152}} Slično, El-Rouayheb sugeriše da, kako se islamska ortodoksija stabilizovala i religiozni učenjaci su smatrali sodomiju odvratnim grijehom više ili manje bez izuzetka, većina njih nije vjerovala da ova zabrana obuhvata zaljubljivanje ili pisanje poezije.<ref>{{Cite web |title=Katerina Dalacoura (2014) p.4|url=https://researchonline.lse.ac.uk/id/eprint/56822/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610091932/https://researchonline.lse.ac.uk/id/eprint/56822/1/Homosexuality_Middle|archive-date=10. 6. 2020|access-date=7. 3. 2017}}</ref> [[Datoteka:Mahmud and Ayaz and Shah Abbas I.jpg|mini|250px|desno|[[Mahmud od Ghaznija]] (u crvenoj odori), rukuje se sa šeikom, dok njegov pratilac [[Malik Ayaz]] stoji iza njega (1515)]]Shvatanja homoseksualnosti koja se nalaze u klasičnim islamskim tekstovima ličila su na [[Homoseksualnost u staroj Grčkoj|tradicije klasične Grčke]] i [[Homoseksualnost u starom Rimu|antičkog Rima]], a ne na savremeno razumijevanje seksualne orijentacije.<ref name="iranica-law" /><ref name="ali-105">{{Cite book |last=Ali |first=Kecia |title=Sexual Ethics And Islam |publisher=Oneworld Publications (Kindle edition) |year=2016 |page=105 |author-link=Kecia Ali}}</ref> U ranijim tekstovima očekivalo se da će mnoge zrele muškarce seksualno privlačiti i žene i adolescenti (uz navodni 'ideal' počevši od četrnaeste godine pa sve do izrastanja pune brade), i od takvih muškaraca se očekivalo da žele igrati samo aktivnu ulogu u homoseksualnom odnosu nakon što dostignu punoljetstvo.<ref name="iranica-law" /><ref name="ali-105" /> Ove norme nisu bile statične, međutim; dok se rast brade smatrao konvencionalnom dobi kada bi adolescent izgubio svoju homoerotsku privlačnost u ranijim periodima, dob stereotipnog voljenog postala je manje ograničena tokom kasnijih perioda.<ref name="iranica-law" /><ref name="iranica-literature">{{cite encyclopedia |title=HOMOSEXUALITY iii. IN PERSIAN LITERATURE|encyclopedia=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=[[Columbia University]]|location=[[New York City|New York]]|url=https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-iii|access-date=25. 6. 2021|last=Rowson|first=Everett K.|date=23. 3. 2012|author-link=Everett K. Rowson|orig-year=15 December 2004|volume=XII/4-5|pages=445–448, 449–454|doi=10.1163/2330-4804_EIRO_COM_11037|issn=2330-4804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130517035336/https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-iii|archive-date=17. 5. 2013|doi-access=free}}</ref> Ovaj prototip bio je često predstavljan u [[Perzijska poezija|perzijskoj poeziji]] kroz [[Turkijski narodi|turkijske]] vojnike robove koji su u većini slučajeva bili znatno stariji od navodnog 'idealnog doba', a bio je ilustrovan i pričom o [[Mahmud od Ghaznija|Mahmudu od Ghaznija]] (971–1030), vladaru [[Ghaznavidsko Carstvo|Ghaznavidskog Carstva]], i njegovom peharniku [[Malik Ayaz]]u.<ref name="iranica-law" /><ref name="iranica-literature" /> [[Datoteka:Trenecito.jpg|mini|Ilustracija iz Tuhfet ul-Mulk, osmanskog rukopisa iz 1773.|412x412px]]Dok su klasični tekstovi i poezija pokrivali homoerotičnost na ograničen način, mnogi autori navode da je u brojnim periodima permisivnost i egalitarizam u diskursu o istospolnim vezama varirao od jednog do drugog konteksta.<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities" /><ref name=":4">{{Cite book|edition=1|title=Producing Desire: Changing Sexual Discourse in the Ottoman Middle East, 1500-1900|url=https://www.jstor.org/stable/10.1525/j.ctt1pnq80|publisher=University of California Press|date=2006|isbn=978-0-520-24564-8|first=Dror|last=Ze’evi |jstor=10.1525/j.ctt1pnq80 }}</ref><ref name=":5">{{Cite journal|title=Homosexuality in the Ottoman Empire|url=https://www.jstor.org/stable/41299403|journal=Historical Reflections / Réflexions Historiques|date=2007|issn=0315-7997|pages=101–116|volume=33|issue=1|first=Stephen O.|last=Murray |jstor=41299403 }}</ref> Murray tvrdi da uprkos normativnoj prirodi restriktivnog [[Pederastija|pederastičnog]] diskursa u dvorskim okruženjima, egalitarni istospolni odnosi su se dešavali;<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities" /> i dalje, Rowson ističe da su muški autori koji su pisali o seksu izgleda bili relativno ambivalentni prema ženskim istospolnim odnosima.<ref name="iranica-law" />Govoreći specifično o teritorijama Osmanskog Carstva, Ze'evi tvrdi da stigma vezana za odrasle pasivne partnere uobičajena [[Zlatno doba islama|u Zlatnom dobu islama]] izgleda sumnjivo odsutna iz osmanskih medicinskih rasprava; i dalje argumentuje da, s izuzetkom daleko više muškocentričnog, patrijarhalnog glasa, svakodnevni osmanski seksualni diskurs bio bi "nama (...) srodniji novijim televizijskim serijama kao što su ''[[Seks i grad]]'' ili ''[[Will i Grace]]'' nego većini seksualnog diskursa devetnaestog i dvadesetog vijeka."<ref name=":4" /> S druge strane, otvorenije diskusije o seksualnosti tokom ovog vremena mogu se naći u brojnim kontekstima. Zbirke kako narodne tako i klasične poezije i pjesama koje je sastavio [[Ali Ufkî]], sadrže brojne pjesme povezane s muškom i ženskom istospolnom ljubavlju, barem u jednom slučaju u egalitarnom kontekstu.<ref>{{Cite book|title=Ottoman And European Music In ʿAlī Ufuḳī 's Compendium, MS Turc 292|url=http://archive.org/details/haug-2019-ottoman-and-european-music-in-ali-ufuki-s-compendium-ms-turc-292|date=2019|last=Haug}}</ref> Djela [[Enderûnlu Fâzıl]]a na sličan način obuhvataju mušku i žensku istospolnu ljubav na znatno manje dobno segregiran način.<ref name=":6">{{Cite journal|title=Representation of Gender and Sexuality in Ottoman and Turkish Erotic Literature|url=https://www.jstor.org/stable/43383697|journal=The Turkish Studies Association Journal|date=2004|issn=2380-2952|pages=81–103|volume=28|issue=1/2|first=İrvin Cemil|last=Schick |jstor=43383697 }}</ref> [[Nedîm]], slavni osmanski pjesnik, izgleda da je slobodno govorio o ljubavi sa starijim muškarcima, jer je u svojoj turskoj i perzijskoj poeziji često spominjao brade.<ref name=":5" /> Slično, pozorište sjenki često je predstavljalo žensku istospolnu ljubav, kao i jednog od glavnih likova, ''[[Karagöz i Hacivat|Karagöza]]'', kako prebacuje između aktivnih i pasivnih uloga.<ref name=":6" /><ref name="lapidus">{{Cite book |author1=Ira M. Lapidus|title=A History of Islamic Societies|author2=Lena Salaymeh|publisher=Cambridge University Press (Kindle edition)|year=2014|isbn=978-0-521-51430-9|pages=361–362|quote=The attitudes toward homosexuality in the Ottoman Empire underwent a dramatic change during the 19th century. Before that time, Ottoman societal norms accepted homoerotic relations as normal, despite condemnation of homosexuality by religious scholars. The Ottoman Sultanic law (''[[Qanun (law)|qanun]]'') tended to equalize the treatment of hetero- and homosexuals. Dream interpretation literature accepted homosexuality as natural, and ''[[Karagöz and Hacivat|karagoz]]'', the principal character of popular puppet theater, engaged in both active and passive gay sex. However, in the 19th century, Ottoman society started to be influenced by European ideas about sexuality as well as the criticism leveled at the Ottoman society by European authors for its sexual and gender norms, including homosexuality. This criticism associated the weakness of the Ottoman state and corruption of the Ottoman government with Ottoman sexual corruption. By the 1850s, these ideas were prompting embarrassment and self-censorship among the Ottoman public regarding traditional attitudes toward sex in general and homosexuality in particular. Dream interpretation literature declined, the puppet theater was purged of its coarser elements, and homoeroticism began to be regarded as abnormal and shameful.}}</ref> Uprkos ovim izuzecima u određenim postavkama i periodima, homoseksualne prakse prisutne u dvorskim i 'uglednim' krugovima u islamskom svijetu uglavnom su ostale dobno segregirane. U medicinskoj tradiciji, traženje igranja pasivne uloge smatralo se neprirodnim i sramotnim za zrelog muškarca, a prateći grčke presedane, islamski svijet je to smatrao patološkim.<ref name="iranica-law" /><ref name="ali-105" /> Zato je medicinski izraz ''ubnah'' korišten za želju muškarca da isključivo prima analni odnos. Ljekari koji su teoretizirali o ''ubnah'' uključuju [[Muhammad ibn Zakariya al-Razi|Rhazesa]], koji je mislio da to korelira s malim genitalijama i da je liječenje moguće pod uslovom da se subjekt ne smatra previše feminiziranim a ponašanje ne bude "produženo".<ref>{{cite book |last=Massad |first=Joseph |url=https://archive.org/details/isbn_9780226509587 |title=Desiring Arabs |date=2007 |publisher=University of Chicago Press |isbn=9780226509600 |page=[https://archive.org/details/isbn_9780226509587/page/251 251] |url-access=registration}}.</ref> [[Dawud al-Antaki]], nasuprot tome, zagovarao je da je to moglo biti uzrokovano kiselkastom supstancom ugrađenom u vene anusa, uzrokujući svrbež i samim tim potrebu za olakšanjem.<ref>{{cite book |author=Khaled El-Rouayheb |url=https://books.google.com/books?id=undbSDztxVMC&pg=PA19 |title=Before Homosexuality in the Arab-Islamic World, 1500–1800 |date=2009 |publisher=University of Chicago Press |isbn=9780226729909 |pages=19–}}</ref> === Moderno doba === [[Datoteka:Lining up to use a boy.jpg|mini|upright|Osmanska ilustracija koja prikazuje mladog muškarca korištenog za grupni seks (iz ''Sawaqub al-Manaquib''), 19. vijek]]U 18. i 19. vijeku došlo je do uspona [[Islamski fundamentalizam|islamskog fundamentalizma]] poput [[Vehabizam|vehabizma]], koji je počeo zagovarati strožije pridržavanje hadisa.<ref name="falaky">{{cite journal |last1=Falaky |first1=Fayçal |date=2018 |title=Radical Islam, Tolerance, and the Enlightenment |journal=Studies in Eighteenth-Century Culture |volume=47 |pages=265–266 |doi=10.1353/sec.2018.0026 |s2cid=149570040}}</ref><ref name="evans">{{cite journal |last1=Evans |first1=Daniel |date=2013 |title=Oppression and Subalternity: Homosexual and Transgender in Islam |url=https://books.google.com/books?id=oz_wBQAAQBAJ&pg=PA109 |url-status=live |journal=Journal of the International Relations and Affairs Group |volume=3 |issue=1 |pages=109–110 |isbn=9781304399694 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034035/https://books.google.com/books?id=oz_wBQAAQBAJ&pg=PA109 |archive-date=19. 4. 2023 |access-date=28. 5. 2020}}</ref><ref name="dialmy">{{cite journal |last1=Dialmy |first1=Abdessamad |date=13. 5. 2010 |title=Sexuality and Islam |journal=The European Journal of Contraception & Reproductive Health Care |volume=15 |issue=3 |pages=160–168 |doi=10.3109/13625181003793339 |pmid=20441406 |s2cid=1099061}}</ref> Godine 1744. Muhammad bin Saud, plemenski vladar grada [[Diraja|Diriyah]], podržao je misiju [[Muhammed ibn Abdulvehab|ibn Abd al-Wahhaba]] i njih dvojica su se zakleli da će zajedno uspostaviti državu vođenu prema onome što su smatrali istinskim islamskim principima. Sljedećih sedamdeset godina, sve do ukidanja prve države 1818, vehabije su dominirale od [[Damask|Damaska]] do [[Bagdad|Bagdada]]. Homoseksualnost, koja je uglavnom bila tolerisana u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], postala je kriminalizovana pod vehabijama, a oni koji bi se proglasili krivima bili su bacani u smrt s vrhova munara.<ref name="falaky" /> Nekoliko decenija kasnije, 1858. godine, reforme [[Tanzimat]]a stupile su na snagu u Osmanskom Carstvu. Ove reforme, u cjelini, poništile su veliki dio presuda iz ranijih pravnih sistema. Kako pravilo o homoseksualnosti nije bilo uključeno u nove skupove zakona, Osmanlije su efektivno ukinule svaku zabranu homoseksualnosti, teorijsku ili drugačiju.<ref>{{cite news |author=Tehmina Kazi |date=7. 10. 2011 |title=The Ottoman empire's secular history undermines sharia claims |newspaper=UK Guardian |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2011/oct/07/ottoman-empire-secular-history-sharia |url-status=live |access-date=12. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401142651/https://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2011/oct/07/ottoman-empire-secular-history-sharia |archive-date=1. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite web |author=Ishtiaq Hussain |date=15. 2. 2011 |title=The Tanzimat: Secular Reforms in the Ottoman Empire |url=http://faith-matters.org/images/stories/fm-publications/the-tanzimat-final-web.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017061131/http://faith-matters.org/images/stories/fm-publications/the-tanzimat-final-web.pdf |archive-date=17. 10. 2016 |access-date=6. 10. 2012 |publisher=Faith Matters}}</ref><ref name=":2">{{cite journal |last1=Ozsoy |first1=Elif Ceylan |title=Decolonizing Decriminalization Analyses: Did the Ottomans Decriminalize Homosexuality in 1858? |journal=Journal of Homosexuality |date=2021 |volume=68 |issue=12 |pages=1979–2002 |doi=10.1080/00918369.2020.1715142|pmid=32069182 |hdl=10871/120331 |s2cid=<!-- 211191107 --> |hdl-access=free }}</ref> Međutim, mnogi autori tvrde da su efekti ovog reformskog perioda bili represija, a ne dalje prihvatanje, istospolnih veza: Özsoy piše da prije 19. vijeka, osmansko društvo nije efektivno ni kriminalizovalo homoseksualnost, dok Lapidus i Salaymeh tvrde da su do 1850-ih, uslijed evropskog uticaja, počeli cenzurisati istospolne odnose koje su nekada smatrali relativno normativnim.<ref name=":2" /><ref name="lapidus" /><ref>{{Cite journal|title=Hiding Sexuality: The Disappearance of Sexual Discourse in the Late Ottoman Middle East|url=https://www.jstor.org/stable/23178871|journal=Social Analysis: The International Journal of Social and Cultural Practice|date=2005|issn=0155-977X|pages=34–53|volume=49|issue=2|first=Dror|last=Ze'evi |doi=10.3167/015597705780886211 |jstor=23178871 }}</ref> Prema [[Dror Ze'evi|Droru Ze'eviju]], ovi represivni procesi oblikovali su devetnaesti vijek u Osmanskom Carstvu, rezultirajući reinterpretacijom lokalnog kulturnog materijala i tradicija.<ref name=":0">{{Cite journal |last=Zeevi|first=Dror|title=Hiding Sexuality - Disappearance of Sexual Discourse in the Late Ottoman Middle East|url=https://www.academia.edu/9535498|journal=Social Analysis}}</ref> Ze'evi prati ove procese do evropskih putnika koji osuđuju Osmanlije zbog njihovih navodno 'iskvarenih' seksualnih sklonosti, i tvrdi da su pismeni slojevi carstva reagovali 'ponovnim izmišljanjem' sopstvenih seksualnih normi.<ref name=":0" /> Novi diskurs idealizovanog, [[Heteronormativnost|heteronormativnog]] osmanskog svijeta koji je nadmašivao Evropu u njenoj navodnoj seksualnoj 'moralnosti' bio je proizvod ovog procesa, pri čemu su lokalne prakse i diskursi aktivno potiskivani kako bi se uskladili sa ovom izmišljenom tradicijom.<ref name=":0" /> Kada je riječ specifično o istospolnim odnosima, [[Ahmed Cevdet-paša]] je u to vrijeme izjavio:<blockquote>"Ljubitelji žena (''zendost'') su se namnožili, dok se broj ljubitelja dječaka (''mahbub'') smanjio. Kao da je zemlja progutala [[Lotov narod]]. Ljubav i afinitet koji su, u Istanbulu, bili ozloglašeno i uobičajeno usmjereni prema mladićima sada su preusmjereni na djevojke, u skladu s prirodom."<ref>{{cite book |last1=Kreil |first1=Aymon |last2=Sorbera |first2=Lucia |last3=Tolino |first3=Serena |title=Sex and Desire in Muslim Cultures: Beyond Norms and Transgression from the Abbasids to the Present Day |date=30. 6. 2022 |publisher=Bloomsbury Academic |isbn=978-0-7556-3713-3 |url=https://books.google.com/books?id=5xZ4EAAAQBAJ&pg=PA91 |page=91}}</ref></blockquote> Što se tiče muslimanskog svijeta općenito, Tilo Beckers tvrdi da iako su "endogenetske promjene" koje su pokušavale reinterpretirati religijske i kulturne tekstove bile uticajne na promjenu stavova viđenu u muslimanskom svijetu 19. vijeka, "egzogenetske promjene" iz evropskih zemalja su također definisale nove društvene stavove u muslimanskom svijetu.<ref name="beckers">Tilo Beckers, "Islam and the Acceptance of Homosexuality," in ''Islam and Homosexuality, Volume 1'', ed. Samar Habib, 64–65 (Praeger, 2009).</ref> Bauer na sličan način piše da "iako savremeni islamistički pokreti osuđuju homoseksualnost kao oblik zapadne dekadencije, trenutne predrasude prema njoj u muslimanskoj javnosti potiču od spoja tradicionalne islamske pravne teorije sa popularnim predodžbama koje su uvezene iz Evrope tokom kolonijalnog doba."<ref>{{cite news |author=Viola van Melis |date=16. 11. 2011 |title=Islam tolerierte früher Homosexuelle |url=https://hpd.de/node/12315 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503163831/https://hpd.de/node/12315 |archive-date=3. 5. 2019 |access-date=20. 1. 2019 |newspaper=HPD Humanistischer Pressedienst}}</ref> U nekim većinski muslimanskim zemljama, trenutni anti-LGBTQ zakoni donijeti su direktno od strane britanskih ili sovjetskih organa i zadržani su nakon sticanja nezavisnosti.<ref name="ahmadi">{{cite journal |author=Shafiqa Ahmadi|year=2012|title=Islam and Homosexuality: Religious Dogma, Colonial Rule, and the Quest for Belonging|url=https://scholarship.law.stjohns.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1709&context=jcred|url-status=live|journal=Journal of Civil Rights and Economic Development|volume=26|issue=3|pages=557–558|archive-url=https://web.archive.org/web/20190404044040/https://scholarship.law.stjohns.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1709&context=jcred|archive-date=4. 4. 2019|access-date=4. 4. 2019}}</ref><ref name="economist" /> [[Indijski kazneni zakon]] iz 1860, koji je uključivao i [[Član 377. Indijskog kaznenog zakona|zakon protiv sodomije]], korišten je kao osnova kaznenog zakonodavstva i u drugim dijelovima [[Britansko Carstvo|carstva]].<ref>{{cite web |author=Shanon Shah|title=Islam's LGBT allies|url=https://musliminstitute.org/freethinking/gender/islams-lgbt-allies|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190503163830/https://musliminstitute.org/freethinking/gender/islams-lgbt-allies|archive-date=3. 5. 2019|access-date=5. 4. 2019|website=Muslim Institute}}</ref> === Savremeni razvoji === U novije vrijeme, progon LGBTQ+ osoba također je pojačan usponom islamskog fundamentalizma i pojavom pokreta za prava homoseksualaca na Zapadu, što je omogućilo islamistima da prikazuju homoseksualnost kao štetni uvoz iz [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]].<ref name="economist" /> Dynes i Donaldson ističu da zemlje sjeverne Afrike pod francuskim kolonijalnim tutorstvom nisu imale propise protiv sodomije u svojim kolonijalnim zakonima, te da su njihovi anti-LGBTQ zakoni rođeni tek kasnije, kada se cjelokupna težina modernog muslimanskog javnog mnijenja obrušila na one koji bi, po uzoru na zapadne zagovornike oslobođenja homoseksualaca, tražili da homoseksualnost (prije svega odrasle muškarce u pasivnoj ulozi) učine javno uvaženom.<ref name="dynesdonaldson">{{cite book |last1=Dynes |first1=Wayne R. |title=Asian homosexuality |last2=Donaldson |first2=Stephen |date=1992 |publisher=Taylor & Francis |isbn=9780815305484 |page=X}}</ref> Nedavna dešavanja u mnogim zemljama odražavaju ovaj trend. U nekim državama, kao što su Iran i [[Irak]], dominira diskurs da je zapadni imperijalizam taj koji širi homoseksualnost.<ref name="evans" /> U [[Iran|Iranu]], nekoliko stotina političkih protivnika pogubljeno je neposredno nakon [[Iranska revolucija|Islamske revolucije 1979]], a režim je to pravdao optužujući ih za homoseksualnost. Homoseksualni odnos postao je krivično djelo kažnjivo smrću prema iranskom ''Islamskom kaznenom zakonu'' iz 1991. Iako je razloge za egzekucije u Iranu teško pratiti, postoje dokazi da je nekoliko osoba obješeno zbog homoseksualnog ponašanja tokom 2005–2006. i 2016. godine, pretežno u slučajevima sumnjivih optužbi za silovanje.<ref>{{cite book |author1=Asal, V. |title=Legal Path Dependence and the Long Arm of the Religious State: Sodomy Provisions and Gay Rights Across Nations and Over Time |author2=Sommer, U. |publisher=State University of New York Press |page=64}}</ref><ref name="economist" /> U [[Irak|Iraku]], gdje je homoseksualnost legalna, slom zakona i reda nakon [[Rat u Iraku|Drugog zaljevskog rata]] omogućio je islamističkim milicijama i osvetnicima da djeluju u skladu sa svojim predrasudama prema gej osobama, pri čemu je [[Islamska država|ISIL]] stekao posebnu ozloglašenost zbog stravičnih činova nasilja protiv LGBTQ osoba koji su počinjeni pod njihovom vlašću u dijelovima Sirije i Iraka.<ref name="economist" /> Međutim, u [[Egipat|Egiptu]], gdje homoseksualnost ponovo nije eksplicitno kriminalizovana, ista se često gonila na osnovu nejasno formulisanih zakona o "moralu". Pod trenutnom vlašću [[Abdel Fattah el-Sisi|Abdela Fattaha el-Sisija]], hapšenja LGBTQ osoba povećana su pet puta, što očito odražava nastojanje da se dopadne konzervativcima.<ref name="economist" /> U [[Uzbekistan|Uzbekistanu]], zakon o zabrani sodomije, donesen nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] s ciljem povećanja nataliteta, iskorišten je 2004. protiv aktiviste za prava homoseksualaca koji je zatvoren i podvrgnut ekstremnom zlostavljanju.<ref name="ahmadi" /> == Sveti tekstovi i islamska jurisprudencija == === Istospolni odnosi === ==== U Kuranu ==== {{Glavni|Islamski pogled na Lota|Liwat}} [[Datoteka:Lot BnF Persan 54 fol. 40.jpg|mini|upright|[[Lot u islamu|Lut]] bježi iz [[Sodoma i Gomora#Islam|grada]] sa svojim kćerima; njegova supruga gine od stijene. [[Perzijska minijatura]] (16. vijek), [[Nacionalna biblioteka Francuske]], [[Pariz]].]] Kuran sadrži nekoliko navodnih aluzija na homoseksualne aktivnosti, što je tokom stoljeća podstaklo značajne [[Tefsir|egzegetske]] i [[Fikh|pravne]] komentare.<ref name=EoQ>{{cite encyclopedia |author-last=Rowson |author-first=Everett K. |year=2006 |title=Homosexuality |editor-last=McAuliffe |editor-first=Jane Dammen |editor-link=Jane Dammen McAuliffe |encyclopedia=[[Encyclopaedia of the Qurʾān]] |volume=2 |location=[[Leiden]] |publisher=[[Brill Publishers]] |doi=10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00085 |pages=444–445 |isbn=90-04-14743-8}}</ref> Tema se najjasnije obrađuje u priči o [[Sodoma i Gomora#Islam|Sodomi i Gomori]] (sedam [[Ajet|ajeta]])<ref name="Muhammad Homosexuality">{{cite book |author-last=Wafer |author-first=Jim |year=1997 |chapter=Muhammad and Male Homosexuality |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA88 |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor1-link=Stephen O. Murray |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |location=[[New York City|New York]] i [[London]] |publisher=[[NYU Press]] |pages=88–96 |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0006 |isbn=9780814774687 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |s2cid=141668547 |access-date=20. 4. 2021 |archive-date=23. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230323020425/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA88 |url-status=live }}</ref> nakon što su muškarci iz grada zahtijevali seks s muškim glasnicima koje je Bog poslao Lotu (Lutu).<ref name=EoQ/><ref name=QL1>{{qref|7|80-84}}; {{qref|11|77-83}}; {{qref|21|74}}; {{qref|22|43}}; {{qref|26|165–175}}; {{qref|27|56–59}}; i {{qref|29|27–33}}.</ref><ref name=dr>Duran (1993) p. 179</ref><ref name="MC">Kligerman (2007) pp. 53–54</ref> Kuranski narativ uglavnom odgovara onome koji se nalazi u [[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]].<ref name=EoQ/> U jednom pasusu Kuran navodi da su muškarci "navalili na goste njegove" ([[Kuran 54:37]]), koristeći izraz koji paralelizuje formulacije kojima se opisuje [[Jusuf i Zulejha|pokušaj zavođenja]] [[Jusuf u islamu|Jusufa]], a u više drugih ajeta oni su optuženi da dolaze sa strašću muškarcima, a ne [[Žene u islamu|ženama]] (ili svojim suprugama).<ref name=EoQ/> Kuran označava taj blud, odnosno [[fahiša|fahišu]] ({{lang|ar|[[wikt:فاحشة|فاحشة]]|fāḥiša}}) nezapamćenim u historiji svijeta: {{Blockquote|tekst=I Luta, kada reče narodu svome: "Zašto činite razvrat koji niko prije vas na svijetu nije činio? Vi sa strašću prilazite muškarcima, umjesto ženama. Ta vi ste narod koji svaku granicu zla prelazi!" A odgovor naroda njegova bio je samo: "Istjerajte ih iz grada vašeg, oni su ljudi – čistunci!" I Mi smo spasili njega i porodicu njegovu, osim žene njegove; ona je ostala sa onima koji su uništeni. I na njih smo kišu sručili, pa pogledaj kako su skončali zločinci.|author={{qref|7|80-84|c=y}}}} Uništavanje "Lutovog naroda" općenito se smatra eksplicitno povezanim sa njihovim seksualnim praksama.<ref name="Muhammad Homosexuality"/> Kasnija egzegetska literatura gradila je na ovim ajetima dok su pisci pokušavali dati vlastite poglede na to šta se tačno dogodilo; postojala je opća saglasnost među mufesirima (tumačima) da blud na koji se aludiralo u kuranskim pasusima predstavlja pokušaj [[Sodomija#Islam|sodomije]], odnosno specifično [[analni seks]].<ref name=EoQ/> Neki islamski učenjaci, poput ''[[Zahirijski mezheb|zahirijskog]]'' (bukvalističkog) učenjaka [[Ibn Hazm|ibn Hazma]], tvrdili su da "Lutov narod" nije uništen isključivo zbog homoseksualnosti, već zbog nepoštivanja [[Poslanici u islamu|Božijih poslanika]] i pokušaja njihovog [[Silovanje|silovanja]].<ref>{{cite journal|last1=Kuggle|first1=Scott|last2=Hunt|first2=Stephen|title=Masculinity, Homosexuality and the Defence of Islam: A Case Study of Yusuf al-Qaradawi's Media Fatwa|journal=Religion and Gender|volume=2|issue=2|date=2012|pages=271–272}}</ref><ref name="kugle">{{cite book |author=Scott Siraj al-Haqq Kugle |title=Progressive Muslims: On Justice, Gender, and Pluralism |date=2003 |publisher=Oneworld Publications |editor=Omid Safi |chapter=Sexuality, diversity and ethics in the agenda of progressive Muslims |chapter-url=http://othersheepexecsite.com/Other_Sheep_Resource_Sexuality_Diversity_and_Ethics_in_the_Agenda_of_Progressive_Muslims_by_Scott_Siraj_al_Haqq_Kugle.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180526190939/http://othersheepexecsite.com/Other_Sheep_Resource_Sexuality_Diversity_and_Ethics_in_the_Agenda_of_Progressive_Muslims_by_Scott_Siraj_al_Haqq_Kugle.pdf |archive-date=26. 5. 2018}}</ref>{{rp|194–195}}<ref>Habib, S. (2008). Queer-Friendly Islamic Hermeneutics. Isim Review, 21(1), 32-33. Retrieved from https://hdl.handle.net/1887/17231</ref><ref>{{Cite book |title=Kugle, Scott Siraj al-Haqq (2010) Homosexuality in Islam: Critical Reflections on Gay, Lesbian, and Transgender Muslims. Oxford: Oneworld Publications |pages=51–53 |quote=the story is really about infidelity and how the Tribe of Lot schemed for ways to reject his Prophethood and his public standing in the community [...] They rejected him in a variety of ways, and their sexual assault of his guests was only one expression of their inner intention to deny Lot the dignity of being a Prophet and drive him from their cities}}</ref><ref>{{Cite book |title=Wunibald Müller, Homosexualität – eine Herausforderung für Theologie und Seelsorge, Mainz 1986, p. 64-65.}}</ref><ref>{{cite book |title=Andreas Ismail Mohr: "Wie steht der Koran zur Homosexualität?", in: LSVD Berlin-Brandenburg e.V. (Hrsg.): Muslime unter dem Regenbogen. Homosexualität, Migration und Islam. Berlin: Querverlag, 2004, p. 16}}</ref><ref>{{cite book |title=Noegel, Scott B.; Wheeler, Brannon M. (2010). Lot. The A to Z of Prophets in Islam and Judaism. Rowman & Littlefield Publishers, Incorporated. pp. 118–126. ISBN 978-0810876033}}</ref> Ipak, grijesi "Lutovog naroda" ({{lang|ar|[[wikt:لوط|لوط]]}}) su kasnije postali poslovični i same [[Arapski jezik|arapske]] riječi koje označavaju [[analni seks između muškaraca]], kao što su ''[[liwat]]'' ({{lang|ar|[[wikt:لواط|لواط]]|liwāṭ}}) i riječ za onoga ko čini taj čin ({{lang|ar|[[wikt:لوطي|لوطي]]|lūṭi}}), potiču od njegovog imena, iako Lut nije taj koji je tražio taj čin.<ref name="ReferenceA">Wayne Dynes, ''Encyclopaedia of Homosexuality'', New York, 1990.</ref> ===== Ajet o zinaluku ===== Postoji samo jedan odjeljak u Kuranu koji propisuje strogo pravni stav. Nije, međutim, ograničen samo na homoseksualno ponašanje i bavi se općenitije ''[[Zinaluk|zinalukom]]'' (ilegalnim seksualnim odnosima):<ref name="Muhammad Homosexuality"/> {{Blockquote|tekst=Kada neke od žena vaših blud počine, zatražite da to protiv njih četverica od vas posvjedoče, pa ako posvjedoče, držite ih u kućama sve dok ih smrt ne umori ili dok im Allah ne nađe izlaz. A ako dvoje to učine, izgrdite ih; pa ako se pokaju i poprave, onda ih na miru ostavite, jer Allah prima pokajanje i milostiv je.|author={{qref|4|15-16|c=y}}}} U egzegetskoj islamskoj literaturi ovaj ajet poslužio je kao temelj za gledište da je Muhammed imao blag pristup prema muškoj homoseksualnoj praksi.<ref name="Muhammad Homosexuality"/> Učenjak iz domena [[Orijentalistika|orijentalistike]] Pinhas Ben Nahum argumentovao je da je "očigledno da je Poslanik na ovaj porok gledao sa filozofskom ravnodušnošću. Ne samo da kazna nije indicirana — vjerovatno je to bio manji javni prekor ili uvrjeda blage prirode — već je i puko pokajanje bilo dovoljno da se kazna izbjegne."<ref name="Muhammad Homosexuality"/> Većina mufesira smatra da se ovi ajeti odnose na nezakonite heteroseksualne odnose, iako manjinski stav koji se pripisuje [[Mutezilije|mutezilijskom]] učenjaku Abu Muslimu al-Isfahaniju ove ajete tumači kao referencu na homoseksualne odnose. Ovakav stav su srednjovjekovni učenjaci naširoko odbacili, no u modernim vremenima pronašao je određeno prihvatanje.<ref name=EoQ/> ===== Peharnici u Džennetu ===== Određeni kuranski ajeti koji opisuju [[Džennet|islamski raj]] govore o vječno mladim poslužiteljima koji ga nastanjuju, i opisani su kao [[Ropstvo u islamu|sluge muškog i ženskog spola]]:<ref name="Rustomji 2017">{{cite book |author-last=Rustomji |author-first=Nerina |year=2017 |chapter=Beauty in the Garden: Aesthetics and the ''Wildān'', ''Ghilmān'', and ''Ḥūr'' |chapter-url=https://books.google.com/books?id=5_MoDgAAQBAJ&pg=PA297 |editor1-last=Günther |editor1-first=Sebastian |editor2-last=Lawson |editor2-first=Todd |title=Roads to Paradise: Eschatology and Concepts of the Hereafter in Islam |location=[[Leiden]] i [[Boston]] |publisher=[[Brill Publishers]] |pages=297–307 |series=Islamic History and Civilization |volume=136 |doi=10.1163/9789004333154_014 |isbn=978-90-04-33315-4 |issn=0929-2403 |lccn=2016047258 |access-date=1. 12. 2021 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034025/https://books.google.com/books?id=5_MoDgAAQBAJ&pg=PA297 |url-status=live }}</ref> dok se za žene koristi naziv ''[[Hurija|ḥūr]]'', mladići se zovu ''[[Ghilman|ghilmān]]'', ''wildān'', i ''suqāh''.<ref name="Rustomji 2017"/> Dječaci sluge u Kuranu nazivaju se "vječnim mladićima" ({{qref|56|17}}, {{qref|76|19}}) ili "mladićima" ({{qref|52|24}}) koji toče [[Vino#Islam|vino]] i uslužuju hranom [[Blagoslov#Islam|blažene]].<ref name="Rustomji 2017"/> Iako se u literaturi ''[[tefsir]]a'' to ne tretira kao homoerotska asocijacija, u drugim književnim formama se ovakva poveznica povlačila, uglavnom kroz humor.<ref name=EoQ/> Naprimjer, pjesnik iz vremena [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]] [[Abu Nuwas]] napisao je:<ref>{{cite encyclopedia|encyclopedia=Homosexuality and Religion: An Encyclopedia|title=Islam|author=Elyse Semerdjian|page=132|editor=Jeffrey S. Siker|publisher=Greenwood Press|year=2007}}</ref> {{blockquote|tekst= Pojavio se prelijepi dječak, donoseći vino <br /> Glatkih ruku i prstiju išaranih kanom <br /> I sa dugom kosom od zlatnih uvojaka oko obraza ... <br /> Imam momčića nalik prekrasnim dječacima dženetskim <br /> Velikih, krasnih očiju njegovih}} Pravnici [[Hanefijski mezheb|hanefijskog]] mezheba ovom problemu posvetili su se ozbiljno, propitujući mogućnost ali na koncu odbijajući pomisao da će homoseksualni užici, isto kao i vino, iako ovosvjetovno zabranjeni biti dozvoljeni u [[Ahiret|zagrobnom životu]].<ref name=EoQ/><ref name=iranica-law/> Ibn 'Abidinova Hashiya bilježi diskusiju bagdadskih učenjaka iz jedanaestog vijeka, gdje su pojedini stali u odbranu takve analogije.<ref>{{cite book |last= Lange|first= Christian|author-link= |date= 2016|title= Paradise and Hell in Islamic Traditions|url= |location= Cambridge United Kingdom|publisher= Cambridge University Press|page= |isbn=978-0-521-50637-3}}</ref> ==== U hadisu ==== [[Hadis]]i (riječi i djela koja se pripisuju Muhammedu) svjedoče da [[Homoseksualno ponašanje|homoseksualni odnosi]] nisu bili strani fenomen na [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu u sedmom vijeku]].<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities"/><ref name="autogenerated1983"/> Međutim, s obzirom na to da Kuran ne uspostavlja sankcije za homoseksualne postupke, islamski zakonodavci su se sve više okretali izričitijim hadiskim tekstovima tražeći odgovarajuću kaznu.<ref name=EoQ/><ref name="hmy"/><ref name="autogenerated1983">{{cite encyclopedia |year=1986 |title=Liwāṭ |editor1-last=Bosworth |editor1-first=C. E. |editor1-link=Clifford Edmund Bosworth |editor2-last=van Donzel |editor2-first=E. J. |editor2-link=Emeri Johannes van Donzel |editor3-last=Heinrichs |editor3-first=W. P. |editor3-link=Wolfhart Heinrichs |editor4-last=Lewis |editor4-first=B. |editor5-last=Pellat |editor5-first=Ch. |editor5-link=Charles Pellat |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam#2nd edition, EI2|Encyclopaedia of Islam, Second Edition]] |location=[[Leiden]] |publisher=[[Brill Publishers]] |volume=5 |doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_4677 |isbn=978-90-04-16121-4}}</ref><ref name="hmy">{{cite web |author1=Mohd Izwan bin Md Yusof |display-authors=1|author2=Muhd. Najib bin Abdul Kadir |author3=Mazlan bin Ibrahim |author4=Khader bin Ahmad |author5=Murshidi bin Mohd Noor |author6=Saiful Azhar bin Saadon |title=Hadith Sahih on Behaviour of LGBT |url=http://www.islam.gov.my/images/ePenerbitan/Hadis-hadis_Sahih_Berkaitan_Perlakuan_LGBT_BI.pdf |website=islam.gov.my |publisher=[[Government of Malaysia]] |access-date=26. 7. 2019 |archive-date=24. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181024202538/http://www.islam.gov.my/images/ePenerbitan/Hadis-hadis_Sahih_Berkaitan_Perlakuan_LGBT_BI.pdf |url-status=live }}</ref> {{blockquote|tekst=Od Ebu Muse el-Eš'arija, prenosi se da je Poslanik rekao: "Kada žena priđe ženi, obje su bludnice, a kada muškarac priđe muškarcu, obojica su bludnici."|Al-Tabarani u al-Mu‘jam al-Awat: 4157, Al-Bayhaqi, Su‘ab al-Iman: 5075}} Premda se u najpoznatijim i najvjerodostojnijim hadiskim zbirkama (''[[Sahih al-Bukhari]]'' i ''[[Sahih Muslim]]'') ne pronalaze izvještaji koji tretiraju homoseksualnost, ostale priznate zbirke navode brojne kritike na račun "postupka Lutovog naroda" ([[analni seks između muškaraca]]).<ref name=iranica-law/> Sudeći po [[Oliver Leaman|Oliveru Leamanu]], predaje dopuštaju homoerotske osjećaje ukoliko ne rezultiraju činom.<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities"/><ref name="leaman">{{cite encyclopedia |first=Oliver |last=Leaman |entry=Homosexuality |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World |editor=John L. Esposito |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2009 |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0949 |url-access=subscription |quote=This ambiguity is reflected in the ḥadīth of the Prophet, some of which make a distinction between the partners in a homosexual act, and many of which seem to permit homoerotic feelings, as long as those feelings are not translated into action. |isbn=9780195305135 |access-date=7. 7. 2017 |archive-date=11. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170811201009/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0949 |url-status=live }}</ref> Ipak, u jednom hadisu pripisanom direktno Muhammedu, a prisutnom u više različitih verzija, poslanik potvrđuje iskušenje homoerotike prema dječacima i upozorava [[Ashabi|ashabe]] na to: "Ne gledajte golobrade mladiće, jer zaista su im oči zamamnije negoli u ''[[hurija|hurija]]''"<ref name="Muhammad Homosexuality"/><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ZEAEnGz7CLAC&pg=PA14|page=14|author=Elyse Semerdjian|title="Off the Straight Path": Illicit Sex, Law, and Community in Ottoman Aleppo|publisher=Syracuse University Press|year=2008|quote=one hadith acknowledged the temptation to indulge in sex with young men: "Do not gaze at the beardless youths, for verily they have eyes more tempting than the ''houris'' [big-eyed maidens]."|isbn=9780815631736}}</ref> ili "... jer zaista naliče na ''hurije''".<ref name="Muhammad Homosexuality"/><ref>{{cite book|script-title=ar:كشف الخفاء ومزيل الإلباس |title=Kash Al-khafa |author=إسماعيل العجلوني(Ismail Ajlouni)|page=hadith no. 2997|quote={{lang|ar|لا تنظروا إلى المردان فإن فيهم لمحة من الحور}}}} (cf. [[Dictionary of Modern Written Arabic]] 3rd ed. p. 878: {{lang|ar|فيه لمحة من ابيه}} = he looks like his father)</ref> Ti mladići bez brade su nadalje portretirani u kitnjastim odorama i mirišljave kose.<ref name="Muhammad Homosexuality"/><ref>{{cite encyclopedia|encyclopedia=Homosexuality and Religion: An Encyclopedia|title=Islam|author=Elyse Semerdjian|page=131|editor=Jeffrey S. Siker|publisher=Greenwood Press|year=2007|quote=The Prophet also issued warnings such as "do not gaze at the beardless youths, for verily they have eyes more tempting than the houris" (Wright, 7). These beardless boys are also described as wearing sumptuous robes and having perfumed hair.}}</ref> Shodno navedenom, vjerski poglavari koji su u sumnji spram muškog kontrolisanja strasti su zabranjivali samo gledanje i žudnju spram osoba oba spola.<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities"/> Dodatno, postoje "navodni (ali kontradiktorni) izvještaji" (''athar'') ranih [[halifa]] o provedenim presudama sodomije.<ref name=iranica-law/><ref name="Muhammad Homosexuality"/> Smatra se da je [[Ebu-Bekr]] sugerisao bacanje zida na optuženika ili njegovo [[Spaljivanje na lomači|živo spaljivanje]],<ref name="Muhammad Homosexuality"/> dok [[Alija ibn Ebu-Talib|Ali]] navodno naređuje smrt kamenovanjem za jednoga prijestupnika a drugog naređuje baciti naglavačke sa najvišeg mjesta u gradu; a prema riječima [[Ibn-Abbas]]a taj zadnji čin potrebno je popratiti [[Kamenovanje u islamu|kamenovanjem]].<ref name="autogenerated1983"/><ref name="Muhammad Homosexuality"/> Hadisa koji bilježe homoerotične pojave kod žena osjetno je manje;<ref>{{cite encyclopedia|author1=Al-Hurr al-Aamili|author-link1=Al-Hurr al-Aamili|title=Wasā'il al-Shīʿa|title-link=Wasā'il al-Shīʿa|script-title=ar: وسائل الشيعة|trans-title=Things of the followers|language=ar|at=Hadith number 34467-34481}}</ref><ref>{{cite book|last1=Atighetchi|first1=Dariusch|title=Islamic bioethics problems and perspectives|date=2007|publisher=Springer Science & Business Media|location=New York|isbn=9781402049620|page=149|url=https://books.google.com/books?id=Tdm9V89lW3IC&pg=PA149|access-date=13. 7. 2017|archive-date=19. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034034/https://books.google.com/books?id=Tdm9V89lW3IC&pg=PA149|url-status=live}}</ref> i kazne za [[Lezbijstvo|lezbijstvo]] nisu razjašnjene. ==== U tradicionalnoj jurisprudenciji ==== Rijetkost eksplicitnih navoda u hadisu te neslaganje informacija o odlukama prvih vladara donijeli su nesuglasice među islamskim učenjacima u tumačenju propisnih kazni.<ref name="iranica-law" /><ref name="ia601301.us.archive.org" /> Islamsko pravo (fikh) ne posmatra seksualnost na ovaj način shvatajući da taj koncept u klasičnom zakonu nosi terminološku osnovu ''[[liwat]]'' te ''[[zinaluk|zina]]''.<ref>{{Cite book |last=Habib |first=Samar |url=https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&q=homosexuality+fiqh&pg=PA217 |title=Islam and Homosexuality |date=2010 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-37903-1 |pages=204 |access-date=2. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034026/https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&q=homosexuality+fiqh&pg=PA217 |archive-date=19. 4. 2023 |url-status=live}}</ref> Uglavnom, opće stanovište je da takvi postupci nemaju mjesta u pravno odobrenom obliku jer su se događali van zakonski dozvoljenog islamskog [[Brak u islamu|braka]].<ref>{{cite encyclopedia |year=2014 |title=Homosexuality |encyclopedia=The Oxford Dictionary of Islam |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e874 |access-date=7. 7. 2017 |editor=John L. Esposito |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20211214201353/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e874 |archive-date=14. 12. 2021}}</ref> Svi [[Fikh|glavni pravci islamskog prava]] osudili su ovaj pristup shodno njegovom kršenju moralnih i legalnih pravila i učenja o [[Islamski pogledi na analni seks|''liwatu'']] (analnom seksu) ističući takve prekršaje podvrgnute kazni,<ref>{{Cite book |last=Habib |first=Samar |url=https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&q=homosexuality+fiqh&pg=PA217 |title=Islam and Homosexuality |date=2010 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-37903-1 |pages=208 |access-date=2. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034026/https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&q=homosexuality+fiqh&pg=PA217 |archive-date=19. 4. 2023 |url-status=live}}</ref> te su se tako tretirali sa podudaranjima sličnim zakonima koji propisuju mjere vezane za ''[[zinaluk|zina]]''.<ref name="peters">{{Cite book |last=Peters |first=Rudolph |url=https://archive.org/details/crimepunishmenti00pete_738 |title=Crime and Punishment in Islamic Law: Theory and Practice from the Sixteenth to the Twenty-First Century |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |pages=[https://archive.org/details/crimepunishmenti00pete_738/page/n73 61]–62 |url-access=limited}}</ref> Zbog strogih zahtjeva klasičnog suda za priznavanje takvih djela pred lice zakona pri traženju kazne za kršenje takvih moralnih kodeksa, sudije propisuju smrt u određenom broju oblika i situacija (ili pak po pitanjima koja odstupaju od striktnih presuda), i te sudije mogu biti iz raznih islamskih [[Mezheb|pravaca]].<ref name="peters" /> Dok hanbelije izriču istu presudu o svim vrstama sodomije tražeći za iste smrtonosne presude u svim fazama u okvirima striktnih opisa prekršaja (za sve odrasle slobodne počinioce), ostale škole (naročito [[Hanefijski mezheb|hanefijska]]) opcije svode na odluku pojedinog sudije oslanjajući se na težinu samog djela uz olakšavajuće kazne poput ublažavanja sankcija smanjivanjem udaraca, bez fizičkih posljedica.<ref name="autogenerated1983" /><ref name="peters" /> === Rodno varijantne osobe === {{Glavni|Mukhannathun}} U [[Arapska književnost|klasičnoj arapskoj]] i [[Islamska književnost|islamskoj]] književnosti izraz u množini ''[[mukhannathun]]'' (jednina: ''mukhannath'') bio je termin koji se upotrebljavao za opisivanje [[Rodne varijacije|rodno varijantnih osoba]], a obično se odnosio na [[Feminiziranost|feminizirane]] [[muškarci|muškarce]] ili osobe s dvosmislenim spolnim karakteristikama, koji su izgledali ženstveno i funkcionisali seksualno ili socijalno u [[Rodne uloge|ulogama]] koje su obično pripadale [[žene|ženama]].<ref name="TEOEM">{{cite journal |last=Rowson |first=Everett K. |author-link=Everett K. Rowson |title=The Effeminates of Early Medina |journal=[[Journal of the American Oriental Society]] |publisher=[[American Oriental Society]] |volume=111 |issue=4 |pages=671–693 |date= 1991 |url=http://www.williamapercy.com/wiki/images/The_effeminates_of_early_medina.pdf |doi=10.2307/603399 |issn=0003-0279 |jstor=603399 |citeseerx=10.1.1.693.1504 |lccn=12032032 |oclc=47785421 |s2cid=163738149 |access-date=7. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081001195534/http://www.williamapercy.com/wiki/images/The_effeminates_of_early_medina.pdf |archive-date=1. 10. 2008 |url-status=dead}}</ref><ref name="TransgenderHealth 2020"/><ref name="Geissinger 2021">{{cite book |author-last=Geissinger |author-first=Ash |year=2021 |chapter=Applying Gender and Queer Theory to Pre-modern sources |chapter-url=https://books.google.com/books?id=ABYHEAAAQBAJ&pg=PA101 |editor-last=Howe |editor-first=Justine |title=The Routledge Handbook of Islam and Gender |location=[[London]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Routledge]] |edition=1st |pages=101–115 |doi=10.4324/9781351256568-6 |isbn=978-1-351-25656-8 |s2cid=224909490 |access-date=9. 11. 2021 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034025/https://books.google.com/books?id=ABYHEAAAQBAJ&pg=PA101 |url-status=live }}</ref><ref name="Transgenderism 2017">{{cite journal |last=Alipour |first=Mehrdad |date=2017 |title=Islamic shari'a law, neotraditionalist Muslim scholars and transgender sex-reassignment surgery: A case study of Ayatollah Khomeini's and Sheikh al-Tantawi's fatwas |journal=[[International Journal of Transgenderism]] |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=18 |issue=1 |pages=91–103 |doi=10.1080/15532739.2016.1250239 |doi-access=free |issn=1553-2739 |lccn=2004213389 |oclc=56795128 |s2cid=152120329 }}</ref> Prema riječima iranskog stručnjaka Mehrdada Alipoura, "u predmodernom dobu, muslimanska društva bila su svjesna pet manifestacija rodne neodređenosti: Ovo se može vidjeti kroz ličnosti poput ''khasi'' (eunuha), ''[[Hijra|hijre]]'', ''mukhannath'', ''mamsuh'' i ''khuntha'' (hermafrodit/interseksualan)."<ref name="Transgenderism 2017"/> Specijalisti za [[Rodne studije|rodne studije]] Aisya Aymanee M. Zaharin i Maria Pallotta-Chiarolli daju sljedeće pojašnjenje uloge izraza ''mukhannath'' na bazi brojnih studija u obimnim tekstovima hadiskih rasprava: {{blockquote|tekst=Razni stručnjaci poput Alipoura (2017) i Rowsona (1991) pozivaju se na prisustvo onih zvanih ''mukhannath'' čije karakteristike liče na žensko kretanje... Za [[Trans žena|trans žene]] se u arapskom koristi pojam ''mukhannith'' i oni su, navodno za razliku od ''mukhannatha'' osobe koje prolaze fizičku preobrazbu kroz promjene spolnih karakteristika... Nasuprot navedenima, ''khuntha'', ili [[Interseksualnost|interseksualna osoba]], osoba je koja rađanjem sadrži odlike za oba spola, tako da su te osobe prepoznate i zaštićene unutar zakonskih učenja islama... I mada u Kuranu nema očitog spominjanja ovih pojmova, isti propisi dozvoljavaju prepoznavanje "neprokreacije" u istom nivou kao i odsustvo djece...<ref name="TransgenderHealth 2020"/>}} Starije izjave učenjaka iz domena historijske dokumentacije vezane uz rad čuvenog prenosioca učenja i islamskog učenjaka, a naprimjer to je i hadiski poznavalac [[An-Nawawi]], prepoznaju pojam mukhannath.<blockquote>Mukhannath je onaj ("muškarac") koji u svojim pokretima, svojoj pojavi i u svom govoru nosi obilježja žene. Postoje dva tipa; prvi je onaj kod kojeg su ova svojstva urođena, on ih nije sam uzeo te na tome nema grijeha, nema krivice i nema stida, sve dok on to ne zloupotrebljava radi zarade... Drugi pak svjesno poprima ženska obilježja neetično i time nosi teret prestupništva shodno nepoštivanju morala.<ref name="TEOEM"/></blockquote>Pojedine izreke Poslanika bilježe prepoznavanja te kažnjavanje i isključenje nekolicine osoba pod ovim terminima usljed njihovog miješanja s osobama van kruga dozvoljenog odnosa. === Druge seksualne prepoznatljivosti === Shvatanje o različitim seksualnim aspektima i osjećanjima u okrilju kuranskih razmatranja ostaje limitirano kod naučnika; klasična i prepoznatljiva učenja iz islamskog pravnog registra donose primarnu diskusiju propisa zakona u postavljanju ograničenja po onom što bi ugrozilo temeljne izjave. Riječ homoseksualnost zaista nema jasnog spominjanja unutar islamske misli većeg dometa ukoliko ne referiše na bludničenje istospolnih okvira te oblike grijeha prema prijašnjim vjerovjesnicima kao sa primjerom historijske sodomije u priči oko učenja koje se spaja sa Poslanikom Luthom... Srodni pojmovi koje donosi diskurs unutar religije i okoline prepoznaje nedostatak specifikacija identiteta o onome u domenu današnjeg poimanja savremenih pravaca te o biseksualnosti i prepoznatljivoj [[aseksualnost|aseksualnosti]]<ref>{{cite journal |last=Aulia |first=M. Ayatullah Firman |title=LGBT Perspective of Nature, Sharia Law and Interpretation of the Qur'an, Ministry of Religion of the Republic of Indonesia, Surah al-A'raf Verses 80–81 |journal=Al-Irfani: Journal of Al Qur'anic and Tafsir |volume=5 |issue=1 |year=2024 |pages=26–45 |doi=10.51700/irfani.v5i1.602}}</ref>. == Moderni zakoni u većinski muslimanskim zemljama {{Anchor|Homosexuality_laws_in_majority-Muslim_countries}}== {{Further|LGBT prava po državama ili teritorijama}} [[Datoteka:World laws pertaining to homosexual relationships and expression.svg|mini|280px|Istopolni odnosi ilegalni: {{legend|#800000|[[Smrtna kazna]]}}{{legend|#cc6633|Smrtna kazna u zakonu, ali se ne primjenjuje}}{{legend|#ec8028|Zatvorska kazna}} {{legend|#f9dc36|Neprovedena kazna}}]] === Kriminalizacija === {{Further|Kriminalizacija homoseksualnosti}} Međunarodni propisi u modernim državama daju i dalje izreku smrti i oštre zatvorske kazne u zemljama pogođenim rigoroznim pristupima u okvirima sudskih procedura; one variraju i danas općenito zahvataju veće regije u azijskim okvirima ili državnim uredima pod afričkim okriljem. [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Saudijska Arabija]], [[Irak]], i slično donose razmatranja smrtnih presuda ili u nekim regijama [[Malezija|Malezije]] dugogodišnje presude te zatvorske okvire sa uvažavanjem vjerskih odbora koji bi to u skladu iznosili spram razmatranja shodno šerijatu. Afganistan donosi u svojoj vlasti (značajno talibanske organizacije) istupanja u strogim zatvorima ili progonima homoseksualnih formi usljed strogog propisivanja te smrtonosnih procesa ukoliko doznaju počinjenje. Državni sudovi unutar [[Katar]]a osuđivali su ljude i po nejasnim moralnim postavkama te su pretrpjeli kritike međunarodnih aktera iz domena zaštite prava iz svih nivoa UN-a. === Legalizacija === [[Datoteka:21. İstanbul Onur Yürüyüşü Gay Pride (58).jpg|250px|mini|Parada ponosa 2013, Istanbul, Turska.]] Istospolni odnosi legalni su u državama i pokrajinama kao što su [[Albanija]], [[Azerbejdžan]], [[Bahrein]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Obala Slonovače]], [[Džibuti]], [[Gvineja-Bisau]], [[Jordan]], [[Kazahstan]], [[Kosovo]], [[Kirgistan]], [[Niger]], [[Tadžikistan]], [[Turska]], područje [[Zapadna obala|Zapadne obale]] ([[Država Palestina]]), [[Indonezija]] (''[[de jure]]''; sa izuzetkom provincije [[Aceh]]), i na području [[Sjeverni Kipar|Sjevernog Kipra]]. U Albaniji i Turskoj su prisutna zalaganja i borbe za legalizaciju brakova onih pripadnosti koje traže jednaka shvatanja s obzirom na pripadanja istog pola u državnim propisima.<ref name="Lowen">{{cite news |last=Lowen |first=Mark |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8177544.stm |title=Albania 'to approve gay marriage' |work=BBC News |date=30. 7. 2009 |access-date=22. 4. 2013 |archive-date=5. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190305133216/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8177544.stm |url-status=live }}</ref> ==== Zaštita od diskriminacije ==== Među navedenim državama i onim sa uvažavanjem manjina i njihovim istupanjem, ističe se pravilo tolerancije prisutno i unutar kosovske ustave administracije zaštite i podrške prava. BiH je zaštitu protiv napada i diskriminacije osigurala još pravnim okvirom i Zakonima iz ranijih 2009-ih, štiteći one napadnute spram identitetskih opredjeljenja na spol ili odabir.<ref>{{Cite web |title=Law on Prohibition of Discrimination |url=https://www.osce.org/mission-to-bosnia-and-herzegovina/378832?download=true |access-date=31. 8. 2025 |website=Organization for Security and Co-operation in Europe}}</ref> == Javno mnijenje među muslimanima == Istraživanja organizacija popratnih anketa te navodi svjedoče uvažavanju pojedinih muslimanskih opredjeljenja, pogotovo prepoznatljivoj manjoj diskriminaciji usljed integracije i sticanja višeg vida edukativne tolerancije; države zapada pokazale su veću podudarnost u podršci shvatanja i pomoći LGBTQ nivoima unutar domena podržanog u Americi te manjem stepenu evropskih migracijskih struja, ali primjećuje se jasan rasjed kod domena muslimanskog prepoznavanja unutar pretežito istočnih država uz naglašenost većinskog muslimanskog postotka stanovništva gdje preovladava protivljenje po svim dobnim razmacima (kod mlađih nerijetko oštrija linija protivljenja shodno izričitim medreskim sistemima te manjoj vanjskoj usmjerenosti integracija).<ref name=GlobalDivide>{{cite web|url=http://www.pewglobal.org/2013/06/04/the-global-divide-on-homosexuality/|publisher=[[Pew Research Center]]|title=The Global Divide on Homosexuality|date=4. 6. 2013|access-date=9. 6. 2013|archive-date=3. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131103034522/http://www.pewglobal.org/2013/06/04/the-global-divide-on-homosexuality/|url-status=live}}</ref> == LGBTQ pokreti unutar islama == Značajan rast podrške unutar muslimanskog stanovništva razvio se unutar naprednih shvatanja manjina na teritorijima šire posvećenosti i u sklopu vjerskih domena, donoseći uspostavljanje imamskih funkcija iz LGBTQ slojeva koji se pretežno koncentrišu zapadom a uključuju muslimanske fondacije, džamije i vijeća otvorena za inkluzivno praktikovanje i propovijed. Organizacije bilježe formiranje otvorenih domova sa punom ravnopravnošću spolova uz prisustvovanje trans, gej, i drugih skupina obredu bez prisile odricanja identiteta. Osnivači takvih organizacija zabilježili su podizanja svijesti kroz brojne aktivističke pohode, te pružili zaštitu u procesima nalaženja istomišljenika s prepoznavanjem jednakog odricanja tradicionalističke okoline i strogih pogubnih formi islamskih radikalista.<ref>{{cite web|last=Banerji|first=Robin|date=30. 11. 2012|title=Gay-friendly 'mosque' opens in Paris|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20547335|access-date=27. 3. 2021|website=BBC|archive-date=21. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220921070447/https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20547335|url-status=live}}</ref> == Također pogledajte == * [[Rodne uloge u islamu]] * [[Seksualnost u islamu|Islamska seksualna jurisprudencija]] == Reference == <references /> == Dodatna literatura == {{refbegin}} * {{Cite book |last=Birdal |first=Mehmet Sinan |year=2020 |chapter=The State of Being LGBT in the Age of Reaction: Post-2011 Visibility and Repression in the Middle East and North Africa |editor1-last=Bosia |editor1-first=Michael J. |editor2-last=McEvoy |editor2-first=Sandra M. |editor3-last=Rahman |editor3-first=Momin|display-editors=1 |title=The Oxford Handbook of Global LGBT and Sexual Diversity Politics |location=[[Oxford]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Oxford University Press]] |doi=10.1093/oxfordhb/9780190673741.013.16 |isbn=9780190673741}} * {{cite book |last=García Rodríguez |first=Diego |author-link=Diego Garcia Rodriguez |title=Gender, Sexuality and Islam in Contemporary Indonesia: Queer Muslims and their Allies |publisher=Routledge |year=2023 |isbn=9781032298825}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Homosexuality and Islam}} * [https://www.youtube.com/playlist?list=PLE3saqAXcc3ahCLB4FWqyd7XAJ_Lh72IZ Serija predavanja o LGBTQI] [[Kategorija:Seksualna orijentacija]] [[Kategorija:LGBTQ i islam| ]] i5agpwxcx8ccw9ox5vi4kyntp6h0696 3841204 3841195 2026-05-06T19:42:08Z ~2026-27436-36 181065 /* U hadisu */ 3841204 wikitext text/x-wiki {{Islam|kultura}} {{Islam i druge religije}} Unutar muslimanskog svijeta, stavovi prema LGBTQ osobama variraju i varirali su između društava i pojedinačnih muslimana.<ref name="lawnet.fordham.edu">{{cite journal |last1=Rehman |first1=Javaid |last2=Polymenopoulou |first2=Eleni |date=2013 |title=Is Green a Part of the Rainbow? ''Sharia'', Homosexuality, and LGBT Rights in the Muslim World |url=https://ir.lawnet.fordham.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2322&context=ilj |url-status=live |format=PDF |journal=[[Fordham International Law Journal]] |publisher=[[Fordham University School of Law]] |volume=37 |issue=1 |pages=1–53 |issn=0747-9395 |oclc=52769025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180721220600/https://ir.lawnet.fordham.edu/cgi/viewcontent.cgi?referer=&httpsredir=1&article=2322&context=ilj |archive-date=21. 7. 2018 |access-date=30. 10. 2021}}</ref><ref name="Schmidtke 1999">{{cite journal |last=Schmidtke |first=Sabine |author-link=Sabine Schmidtke |date= 1999 |title=Homoeroticism and Homosexuality in Islam: A Review Article |journal=[[Bulletin of the School of Oriental and African Studies]] |location=[[Cambridge]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Cambridge University Press]] on behalf of the [[School of Oriental and African Studies]] ([[University of London]]) |volume=62 |issue=2 |pages=260–266 |doi=10.1017/S0041977X00016700 |eissn=1474-0699 |issn=0041-977X |jstor=3107489 |s2cid=170880292}}</ref><ref name=Accommodations>{{cite book |author-last=Murray |author-first=Stephen O. |author-link=Stephen O. Murray |year=1997 |chapter=The Will Not to Know: Islamic Accommodations of Male Homosexuality |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA14 |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |location=[[New York City|New York]] i [[London]] |publisher=[[NYU Press]] |pages=14–54 |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0004 |isbn=9780814774687 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |s2cid=141668547 |access-date=6. 11. 2021 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034024/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA14 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite journal |author-last=Polymenopoulou |author-first=Eleni |date=18. 5. 2020 |title=Forum: LGBTQ+ Issues in International Relations, Human Rights & Development – Same-Sex Narratives and LGBTI Activism in the Muslim World |url=https://gjia.georgetown.edu/2020/05/18/same-sex-narratives-and-lgbti-activism-in-muslim-world/ |url-status=live |journal=[[Georgetown Journal of International Affairs]] |location=[[Washington, D.C.]] |publisher=[[Walsh School of Foreign Service]] at the [[Georgetown University]] |issn=1526-0054 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201020121756/https://gjia.georgetown.edu/2020/05/18/same-sex-narratives-and-lgbti-activism-in-muslim-world/ |archive-date=20. 10. 2020 |access-date=7. 12. 2021}}</ref> Iako je kolokvijalno i ''[[de facto]]'' zvanično prihvatanje barem nekih homoseksualnih i rodno varijantnih ponašanja bilo uobičajeno u predmodernim periodima, kasniji razvoji događaja, počevši od 19. vijeka, stvorili su pretežno neprijateljsko okruženje za LGBTQ osobe. Postoje razlike u tome kako [[Kuran]] i kasnije [[hadis]]ke tradicije (usmeno prenesene zbirke Muhammedovih učenja) tretiraju homoseksualnost, pri čemu su potonje daleko eksplicitnije negativne. Ovo je izazvalo raskole u pravnom mišljenju, jer dok su se sve glavne škole jurisprudencije uglavnom slagale da je ''[[Seksualnost u islamu#Analni seks|liwat]]'' — [[analni seks]] između muškaraca — bio ''[[haram]]'', mišljenja su se razlikovala u pogledu legalnosti i strogosti kazne, kao i pravnog položaja istospolnih odnosa žena.<ref name="iranica-law">{{cite encyclopedia |title=HOMOSEXUALITY ii. IN ISLAMIC LAW |encyclopedia=[[Encyclopædia Iranica]] |publisher=[[Columbia University]] |location=[[New York City|New York]] |url=https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-ii |access-date=13. 4. 2021 |last=Rowson |first=Everett K. |date=30. 12. 2012 |orig-year=15 December 2004 |volume=XII/4 |pages=441–445 |doi=10.1163/2330-4804_EIRO_COM_11037 |issn=2330-4804 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130517035334/https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-ii |archive-date=17. 5. 2013 |doi-access=free|url-access=subscription }}</ref> Nadalje, ove formulacije uglavnom su ostale teoretske, s obzirom na to da historijski dokazi iz predmodernog perioda pokazuju ''de facto'' toleranciju homoseksualnih odnosa.<ref name="Schmidtke 1999" /><ref name="iranica-law" /><ref name="Conclusion Islamic Homosexualities">{{cite book |last1=Murray |first1=Stephen O. |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |last2=Roscoe |first2=Will |last3=Allyn |first3=Eric |last4=Crompton |first4=Louis |last5=Dickemann |first5=Mildred |last6=Khan |first6=Badruddin |last7=Mujtaba |first7=Hasan |last8=Naqvi |first8=Nauman |last9=Wafer |first9=Jim |publisher=[[NYU Press]] |year=1997 |isbn=9780814774687 |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor1-link=Stephen O. Murray |location=[[New York City|New York]] i [[London]] |pages=307–310 |chapter=Conclusion |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0004 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |display-authors=1 |access-date=20. 4. 2021 |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA307 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034025/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA307 |archive-date=19. 4. 2023 |url-status=live |s2cid=141668547 |last10=Westphal-Hellbusch |first10=Sigrid}}</ref><ref name="autogenerated1983" /><ref name="ia601301.us.archive.org">{{cite encyclopedia |year=2004 |title=Homosexuality |encyclopedia=Encyclopedia of Islam and the Muslim World |publisher=MacMillan Reference USA |editor=Richard C. Martin |author=Everett K. Rowson}}</ref> Historijski zapisi također sugerišu da u slučaju da su zakoni protiv homoseksualnosti bili prizivani u predmodernom periodu, to se radilo uglavnom u [[Silovanje u islamskom pravu|slučajevima silovanja]] ili drugog "izuzetno eklatantnog kršenja javnog morala".<ref name="iranica-law" /> Ovi faktori omogućili su temama [[homoerotičnost|homoerotičnosti]] i [[pederastija|pederastije]] da budu kultivisane u [[Islamska poezija|islamskoj poeziji]] i drugim [[Islamska književnost|žanrovima islamske književnosti]] od 8. vijeka nove ere pa sve do modernog doba.<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities"/><ref name="iranica-law" /><ref>{{cite book|author=Khaled El-Rouayheb |title=Before Homosexuality in the Arab-Islamic World 1500–1800 |pages=12 ff}}</ref><ref name="ia601301.us.archive.org" /> U modernom dobu, stavovi muslimanske javnosti prema homoseksualnosti pretrpjeli su značajne promjene počevši od 19. vijeka, uglavnom zbog [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|globalnog širenja islamskih fundamentalističkih pokreta]], prvenstveno [[Selefizam|selefizma]] i [[Vehabizam|vehabizma]].<ref name="Ibrahim 2016">{{cite journal |date= 2016 |title=Homophobic Muslims: Emerging Trends in Multireligious Singapore |journal=Comparative Studies in Society and History |location=[[Cambridge]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Cambridge University Press]] |volume=58 |issue=4 |pages=955–981 |doi=10.1017/S0010417516000499 |issn=1475-2999 |jstor=26293235 |s2cid=152039212 |author-last=Ibrahim |author-first=Nur Amali}}</ref> Muslimanski svijet također je bio pod uticajem seksualnih shvatanja i normi koje su u to vrijeme bile preovlađujuće u [[Kršćanski svijet|kršćanskom svijetu]], posebno u pogledu anti-LGBTQ zakona prisutnih širom evropskih društava; brojne većinski muslimanske zemlje koje su nekada bile kolonije evropskih carstava zadržavaju kolonijalne krivične sankcije protiv homoseksualnosti. Kako je [[Zapadna kultura|zapadna kultura]] vremenom omogućila platformu za procvat mnogih [[Društveni pokreti LGBTQ osoba|LGBTQ pokreta]], mnogi islamski fundamentalisti počeli su povezivati zapadni svijet sa "razornim moralnim padom" i rasprostranjenom homoseksualnošću.<ref name="economist">{{cite news |date=6. 6. 2018|title=How homosexuality became a crime in the Middle East|url=https://www.economist.com/open-future/2018/06/06/how-homosexuality-became-a-crime-in-the-middle-east|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190703034324/https://www.economist.com/open-future/2018/06/06/how-homosexuality-became-a-crime-in-the-middle-east|archive-date=3. 7. 2019|access-date=4. 4. 2019|newspaper=The Economist}}</ref> U savremenom društvu, predrasude, [[Diskriminacija nad LGBT osobama|anti-LGBTQ diskriminacija]] i [[Nasilje nad LGBT osobama|anti-LGBTQ nasilje]] — uključujući nasilje koje se provodi unutar pravnih sistema — opstaju u velikom dijelu [[muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]],<ref name="lawnet.fordham.edu" /> što je pogoršano društveno konzervativnim stavovima i usponom [[Islamizam|islamističkih ideologija]] u nekim zemljama.<ref name="Ibrahim 2016" /><ref>{{cite journal |last=Siraj |first=Asifa |date= 2012 |title="I Don't Want to Taint the Name of Islam": The Influence of Religion on the Lives of Muslim Lesbians |journal=Journal of Lesbian Studies |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=16 |issue=4: ''Lesbians, Sexuality, and Islam'' |pages=449–467 |pmid=22978285 |doi=10.1080/10894160.2012.681268 |s2cid=22066812}}</ref><ref name="TransgenderHealth 2020">{{cite journal |last1=Zaharin |first1=Aisya Aymanee M. |last2=Pallotta-Chiarolli |first2=Maria |date= 2020 |title=Countering Islamic conservatism on being transgender: Clarifying Tantawi's and Khomeini's fatwas from the progressive Muslim standpoint |journal=[[International Journal of Transgender Health]] |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=21 |issue=3 |pages=235–241 |doi=10.1080/26895269.2020.1778238 |doi-access=free |issn=1553-2739 |lccn=2004213389 |oclc=56795128 |s2cid=225679841}}</ref> Postoje zakoni protiv homoseksualnih aktivnosti u mnogim većinski muslimanskim zemljama, pri čemu brojni od njih propisuju smrtnu kaznu za osuđene prestupnike.<ref name="auto">{{cite web |editor-last=Ghoshal |editor-first=Neela |date=26. 1. 2022 |title="Even If You Go to the Skies, We'll Find You": LGBT People in Afghanistan After the Taliban Takeover |url=https://www.hrw.org/report/2022/01/26/even-if-you-go-skies-well-find-you/lgbt-people-afghanistan-after-taliban-takeover |url-status=live |location=[[New York City|New York]] |publisher=[[Human Rights Watch]] |website=www.hrw.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207145435/https://www.hrw.org/report/2022/01/26/even-if-you-go-skies-well-find-you/lgbt-people-afghanistan-after-taliban-takeover |archive-date=7. 2. 2023 |access-date=21. 2. 2023}}</ref> U istraživanjima javnog mnijenja, ogromna većina muslimana u raznim zemljama odbacuje ideju da bi homoseksualnost trebala biti prihvatljiva u društvu.<ref name="Pew2013">{{cite web |date=4. 6. 2013 |title=The Global Divide on Homosexuality |url=https://www.pewresearch.org/global/2013/06/04/the-global-divide-on-homosexuality/ |access-date=9. 11. 2025 |website=Pew Research Center }}</ref><ref name=GlobalDivide/> Većina većinski muslimanskih zemalja protivila se potezima za unaprjeđenje LGBTQ prava i priznanja u [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] (UN), uključujući i u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini UN-a]] te [[Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija|Vijeću za ljudska prava UN-a]].<ref name="lawnet.fordham.edu" /> Uprkos ovim dešavanjima, savremena islamska jurisprudencija generalno prihvata mogućnost da [[Transrodnost|transrodne osobe]] (''mukhannith''/''mutarajjilah'') promijene svoj rodni status, ali isključivo nakon hirurškog zahvata, vezujući nečiji rod za biološke markere.<ref name="Yusuf, Nasruddin 2022">{{cite journal |last1=Yusuf |first1=N. |last2=Willya |first2=E. |last3=Rajafi |first3=A. |last4=Djabli |first4=I. |date=2022 |title=Islamic Legal Status on Hajj for Transgender People according to Muslim Scholars in North Sulawesi |url=http://repository.iain-manado.ac.id/589/1/Islamic%20Legal%20Status%20on%20Hajj.pdf |url-status=dead |journal=Mazahib Jurnal Pemikiran Hukum Islam |volume=21 |issue=1 |pages=29–62 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240825083949/http://repository.iain-manado.ac.id/589/1/Islamic%20Legal%20Status%20on%20Hajj.pdf |archive-date=25. 8. 2024 |access-date=25. 8. 2024}}</ref> Transrodne osobe ipak su suočene sa stigmom, diskriminacijom, zastrašivanjem i maltretiranjem na mnoge načine u većinski muslimanskim društvima.<ref name="TransgenderHealth 2020"/> Transrodni identiteti često se posmatraju unutar rodne binarnosti,<ref name="TransgenderHealth 2020"/> iako su neki predmoderni učenjaci prepoznavali [[Mukhannath|feminizirane muškarce]] (''mukhannath'') kao oblik [[Treći rod|trećeg roda]], sve dok je njihovo ponašanje bilo prirodno a ne predstava.<ref name="Yusuf, Nasruddin 2022" /> == Historija == Stavovi muslimana prema LGBTQ praksama varirali su kroz islamsku historiju; pravni učenjaci osuđivali su i često formulisali kazne za homoseksualne činove, ali je blago (ili često nepostojeće) provođenje omogućilo toleranciju, a ponekad i slavljenje takvih činova.<ref name="ia601301.us.archive.org" /> [[Homoerotičnost]] je bila idealizovana u obliku [[Homoerotska poezija|poezije]] ili umjetničkih izjava ljubavi, često od starijeg muškarca mlađem muškarcu ili adolescentu.<ref name="iranica-law" /> Ovo je prihvaćeno u dvorskim okruženjima kao sistem [[pederastija|pederastije]], mada su se događali i egalitarni istospolni odnosi (uz prijetnju društvenom [[Cenzura|osudom]] pasivnog partnera, ako se otkrije). U skladu s tim, arapski jezik imao je značajan rječnik homoerotičnih pojmova, sa više riječi koje su opisivale tipove [[Muška prostitucija|muških prostitutki]], uključujući i one iz perioda prije islama.<ref>{{cite book |author=John Boswell |url=https://books.google.com/books?id=v-MR5_AdG68C&pg=PA195 |title=Christianity, Social Tolerance, and Homosexuality: Gay People in Western Europe from the Beginning of the Christian Era to the Fourteenth Century |date=2009 |publisher=University of Chicago Press |isbn=9780226067148 |pages=195–}}</ref><ref>{{Cite web |last=Al-Rouayheb |first=Khaled |date=2005 |title=Before Homosexuality in the Arab-Islamic World |url=https://transreads.org/wp-content/uploads/2022/02/2022-02-10_62054cd61ba3b_BeforeHomosexualityintheArab-IslamicWorld1500-1800byKhaledEl-Rouayhebz-lib.org_.pdf}}</ref> Schmitt identifikuje nekih dvadesetak riječi na arapskom, [[Perzijski jezik|perzijskom]] i [[Turski jezik|turskom]] jeziku za identifikaciju onih koji su penetrirani.<ref name="Accommodations" />{{rp|30–32}} Ostale srodne arapske riječi uključuju ''[[mukhannathun]]'' (feminizirani muškarci), ''ma'bûn'', ''halaqī'' i ''baghghā''.<ref name="TEOEM" /> === Predmoderno doba === [[Datoteka:Portrait de Shah Abbas Ier et son page - MAO 494 - v5.jpg|mini|250px|desno|[[Abbas I|Abbas Veliki]] iz [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Irana]] sa [[Paž|pažom]] (1627), [[Perzijska minijatura|perzijska minijatura]] Muhammada Qasima u [[Muzej Louvre|Louvreu]];<ref name="Louvre.fr">{{cite web |last=Francis|first=Richard|date=2007|title=Shah Abbas I and his Page|url=https://www.louvre.fr/en/oeuvre-notices/shah-abbas-i-and-his-page|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201015029/https://www.louvre.fr/en/oeuvre-notices/shah-abbas-i-and-his-page|archive-date=1. 12. 2012|access-date=1. 12. 2020|website=Louvre.fr|publisher=[[Muzej Louvre|Louvre]]|quote=Seated under a tree beside a stream, [[Abbas I of Persia|Shah Abbas I]] is offered wine by a young [[cup-bearer]] he seems to be rather fond of, as his arm is around his shoulders. [...] European travellers remarked on the shah's taste for wine and festivities, and also noted his penchant for charming [[Page (servant)|pages]] and cup-bearers. If he were not wearing a turban, the curly hair and ambiguous beauty of the young man here might suggest a woman. [...] The scene is also susceptible of symbolic interpretation: there are a vast number of short [[Persian poetry|Persian poems]], in a tradition going back to the [[Medieval Persia|Middle Ages]], which are addressed to the "saqi," or cup-bearer, the poet calling on the latter to bring about the intoxication of [[Islamic mysticism|mystical experience]] by pouring wine into the cup.|location=[[Paris]]}}</ref> Evropski putnici koji su posjetili Iran tokom vladavine šaha Abbasa govorili su o njegovoj snažnoj želji za šarmantnim mladim [[Paž|paževima]] i peharnicima.<ref name="Louvre.fr" />]]Postoji malo dokaza o homoseksualnoj praksi u islamskim društvima tokom prvog stoljeća i po islamske ere.<ref name="iranica-law" /> Homoerotska poezija iznenada se pojavljuje krajem 8. vijeka nove ere, naročito u Bagdadu u djelu [[Abu Nuwas|Abu Nuwasa]] (756–814), koji je postao majstor svih savremenih žanrova arapske poezije.<ref name="iranica-law" /><ref>{{cite encyclopedia |title=Abu Nuwas &#124; Persian poet |encyclopedia=Britannica.com |url=https://www.britannica.com/biography/Abu-Nuwas |access-date=5. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160308023255/http://www.britannica.com/biography/Abu-Nuwas |archive-date=8. 3. 2016 |url-status=live}}</ref> Poznati autor [[Al-Jahiz|Jahiz]] pokušao je objasniti naglu promjenu u stavovima prema homoseksualnosti nakon [[Abasidska revolucija|Abasidske revolucije]] dolaskom abasidske vojske iz [[Horasan|Horasana]], za koje se kaže da su se tješili muškim [[Paž|paževima]] kada im je zabranjeno da sa sobom povedu svoje žene.<ref name="iranica-law" /> Prema brojnim autorima iz tog vremena, povećan prosperitet nakon ranih osvajanja bio je praćen navodnom "korupcijom morala" u dva sveta grada [[Meka|Meki]] i [[Medina|Medini]]; [[Clifford Edmund Bosworth|Bosworth]] i drugi zaključuju da je homoseksualna praksa postala rasprostranjenija tokom ovog vremena kao rezultat akulturacije stranim običajima, kao što su muzika i ples koji su praktikovali ''[[mukhannathun]]'', a koji su uglavnom bili stranog porijekla, dok drugi autori tvrde da je ovaj proces bio povezan sa međureligijskim dijalogom, posebno u i oko [[Transoksijana|Transoksijane]].<ref name="autogenerated1983" /><ref name="iranica-literature" /> Naredna stoljeća bila su svjedokom nastavka ovog trenda.<ref name="autogenerated1983" /> Za abasidskog halifu [[Al-Amin]]a ([[Vladavina|vl.]] 809–813) govorilo se da je zahtijevao da žene robinje budu obučene u mušku odjeću kako bi ga se nagovorilo na seks s njima, a šira moda za ''ghulamiyyat'' (djevojčice koje liče na dječake) odražava se u književnosti tog perioda.<ref name="autogenerated1983" /> Religijski učenjaci također su bili pod uticajem ovog okruženja, ali u manjoj mjeri; Glavni sudija Abasidskog halifata [[Yahya ibn Aktham]] dozvolio je homoseksualne činove, uprkos tome što je bio strog prema drugim seksualnim činovima kao što je [[Blud|blud]].{{refn|<ref name=FemaleHomosexuality/>{{rp|pp=8, 53, 58, 83}}}} Ovo se pokazalo kontroverznim za pisca, Abi Salmu, koji je napisao "nadali smo se da ćemo vidjeti pravdu na djelu, ali su naše molbe završile u očaju, jer, može li svijetu i njegovim ljudima biti dobroga kada Glavni sudija muslimana sodomizira (''yaluṯu'')?"<ref name="FemaleHomosexuality">{{Cite book |last=Habib |first=Samar |url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135910099 |title=Female Homosexuality in the Middle East |date=6. 8. 2012 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-1-135-91009-9 |doi=10.4324/9780203941454}}</ref>{{rp|p=52}} Kasnije, u raspravi iz jedanaestog vijeka među učenjacima iz Bagdada, neki učenjaci koji su pokazivali crte [[Biseksualnost|biseksualnosti]] tvrdili su da je prirodno za muškarca da želi analni snošaj sa drugim muškarcem, ali da bi to bilo dozvoljeno tek u zagrobnom životu.<ref>{{cite book |last=Lange|first=Christian|url=|title=Paradise and Hell in Islamic Traditions|date=2016|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-50637-3|location=Cambridge United Kingdom|page=|author-link=}}</ref>{{rp|p=152}} Slično, El-Rouayheb sugeriše da, kako se islamska ortodoksija stabilizovala i religiozni učenjaci su smatrali sodomiju odvratnim grijehom više ili manje bez izuzetka, većina njih nije vjerovala da ova zabrana obuhvata zaljubljivanje ili pisanje poezije.<ref>{{Cite web |title=Katerina Dalacoura (2014) p.4|url=https://researchonline.lse.ac.uk/id/eprint/56822/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610091932/https://researchonline.lse.ac.uk/id/eprint/56822/1/Homosexuality_Middle|archive-date=10. 6. 2020|access-date=7. 3. 2017}}</ref> [[Datoteka:Mahmud and Ayaz and Shah Abbas I.jpg|mini|250px|desno|[[Mahmud od Ghaznija]] (u crvenoj odori), rukuje se sa šeikom, dok njegov pratilac [[Malik Ayaz]] stoji iza njega (1515)]]Shvatanja homoseksualnosti koja se nalaze u klasičnim islamskim tekstovima ličila su na [[Homoseksualnost u staroj Grčkoj|tradicije klasične Grčke]] i [[Homoseksualnost u starom Rimu|antičkog Rima]], a ne na savremeno razumijevanje seksualne orijentacije.<ref name="iranica-law" /><ref name="ali-105">{{Cite book |last=Ali |first=Kecia |title=Sexual Ethics And Islam |publisher=Oneworld Publications (Kindle edition) |year=2016 |page=105 |author-link=Kecia Ali}}</ref> U ranijim tekstovima očekivalo se da će mnoge zrele muškarce seksualno privlačiti i žene i adolescenti (uz navodni 'ideal' počevši od četrnaeste godine pa sve do izrastanja pune brade), i od takvih muškaraca se očekivalo da žele igrati samo aktivnu ulogu u homoseksualnom odnosu nakon što dostignu punoljetstvo.<ref name="iranica-law" /><ref name="ali-105" /> Ove norme nisu bile statične, međutim; dok se rast brade smatrao konvencionalnom dobi kada bi adolescent izgubio svoju homoerotsku privlačnost u ranijim periodima, dob stereotipnog voljenog postala je manje ograničena tokom kasnijih perioda.<ref name="iranica-law" /><ref name="iranica-literature">{{cite encyclopedia |title=HOMOSEXUALITY iii. IN PERSIAN LITERATURE|encyclopedia=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=[[Columbia University]]|location=[[New York City|New York]]|url=https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-iii|access-date=25. 6. 2021|last=Rowson|first=Everett K.|date=23. 3. 2012|author-link=Everett K. Rowson|orig-year=15 December 2004|volume=XII/4-5|pages=445–448, 449–454|doi=10.1163/2330-4804_EIRO_COM_11037|issn=2330-4804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130517035336/https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-iii|archive-date=17. 5. 2013|doi-access=free}}</ref> Ovaj prototip bio je često predstavljan u [[Perzijska poezija|perzijskoj poeziji]] kroz [[Turkijski narodi|turkijske]] vojnike robove koji su u većini slučajeva bili znatno stariji od navodnog 'idealnog doba', a bio je ilustrovan i pričom o [[Mahmud od Ghaznija|Mahmudu od Ghaznija]] (971–1030), vladaru [[Ghaznavidsko Carstvo|Ghaznavidskog Carstva]], i njegovom peharniku [[Malik Ayaz]]u.<ref name="iranica-law" /><ref name="iranica-literature" /> [[Datoteka:Trenecito.jpg|mini|Ilustracija iz Tuhfet ul-Mulk, osmanskog rukopisa iz 1773.|412x412px]]Dok su klasični tekstovi i poezija pokrivali homoerotičnost na ograničen način, mnogi autori navode da je u brojnim periodima permisivnost i egalitarizam u diskursu o istospolnim vezama varirao od jednog do drugog konteksta.<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities" /><ref name=":4">{{Cite book|edition=1|title=Producing Desire: Changing Sexual Discourse in the Ottoman Middle East, 1500-1900|url=https://www.jstor.org/stable/10.1525/j.ctt1pnq80|publisher=University of California Press|date=2006|isbn=978-0-520-24564-8|first=Dror|last=Ze’evi |jstor=10.1525/j.ctt1pnq80 }}</ref><ref name=":5">{{Cite journal|title=Homosexuality in the Ottoman Empire|url=https://www.jstor.org/stable/41299403|journal=Historical Reflections / Réflexions Historiques|date=2007|issn=0315-7997|pages=101–116|volume=33|issue=1|first=Stephen O.|last=Murray |jstor=41299403 }}</ref> Murray tvrdi da uprkos normativnoj prirodi restriktivnog [[Pederastija|pederastičnog]] diskursa u dvorskim okruženjima, egalitarni istospolni odnosi su se dešavali;<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities" /> i dalje, Rowson ističe da su muški autori koji su pisali o seksu izgleda bili relativno ambivalentni prema ženskim istospolnim odnosima.<ref name="iranica-law" />Govoreći specifično o teritorijama Osmanskog Carstva, Ze'evi tvrdi da stigma vezana za odrasle pasivne partnere uobičajena [[Zlatno doba islama|u Zlatnom dobu islama]] izgleda sumnjivo odsutna iz osmanskih medicinskih rasprava; i dalje argumentuje da, s izuzetkom daleko više muškocentričnog, patrijarhalnog glasa, svakodnevni osmanski seksualni diskurs bio bi "nama (...) srodniji novijim televizijskim serijama kao što su ''[[Seks i grad]]'' ili ''[[Will i Grace]]'' nego većini seksualnog diskursa devetnaestog i dvadesetog vijeka."<ref name=":4" /> S druge strane, otvorenije diskusije o seksualnosti tokom ovog vremena mogu se naći u brojnim kontekstima. Zbirke kako narodne tako i klasične poezije i pjesama koje je sastavio [[Ali Ufkî]], sadrže brojne pjesme povezane s muškom i ženskom istospolnom ljubavlju, barem u jednom slučaju u egalitarnom kontekstu.<ref>{{Cite book|title=Ottoman And European Music In ʿAlī Ufuḳī 's Compendium, MS Turc 292|url=http://archive.org/details/haug-2019-ottoman-and-european-music-in-ali-ufuki-s-compendium-ms-turc-292|date=2019|last=Haug}}</ref> Djela [[Enderûnlu Fâzıl]]a na sličan način obuhvataju mušku i žensku istospolnu ljubav na znatno manje dobno segregiran način.<ref name=":6">{{Cite journal|title=Representation of Gender and Sexuality in Ottoman and Turkish Erotic Literature|url=https://www.jstor.org/stable/43383697|journal=The Turkish Studies Association Journal|date=2004|issn=2380-2952|pages=81–103|volume=28|issue=1/2|first=İrvin Cemil|last=Schick |jstor=43383697 }}</ref> [[Nedîm]], slavni osmanski pjesnik, izgleda da je slobodno govorio o ljubavi sa starijim muškarcima, jer je u svojoj turskoj i perzijskoj poeziji često spominjao brade.<ref name=":5" /> Slično, pozorište sjenki često je predstavljalo žensku istospolnu ljubav, kao i jednog od glavnih likova, ''[[Karagöz i Hacivat|Karagöza]]'', kako prebacuje između aktivnih i pasivnih uloga.<ref name=":6" /><ref name="lapidus">{{Cite book |author1=Ira M. Lapidus|title=A History of Islamic Societies|author2=Lena Salaymeh|publisher=Cambridge University Press (Kindle edition)|year=2014|isbn=978-0-521-51430-9|pages=361–362|quote=The attitudes toward homosexuality in the Ottoman Empire underwent a dramatic change during the 19th century. Before that time, Ottoman societal norms accepted homoerotic relations as normal, despite condemnation of homosexuality by religious scholars. The Ottoman Sultanic law (''[[Qanun (law)|qanun]]'') tended to equalize the treatment of hetero- and homosexuals. Dream interpretation literature accepted homosexuality as natural, and ''[[Karagöz and Hacivat|karagoz]]'', the principal character of popular puppet theater, engaged in both active and passive gay sex. However, in the 19th century, Ottoman society started to be influenced by European ideas about sexuality as well as the criticism leveled at the Ottoman society by European authors for its sexual and gender norms, including homosexuality. This criticism associated the weakness of the Ottoman state and corruption of the Ottoman government with Ottoman sexual corruption. By the 1850s, these ideas were prompting embarrassment and self-censorship among the Ottoman public regarding traditional attitudes toward sex in general and homosexuality in particular. Dream interpretation literature declined, the puppet theater was purged of its coarser elements, and homoeroticism began to be regarded as abnormal and shameful.}}</ref> Uprkos ovim izuzecima u određenim postavkama i periodima, homoseksualne prakse prisutne u dvorskim i 'uglednim' krugovima u islamskom svijetu uglavnom su ostale dobno segregirane. U medicinskoj tradiciji, traženje igranja pasivne uloge smatralo se neprirodnim i sramotnim za zrelog muškarca, a prateći grčke presedane, islamski svijet je to smatrao patološkim.<ref name="iranica-law" /><ref name="ali-105" /> Zato je medicinski izraz ''ubnah'' korišten za želju muškarca da isključivo prima analni odnos. Ljekari koji su teoretizirali o ''ubnah'' uključuju [[Muhammad ibn Zakariya al-Razi|Rhazesa]], koji je mislio da to korelira s malim genitalijama i da je liječenje moguće pod uslovom da se subjekt ne smatra previše feminiziranim a ponašanje ne bude "produženo".<ref>{{cite book |last=Massad |first=Joseph |url=https://archive.org/details/isbn_9780226509587 |title=Desiring Arabs |date=2007 |publisher=University of Chicago Press |isbn=9780226509600 |page=[https://archive.org/details/isbn_9780226509587/page/251 251] |url-access=registration}}.</ref> [[Dawud al-Antaki]], nasuprot tome, zagovarao je da je to moglo biti uzrokovano kiselkastom supstancom ugrađenom u vene anusa, uzrokujući svrbež i samim tim potrebu za olakšanjem.<ref>{{cite book |author=Khaled El-Rouayheb |url=https://books.google.com/books?id=undbSDztxVMC&pg=PA19 |title=Before Homosexuality in the Arab-Islamic World, 1500–1800 |date=2009 |publisher=University of Chicago Press |isbn=9780226729909 |pages=19–}}</ref> === Moderno doba === [[Datoteka:Lining up to use a boy.jpg|mini|upright|Osmanska ilustracija koja prikazuje mladog muškarca korištenog za grupni seks (iz ''Sawaqub al-Manaquib''), 19. vijek]]U 18. i 19. vijeku došlo je do uspona [[Islamski fundamentalizam|islamskog fundamentalizma]] poput [[Vehabizam|vehabizma]], koji je počeo zagovarati strožije pridržavanje hadisa.<ref name="falaky">{{cite journal |last1=Falaky |first1=Fayçal |date=2018 |title=Radical Islam, Tolerance, and the Enlightenment |journal=Studies in Eighteenth-Century Culture |volume=47 |pages=265–266 |doi=10.1353/sec.2018.0026 |s2cid=149570040}}</ref><ref name="evans">{{cite journal |last1=Evans |first1=Daniel |date=2013 |title=Oppression and Subalternity: Homosexual and Transgender in Islam |url=https://books.google.com/books?id=oz_wBQAAQBAJ&pg=PA109 |url-status=live |journal=Journal of the International Relations and Affairs Group |volume=3 |issue=1 |pages=109–110 |isbn=9781304399694 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034035/https://books.google.com/books?id=oz_wBQAAQBAJ&pg=PA109 |archive-date=19. 4. 2023 |access-date=28. 5. 2020}}</ref><ref name="dialmy">{{cite journal |last1=Dialmy |first1=Abdessamad |date=13. 5. 2010 |title=Sexuality and Islam |journal=The European Journal of Contraception & Reproductive Health Care |volume=15 |issue=3 |pages=160–168 |doi=10.3109/13625181003793339 |pmid=20441406 |s2cid=1099061}}</ref> Godine 1744. Muhammad bin Saud, plemenski vladar grada [[Diraja|Diriyah]], podržao je misiju [[Muhammed ibn Abdulvehab|ibn Abd al-Wahhaba]] i njih dvojica su se zakleli da će zajedno uspostaviti državu vođenu prema onome što su smatrali istinskim islamskim principima. Sljedećih sedamdeset godina, sve do ukidanja prve države 1818, vehabije su dominirale od [[Damask|Damaska]] do [[Bagdad|Bagdada]]. Homoseksualnost, koja je uglavnom bila tolerisana u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], postala je kriminalizovana pod vehabijama, a oni koji bi se proglasili krivima bili su bacani u smrt s vrhova munara.<ref name="falaky" /> Nekoliko decenija kasnije, 1858. godine, reforme [[Tanzimat]]a stupile su na snagu u Osmanskom Carstvu. Ove reforme, u cjelini, poništile su veliki dio presuda iz ranijih pravnih sistema. Kako pravilo o homoseksualnosti nije bilo uključeno u nove skupove zakona, Osmanlije su efektivno ukinule svaku zabranu homoseksualnosti, teorijsku ili drugačiju.<ref>{{cite news |author=Tehmina Kazi |date=7. 10. 2011 |title=The Ottoman empire's secular history undermines sharia claims |newspaper=UK Guardian |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2011/oct/07/ottoman-empire-secular-history-sharia |url-status=live |access-date=12. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401142651/https://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2011/oct/07/ottoman-empire-secular-history-sharia |archive-date=1. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite web |author=Ishtiaq Hussain |date=15. 2. 2011 |title=The Tanzimat: Secular Reforms in the Ottoman Empire |url=http://faith-matters.org/images/stories/fm-publications/the-tanzimat-final-web.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017061131/http://faith-matters.org/images/stories/fm-publications/the-tanzimat-final-web.pdf |archive-date=17. 10. 2016 |access-date=6. 10. 2012 |publisher=Faith Matters}}</ref><ref name=":2">{{cite journal |last1=Ozsoy |first1=Elif Ceylan |title=Decolonizing Decriminalization Analyses: Did the Ottomans Decriminalize Homosexuality in 1858? |journal=Journal of Homosexuality |date=2021 |volume=68 |issue=12 |pages=1979–2002 |doi=10.1080/00918369.2020.1715142|pmid=32069182 |hdl=10871/120331 |s2cid=<!-- 211191107 --> |hdl-access=free }}</ref> Međutim, mnogi autori tvrde da su efekti ovog reformskog perioda bili represija, a ne dalje prihvatanje, istospolnih veza: Özsoy piše da prije 19. vijeka, osmansko društvo nije efektivno ni kriminalizovalo homoseksualnost, dok Lapidus i Salaymeh tvrde da su do 1850-ih, uslijed evropskog uticaja, počeli cenzurisati istospolne odnose koje su nekada smatrali relativno normativnim.<ref name=":2" /><ref name="lapidus" /><ref>{{Cite journal|title=Hiding Sexuality: The Disappearance of Sexual Discourse in the Late Ottoman Middle East|url=https://www.jstor.org/stable/23178871|journal=Social Analysis: The International Journal of Social and Cultural Practice|date=2005|issn=0155-977X|pages=34–53|volume=49|issue=2|first=Dror|last=Ze'evi |doi=10.3167/015597705780886211 |jstor=23178871 }}</ref> Prema [[Dror Ze'evi|Droru Ze'eviju]], ovi represivni procesi oblikovali su devetnaesti vijek u Osmanskom Carstvu, rezultirajući reinterpretacijom lokalnog kulturnog materijala i tradicija.<ref name=":0">{{Cite journal |last=Zeevi|first=Dror|title=Hiding Sexuality - Disappearance of Sexual Discourse in the Late Ottoman Middle East|url=https://www.academia.edu/9535498|journal=Social Analysis}}</ref> Ze'evi prati ove procese do evropskih putnika koji osuđuju Osmanlije zbog njihovih navodno 'iskvarenih' seksualnih sklonosti, i tvrdi da su pismeni slojevi carstva reagovali 'ponovnim izmišljanjem' sopstvenih seksualnih normi.<ref name=":0" /> Novi diskurs idealizovanog, [[Heteronormativnost|heteronormativnog]] osmanskog svijeta koji je nadmašivao Evropu u njenoj navodnoj seksualnoj 'moralnosti' bio je proizvod ovog procesa, pri čemu su lokalne prakse i diskursi aktivno potiskivani kako bi se uskladili sa ovom izmišljenom tradicijom.<ref name=":0" /> Kada je riječ specifično o istospolnim odnosima, [[Ahmed Cevdet-paša]] je u to vrijeme izjavio:<blockquote>"Ljubitelji žena (''zendost'') su se namnožili, dok se broj ljubitelja dječaka (''mahbub'') smanjio. Kao da je zemlja progutala [[Lotov narod]]. Ljubav i afinitet koji su, u Istanbulu, bili ozloglašeno i uobičajeno usmjereni prema mladićima sada su preusmjereni na djevojke, u skladu s prirodom."<ref>{{cite book |last1=Kreil |first1=Aymon |last2=Sorbera |first2=Lucia |last3=Tolino |first3=Serena |title=Sex and Desire in Muslim Cultures: Beyond Norms and Transgression from the Abbasids to the Present Day |date=30. 6. 2022 |publisher=Bloomsbury Academic |isbn=978-0-7556-3713-3 |url=https://books.google.com/books?id=5xZ4EAAAQBAJ&pg=PA91 |page=91}}</ref></blockquote> Što se tiče muslimanskog svijeta općenito, Tilo Beckers tvrdi da iako su "endogenetske promjene" koje su pokušavale reinterpretirati religijske i kulturne tekstove bile uticajne na promjenu stavova viđenu u muslimanskom svijetu 19. vijeka, "egzogenetske promjene" iz evropskih zemalja su također definisale nove društvene stavove u muslimanskom svijetu.<ref name="beckers">Tilo Beckers, "Islam and the Acceptance of Homosexuality," in ''Islam and Homosexuality, Volume 1'', ed. Samar Habib, 64–65 (Praeger, 2009).</ref> Bauer na sličan način piše da "iako savremeni islamistički pokreti osuđuju homoseksualnost kao oblik zapadne dekadencije, trenutne predrasude prema njoj u muslimanskoj javnosti potiču od spoja tradicionalne islamske pravne teorije sa popularnim predodžbama koje su uvezene iz Evrope tokom kolonijalnog doba."<ref>{{cite news |author=Viola van Melis |date=16. 11. 2011 |title=Islam tolerierte früher Homosexuelle |url=https://hpd.de/node/12315 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503163831/https://hpd.de/node/12315 |archive-date=3. 5. 2019 |access-date=20. 1. 2019 |newspaper=HPD Humanistischer Pressedienst}}</ref> U nekim većinski muslimanskim zemljama, trenutni anti-LGBTQ zakoni donijeti su direktno od strane britanskih ili sovjetskih organa i zadržani su nakon sticanja nezavisnosti.<ref name="ahmadi">{{cite journal |author=Shafiqa Ahmadi|year=2012|title=Islam and Homosexuality: Religious Dogma, Colonial Rule, and the Quest for Belonging|url=https://scholarship.law.stjohns.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1709&context=jcred|url-status=live|journal=Journal of Civil Rights and Economic Development|volume=26|issue=3|pages=557–558|archive-url=https://web.archive.org/web/20190404044040/https://scholarship.law.stjohns.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1709&context=jcred|archive-date=4. 4. 2019|access-date=4. 4. 2019}}</ref><ref name="economist" /> [[Indijski kazneni zakon]] iz 1860, koji je uključivao i [[Član 377. Indijskog kaznenog zakona|zakon protiv sodomije]], korišten je kao osnova kaznenog zakonodavstva i u drugim dijelovima [[Britansko Carstvo|carstva]].<ref>{{cite web |author=Shanon Shah|title=Islam's LGBT allies|url=https://musliminstitute.org/freethinking/gender/islams-lgbt-allies|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190503163830/https://musliminstitute.org/freethinking/gender/islams-lgbt-allies|archive-date=3. 5. 2019|access-date=5. 4. 2019|website=Muslim Institute}}</ref> === Savremeni razvoji === U novije vrijeme, progon LGBTQ+ osoba također je pojačan usponom islamskog fundamentalizma i pojavom pokreta za prava homoseksualaca na Zapadu, što je omogućilo islamistima da prikazuju homoseksualnost kao štetni uvoz iz [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]].<ref name="economist" /> Dynes i Donaldson ističu da zemlje sjeverne Afrike pod francuskim kolonijalnim tutorstvom nisu imale propise protiv sodomije u svojim kolonijalnim zakonima, te da su njihovi anti-LGBTQ zakoni rođeni tek kasnije, kada se cjelokupna težina modernog muslimanskog javnog mnijenja obrušila na one koji bi, po uzoru na zapadne zagovornike oslobođenja homoseksualaca, tražili da homoseksualnost (prije svega odrasle muškarce u pasivnoj ulozi) učine javno uvaženom.<ref name="dynesdonaldson">{{cite book |last1=Dynes |first1=Wayne R. |title=Asian homosexuality |last2=Donaldson |first2=Stephen |date=1992 |publisher=Taylor & Francis |isbn=9780815305484 |page=X}}</ref> Nedavna dešavanja u mnogim zemljama odražavaju ovaj trend. U nekim državama, kao što su Iran i [[Irak]], dominira diskurs da je zapadni imperijalizam taj koji širi homoseksualnost.<ref name="evans" /> U [[Iran|Iranu]], nekoliko stotina političkih protivnika pogubljeno je neposredno nakon [[Iranska revolucija|Islamske revolucije 1979]], a režim je to pravdao optužujući ih za homoseksualnost. Homoseksualni odnos postao je krivično djelo kažnjivo smrću prema iranskom ''Islamskom kaznenom zakonu'' iz 1991. Iako je razloge za egzekucije u Iranu teško pratiti, postoje dokazi da je nekoliko osoba obješeno zbog homoseksualnog ponašanja tokom 2005–2006. i 2016. godine, pretežno u slučajevima sumnjivih optužbi za silovanje.<ref>{{cite book |author1=Asal, V. |title=Legal Path Dependence and the Long Arm of the Religious State: Sodomy Provisions and Gay Rights Across Nations and Over Time |author2=Sommer, U. |publisher=State University of New York Press |page=64}}</ref><ref name="economist" /> U [[Irak|Iraku]], gdje je homoseksualnost legalna, slom zakona i reda nakon [[Rat u Iraku|Drugog zaljevskog rata]] omogućio je islamističkim milicijama i osvetnicima da djeluju u skladu sa svojim predrasudama prema gej osobama, pri čemu je [[Islamska država|ISIL]] stekao posebnu ozloglašenost zbog stravičnih činova nasilja protiv LGBTQ osoba koji su počinjeni pod njihovom vlašću u dijelovima Sirije i Iraka.<ref name="economist" /> Međutim, u [[Egipat|Egiptu]], gdje homoseksualnost ponovo nije eksplicitno kriminalizovana, ista se često gonila na osnovu nejasno formulisanih zakona o "moralu". Pod trenutnom vlašću [[Abdel Fattah el-Sisi|Abdela Fattaha el-Sisija]], hapšenja LGBTQ osoba povećana su pet puta, što očito odražava nastojanje da se dopadne konzervativcima.<ref name="economist" /> U [[Uzbekistan|Uzbekistanu]], zakon o zabrani sodomije, donesen nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] s ciljem povećanja nataliteta, iskorišten je 2004. protiv aktiviste za prava homoseksualaca koji je zatvoren i podvrgnut ekstremnom zlostavljanju.<ref name="ahmadi" /> == Sveti tekstovi i islamska jurisprudencija == === Istospolni odnosi === ==== U Kuranu ==== {{Glavni|Islamski pogled na Lota|Liwat}} [[Datoteka:Lot BnF Persan 54 fol. 40.jpg|mini|upright|[[Lot u islamu|Lut]] bježi iz [[Sodoma i Gomora#Islam|grada]] sa svojim kćerima; njegova supruga gine od stijene. [[Perzijska minijatura]] (16. vijek), [[Nacionalna biblioteka Francuske]], [[Pariz]].]] Kuran sadrži nekoliko navodnih aluzija na homoseksualne aktivnosti, što je tokom stoljeća podstaklo značajne [[Tefsir|egzegetske]] i [[Fikh|pravne]] komentare.<ref name=EoQ>{{cite encyclopedia |author-last=Rowson |author-first=Everett K. |year=2006 |title=Homosexuality |editor-last=McAuliffe |editor-first=Jane Dammen |editor-link=Jane Dammen McAuliffe |encyclopedia=[[Encyclopaedia of the Qurʾān]] |volume=2 |location=[[Leiden]] |publisher=[[Brill Publishers]] |doi=10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00085 |pages=444–445 |isbn=90-04-14743-8}}</ref> Tema se najjasnije obrađuje u priči o [[Sodoma i Gomora#Islam|Sodomi i Gomori]] (sedam [[Ajet|ajeta]])<ref name="Muhammad Homosexuality">{{cite book |author-last=Wafer |author-first=Jim |year=1997 |chapter=Muhammad and Male Homosexuality |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA88 |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor1-link=Stephen O. Murray |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |location=[[New York City|New York]] i [[London]] |publisher=[[NYU Press]] |pages=88–96 |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0006 |isbn=9780814774687 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |s2cid=141668547 |access-date=20. 4. 2021 |archive-date=23. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230323020425/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA88 |url-status=live }}</ref> nakon što su muškarci iz grada zahtijevali seks s muškim glasnicima koje je Bog poslao Lotu (Lutu).<ref name=EoQ/><ref name=QL1>{{qref|7|80-84}}; {{qref|11|77-83}}; {{qref|21|74}}; {{qref|22|43}}; {{qref|26|165–175}}; {{qref|27|56–59}}; i {{qref|29|27–33}}.</ref><ref name=dr>Duran (1993) p. 179</ref><ref name="MC">Kligerman (2007) pp. 53–54</ref> Kuranski narativ uglavnom odgovara onome koji se nalazi u [[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]].<ref name=EoQ/> U jednom pasusu Kuran navodi da su muškarci "navalili na goste njegove" ([[Kuran 54:37]]), koristeći izraz koji paralelizuje formulacije kojima se opisuje [[Jusuf i Zulejha|pokušaj zavođenja]] [[Jusuf u islamu|Jusufa]], a u više drugih ajeta oni su optuženi da dolaze sa strašću muškarcima, a ne [[Žene u islamu|ženama]] (ili svojim suprugama).<ref name=EoQ/> Kuran označava taj blud, odnosno [[fahiša|fahišu]] ({{lang|ar|[[wikt:فاحشة|فاحشة]]|fāḥiša}}) nezapamćenim u historiji svijeta: {{Blockquote|tekst=I Luta, kada reče narodu svome: "Zašto činite razvrat koji niko prije vas na svijetu nije činio? Vi sa strašću prilazite muškarcima, umjesto ženama. Ta vi ste narod koji svaku granicu zla prelazi!" A odgovor naroda njegova bio je samo: "Istjerajte ih iz grada vašeg, oni su ljudi – čistunci!" I Mi smo spasili njega i porodicu njegovu, osim žene njegove; ona je ostala sa onima koji su uništeni. I na njih smo kišu sručili, pa pogledaj kako su skončali zločinci.|author={{qref|7|80-84|c=y}}}} Uništavanje "Lutovog naroda" općenito se smatra eksplicitno povezanim sa njihovim seksualnim praksama.<ref name="Muhammad Homosexuality"/> Kasnija egzegetska literatura gradila je na ovim ajetima dok su pisci pokušavali dati vlastite poglede na to šta se tačno dogodilo; postojala je opća saglasnost među mufesirima (tumačima) da blud na koji se aludiralo u kuranskim pasusima predstavlja pokušaj [[Sodomija#Islam|sodomije]], odnosno specifično [[analni seks]].<ref name=EoQ/> Neki islamski učenjaci, poput ''[[Zahirijski mezheb|zahirijskog]]'' (bukvalističkog) učenjaka [[Ibn Hazm|ibn Hazma]], tvrdili su da "Lutov narod" nije uništen isključivo zbog homoseksualnosti, već zbog nepoštivanja [[Poslanici u islamu|Božijih poslanika]] i pokušaja njihovog [[Silovanje|silovanja]].<ref>{{cite journal|last1=Kuggle|first1=Scott|last2=Hunt|first2=Stephen|title=Masculinity, Homosexuality and the Defence of Islam: A Case Study of Yusuf al-Qaradawi's Media Fatwa|journal=Religion and Gender|volume=2|issue=2|date=2012|pages=271–272}}</ref><ref name="kugle">{{cite book |author=Scott Siraj al-Haqq Kugle |title=Progressive Muslims: On Justice, Gender, and Pluralism |date=2003 |publisher=Oneworld Publications |editor=Omid Safi |chapter=Sexuality, diversity and ethics in the agenda of progressive Muslims |chapter-url=http://othersheepexecsite.com/Other_Sheep_Resource_Sexuality_Diversity_and_Ethics_in_the_Agenda_of_Progressive_Muslims_by_Scott_Siraj_al_Haqq_Kugle.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180526190939/http://othersheepexecsite.com/Other_Sheep_Resource_Sexuality_Diversity_and_Ethics_in_the_Agenda_of_Progressive_Muslims_by_Scott_Siraj_al_Haqq_Kugle.pdf |archive-date=26. 5. 2018}}</ref>{{rp|194–195}}<ref>Habib, S. (2008). Queer-Friendly Islamic Hermeneutics. Isim Review, 21(1), 32-33. Retrieved from https://hdl.handle.net/1887/17231</ref><ref>{{Cite book |title=Kugle, Scott Siraj al-Haqq (2010) Homosexuality in Islam: Critical Reflections on Gay, Lesbian, and Transgender Muslims. Oxford: Oneworld Publications |pages=51–53 |quote=the story is really about infidelity and how the Tribe of Lot schemed for ways to reject his Prophethood and his public standing in the community [...] They rejected him in a variety of ways, and their sexual assault of his guests was only one expression of their inner intention to deny Lot the dignity of being a Prophet and drive him from their cities}}</ref><ref>{{Cite book |title=Wunibald Müller, Homosexualität – eine Herausforderung für Theologie und Seelsorge, Mainz 1986, p. 64-65.}}</ref><ref>{{cite book |title=Andreas Ismail Mohr: "Wie steht der Koran zur Homosexualität?", in: LSVD Berlin-Brandenburg e.V. (Hrsg.): Muslime unter dem Regenbogen. Homosexualität, Migration und Islam. Berlin: Querverlag, 2004, p. 16}}</ref><ref>{{cite book |title=Noegel, Scott B.; Wheeler, Brannon M. (2010). Lot. The A to Z of Prophets in Islam and Judaism. Rowman & Littlefield Publishers, Incorporated. pp. 118–126. ISBN 978-0810876033}}</ref> Ipak, grijesi "Lutovog naroda" ({{lang|ar|[[wikt:لوط|لوط]]}}) su kasnije postali poslovični i same [[Arapski jezik|arapske]] riječi koje označavaju [[analni seks između muškaraca]], kao što su ''[[liwat]]'' ({{lang|ar|[[wikt:لواط|لواط]]|liwāṭ}}) i riječ za onoga ko čini taj čin ({{lang|ar|[[wikt:لوطي|لوطي]]|lūṭi}}), potiču od njegovog imena, iako Lut nije taj koji je tražio taj čin.<ref name="ReferenceA">Wayne Dynes, ''Encyclopaedia of Homosexuality'', New York, 1990.</ref> ===== Ajet o zinaluku ===== Postoji samo jedan odjeljak u Kuranu koji propisuje strogo pravni stav. Nije, međutim, ograničen samo na homoseksualno ponašanje i bavi se općenitije ''[[Zinaluk|zinalukom]]'' (ilegalnim seksualnim odnosima):<ref name="Muhammad Homosexuality"/> {{Blockquote|tekst=Kada neke od žena vaših blud počine, zatražite da to protiv njih četverica od vas posvjedoče, pa ako posvjedoče, držite ih u kućama sve dok ih smrt ne umori ili dok im Allah ne nađe izlaz. A ako dvoje to učine, izgrdite ih; pa ako se pokaju i poprave, onda ih na miru ostavite, jer Allah prima pokajanje i milostiv je.|author={{qref|4|15-16|c=y}}}} U egzegetskoj islamskoj literaturi ovaj ajet poslužio je kao temelj za gledište da je Muhammed imao blag pristup prema muškoj homoseksualnoj praksi.<ref name="Muhammad Homosexuality"/> Učenjak iz domena [[Orijentalistika|orijentalistike]] Pinhas Ben Nahum argumentovao je da je "očigledno da je Poslanik na ovaj porok gledao sa filozofskom ravnodušnošću. Ne samo da kazna nije indicirana — vjerovatno je to bio manji javni prekor ili uvrjeda blage prirode — već je i puko pokajanje bilo dovoljno da se kazna izbjegne."<ref name="Muhammad Homosexuality"/> Većina mufesira smatra da se ovi ajeti odnose na nezakonite heteroseksualne odnose, iako manjinski stav koji se pripisuje [[Mutezilije|mutezilijskom]] učenjaku Abu Muslimu al-Isfahaniju ove ajete tumači kao referencu na homoseksualne odnose. Ovakav stav su srednjovjekovni učenjaci naširoko odbacili, no u modernim vremenima pronašao je određeno prihvatanje.<ref name=EoQ/> ===== Peharnici u Džennetu ===== Određeni kuranski ajeti koji opisuju [[Džennet|islamski raj]] govore o vječno mladim poslužiteljima koji ga nastanjuju, i opisani su kao [[Ropstvo u islamu|sluge muškog i ženskog spola]]:<ref name="Rustomji 2017">{{cite book |author-last=Rustomji |author-first=Nerina |year=2017 |chapter=Beauty in the Garden: Aesthetics and the ''Wildān'', ''Ghilmān'', and ''Ḥūr'' |chapter-url=https://books.google.com/books?id=5_MoDgAAQBAJ&pg=PA297 |editor1-last=Günther |editor1-first=Sebastian |editor2-last=Lawson |editor2-first=Todd |title=Roads to Paradise: Eschatology and Concepts of the Hereafter in Islam |location=[[Leiden]] i [[Boston]] |publisher=[[Brill Publishers]] |pages=297–307 |series=Islamic History and Civilization |volume=136 |doi=10.1163/9789004333154_014 |isbn=978-90-04-33315-4 |issn=0929-2403 |lccn=2016047258 |access-date=1. 12. 2021 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034025/https://books.google.com/books?id=5_MoDgAAQBAJ&pg=PA297 |url-status=live }}</ref> dok se za žene koristi naziv ''[[Hurija|ḥūr]]'', mladići se zovu ''[[Ghilman|ghilmān]]'', ''wildān'', i ''suqāh''.<ref name="Rustomji 2017"/> Dječaci sluge u Kuranu nazivaju se "vječnim mladićima" ({{qref|56|17}}, {{qref|76|19}}) ili "mladićima" ({{qref|52|24}}) koji toče [[Vino#Islam|vino]] i uslužuju hranom [[Blagoslov#Islam|blažene]].<ref name="Rustomji 2017"/> Iako se u literaturi ''[[tefsir]]a'' to ne tretira kao homoerotska asocijacija, u drugim književnim formama se ovakva poveznica povlačila, uglavnom kroz humor.<ref name=EoQ/> Naprimjer, pjesnik iz vremena [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]] [[Abu Nuwas]] napisao je:<ref>{{cite encyclopedia|encyclopedia=Homosexuality and Religion: An Encyclopedia|title=Islam|author=Elyse Semerdjian|page=132|editor=Jeffrey S. Siker|publisher=Greenwood Press|year=2007}}</ref> {{blockquote|tekst= Pojavio se prelijepi dječak, donoseći vino <br /> Glatkih ruku i prstiju išaranih kanom <br /> I sa dugom kosom od zlatnih uvojaka oko obraza ... <br /> Imam momčića nalik prekrasnim dječacima dženetskim <br /> Velikih, krasnih očiju njegovih}} Pravnici [[Hanefijski mezheb|hanefijskog]] mezheba ovom problemu posvetili su se ozbiljno, propitujući mogućnost ali na koncu odbijajući pomisao da će homoseksualni užici, isto kao i vino, iako ovosvjetovno zabranjeni biti dozvoljeni u [[Ahiret|zagrobnom životu]].<ref name=EoQ/><ref name=iranica-law/> Ibn 'Abidinova Hashiya bilježi diskusiju bagdadskih učenjaka iz jedanaestog vijeka, gdje su pojedini stali u odbranu takve analogije.<ref>{{cite book |last= Lange|first= Christian|author-link= |date= 2016|title= Paradise and Hell in Islamic Traditions|url= |location= Cambridge United Kingdom|publisher= Cambridge University Press|page= |isbn=978-0-521-50637-3}}</ref> ==== U hadisu ==== [[Hadis]]i svjedoče da [[Homoseksualno ponašanje|homoseksualni odnosi]] nisu bili strani fenomen na [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu u sedmom vijeku]].<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities"/><ref name="autogenerated1983"/> Međutim, s obzirom na to da Kuran ne uspostavlja sankcije za homoseksualne postupke, islamski zakonodavci su se sve više okretali izričitijim hadiskim tekstovima tražeći odgovarajuću kaznu.<ref name=EoQ/><ref name="hmy"/><ref name="autogenerated1983">{{cite encyclopedia |year=1986 |title=Liwāṭ |editor1-last=Bosworth |editor1-first=C. E. |editor1-link=Clifford Edmund Bosworth |editor2-last=van Donzel |editor2-first=E. J. |editor2-link=Emeri Johannes van Donzel |editor3-last=Heinrichs |editor3-first=W. P. |editor3-link=Wolfhart Heinrichs |editor4-last=Lewis |editor4-first=B. |editor5-last=Pellat |editor5-first=Ch. |editor5-link=Charles Pellat |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam#2nd edition, EI2|Encyclopaedia of Islam, Second Edition]] |location=[[Leiden]] |publisher=[[Brill Publishers]] |volume=5 |doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_4677 |isbn=978-90-04-16121-4}}</ref><ref name="hmy">{{cite web |author1=Mohd Izwan bin Md Yusof |display-authors=1|author2=Muhd. Najib bin Abdul Kadir |author3=Mazlan bin Ibrahim |author4=Khader bin Ahmad |author5=Murshidi bin Mohd Noor |author6=Saiful Azhar bin Saadon |title=Hadith Sahih on Behaviour of LGBT |url=http://www.islam.gov.my/images/ePenerbitan/Hadis-hadis_Sahih_Berkaitan_Perlakuan_LGBT_BI.pdf |website=islam.gov.my |publisher=[[Government of Malaysia]] |access-date=26. 7. 2019 |archive-date=24. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181024202538/http://www.islam.gov.my/images/ePenerbitan/Hadis-hadis_Sahih_Berkaitan_Perlakuan_LGBT_BI.pdf |url-status=live }}</ref> {{blockquote|tekst=Od Ebu Muse el-Eš'arija, prenosi se da je Poslanik rekao: "Kada žena priđe ženi, obje su bludnice, a kada muškarac priđe muškarcu, obojica su bludnici."|Al-Tabarani u al-Mu‘jam al-Awat: 4157, Al-Bayhaqi, Su‘ab al-Iman: 5075}} Premda se u najpoznatijim i najvjerodostojnijim hadiskim zbirkama (''[[Sahih al-Bukhari]]'' i ''[[Sahih Muslim]]'') ne pronalaze izvještaji koji tretiraju homoseksualnost, ostale priznate zbirke navode brojne kritike na račun "postupka Lutovog naroda" ([[analni seks između muškaraca]]).<ref name=iranica-law/> Sudeći po [[Oliver Leaman|Oliveru Leamanu]], predaje dopuštaju homoerotske osjećaje ukoliko ne rezultiraju činom.<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities"/><ref name="leaman">{{cite encyclopedia |first=Oliver |last=Leaman |entry=Homosexuality |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World |editor=John L. Esposito |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2009 |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0949 |url-access=subscription |quote=This ambiguity is reflected in the ḥadīth of the Prophet, some of which make a distinction between the partners in a homosexual act, and many of which seem to permit homoerotic feelings, as long as those feelings are not translated into action. |isbn=9780195305135 |access-date=7. 7. 2017 |archive-date=11. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170811201009/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0949 |url-status=live }}</ref> Ipak, u jednom hadisu pripisanom direktno Muhammedu, a prisutnom u više različitih verzija, poslanik potvrđuje iskušenje homoerotike prema dječacima i upozorava [[Ashabi|ashabe]] na to: "Ne gledajte golobrade mladiće, jer zaista su im oči zamamnije negoli u ''[[hurija|hurija]]''"<ref name="Muhammad Homosexuality"/><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ZEAEnGz7CLAC&pg=PA14|page=14|author=Elyse Semerdjian|title="Off the Straight Path": Illicit Sex, Law, and Community in Ottoman Aleppo|publisher=Syracuse University Press|year=2008|quote=one hadith acknowledged the temptation to indulge in sex with young men: "Do not gaze at the beardless youths, for verily they have eyes more tempting than the ''houris'' [big-eyed maidens]."|isbn=9780815631736}}</ref> ili "... jer zaista naliče na ''hurije''".<ref name="Muhammad Homosexuality"/><ref>{{cite book|script-title=ar:كشف الخفاء ومزيل الإلباس |title=Kash Al-khafa |author=إسماعيل العجلوني(Ismail Ajlouni)|page=hadith no. 2997|quote={{lang|ar|لا تنظروا إلى المردان فإن فيهم لمحة من الحور}}}} (cf. [[Dictionary of Modern Written Arabic]] 3rd ed. p. 878: {{lang|ar|فيه لمحة من ابيه}} = he looks like his father)</ref> Ti mladići bez brade su nadalje portretirani u kitnjastim odorama i mirišljave kose.<ref name="Muhammad Homosexuality"/><ref>{{cite encyclopedia|encyclopedia=Homosexuality and Religion: An Encyclopedia|title=Islam|author=Elyse Semerdjian|page=131|editor=Jeffrey S. Siker|publisher=Greenwood Press|year=2007|quote=The Prophet also issued warnings such as "do not gaze at the beardless youths, for verily they have eyes more tempting than the houris" (Wright, 7). These beardless boys are also described as wearing sumptuous robes and having perfumed hair.}}</ref> Shodno navedenom, vjerski poglavari koji su u sumnji spram muškog kontrolisanja strasti su zabranjivali samo gledanje i žudnju spram osoba oba spola.<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities"/> Dodatno, postoje "navodni (ali kontradiktorni) izvještaji" (''athar'') ranih [[halifa]] o provedenim presudama sodomije.<ref name=iranica-law/><ref name="Muhammad Homosexuality"/> Smatra se da je [[Ebu-Bekr]] sugerisao bacanje zida na optuženika ili njegovo [[Spaljivanje na lomači|živo spaljivanje]],<ref name="Muhammad Homosexuality"/> dok [[Alija ibn Ebu-Talib|Ali]] navodno naređuje smrt kamenovanjem za jednoga prijestupnika a drugog naređuje baciti naglavačke sa najvišeg mjesta u gradu; a prema riječima [[Ibn-Abbas]]a taj zadnji čin potrebno je popratiti [[Kamenovanje u islamu|kamenovanjem]].<ref name="autogenerated1983"/><ref name="Muhammad Homosexuality"/> Hadisa koji bilježe homoerotične pojave kod žena osjetno je manje;<ref>{{cite encyclopedia|author1=Al-Hurr al-Aamili|author-link1=Al-Hurr al-Aamili|title=Wasā'il al-Shīʿa|title-link=Wasā'il al-Shīʿa|script-title=ar: وسائل الشيعة|trans-title=Things of the followers|language=ar|at=Hadith number 34467-34481}}</ref><ref>{{cite book|last1=Atighetchi|first1=Dariusch|title=Islamic bioethics problems and perspectives|date=2007|publisher=Springer Science & Business Media|location=New York|isbn=9781402049620|page=149|url=https://books.google.com/books?id=Tdm9V89lW3IC&pg=PA149|access-date=13. 7. 2017|archive-date=19. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034034/https://books.google.com/books?id=Tdm9V89lW3IC&pg=PA149|url-status=live}}</ref> i kazne za [[Lezbijstvo|lezbijstvo]] nisu razjašnjene. ==== U tradicionalnoj jurisprudenciji ==== Rijetkost eksplicitnih navoda u hadisu te neslaganje informacija o odlukama prvih vladara donijeli su nesuglasice među islamskim učenjacima u tumačenju propisnih kazni.<ref name="iranica-law" /><ref name="ia601301.us.archive.org" /> Islamsko pravo (fikh) ne posmatra seksualnost na ovaj način shvatajući da taj koncept u klasičnom zakonu nosi terminološku osnovu ''[[liwat]]'' te ''[[zinaluk|zina]]''.<ref>{{Cite book |last=Habib |first=Samar |url=https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&q=homosexuality+fiqh&pg=PA217 |title=Islam and Homosexuality |date=2010 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-37903-1 |pages=204 |access-date=2. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034026/https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&q=homosexuality+fiqh&pg=PA217 |archive-date=19. 4. 2023 |url-status=live}}</ref> Uglavnom, opće stanovište je da takvi postupci nemaju mjesta u pravno odobrenom obliku jer su se događali van zakonski dozvoljenog islamskog [[Brak u islamu|braka]].<ref>{{cite encyclopedia |year=2014 |title=Homosexuality |encyclopedia=The Oxford Dictionary of Islam |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e874 |access-date=7. 7. 2017 |editor=John L. Esposito |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20211214201353/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e874 |archive-date=14. 12. 2021}}</ref> Svi [[Fikh|glavni pravci islamskog prava]] osudili su ovaj pristup shodno njegovom kršenju moralnih i legalnih pravila i učenja o [[Islamski pogledi na analni seks|''liwatu'']] (analnom seksu) ističući takve prekršaje podvrgnute kazni,<ref>{{Cite book |last=Habib |first=Samar |url=https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&q=homosexuality+fiqh&pg=PA217 |title=Islam and Homosexuality |date=2010 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-37903-1 |pages=208 |access-date=2. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034026/https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&q=homosexuality+fiqh&pg=PA217 |archive-date=19. 4. 2023 |url-status=live}}</ref> te su se tako tretirali sa podudaranjima sličnim zakonima koji propisuju mjere vezane za ''[[zinaluk|zina]]''.<ref name="peters">{{Cite book |last=Peters |first=Rudolph |url=https://archive.org/details/crimepunishmenti00pete_738 |title=Crime and Punishment in Islamic Law: Theory and Practice from the Sixteenth to the Twenty-First Century |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |pages=[https://archive.org/details/crimepunishmenti00pete_738/page/n73 61]–62 |url-access=limited}}</ref> Zbog strogih zahtjeva klasičnog suda za priznavanje takvih djela pred lice zakona pri traženju kazne za kršenje takvih moralnih kodeksa, sudije propisuju smrt u određenom broju oblika i situacija (ili pak po pitanjima koja odstupaju od striktnih presuda), i te sudije mogu biti iz raznih islamskih [[Mezheb|pravaca]].<ref name="peters" /> Dok hanbelije izriču istu presudu o svim vrstama sodomije tražeći za iste smrtonosne presude u svim fazama u okvirima striktnih opisa prekršaja (za sve odrasle slobodne počinioce), ostale škole (naročito [[Hanefijski mezheb|hanefijska]]) opcije svode na odluku pojedinog sudije oslanjajući se na težinu samog djela uz olakšavajuće kazne poput ublažavanja sankcija smanjivanjem udaraca, bez fizičkih posljedica.<ref name="autogenerated1983" /><ref name="peters" /> === Rodno varijantne osobe === {{Glavni|Mukhannathun}} U [[Arapska književnost|klasičnoj arapskoj]] i [[Islamska književnost|islamskoj]] književnosti izraz u množini ''[[mukhannathun]]'' (jednina: ''mukhannath'') bio je termin koji se upotrebljavao za opisivanje [[Rodne varijacije|rodno varijantnih osoba]], a obično se odnosio na [[Feminiziranost|feminizirane]] [[muškarci|muškarce]] ili osobe s dvosmislenim spolnim karakteristikama, koji su izgledali ženstveno i funkcionisali seksualno ili socijalno u [[Rodne uloge|ulogama]] koje su obično pripadale [[žene|ženama]].<ref name="TEOEM">{{cite journal |last=Rowson |first=Everett K. |author-link=Everett K. Rowson |title=The Effeminates of Early Medina |journal=[[Journal of the American Oriental Society]] |publisher=[[American Oriental Society]] |volume=111 |issue=4 |pages=671–693 |date= 1991 |url=http://www.williamapercy.com/wiki/images/The_effeminates_of_early_medina.pdf |doi=10.2307/603399 |issn=0003-0279 |jstor=603399 |citeseerx=10.1.1.693.1504 |lccn=12032032 |oclc=47785421 |s2cid=163738149 |access-date=7. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081001195534/http://www.williamapercy.com/wiki/images/The_effeminates_of_early_medina.pdf |archive-date=1. 10. 2008 |url-status=dead}}</ref><ref name="TransgenderHealth 2020"/><ref name="Geissinger 2021">{{cite book |author-last=Geissinger |author-first=Ash |year=2021 |chapter=Applying Gender and Queer Theory to Pre-modern sources |chapter-url=https://books.google.com/books?id=ABYHEAAAQBAJ&pg=PA101 |editor-last=Howe |editor-first=Justine |title=The Routledge Handbook of Islam and Gender |location=[[London]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Routledge]] |edition=1st |pages=101–115 |doi=10.4324/9781351256568-6 |isbn=978-1-351-25656-8 |s2cid=224909490 |access-date=9. 11. 2021 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034025/https://books.google.com/books?id=ABYHEAAAQBAJ&pg=PA101 |url-status=live }}</ref><ref name="Transgenderism 2017">{{cite journal |last=Alipour |first=Mehrdad |date=2017 |title=Islamic shari'a law, neotraditionalist Muslim scholars and transgender sex-reassignment surgery: A case study of Ayatollah Khomeini's and Sheikh al-Tantawi's fatwas |journal=[[International Journal of Transgenderism]] |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=18 |issue=1 |pages=91–103 |doi=10.1080/15532739.2016.1250239 |doi-access=free |issn=1553-2739 |lccn=2004213389 |oclc=56795128 |s2cid=152120329 }}</ref> Prema riječima iranskog stručnjaka Mehrdada Alipoura, "u predmodernom dobu, muslimanska društva bila su svjesna pet manifestacija rodne neodređenosti: Ovo se može vidjeti kroz ličnosti poput ''khasi'' (eunuha), ''[[Hijra|hijre]]'', ''mukhannath'', ''mamsuh'' i ''khuntha'' (hermafrodit/interseksualan)."<ref name="Transgenderism 2017"/> Specijalisti za [[Rodne studije|rodne studije]] Aisya Aymanee M. Zaharin i Maria Pallotta-Chiarolli daju sljedeće pojašnjenje uloge izraza ''mukhannath'' na bazi brojnih studija u obimnim tekstovima hadiskih rasprava: {{blockquote|tekst=Razni stručnjaci poput Alipoura (2017) i Rowsona (1991) pozivaju se na prisustvo onih zvanih ''mukhannath'' čije karakteristike liče na žensko kretanje... Za [[Trans žena|trans žene]] se u arapskom koristi pojam ''mukhannith'' i oni su, navodno za razliku od ''mukhannatha'' osobe koje prolaze fizičku preobrazbu kroz promjene spolnih karakteristika... Nasuprot navedenima, ''khuntha'', ili [[Interseksualnost|interseksualna osoba]], osoba je koja rađanjem sadrži odlike za oba spola, tako da su te osobe prepoznate i zaštićene unutar zakonskih učenja islama... I mada u Kuranu nema očitog spominjanja ovih pojmova, isti propisi dozvoljavaju prepoznavanje "neprokreacije" u istom nivou kao i odsustvo djece...<ref name="TransgenderHealth 2020"/>}} Starije izjave učenjaka iz domena historijske dokumentacije vezane uz rad čuvenog prenosioca učenja i islamskog učenjaka, a naprimjer to je i hadiski poznavalac [[An-Nawawi]], prepoznaju pojam mukhannath.<blockquote>Mukhannath je onaj ("muškarac") koji u svojim pokretima, svojoj pojavi i u svom govoru nosi obilježja žene. Postoje dva tipa; prvi je onaj kod kojeg su ova svojstva urođena, on ih nije sam uzeo te na tome nema grijeha, nema krivice i nema stida, sve dok on to ne zloupotrebljava radi zarade... Drugi pak svjesno poprima ženska obilježja neetično i time nosi teret prestupništva shodno nepoštivanju morala.<ref name="TEOEM"/></blockquote>Pojedine izreke Poslanika bilježe prepoznavanja te kažnjavanje i isključenje nekolicine osoba pod ovim terminima usljed njihovog miješanja s osobama van kruga dozvoljenog odnosa. === Druge seksualne prepoznatljivosti === Shvatanje o različitim seksualnim aspektima i osjećanjima u okrilju kuranskih razmatranja ostaje limitirano kod naučnika; klasična i prepoznatljiva učenja iz islamskog pravnog registra donose primarnu diskusiju propisa zakona u postavljanju ograničenja po onom što bi ugrozilo temeljne izjave. Riječ homoseksualnost zaista nema jasnog spominjanja unutar islamske misli većeg dometa ukoliko ne referiše na bludničenje istospolnih okvira te oblike grijeha prema prijašnjim vjerovjesnicima kao sa primjerom historijske sodomije u priči oko učenja koje se spaja sa Poslanikom Luthom... Srodni pojmovi koje donosi diskurs unutar religije i okoline prepoznaje nedostatak specifikacija identiteta o onome u domenu današnjeg poimanja savremenih pravaca te o biseksualnosti i prepoznatljivoj [[aseksualnost|aseksualnosti]]<ref>{{cite journal |last=Aulia |first=M. Ayatullah Firman |title=LGBT Perspective of Nature, Sharia Law and Interpretation of the Qur'an, Ministry of Religion of the Republic of Indonesia, Surah al-A'raf Verses 80–81 |journal=Al-Irfani: Journal of Al Qur'anic and Tafsir |volume=5 |issue=1 |year=2024 |pages=26–45 |doi=10.51700/irfani.v5i1.602}}</ref>. == Moderni zakoni u većinski muslimanskim zemljama {{Anchor|Homosexuality_laws_in_majority-Muslim_countries}}== {{Further|LGBT prava po državama ili teritorijama}} [[Datoteka:World laws pertaining to homosexual relationships and expression.svg|mini|280px|Istopolni odnosi ilegalni: {{legend|#800000|[[Smrtna kazna]]}}{{legend|#cc6633|Smrtna kazna u zakonu, ali se ne primjenjuje}}{{legend|#ec8028|Zatvorska kazna}} {{legend|#f9dc36|Neprovedena kazna}}]] === Kriminalizacija === {{Further|Kriminalizacija homoseksualnosti}} Međunarodni propisi u modernim državama daju i dalje izreku smrti i oštre zatvorske kazne u zemljama pogođenim rigoroznim pristupima u okvirima sudskih procedura; one variraju i danas općenito zahvataju veće regije u azijskim okvirima ili državnim uredima pod afričkim okriljem. [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Saudijska Arabija]], [[Irak]], i slično donose razmatranja smrtnih presuda ili u nekim regijama [[Malezija|Malezije]] dugogodišnje presude te zatvorske okvire sa uvažavanjem vjerskih odbora koji bi to u skladu iznosili spram razmatranja shodno šerijatu. Afganistan donosi u svojoj vlasti (značajno talibanske organizacije) istupanja u strogim zatvorima ili progonima homoseksualnih formi usljed strogog propisivanja te smrtonosnih procesa ukoliko doznaju počinjenje. Državni sudovi unutar [[Katar]]a osuđivali su ljude i po nejasnim moralnim postavkama te su pretrpjeli kritike međunarodnih aktera iz domena zaštite prava iz svih nivoa UN-a. === Legalizacija === [[Datoteka:21. İstanbul Onur Yürüyüşü Gay Pride (58).jpg|250px|mini|Parada ponosa 2013, Istanbul, Turska.]] Istospolni odnosi legalni su u državama i pokrajinama kao što su [[Albanija]], [[Azerbejdžan]], [[Bahrein]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Obala Slonovače]], [[Džibuti]], [[Gvineja-Bisau]], [[Jordan]], [[Kazahstan]], [[Kosovo]], [[Kirgistan]], [[Niger]], [[Tadžikistan]], [[Turska]], područje [[Zapadna obala|Zapadne obale]] ([[Država Palestina]]), [[Indonezija]] (''[[de jure]]''; sa izuzetkom provincije [[Aceh]]), i na području [[Sjeverni Kipar|Sjevernog Kipra]]. U Albaniji i Turskoj su prisutna zalaganja i borbe za legalizaciju brakova onih pripadnosti koje traže jednaka shvatanja s obzirom na pripadanja istog pola u državnim propisima.<ref name="Lowen">{{cite news |last=Lowen |first=Mark |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8177544.stm |title=Albania 'to approve gay marriage' |work=BBC News |date=30. 7. 2009 |access-date=22. 4. 2013 |archive-date=5. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190305133216/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8177544.stm |url-status=live }}</ref> ==== Zaštita od diskriminacije ==== Među navedenim državama i onim sa uvažavanjem manjina i njihovim istupanjem, ističe se pravilo tolerancije prisutno i unutar kosovske ustave administracije zaštite i podrške prava. BiH je zaštitu protiv napada i diskriminacije osigurala još pravnim okvirom i Zakonima iz ranijih 2009-ih, štiteći one napadnute spram identitetskih opredjeljenja na spol ili odabir.<ref>{{Cite web |title=Law on Prohibition of Discrimination |url=https://www.osce.org/mission-to-bosnia-and-herzegovina/378832?download=true |access-date=31. 8. 2025 |website=Organization for Security and Co-operation in Europe}}</ref> == Javno mnijenje među muslimanima == Istraživanja organizacija popratnih anketa te navodi svjedoče uvažavanju pojedinih muslimanskih opredjeljenja, pogotovo prepoznatljivoj manjoj diskriminaciji usljed integracije i sticanja višeg vida edukativne tolerancije; države zapada pokazale su veću podudarnost u podršci shvatanja i pomoći LGBTQ nivoima unutar domena podržanog u Americi te manjem stepenu evropskih migracijskih struja, ali primjećuje se jasan rasjed kod domena muslimanskog prepoznavanja unutar pretežito istočnih država uz naglašenost većinskog muslimanskog postotka stanovništva gdje preovladava protivljenje po svim dobnim razmacima (kod mlađih nerijetko oštrija linija protivljenja shodno izričitim medreskim sistemima te manjoj vanjskoj usmjerenosti integracija).<ref name=GlobalDivide>{{cite web|url=http://www.pewglobal.org/2013/06/04/the-global-divide-on-homosexuality/|publisher=[[Pew Research Center]]|title=The Global Divide on Homosexuality|date=4. 6. 2013|access-date=9. 6. 2013|archive-date=3. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131103034522/http://www.pewglobal.org/2013/06/04/the-global-divide-on-homosexuality/|url-status=live}}</ref> == LGBTQ pokreti unutar islama == Značajan rast podrške unutar muslimanskog stanovništva razvio se unutar naprednih shvatanja manjina na teritorijima šire posvećenosti i u sklopu vjerskih domena, donoseći uspostavljanje imamskih funkcija iz LGBTQ slojeva koji se pretežno koncentrišu zapadom a uključuju muslimanske fondacije, džamije i vijeća otvorena za inkluzivno praktikovanje i propovijed. Organizacije bilježe formiranje otvorenih domova sa punom ravnopravnošću spolova uz prisustvovanje trans, gej, i drugih skupina obredu bez prisile odricanja identiteta. Osnivači takvih organizacija zabilježili su podizanja svijesti kroz brojne aktivističke pohode, te pružili zaštitu u procesima nalaženja istomišljenika s prepoznavanjem jednakog odricanja tradicionalističke okoline i strogih pogubnih formi islamskih radikalista.<ref>{{cite web|last=Banerji|first=Robin|date=30. 11. 2012|title=Gay-friendly 'mosque' opens in Paris|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20547335|access-date=27. 3. 2021|website=BBC|archive-date=21. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220921070447/https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20547335|url-status=live}}</ref> == Također pogledajte == * [[Rodne uloge u islamu]] * [[Seksualnost u islamu|Islamska seksualna jurisprudencija]] == Reference == <references /> == Dodatna literatura == {{refbegin}} * {{Cite book |last=Birdal |first=Mehmet Sinan |year=2020 |chapter=The State of Being LGBT in the Age of Reaction: Post-2011 Visibility and Repression in the Middle East and North Africa |editor1-last=Bosia |editor1-first=Michael J. |editor2-last=McEvoy |editor2-first=Sandra M. |editor3-last=Rahman |editor3-first=Momin|display-editors=1 |title=The Oxford Handbook of Global LGBT and Sexual Diversity Politics |location=[[Oxford]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Oxford University Press]] |doi=10.1093/oxfordhb/9780190673741.013.16 |isbn=9780190673741}} * {{cite book |last=García Rodríguez |first=Diego |author-link=Diego Garcia Rodriguez |title=Gender, Sexuality and Islam in Contemporary Indonesia: Queer Muslims and their Allies |publisher=Routledge |year=2023 |isbn=9781032298825}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Homosexuality and Islam}} * [https://www.youtube.com/playlist?list=PLE3saqAXcc3ahCLB4FWqyd7XAJ_Lh72IZ Serija predavanja o LGBTQI] [[Kategorija:Seksualna orijentacija]] [[Kategorija:LGBTQ i islam| ]] d83385o79c110ephg1aw90j2gcvjwwc 3841205 3841204 2026-05-06T19:45:50Z ~2026-27436-36 181065 3841205 wikitext text/x-wiki {{Islam|kultura}} {{Islam i druge religije}} Unutar muslimanskog svijeta, stavovi prema LGBTQ osobama variraju i varirali su između društava i pojedinačnih muslimana.<ref name="lawnet.fordham.edu">{{cite journal |last1=Rehman |first1=Javaid |last2=Polymenopoulou |first2=Eleni |date=2013 |title=Is Green a Part of the Rainbow? ''Sharia'', Homosexuality, and LGBT Rights in the Muslim World |url=https://ir.lawnet.fordham.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2322&context=ilj |url-status=live |format=PDF |journal=[[Fordham International Law Journal]] |publisher=[[Fordham University School of Law]] |volume=37 |issue=1 |pages=1–53 |issn=0747-9395 |oclc=52769025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180721220600/https://ir.lawnet.fordham.edu/cgi/viewcontent.cgi?referer=&httpsredir=1&article=2322&context=ilj |archive-date=21. 7. 2018 |access-date=30. 10. 2021}}</ref><ref name="Schmidtke 1999">{{cite journal |last=Schmidtke |first=Sabine |author-link=Sabine Schmidtke |date= 1999 |title=Homoeroticism and Homosexuality in Islam: A Review Article |journal=[[Bulletin of the School of Oriental and African Studies]] |location=[[Cambridge]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Cambridge University Press]] on behalf of the [[School of Oriental and African Studies]] ([[University of London]]) |volume=62 |issue=2 |pages=260–266 |doi=10.1017/S0041977X00016700 |eissn=1474-0699 |issn=0041-977X |jstor=3107489 |s2cid=170880292}}</ref><ref name=Accommodations>{{cite book |author-last=Murray |author-first=Stephen O. |author-link=Stephen O. Murray |year=1997 |chapter=The Will Not to Know: Islamic Accommodations of Male Homosexuality |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA14 |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |location=[[New York City|New York]] i [[London]] |publisher=[[NYU Press]] |pages=14–54 |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0004 |isbn=9780814774687 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |s2cid=141668547 |access-date=6. 11. 2021 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034024/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA14 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite journal |author-last=Polymenopoulou |author-first=Eleni |date=18. 5. 2020 |title=Forum: LGBTQ+ Issues in International Relations, Human Rights & Development – Same-Sex Narratives and LGBTI Activism in the Muslim World |url=https://gjia.georgetown.edu/2020/05/18/same-sex-narratives-and-lgbti-activism-in-muslim-world/ |url-status=live |journal=[[Georgetown Journal of International Affairs]] |location=[[Washington, D.C.]] |publisher=[[Walsh School of Foreign Service]] at the [[Georgetown University]] |issn=1526-0054 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201020121756/https://gjia.georgetown.edu/2020/05/18/same-sex-narratives-and-lgbti-activism-in-muslim-world/ |archive-date=20. 10. 2020 |access-date=7. 12. 2021}}</ref> Iako je kolokvijalno i ''[[de facto]]'' zvanično prihvatanje barem nekih homoseksualnih i rodno varijantnih ponašanja bilo uobičajeno u predmodernim periodima, kasniji razvoji događaja, počevši od 19. vijeka, stvorili su pretežno neprijateljsko okruženje za LGBTQ osobe. Postoje razlike u tome kako [[Kuran]] i kasnije [[hadis]]ke tradicije tretiraju homoseksualnost, pri čemu su potonje daleko eksplicitnije negativne. Ovo je izazvalo raskole u pravnom mišljenju, jer dok su se sve glavne škole jurisprudencije uglavnom slagale da je ''[[Seksualnost u islamu#Analni seks|liwat]]'' — [[analni seks]] između muškaraca — bio ''[[haram]]'', mišljenja su se razlikovala u pogledu legalnosti i strogosti kazne, kao i pravnog položaja istospolnih odnosa žena.<ref name="iranica-law">{{cite encyclopedia |title=HOMOSEXUALITY ii. IN ISLAMIC LAW |encyclopedia=[[Encyclopædia Iranica]] |publisher=[[Columbia University]] |location=[[New York City|New York]] |url=https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-ii |access-date=13. 4. 2021 |last=Rowson |first=Everett K. |date=30. 12. 2012 |orig-year=15 December 2004 |volume=XII/4 |pages=441–445 |doi=10.1163/2330-4804_EIRO_COM_11037 |issn=2330-4804 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130517035334/https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-ii |archive-date=17. 5. 2013 |doi-access=free|url-access=subscription }}</ref> Nadalje, ove formulacije uglavnom su ostale teoretske, s obzirom na to da historijski dokazi iz predmodernog perioda pokazuju ''de facto'' toleranciju homoseksualnih odnosa.<ref name="Schmidtke 1999" /><ref name="iranica-law" /><ref name="Conclusion Islamic Homosexualities">{{cite book |last1=Murray |first1=Stephen O. |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |last2=Roscoe |first2=Will |last3=Allyn |first3=Eric |last4=Crompton |first4=Louis |last5=Dickemann |first5=Mildred |last6=Khan |first6=Badruddin |last7=Mujtaba |first7=Hasan |last8=Naqvi |first8=Nauman |last9=Wafer |first9=Jim |publisher=[[NYU Press]] |year=1997 |isbn=9780814774687 |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor1-link=Stephen O. Murray |location=[[New York City|New York]] i [[London]] |pages=307–310 |chapter=Conclusion |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0004 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |display-authors=1 |access-date=20. 4. 2021 |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA307 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034025/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA307 |archive-date=19. 4. 2023 |url-status=live |s2cid=141668547 |last10=Westphal-Hellbusch |first10=Sigrid}}</ref><ref name="autogenerated1983" /><ref name="ia601301.us.archive.org">{{cite encyclopedia |year=2004 |title=Homosexuality |encyclopedia=Encyclopedia of Islam and the Muslim World |publisher=MacMillan Reference USA |editor=Richard C. Martin |author=Everett K. Rowson}}</ref> Historijski zapisi također sugerišu da u slučaju da su zakoni protiv homoseksualnosti bili prizivani u predmodernom periodu, to se radilo uglavnom u [[Silovanje u islamskom pravu|slučajevima silovanja]] ili drugog "izuzetno eklatantnog kršenja javnog morala".<ref name="iranica-law" /> Ovi faktori omogućili su temama [[homoerotičnost|homoerotičnosti]] i [[pederastija|pederastije]] da budu kultivisane u [[Islamska poezija|islamskoj poeziji]] i drugim [[Islamska književnost|žanrovima islamske književnosti]] od 8. vijeka pa sve do modernog doba.<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities"/><ref name="iranica-law" /><ref>{{cite book|author=Khaled El-Rouayheb |title=Before Homosexuality in the Arab-Islamic World 1500–1800 |pages=12 ff}}</ref><ref name="ia601301.us.archive.org" /> U modernom dobu, stavovi muslimanske javnosti prema homoseksualnosti pretrpjeli su značajne promjene počevši od 19. vijeka, uglavnom zbog [[Međunarodno širenje selefizma i vehabizma|globalnog širenja islamskih fundamentalističkih pokreta]], prvenstveno [[Selefizam|selefizma]] i [[Vehabizam|vehabizma]].<ref name="Ibrahim 2016">{{cite journal |date= 2016 |title=Homophobic Muslims: Emerging Trends in Multireligious Singapore |journal=Comparative Studies in Society and History |location=[[Cambridge]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Cambridge University Press]] |volume=58 |issue=4 |pages=955–981 |doi=10.1017/S0010417516000499 |issn=1475-2999 |jstor=26293235 |s2cid=152039212 |author-last=Ibrahim |author-first=Nur Amali}}</ref> Muslimanski svijet također je bio pod uticajem seksualnih shvatanja i normi koje su u to vrijeme bile preovlađujuće u [[Kršćanski svijet|kršćanskom svijetu]], posebno u pogledu anti-LGBTQ zakona prisutnih širom evropskih društava; brojne većinski muslimanske zemlje koje su nekada bile kolonije evropskih carstava zadržavaju kolonijalne krivične sankcije protiv homoseksualnosti. Kako je [[Zapadna kultura|zapadna kultura]] vremenom omogućila platformu za procvat mnogih [[Društveni pokreti LGBTQ osoba|LGBTQ pokreta]], mnogi islamski fundamentalisti počeli su povezivati zapadni svijet sa "razornim moralnim padom" i rasprostranjenom homoseksualnošću.<ref name="economist">{{cite news |date=6. 6. 2018|title=How homosexuality became a crime in the Middle East|url=https://www.economist.com/open-future/2018/06/06/how-homosexuality-became-a-crime-in-the-middle-east|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190703034324/https://www.economist.com/open-future/2018/06/06/how-homosexuality-became-a-crime-in-the-middle-east|archive-date=3. 7. 2019|access-date=4. 4. 2019|newspaper=The Economist}}</ref> U savremenom društvu, predrasude, [[Diskriminacija nad LGBT osobama|anti-LGBTQ diskriminacija]] i [[Nasilje nad LGBT osobama|anti-LGBTQ nasilje]] — uključujući nasilje koje se provodi unutar pravnih sistema — opstaju u velikom dijelu [[muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]],<ref name="lawnet.fordham.edu" /> što je pogoršano društveno konzervativnim stavovima i usponom [[Islamizam|islamističkih ideologija]] u nekim zemljama.<ref name="Ibrahim 2016" /><ref>{{cite journal |last=Siraj |first=Asifa |date= 2012 |title="I Don't Want to Taint the Name of Islam": The Influence of Religion on the Lives of Muslim Lesbians |journal=Journal of Lesbian Studies |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=16 |issue=4: ''Lesbians, Sexuality, and Islam'' |pages=449–467 |pmid=22978285 |doi=10.1080/10894160.2012.681268 |s2cid=22066812}}</ref><ref name="TransgenderHealth 2020">{{cite journal |last1=Zaharin |first1=Aisya Aymanee M. |last2=Pallotta-Chiarolli |first2=Maria |date= 2020 |title=Countering Islamic conservatism on being transgender: Clarifying Tantawi's and Khomeini's fatwas from the progressive Muslim standpoint |journal=[[International Journal of Transgender Health]] |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=21 |issue=3 |pages=235–241 |doi=10.1080/26895269.2020.1778238 |doi-access=free |issn=1553-2739 |lccn=2004213389 |oclc=56795128 |s2cid=225679841}}</ref> Postoje zakoni protiv homoseksualnih aktivnosti u mnogim većinski muslimanskim zemljama, pri čemu brojni od njih propisuju smrtnu kaznu za osuđene prestupnike.<ref name="auto">{{cite web |editor-last=Ghoshal |editor-first=Neela |date=26. 1. 2022 |title="Even If You Go to the Skies, We'll Find You": LGBT People in Afghanistan After the Taliban Takeover |url=https://www.hrw.org/report/2022/01/26/even-if-you-go-skies-well-find-you/lgbt-people-afghanistan-after-taliban-takeover |url-status=live |location=[[New York City|New York]] |publisher=[[Human Rights Watch]] |website=www.hrw.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207145435/https://www.hrw.org/report/2022/01/26/even-if-you-go-skies-well-find-you/lgbt-people-afghanistan-after-taliban-takeover |archive-date=7. 2. 2023 |access-date=21. 2. 2023}}</ref> U istraživanjima javnog mnijenja, ogromna većina muslimana u raznim zemljama odbacuje ideju da bi homoseksualnost trebala biti prihvatljiva u društvu.<ref name="Pew2013">{{cite web |date=4. 6. 2013 |title=The Global Divide on Homosexuality |url=https://www.pewresearch.org/global/2013/06/04/the-global-divide-on-homosexuality/ |access-date=9. 11. 2025 |website=Pew Research Center }}</ref><ref name=GlobalDivide/> Većina većinski muslimanskih zemalja protivila se potezima za unaprjeđenje LGBTQ prava i priznanja u [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] (UN), uključujući i u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini UN-a]] te [[Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija|Vijeću za ljudska prava UN-a]].<ref name="lawnet.fordham.edu" /> Uprkos ovim dešavanjima, savremena islamska jurisprudencija generalno prihvata mogućnost da [[Transrodnost|transrodne osobe]] (''mukhannith''/''mutarajjilah'') promijene svoj rodni status, ali isključivo nakon hirurškog zahvata, vezujući nečiji rod za biološke markere.<ref name="Yusuf, Nasruddin 2022">{{cite journal |last1=Yusuf |first1=N. |last2=Willya |first2=E. |last3=Rajafi |first3=A. |last4=Djabli |first4=I. |date=2022 |title=Islamic Legal Status on Hajj for Transgender People according to Muslim Scholars in North Sulawesi |url=http://repository.iain-manado.ac.id/589/1/Islamic%20Legal%20Status%20on%20Hajj.pdf |url-status=dead |journal=Mazahib Jurnal Pemikiran Hukum Islam |volume=21 |issue=1 |pages=29–62 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240825083949/http://repository.iain-manado.ac.id/589/1/Islamic%20Legal%20Status%20on%20Hajj.pdf |archive-date=25. 8. 2024 |access-date=25. 8. 2024}}</ref> Transrodne osobe ipak su suočene sa stigmom, diskriminacijom, zastrašivanjem i maltretiranjem na mnoge načine u većinski muslimanskim društvima.<ref name="TransgenderHealth 2020"/> Transrodni identiteti često se posmatraju unutar rodne binarnosti,<ref name="TransgenderHealth 2020"/> iako su neki predmoderni učenjaci prepoznavali [[Mukhannath|feminizirane muškarce]] (''mukhannath'') kao oblik [[Treći rod|trećeg roda]], sve dok je njihovo ponašanje bilo prirodno a ne predstava.<ref name="Yusuf, Nasruddin 2022" /> == Historija == Stavovi muslimana prema LGBTQ praksama varirali su kroz islamsku historiju; pravni učenjaci osuđivali su i često formulisali kazne za homoseksualne činove, ali je blago (ili često nepostojeće) provođenje omogućilo toleranciju, a ponekad i slavljenje takvih činova.<ref name="ia601301.us.archive.org" /> [[Homoerotičnost]] je bila idealizovana u obliku [[Homoerotska poezija|poezije]] ili umjetničkih izjava ljubavi, često od starijeg muškarca mlađem muškarcu ili adolescentu.<ref name="iranica-law" /> Ovo je prihvaćeno u dvorskim okruženjima kao sistem [[pederastija|pederastije]], mada su se događali i egalitarni istospolni odnosi (uz prijetnju društvenom [[Cenzura|osudom]] pasivnog partnera, ako se otkrije). U skladu s tim, arapski jezik imao je značajan rječnik homoerotičnih pojmova, sa više riječi koje su opisivale tipove [[Muška prostitucija|muških prostitutki]], uključujući i one iz perioda prije islama.<ref>{{cite book |author=John Boswell |url=https://books.google.com/books?id=v-MR5_AdG68C&pg=PA195 |title=Christianity, Social Tolerance, and Homosexuality: Gay People in Western Europe from the Beginning of the Christian Era to the Fourteenth Century |date=2009 |publisher=University of Chicago Press |isbn=9780226067148 |pages=195–}}</ref><ref>{{Cite web |last=Al-Rouayheb |first=Khaled |date=2005 |title=Before Homosexuality in the Arab-Islamic World |url=https://transreads.org/wp-content/uploads/2022/02/2022-02-10_62054cd61ba3b_BeforeHomosexualityintheArab-IslamicWorld1500-1800byKhaledEl-Rouayhebz-lib.org_.pdf}}</ref> Schmitt identifikuje nekih dvadesetak riječi na arapskom, [[Perzijski jezik|perzijskom]] i [[Turski jezik|turskom]] jeziku za identifikaciju onih koji su penetrirani.<ref name="Accommodations" />{{rp|30–32}} Ostale srodne arapske riječi uključuju ''[[mukhannathun]]'' (feminizirani muškarci), ''ma'bûn'', ''halaqī'' i ''baghghā''.<ref name="TEOEM" /> === Predmoderno doba === [[Datoteka:Portrait de Shah Abbas Ier et son page - MAO 494 - v5.jpg|mini|250px|desno|[[Abbas I|Abbas Veliki]] iz [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Irana]] sa [[Paž|pažom]] (1627), [[Perzijska minijatura|perzijska minijatura]] Muhammada Qasima u [[Muzej Louvre|Louvreu]];<ref name="Louvre.fr">{{cite web |last=Francis|first=Richard|date=2007|title=Shah Abbas I and his Page|url=https://www.louvre.fr/en/oeuvre-notices/shah-abbas-i-and-his-page|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201015029/https://www.louvre.fr/en/oeuvre-notices/shah-abbas-i-and-his-page|archive-date=1. 12. 2012|access-date=1. 12. 2020|website=Louvre.fr|publisher=[[Muzej Louvre|Louvre]]|quote=Seated under a tree beside a stream, [[Abbas I of Persia|Shah Abbas I]] is offered wine by a young [[cup-bearer]] he seems to be rather fond of, as his arm is around his shoulders. [...] European travellers remarked on the shah's taste for wine and festivities, and also noted his penchant for charming [[Page (servant)|pages]] and cup-bearers. If he were not wearing a turban, the curly hair and ambiguous beauty of the young man here might suggest a woman. [...] The scene is also susceptible of symbolic interpretation: there are a vast number of short [[Persian poetry|Persian poems]], in a tradition going back to the [[Medieval Persia|Middle Ages]], which are addressed to the "saqi," or cup-bearer, the poet calling on the latter to bring about the intoxication of [[Islamic mysticism|mystical experience]] by pouring wine into the cup.|location=[[Paris]]}}</ref> Evropski putnici koji su posjetili Iran tokom vladavine šaha Abbasa govorili su o njegovoj snažnoj želji za šarmantnim mladim [[Paž|paževima]] i peharnicima.<ref name="Louvre.fr" />]]Postoji malo dokaza o homoseksualnoj praksi u islamskim društvima tokom prvog stoljeća i po islamske ere.<ref name="iranica-law" /> Homoerotska poezija iznenada se pojavljuje krajem 8. vijeka nove ere, naročito u Bagdadu u djelu [[Abu Nuwas|Abu Nuwasa]] (756–814), koji je postao majstor svih savremenih žanrova arapske poezije.<ref name="iranica-law" /><ref>{{cite encyclopedia |title=Abu Nuwas &#124; Persian poet |encyclopedia=Britannica.com |url=https://www.britannica.com/biography/Abu-Nuwas |access-date=5. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160308023255/http://www.britannica.com/biography/Abu-Nuwas |archive-date=8. 3. 2016 |url-status=live}}</ref> Poznati autor [[Al-Jahiz|Jahiz]] pokušao je objasniti naglu promjenu u stavovima prema homoseksualnosti nakon [[Abasidska revolucija|Abasidske revolucije]] dolaskom abasidske vojske iz [[Horasan|Horasana]], za koje se kaže da su se tješili muškim [[Paž|paževima]] kada im je zabranjeno da sa sobom povedu svoje žene.<ref name="iranica-law" /> Prema brojnim autorima iz tog vremena, povećan prosperitet nakon ranih osvajanja bio je praćen navodnom "korupcijom morala" u dva sveta grada [[Meka|Meki]] i [[Medina|Medini]]; [[Clifford Edmund Bosworth|Bosworth]] i drugi zaključuju da je homoseksualna praksa postala rasprostranjenija tokom ovog vremena kao rezultat akulturacije stranim običajima, kao što su muzika i ples koji su praktikovali ''[[mukhannathun]]'', a koji su uglavnom bili stranog porijekla, dok drugi autori tvrde da je ovaj proces bio povezan sa međureligijskim dijalogom, posebno u i oko [[Transoksijana|Transoksijane]].<ref name="autogenerated1983" /><ref name="iranica-literature" /> Naredna stoljeća bila su svjedokom nastavka ovog trenda.<ref name="autogenerated1983" /> Za abasidskog halifu [[Al-Amin]]a ([[Vladavina|vl.]] 809–813) govorilo se da je zahtijevao da žene robinje budu obučene u mušku odjeću kako bi ga se nagovorilo na seks s njima, a šira moda za ''ghulamiyyat'' (djevojčice koje liče na dječake) odražava se u književnosti tog perioda.<ref name="autogenerated1983" /> Religijski učenjaci također su bili pod uticajem ovog okruženja, ali u manjoj mjeri; Glavni sudija Abasidskog halifata [[Yahya ibn Aktham]] dozvolio je homoseksualne činove, uprkos tome što je bio strog prema drugim seksualnim činovima kao što je [[Blud|blud]].{{refn|<ref name=FemaleHomosexuality/>{{rp|pp=8, 53, 58, 83}}}} Ovo se pokazalo kontroverznim za pisca, Abi Salmu, koji je napisao "nadali smo se da ćemo vidjeti pravdu na djelu, ali su naše molbe završile u očaju, jer, može li svijetu i njegovim ljudima biti dobroga kada Glavni sudija muslimana sodomizira (''yaluṯu'')?"<ref name="FemaleHomosexuality">{{Cite book |last=Habib |first=Samar |url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781135910099 |title=Female Homosexuality in the Middle East |date=6. 8. 2012 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-1-135-91009-9 |doi=10.4324/9780203941454}}</ref>{{rp|p=52}} Kasnije, u raspravi iz jedanaestog vijeka među učenjacima iz Bagdada, neki učenjaci koji su pokazivali crte [[Biseksualnost|biseksualnosti]] tvrdili su da je prirodno za muškarca da želi analni snošaj sa drugim muškarcem, ali da bi to bilo dozvoljeno tek u zagrobnom životu.<ref>{{cite book |last=Lange|first=Christian|url=|title=Paradise and Hell in Islamic Traditions|date=2016|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-50637-3|location=Cambridge United Kingdom|page=|author-link=}}</ref>{{rp|p=152}} Slično, El-Rouayheb sugeriše da, kako se islamska ortodoksija stabilizovala i religiozni učenjaci su smatrali sodomiju odvratnim grijehom više ili manje bez izuzetka, većina njih nije vjerovala da ova zabrana obuhvata zaljubljivanje ili pisanje poezije.<ref>{{Cite web |title=Katerina Dalacoura (2014) p.4|url=https://researchonline.lse.ac.uk/id/eprint/56822/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610091932/https://researchonline.lse.ac.uk/id/eprint/56822/1/Homosexuality_Middle|archive-date=10. 6. 2020|access-date=7. 3. 2017}}</ref> [[Datoteka:Mahmud and Ayaz and Shah Abbas I.jpg|mini|250px|desno|[[Mahmud od Ghaznija]] (u crvenoj odori), rukuje se sa šeikom, dok njegov pratilac [[Malik Ayaz]] stoji iza njega (1515)]]Shvatanja homoseksualnosti koja se nalaze u klasičnim islamskim tekstovima ličila su na [[Homoseksualnost u staroj Grčkoj|tradicije klasične Grčke]] i [[Homoseksualnost u starom Rimu|antičkog Rima]], a ne na savremeno razumijevanje seksualne orijentacije.<ref name="iranica-law" /><ref name="ali-105">{{Cite book |last=Ali |first=Kecia |title=Sexual Ethics And Islam |publisher=Oneworld Publications (Kindle edition) |year=2016 |page=105 |author-link=Kecia Ali}}</ref> U ranijim tekstovima očekivalo se da će mnoge zrele muškarce seksualno privlačiti i žene i adolescenti (uz navodni 'ideal' počevši od četrnaeste godine pa sve do izrastanja pune brade), i od takvih muškaraca se očekivalo da žele igrati samo aktivnu ulogu u homoseksualnom odnosu nakon što dostignu punoljetstvo.<ref name="iranica-law" /><ref name="ali-105" /> Ove norme nisu bile statične, međutim; dok se rast brade smatrao konvencionalnom dobi kada bi adolescent izgubio svoju homoerotsku privlačnost u ranijim periodima, dob stereotipnog voljenog postala je manje ograničena tokom kasnijih perioda.<ref name="iranica-law" /><ref name="iranica-literature">{{cite encyclopedia |title=HOMOSEXUALITY iii. IN PERSIAN LITERATURE|encyclopedia=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=[[Columbia University]]|location=[[New York City|New York]]|url=https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-iii|access-date=25. 6. 2021|last=Rowson|first=Everett K.|date=23. 3. 2012|author-link=Everett K. Rowson|orig-year=15 December 2004|volume=XII/4-5|pages=445–448, 449–454|doi=10.1163/2330-4804_EIRO_COM_11037|issn=2330-4804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130517035336/https://iranicaonline.org/articles/homosexuality-iii|archive-date=17. 5. 2013|doi-access=free}}</ref> Ovaj prototip bio je često predstavljan u [[Perzijska poezija|perzijskoj poeziji]] kroz [[Turkijski narodi|turkijske]] vojnike robove koji su u većini slučajeva bili znatno stariji od navodnog 'idealnog doba', a bio je ilustrovan i pričom o [[Mahmud od Ghaznija|Mahmudu od Ghaznija]] (971–1030), vladaru [[Ghaznavidsko Carstvo|Ghaznavidskog Carstva]], i njegovom peharniku [[Malik Ayaz]]u.<ref name="iranica-law" /><ref name="iranica-literature" /> [[Datoteka:Trenecito.jpg|mini|Ilustracija iz Tuhfet ul-Mulk, osmanskog rukopisa iz 1773.|412x412px]]Dok su klasični tekstovi i poezija pokrivali homoerotičnost na ograničen način, mnogi autori navode da je u brojnim periodima permisivnost i egalitarizam u diskursu o istospolnim vezama varirao od jednog do drugog konteksta.<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities" /><ref name=":4">{{Cite book|edition=1|title=Producing Desire: Changing Sexual Discourse in the Ottoman Middle East, 1500-1900|url=https://www.jstor.org/stable/10.1525/j.ctt1pnq80|publisher=University of California Press|date=2006|isbn=978-0-520-24564-8|first=Dror|last=Ze’evi |jstor=10.1525/j.ctt1pnq80 }}</ref><ref name=":5">{{Cite journal|title=Homosexuality in the Ottoman Empire|url=https://www.jstor.org/stable/41299403|journal=Historical Reflections / Réflexions Historiques|date=2007|issn=0315-7997|pages=101–116|volume=33|issue=1|first=Stephen O.|last=Murray |jstor=41299403 }}</ref> Murray tvrdi da uprkos normativnoj prirodi restriktivnog [[Pederastija|pederastičnog]] diskursa u dvorskim okruženjima, egalitarni istospolni odnosi su se dešavali;<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities" /> i dalje, Rowson ističe da su muški autori koji su pisali o seksu izgleda bili relativno ambivalentni prema ženskim istospolnim odnosima.<ref name="iranica-law" />Govoreći specifično o teritorijama Osmanskog Carstva, Ze'evi tvrdi da stigma vezana za odrasle pasivne partnere uobičajena [[Zlatno doba islama|u Zlatnom dobu islama]] izgleda sumnjivo odsutna iz osmanskih medicinskih rasprava; i dalje argumentuje da, s izuzetkom daleko više muškocentričnog, patrijarhalnog glasa, svakodnevni osmanski seksualni diskurs bio bi "nama (...) srodniji novijim televizijskim serijama kao što su ''[[Seks i grad]]'' ili ''[[Will i Grace]]'' nego većini seksualnog diskursa devetnaestog i dvadesetog vijeka."<ref name=":4" /> S druge strane, otvorenije diskusije o seksualnosti tokom ovog vremena mogu se naći u brojnim kontekstima. Zbirke kako narodne tako i klasične poezije i pjesama koje je sastavio [[Ali Ufkî]], sadrže brojne pjesme povezane s muškom i ženskom istospolnom ljubavlju, barem u jednom slučaju u egalitarnom kontekstu.<ref>{{Cite book|title=Ottoman And European Music In ʿAlī Ufuḳī 's Compendium, MS Turc 292|url=http://archive.org/details/haug-2019-ottoman-and-european-music-in-ali-ufuki-s-compendium-ms-turc-292|date=2019|last=Haug}}</ref> Djela [[Enderûnlu Fâzıl]]a na sličan način obuhvataju mušku i žensku istospolnu ljubav na znatno manje dobno segregiran način.<ref name=":6">{{Cite journal|title=Representation of Gender and Sexuality in Ottoman and Turkish Erotic Literature|url=https://www.jstor.org/stable/43383697|journal=The Turkish Studies Association Journal|date=2004|issn=2380-2952|pages=81–103|volume=28|issue=1/2|first=İrvin Cemil|last=Schick |jstor=43383697 }}</ref> [[Nedîm]], slavni osmanski pjesnik, izgleda da je slobodno govorio o ljubavi sa starijim muškarcima, jer je u svojoj turskoj i perzijskoj poeziji često spominjao brade.<ref name=":5" /> Slično, pozorište sjenki često je predstavljalo žensku istospolnu ljubav, kao i jednog od glavnih likova, ''[[Karagöz i Hacivat|Karagöza]]'', kako prebacuje između aktivnih i pasivnih uloga.<ref name=":6" /><ref name="lapidus">{{Cite book |author1=Ira M. Lapidus|title=A History of Islamic Societies|author2=Lena Salaymeh|publisher=Cambridge University Press (Kindle edition)|year=2014|isbn=978-0-521-51430-9|pages=361–362|quote=The attitudes toward homosexuality in the Ottoman Empire underwent a dramatic change during the 19th century. Before that time, Ottoman societal norms accepted homoerotic relations as normal, despite condemnation of homosexuality by religious scholars. The Ottoman Sultanic law (''[[Qanun (law)|qanun]]'') tended to equalize the treatment of hetero- and homosexuals. Dream interpretation literature accepted homosexuality as natural, and ''[[Karagöz and Hacivat|karagoz]]'', the principal character of popular puppet theater, engaged in both active and passive gay sex. However, in the 19th century, Ottoman society started to be influenced by European ideas about sexuality as well as the criticism leveled at the Ottoman society by European authors for its sexual and gender norms, including homosexuality. This criticism associated the weakness of the Ottoman state and corruption of the Ottoman government with Ottoman sexual corruption. By the 1850s, these ideas were prompting embarrassment and self-censorship among the Ottoman public regarding traditional attitudes toward sex in general and homosexuality in particular. Dream interpretation literature declined, the puppet theater was purged of its coarser elements, and homoeroticism began to be regarded as abnormal and shameful.}}</ref> Uprkos ovim izuzecima u određenim postavkama i periodima, homoseksualne prakse prisutne u dvorskim i 'uglednim' krugovima u islamskom svijetu uglavnom su ostale dobno segregirane. U medicinskoj tradiciji, traženje igranja pasivne uloge smatralo se neprirodnim i sramotnim za zrelog muškarca, a prateći grčke presedane, islamski svijet je to smatrao patološkim.<ref name="iranica-law" /><ref name="ali-105" /> Zato je medicinski izraz ''ubnah'' korišten za želju muškarca da isključivo prima analni odnos. Ljekari koji su teoretizirali o ''ubnah'' uključuju [[Muhammad ibn Zakariya al-Razi|Rhazesa]], koji je mislio da to korelira s malim genitalijama i da je liječenje moguće pod uslovom da se subjekt ne smatra previše feminiziranim a ponašanje ne bude "produženo".<ref>{{cite book |last=Massad |first=Joseph |url=https://archive.org/details/isbn_9780226509587 |title=Desiring Arabs |date=2007 |publisher=University of Chicago Press |isbn=9780226509600 |page=[https://archive.org/details/isbn_9780226509587/page/251 251] |url-access=registration}}.</ref> [[Dawud al-Antaki]], nasuprot tome, zagovarao je da je to moglo biti uzrokovano kiselkastom supstancom ugrađenom u vene anusa, uzrokujući svrbež i samim tim potrebu za olakšanjem.<ref>{{cite book |author=Khaled El-Rouayheb |url=https://books.google.com/books?id=undbSDztxVMC&pg=PA19 |title=Before Homosexuality in the Arab-Islamic World, 1500–1800 |date=2009 |publisher=University of Chicago Press |isbn=9780226729909 |pages=19–}}</ref> === Moderno doba === [[Datoteka:Lining up to use a boy.jpg|mini|upright|Osmanska ilustracija koja prikazuje mladog muškarca korištenog za grupni seks (iz ''Sawaqub al-Manaquib''), 19. vijek]]U 18. i 19. vijeku došlo je do uspona [[Islamski fundamentalizam|islamskog fundamentalizma]] poput [[Vehabizam|vehabizma]], koji je počeo zagovarati strožije pridržavanje hadisa.<ref name="falaky">{{cite journal |last1=Falaky |first1=Fayçal |date=2018 |title=Radical Islam, Tolerance, and the Enlightenment |journal=Studies in Eighteenth-Century Culture |volume=47 |pages=265–266 |doi=10.1353/sec.2018.0026 |s2cid=149570040}}</ref><ref name="evans">{{cite journal |last1=Evans |first1=Daniel |date=2013 |title=Oppression and Subalternity: Homosexual and Transgender in Islam |url=https://books.google.com/books?id=oz_wBQAAQBAJ&pg=PA109 |url-status=live |journal=Journal of the International Relations and Affairs Group |volume=3 |issue=1 |pages=109–110 |isbn=9781304399694 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034035/https://books.google.com/books?id=oz_wBQAAQBAJ&pg=PA109 |archive-date=19. 4. 2023 |access-date=28. 5. 2020}}</ref><ref name="dialmy">{{cite journal |last1=Dialmy |first1=Abdessamad |date=13. 5. 2010 |title=Sexuality and Islam |journal=The European Journal of Contraception & Reproductive Health Care |volume=15 |issue=3 |pages=160–168 |doi=10.3109/13625181003793339 |pmid=20441406 |s2cid=1099061}}</ref> Godine 1744. Muhammad bin Saud, plemenski vladar grada [[Diraja|Diriyah]], podržao je misiju [[Muhammed ibn Abdulvehab|ibn Abd al-Wahhaba]] i njih dvojica su se zakleli da će zajedno uspostaviti državu vođenu prema onome što su smatrali istinskim islamskim principima. Sljedećih sedamdeset godina, sve do ukidanja prve države 1818, vehabije su dominirale od [[Damask|Damaska]] do [[Bagdad|Bagdada]]. Homoseksualnost, koja je uglavnom bila tolerisana u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], postala je kriminalizovana pod vehabijama, a oni koji bi se proglasili krivima bili su bacani u smrt s vrhova munara.<ref name="falaky" /> Nekoliko decenija kasnije, 1858. godine, reforme [[Tanzimat]]a stupile su na snagu u Osmanskom Carstvu. Ove reforme, u cjelini, poništile su veliki dio presuda iz ranijih pravnih sistema. Kako pravilo o homoseksualnosti nije bilo uključeno u nove skupove zakona, Osmanlije su efektivno ukinule svaku zabranu homoseksualnosti, teorijsku ili drugačiju.<ref>{{cite news |author=Tehmina Kazi |date=7. 10. 2011 |title=The Ottoman empire's secular history undermines sharia claims |newspaper=UK Guardian |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2011/oct/07/ottoman-empire-secular-history-sharia |url-status=live |access-date=12. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401142651/https://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2011/oct/07/ottoman-empire-secular-history-sharia |archive-date=1. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite web |author=Ishtiaq Hussain |date=15. 2. 2011 |title=The Tanzimat: Secular Reforms in the Ottoman Empire |url=http://faith-matters.org/images/stories/fm-publications/the-tanzimat-final-web.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017061131/http://faith-matters.org/images/stories/fm-publications/the-tanzimat-final-web.pdf |archive-date=17. 10. 2016 |access-date=6. 10. 2012 |publisher=Faith Matters}}</ref><ref name=":2">{{cite journal |last1=Ozsoy |first1=Elif Ceylan |title=Decolonizing Decriminalization Analyses: Did the Ottomans Decriminalize Homosexuality in 1858? |journal=Journal of Homosexuality |date=2021 |volume=68 |issue=12 |pages=1979–2002 |doi=10.1080/00918369.2020.1715142|pmid=32069182 |hdl=10871/120331 |s2cid=<!-- 211191107 --> |hdl-access=free }}</ref> Međutim, mnogi autori tvrde da su efekti ovog reformskog perioda bili represija, a ne dalje prihvatanje, istospolnih veza: Özsoy piše da prije 19. vijeka, osmansko društvo nije efektivno ni kriminalizovalo homoseksualnost, dok Lapidus i Salaymeh tvrde da su do 1850-ih, uslijed evropskog uticaja, počeli cenzurisati istospolne odnose koje su nekada smatrali relativno normativnim.<ref name=":2" /><ref name="lapidus" /><ref>{{Cite journal|title=Hiding Sexuality: The Disappearance of Sexual Discourse in the Late Ottoman Middle East|url=https://www.jstor.org/stable/23178871|journal=Social Analysis: The International Journal of Social and Cultural Practice|date=2005|issn=0155-977X|pages=34–53|volume=49|issue=2|first=Dror|last=Ze'evi |doi=10.3167/015597705780886211 |jstor=23178871 }}</ref> Prema [[Dror Ze'evi|Droru Ze'eviju]], ovi represivni procesi oblikovali su devetnaesti vijek u Osmanskom Carstvu, rezultirajući reinterpretacijom lokalnog kulturnog materijala i tradicija.<ref name=":0">{{Cite journal |last=Zeevi|first=Dror|title=Hiding Sexuality - Disappearance of Sexual Discourse in the Late Ottoman Middle East|url=https://www.academia.edu/9535498|journal=Social Analysis}}</ref> Ze'evi prati ove procese do evropskih putnika koji osuđuju Osmanlije zbog njihovih navodno 'iskvarenih' seksualnih sklonosti, i tvrdi da su pismeni slojevi carstva reagovali 'ponovnim izmišljanjem' sopstvenih seksualnih normi.<ref name=":0" /> Novi diskurs idealizovanog, [[Heteronormativnost|heteronormativnog]] osmanskog svijeta koji je nadmašivao Evropu u njenoj navodnoj seksualnoj 'moralnosti' bio je proizvod ovog procesa, pri čemu su lokalne prakse i diskursi aktivno potiskivani kako bi se uskladili sa ovom izmišljenom tradicijom.<ref name=":0" /> Kada je riječ specifično o istospolnim odnosima, [[Ahmed Cevdet-paša]] je u to vrijeme izjavio:<blockquote>"Ljubitelji žena (''zendost'') su se namnožili, dok se broj ljubitelja dječaka (''mahbub'') smanjio. Kao da je zemlja progutala [[Lotov narod]]. Ljubav i afinitet koji su, u Istanbulu, bili ozloglašeno i uobičajeno usmjereni prema mladićima sada su preusmjereni na djevojke, u skladu s prirodom."<ref>{{cite book |last1=Kreil |first1=Aymon |last2=Sorbera |first2=Lucia |last3=Tolino |first3=Serena |title=Sex and Desire in Muslim Cultures: Beyond Norms and Transgression from the Abbasids to the Present Day |date=30. 6. 2022 |publisher=Bloomsbury Academic |isbn=978-0-7556-3713-3 |url=https://books.google.com/books?id=5xZ4EAAAQBAJ&pg=PA91 |page=91}}</ref></blockquote> Što se tiče muslimanskog svijeta općenito, Tilo Beckers tvrdi da iako su "endogenetske promjene" koje su pokušavale reinterpretirati religijske i kulturne tekstove bile uticajne na promjenu stavova viđenu u muslimanskom svijetu 19. vijeka, "egzogenetske promjene" iz evropskih zemalja su također definisale nove društvene stavove u muslimanskom svijetu.<ref name="beckers">Tilo Beckers, "Islam and the Acceptance of Homosexuality," in ''Islam and Homosexuality, Volume 1'', ed. Samar Habib, 64–65 (Praeger, 2009).</ref> Bauer na sličan način piše da "iako savremeni islamistički pokreti osuđuju homoseksualnost kao oblik zapadne dekadencije, trenutne predrasude prema njoj u muslimanskoj javnosti potiču od spoja tradicionalne islamske pravne teorije sa popularnim predodžbama koje su uvezene iz Evrope tokom kolonijalnog doba."<ref>{{cite news |author=Viola van Melis |date=16. 11. 2011 |title=Islam tolerierte früher Homosexuelle |url=https://hpd.de/node/12315 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503163831/https://hpd.de/node/12315 |archive-date=3. 5. 2019 |access-date=20. 1. 2019 |newspaper=HPD Humanistischer Pressedienst}}</ref> U nekim većinski muslimanskim zemljama, trenutni anti-LGBTQ zakoni donijeti su direktno od strane britanskih ili sovjetskih organa i zadržani su nakon sticanja nezavisnosti.<ref name="ahmadi">{{cite journal |author=Shafiqa Ahmadi|year=2012|title=Islam and Homosexuality: Religious Dogma, Colonial Rule, and the Quest for Belonging|url=https://scholarship.law.stjohns.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1709&context=jcred|url-status=live|journal=Journal of Civil Rights and Economic Development|volume=26|issue=3|pages=557–558|archive-url=https://web.archive.org/web/20190404044040/https://scholarship.law.stjohns.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1709&context=jcred|archive-date=4. 4. 2019|access-date=4. 4. 2019}}</ref><ref name="economist" /> [[Indijski kazneni zakon]] iz 1860, koji je uključivao i [[Član 377. Indijskog kaznenog zakona|zakon protiv sodomije]], korišten je kao osnova kaznenog zakonodavstva i u drugim dijelovima [[Britansko Carstvo|carstva]].<ref>{{cite web |author=Shanon Shah|title=Islam's LGBT allies|url=https://musliminstitute.org/freethinking/gender/islams-lgbt-allies|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190503163830/https://musliminstitute.org/freethinking/gender/islams-lgbt-allies|archive-date=3. 5. 2019|access-date=5. 4. 2019|website=Muslim Institute}}</ref> === Savremeni razvoji === U novije vrijeme, progon LGBTQ+ osoba također je pojačan usponom islamskog fundamentalizma i pojavom pokreta za prava homoseksualaca na Zapadu, što je omogućilo islamistima da prikazuju homoseksualnost kao štetni uvoz iz [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]].<ref name="economist" /> Dynes i Donaldson ističu da zemlje sjeverne Afrike pod francuskim kolonijalnim tutorstvom nisu imale propise protiv sodomije u svojim kolonijalnim zakonima, te da su njihovi anti-LGBTQ zakoni rođeni tek kasnije, kada se cjelokupna težina modernog muslimanskog javnog mnijenja obrušila na one koji bi, po uzoru na zapadne zagovornike oslobođenja homoseksualaca, tražili da homoseksualnost (prije svega odrasle muškarce u pasivnoj ulozi) učine javno uvaženom.<ref name="dynesdonaldson">{{cite book |last1=Dynes |first1=Wayne R. |title=Asian homosexuality |last2=Donaldson |first2=Stephen |date=1992 |publisher=Taylor & Francis |isbn=9780815305484 |page=X}}</ref> Nedavna dešavanja u mnogim zemljama odražavaju ovaj trend. U nekim državama, kao što su Iran i [[Irak]], dominira diskurs da je zapadni imperijalizam taj koji širi homoseksualnost.<ref name="evans" /> U [[Iran|Iranu]], nekoliko stotina političkih protivnika pogubljeno je neposredno nakon [[Iranska revolucija|Islamske revolucije 1979]], a režim je to pravdao optužujući ih za homoseksualnost. Homoseksualni odnos postao je krivično djelo kažnjivo smrću prema iranskom ''Islamskom kaznenom zakonu'' iz 1991. Iako je razloge za egzekucije u Iranu teško pratiti, postoje dokazi da je nekoliko osoba obješeno zbog homoseksualnog ponašanja tokom 2005–2006. i 2016. godine, pretežno u slučajevima sumnjivih optužbi za silovanje.<ref>{{cite book |author1=Asal, V. |title=Legal Path Dependence and the Long Arm of the Religious State: Sodomy Provisions and Gay Rights Across Nations and Over Time |author2=Sommer, U. |publisher=State University of New York Press |page=64}}</ref><ref name="economist" /> U [[Irak|Iraku]], gdje je homoseksualnost legalna, slom zakona i reda nakon [[Rat u Iraku|Drugog zaljevskog rata]] omogućio je islamističkim milicijama i osvetnicima da djeluju u skladu sa svojim predrasudama prema gej osobama, pri čemu je [[Islamska država|ISIL]] stekao posebnu ozloglašenost zbog stravičnih činova nasilja protiv LGBTQ osoba koji su počinjeni pod njihovom vlašću u dijelovima Sirije i Iraka.<ref name="economist" /> Međutim, u [[Egipat|Egiptu]], gdje homoseksualnost ponovo nije eksplicitno kriminalizovana, ista se često gonila na osnovu nejasno formulisanih zakona o "moralu". Pod trenutnom vlašću [[Abdel Fattah el-Sisi|Abdela Fattaha el-Sisija]], hapšenja LGBTQ osoba povećana su pet puta, što očito odražava nastojanje da se dopadne konzervativcima.<ref name="economist" /> U [[Uzbekistan|Uzbekistanu]], zakon o zabrani sodomije, donesen nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] s ciljem povećanja nataliteta, iskorišten je 2004. protiv aktiviste za prava homoseksualaca koji je zatvoren i podvrgnut ekstremnom zlostavljanju.<ref name="ahmadi" /> == Sveti tekstovi i islamska jurisprudencija == === Istospolni odnosi === ==== U Kuranu ==== {{Glavni|Islamski pogled na Lota|Liwat}} [[Datoteka:Lot BnF Persan 54 fol. 40.jpg|mini|upright|[[Lot u islamu|Lut]] bježi iz [[Sodoma i Gomora#Islam|grada]] sa svojim kćerima; njegova supruga gine od stijene. [[Perzijska minijatura]] (16. vijek), [[Nacionalna biblioteka Francuske]], [[Pariz]].]] Kuran sadrži nekoliko navodnih aluzija na homoseksualne aktivnosti, što je tokom stoljeća podstaklo značajne [[Tefsir|egzegetske]] i [[Fikh|pravne]] komentare.<ref name=EoQ>{{cite encyclopedia |author-last=Rowson |author-first=Everett K. |year=2006 |title=Homosexuality |editor-last=McAuliffe |editor-first=Jane Dammen |editor-link=Jane Dammen McAuliffe |encyclopedia=[[Encyclopaedia of the Qurʾān]] |volume=2 |location=[[Leiden]] |publisher=[[Brill Publishers]] |doi=10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00085 |pages=444–445 |isbn=90-04-14743-8}}</ref> Tema se najjasnije obrađuje u priči o [[Sodoma i Gomora#Islam|Sodomi i Gomori]] (sedam [[Ajet|ajeta]])<ref name="Muhammad Homosexuality">{{cite book |author-last=Wafer |author-first=Jim |year=1997 |chapter=Muhammad and Male Homosexuality |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA88 |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor1-link=Stephen O. Murray |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |location=[[New York City|New York]] i [[London]] |publisher=[[NYU Press]] |pages=88–96 |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0006 |isbn=9780814774687 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |s2cid=141668547 |access-date=20. 4. 2021 |archive-date=23. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230323020425/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA88 |url-status=live }}</ref> nakon što su muškarci iz grada zahtijevali seks s muškim glasnicima koje je Bog poslao Lotu (Lutu).<ref name=EoQ/><ref name=QL1>{{qref|7|80-84}}; {{qref|11|77-83}}; {{qref|21|74}}; {{qref|22|43}}; {{qref|26|165–175}}; {{qref|27|56–59}}; i {{qref|29|27–33}}.</ref><ref name=dr>Duran (1993) p. 179</ref><ref name="MC">Kligerman (2007) pp. 53–54</ref> Kuranski narativ uglavnom odgovara onome koji se nalazi u [[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]].<ref name=EoQ/> U jednom pasusu Kuran navodi da su muškarci "navalili na goste njegove" ([[Kuran 54:37]]), koristeći izraz koji paralelizuje formulacije kojima se opisuje [[Jusuf i Zulejha|pokušaj zavođenja]] [[Jusuf u islamu|Jusufa]], a u više drugih ajeta oni su optuženi da dolaze sa strašću muškarcima, a ne [[Žene u islamu|ženama]] (ili svojim suprugama).<ref name=EoQ/> Kuran označava taj blud, odnosno [[fahiša|fahišu]] ({{lang|ar|[[wikt:فاحشة|فاحشة]]|fāḥiša}}) nezapamćenim u historiji svijeta: {{Blockquote|tekst=I Luta, kada reče narodu svome: "Zašto činite razvrat koji niko prije vas na svijetu nije činio? Vi sa strašću prilazite muškarcima, umjesto ženama. Ta vi ste narod koji svaku granicu zla prelazi!" A odgovor naroda njegova bio je samo: "Istjerajte ih iz grada vašeg, oni su ljudi – čistunci!" I Mi smo spasili njega i porodicu njegovu, osim žene njegove; ona je ostala sa onima koji su uništeni. I na njih smo kišu sručili, pa pogledaj kako su skončali zločinci.|author={{qref|7|80-84|c=y}}}} Uništavanje "Lutovog naroda" općenito se smatra eksplicitno povezanim sa njihovim seksualnim praksama.<ref name="Muhammad Homosexuality"/> Kasnija egzegetska literatura gradila je na ovim ajetima dok su pisci pokušavali dati vlastite poglede na to šta se tačno dogodilo; postojala je opća saglasnost među mufesirima (tumačima) da blud na koji se aludiralo u kuranskim pasusima predstavlja pokušaj [[Sodomija#Islam|sodomije]], odnosno specifično [[analni seks]].<ref name=EoQ/> Neki islamski učenjaci, poput ''[[Zahirijski mezheb|zahirijskog]]'' (bukvalističkog) učenjaka [[Ibn Hazm|ibn Hazma]], tvrdili su da "Lutov narod" nije uništen isključivo zbog homoseksualnosti, već zbog nepoštivanja [[Poslanici u islamu|Božijih poslanika]] i pokušaja njihovog [[Silovanje|silovanja]].<ref>{{cite journal|last1=Kuggle|first1=Scott|last2=Hunt|first2=Stephen|title=Masculinity, Homosexuality and the Defence of Islam: A Case Study of Yusuf al-Qaradawi's Media Fatwa|journal=Religion and Gender|volume=2|issue=2|date=2012|pages=271–272}}</ref><ref name="kugle">{{cite book |author=Scott Siraj al-Haqq Kugle |title=Progressive Muslims: On Justice, Gender, and Pluralism |date=2003 |publisher=Oneworld Publications |editor=Omid Safi |chapter=Sexuality, diversity and ethics in the agenda of progressive Muslims |chapter-url=http://othersheepexecsite.com/Other_Sheep_Resource_Sexuality_Diversity_and_Ethics_in_the_Agenda_of_Progressive_Muslims_by_Scott_Siraj_al_Haqq_Kugle.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180526190939/http://othersheepexecsite.com/Other_Sheep_Resource_Sexuality_Diversity_and_Ethics_in_the_Agenda_of_Progressive_Muslims_by_Scott_Siraj_al_Haqq_Kugle.pdf |archive-date=26. 5. 2018}}</ref>{{rp|194–195}}<ref>Habib, S. (2008). Queer-Friendly Islamic Hermeneutics. Isim Review, 21(1), 32-33. Retrieved from https://hdl.handle.net/1887/17231</ref><ref>{{Cite book |title=Kugle, Scott Siraj al-Haqq (2010) Homosexuality in Islam: Critical Reflections on Gay, Lesbian, and Transgender Muslims. Oxford: Oneworld Publications |pages=51–53 |quote=the story is really about infidelity and how the Tribe of Lot schemed for ways to reject his Prophethood and his public standing in the community [...] They rejected him in a variety of ways, and their sexual assault of his guests was only one expression of their inner intention to deny Lot the dignity of being a Prophet and drive him from their cities}}</ref><ref>{{Cite book |title=Wunibald Müller, Homosexualität – eine Herausforderung für Theologie und Seelsorge, Mainz 1986, p. 64-65.}}</ref><ref>{{cite book |title=Andreas Ismail Mohr: "Wie steht der Koran zur Homosexualität?", in: LSVD Berlin-Brandenburg e.V. (Hrsg.): Muslime unter dem Regenbogen. Homosexualität, Migration und Islam. Berlin: Querverlag, 2004, p. 16}}</ref><ref>{{cite book |title=Noegel, Scott B.; Wheeler, Brannon M. (2010). Lot. The A to Z of Prophets in Islam and Judaism. Rowman & Littlefield Publishers, Incorporated. pp. 118–126. ISBN 978-0810876033}}</ref> Ipak, grijesi "Lutovog naroda" ({{lang|ar|[[wikt:لوط|لوط]]}}) su kasnije postali poslovični i same [[Arapski jezik|arapske]] riječi koje označavaju [[analni seks između muškaraca]], kao što su ''[[liwat]]'' ({{lang|ar|[[wikt:لواط|لواط]]|liwāṭ}}) i riječ za onoga ko čini taj čin ({{lang|ar|[[wikt:لوطي|لوطي]]|lūṭi}}), potiču od njegovog imena, iako Lut nije taj koji je tražio taj čin.<ref name="ReferenceA">Wayne Dynes, ''Encyclopaedia of Homosexuality'', New York, 1990.</ref> ===== Ajet o zinaluku ===== Postoji samo jedan odjeljak u Kuranu koji propisuje strogo pravni stav. Nije, međutim, ograničen samo na homoseksualno ponašanje i bavi se općenitije ''[[Zinaluk|zinalukom]]'' (ilegalnim seksualnim odnosima):<ref name="Muhammad Homosexuality"/> {{Blockquote|tekst=Kada neke od žena vaših blud počine, zatražite da to protiv njih četverica od vas posvjedoče, pa ako posvjedoče, držite ih u kućama sve dok ih smrt ne umori ili dok im Allah ne nađe izlaz. A ako dvoje to učine, izgrdite ih; pa ako se pokaju i poprave, onda ih na miru ostavite, jer Allah prima pokajanje i milostiv je.|author={{qref|4|15-16|c=y}}}} U egzegetskoj islamskoj literaturi ovaj ajet poslužio je kao temelj za gledište da je Muhammed imao blag pristup prema muškoj homoseksualnoj praksi.<ref name="Muhammad Homosexuality"/> Učenjak iz domena [[Orijentalistika|orijentalistike]] Pinhas Ben Nahum argumentovao je da je "očigledno da je Poslanik na ovaj porok gledao sa filozofskom ravnodušnošću. Ne samo da kazna nije indicirana — vjerovatno je to bio manji javni prekor ili uvrjeda blage prirode — već je i puko pokajanje bilo dovoljno da se kazna izbjegne."<ref name="Muhammad Homosexuality"/> Većina mufesira smatra da se ovi ajeti odnose na nezakonite heteroseksualne odnose, iako manjinski stav koji se pripisuje [[Mutezilije|mutezilijskom]] učenjaku Abu Muslimu al-Isfahaniju ove ajete tumači kao referencu na homoseksualne odnose. Ovakav stav su srednjovjekovni učenjaci naširoko odbacili, no u modernim vremenima pronašao je određeno prihvatanje.<ref name=EoQ/> ===== Peharnici u Džennetu ===== Određeni kuranski ajeti koji opisuju [[Džennet|islamski raj]] govore o vječno mladim poslužiteljima koji ga nastanjuju, i opisani su kao [[Ropstvo u islamu|sluge muškog i ženskog spola]]:<ref name="Rustomji 2017">{{cite book |author-last=Rustomji |author-first=Nerina |year=2017 |chapter=Beauty in the Garden: Aesthetics and the ''Wildān'', ''Ghilmān'', and ''Ḥūr'' |chapter-url=https://books.google.com/books?id=5_MoDgAAQBAJ&pg=PA297 |editor1-last=Günther |editor1-first=Sebastian |editor2-last=Lawson |editor2-first=Todd |title=Roads to Paradise: Eschatology and Concepts of the Hereafter in Islam |location=[[Leiden]] i [[Boston]] |publisher=[[Brill Publishers]] |pages=297–307 |series=Islamic History and Civilization |volume=136 |doi=10.1163/9789004333154_014 |isbn=978-90-04-33315-4 |issn=0929-2403 |lccn=2016047258 |access-date=1. 12. 2021 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034025/https://books.google.com/books?id=5_MoDgAAQBAJ&pg=PA297 |url-status=live }}</ref> dok se za žene koristi naziv ''[[Hurija|ḥūr]]'', mladići se zovu ''[[Ghilman|ghilmān]]'', ''wildān'', i ''suqāh''.<ref name="Rustomji 2017"/> Dječaci sluge u Kuranu nazivaju se "vječnim mladićima" ({{qref|56|17}}, {{qref|76|19}}) ili "mladićima" ({{qref|52|24}}) koji toče [[Vino#Islam|vino]] i uslužuju hranom [[Blagoslov#Islam|blažene]].<ref name="Rustomji 2017"/> Iako se u literaturi ''[[tefsir]]a'' to ne tretira kao homoerotska asocijacija, u drugim književnim formama se ovakva poveznica povlačila, uglavnom kroz humor.<ref name=EoQ/> Naprimjer, pjesnik iz vremena [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]] [[Abu Nuwas]] napisao je:<ref>{{cite encyclopedia|encyclopedia=Homosexuality and Religion: An Encyclopedia|title=Islam|author=Elyse Semerdjian|page=132|editor=Jeffrey S. Siker|publisher=Greenwood Press|year=2007}}</ref> {{blockquote|tekst= Pojavio se prelijepi dječak, donoseći vino <br /> Glatkih ruku i prstiju išaranih kanom <br /> I sa dugom kosom od zlatnih uvojaka oko obraza ... <br /> Imam momčića nalik prekrasnim dječacima dženetskim <br /> Velikih, krasnih očiju njegovih}} Pravnici [[Hanefijski mezheb|hanefijskog]] mezheba ovom problemu posvetili su se ozbiljno, propitujući mogućnost ali na koncu odbijajući pomisao da će homoseksualni užici, isto kao i vino, iako ovosvjetovno zabranjeni biti dozvoljeni u [[Ahiret|zagrobnom životu]].<ref name=EoQ/><ref name=iranica-law/> Ibn 'Abidinova Hashiya bilježi diskusiju bagdadskih učenjaka iz jedanaestog vijeka, gdje su pojedini stali u odbranu takve analogije.<ref>{{cite book |last= Lange|first= Christian|author-link= |date= 2016|title= Paradise and Hell in Islamic Traditions|url= |location= Cambridge United Kingdom|publisher= Cambridge University Press|page= |isbn=978-0-521-50637-3}}</ref> ==== U hadisu ==== [[Hadis]]i svjedoče da [[Homoseksualno ponašanje|homoseksualni odnosi]] nisu bili strani fenomen na [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu u sedmom vijeku]].<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities"/><ref name="autogenerated1983"/> Međutim, s obzirom na to da Kuran ne uspostavlja sankcije za homoseksualne postupke, islamski zakonodavci su se sve više okretali izričitijim hadiskim tekstovima tražeći odgovarajuću kaznu.<ref name=EoQ/><ref name="hmy"/><ref name="autogenerated1983">{{cite encyclopedia |year=1986 |title=Liwāṭ |editor1-last=Bosworth |editor1-first=C. E. |editor1-link=Clifford Edmund Bosworth |editor2-last=van Donzel |editor2-first=E. J. |editor2-link=Emeri Johannes van Donzel |editor3-last=Heinrichs |editor3-first=W. P. |editor3-link=Wolfhart Heinrichs |editor4-last=Lewis |editor4-first=B. |editor5-last=Pellat |editor5-first=Ch. |editor5-link=Charles Pellat |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam#2nd edition, EI2|Encyclopaedia of Islam, Second Edition]] |location=[[Leiden]] |publisher=[[Brill Publishers]] |volume=5 |doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_4677 |isbn=978-90-04-16121-4}}</ref><ref name="hmy">{{cite web |author1=Mohd Izwan bin Md Yusof |display-authors=1|author2=Muhd. Najib bin Abdul Kadir |author3=Mazlan bin Ibrahim |author4=Khader bin Ahmad |author5=Murshidi bin Mohd Noor |author6=Saiful Azhar bin Saadon |title=Hadith Sahih on Behaviour of LGBT |url=http://www.islam.gov.my/images/ePenerbitan/Hadis-hadis_Sahih_Berkaitan_Perlakuan_LGBT_BI.pdf |website=islam.gov.my |publisher=[[Government of Malaysia]] |access-date=26. 7. 2019 |archive-date=24. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181024202538/http://www.islam.gov.my/images/ePenerbitan/Hadis-hadis_Sahih_Berkaitan_Perlakuan_LGBT_BI.pdf |url-status=live }}</ref> {{blockquote|tekst=Od Ebu Muse el-Eš'arija, prenosi se da je Poslanik rekao: "Kada žena priđe ženi, obje su bludnice, a kada muškarac priđe muškarcu, obojica su bludnici."|Al-Tabarani u al-Mu‘jam al-Awat: 4157, Al-Bayhaqi, Su‘ab al-Iman: 5075}} Premda se u najpoznatijim i najvjerodostojnijim hadiskim zbirkama (''[[Sahih al-Bukhari]]'' i ''[[Sahih Muslim]]'') ne pronalaze izvještaji koji tretiraju homoseksualnost, ostale priznate zbirke navode brojne kritike na račun "postupka Lutovog naroda" ([[analni seks između muškaraca]]).<ref name=iranica-law/> Sudeći po [[Oliver Leaman|Oliveru Leamanu]], predaje dopuštaju homoerotske osjećaje ukoliko ne rezultiraju činom.<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities"/><ref name="leaman">{{cite encyclopedia |first=Oliver |last=Leaman |entry=Homosexuality |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World |editor=John L. Esposito |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2009 |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0949 |url-access=subscription |quote=This ambiguity is reflected in the ḥadīth of the Prophet, some of which make a distinction between the partners in a homosexual act, and many of which seem to permit homoerotic feelings, as long as those feelings are not translated into action. |isbn=9780195305135 |access-date=7. 7. 2017 |archive-date=11. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170811201009/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0949 |url-status=live }}</ref> Ipak, u jednom hadisu pripisanom direktno Muhammedu, a prisutnom u više različitih verzija, poslanik potvrđuje iskušenje homoerotike prema dječacima i upozorava [[Ashabi|ashabe]] na to: "Ne gledajte golobrade mladiće, jer zaista su im oči zamamnije negoli u ''[[hurija|hurija]]''"<ref name="Muhammad Homosexuality"/><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ZEAEnGz7CLAC&pg=PA14|page=14|author=Elyse Semerdjian|title="Off the Straight Path": Illicit Sex, Law, and Community in Ottoman Aleppo|publisher=Syracuse University Press|year=2008|quote=one hadith acknowledged the temptation to indulge in sex with young men: "Do not gaze at the beardless youths, for verily they have eyes more tempting than the ''houris'' [big-eyed maidens]."|isbn=9780815631736}}</ref> ili "... jer zaista naliče na ''hurije''".<ref name="Muhammad Homosexuality"/><ref>{{cite book|script-title=ar:كشف الخفاء ومزيل الإلباس |title=Kash Al-khafa |author=إسماعيل العجلوني(Ismail Ajlouni)|page=hadith no. 2997|quote={{lang|ar|لا تنظروا إلى المردان فإن فيهم لمحة من الحور}}}} (cf. [[Dictionary of Modern Written Arabic]] 3rd ed. p. 878: {{lang|ar|فيه لمحة من ابيه}} = he looks like his father)</ref> Ti mladići bez brade su nadalje portretirani u kitnjastim odorama i mirišljave kose.<ref name="Muhammad Homosexuality"/><ref>{{cite encyclopedia|encyclopedia=Homosexuality and Religion: An Encyclopedia|title=Islam|author=Elyse Semerdjian|page=131|editor=Jeffrey S. Siker|publisher=Greenwood Press|year=2007|quote=The Prophet also issued warnings such as "do not gaze at the beardless youths, for verily they have eyes more tempting than the houris" (Wright, 7). These beardless boys are also described as wearing sumptuous robes and having perfumed hair.}}</ref> Shodno navedenom, vjerski poglavari koji su u sumnji spram muškog kontrolisanja strasti su zabranjivali samo gledanje i žudnju spram osoba oba spola.<ref name="Conclusion Islamic Homosexualities"/> Dodatno, postoje "navodni (ali kontradiktorni) izvještaji" (''athar'') ranih [[halifa]] o provedenim presudama sodomije.<ref name=iranica-law/><ref name="Muhammad Homosexuality"/> Smatra se da je [[Ebu-Bekr]] sugerisao bacanje zida na optuženika ili njegovo [[Spaljivanje na lomači|živo spaljivanje]],<ref name="Muhammad Homosexuality"/> dok [[Alija ibn Ebu-Talib|Ali]] navodno naređuje smrt kamenovanjem za jednoga prijestupnika a drugog naređuje baciti naglavačke sa najvišeg mjesta u gradu; a prema riječima [[Ibn-Abbas]]a taj zadnji čin potrebno je popratiti [[Kamenovanje u islamu|kamenovanjem]].<ref name="autogenerated1983"/><ref name="Muhammad Homosexuality"/> Hadisa koji bilježe homoerotične pojave kod žena osjetno je manje;<ref>{{cite encyclopedia|author1=Al-Hurr al-Aamili|author-link1=Al-Hurr al-Aamili|title=Wasā'il al-Shīʿa|title-link=Wasā'il al-Shīʿa|script-title=ar: وسائل الشيعة|trans-title=Things of the followers|language=ar|at=Hadith number 34467-34481}}</ref><ref>{{cite book|last1=Atighetchi|first1=Dariusch|title=Islamic bioethics problems and perspectives|date=2007|publisher=Springer Science & Business Media|location=New York|isbn=9781402049620|page=149|url=https://books.google.com/books?id=Tdm9V89lW3IC&pg=PA149|access-date=13. 7. 2017|archive-date=19. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034034/https://books.google.com/books?id=Tdm9V89lW3IC&pg=PA149|url-status=live}}</ref> i kazne za [[Lezbijstvo|lezbijstvo]] nisu razjašnjene. ==== U tradicionalnoj jurisprudenciji ==== Rijetkost eksplicitnih navoda u hadisu te neslaganje informacija o odlukama prvih vladara donijeli su nesuglasice među islamskim učenjacima u tumačenju propisnih kazni.<ref name="iranica-law" /><ref name="ia601301.us.archive.org" /> Islamsko pravo (fikh) ne posmatra seksualnost na ovaj način shvatajući da taj koncept u klasičnom zakonu nosi terminološku osnovu ''[[liwat]]'' te ''[[zinaluk|zina]]''.<ref>{{Cite book |last=Habib |first=Samar |url=https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&q=homosexuality+fiqh&pg=PA217 |title=Islam and Homosexuality |date=2010 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-37903-1 |pages=204 |access-date=2. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034026/https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&q=homosexuality+fiqh&pg=PA217 |archive-date=19. 4. 2023 |url-status=live}}</ref> Uglavnom, opće stanovište je da takvi postupci nemaju mjesta u pravno odobrenom obliku jer su se događali van zakonski dozvoljenog islamskog [[Brak u islamu|braka]].<ref>{{cite encyclopedia |year=2014 |title=Homosexuality |encyclopedia=The Oxford Dictionary of Islam |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e874 |access-date=7. 7. 2017 |editor=John L. Esposito |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20211214201353/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e874 |archive-date=14. 12. 2021}}</ref> Svi [[Fikh|glavni pravci islamskog prava]] osudili su ovaj pristup shodno njegovom kršenju moralnih i legalnih pravila i učenja o [[Islamski pogledi na analni seks|''liwatu'']] (analnom seksu) ističući takve prekršaje podvrgnute kazni,<ref>{{Cite book |last=Habib |first=Samar |url=https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&q=homosexuality+fiqh&pg=PA217 |title=Islam and Homosexuality |date=2010 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-37903-1 |pages=208 |access-date=2. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034026/https://books.google.com/books?id=9y_TyzK9_5oC&q=homosexuality+fiqh&pg=PA217 |archive-date=19. 4. 2023 |url-status=live}}</ref> te su se tako tretirali sa podudaranjima sličnim zakonima koji propisuju mjere vezane za ''[[zinaluk|zina]]''.<ref name="peters">{{Cite book |last=Peters |first=Rudolph |url=https://archive.org/details/crimepunishmenti00pete_738 |title=Crime and Punishment in Islamic Law: Theory and Practice from the Sixteenth to the Twenty-First Century |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |pages=[https://archive.org/details/crimepunishmenti00pete_738/page/n73 61]–62 |url-access=limited}}</ref> Zbog strogih zahtjeva klasičnog suda za priznavanje takvih djela pred lice zakona pri traženju kazne za kršenje takvih moralnih kodeksa, sudije propisuju smrt u određenom broju oblika i situacija (ili pak po pitanjima koja odstupaju od striktnih presuda), i te sudije mogu biti iz raznih islamskih [[Mezheb|pravaca]].<ref name="peters" /> Dok hanbelije izriču istu presudu o svim vrstama sodomije tražeći za iste smrtonosne presude u svim fazama u okvirima striktnih opisa prekršaja (za sve odrasle slobodne počinioce), ostale škole (naročito [[Hanefijski mezheb|hanefijska]]) opcije svode na odluku pojedinog sudije oslanjajući se na težinu samog djela uz olakšavajuće kazne poput ublažavanja sankcija smanjivanjem udaraca, bez fizičkih posljedica.<ref name="autogenerated1983" /><ref name="peters" /> === Rodno varijantne osobe === {{Glavni|Mukhannathun}} U [[Arapska književnost|klasičnoj arapskoj]] i [[Islamska književnost|islamskoj]] književnosti izraz u množini ''[[mukhannathun]]'' (jednina: ''mukhannath'') bio je termin koji se upotrebljavao za opisivanje [[Rodne varijacije|rodno varijantnih osoba]], a obično se odnosio na [[Feminiziranost|feminizirane]] [[muškarci|muškarce]] ili osobe s dvosmislenim spolnim karakteristikama, koji su izgledali ženstveno i funkcionisali seksualno ili socijalno u [[Rodne uloge|ulogama]] koje su obično pripadale [[žene|ženama]].<ref name="TEOEM">{{cite journal |last=Rowson |first=Everett K. |author-link=Everett K. Rowson |title=The Effeminates of Early Medina |journal=[[Journal of the American Oriental Society]] |publisher=[[American Oriental Society]] |volume=111 |issue=4 |pages=671–693 |date= 1991 |url=http://www.williamapercy.com/wiki/images/The_effeminates_of_early_medina.pdf |doi=10.2307/603399 |issn=0003-0279 |jstor=603399 |citeseerx=10.1.1.693.1504 |lccn=12032032 |oclc=47785421 |s2cid=163738149 |access-date=7. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081001195534/http://www.williamapercy.com/wiki/images/The_effeminates_of_early_medina.pdf |archive-date=1. 10. 2008 |url-status=dead}}</ref><ref name="TransgenderHealth 2020"/><ref name="Geissinger 2021">{{cite book |author-last=Geissinger |author-first=Ash |year=2021 |chapter=Applying Gender and Queer Theory to Pre-modern sources |chapter-url=https://books.google.com/books?id=ABYHEAAAQBAJ&pg=PA101 |editor-last=Howe |editor-first=Justine |title=The Routledge Handbook of Islam and Gender |location=[[London]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Routledge]] |edition=1st |pages=101–115 |doi=10.4324/9781351256568-6 |isbn=978-1-351-25656-8 |s2cid=224909490 |access-date=9. 11. 2021 |archive-date=19. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419034025/https://books.google.com/books?id=ABYHEAAAQBAJ&pg=PA101 |url-status=live }}</ref><ref name="Transgenderism 2017">{{cite journal |last=Alipour |first=Mehrdad |date=2017 |title=Islamic shari'a law, neotraditionalist Muslim scholars and transgender sex-reassignment surgery: A case study of Ayatollah Khomeini's and Sheikh al-Tantawi's fatwas |journal=[[International Journal of Transgenderism]] |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=18 |issue=1 |pages=91–103 |doi=10.1080/15532739.2016.1250239 |doi-access=free |issn=1553-2739 |lccn=2004213389 |oclc=56795128 |s2cid=152120329 }}</ref> Prema riječima iranskog stručnjaka Mehrdada Alipoura, "u predmodernom dobu, muslimanska društva bila su svjesna pet manifestacija rodne neodređenosti: Ovo se može vidjeti kroz ličnosti poput ''khasi'' (eunuha), ''[[Hijra|hijre]]'', ''mukhannath'', ''mamsuh'' i ''khuntha'' (hermafrodit/interseksualan)."<ref name="Transgenderism 2017"/> Specijalisti za [[Rodne studije|rodne studije]] Aisya Aymanee M. Zaharin i Maria Pallotta-Chiarolli daju sljedeće pojašnjenje uloge izraza ''mukhannath'' na bazi brojnih studija u obimnim tekstovima hadiskih rasprava: {{blockquote|tekst=Razni stručnjaci poput Alipoura (2017) i Rowsona (1991) pozivaju se na prisustvo onih zvanih ''mukhannath'' čije karakteristike liče na žensko kretanje... Za [[Trans žena|trans žene]] se u arapskom koristi pojam ''mukhannith'' i oni su, navodno za razliku od ''mukhannatha'' osobe koje prolaze fizičku preobrazbu kroz promjene spolnih karakteristika... Nasuprot navedenima, ''khuntha'', ili [[Interseksualnost|interseksualna osoba]], osoba je koja rađanjem sadrži odlike za oba spola, tako da su te osobe prepoznate i zaštićene unutar zakonskih učenja islama... I mada u Kuranu nema očitog spominjanja ovih pojmova, isti propisi dozvoljavaju prepoznavanje "neprokreacije" u istom nivou kao i odsustvo djece...<ref name="TransgenderHealth 2020"/>}} Starije izjave učenjaka iz domena historijske dokumentacije vezane uz rad čuvenog prenosioca učenja i islamskog učenjaka, a naprimjer to je i hadiski poznavalac [[An-Nawawi]], prepoznaju pojam mukhannath.<blockquote>Mukhannath je onaj ("muškarac") koji u svojim pokretima, svojoj pojavi i u svom govoru nosi obilježja žene. Postoje dva tipa; prvi je onaj kod kojeg su ova svojstva urođena, on ih nije sam uzeo te na tome nema grijeha, nema krivice i nema stida, sve dok on to ne zloupotrebljava radi zarade... Drugi pak svjesno poprima ženska obilježja neetično i time nosi teret prestupništva shodno nepoštivanju morala.<ref name="TEOEM"/></blockquote>Pojedine izreke Poslanika bilježe prepoznavanja te kažnjavanje i isključenje nekolicine osoba pod ovim terminima usljed njihovog miješanja s osobama van kruga dozvoljenog odnosa. === Druge seksualne prepoznatljivosti === Shvatanje o različitim seksualnim aspektima i osjećanjima u okrilju kuranskih razmatranja ostaje limitirano kod naučnika; klasična i prepoznatljiva učenja iz islamskog pravnog registra donose primarnu diskusiju propisa zakona u postavljanju ograničenja po onom što bi ugrozilo temeljne izjave. Riječ homoseksualnost zaista nema jasnog spominjanja unutar islamske misli većeg dometa ukoliko ne referiše na bludničenje istospolnih okvira te oblike grijeha prema prijašnjim vjerovjesnicima kao sa primjerom historijske sodomije u priči oko učenja koje se spaja sa Poslanikom Luthom... Srodni pojmovi koje donosi diskurs unutar religije i okoline prepoznaje nedostatak specifikacija identiteta o onome u domenu današnjeg poimanja savremenih pravaca te o biseksualnosti i prepoznatljivoj [[aseksualnost|aseksualnosti]]<ref>{{cite journal |last=Aulia |first=M. Ayatullah Firman |title=LGBT Perspective of Nature, Sharia Law and Interpretation of the Qur'an, Ministry of Religion of the Republic of Indonesia, Surah al-A'raf Verses 80–81 |journal=Al-Irfani: Journal of Al Qur'anic and Tafsir |volume=5 |issue=1 |year=2024 |pages=26–45 |doi=10.51700/irfani.v5i1.602}}</ref>. == Moderni zakoni u većinski muslimanskim zemljama {{Anchor|Homosexuality_laws_in_majority-Muslim_countries}}== {{Further|LGBT prava po državama ili teritorijama}} [[Datoteka:World laws pertaining to homosexual relationships and expression.svg|mini|280px|Istopolni odnosi ilegalni: {{legend|#800000|[[Smrtna kazna]]}}{{legend|#cc6633|Smrtna kazna u zakonu, ali se ne primjenjuje}}{{legend|#ec8028|Zatvorska kazna}} {{legend|#f9dc36|Neprovedena kazna}}]] === Kriminalizacija === {{Further|Kriminalizacija homoseksualnosti}} Međunarodni propisi u modernim državama daju i dalje izreku smrti i oštre zatvorske kazne u zemljama pogođenim rigoroznim pristupima u okvirima sudskih procedura; one variraju i danas općenito zahvataju veće regije u azijskim okvirima ili državnim uredima pod afričkim okriljem. [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Saudijska Arabija]], [[Irak]], i slično donose razmatranja smrtnih presuda ili u nekim regijama [[Malezija|Malezije]] dugogodišnje presude te zatvorske okvire sa uvažavanjem vjerskih odbora koji bi to u skladu iznosili spram razmatranja shodno šerijatu. Afganistan donosi u svojoj vlasti (značajno talibanske organizacije) istupanja u strogim zatvorima ili progonima homoseksualnih formi usljed strogog propisivanja te smrtonosnih procesa ukoliko doznaju počinjenje. Državni sudovi unutar [[Katar]]a osuđivali su ljude i po nejasnim moralnim postavkama te su pretrpjeli kritike međunarodnih aktera iz domena zaštite prava iz svih nivoa UN-a. === Legalizacija === [[Datoteka:21. İstanbul Onur Yürüyüşü Gay Pride (58).jpg|250px|mini|Parada ponosa 2013, Istanbul, Turska.]] Istospolni odnosi legalni su u državama i pokrajinama kao što su [[Albanija]], [[Azerbejdžan]], [[Bahrein]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Obala Slonovače]], [[Džibuti]], [[Gvineja-Bisau]], [[Jordan]], [[Kazahstan]], [[Kosovo]], [[Kirgistan]], [[Niger]], [[Tadžikistan]], [[Turska]], područje [[Zapadna obala|Zapadne obale]] ([[Država Palestina]]), [[Indonezija]] (''[[de jure]]''; sa izuzetkom provincije [[Aceh]]), i na području [[Sjeverni Kipar|Sjevernog Kipra]]. U Albaniji i Turskoj su prisutna zalaganja i borbe za legalizaciju brakova onih pripadnosti koje traže jednaka shvatanja s obzirom na pripadanja istog pola u državnim propisima.<ref name="Lowen">{{cite news |last=Lowen |first=Mark |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8177544.stm |title=Albania 'to approve gay marriage' |work=BBC News |date=30. 7. 2009 |access-date=22. 4. 2013 |archive-date=5. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190305133216/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8177544.stm |url-status=live }}</ref> ==== Zaštita od diskriminacije ==== Među navedenim državama i onim sa uvažavanjem manjina i njihovim istupanjem, ističe se pravilo tolerancije prisutno i unutar kosovske ustave administracije zaštite i podrške prava. BiH je zaštitu protiv napada i diskriminacije osigurala još pravnim okvirom i Zakonima iz ranijih 2009-ih, štiteći one napadnute spram identitetskih opredjeljenja na spol ili odabir.<ref>{{Cite web |title=Law on Prohibition of Discrimination |url=https://www.osce.org/mission-to-bosnia-and-herzegovina/378832?download=true |access-date=31. 8. 2025 |website=Organization for Security and Co-operation in Europe}}</ref> == Javno mnijenje među muslimanima == Istraživanja organizacija popratnih anketa te navodi svjedoče uvažavanju pojedinih muslimanskih opredjeljenja, pogotovo prepoznatljivoj manjoj diskriminaciji usljed integracije i sticanja višeg vida edukativne tolerancije; države zapada pokazale su veću podudarnost u podršci shvatanja i pomoći LGBTQ nivoima unutar domena podržanog u Americi te manjem stepenu evropskih migracijskih struja, ali primjećuje se jasan rasjed kod domena muslimanskog prepoznavanja unutar pretežito istočnih država uz naglašenost većinskog muslimanskog postotka stanovništva gdje preovladava protivljenje po svim dobnim razmacima (kod mlađih nerijetko oštrija linija protivljenja shodno izričitim medreskim sistemima te manjoj vanjskoj usmjerenosti integracija).<ref name=GlobalDivide>{{cite web|url=http://www.pewglobal.org/2013/06/04/the-global-divide-on-homosexuality/|publisher=[[Pew Research Center]]|title=The Global Divide on Homosexuality|date=4. 6. 2013|access-date=9. 6. 2013|archive-date=3. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131103034522/http://www.pewglobal.org/2013/06/04/the-global-divide-on-homosexuality/|url-status=live}}</ref> == LGBTQ pokreti unutar islama == Značajan rast podrške unutar muslimanskog stanovništva razvio se unutar naprednih shvatanja manjina na teritorijima šire posvećenosti i u sklopu vjerskih domena, donoseći uspostavljanje imamskih funkcija iz LGBTQ slojeva koji se pretežno koncentrišu zapadom a uključuju muslimanske fondacije, džamije i vijeća otvorena za inkluzivno praktikovanje i propovijed. Organizacije bilježe formiranje otvorenih domova sa punom ravnopravnošću spolova uz prisustvovanje trans, gej, i drugih skupina obredu bez prisile odricanja identiteta. Osnivači takvih organizacija zabilježili su podizanja svijesti kroz brojne aktivističke pohode, te pružili zaštitu u procesima nalaženja istomišljenika s prepoznavanjem jednakog odricanja tradicionalističke okoline i strogih pogubnih formi islamskih radikalista.<ref>{{cite web|last=Banerji|first=Robin|date=30. 11. 2012|title=Gay-friendly 'mosque' opens in Paris|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20547335|access-date=27. 3. 2021|website=BBC|archive-date=21. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220921070447/https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20547335|url-status=live}}</ref> == Također pogledajte == * [[Rodne uloge u islamu]] * [[Seksualnost u islamu|Islamska seksualna jurisprudencija]] == Reference == <references /> == Dodatna literatura == {{refbegin}} * {{Cite book |last=Birdal |first=Mehmet Sinan |year=2020 |chapter=The State of Being LGBT in the Age of Reaction: Post-2011 Visibility and Repression in the Middle East and North Africa |editor1-last=Bosia |editor1-first=Michael J. |editor2-last=McEvoy |editor2-first=Sandra M. |editor3-last=Rahman |editor3-first=Momin|display-editors=1 |title=The Oxford Handbook of Global LGBT and Sexual Diversity Politics |location=[[Oxford]] i [[New York City|New York]] |publisher=[[Oxford University Press]] |doi=10.1093/oxfordhb/9780190673741.013.16 |isbn=9780190673741}} * {{cite book |last=García Rodríguez |first=Diego |author-link=Diego Garcia Rodriguez |title=Gender, Sexuality and Islam in Contemporary Indonesia: Queer Muslims and their Allies |publisher=Routledge |year=2023 |isbn=9781032298825}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Homosexuality and Islam}} * [https://www.youtube.com/playlist?list=PLE3saqAXcc3ahCLB4FWqyd7XAJ_Lh72IZ Serija predavanja o LGBTQI] [[Kategorija:Seksualna orijentacija]] [[Kategorija:LGBTQ i islam| ]] hc8kpvoghco6vtp5bwaudaplmq1tg4f 10 534002 3841199 2026-05-06T18:59:27Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{Sidebar with collapsible lists | name = Transrodnost | pretitle = Dio [[Spisak transrodnih tema|serije]] o | title = [[Transrodnost|Transrodnim temama]] | expanded = {{{expanded|{{{1|}}}}}} | listclass = hlist | listtitlestyle = background: lavender; padding-left: 3px; | liststyle = padding-top: 0.2em<!-- (otherwise starts too close to heading's background) -->; padding-bottom: 0.7em<!-- (as consequence of padding-top plus making the... 3841199 wikitext text/x-wiki {{Sidebar with collapsible lists | name = Transrodnost | pretitle = Dio [[Spisak transrodnih tema|serije]] o | title = [[Transrodnost|Transrodnim temama]] | expanded = {{{expanded|{{{1|}}}}}} | listclass = hlist | listtitlestyle = background: lavender; padding-left: 3px; | liststyle = padding-top: 0.2em<!-- (otherwise starts too close to heading's background) -->; padding-bottom: 0.7em<!-- (as consequence of padding-top plus making the distinction between each heading+content clearer) -->; | image = {{color strip|#5BCEFA|#F5A9B8|white|#F5A9B8|#5BCEFA|w=3}} | above = {{hlist | [[Spisak transrodnih tema|Pregled]] | [[Historija transrodnosti|Historija]] | [[Hronologija historije transrodnosti|Hronologija]] }} | content1style = padding-top: 0.35em; | list1name = identiteti | list1title = [[Rodni identitet|Rodni identiteti]] | list1 = <!--(Abecedno po oznaci:)--> <section begin=identities /> * [[Androginija#Rodni identitet|Androginija]] * ''[[Rod u bugiskom društvu|Bissu, Calabai, Calalai]]'' * ''[[Virdžine|Burrnesha]]'' * [[Cisrodnost]] * [[Gender bender]] * [[Hijra (Južna Azija)|Hijra]] * [[Ne-binarnost|Rodna nebinarnost (genderqueer)]] ** [[Rodna fluidnost]] * ''[[Kathoey]]'' * [[Koekchuch]] * [[Treći rod]] ** [[Bakla]] ** [[Faʻafafine]] ** {{lang|nap|[[Femminiello]]}} ** [[Khanith]] ** ''[[Māhū]]'' ** [[Mudoko dako]] ** [[Mukhannath]] ** [[Mustarjil]] ** [[Muxe]] ** [[Travesti (rodni identitet)|Travesti]] ** [[Dva duha]] ** ''[[Winkte]]'' ** [[X-rod]] * [[Trans muškarac]] * [[Trans žena]] ** [[Fakaleitī]] ** ''[[Mak nyah]]'' ** ''[[Rae-rae]]'' * [[Transrodnost]] ** [[Transrodna omladina|Omladina]] ** ''[[Akava'ine]]'' * [[Trans*]] ** [[Transseksualnost]] <section end="identities" /> | list2name = medicina | list2title = Praksa [[Zdravstvena skrb transrodnih osoba|zdravstvene skrbi]] | list2 = <section begin="medicine" /> * {{nowrap|[[Klinika za rodni identitet|Klinika za rod]]}} * {{nowrap|[[Rodna disforija]]}} ** {{nowrap|[[Rodna disforija kod djece|kod djece]]}} ** {{nowrap|[[Uzroci rodne nesukladnosti|uzroci]]}} * {{nowrap|[[Određivanje spola]]}} ---- * {{nowrap|[[Hormonska terapija za afirmaciju roda|Hormonska terapija]]}} ** [[Feminizarajuća hormonska terapija|feminizirajuća]] ** [[Maskulinizirajuća hormonska terapija|maskulinizirajuća]] ** [[DIY transrodna hormonska terapija|DIY]] * {{nowrap|[[Blokator puberteta|Hormonska terapija za suzbijanje puberteta]]}} ---- * {{nowrap|[[Hirurgija za afirmaciju roda]]}} ** {{nowrap|[[Maskulinizirajuća hirurgija|maskulinizirajuća]]}} ** {{nowrap|[[Feminizirajuća hirurgija|feminizirajuća]]}} * {{nowrap|[[Hirurgija feminizacije lica]]}} * {{nowrap|[[Hirurgija maskulinizacije lica]]}} ---- * {{nowrap|[[Transrodne osobe i dlake na licu|Dlake na licu]]}} * [[Trudnoća transrodnih osoba|Trudnoća]] * [[Upotreba tehnologije potpomognute reprodukcije od strane LGBTQ osoba|Tehnologija potpomognute reprodukcije]] * {{nowrap|[[Glasovna terapija za transrodne osobe|Glasovna terapija]]}} * [[Svjetsko stručno udruženje za zdravlje transrodnih osoba|WPATH]] ** {{nowrap|[[Standardi skrbi za zdravlje transrodnih i rodno različitih osoba|Standardi skrbi]]}} ---- * {{nowrap|[[Dezinformacije o zdravstvenoj skrbi transrodnih osoba|Zdravstvene dezinformacije]]}} <section end="medicine" /> | list3name = prava | list3title = Prava i [[Pravni status transrodnih osoba|pravni status]] | list3 = <section begin="rights" /> * [[Samoidentifikacija roda]] * [[Pravni rod]] * [[Pravno priznavanje nebinarnog roda|Nebinarni rod]] * [[Pravo na lični identitet|Lični identitet]] ---- * [[Pokret za prava transrodnih osoba|Pokret za prava]] * [[Spisak organizacija za prava transrodnih osoba|Organizacije]] * [[Spisak transrodnih nosilaca političkih funkcija|Nosioci političkih funkcija]] ** [[Spisak transrodnih nosilaca javnih funkcija u Sjedinjenim Američkim Državama|Sjedinjene Američke Države]] ---- * [[Transrodni tražioci azila|Azil]] * [[Pravni status zdravstvene skrbi za afirmaciju roda|Zdravstvena skrb]] * [[Transrodne osobe i vojna služba|Vojna služba]] ** [[Transrodno osoblje u vojsci Južne Koreje|Južna Koreja]] ** [[Transrodno osoblje u vojsci Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] * [[LGBTQ osobe u zatvoru#Transrodna pitanja|Zatvori]] * Toaleti ** [[Zakoni o toaletima (SAD)|Zakoni o toaletima]] ** [[Uniseks javni toalet|Uniseks]] ---- * [[Antirodni pokret]] * [[Pokret protiv transrodnih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu|Pokret protiv transrodnih osoba u UK]] * [[Transfobija|Diskriminacija]] ** [[Diskriminacija nebinarnih osoba|Nebinarne osobe]] ** [[Pokret za roditeljska prava]] ** [[Diskriminacija transrodnih muškaraca|Transrodni muškarci]] ** [[Transmizoginija]] * [[Rodno-kritički feminizam|{{wrap|{{nowrap|Rodno-kritički}} ili {{nowrap|trans-isključivi}} {{nowrap|radikalni feminizam}}}}]] ** [[Rodno-kritički feminizam po državama|Po državama]] * [[Neravnopravnost transrodnih osoba|Neravnopravnost]] * [[Nasilje nad transrodnim osobama|Nasilje]] ** [[Genocid nad transrodnim osobama|Genocid]] ** [[Spisak osoba ubijenih zbog transrodnosti|Ubistva]] ** [[Transfemicid]] ** [[Odbrana trans panikom]] * [[Principi iz Yogyakarte]] <section end="rights" /> | list4name = drustvo | list4title = Društvo i kultura | list4 = <section begin="society" /> Događaji i svijest * [[Sedmica svijesti o transrodnosti|Sedmica svijesti]] * [[:Kategorija:Transrodni izbori ljepote|Izbori ljepote]] * [[Dan sjećanja na transrodne osobe|Dan sjećanja]] * [[Međunarodni dan vidljivosti transrodnih osoba|Dan vidljivosti]] * [[Zastava transrodnosti|Zastava]] * [[Trans marš|Marš]] * [[:Kategorija:Transrodni događaji|više]] ---- Kultura * [[Terminologija transrodne anatomije|Anatomska terminologija]] * [[Spisak fiktivnih transrodnih likova|Fiktivni likovi]] * [[Spisak dugometražnih filmova sa transrodnim likovima|Film]] * [[Transrodna književnost|Književnost]] * [[Transrodna kultura New Yorka]] * [[Medijski prikazi transrodnih osoba|Medijski prikazi]] * [[Spisak transrodnih osoba|Osobe]] ** [[Spisak nebinarnih osoba|nebinarne osobe]] * [[Spisak transrodnih publikacija|Publikacije]] * [[Transrodne osobe i religija|Religija]] * [[Transrodne osobe u sportu|Sport]] * [[Spisak transrodnih likova na televiziji|Televizija]] <section end="society" /> | list5name = teorija | list5title = Teorija i koncepti | list5 = <section begin="theory" /> * {{nowrap|[[Androfilija i ginekofilija]]}} * [[Blanchardova tipologija transseksualnosti|Blanchardova tipologija]] * [[Rodna nesukladnost u djetinjstvu]] * [[Cisrodnost|Cisrodnost]] [[cisseksualnost]] * [[Cisnormativnost]] * [[Krosdresing]] * [[Deadnaming]] * [[Rodna binarnost]] * {{nowrap|[[Detranzicija|Rodna detranzicija]]}} * [[Rodno izražavanje]] * {{nowrap|[[Rodna tranzicija]]}} * [[Rodni identitet]] * [[Rodna nesukladnost]] * [[Preispitivanje (seksualnost i rod)|Rodno i seksualno preispitivanje]] * [[Postrodnost]] * [[Kontroverza oko rodne disforije brzog početka|Disforija brzog početka]] * [[Transrodne studije|Studije]] * [[Transfeminizam]] ** [[Feministički pogledi na transrodne teme|pogledi]] * [[Transmedikalizam]] * [[Transmizoginija]] <section end="theory" /> | list6name = drzava | list6title = [[:Kategorija:Transrodne teme po kontinentima|Po državama]] | list6 = <section begin="country" /> Prava * [[Prava transrodnih osoba u Argentini|Argentina]] ** [[Zakon o rodnom identitetu (Argentina)|Zakon iz 2012.]] ** [[Zakon Diane Sacayán–Lohana Berkins|Zakon iz 2021.]] * [[Prava transrodnih osoba u Australiji|Australija]] * [[Prava transrodnih osoba u Austriji|Austrija]] * [[Prava transrodnih osoba u Brazilu|Brazil]] * [[Prava transrodnih osoba u Kanadi|Kanada]] ** [[Zakon o izmjenama Zakona o ljudskim pravima Kanade i Krivičnog zakona|Prijedlog zakona iz 2016.]] * [[Transrodne osobe u Kini|Kina]] * [[Historija transrodnosti u Finskoj|Finska]] * [[Transrodne osobe u Francuskoj|Francuska]] * [[Prava transrodnih osoba u Njemačkoj|Njemačka]] ** [[Zakon o trećem rodu (Njemačka)|Zakon iz 2018.]] ** [[Zakon o zaštiti od konverzacijskih tretmana (Njemačka)|Zakon iz 2020.]] ** [[Zakon o samoopredjeljenju (Njemačka)|Zakon iz 2024.]] * Indija ** [[Prijedlog zakona o pravima transrodnih osoba, 2014|Prijedlog zakona iz 2014.]] ** [[Zakon o transrodnim osobama (zaštita prava), 2019|Zakon iz 2019.]] ** [[LGBTQ prava u Tamil Naduu|Tamil Nadu]] * [[Prava transrodnih osoba u Iranu|Iran]] * [[Prava transrodnih osoba u Republici Irskoj|Irska]] * [[Transrodne osobe u Meksiku|Meksiko]] * [[Prava transrodnih osoba na Novom Zelandu|Novi Zeland]] * Norveška ** [[Zakon o priznavanju roda (Norveška)|Zakon iz 2016.]] * [[Transrodne osobe u Singapuru|Singapur]] * Pakistan ** [[Prijedlog zakona o transrodnim osobama (zaštita prava), 2017|Prijedlog zakona iz 2017.]] ** [[Zakon o transrodnim osobama (zaštita prava), 2018|Zakon iz 2018.]] * Južnoafrička Republika ** [[Zakon o izmjeni opisa spola i statusa spola, 2003|Zakon iz 2003.]] * [[Transrodne osobe u Južnoj Koreji|Južna Koreja]] * Španija ** [[Zakon o transrodnosti (Španija)|Zakon iz 2022.]] * [[Prava transrodnih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu|Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Pokret protiv transrodnih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu|Anti-trans pokret]] ** [[Zakon o priznavanju roda iz 2004.|Zakon iz 2004.]] ** [[Prijedlog zakona o reformi priznavanja roda (Škotska)|Prijedlog zakona iz 2022.]] * [[Prava transrodnih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama|Sjedinjene Američke Države]] ** [[Oduzimanje glasačkog prava transrodnim osobama u Sjedinjenim Američkim Državama|Oduzimanje glasačkog prava]] ** [[Progon transrodnih osoba u drugoj Trumpovoj administraciji|Progon pod Trumpovom administracijom]] ** [[Rodni identitet pod naslovom IX|Naslov IX]] ** [[Transfobija u Sjedinjenim Američkim Državama|Transfobija]] ---- [[Historija transrodnosti|Historija]] * [[Historija transrodnosti u Argentini|Argentina]] * [[Historija transrodnosti u Australiji|Australija]] ** [[Slučaj Kevin]] * [[Historija transrodnosti u Brazilu|Brazil]] * [[Historija transrodnosti u Kini|Kina]] * [[Historija transrodnosti u Finskoj|Finska]] * [[Transrodne osobe u nacističkoj Njemačkoj|Nacistička Njemačka]] * [[Historija transrodnosti u Singapuru|Singapur]] * [[Historija transrodnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu|Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Historija transrodnosti u Sjedinjenim Američkim Državama|Sjedinjene Američke Države]] ** [[Pravna historija transrodnosti u Sjedinjenim Američkim Državama|Pravni status]] ** [[Spisak transrodnih nosilaca javnih funkcija u Sjedinjenim Američkim Državama|Izabrani zvaničnici]] ** [[Nemiri u Compton's Cafeteriji|Nemiri u kafeteriji]] ** [[Stonewallska pobuna|Stonewall]] <section end="country" /> | list7name = takodjer pogledajte | list7title = Također pogledajte | list7 = <section begin="see also" /> * [[Anti-LGBTQ pokret u Sjedinjenim Američkim Državama 2020-ih|Anti-LGBTQ pokret u SAD 2020-ih]] * [[Androginija]] * [[Anti-LGBTQ retorika]] * [[Rod (sociologija)|Rod]] * [[Rodna raznolikost]] * [[Rodne studije]] * [[LGBTQ zdravlje]] * [[Interseksualnost]] ** [[Pravno priznavanje interseksualnih osoba]] * [[Kvir heteroseksualnost]] * [[LGBTQ osobe]] * [[Mentalno zdravlje LGBTQ osoba]] * [[Spol]] * [[Razlika između spola i roda]] * [[Seksualna orijentacija]] * [[Društvena konstrukcija roda]] * [[Samoubistvo među LGBTQ osobama]] * [[Transfemicid]] <section end="see also" /> | belowstyle = border-top:1px solid #aaa; padding: 0.15em 0.3em 0.3em; border-bottom: 1px solid #aaa; | below = {{hlist | {{portal-inline|LGBTQ|size=tiny}} | {{category-inline|Transrodne teme|notext=1}} }} }}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> obpo8evzl0nlhvnhk5jf4xrddg6upvp 10 534003 3841200 2026-05-06T19:08:01Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{Navbox | name = Rodni i seksualni identiteti | title = [[Rodni identitet|Rodni]] i [[Seksualni identitet|seksualni]] identiteti | basestyle = background: #FBAED2; | state = {{{state|{{{1|autocollapse}}}}}} | bodyclass = hlist | groupstyle = background: #FFA6C9; | group1 = [[Rodni identitet|Rodni<br/>identiteti]] | list1 = {{Navbox|subgroup | basestyle = background: #FFBCD9;text-align:right; | groupwidth = 8.0em |groupstyle=font-weight:normal; | group1 = Rod (sociol... 3841200 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Rodni i seksualni identiteti | title = [[Rodni identitet|Rodni]] i [[Seksualni identitet|seksualni]] identiteti | basestyle = background: #FBAED2; | state = {{{state|{{{1|autocollapse}}}}}} | bodyclass = hlist | groupstyle = background: #FFA6C9; | group1 = [[Rodni identitet|Rodni<br/>identiteti]] | list1 = {{Navbox|subgroup | basestyle = background: #FFBCD9;text-align:right; | groupwidth = 8.0em |groupstyle=font-weight:normal; | group1 = [[Rod (sociologija)|Rodovi]] | list1 = *[[Muškarac]] *[[Žena]] *[[Muški spol|Muško]] *[[Ženski spol|Žensko]] *[[Arodnost]] *[[Androginija#Rodni identitet|Androginija]] *[[Boi (žargon)|Boi]] *[[Cisrodnost]] *[[Krosdresing|Krosdreser]] *[[Femboy]] *[[Gender bender]] *[[Rodna fluidnost]] *[[Rodna neutralnost]] *[[Rodna nesukladnost]] *[[Masculine of center]] *[[Ne-binarnost|Rodna nebinarnost / genderqueer]] *[[Transrodnost]] **[[Akava'ine]] **[[Rae-rae]] **[[Trans muškarac]] **[[Trans žena]] ***[[Fakaleitī]] ***[[Mak nyah]] *[[Transseksualnost]] | group2 = [[Treći rod|Treći rodovi]] i spolovi | list2 = *[[Androgynos]] *[[Apwint]] *[[Bakla]] *[[Binabinaaine]] *[[Rod u bugiskom društvu|Rodovi u bugiskom društvu]] ** Bissu ** Calabai ** Calalai *[[Chibados]] *[[Enaree]] *[[Eunuh]] **[[Galli]] *[[Faʻafafine]] *[[Faʻatama]] *[[Fakafifine]] *[[Femminiello]] *[[Güevedoce]] *[[Hijra (Južna Azija)|Hijra]] *[[Kathoey]] *[[Köçek]] *[[Koekchuch]] *[[Lhamana]] *[[Māhū]] *[[Mudoko dako]] *[[Mukhannath]] *[[Mustarjil]] *[[Muxe]] *[[Nádleehi]] *[[Palopa]] *[[Sipiniq]] *[[Virdžine|Virdžina]] *[[Travesti (rodni identitet)|Travesti]] *[[Tumtum (judaizam)|Tumtum]] *[[Dva duha]] *[[Vakasalewalewa]] *[[Winkte]] *[[X-rod]] }} | group2 = [[Seksualni identitet|Identiteti<br/>seksualne<br/>orijentacije]] | list2 = {{Navbox|subgroup | basestyle = background: #FFBCD9;text-align:right; | groupwidth = 8.0em |groupstyle=font-weight:normal; | group1 = [[Seksualna orijentacija|Seksualne orijentacije]] | list1 = *[[Aseksualnost]] *[[Biseksualnost]] *[[Heteroseksualnost]] *[[Homoseksualnost]] | group2 = Alternativne oznake | list2 = *[[Banjee]] *[[Bi-radoznalost]] *[[Down-low (seksualni žargon)|Down-low]] *[[Bivši gejevi|Bivši gej]] **[[Bivši bivši gej]] *[[Fiktoseksualnost]] *[[Gej]] *[[Gej muškarci]] *[[Siva aseksualnost]] **[[Egoseksualnost]] **[[Demiseksualnost]] *[[Heterofleksibilnost]] *[[Khanith]] *[[Lezbijka|Lezbijke]] *[[Neheteroseksualnost]] *[[Panseksualnost]] *[[Poliseksualnost]] *[[Kvir|Kvir (queer)]] *[[Preispitivanje (seksualnost i rod)|Preispitivanje]] *[[Ljubav prema istom rodu]] *[[Takatāpui]] | group3 = Društveni aspekti | list3 = *[[Antiseksualizam|Antiseksualnost]] *[[Asocijalnost]] *[[Heterosocijalnost]] *[[Homoafektivnost]] *[[Homosocijalnost]] *[[Socioseksualnost]] | group4 = Ostalo | list4 = *[[Aloseksualnost]] *[[Analoerotizam]] *[[Androfilija i ginekofilija]] *[[Aromantičnost]] *[[Privlačnost prema transrodnim osobama]] *[[Kinseyjeva skala]] *[[Kleinova mreža seksualne orijentacije]] *[[Monoseksualnost]] *[[Pluriseksualnost]] *[[Postrodnost]] *[[Romantična orijentacija]] *[[Safizam]] }} | group3 = Također pogledajte | list3style = padding:0;<!--Navbox|child in use--> | list3 = * Afobija **[[Diskriminacija aseksualnih osoba|Acefobija]] **[[Arofobija]] *[[Antirodni pokret]] *[[Diskriminacija nebinarnih osoba]] *[[Diskriminacija transrodnih muškaraca]] *[[Određivanje spola|Određivanje roda]] *[[Rodna uloga|Rodne uloge]] *[[Samoidentifikacija roda]] *[[LGBTQ zdravlje]] *[[Interseksualnost]] *[[Pravno priznavanje nebinarnog roda]] *[[Pravni status transrodnih osoba]] *[[Mentalno zdravlje LGBTQ osoba]] *[[Kvir heteroseksualnost]] *[[Pravo na lični identitet]] *[[Spol kao biološka varijabla]] *[[Razlika između spola i roda]] *[[Kulture zasnovane na seksualnosti i rodnom identitetu]] *[[Društvena konstrukcija roda]] *[[Model podijeljene privlačnosti]] *[[Samoubistvo među LGBTQ osobama]] *[[Transrodna arheologija]] *[[Neravnopravnost transrodnih osoba]] *[[Transmizoginija]] *[[Transfobija]] }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> im6pav058q02f6swdf6p6pe7qvk4iq1 0 534004 3841201 2026-05-06T19:12:03Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{Transrodnost}} '''Muhanes''' ({{lang|ar|مُخَنَّث}}; množina ''muhanesun'' ({{lang|ar|مُخَنَّثون}}); "ženstveni", "oni koji liče na žene") bio je termin koji se koristio u klasičnoj arapskoj i islamskoj književnosti za opisivanje feminiziranih muškaraca ili osoba sa dvosmislenim seksualnim karakteristikama,{{refn|<ref name="TEOEM">{{cite journal |last=Rowson |first=Everett K. |author-link=Everett K. Rowson |title=The Effeminates of Early Medina |tran... 3841201 wikitext text/x-wiki {{Transrodnost}} '''Muhanes''' ({{lang|ar|مُخَنَّث}}; množina ''muhanesun'' ({{lang|ar|مُخَنَّثون}}); "ženstveni", "oni koji liče na žene") bio je termin koji se koristio u klasičnoj arapskoj i islamskoj književnosti za opisivanje feminiziranih muškaraca ili osoba sa dvosmislenim seksualnim karakteristikama,{{refn|<ref name="TEOEM">{{cite journal |last=Rowson |first=Everett K. |author-link=Everett K. Rowson |title=The Effeminates of Early Medina |trans-title=Feminizirani muškarci rane Medine |journal=[[Journal of the American Oriental Society]] |publisher=[[American Oriental Society]] |volume=111 |issue=4 |pages=671–693 |date=1991 |url=http://www.williamapercy.com/wiki/images/The_effeminates_of_early_medina.pdf |doi=10.2307/603399 |issn=0003-0279 |jstor=603399 |citeseerx=10.1.1.693.1504 |lccn=12032032 |oclc=47785421 |s2cid=163738149 |access-date=7. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081001195534/http://www.williamapercy.com/wiki/images/The_effeminates_of_early_medina.pdf |archive-date=1. 10. 2008 |url-status=dead}}</ref><ref name="Geissinger 2021"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/><ref name="Almarri 2018"/><ref name="Transgenderism 2017"/>}} koji su izgledali ženstveno i funkcionisali seksualno ili društveno u ulogama koje su obično obavljale žene.{{refn|<ref name="TEOEM"/><ref name="Geissinger 2021"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/><ref name="Almarri 2018"/><ref name="Transgenderism 2017"/><ref>{{cite book |last1=رواس قلعه جي |first1=محمد |url=https://archive.org/details/20200729_20200729_1743/page/%DB%B3%DB%B8%D9%A6/mode/2up |title=معجم لغة الفقهاء : عربي - انكليزي - فرنسي |last2=صادق قنيبي |first2=حامد |last3=مصطفى سانو |first3=قطب |publisher=(Dar An-Nafes)دار النفائس |year=1996 |edition=1. |location=[[Bejrut]], [[Liban]] |pages=386 |language=ar, fr, en |trans-title=Rječnik jezika pravnika: arapski - engleski - francuski |oclc=1158651576 |access-date=12. 8. 2024}}</ref>}} ''Muhanesun'', posebno oni u gradu Medini, spominju se širom hadiske literature i u djelima mnogih ranih arapskih i muslimanskih pisaca.{{refn|<ref name="TEOEM"/><ref name="Geissinger 2021"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/><ref name="Almarri 2018"/><ref name="Transgenderism 2017"/>}} Zapadni akademici iz oblasti rodnih studija, islamskih studija i društvenih nauka uglavnom su tumačili historijsku ulogu i rodni identitet ''muhanesuna'' kao drevnu prethodnicu koncepta transrodnih žena u predmodernim islamskim društvima.{{refn|<ref name="TEOEM"/><ref name="Geissinger 2021"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/><ref name="Almarri 2018"/><ref name="Transgenderism 2017"/>}} Tokom perioda Pravednog halifata i prve polovine emevijskog perioda, bili su snažno povezani s muzikom i zabavom.<ref name="TEOEM"/> Tokom abasidskog perioda, sama riječ koristila se kao opis za muškarce zaposlene kao plesače, muzičare i/ili komičare.<ref name="EoAL">{{cite encyclopedia |author-last=Moreh |author-first=Shmuel |author-link=Shmuel Moreh |year=1998 |title=Mukhannathun |editor1-last=Meisami |editor1-first=Julie Scott |editor2-last=Starkey |editor2-first=Paul |encyclopedia=Encyclopedia of Arabic Literature |volume=2 |publisher=[[Taylor & Francis]] |page=548 |isbn=9780415185721}}</ref> U kasnijim periodima, termin ''muhanes'' povezivao se s pasivnim partnerom u homoseksualnim praksama, a ta asocijacija održala se do danas.<ref name="Islamic Homosexualities">{{cite book |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor1-link=Stephen O. Murray |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |year=1997 |chapter=Conclusion |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA305 |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |trans-title=Islamske homoseksualnosti: Kultura, historija i književnost |location=[[New York]] i [[London]] |publisher=[[NYU Press]] |pages=305–310 |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0004 |isbn=9780814774687 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |s2cid=141668547 |last1=Murray |first1=Stephen O. |last2=Roscoe |first2=Will |last3=Allyn |first3=Eric |last4=Crompton |first4=Louis |last5=Dickemann |first5=Mildred |last6=Khan |first6=Badruddin |last7=Mujtaba |first7=Hasan |last8=Naqvi |first8=Nauman |last9=Wafer |first9=Jim |last10=Westphal-Hellbusch |first10=Sigrid |access-date=20. 4. 2021 |archive-date=20. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210420083149/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA305 |url-status=live }}</ref> ''Hanis'' je vernakularni arapski termin koji se koristi u nekim dijelovima Arapskog poluostrva za označavanje rodne uloge pripisane muškarcima i povremeno interspolnim osobama koji seksualno, a na neki način i društveno, funkcionišu kao žene.<ref name="Almarri 2018">{{cite journal |last=Almarri |first=Saqer |date=2018 |title=Identities of a Single Root: The Triad of the Khuntha, Mukhannath, and Khanith |trans-title=Identiteti jednog korijena: Trijada hunse, muhanesa i hanisa |url=https://shc.stanford.edu/arcade/interventions/identities-single-root-triad-khuntha-mukhannath-and-khanith-0 |url-status=live |journal=Women & Language |volume=41 |issue=1 |pages=97–109 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240709064528/https://shc.stanford.edu/arcade/interventions/identities-single-root-triad-khuntha-mukhannath-and-khanith-0 |archive-date=9. 7. 2024 |access-date=12. 8. 2024 |via=[[Stanford Humanities Center]]}}</ref> == Etimologija == Porijeklo termina ''muhanes'' u klasičnom arapskom jeziku je sporno.<ref name="Transgenderism 2017">{{cite journal |last=Alipour |first=Mehrdad |date=2017 |title=Islamic shari'a law, neotraditionalist Muslim scholars and transgender sex-reassignment surgery: A case study of Ayatollah Khomeini's and Sheikh al-Tantawi's fatwas |trans-title=Islamski šerijatski zakon, neotradicionalistički muslimanski učenjaci i transrodna operacija promjene spola: Studija slučaja fetvi ajatolaha Homeinija i šejha et-Tantavija |journal=[[International Journal of Transgenderism]] |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=18 |issue=1 |pages=91–103 |doi=10.1080/15532739.2016.1250239 |doi-access=free |issn=1553-2739 |lccn=2004213389 |oclc=56795128 |s2cid=152120329}}</ref> Arapski leksikograf iz 8. vijeka El-Halil ibn Ahmed el-Ferahidi povezao je etimologiju termina ''muhanes'' sa ''hunsa'', što znači "hermafrodit" ili "interspolna osoba".<ref name="Transgenderism 2017"/> Prema arapskom leksikografu iz 9. vijeka Ebu-Ubejdu el-Kasimu ibn Selamu, termin ''muhanes'' zapravo potječe od arapskog glagola ''hanese'', što znači "saviti unazad otvor mješine za vodu radi pijenja", ukazujući na određenu mjeru opuštenosti ili krhkosti. Ova definicija stekla je istaknutost među islamskim učenjacima sve do srednjeg vijeka, kada se termin počeo povezivati sa pasivnom homoseksualnošću.<ref name="Transgenderism 2017"/> == Spominjanja u hadisima == ''Muhanesun'' su već postojali u predislamskoj Arabiji, u vrijeme islamskog poslanika Muhammeda, i u ranim islamskim periodima.{{refn|<ref name="TEOEM"/><ref name="Geissinger 2021">{{cite book |author-last=Geissinger |author-first=Ash |year=2021 |chapter=Applying Gender and Queer Theory to Pre-modern sources |chapter-url=https://books.google.com/books?id=ABYHEAAAQBAJ&pg=PA101 |editor-last=Howe |editor-first=Justine |title=The Routledge Handbook of Islam and Gender |trans-title=Routledgeov priručnik o islamu i rodu |location=[[London]] i [[New York]] |publisher=[[Routledge]] |edition=1. |pages=101–115 |doi=10.4324/9781351256568-6 |isbn=978-1-351-25656-8 |s2cid=224909490 |access-date=9. 11. 2021 |archive-date=9. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211109192855/https://books.google.com/books?id=ABYHEAAAQBAJ&pg=PA101 |url-status=live}}</ref><ref name="EoAL"/><ref name="Islamic Homosexualities"/>}} Brojni hadisi ukazuju na to da su ''muhanesun'' korišteni kao muške sluge bogatih žena u ranim danima islama, zbog vjerovanja da nisu seksualno zainteresovani za žensko tijelo. Ovi izvori ne navode da su ''muhanesun'' bili homoseksualni, već samo da im "nedostaje žudnje".<ref name="TEOEM"/> Prema iranskom sociologu Mehrdadu Alipouru, "u predmodernom periodu muslimanska društva bila su svjesna pet manifestacija rodne dvosmislenosti: To se može vidjeti kroz figure kao što su ''hasi'' (evnuh), ''hidžra'', ''muhanes'', ''mamsuh'' i ''hunsa'' (hermafrodit/interspolna osoba)."<ref name="Transgenderism 2017"/> Stručnjaci za rodna pitanja Aisya Aymanee M. Zaharin i Maria Pallotta-Chiarolli primijetili su slaganje naučnih izvora o pojavljivanju u hadiskoj literaturi termina ''muhanes'', koji označava osobe koje su "očito muške", ali se drže ženstveno u svojim pokretima, izgledu i vokalnim karakteristikama, kao i o postojanju tog termina kao kategorije odvojene od ''hunsa'', interspolnih pojedinaca koji su mogli biti muškog ili ženskog spola. Također primjećuju kontrast između arapskog termina ''muhanis'', za transrodne žene koje žele promijeniti svoj biološki spol, i ''muhanes'', koji ne nosi istu implikaciju.<ref name="TransgenderHealth 2020"/>{{efn|Razni akademici kao što su Alipour (2017) i Everett K. Rowson (1991) ukazuju na reference u hadiskoj literaturi o postojanju ''muhanesa'': muškarca koji nosi ženstvenost u svojim pokretima, u svom izgledu i u mekoći svog glasa. Arapski termin za transrodnu ženu je ''muhanis'', jer žele promijeniti svoje biološke spolne karakteristike, dok ''muhanesun'' to vjerovatno ne žele ili nisu uradili. ''Muhanes'' ili feminizirani muškarac očito je muškarac, ali se prirodno ponaša kao žena, za razliku od ''hunsa'', interspolne osobe, koja može biti muškog ili ženskog spola.<ref name="TransgenderHealth 2020">{{cite journal |last1=Zaharin |first1=Aisya Aymanee M. |last2=Pallotta-Chiarolli |first2=Maria |date=2020 |title=Countering Islamic conservatism on being transgender: Clarifying Tantawi's and Khomeini's fatwas from the progressive Muslim standpoint |trans-title=Suprotstavljanje islamskom konzervativizmu u vezi s transrodnošću: Pojašnjavanje Tantavijevih i Homeinijevih fetvi s progresivnog muslimanskog stanovišta |journal=[[International Journal of Transgender Health]] |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=21 |issue=3 |pages=235–241 |doi=10.1080/26895269.2020.1778238 |doi-access=free |issn=1553-2739 |lccn=2004213389 |oclc=56795128 |s2cid=225679841}}</ref>}} Različiti hadisi navode da je Muhammed prokleo ''muhanesune'' i njihove ženske ekvivalente, ''muteredžilat'', i naredio svojim sljedbenicima da ih uklone iz svojih domova.<ref>{{cite book|title=Governing Thirdness: State, Society, and Non-Binary Identities in Pakistan|trans-title=Upravljanje trećošću: Država, društvo i nebinarni identiteti u Pakistanu |page=29|author=Muhammad Azfar Nisar|year=2022|isbn= 9781316516713|publisher=Cambridge University Press}}</ref><ref>{{cite book|title=Gender and difference in the Middle Ages|trans-title=Rod i razlika u srednjem vijeku |page=69|year=2003|publisher=University of Minnesota Press|editor=Sharon A. Farmer and [[Carol Braun Pasternack]]|author=Everett K. Rowson|isbn= 9781452905563}}</ref> Jedan takav incident u hadisu bio je potaknut kada je ''muhanes'' sluga Muhammedove supruge Um-Seleme komentarisao tijelo jedne žene, što je vjerovatno uvjerilo Muhammeda da ''muhanesun'' samo glume da nemaju interes za žene, i da im se stoga ne može vjerovati u njihovoj blizini.<ref name="Irregularity">{{cite book|title=Gender and difference in the Middle Ages|chapter=Gender Irregularity as Entertainment|last1=Rowson|first1=Everett K.|pages=56–57}}</ref> Rana islamska historiografska djela rijetko komentarišu navike ''muhanesuna''. Čini se da je postojala određena varijacija u tome koliko su bili "ženstveni", iako postoje indikacije da su neki usvojili aspekte ženske odjeće ili barem ukrašavanja. Jedan hadis navodi da je muslimanski ''muhanes'' koji je ofarbao ruke i noge kanom (tradicionalno ženska aktivnost) protjeran iz Medine, ali nije ubijen zbog svog ponašanja.<ref>{{cite journal |author-last=Nielson |author-first=Lisa |year=2012 |title=Gender and Politics of Music in the Early Islamic Courts |trans-title=Rod i politika muzike na ranim islamskim dvorovima |editor-last=Fenlon |editor-first=Ian |editor-link=Iain Fenlon |journal=[[Early Music History]] |location=[[Cambridge]] |publisher=[[Cambridge University Press]] |volume=31 |page=245 |doi=10.1017/S0261127912000010 |issn=1474-0559 |lccn=2007-233702 |oclc=49342621 |s2cid=153949304}}</ref> Drugi hadisi također spominju kaznu protjerivanja, kako u vezi sa slugom Um-Seleme, tako i u vezi sa čovjekom koji je radio kao muzičar. Muhammed je opisao tog muzičara kao ''muhanesa'' i zaprijetio da će ga protjerati ako ne završi svoju neprihvatljivu karijeru.<ref name="TEOEM"/> == Uloga u kasnijim periodima == U pravednom i emevijskom halifatu, različiti ''muhanesun'' iz Medine etablirali su se kao proslavljeni pjevači i muzičari. Jedan posebno istaknuti ''muhanes'', Tuvejs (Ebu-Abdulmun'im Isa ibn Abdullah ed-Za'ib), koji je nosio arapsko ime Tuvejs ("Mali paun"), rođen je u Medini na dan smrti poslanika Muhammeda (8. juna 632).<ref name="Farmer2012">{{cite encyclopedia |author-last=Farmer |author-first=H. G. |title=Ṭuwais |orig-year=1936 |year=2012 |editor1-last=Houtsma |editor1-first=M. Th. |editor1-link=Martijn Theodoor Houtsma |editor2-last=Arnold |editor2-first=T. W. |editor2-link=Thomas Walker Arnold |editor3-last=Basset |editor3-first=R. |editor3-link=René Basset |editor4-last=Hartmann |editor4-first=R. |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam#1st edition, EI1|Encyclopaedia of Islam, First Edition]] |location=[[Leiden]] i [[Boston]] |publisher=[[Brill Publishers]] |doi=10.1163/2214-871X_ei1_SIM_5850 |isbn=978-90-04-08265-6}}</ref> Postoji malo islamskih književnih izvora koji opisuju zašto je Tuvejs označen kao ''muhanes'' ili koje su njegovo ponašanje savremenici smatrali ženstvenim. Nijedan izvor ne opisuje njegovu seksualnost kao nemoralnu niti implicira da su ga privlačili muškarci, a navodi se da je oženio ženu i postao otac nekoliko djece u kasnijem životu.<ref name="TEOEM"/> Iako je u mnogim izvorima opisan kao nereligiozan ili čak neozbiljan prema vjeri, drugi to proturječe i prikazuju ga kao vjerujućeg muslimana. Njegova glavna asocijacija sa etiketom ''muhanes'' izgleda dolazi iz njegove profesije, jer su muziku u predislamskoj Arabiji uglavnom izvodile žene.<ref>{{cite book|title=Musics of Many Cultures: An Introduction|trans-title=Muzika mnogih kultura: Uvod |editor=Elizabeth May, Mantle Hood|last1=Pacholczyk|first1=Jozef|chapter=Secular Classical Music in the Arabic Near East|page=[https://archive.org/details/musicsofmanycult00hood_0/page/253 253]|publisher=UC Press|year=1983|isbn=9780520047785|url-access=registration|url=https://archive.org/details/musicsofmanycult00hood_0}}</ref><ref>{{cite book|title=Women's Studies Encyclopedia: Literature, arts, and learning|trans-title=Enciklopedija ženskih studija: Književnost, umjetnost i učenje |last1=Tierney|first1=Helen|year=1989|publisher=Greenwood|quote=In pre-Islamic Arabia, music was practiced mainly by women, especially by singing girls (qainat)|isbn=9780313310737|page=[https://archive.org/details/womensstudiesenc0001unse/page/210 210]|url=https://archive.org/details/womensstudiesenc0001unse/page/210}}</ref> Tuvejs je opisan kao prvi ''muhanes'' koji je izvodio "savršeno pjevanje" koje su karakterisali definitivni ritmički obrasci u Medini. Bio je poznat i po svojoj oštroumnosti i vještini sviranja tamburine, instrumenta koji je ranije bio povezan isključivo sa ženskim muzičarima.<ref name="Touma">{{cite book|title=The Music of the Arabs|trans-title=Muzika Arapa |last1=Touma|first1=Habib|author-link=Habib Hassan Touma|year=1975|pages=8, 135}}</ref> Neki savremeni stručnjaci za islamske studije vjeruju da su Tuvejs i drugi muzičari ''muhanesun'' formirali posredničku fazu u društvenoj klasi najviše povezanoj s muzičkim izvedbama: žene u predislamskoj Arabiji, ''muhanesun'' u pravednom i ranom emevijskom halifatu, te pretežno nemuhaneski muškarci u kasnijim periodima.<ref name="TEOEM"/> Iako su mnogi u ovom periodu i dalje generalno osuđivali ''muhanesune'', muzičari među njima su ipak bili cijenjeni zbog svojih vještina.<ref name="Roughgarden 2013">{{cite book |author-last=Roughgarden |author-first=Joan |year=2013 |chapter=Chapter 19: Transgender in Historical Europe and the Middle East |title=Evolution's Rainbow: Diversity, Gender, and Sexuality in Nature and People |trans-title=Evolucijska duga: Raznolikost, rod i seksualnost u prirodi i među ljudima |location=[[Berkeley, California]] |publisher=[[University of California Press]] |edition=10. |pages=363–364 |jstor=10.1525/j.ctt7zw3js.24 |isbn=9780520957978}}</ref> Neki od poznatijih ''muhanesuna'' također su služili kao posrednici i provodadžije za muškarce i žene.<ref name="Roughgarden 2013"/> Iako se Tuvejs obično opisuje kao vodeći ''muhanes'' muzičar Medine tokom svog života, historijski izvori opisuju i druge koji su služili u sličnoj ulozi pružajući muzičku i poetsku zabavu. Čovjek koji je bio poznat pod arapskim imenom ed-Delal ("Koketni") spominje se kao jedan od Tuvejsovih učenika. Prikazan je kao duhovit, ali ponekad grub čovjek koji je "volio žene", ali nije imao spolne odnose s njima. Za razliku od Tuvejsa, neke priče koje uključuju ed-Delala sugerišu da su ga privlačili muškarci.<ref name="TEOEM"/> == Progon i pad == Dok sporadični progon ''muhanesuna'' datira iz vremena Muhammeda, njihov masovni vladin progon započeo je u emevijskom halifatu. Prema Everett K. Rowsonu, profesoru bliskoistočnih i islamskih studija na Univerzitetu u New Yorku, ovo je možda bilo potaknuto "opaženom vezom između oblačenja u odjeću suprotnog spola i nedostatka odgovarajuće vjerske predanosti".<ref name="TEOEM"/> Neki islamski književni izvori povezuju početak teškog progona s Mervanom I ibn el-Hakemom, četvrtim halifom emevijskog halifata, i njegovim bratom Jahjom, koji je služio kao guverner pod halifom Abdulmelikom ibn Mervanom, dok drugi izvori to smještaju u vrijeme Abdulmelikovog sina, El-Velida I ibn Abdulmelika. Guverner Meke koji je služio pod El-Velidom I navodno je "izdao proglas protiv ''muhanesuna''", kao i drugih pjevača i onih koji su pili vino. Dva muzičara ''muhanesa'' po imenu Ibn-Surejdž i el-Garid specifično se spominju da su bili pogođeni ovim proglasom, pri čemu je el-Garid pobjegao u Jemen i nikada se nije vratio.<ref name="TEOEM"/> Poput ed-Delala, el-Garid je u nekim izvorima prikazan ne samo kao "ženstven", već i kao homoseksualan. Osim ova dva pjevača, o ''muhanesunima'' u Meki zna se relativno malo, u poređenju sa poznatijom grupom u Medini.<ref name="TEOEM"/> Najokrutniji slučaj progona obično se datira u vrijeme brata i nasljednika El-Velida I, Sulejmana ibn Abdulmelika, sedmog halife emevijskog halifata. Prema nekoliko varijanti ove priče, halifa je naredio potpunu kastraciju ''muhanesuna'' u Medini. Neke verzije priče kažu da su svi bili primorani da prođu proceduru, dok druge navode da ih je samo nekoliko kastrirano; u potonjem slučaju, ed-Delal je gotovo uvijek uključen kao jedan od kastriranih ''muhanesuna''.<ref name="TEOEM"/> Neke varijante priče dodaju niz duhovitih opaski koje su navodno izrekli ''muhanesun'' prije svoje kastracije: {{Blockquote |tekst=Tuvejs: "Ovo je jednostavno obrezivanje koje moramo ponovo proći." :ed-Delal: "Ili radije Veliko obrezivanje!" :Nesim es-Seher ("Jutarnji povjetarac"): "Sa kastracijom sam postao istinski muhanes!" :Nevmet ed-Duha ("Jutarnji san"): "Ili smo radije postali istinske žene!" :Berd el-Fuad ("Hladnoća srca"): "Pošteđeni smo muke nošenja cijevi za urin." :Zil el-Šedžer ("Hlad pod drvećem"): "Šta bismo ionako radili sa neiskorištenim oružjem?"<ref name="Roughgarden 2013"/>}} Nakon ovog događaja, ''muhanesun'' iz Medine počinju blijediti iz historijskih izvora, a sljedeća generacija pjevača i muzičara imala je malo ''muhanesuna'' u svojim redovima. Rowson navodi da, iako su mnogi detalji iz priča o njihovoj kastraciji nesumnjivo izmišljeni, "ova tišina podržava pretpostavku da su doživjeli težak udarac negdje oko Sulejmanovog halifata."<ref name="TEOEM"/> Do vremena abasidskog halife El-Me'muna, ''muhanesun'' koji su radili u industriji zabave bili su više povezani s dvorskim ludama nego s proslavljenim muzičarima, a sam termin je izgleda postao sinonim za osobu zaposlenu kao komičar ili pantomimičar. Abasidski halife El-Me'mun i El-Mutevekkil zapošljavali su poznatog ''muhanesa'' po imenu Abbada kao glumca u komičnim predstavama.<ref name="EoAL"/> Služio je kao lakrdijaš čija se tačka oslanjala na izrugivanje i "prizemni seksualni humor", pri čemu je potonje uključivalo razmetanje njegovom "pasivnom homoseksualnošću".<ref name="TEOEM"/> Ove karakteristike definisat će ''muhanesune'' u kasnijim periodima,<ref name="Irregularity"/> i oni nikada nisu povratili relativno cijenjeni status koji su imali u ranim danima u Medini. == Religijska mišljenja == Muslimanski učenjak iz 8. vijeka Ibn-Šihab ez-Zuhri izjavio je da se molitva iza ''muhanesa'' treba obavljati samo u slučajevima nužde. Neki učenjaci iz 13. i 14. vijeka, poput En-Nevevija i El-Kirmanija, klasifikovali su ''muhanesune'' u dvije grupe: one čije ženstvene osobine izgledaju nepromjenjive, uprkos najboljim naporima te osobe da ih zaustavi, i one čije su osobine promjenjive, ali oni to odbijaju zaustaviti.<ref name="TEOEM"/> Rani muslimanski učenjaci poput Ibn-Hadžera el-Askalanija navodili su da svi ''muhanesun'' moraju uložiti napor da prestanu sa svojim ženstvenim ponašanjem, ali ako bi se to pokazalo nemogućim, nisu bili podložni kazni. Oni koji nisu uložili nikakav napor da postanu manje "ženstveni", ili je izgledalo da "uživaju u (svojoj ženstvenosti)", bili su vrijedni osude. Do ovog perioda, termin ''muhanes'' razvio je svoju asocijaciju na homoseksualnost, a Bedrudin el-Ajni vidio je pasivnu homoseksualnost kao "odvratniji nastavak ''tahanesa''", ili ženstvenog ponašanja.<ref name="TEOEM"/> Ibn-Abdulberr je izjavio da su ''muhanesun'' u njegovom periodu bili "poznati po promiskuitetu", i da su sličili ženama u "mekoći, govoru, izgledu, naglasku i razmišljanju". Ovi ''muhanesun'' su prvobitno bili oni kojima je dozvoljeno da budu sluge ženama, jer nisu pokazivali nikakvu fizičku privlačnost prema ženskom tijelu.<ref>{{cite book |last=al-Maqdīsī  |first=Ibn Qudamah |title=Al-Mughni wa al-Sharh al Kabeer |pages=7/463}}</ref> == Savremeni pogledi == {{Glavni|LGBT osobe i islam}} {{Further|LGBT prava na Bliskom istoku}} Iako se ponekad klasifikuju kao transrodne osobe, ''muhanesun'' kao grupa ne uklapaju se uredno ni u jednu od zapadnih kategorija roda ili seksualnosti koje koristi LGBT zajednica.<ref name="TEOEM"/> Iako vjerovatno nisu bili pretežno cisrodni ili heteroseksualni, ne može se reći ni da su bili jednostavno homoseksualni muškarci ili transrodne žene. Postojalo je previše varijacija između jednog ''muhanesa'' i drugog da bi se odredila specifična etiketa za njihov rodni ili seksualni identitet, a značenje termina mijenjalo se vremenom.<ref name="TEOEM"/> Zapadni stručnjaci Aisya Aymanee M. Zaharin i Maria Pallotta-Chiarolli posmatraju termin ''muhanes'' kao označavanje muškaraca koji su "očito muški" i ponašaju se kao žene, ali ne žele proći kroz operaciju promjene spola, za razliku od transrodnih ili interspolnih osoba.<ref name="TransgenderHealth 2020"/> Krajem 1980-ih, Muhammed Sejjid Tantavi iz Egipta izdao je ''fetvu'' kojom podržava pravo na operaciju promjene spola za one koji odgovaraju opisu ''muhanesa'';<ref name="Transgenderism 2017"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/> Tantavi je izgleda povezao ''muhanesune'' s konceptom hermafroditizma ili interspolnih osoba. Ruhollah Homeini iz Irana izdao je slične ''fetve'' otprilike u isto vrijeme.<ref name="Transgenderism 2017"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/> Homeinijeva prvobitna ''fetva'' također se ticala interspolnih pojedinaca, ali je on kasnije precizirao da je operacija promjene spola dozvoljena i u slučaju transrodnih osoba.<ref name="Transgenderism 2017"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/> Budući da je homoseksualnost u Iranu nezakonita, ali je rodna tranzicija legalna, neki gay pojedinci bili su prisiljeni na operaciju promjene spola i tranziciju u suprotni spol, bez obzira na njihov stvarni rodni identitet.<ref>{{cite news |last=Hamedani |first=Ali |date=5. 11. 2014 |url=https://www.bbc.com/news/magazine-29832690 |title=The gay people pushed to change their gender |work=[[BBC Persian]] |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141106224035/https://www.bbc.com/news/magazine-29832690 |archive-date=6. 11. 2014 |access-date=16. 7. 2021}}</ref> Zbog Homeinijevih ''fetvi'' koje dopuštaju operaciju promjene spola za interspolne i transrodne osobe,<ref name="Transgenderism 2017"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/> to je sankcionisano kao navodni "lijek" za homoseksualnost, koja je podložna smrtnoj kazni prema iranskom zakonu. Iranska vlada čak pokriva do pola troškova onima kojima je potrebna finansijska pomoć, a promjena spola priznaje se u rodnom listu.<ref>{{cite news |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/7259057.stm |work=[[BBC News]] |title=Iran's 'diagnosed transsexuals' |first=Vanessa |last=Barford |access-date=1. 9. 2021 |archive-date=15. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120315170427/http://news.bbc.co.uk/2/hi/7259057.stm |url-status=live }}</ref> U nekim regijama Južne Azije, kao što su Indija, Bangladeš i Pakistan, ''hidžre'' se zvanično priznaju kao treći spol koji nije ni muški ni ženski,<ref name="Cult. Health Sex.">{{cite journal |last=Hossain |first=Adnan |date=4. 2017 |title=The paradox of recognition: ''hijra'', third gender, and sexual rights in Bangladesh |trans-title=Paradoks priznanja: ''hidžra'', treći spol i seksualna prava u Bangladešu |journal=[[Culture, Health & Sexuality]] |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=19 |issue=12 |pages=1418–1431 |doi=10.1080/13691058.2017.1317831 |doi-access=free |pmid=28498049 |eissn=1464-5351 |issn=1369-1058 |oclc=41546256 |s2cid=5372595|hdl=11245.1/4b35820e-309a-4ecf-be63-e618467cb19b |hdl-access=free }}</ref> koncept koji su neki upoređivali s ''muhanesunima'',<ref name="Islamic Homosexualities" /> ili ''muteredžilatima''.<ref name=":22">{{Cite web |last=Kaabour |first=Marwan |date=26. 6. 2023 |title=Recovering Arab Trans History: Masoud El Amaratly, the Folk Music Icon from Iraq's Marshes |url=https://ajammc.com/2023/06/26/iraq-trans-history-masoud-amaratly/ |access-date=16. 9. 2025 |publisher=Ajam Media Collective |language=en-US}}</ref> == Također pogledajte == {{Portal|LGBTQ|Islam }}{{columns-list| * [[Hidžra (Južna Azija)|Hidžra]] * [[Hanis]] * [[Treći spol]] * [[Transrodna prava u Iranu]] * [[Transrodna prava u Pakistanu]] * [[Transrodna prava u Siriji]] * [[Transrodna prava u Turskoj]] * [[Duh sa dva entiteta (Two-Spirit)|Two-Spirit]] }} == Note == {{notelist}} == Reference == {{Reference}} == Dodatna literatura == *{{cite journal |last1=Rehman |first1=Javaid |last2=Polymenopoulou |first2=Eleni |date=2013 |title=Is Green a Part of the Rainbow? ''Sharia'', Homosexuality, and LGBT Rights in the Muslim World |trans-title=Da li je zelena dio duge? ''Šerijat'', homoseksualnost i LGBT prava u muslimanskom svijetu |url=https://ir.lawnet.fordham.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2322&context=ilj |url-status=live |format=PDF |journal=[[Fordham International Law Journal]] |publisher=[[Fordham University School of Law]] |volume=37 |issue=1 |pages=1–53 |issn=0747-9395 |oclc=52769025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180721220600/https://ir.lawnet.fordham.edu/cgi/viewcontent.cgi?referer=&httpsredir=1&article=2322&context=ilj |archive-date=21. 7. 2018 |access-date=30. 10. 2021}} *{{cite journal |last=Schmidtke |first=Sabine |author-link=Sabine Schmidtke |date=1999 |title=Homoeroticism and Homosexuality in Islam: A Review Article |trans-title=Homoerotizam i homoseksualnost u islamu: Pregledni članak |journal=[[Bulletin of the School of Oriental and African Studies]] |location=[[Cambridge]] i [[New York]] |publisher=[[Cambridge University Press]] u ime [[School of Oriental and African Studies]] ([[Univerzitet u Londonu]]) |volume=62 |issue=2 |pages=260–266 |doi=10.1017/S0041977X00016700 |eissn=1474-0699 |issn=0041-977X |jstor=3107489 |s2cid=170880292}} {{Rodni i seksualni identiteti}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arapska kultura]] [[Kategorija:Islamska kultura]] quu6jhcjkyjqkg4wgprgnt0xsnn4yfl 3841203 3841201 2026-05-06T19:38:37Z ~2026-27436-36 181065 /* Uloga u kasnijim periodima */oženio ženu? Može li se oženiti muškarca? Za muškarca se udaje 3841203 wikitext text/x-wiki {{Transrodnost}} '''Muhanes''' ({{lang|ar|مُخَنَّث}}; množina ''muhanesun'' ({{lang|ar|مُخَنَّثون}}); "ženstveni", "oni koji liče na žene") bio je termin koji se koristio u klasičnoj arapskoj i islamskoj književnosti za opisivanje feminiziranih muškaraca ili osoba sa dvosmislenim seksualnim karakteristikama,{{refn|<ref name="TEOEM">{{cite journal |last=Rowson |first=Everett K. |author-link=Everett K. Rowson |title=The Effeminates of Early Medina |trans-title=Feminizirani muškarci rane Medine |journal=[[Journal of the American Oriental Society]] |publisher=[[American Oriental Society]] |volume=111 |issue=4 |pages=671–693 |date=1991 |url=http://www.williamapercy.com/wiki/images/The_effeminates_of_early_medina.pdf |doi=10.2307/603399 |issn=0003-0279 |jstor=603399 |citeseerx=10.1.1.693.1504 |lccn=12032032 |oclc=47785421 |s2cid=163738149 |access-date=7. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081001195534/http://www.williamapercy.com/wiki/images/The_effeminates_of_early_medina.pdf |archive-date=1. 10. 2008 |url-status=dead}}</ref><ref name="Geissinger 2021"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/><ref name="Almarri 2018"/><ref name="Transgenderism 2017"/>}} koji su izgledali ženstveno i funkcionisali seksualno ili društveno u ulogama koje su obično obavljale žene.{{refn|<ref name="TEOEM"/><ref name="Geissinger 2021"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/><ref name="Almarri 2018"/><ref name="Transgenderism 2017"/><ref>{{cite book |last1=رواس قلعه جي |first1=محمد |url=https://archive.org/details/20200729_20200729_1743/page/%DB%B3%DB%B8%D9%A6/mode/2up |title=معجم لغة الفقهاء : عربي - انكليزي - فرنسي |last2=صادق قنيبي |first2=حامد |last3=مصطفى سانو |first3=قطب |publisher=(Dar An-Nafes)دار النفائس |year=1996 |edition=1. |location=[[Bejrut]], [[Liban]] |pages=386 |language=ar, fr, en |trans-title=Rječnik jezika pravnika: arapski - engleski - francuski |oclc=1158651576 |access-date=12. 8. 2024}}</ref>}} ''Muhanesun'', posebno oni u gradu Medini, spominju se širom hadiske literature i u djelima mnogih ranih arapskih i muslimanskih pisaca.{{refn|<ref name="TEOEM"/><ref name="Geissinger 2021"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/><ref name="Almarri 2018"/><ref name="Transgenderism 2017"/>}} Zapadni akademici iz oblasti rodnih studija, islamskih studija i društvenih nauka uglavnom su tumačili historijsku ulogu i rodni identitet ''muhanesuna'' kao drevnu prethodnicu koncepta transrodnih žena u predmodernim islamskim društvima.{{refn|<ref name="TEOEM"/><ref name="Geissinger 2021"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/><ref name="Almarri 2018"/><ref name="Transgenderism 2017"/>}} Tokom perioda Pravednog halifata i prve polovine emevijskog perioda, bili su snažno povezani s muzikom i zabavom.<ref name="TEOEM"/> Tokom abasidskog perioda, sama riječ koristila se kao opis za muškarce zaposlene kao plesače, muzičare i/ili komičare.<ref name="EoAL">{{cite encyclopedia |author-last=Moreh |author-first=Shmuel |author-link=Shmuel Moreh |year=1998 |title=Mukhannathun |editor1-last=Meisami |editor1-first=Julie Scott |editor2-last=Starkey |editor2-first=Paul |encyclopedia=Encyclopedia of Arabic Literature |volume=2 |publisher=[[Taylor & Francis]] |page=548 |isbn=9780415185721}}</ref> U kasnijim periodima, termin ''muhanes'' povezivao se s pasivnim partnerom u homoseksualnim praksama, a ta asocijacija održala se do danas.<ref name="Islamic Homosexualities">{{cite book |editor1-last=Murray |editor1-first=Stephen O. |editor1-link=Stephen O. Murray |editor2-last=Roscoe |editor2-first=Will |year=1997 |chapter=Conclusion |chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA305 |title=[[Islamic Homosexualities|Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature]] |trans-title=Islamske homoseksualnosti: Kultura, historija i književnost |location=[[New York]] i [[London]] |publisher=[[NYU Press]] |pages=305–310 |doi=10.18574/nyu/9780814761083.003.0004 |isbn=9780814774687 |jstor=j.ctt9qfmm4 |oclc=35526232 |s2cid=141668547 |last1=Murray |first1=Stephen O. |last2=Roscoe |first2=Will |last3=Allyn |first3=Eric |last4=Crompton |first4=Louis |last5=Dickemann |first5=Mildred |last6=Khan |first6=Badruddin |last7=Mujtaba |first7=Hasan |last8=Naqvi |first8=Nauman |last9=Wafer |first9=Jim |last10=Westphal-Hellbusch |first10=Sigrid |access-date=20. 4. 2021 |archive-date=20. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210420083149/https://books.google.com/books?id=6Zw-AAAAQBAJ&pg=PA305 |url-status=live }}</ref> ''Hanis'' je vernakularni arapski termin koji se koristi u nekim dijelovima Arapskog poluostrva za označavanje rodne uloge pripisane muškarcima i povremeno interspolnim osobama koji seksualno, a na neki način i društveno, funkcionišu kao žene.<ref name="Almarri 2018">{{cite journal |last=Almarri |first=Saqer |date=2018 |title=Identities of a Single Root: The Triad of the Khuntha, Mukhannath, and Khanith |trans-title=Identiteti jednog korijena: Trijada hunse, muhanesa i hanisa |url=https://shc.stanford.edu/arcade/interventions/identities-single-root-triad-khuntha-mukhannath-and-khanith-0 |url-status=live |journal=Women & Language |volume=41 |issue=1 |pages=97–109 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240709064528/https://shc.stanford.edu/arcade/interventions/identities-single-root-triad-khuntha-mukhannath-and-khanith-0 |archive-date=9. 7. 2024 |access-date=12. 8. 2024 |via=[[Stanford Humanities Center]]}}</ref> == Etimologija == Porijeklo termina ''muhanes'' u klasičnom arapskom jeziku je sporno.<ref name="Transgenderism 2017">{{cite journal |last=Alipour |first=Mehrdad |date=2017 |title=Islamic shari'a law, neotraditionalist Muslim scholars and transgender sex-reassignment surgery: A case study of Ayatollah Khomeini's and Sheikh al-Tantawi's fatwas |trans-title=Islamski šerijatski zakon, neotradicionalistički muslimanski učenjaci i transrodna operacija promjene spola: Studija slučaja fetvi ajatolaha Homeinija i šejha et-Tantavija |journal=[[International Journal of Transgenderism]] |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=18 |issue=1 |pages=91–103 |doi=10.1080/15532739.2016.1250239 |doi-access=free |issn=1553-2739 |lccn=2004213389 |oclc=56795128 |s2cid=152120329}}</ref> Arapski leksikograf iz 8. vijeka El-Halil ibn Ahmed el-Ferahidi povezao je etimologiju termina ''muhanes'' sa ''hunsa'', što znači "hermafrodit" ili "interspolna osoba".<ref name="Transgenderism 2017"/> Prema arapskom leksikografu iz 9. vijeka Ebu-Ubejdu el-Kasimu ibn Selamu, termin ''muhanes'' zapravo potječe od arapskog glagola ''hanese'', što znači "saviti unazad otvor mješine za vodu radi pijenja", ukazujući na određenu mjeru opuštenosti ili krhkosti. Ova definicija stekla je istaknutost među islamskim učenjacima sve do srednjeg vijeka, kada se termin počeo povezivati sa pasivnom homoseksualnošću.<ref name="Transgenderism 2017"/> == Spominjanja u hadisima == ''Muhanesun'' su već postojali u predislamskoj Arabiji, u vrijeme islamskog poslanika Muhammeda, i u ranim islamskim periodima.{{refn|<ref name="TEOEM"/><ref name="Geissinger 2021">{{cite book |author-last=Geissinger |author-first=Ash |year=2021 |chapter=Applying Gender and Queer Theory to Pre-modern sources |chapter-url=https://books.google.com/books?id=ABYHEAAAQBAJ&pg=PA101 |editor-last=Howe |editor-first=Justine |title=The Routledge Handbook of Islam and Gender |trans-title=Routledgeov priručnik o islamu i rodu |location=[[London]] i [[New York]] |publisher=[[Routledge]] |edition=1. |pages=101–115 |doi=10.4324/9781351256568-6 |isbn=978-1-351-25656-8 |s2cid=224909490 |access-date=9. 11. 2021 |archive-date=9. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211109192855/https://books.google.com/books?id=ABYHEAAAQBAJ&pg=PA101 |url-status=live}}</ref><ref name="EoAL"/><ref name="Islamic Homosexualities"/>}} Brojni hadisi ukazuju na to da su ''muhanesun'' korišteni kao muške sluge bogatih žena u ranim danima islama, zbog vjerovanja da nisu seksualno zainteresovani za žensko tijelo. Ovi izvori ne navode da su ''muhanesun'' bili homoseksualni, već samo da im "nedostaje žudnje".<ref name="TEOEM"/> Prema iranskom sociologu Mehrdadu Alipouru, "u predmodernom periodu muslimanska društva bila su svjesna pet manifestacija rodne dvosmislenosti: To se može vidjeti kroz figure kao što su ''hasi'' (evnuh), ''hidžra'', ''muhanes'', ''mamsuh'' i ''hunsa'' (hermafrodit/interspolna osoba)."<ref name="Transgenderism 2017"/> Stručnjaci za rodna pitanja Aisya Aymanee M. Zaharin i Maria Pallotta-Chiarolli primijetili su slaganje naučnih izvora o pojavljivanju u hadiskoj literaturi termina ''muhanes'', koji označava osobe koje su "očito muške", ali se drže ženstveno u svojim pokretima, izgledu i vokalnim karakteristikama, kao i o postojanju tog termina kao kategorije odvojene od ''hunsa'', interspolnih pojedinaca koji su mogli biti muškog ili ženskog spola. Također primjećuju kontrast između arapskog termina ''muhanis'', za transrodne žene koje žele promijeniti svoj biološki spol, i ''muhanes'', koji ne nosi istu implikaciju.<ref name="TransgenderHealth 2020"/>{{efn|Razni akademici kao što su Alipour (2017) i Everett K. Rowson (1991) ukazuju na reference u hadiskoj literaturi o postojanju ''muhanesa'': muškarca koji nosi ženstvenost u svojim pokretima, u svom izgledu i u mekoći svog glasa. Arapski termin za transrodnu ženu je ''muhanis'', jer žele promijeniti svoje biološke spolne karakteristike, dok ''muhanesun'' to vjerovatno ne žele ili nisu uradili. ''Muhanes'' ili feminizirani muškarac očito je muškarac, ali se prirodno ponaša kao žena, za razliku od ''hunsa'', interspolne osobe, koja može biti muškog ili ženskog spola.<ref name="TransgenderHealth 2020">{{cite journal |last1=Zaharin |first1=Aisya Aymanee M. |last2=Pallotta-Chiarolli |first2=Maria |date=2020 |title=Countering Islamic conservatism on being transgender: Clarifying Tantawi's and Khomeini's fatwas from the progressive Muslim standpoint |trans-title=Suprotstavljanje islamskom konzervativizmu u vezi s transrodnošću: Pojašnjavanje Tantavijevih i Homeinijevih fetvi s progresivnog muslimanskog stanovišta |journal=[[International Journal of Transgender Health]] |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=21 |issue=3 |pages=235–241 |doi=10.1080/26895269.2020.1778238 |doi-access=free |issn=1553-2739 |lccn=2004213389 |oclc=56795128 |s2cid=225679841}}</ref>}} Različiti hadisi navode da je Muhammed prokleo ''muhanesune'' i njihove ženske ekvivalente, ''muteredžilat'', i naredio svojim sljedbenicima da ih uklone iz svojih domova.<ref>{{cite book|title=Governing Thirdness: State, Society, and Non-Binary Identities in Pakistan|trans-title=Upravljanje trećošću: Država, društvo i nebinarni identiteti u Pakistanu |page=29|author=Muhammad Azfar Nisar|year=2022|isbn= 9781316516713|publisher=Cambridge University Press}}</ref><ref>{{cite book|title=Gender and difference in the Middle Ages|trans-title=Rod i razlika u srednjem vijeku |page=69|year=2003|publisher=University of Minnesota Press|editor=Sharon A. Farmer and [[Carol Braun Pasternack]]|author=Everett K. Rowson|isbn= 9781452905563}}</ref> Jedan takav incident u hadisu bio je potaknut kada je ''muhanes'' sluga Muhammedove supruge Um-Seleme komentarisao tijelo jedne žene, što je vjerovatno uvjerilo Muhammeda da ''muhanesun'' samo glume da nemaju interes za žene, i da im se stoga ne može vjerovati u njihovoj blizini.<ref name="Irregularity">{{cite book|title=Gender and difference in the Middle Ages|chapter=Gender Irregularity as Entertainment|last1=Rowson|first1=Everett K.|pages=56–57}}</ref> Rana islamska historiografska djela rijetko komentarišu navike ''muhanesuna''. Čini se da je postojala određena varijacija u tome koliko su bili "ženstveni", iako postoje indikacije da su neki usvojili aspekte ženske odjeće ili barem ukrašavanja. Jedan hadis navodi da je muslimanski ''muhanes'' koji je ofarbao ruke i noge kanom (tradicionalno ženska aktivnost) protjeran iz Medine, ali nije ubijen zbog svog ponašanja.<ref>{{cite journal |author-last=Nielson |author-first=Lisa |year=2012 |title=Gender and Politics of Music in the Early Islamic Courts |trans-title=Rod i politika muzike na ranim islamskim dvorovima |editor-last=Fenlon |editor-first=Ian |editor-link=Iain Fenlon |journal=[[Early Music History]] |location=[[Cambridge]] |publisher=[[Cambridge University Press]] |volume=31 |page=245 |doi=10.1017/S0261127912000010 |issn=1474-0559 |lccn=2007-233702 |oclc=49342621 |s2cid=153949304}}</ref> Drugi hadisi također spominju kaznu protjerivanja, kako u vezi sa slugom Um-Seleme, tako i u vezi sa čovjekom koji je radio kao muzičar. Muhammed je opisao tog muzičara kao ''muhanesa'' i zaprijetio da će ga protjerati ako ne završi svoju neprihvatljivu karijeru.<ref name="TEOEM"/> == Uloga u kasnijim periodima == U pravednom i emevijskom halifatu, različiti ''muhanesun'' iz Medine etablirali su se kao proslavljeni pjevači i muzičari. Jedan posebno istaknuti ''muhanes'', Tuvejs (Ebu-Abdulmun'im Isa ibn Abdullah ed-Za'ib), koji je nosio arapsko ime Tuvejs ("Mali paun"), rođen je u Medini na dan smrti poslanika Muhammeda (8. juna 632).<ref name="Farmer2012">{{cite encyclopedia |author-last=Farmer |author-first=H. G. |title=Ṭuwais |orig-year=1936 |year=2012 |editor1-last=Houtsma |editor1-first=M. Th. |editor1-link=Martijn Theodoor Houtsma |editor2-last=Arnold |editor2-first=T. W. |editor2-link=Thomas Walker Arnold |editor3-last=Basset |editor3-first=R. |editor3-link=René Basset |editor4-last=Hartmann |editor4-first=R. |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam#1st edition, EI1|Encyclopaedia of Islam, First Edition]] |location=[[Leiden]] i [[Boston]] |publisher=[[Brill Publishers]] |doi=10.1163/2214-871X_ei1_SIM_5850 |isbn=978-90-04-08265-6}}</ref> Postoji malo islamskih književnih izvora koji opisuju zašto je Tuvejs označen kao ''muhanes'' ili koje su njegovo ponašanje savremenici smatrali ženstvenim. Nijedan izvor ne opisuje njegovu seksualnost kao nemoralnu niti implicira da su ga privlačili muškarci, a navodi se da se oženio i postao otac nekoliko djece u kasnijem životu.<ref name="TEOEM"/> Iako je u mnogim izvorima opisan kao nereligiozan ili čak neozbiljan prema vjeri, drugi to proturječe i prikazuju ga kao vjerujućeg muslimana. Njegova glavna asocijacija sa etiketom ''muhanes'' izgleda dolazi iz njegove profesije, jer su muziku u predislamskoj Arabiji uglavnom izvodile žene.<ref>{{cite book|title=Musics of Many Cultures: An Introduction|trans-title=Muzika mnogih kultura: Uvod |editor=Elizabeth May, Mantle Hood|last1=Pacholczyk|first1=Jozef|chapter=Secular Classical Music in the Arabic Near East|page=[https://archive.org/details/musicsofmanycult00hood_0/page/253 253]|publisher=UC Press|year=1983|isbn=9780520047785|url-access=registration|url=https://archive.org/details/musicsofmanycult00hood_0}}</ref><ref>{{cite book|title=Women's Studies Encyclopedia: Literature, arts, and learning|trans-title=Enciklopedija ženskih studija: Književnost, umjetnost i učenje |last1=Tierney|first1=Helen|year=1989|publisher=Greenwood|quote=In pre-Islamic Arabia, music was practiced mainly by women, especially by singing girls (qainat)|isbn=9780313310737|page=[https://archive.org/details/womensstudiesenc0001unse/page/210 210]|url=https://archive.org/details/womensstudiesenc0001unse/page/210}}</ref> Tuvejs je opisan kao prvi ''muhanes'' koji je izvodio "savršeno pjevanje" koje su karakterisali definitivni ritmički obrasci u Medini. Bio je poznat i po svojoj oštroumnosti i vještini sviranja tamburine, instrumenta koji je ranije bio povezan isključivo sa ženskim muzičarima.<ref name="Touma">{{cite book|title=The Music of the Arabs|trans-title=Muzika Arapa |last1=Touma|first1=Habib|author-link=Habib Hassan Touma|year=1975|pages=8, 135}}</ref> Neki savremeni stručnjaci za islamske studije vjeruju da su Tuvejs i drugi muzičari ''muhanesun'' formirali posredničku fazu u društvenoj klasi najviše povezanoj s muzičkim izvedbama: žene u predislamskoj Arabiji, ''muhanesun'' u pravednom i ranom emevijskom halifatu, te pretežno nemuhaneski muškarci u kasnijim periodima.<ref name="TEOEM"/> Iako su mnogi u ovom periodu i dalje generalno osuđivali ''muhanesune'', muzičari među njima su ipak bili cijenjeni zbog svojih vještina.<ref name="Roughgarden 2013">{{cite book |author-last=Roughgarden |author-first=Joan |year=2013 |chapter=Chapter 19: Transgender in Historical Europe and the Middle East |title=Evolution's Rainbow: Diversity, Gender, and Sexuality in Nature and People |trans-title=Evolucijska duga: Raznolikost, rod i seksualnost u prirodi i među ljudima |location=[[Berkeley, California]] |publisher=[[University of California Press]] |edition=10. |pages=363–364 |jstor=10.1525/j.ctt7zw3js.24 |isbn=9780520957978}}</ref> Neki od poznatijih ''muhanesuna'' također su služili kao posrednici i provodadžije za muškarce i žene.<ref name="Roughgarden 2013"/> Iako se Tuvejs obično opisuje kao vodeći ''muhanes'' muzičar Medine tokom svog života, historijski izvori opisuju i druge koji su služili u sličnoj ulozi pružajući muzičku i poetsku zabavu. Čovjek koji je bio poznat pod arapskim imenom ed-Delal ("Koketni") spominje se kao jedan od Tuvejsovih učenika. Prikazan je kao duhovit, ali ponekad grub čovjek koji je "volio žene", ali nije imao spolne odnose s njima. Za razliku od Tuvejsa, neke priče koje uključuju ed-Delala sugerišu da su ga privlačili muškarci.<ref name="TEOEM"/> == Progon i pad == Dok sporadični progon ''muhanesuna'' datira iz vremena Muhammeda, njihov masovni vladin progon započeo je u emevijskom halifatu. Prema Everett K. Rowsonu, profesoru bliskoistočnih i islamskih studija na Univerzitetu u New Yorku, ovo je možda bilo potaknuto "opaženom vezom između oblačenja u odjeću suprotnog spola i nedostatka odgovarajuće vjerske predanosti".<ref name="TEOEM"/> Neki islamski književni izvori povezuju početak teškog progona s Mervanom I ibn el-Hakemom, četvrtim halifom emevijskog halifata, i njegovim bratom Jahjom, koji je služio kao guverner pod halifom Abdulmelikom ibn Mervanom, dok drugi izvori to smještaju u vrijeme Abdulmelikovog sina, El-Velida I ibn Abdulmelika. Guverner Meke koji je služio pod El-Velidom I navodno je "izdao proglas protiv ''muhanesuna''", kao i drugih pjevača i onih koji su pili vino. Dva muzičara ''muhanesa'' po imenu Ibn-Surejdž i el-Garid specifično se spominju da su bili pogođeni ovim proglasom, pri čemu je el-Garid pobjegao u Jemen i nikada se nije vratio.<ref name="TEOEM"/> Poput ed-Delala, el-Garid je u nekim izvorima prikazan ne samo kao "ženstven", već i kao homoseksualan. Osim ova dva pjevača, o ''muhanesunima'' u Meki zna se relativno malo, u poređenju sa poznatijom grupom u Medini.<ref name="TEOEM"/> Najokrutniji slučaj progona obično se datira u vrijeme brata i nasljednika El-Velida I, Sulejmana ibn Abdulmelika, sedmog halife emevijskog halifata. Prema nekoliko varijanti ove priče, halifa je naredio potpunu kastraciju ''muhanesuna'' u Medini. Neke verzije priče kažu da su svi bili primorani da prođu proceduru, dok druge navode da ih je samo nekoliko kastrirano; u potonjem slučaju, ed-Delal je gotovo uvijek uključen kao jedan od kastriranih ''muhanesuna''.<ref name="TEOEM"/> Neke varijante priče dodaju niz duhovitih opaski koje su navodno izrekli ''muhanesun'' prije svoje kastracije: {{Blockquote |tekst=Tuvejs: "Ovo je jednostavno obrezivanje koje moramo ponovo proći." :ed-Delal: "Ili radije Veliko obrezivanje!" :Nesim es-Seher ("Jutarnji povjetarac"): "Sa kastracijom sam postao istinski muhanes!" :Nevmet ed-Duha ("Jutarnji san"): "Ili smo radije postali istinske žene!" :Berd el-Fuad ("Hladnoća srca"): "Pošteđeni smo muke nošenja cijevi za urin." :Zil el-Šedžer ("Hlad pod drvećem"): "Šta bismo ionako radili sa neiskorištenim oružjem?"<ref name="Roughgarden 2013"/>}} Nakon ovog događaja, ''muhanesun'' iz Medine počinju blijediti iz historijskih izvora, a sljedeća generacija pjevača i muzičara imala je malo ''muhanesuna'' u svojim redovima. Rowson navodi da, iako su mnogi detalji iz priča o njihovoj kastraciji nesumnjivo izmišljeni, "ova tišina podržava pretpostavku da su doživjeli težak udarac negdje oko Sulejmanovog halifata."<ref name="TEOEM"/> Do vremena abasidskog halife El-Me'muna, ''muhanesun'' koji su radili u industriji zabave bili su više povezani s dvorskim ludama nego s proslavljenim muzičarima, a sam termin je izgleda postao sinonim za osobu zaposlenu kao komičar ili pantomimičar. Abasidski halife El-Me'mun i El-Mutevekkil zapošljavali su poznatog ''muhanesa'' po imenu Abbada kao glumca u komičnim predstavama.<ref name="EoAL"/> Služio je kao lakrdijaš čija se tačka oslanjala na izrugivanje i "prizemni seksualni humor", pri čemu je potonje uključivalo razmetanje njegovom "pasivnom homoseksualnošću".<ref name="TEOEM"/> Ove karakteristike definisat će ''muhanesune'' u kasnijim periodima,<ref name="Irregularity"/> i oni nikada nisu povratili relativno cijenjeni status koji su imali u ranim danima u Medini. == Religijska mišljenja == Muslimanski učenjak iz 8. vijeka Ibn-Šihab ez-Zuhri izjavio je da se molitva iza ''muhanesa'' treba obavljati samo u slučajevima nužde. Neki učenjaci iz 13. i 14. vijeka, poput En-Nevevija i El-Kirmanija, klasifikovali su ''muhanesune'' u dvije grupe: one čije ženstvene osobine izgledaju nepromjenjive, uprkos najboljim naporima te osobe da ih zaustavi, i one čije su osobine promjenjive, ali oni to odbijaju zaustaviti.<ref name="TEOEM"/> Rani muslimanski učenjaci poput Ibn-Hadžera el-Askalanija navodili su da svi ''muhanesun'' moraju uložiti napor da prestanu sa svojim ženstvenim ponašanjem, ali ako bi se to pokazalo nemogućim, nisu bili podložni kazni. Oni koji nisu uložili nikakav napor da postanu manje "ženstveni", ili je izgledalo da "uživaju u (svojoj ženstvenosti)", bili su vrijedni osude. Do ovog perioda, termin ''muhanes'' razvio je svoju asocijaciju na homoseksualnost, a Bedrudin el-Ajni vidio je pasivnu homoseksualnost kao "odvratniji nastavak ''tahanesa''", ili ženstvenog ponašanja.<ref name="TEOEM"/> Ibn-Abdulberr je izjavio da su ''muhanesun'' u njegovom periodu bili "poznati po promiskuitetu", i da su sličili ženama u "mekoći, govoru, izgledu, naglasku i razmišljanju". Ovi ''muhanesun'' su prvobitno bili oni kojima je dozvoljeno da budu sluge ženama, jer nisu pokazivali nikakvu fizičku privlačnost prema ženskom tijelu.<ref>{{cite book |last=al-Maqdīsī  |first=Ibn Qudamah |title=Al-Mughni wa al-Sharh al Kabeer |pages=7/463}}</ref> == Savremeni pogledi == {{Glavni|LGBT osobe i islam}} {{Further|LGBT prava na Bliskom istoku}} Iako se ponekad klasifikuju kao transrodne osobe, ''muhanesun'' kao grupa ne uklapaju se uredno ni u jednu od zapadnih kategorija roda ili seksualnosti koje koristi LGBT zajednica.<ref name="TEOEM"/> Iako vjerovatno nisu bili pretežno cisrodni ili heteroseksualni, ne može se reći ni da su bili jednostavno homoseksualni muškarci ili transrodne žene. Postojalo je previše varijacija između jednog ''muhanesa'' i drugog da bi se odredila specifična etiketa za njihov rodni ili seksualni identitet, a značenje termina mijenjalo se vremenom.<ref name="TEOEM"/> Zapadni stručnjaci Aisya Aymanee M. Zaharin i Maria Pallotta-Chiarolli posmatraju termin ''muhanes'' kao označavanje muškaraca koji su "očito muški" i ponašaju se kao žene, ali ne žele proći kroz operaciju promjene spola, za razliku od transrodnih ili interspolnih osoba.<ref name="TransgenderHealth 2020"/> Krajem 1980-ih, Muhammed Sejjid Tantavi iz Egipta izdao je ''fetvu'' kojom podržava pravo na operaciju promjene spola za one koji odgovaraju opisu ''muhanesa'';<ref name="Transgenderism 2017"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/> Tantavi je izgleda povezao ''muhanesune'' s konceptom hermafroditizma ili interspolnih osoba. Ruhollah Homeini iz Irana izdao je slične ''fetve'' otprilike u isto vrijeme.<ref name="Transgenderism 2017"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/> Homeinijeva prvobitna ''fetva'' također se ticala interspolnih pojedinaca, ali je on kasnije precizirao da je operacija promjene spola dozvoljena i u slučaju transrodnih osoba.<ref name="Transgenderism 2017"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/> Budući da je homoseksualnost u Iranu nezakonita, ali je rodna tranzicija legalna, neki gay pojedinci bili su prisiljeni na operaciju promjene spola i tranziciju u suprotni spol, bez obzira na njihov stvarni rodni identitet.<ref>{{cite news |last=Hamedani |first=Ali |date=5. 11. 2014 |url=https://www.bbc.com/news/magazine-29832690 |title=The gay people pushed to change their gender |work=[[BBC Persian]] |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141106224035/https://www.bbc.com/news/magazine-29832690 |archive-date=6. 11. 2014 |access-date=16. 7. 2021}}</ref> Zbog Homeinijevih ''fetvi'' koje dopuštaju operaciju promjene spola za interspolne i transrodne osobe,<ref name="Transgenderism 2017"/><ref name="TransgenderHealth 2020"/> to je sankcionisano kao navodni "lijek" za homoseksualnost, koja je podložna smrtnoj kazni prema iranskom zakonu. Iranska vlada čak pokriva do pola troškova onima kojima je potrebna finansijska pomoć, a promjena spola priznaje se u rodnom listu.<ref>{{cite news |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/7259057.stm |work=[[BBC News]] |title=Iran's 'diagnosed transsexuals' |first=Vanessa |last=Barford |access-date=1. 9. 2021 |archive-date=15. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120315170427/http://news.bbc.co.uk/2/hi/7259057.stm |url-status=live }}</ref> U nekim regijama Južne Azije, kao što su Indija, Bangladeš i Pakistan, ''hidžre'' se zvanično priznaju kao treći spol koji nije ni muški ni ženski,<ref name="Cult. Health Sex.">{{cite journal |last=Hossain |first=Adnan |date=4. 2017 |title=The paradox of recognition: ''hijra'', third gender, and sexual rights in Bangladesh |trans-title=Paradoks priznanja: ''hidžra'', treći spol i seksualna prava u Bangladešu |journal=[[Culture, Health & Sexuality]] |publisher=[[Taylor & Francis]] |volume=19 |issue=12 |pages=1418–1431 |doi=10.1080/13691058.2017.1317831 |doi-access=free |pmid=28498049 |eissn=1464-5351 |issn=1369-1058 |oclc=41546256 |s2cid=5372595|hdl=11245.1/4b35820e-309a-4ecf-be63-e618467cb19b |hdl-access=free }}</ref> koncept koji su neki upoređivali s ''muhanesunima'',<ref name="Islamic Homosexualities" /> ili ''muteredžilatima''.<ref name=":22">{{Cite web |last=Kaabour |first=Marwan |date=26. 6. 2023 |title=Recovering Arab Trans History: Masoud El Amaratly, the Folk Music Icon from Iraq's Marshes |url=https://ajammc.com/2023/06/26/iraq-trans-history-masoud-amaratly/ |access-date=16. 9. 2025 |publisher=Ajam Media Collective |language=en-US}}</ref> == Također pogledajte == {{Portal|LGBTQ|Islam }}{{columns-list| * [[Hidžra (Južna Azija)|Hidžra]] * [[Hanis]] * [[Treći spol]] * [[Transrodna prava u Iranu]] * [[Transrodna prava u Pakistanu]] * [[Transrodna prava u Siriji]] * [[Transrodna prava u Turskoj]] * [[Duh sa dva entiteta (Two-Spirit)|Two-Spirit]] }} == Note == {{notelist}} == Reference == {{Reference}} == Dodatna literatura == *{{cite journal |last1=Rehman |first1=Javaid |last2=Polymenopoulou |first2=Eleni |date=2013 |title=Is Green a Part of the Rainbow? ''Sharia'', Homosexuality, and LGBT Rights in the Muslim World |trans-title=Da li je zelena dio duge? ''Šerijat'', homoseksualnost i LGBT prava u muslimanskom svijetu |url=https://ir.lawnet.fordham.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2322&context=ilj |url-status=live |format=PDF |journal=[[Fordham International Law Journal]] |publisher=[[Fordham University School of Law]] |volume=37 |issue=1 |pages=1–53 |issn=0747-9395 |oclc=52769025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180721220600/https://ir.lawnet.fordham.edu/cgi/viewcontent.cgi?referer=&httpsredir=1&article=2322&context=ilj |archive-date=21. 7. 2018 |access-date=30. 10. 2021}} *{{cite journal |last=Schmidtke |first=Sabine |author-link=Sabine Schmidtke |date=1999 |title=Homoeroticism and Homosexuality in Islam: A Review Article |trans-title=Homoerotizam i homoseksualnost u islamu: Pregledni članak |journal=[[Bulletin of the School of Oriental and African Studies]] |location=[[Cambridge]] i [[New York]] |publisher=[[Cambridge University Press]] u ime [[School of Oriental and African Studies]] ([[Univerzitet u Londonu]]) |volume=62 |issue=2 |pages=260–266 |doi=10.1017/S0041977X00016700 |eissn=1474-0699 |issn=0041-977X |jstor=3107489 |s2cid=170880292}} {{Rodni i seksualni identiteti}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arapska kultura]] [[Kategorija:Islamska kultura]] 4ysf4nseiac99j8lhnea798zgem73i2 0 534005 3841206 2026-05-06T20:04:32Z Mmns21 170250 Nova stranica: [[Datoteka:Portrait de Shah Abbas Ier et son page - MAO 494 - v5.jpg|mini|300x300px|''[[Perzijska minijatura]] [[Abas I|Abasa Velikog]] i paža''. Autor Muhammad Qasim, [[Safavidsko Carstvo|safavidski Iran]], 1627; [[Louvre]]. Figura peharnika bila je česta u arapskoj homoerotičnoj poeziji općenito, spajajući [[Bahant (mitologija)|bahički]] žanr (''خمريات jamriyyat'') i homoseksualnu ljubav (''مذكرات mudhakkarat'').]] Postoji stalno prisustvo homoerotičnih... 3841206 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Portrait de Shah Abbas Ier et son page - MAO 494 - v5.jpg|mini|300x300px|''[[Perzijska minijatura]] [[Abas I|Abasa Velikog]] i paža''. Autor Muhammad Qasim, [[Safavidsko Carstvo|safavidski Iran]], 1627; [[Louvre]]. Figura peharnika bila je česta u arapskoj homoerotičnoj poeziji općenito, spajajući [[Bahant (mitologija)|bahički]] žanr (''خمريات jamriyyat'') i homoseksualnu ljubav (''مذكرات mudhakkarat'').]] Postoji stalno prisustvo homoerotičnih pjesama u hispanoarapskoj poeziji. '''Homoerotična poezija u hispanoarapskoj književnosti''', često najvišeg kvaliteta, cvjetala je u islamskoj kulturi u vrijeme kada je [[Homoseksualnost u Španiji|homoseksualnost]], uvedena kao kulturna profinjenost u kulturi [[Emevijski halifat|Emevija]],<ref name=":0">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=III. La poesía árabe clásica en al-Andalus: época omeya |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_32.html#I_18_}}</ref> igrala važnu ulogu. Među kraljevima [[El-Endelus|El-Endelusa]] praksa homoseksualnosti s mladićima bila je prilično česta; među njima su [[Abadidi|abadidski]] emir [[El-Mutamid]] iz Sevilje i [[Jusuf III, emir Granade|Jusuf III]] iz [[Granadski emirat|Nasridskog kraljevstva Granade]] pisali [[homoerotična poezija|homoerotičnu poeziju]].<ref name=":4">Eisenberg. 1996, str. 56-57</ref> Preferencija kršćanskih muških i ženskih [[Ropstvo|robova]] u odnosu na žene ili efebe iz vlastite kulture doprinijela je neprijateljstvu kršćanskih kraljevstava.<ref name=":6">Eisenberg. 1996, str. 64</ref> Također u [[Jevreji|jevrejskoj]] zajednici [[El-Endelus|El-Endelusa]] homoseksualnost je bila čak normalna među aristokratijom.<ref name=":7">Eisenberg. 1996, str. 59-60</ref> Kontradikcija između osuđujuće vjerske legalnosti i permisivne popularne stvarnosti prevaziđena je pribjegavanjem [[Neoplatonizam|neoplatonskoj]] sublimaciji, "udri ljubavi", dvosmislene čednosti.<ref name=":8">Ibn Hazm. 1967, str. 69-70</ref> Objekt žudnje, općenito sluga, rob ili zarobljenik, obrnuo je društvenu ulogu u poeziji, postajući gospodar ljubavnika, na isti način kao što se desilo sa [[dvorska ljubav|dvorskom ljubavlju]] u srednjovjekovnoj kršćanskoj Evropi.<ref name=":0" /> Homoerotizam prisutan u andaluzijskoj poeziji uspostavlja vrstu odnosa sličnu onoj opisanoj u [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]]: odrasli pjesnik preuzima aktivnu [[Aktivni, pasivni i svestrani|ulogu]] naspram [[Efeb|efeba]] koji preuzima pasivnu,<ref name=":9">{{cite web |date=15. 6. 2010 |title=glbtq >> literature >> Middle Eastern Literature: Arabic |url=http://www.glbtq.com/literature/mid_e_lit_arabic.html |access-date=27. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100615065447/http://www.glbtq.com/literature/mid_e_lit_arabic.html |archive-date=15. 6. 2010 |url-status=dead}}</ref> što je dovelo do stvaranja [[Motiv (književnost)|književnog klišea]], onog o pojavi "boza" (paperja),<ref name=":10">''Bozo'': (Od lat. ''buccĕus'', od usta). m. Dlaka koja se pojavljuje kod mladića na gornjoj usni prije nego što nikne brada.</ref> koji dozvoljava, s obzirom na opisnu dvosmislenost pjesama, kako u slikama tako i u gramatičkim upotrebama, da se identificira spol opisanog ljubavnika.<ref name=":0" /> Veliki dio erotsko-ljubavne poezije tog perioda posvećen je peharniku ili točiocu vina, kombinujući bahički (''خمريات jamriyyat'') i homoerotični (''مذكرات mudhakkarat'') žanr.<ref name=":11">{{cite book |last=del Moral |first=Celia |title=La sociedad medieval a través de la literatura hispanojudía: VI Curso de Cultura Hispano-Judía y Sefardí de la Universidad de Castilla-La Mancha |publisher=Univ de Castilla La Mancha |isbn=9788489492967 |chapter=Contribución a la historia de la mujer a partir de las fuentes literarias |year=1998 }}</ref> Počela je cvjetati u prvoj polovini 9. vijeka, tokom vladavine [[Abdurahman II|Abdurahmana II]], [[Kordopski emirat|emira Kordobe]].<ref name=":1" /> Pad [[Kordopski halifat|Kordopskog halifata]] u jedanaestom vijeku i kasnija vladavina [[Almoravidi|Almoravida]] te podjela na [[Taifa|kraljevstva taifa]], decentralizirali su kulturu širom El-Endelusa, proizvodeći eru raskoši u poeziji.<ref name=":3" /> Almohadska invazija donijela je pojavu novih književnih dvorova u 12. i 13. vijeku. Veća ženska autonomija u ovoj sjevernoafričkoj etničkoj grupi dovela je do pojave većeg broja pjesnikinja, od kojih su neke također pisale pjesme koje su opjevavale žensku ljepotu.<ref name=":2">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=V. La poesía árabe clásica en al-Andalus III: el dorado crepúsculo (Siglos XII-XIII) |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_34.html#I_33_ |website=Cervantes Virtual}}</ref> == Kontekst == {{Further|Književnost El-Endelusa}} Civilizacija razvijena u [[Emevijski halifat|Emevijskom halifatu]] iz [[Kordoba (Španija)|Kordobe]] parirala je i čak nadmašila civilizaciju [[Kršćanski svijet|kršćanske Evrope]]. Nakon smrti [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] 814. godine i kasnijeg opadanja njegovog carstva, jedini grad koji je parirao Kordobi u Evropi bio je [[Konstantinopolj]], glavni grad [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], smješten na drugom kraju kontinenta. Halife Kordobe nadmašili su svoje bizantijske savremenike u kulturi. Književnost, a posebno poezija, sa entuzijazmom je kultivirana, kao što je bio slučaj u svim arapskim zemljama; tokom tog perioda, [[Arapski jezik|arapski jezik]] nadmašio je [[Latinski jezik|latinski]] u djelima o medicini, astronomiji i matematici; kršćani na poluostrvu učili su arapski kako bi usavršili ekspresivan i elegantan stil, a učenjaci iz cijele kršćanske Evrope putovali su u Toledo ili Kordobu na studije. Vjerovatno je da su održavali superioran standard javne uprave: mnogi kršćanski i jevrejski podanici preferirali su vladavinu ''nevjernika'', čije zakonodavstvo nije bilo netolerantnije od kršćanskih zakona.<ref name=":1" /> Nakon arapskog osvajanja 711. godine došlo je do jedinstvenog procvata [[homoerotična poezija|homoerotične poezije]] na [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvu]], što je ponovilo fenomen islamskog svijeta općenito, s paralelama u erotskoj [[Lirska poezija|lirskoj poeziji]] Iraka, Perzije, Afganistana, Indije, Turske i sjevernoafričkih zemalja poput Egipta, Tunisa i Maroka. Antologije srednjovjekovne islamske poezije iz velikih arapskih prijestolnica pokazuju, tokom gotovo jednog milenijuma, istu struju strastvenog homoerotizma pronađenu u pjesmama [[Kordoba (Španija)|Kordobe]], [[Sevilja|Sevilje]] ili [[Granada|Granade]].<ref name=":1" /> Homoseksualnost, prihvaćena na osnovu opće [[Kur'an|kur'anske]] tolerancije prema grijesima tijela, uvedena je kao kulturna profinjenost među Emevijama, uprkos protestima nekih pravnih škola. Tako je [[Ibn Hazm]] iz Kordobe bio tolerantan prema homoerotizmu,<ref>Ibn Hazm, 1967. str. 290</ref> pokazujući svoje neodobravanje samo kada je bio pomiješan s nekom vrstom javnog nemorala, a taj stav očigledno su dijelili i njegovi savremenici.<ref name=":0" /> I filozofski i književno, andaluzijski autori znali su i poštovali [[Antička Grčka|grčki klasicizam]], čiji je rad na prevođenju i kompilaciji bio neophodan za opstanak mnogih klasičnih tekstova. Mnoge teme andaluzijske poezije, poput pohvale efebske ljepote, direktno su izvedene iz grčke homoerotične poezije, koju su poznavali kroz prijevode iz vremena velike biblioteke u Kordobi emevijskog halife [[Hišam II|Hišama II]].<ref>Reina. 2007, str. 73</ref> === Islamski zakon i homoseksualnost === {{Further|LGBT u islamu}} Strogost i netolerancija koje su karakterisale tradicionalni [[Judaizam|judaizam]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvo]] u seksualnim pitanjima ponovo su se pojavile u zakonima treće [[Abrahamske religije|abrahamske religije]]. Što se tiče homoseksualnosti, neke važne škole, poput one teologa Malika iz Medine ili doslovnjaka [[Ahmed ibn Hanbel|Ibn Hanbela]], razmatrale su [[Smrtna kazna|smrtnu kaznu]], obično [[Kamenovanje|kamenovanjem]]. Druge pravne škole smatrale su prikladnijim odlučiti se za [[Bičevanje|bičevanje]], obično sa sto udaraca bičem.<ref name=":1" /> Međutim, drugi aspekti islamske kulture pokazuju određenu kontradikciju sa strogošću, naslijeđenom iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], koja je dominirala legalnošću [[Islam|islama]] u tom pogledu. Popularni stav bio je mnogo manje neprijateljski prema homoerotizmu i evropski posjetioci bili su iznenađeni opuštenom tolerancijom homoerotizma među Arapima, koji, čini se, nisu nalazili ništa neprirodno u odnosima između muškaraca i dječaka. U srednjovjekovnim arapskim raspravama o ljubavi, ova takozvana "emocionalna intoksikacija" isprovocirana je ne samo ljubavlju prema ženama, već i ljubavlju prema dječacima i drugim muškarcima.<ref name=":1" /> Dok je u ostatku Evrope bila kažnjiva spaljivanjem na lomači, u [[El-Endelus|El-Endelusu]] homoseksualnost je bila česta i intelektualno prestižna; djela autora poput [[Ibn Sahl iz Sevilje|Ibn Sahla]] iz Sevilje, eksplicitna u tom smislu, prenesena su u sve kutke islamskog svijeta kao primjer ljubavne poezije.<ref>Reina. 2007 str. 72-73</ref> Jedino spominjanje [[Lezbijstvo|lezbijstva]] od strane [[Ibn Hazm|Ibn Hazma]] u djelu ''[[Golubičina ogrlica]]'' je, u primjeni islama, osuđujuće. Ali arapske reference na lezbijstvo nisu tako očigledno osuđujuće: barem desetak romansi između žena spominje se u djelu ''Knjiga o Hind'', koja je i sama [[Arhetip|arhetipska]] lezbijka; izgubljena je ''Rasprava o lezbijstvu'' (''Kitab al-Sahhakat'') iz 9. vijeka, a kasnija djela o arapskoj erotici sadržavala su poglavlja o ovoj temi.<ref>Crompton. 2006, str. 166</ref><ref>Crompton. 1997, str. 150</ref> Neke žene u El-Endelusu imale su pristup obrazovanju i mogle su slobodno pisati. U njihovim pjesmama, ljubav prema drugoj ženi tretirana je i prisutna na isti način kao i ljubav muških pjesnika prema drugim muškarcima.<ref>{{cite book |last=Eisenberg |first=Daniel |title=Spanish writers on gay and lesbian themes: a bio-critical sourcebook |publisher=Greenwood Publishing Group |year=1999 |isbn=9780313303326 |pages=17 |chapter=Introduction}}</ref> [[Datoteka:Poema_de_Yusuf.jpg|mini|Rukopis B djela ''[[Poema de Yuçuf]]'' (anonimna [[Alhamijado književnost|alhamijado književnost]] na [[Aragonski jezik|aragonskom jeziku]] iz 14. vijeka). U [[Sura|suri]] XII [[Kur'an|Kur'ana]], [[Jusuf (sura)|Jusuf]] je predstavljen kao muškarac čija zanosna ljepota izaziva ljubav.]] Australijski historičar [[Robert Aldrich (historičar)|Robert Aldrich]] ističe da je dijelom ova tolerancija prema homoerotizmu posljedica činjenice da islam ne prepoznaje tako izraženu razdvojenost između tijela i duha kao kršćanstvo i cijeni seksualno zadovoljstvo.<ref name=":12">Aldrich. 2008, str. 274</ref> Ostali razlozi bili bi [[Estetika|estetski]]: u [[Kur'an|Kur'anu]] je to muškarac, [[Jusuf (sura)|Jusuf]] ([[Poslanik|poslanik]] [[Jusuf (poslanik)|Josip]]), koji je u suri XII predstavljen kao vrhunski predstavnik ljepote. U ovom kur'anskom tekstu također je prikazan [[Platonovska akademija|platonski]] koncept da je ljepota ono što stvara ljubav,<ref name=":0" /> na strašan, zanosan način. [[Emilio García Gómez|García Gómez]] ističe u svom uvodu u djelo ''Golubičina ogrlica'' da muslimani nazivaju "''al-iftitān bi-l-suwar''" "poremećajem ili metežom koji duše trpe kada posmatraju ljepotu konkretiziranu u skladnim oblicima", ilustrujući to pričom o egipatskim plemkinjama koje su posjekle prste guleći narandže, zanesene Jusufovom ljepotom.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 67</ref> Među andaluzijskim kraljevima praksa homoseksualnosti s mladićima bila je prilično česta; [[Abdurahman III]], [[Hakem II]] (koji je prvi put dobio potomstvo u 46. godini, s kršćanskom baskijskom robinjom koja je prakticirala [[Transvestitizam|preoblačenje]], po modi iz Bagdada, kao da je efeb), [[Abdallah ibn Buluggin|Abdullah]] iz Taife u Granadi, [[Nasridi|nasridski]] vladar [[Muhamed VII, emir Granade|Muhamed VI]]; među njima, vladar [[El-Mutamid]] iz Taife u Sevilji i [[Jusuf III, emir Granade|Jusuf III]] iz Nasridskog kraljevstva Granade pisali su homoerotičnu poeziju;<ref name=":4" /> Abdurahman III, Hakem II, [[Hišam II]] i [[El-Mutamid]] otvoreno su održavali muške hareme.<ref name=":13">Reina. 2007 str. 81</ref> Poznato je da su Hispanoarapi preferirali kršćanske [[Ropstvo|robove]] kao seksualne partnere u odnosu na žene ili efebe iz vlastite kulture, što je provociralo neprijateljstvo i stalne sukobe kršćanskih kraljevstava. Mučeništvo kršćanskog djeteta [[Pelagije iz Kordobe|Pelagija iz Kordobe]] zbog otpora željama Abdurahmana III, prvog emevijskog [[Halifat|halife]] Kordobe, zbog čega je kasnije proglašen svecem, dobro je poznato.<ref name=":6" /> Također u jevrejskoj zajednici [[El-Endelus|El-Endelusa]] homoseksualnost je bila čak normalna među aristokratijom. Citirajući kolektivnu knjigu ''Aspekti jevrejske kulture u srednjem vijeku'' (1979), u Španiji je postojala "dvorska i aristokratska kultura koju je karakterisao romantični individualizam (u kojem je postojalo) intenzivno istraživanje svih oblika oslobađajuće seksualnosti: ''[[heteroseksualnost|heteroseksualnosti]], [[biseksualnost|biseksualnosti]], [[homoseksualnost|homoseksualnosti]]''". Homoseksualno zadovoljstvo ne samo da je bilo često, već se smatralo i profinjenijim među dobrostojećim i obrazovanim osobama; očigledno, postoje podaci koji ukazuju da su muške prostitutke u Sevilji početkom 12. vijeka bile plaćene više od svojih ženskih kolegica, i imale su klijentelu više klase.<ref name=":13" /> Prostitutke su bile potisnute među urbani [[Pleb|plebs]] i posebno među seljake koji su posjećivali gradove.<ref name=":7" /> == Homoerotizam u andaluzijskoj književnosti == Da bi se prevazišla kontradikcija između vjerske legalnosti i popularne stvarnosti, arapska književnost pribjegla je neobičnom ''[[Hadis|hadisu]]'' koji se pripisuje samom [[Muhamed|Muhamedu]]: "Onaj ko voli i ostane čedan i skriva svoju tajnu i umre, umire mučeničkom smrću".<ref name=":1" /> Pjesnik, spoznavatelj ljepote, bio je podstaknut pjevati o muškoj ljepoti. Sublimacija dvorske ljubavi kroz [[Neoplatonizam|neoplatonizam]], opjevavanja tjelesne ljepote transcendirane u idealnu Ljepotu, omogućila je pjesniku da izrazi svoja homoerotična osjećanja bez opasnosti od moralne cenzure.<ref name=":0" /> Homoseksualna ljubav (''مذكرات mudhakkarat'') kao književna tema javljala se u sferi poezije širom arapskog svijeta; perzijski pravnik i književnik [[Muhamed bin Davud ez-Zahiri|Muhamed ibn Davud]] (868–909) napisao je u 16. godini ''Knjigu cvijeta'', antologiju stereotipa ljubavne lirike koja posvećuje opsežan prostor homoerotičnim stihovima;<ref name=":12" /> [[Emilio García Gómez]] ističe da je tjeskoba Ibn Davuda, zbog homoerotične strasti koju je osjećao cijeli život prema jednom od svojih školskih drugova (kojem je posvetio knjigu), bila izvor koji ga je naveo da realizira platonizam koji García Gómez identificira kao "kolektivnu čežnju" u arapskoj kulturi za preusmjeravanjem "plemenitog duhovnog toka" koji nije našao izlaz. Ibn Davud obukao ga je u arapski mit o "''udri ljubavi''", čije ime potiče od plemena [[Banu Udra]], što bi doslovno značilo "Sinovi djevičanstva": prefinjeni idealizam stvoren od istočnjačkih retoričara, "dvosmislenu čednost", prema Garcíji Gómezu, koja je bila "morbidno perpetuiranje žudnje".<ref name=":8" /> I kaznena i sentimentalna tradicija figuriraju u andaluzijskoj književnosti, a posebno u spisima njenog najpoznatijeg teoretičara ljubavi, Ebu-Muhameda Alija ibn Ahmeda ibn Saida ibn Hazma (994–1064), poznatijeg kao [[Ibn Hazm]], koji u djelu ''Golubičina ogrlica'' kaže o ljubavi: {{Blockquote|tekst=Niti je ukorena vjerom niti je zabranjena svetim Zakonom, budući da su srca u rukama Časnog i Moćnog Boga, a dobar dokaz tome je da se među ljubavnicima ubrajaju halife i pravedni imami.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 109</ref>|author=[[Ibn Hazm]]|title=Golubičina ogrlica}} Za Ibn Hazma, ljubav izmiče čovjekovoj kontroli, "ona je vrsta prirode, a čovjek ima moć samo nad slobodnim pokretima svojih organa."<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 154</ref> U djelu ''Golubičina ogrlica'', mješavini teorijskih generalizacija i ličnih primjera ili anegdota (iako se velika većina odnosi na heteroseksualnu ljubav, posebno prema lijepim robinjama), priče o muškarcima koji se zaljubljuju u druge muškarce se u više navrata ubacuju. Ponekad je atribucija nejasna, budući da tekst, neutralno se odnoseći na ''voljenu osobu'', može biti posvećen muškarcu ili ženi:<ref name=":1">Crompton. 1997, str. 142-161</ref> {{Blockquote|tekst=Ostali znakovi su: da ljubavnik žurno leti na mjesto gdje je voljena osoba; da traži izgovore da sjedne pored njega i približi mu se; i da napušta poslove koji bi ga natjerali da bude daleko od njega, odustajući od ozbiljnih stvari koje bi ga natjerale da se odvoji od njega, te oklijeva napustiti njegovu stranu.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 118</ref>|author=[[Ibn Hazm]]|title=Golubičina ogrlica}} Iz bagdadskog utjecaja Ibn Davuda, Andaluzijci su naučili pravila igre [[dvorska ljubav|dvorske ljubavi]]: nedostupnost voljene osobe jer pripada drugom (ne zbog preljube, već zato što je on ili ona općenito bio rob drugog vlasnika); špijun, naklonjeni prijatelj, klevetnik? dio su niza unaprijed utvrđenih figura koje su pratile ljubavnike u njihovoj priči.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Abu Nuwas.jpg|mini|250x250px|[[Ebu-Nuvas]] (747–815) je pisao homoerotičnu poeziju.]] Još jedan pjesnik koji je opjevavao nedozvoljena zadovoljstva vina i efeba bio je [[Ebu-Nuvas|Ebu-Nuvas el-Hasan ibn Hani el-Hekemi]], poznatiji jednostavno kao Ebu-Nuvas (Ahvaz, Iran, 747 – Bagdad, 815). Homoerotična ljubav koju je slavio slična je onoj opisanoj u staroj Grčkoj: odrasli pjesnik preuzima aktivnu ulogu naspram mladog adolescenta koji se pokorava. Interes za efebe bio je u potpunosti kompatibilan sa interesom za žene; oboje su dijelili društveno podređenu ulogu, što je činjenica koja se naglašavala u poeziji prikazujući ih kao pripadnike niže klase, robove ili zarobljene kršćane.<ref name=":9" /> Baš kao što aktivna uloga nije bila društveno osuđivana, odrasla osoba koja je preuzela pasivnu ulogu u homoseksualnoj vezi bila je predmet prezira. Stoga je razlika u godinama između ljubavnika i voljene osobe bila ključna u homoseksualnoj vezi; otuda je pojava dlačica na licu efeba bila izuzetno popularan [[Topos|topos]] u arapskoj homoerotičnoj poeziji, jer je označavala prijelaz u neodrživu situaciju, iako je odmah izazivala odgovor u odbranu ljepote održane kod mladića s punom bradom.<ref name=":9" /> == Strofe i žanrovi klasične arapske poezije == {{Main|Arapska poezija}} Klasična arapska poezija koristila je tri osnovne vrste [[Stih|stihova]] ili [[Strofa|strofičnih]] formi: ''[[kasida]]'', dugu, monorimičnu [[Oda|odu]]; ''kita'', kratki, monorimični fragment ili pjesmu na jednu temu ili sliku; i [[Muvašah|''muvašah'']] ili ''moaxaja'', strofičnu formu koja se pojavila kasnije. Posljednje dvije obično su bile posvećene stvarima vezanim za životna zadovoljstva, opisima vina i njegovog konzumiranja, ljubavi ili izrazima žaljenja zbog prolaznosti takvih zadovoljstava.<ref name=":14">{{cite book |last=Scheindlin |first=Raymond |title=La sociedad medieval a través de la literatura hispanojudía: VI Curso de Cultura Hispano-Judía y Sefardí de la Universidad de Castilla-La Mancha |publisher=Univ de Castilla La Mancha |year=1998 |isbn=9788489492967 |pages=59 |language=spanish |chapter=La situación social y el mundo de valores de los poetas hebreos}}</ref> Kasida je bila uobičajena forma za glavne žanrove: [[Panegirik|panegirik]] ili ''medih'', u čast ili pohvalu velikog čovjeka; [[Elegija|elegija]], ''risa'' ili ''mersija'', u znak sjećanja na smrt velikog čovjeka; i [[Satira|satirični]] žanr, ''hida'', u kojem se neprijatelj ismijava.<ref name=":14" /><ref name="de Eguilaz y Yanguas. 1864 p.47-60">de Eguilaz y Yanguas. 1864 str. 47-60</ref> Erotski žanr kaside bio je poznat kao ''nesib'', a usko je bio povezan s ''ognijom'', stihovima prilagođenim pjesmi i muzičkoj pratnji, koje su njegovale brojne pjesnikinje.<ref>de Eguilaz y Yanguas. 1864 str. 57</ref> Svi ovi žanrovi mogu se, u određenoj mjeri, smatrati varijantama impregniranim ''asifatom'' ili opisnim žanrom, zbog bujnog luksuza slika i nijansi koje je andaluzijska poezija prikazivala.<ref name="de Eguilaz y Yanguas. 1864 p.47-60"/> Dva žanra ili teme u kojima se može naći homoerotična poezija jesu ''hamrijat'' (bahička poezija) i erotsko-ljubavni žanr, ''[[Gazel|gazel]]'', koji ovisno o spolu objekta želje može biti poznat kao ''mu'annathat'', ako je posvećen ženi, ili ''mudhakkarat'', ako je upućen mladićima.<ref>{{cite book |last=Starkey |first=Paul |title=Encyclopedia of Arabic Literature |publisher=Taylor & Francis |year=1998 |isbn=9780415185714 |pages=41–42 |chapter=Abu Nuwas}}</ref> Velika većina ove vrste poezije odnosi se na peharnika, kombinujući bahičke i erotske teme.<ref name=":11" /> == 9. i 10. vijek, emevijski period == Erotska poezija počela je cvjetati u El-Endelusu pod vladavinom [[Abdurahman II|Abdurahmana II]] (792–852) u tadašnjem [[Kordopski emirat|Kordopskom emiratu]]. Njegov unuk, [[Abdulah ibn Muhamed el-Emevi|Abdulah I]] (844–912), već je pisao ljubavne stihove za "tamnooku gazelu", prema Ibn Hazmu.<ref name=":1" /> Dvosmislenost u [[Gramatičnost|gramatičkim]] upotrebama proširila se i na slike korištene za opisivanje ljepote i [[Efeb|efeba]] i [[Djevica|djevica]], otežavajući spoznaju o spolu opisanog ljubavnika. Međutim, postojali su neki tragovi, koji su ponekad maskirani u prijevodima: neki termini koji su u španskom jeziku riječi ženskog roda, poput "gazele" i "mjeseca", u arapskom su muškog roda.<ref name=":0" /> Još jedan pokazatelj bila je aluzija na dlake na licu, ''bozo'' (paperje),<ref name=":10" /> koje se pojavljuje na licu efeba, istovremeno umanjujući njegovu ljepotu i povećavajući njegovu privlačnost dokazivanjem njegove muškosti:<ref name=":0" /> [[Datoteka:Gloeden, Wilhelm von (1856-1931) - n. G 0052 - Gallo p. 23.jpg|mini|250x250px|Počevši od [[Modernizam|modernizma]], pokreta koji je započeo u 9. vijeku, većina ''[[muvašah|muvašaha]]'' posvećena je [[Efeb|efebima]],<ref>Rubiera Mata. 1989, str. 22</ref> jednom od književnih klišea velikog dijela srednjovjekovne [[Arapska poezija|arapske poezije]].]] {{Blockquote|tekst=O ti, na čijim su obrazima dlake ispisale dva reda koja,<br />uništavajući tvoju ljepotu, bude čežnju i brigu!<br />Nisam znao da je tvoj pogled sablja, do sada<br />kada te vidim kako nosiš pojas od kose.<ref>Ibn Said al-Maghribi. 1978, str. 191</ref>|author=[[Ibn Said el-Magribi]]|title=Zastave šampiona i standardi istaknutih}} [[Ibn Abdi Rabihi]] (Kordoba, 860–940), pjesnik na dvorovima Abdulaha I i Abdurahmana III i jedan od najranijih predstavnika andaluzijske književnosti,<ref>{{cite book |last=Chejne |first=Anwar G. |title=''Historia de España musulmana'' |publisher=Guida Editori |year=1999 |isbn=9788437602257 |pages=182}}</ref> pisao je o mladiću u tipičnom raspoloženju pokoravanja voljenoj osobi.<ref name=":1" /> {{Blockquote|tekst=Dao sam mu ono što je tražio, učinio sam ga svojim gospodarom...<br />Ljubav je stavila uzde na moje srce<br />kao što gonič deva stavlja uzde na svoju devu.|author=|title=}} Još jedna od tema arapske poezije bila je [[Dioniz|bahička]] poezija (''خمريات'' ''hamrijat''), koja slavi, uprkos vjerskim zabranama, vino i pijanstvo; ponekad se miješala s homoerotizmom u liku peharnika ili točioca. Tako su neki pjesnici bili eksplicitniji i manje čedni u izražavanju svoje strasti, kao Ali ibn Ebil-Husejn (umro 1038):<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Koliko noći su mi pića servirana<br />rukama srndaća koji me obavezuje!<br />Natjerao me da pijem iz njegovih očiju i iz njegove ruke<br />i bilo je to pijanstvo na pijanstvo, strast na strast.<br />Uzeo bih poljupce s njegovih obraza i umočio usne<br />u njegova usta, oboje slađe od meda.|author=Ibnul-Ketani|title=''Tašbihāt''|source=br. 177}} U arapskoj ljubavnoj poeziji bilo je relativno često da objekt želje bude rob ili zarobljenik. Nije bilo neuobičajeno da to budu plavokosi ljudi; sam Ibn Hazm zabilježio je da je nekoliko halifa naginjalo ka [[Plava kosa|plavoj kosi]], pa čak i da su mnogi od njih, po majčinskom naslijeđu i s obzirom na tu porodičnu preferenciju, bili plavokosi i plavooki.<ref>García Gómez. 1978, str. 141</ref> Jusuf ibn Harun er-Ramadi (926–1013) pisao je o plavokosom robu:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Uznemiren pogledima, činilo bi ti se<br />da se upravo probudio iz dubokog sna,<br />bjelina i plavokosost povezane su u ljepoti,<br />bez da su u suprotnosti, jer su slične;<br />kao lanci od crvenkastog zlata na srebrnom licu,<br />tako aurora, bijela i plava,<br />jeste ona koja ga, čini se, imitira.<br />Kada se rumenilo pojavi na njegovim obrazima<br />to je kao čisto vino na gorskom kristalu.|author=Ibnul-Ketani|title=''Tašbihāt''|source=br. 233}} U drugoj pjesmi, Er-Ramadi dao je dokaz svoje biseksualnosti prepričavajući noć strasti s efebom i robinjom:<ref name=":0" /> "Pružao sam ruku prema paunu ponekad, a u drugim prilikama povlačio sam se prema golubici grivnjašici." Er-Ramadi, panegiričar El-Mensura i jedan od najistaknutijih kordopskih pjesnika 10. vijeka, toliko se zaljubio u mladog kršćanina da se prekrstio kada je pio vino. Kada ga je njegova turbulentna politička karijera dovela u zatvor, zaljubio se u crnog roba: "Pogledao sam mu u oči i one su me opile.... Ja sam njegov rob, a on je moj gospodar." Ovo pokoravanje i preokret društvenih uloga u arapskoj poeziji podsjeća na viteški romantizam srednjovjekovne kršćanske Evrope.<ref name=":1" /> Treba spomenuti i Muhameda ibn Hanija ibn Saduna (oko Sevilje, 927 – 972), koji se istakao u [[Kordopski halifat|Kordopskom halifatu]] odvažnošću svoje lirske poezije. U svojoj poeziji, koja je kombinirala klasične struje [[Beduini|beduinske]] tradicije s modernističkim obnovama, prakticirao je žanr samohvalisanja ili hvalisanja (''fajr''), pokazujući i svoju homoseksualnost i svoju pripadnost [[Šiizam|šiizmu]], islamskoj frakciji koju su u njegovo vrijeme Emevije progonile.<ref>{{cite book |last=Andú Resano |first=Fernando |title=El esplendor de la poesía en la Taifa de Zaragoza |year=2007 |publisher=Mira |isbn=978-84-8465-253-3 |location=Zaragoza |language=Spanish}}</ref> == 11. vijek, raskoš klasične arapske poezije == Pad [[Emevijski halifat|Emevijskog halifata]] i kasnija fragmentacija na [[Taifa|kraljevstva taifa]] proizveli su egzodus pjesnika na različite dvorove koji su se formirali, decentralizirajući kulturu širom El-Endelusa. Kako je rastao broj dvorova, tako je rastao i broj pjesnika, te mogućnost pojave dobrih stvaralaca.<ref name=":3">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=IV. La poesía árabe clásica: el esplendor (Siglo XI) |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_33.html#I_26_ |website=Cervantes Virtual}}</ref> === Kordoba === [[Datoteka:Reinos de Taifas en 1080.svg|mini|282x282px|Kraljevstva taifa oko 1080. godine.]] U [[Kordoba (Španija)|Kordobi]] se istakao lik izvanrednog pjesnika i filologa Ebu-Amira ibn Šuhejda (992–1035), sina ministra [[El-Mensur|El-Mensura]]. Ibn Šuhejd se predstavljao kao ciničan i slobodouman lik, za čije je širenje sam bio zaslužan, a koji bi mogao podsjećati na [[George Gordon Byron|Lord Byrona]]. Njegovao je modernističke žanrove koji su opjevavali životna zadovoljstva: ljubav, vino, lov, ugodan osjećaj prirode, jer su odražavali njegov način života, njegovu evidentnu bahičku i biseksualnu aktivnost, te njegov stav protiv etabliranog. U jednoj od njegovih pjesama, nakon opisivanja zabave s mladim ženama u cvijetu mladosti, pojavljuje se kraljevski paž, adolescentan i feminiziran efeb:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Pratio sam ga do vrata njegove kuće,<br />jer moraš pratiti plijen dok ga ne stigneš,<br />vezao sam ga svojim uzdama<br />i bio je poslušan mom zalogaju.<br />Otišao sam piti na bunarima žudnje<br />i prešao preko gnusosti grijeha....|author=Ibn Šuhejd|title=''Divan''|source=Pellat str. 160-153.}} Najpriznatiji liričar ovog perioda jeste Kordobljanin Muhamed ibn Abdulmelik ibn Kuzman, ili [[Ibn Kuzman]] (oko 1080–1160), smatran jednim od velikih srednjovjekovnih pjesnika. Visok, plavokos i plavook, Ibn Kuzman bio je nepoštujući boem koji je vodio i prikazivao raskalašen život. Njegova figura podsjeća na onu bagdadskog [[Ebu-Nuvas|Ebu-Nuvasa]] na dvoru [[Harun er-Rešid|Haruna er-Rešida]], također potpuno liberalnog u svom homoerotizmu.<ref>{{cite book |last=Crompton |first=Louis |title=Homosexuality & Civilization |publisher=Harvard University Press |year=2006 |isbn=9780674022331 |pages=167}}</ref> {{Blockquote|tekst=Imam visokog, bijelog, plavokosog voljenog.<br />Jeste li vidjeli mjesec noću? Pa, on sija jače.<br />Izdajnik me ostavio, a onda je došao da me vidi i sazna moje vijesti:<br />zaustavio mi je usta, zatvorio mi je jezik,<br />bio je kao turpija mojim sumnjama.|author=|title=|source=}} Daleko od ''[[kasida|kasida]]'' i kanona klasičnog arapskog stiha, Ibn Kuzman doveo je do najvišeg nivoa ''[[Zedžel|zedžel]]'', vrstu ''[[Muvašah|muvašaha]]'' ili poezije u strofama koja je pisana na hispanskom dijalektalnom arapskom. U namjerno popularnom stilu i obilujućim erotskim situacijama, njegovi zedželi slavili su vino, gozbe i ljubav prema ženama i mladim djevojkama. Ibn Kuzman volio je životna zadovoljstva i biti uvijek lijepo obučen, ali mrzio je raditi:<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 39</ref> {{Blockquote|tekst=Otkad sam se rodio pa do sada, bio sam zadovoljan bezobrazlukom,<br />i postoje neke stvari koje mi nikad ne nedostaju:<br />sa svakim pijancem i bludnikom se družim.|author=|title=|source=}} Kada ga je neko podsjetio da će onaj ko je ozbiljan u ovom životu biti nagrađen Džennetom, nepoštujući Ibn Kuzman odgovorio je da je u Džennetu u ovom životu, opravdavajući svoj slobodoumni način života:<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 45</ref> {{Blockquote|tekst=Kad bi mi dali Džennet, bilo bi to vino<br />i ljubavne ljepote.<br /><br />Tamo smo išli, šala i razvrat,<br /> ponekad sa mladićima, ponekad sa ženama;<br />pića su tekla i bilo je kako je bilo.<br />Savjetnici, prestanite pričati gluposti:<br />moj porok je vrlina!|author=|title=|source=}} Pogođen siromaštvom na kraju svojih dana, i više puta zatvaran optužen za herezu zbog svog prkosa prema vjerskim vlastima,<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 49</ref> Ibn Kuzman završio je svoje dane posvećen podučavanju u džamiji. Njegovo djelo prikupljeno je u prijevodu njegovog cjelokupnog opusa koji je napravio [[Emilio García Gómez]], ''Todo Ben Quzman'' (Gredos, 1972).<ref name=":4" /> === Sevilja === [[Sevilja]] postala je nezavisno kraljevstvo, [[taifa]], pod suverenitetom dinastije [[Abadidi|Benu Abad]], bogate i aristokratske provincijske porodice koja je vladala inteligencijom, nedostatkom skrupula, ambicijom, hrabrošću, ponosom i visokom estetskom senzibilnošću, i koja je dovela do toga da Sevilja bude poetski glavni grad El-Endelusa taifa kraljevstava. Seviljska poezija stekla je novi stepen izuzetnosti i formalne ljepote za vrijeme vladavine [[El-Mutadid|Abada ibn Muhameda el-Mutadida]] (Sevilja, ? – 1069), kralja [[Taifa u Sevilji|Taife u Sevilji]] (1042–1069). Jedan od najboljih pjesnika njegovog dvora, u kojem su ministri bili pjesnici, a pjesnici ministri, bio je njegov vlastiti sin [[El-Mutamid|Muhamed ibn Abad el-Mutamid]] (1040–1095). Od rane mladosti ujedinilo ga je "dvosmisleno i strastveno prijateljstvo" s još jednim od velikih pjesnika tog vremena, [[Muhamed ibn Amar|Ebu-Bekrom ibn Amarom]] (1031–1086), također poznatim kao Ibn Amar ili Abenamar, čiji je učenik bio u gradu [[Silves (Portugal)|Silves]]. Proganjan od El-Mutadida u [[Taifa u Zaragozi|Zaragozu]] kako bi se izbjegao poguban utjecaj na njegovog sina, Ibn Amar napisao je kasidu kralju tražeći oprost, ali možda je spominjanje njegovih zabava i mladalačkih noći s El-Mutamidom u Silvesu uzrokovalo da kasida nema efekta:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Pri prisjećanju na vrijeme moje mladosti, kao da se upalila<br />vatra ljubavi u mojim grudima.<br />Te noći kada sam zanemario mudrost savjeta<br />i slijedio greške ludih;<br />osudio sam pospane kapke na nesanicu<br />i skupio muku s nježnih grana.|author=[[Ibn Besam]]|title=''Dahira''|source=3, str. 272-274.}} Uprkos žaljenju na svoju sudbinu u Zaragozi, Ibn Amar uspio je posvetiti svoj ''[[Gazel|gazel]]'', žanr kojim je ovladao, lijepim efebima na dvoru [[El-Mutaman|Ibn Huda el-Mutamana]]. Nakon smrti El-Mutadida, novi kralj El-Mutamid vratio je svog bivšeg prijatelja i ljubavnika, i zajedno su vladali Seviljom, kao kralj i ministar. Na kraju njihovih života njihov se odnos izopačio konfrontacijom Ibn Amara, tada guvernera Murcije, s kraljem Valensije; El-Mutamid napisao je satiričnu kasidu u kojoj je ismijavao Ibn Amarovo skromno porijeklo. U kasidi kojom mu je pjesnik odgovorio, ismijao je Abadide, El-Mutamidovu suprugu i djecu, te ga optužio za sodomiju, podsjećajući na dane u Silvesu:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Zagrlio sam tvoj nježni struk,<br />pio sam bistru vodu iz tvojih usta.<br />Ja sam bio zadovoljan onim što je bilo dozvoljeno,<br />ali ti si želio ono što nije.<br />Razotkrit ću ono što ti kriješ:<br />O slavo viteštva!<br />Branio si sela,<br />ali silovao si ljude.|author=M. J. Rubiera Mata|title=''El-Mutamid''|source=str. 29 i 36.}} Kada je El-Mutamid kasnije uspio uhvatiti Ibn Amara, oprostio mu je, ali kada je saznao da se ovaj hvali svojim pomilovanjem, razbjesnio se i ubio ga vlastitim rukama. Nakon toga je, međutim, oplakivao njegovu smrt i priredio raskošnu sahranu.<ref name=":1" /> === Levant === Bivši zvaničnici halifata preuzeli su provincije [[Španski Levant|Levanta]] na Pirinejskom poluostrvu, Šark el-Endelus, koji je dolaskom kordopskih elita imao velik urbani i kulturni razvoj. [[Ibn Hafadže|Ibn Hafadža]] iz [[Alzira|Alzire]] (1058–1139) može se smatrati jednim od najboljih modernističkih pjesnika El-Endelusa. Posebno se istakao razvojem modernističke teme vrta (''rawdiyyāt''), do te mjere da se lirika o prirodi u El-Endelusu zvala, prema njegovom prezimenu, ''hafadži'' stilom. U svojoj poeziji napravio je suptilno ulančavanje slika, nabijenih konotacijama na druge teme, uključujući homoerotizam; u ''ravdijatu'', opis vrta uvodi osmijeh, vojsku, vino u njegovom peharu koje je konj i završava na prelijepom mladiću.<ref name=":3" /> Indikativna je upotreba termina "mjesec" (muškog roda u arapskom) za označavanje mladića:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Vino je srušeno i pada na lice,<br />izbacujući iz usta snažnu aromu;<br />pehar je kestenjasti konj koji trči u krugovima,<br />sa znojem u kojem teku mjehurići;<br />trči s vinom i peharom, mjesec<br />s prekrasnim licem i medenim osmijehom;<br />naoružan do zuba, u svom struku i u svom pogledu,<br />tu su i oružja i prodorni mačevi.|author=[[Ibn Hafadža]]|title=''Divan''|source=str. 254-255}} == 12. i 13. vijek. Almohadski period. == Invazija El-Endelusa od [[Almohadi|Almohada]] (''al-Muwahhidūn'', "oni koji priznaju jedinstvo Boga"), koji su došli iz Maroka, isprovocirala je pojavu novih književnih dvorova u 12. i 13. vijeku. Zajedno s pojavom pjesnikinja, uslijed veće ženske autonomije (možda zbog drevne [[Matrijarhat|matrijarhalne]] tradicije) u ovoj sjevernoafričkoj etničkoj grupi, došlo je do procvata [[Misticizam|mistične]] poezije, u kojoj su riječi zemaljske ljubavi promijenile svoj obim kako bi izrazile tranzit duše u ljubav prema Bogu.<ref name=":2" /> To nije značilo napuštanje ljubavne poezije, gdje je homoerotizam nastavio biti prisutan u novoj precioznoj formi. [[Emilio García Gómez]] ističe da su [[Metafora|metafore]], istrošene upotrebom, leksikalizirane kako bi kasnije generirale nove metafore koje bi se mogle nazvati metaforama "druge moći". Opisujući efeba, u stihovima koji kombiniraju leksikaliziranu usporedbu kovrdžave vode kao [[Verižnjača|verižnjače]] i crvenkaste boje narandži, [[Safvan ibn Idris]] iz [[Murcia|Murcije]] (1165–1202) napisao je: {{Blockquote|tekst=Gazela puna koketerije,<br />koja nam ponekad prija, a ponekad nas plaši;<br />on baca narandže u bazen<br />poput onoga ko krvavi verižnjaču.<br />Kao da baca srca svojih ljubavnika<br />u ponor mora suza.|author=[[El-Kutubi]]|title=''Wafat al-wafayāt''|source=I, str. 85.}} Također je vrijedan pažnje poznati Muhamed ibn Galib, poznat kao Er-Rusafi (umro 1177), rođen u El-Rusafi (današnja [[Ruzafa]] u Valensiji), ali naseljen u [[Málaga|Malagi]].<ref>{{cite book |title=Itinerario cultural de Almorávides y Almohades: Magreb y península ibérica |publisher=Fundación El legado andalusì |year=1999 |isbn=9788493061500 |pages=375 |language=spanish}}</ref> Unutar istog precioznog fenomena, Er-Rusafi, transponujući temu ljepote efeba na opis zanatlija, i obrćući leksikaliziranu metaforu vitkosti struka poput grane, rekao je u jednoj pjesmi: {{Blockquote|tekst=Naučio je tesarski zanat, a ja sam sebi rekao:<br />"Možda ga je naučio iz testerisanja svojih očiju po srcima."<br />Jadna su debla koja sprema rezati,<br />ponekad ih rezbareći, a ponekad ih tukući!<br />Sada kada su drvo, počinju uzimati plod svog zločina,<br />od tada kada su, kao grane, udrznule ukrasti vitkost njegove stabljike.|author=E. García Gómez|title=''El libro de las banderas''|source=str. 252.}} Na dvoru Saida ibn Hakama od Menorke formiran je i mali književni dvor andaluzijskih prognanika s poluostrva, gdje su pjesnici nastavili ovu precioznost. Jedan od njegovih gostiju bio je [[Ibn Sahl iz Sevilje|Ibn Sahl]] iz [[Sevilja|Sevilje]] (1212–1251). Rođeni [[Jevreji|Jevrej]], Ibn Sahl postao je musliman, a to je iskustvo opisao kroz homoerotične pjesme; tako, voleći efeba po imenu Musa ([[Musa|Mojsije]]), napušta ga zbog drugog po imenu [[Muhamed]].<ref name=":2" /> Jedna od pjesama posvećenih njegovom prvom ljubavniku uzorak je precioznosti tog vremena i slika "druge moći", gdje zalisci podsjećaju na noge škorpiona, a oči na strijele ili mačeve: {{Blockquote|tekst=Da li je to sunce sa purpurnom<br />odorom ili mjesec koji se penje na grani vrbe?<br />Da li pokazuje zube ili su to nanizani biseri?<br />Jesu li to oči koje ima ili dva lava?<br />Obraz poput jabuke ili ruže<br />koji od škorpiona čuva dva mača?|author=Teresa Garulo|title=''Ibn Sahl iz Sevilje''|source=str. 53.}} == Homoerotična poezija žena == Iako je situacija andaluzijskih žena bila situacija povučenosti iza vela i harema, postojale su neke u višim klasama koje su, budući da su bile jedinice ili bez muške braće i sestara, bile oslobođene ostajući neudate. Dolazak [[Almohadi|Almohada]] u 12. vijeku također je uvezao tradiciju [[Matrijarhat|matrijarhalne]] linije koja je ženama dala određenu slobodu, favorizujući njihov pristup obrazovanju i književnoj produkciji.<ref name=":5">Rubiera Mata. 1989, "Introducción"</ref> Još jedan sektor koji je mogao pristupiti okupljanjima na kojima se stvarala poezija bile su robinje koje nisu bile [[Konkubinat|konkubine]], oslobođene od vela i harema. Bile su i slobodnije u ljubavi: budući da su Arapi smatrali neophodnim da voljena osoba ima slobodu darovati svoju ljubav, robovi oba spola preuzimali su, i u književnosti i u stvarnom svijetu, ulogu gospodara svojih ljubavnika, što je bio jedan od klišea arapske dvorske ljubavi. One koje su najviše bile povezane s književnim okruženjem bile su pjevačice (''[[kijan]]''), koje su dobile pažljivo obrazovanje kako bi i fizički i estetski zadovoljile muškarca. S obzirom na to da je najcjenjeniji talent bio muzički, pjevačice su učile stotine stihova i bile su sposobne improvizirati vlastite kompozicije.<ref name=":5" /> Ljubav koju opisuju pjesnikinje kliše je arapske dvorske ljubavi; za razliku od homoerotične poezije, voljena osoba nije fizički opisana, uz nekoliko izuzetaka. U mnogim slučajevima njihovo djelo dolazi kao odjek muškog glasa i gledišta, pa dolaze pjevati o ženskoj ljepoti drugih, simulirajući [[Sapfa|sapfičku]] ljubav za koju neki autori sumnjaju da je imala paralelu u stvarnom životu, kao što je slučaj sa sestrama Benat Zijad iz [[Guadix|Guadixa]], Hamdom i Zejneb,<ref name=":5" /> kojima autori nejasno pripisuju autorstvo pjesama sačuvanih pod njihovim prezimenom. U jednoj od njihovih pjesama izražena je strast jedne od sestara prema mladoj djevojci, ostavljajući sumnju radi li se o homoerotizmu ili puko književnom klišeu:<ref name=":2" /> {{Blockquote|tekst=To je razlog koji me sprečava spavati:<br />kada pusti svoje kovrdže preko lica,<br />izgleda poput mjeseca u tami noći;<br />kao da je zora izgubila brata<br />i tuga se obukla u žalost.|author=|title=|source=}} Vrijedi spomenuti lik princeze [[Velada bint el-Mustekfi]] (994–1077. ili 1091), koja je nazvana "andaluzijskom [[Sapfa|Sapfom]]".<ref>{{cite book |last=de Eguilaz y Yanguas |first=Leopoldo |title=Poesía histórica, lírica y descriptiva de los árabes andaluces. Discurso leído antre el claustro de la Universidad Central de Madrid |publisher=Imprenta de Manuel Galiano |year=1864 |location=Universidad Complutense de Madrid |language=spanish}}</ref> Kćerka kordopskog halife [[Muhamed III (Kordoba)|Muhameda III]], očeva smrt 1025. godine ostavila joj je bogatstvo u nasljedstvo koje joj je omogućilo da svoj dom pretvori u mjesto prolaska pisaca. Imala je skandaloznu vezu sa pjesnikom [[Ibn Zejdun|Ibn Zejdunom]], u čijim se antologijama obično skuplja onih nekoliko njenih pjesama koje su nam ostale.<ref>Wilson, Katharina M. ''An Encyclopedia of continental women writers'', Vol. 1</ref> Prema hronikama, princeza Velada zaljubila se u [[Muhja bint et-Tajani|Muhju bint et-Tajani]], kćerku kordopskog prodavača smokava, i brinula se za njeno obrazovanje sve dok nije postala pjesnikinja. Pretpostavlja se da je između njih postojala lezbijska veza, ali nema dokaza za to.<ref>Rubiera Mata. 1989, str. 107</ref> == Prijevodi i antologije == Iako su ljubavne pjesme posvećene mladićima brojne u andaluzijskoj književnosti, andaluzijski homoerotizam oskudno je proučavana tema, a gubitak materijala (posebno iz nasridskog perioda) bio je ogroman zbog slijepog uništenja od strane osvajačkih kršćana, poput velikog spaljivanja rukopisa koje je naredio [[Kardinal Cisneros|kardinal Cisneros]].<ref>Eisenberg. 1996, str. 54-55</ref> Kršćani su preuveličavali razmjere andaluzijskog razvrata, posebno homoseksualnih praksi; smatrali su ga bolešću, površno vrlo privlačnom, ne samo zaraznom već i neizlječivom. Iako u 14. vijeku [[Granadski emirat|Nasridsko kraljevstvo Granade]] nije predstavljalo prijetnju [[Kruna Kastilje|Kastilji]], postojao je pretjeran strah od invazija s juga. Ovaj stav zadržao se sve do savremenog doba; prema [[Claudio Sánchez-Albornoz|Claudiju Sánchezu-Albornozu]], "bez [[Rekonkista|Rekonkiste]], homoseksualnost, tako prakticirana u maurskoj Španiji, trijumfovala bi".<ref>Eisenberg. 1996, str. 62-63</ref> [[Daniel Eisenberg]] spominje prisustvo male antologije "u poglavlju ''Perverzija'' u [[Homofobija|homofobnoj]] knjizi [[Claudio Sánchez-Albornoz|Claudija Sáncheza-Albornoza]], ''De la Andalucía islámica a la de hoy'' (1983)"; on također ističe djelo ''Poemas arabigoandaluces'' Emilia Garcíje Gómeza, objavljeno u vrijeme liberalizacije krajem 1920-ih, kao prvu kolekciju koja je privukla opću pažnju; kao i njegov prijevod cjelokupnih djela [[Ibn Kuzman|Ibn Kuzmana]], ''Todo Ben Quzman'' (Gredos, 1972); i treću zbirku koju je preveo García Gómez, ''El libro de las banderas de los campeones''.<ref name=":4" /> [[El Escorial|Kraljevska biblioteka San Lorenzo de El Escorial]] također sadrži homoerotične tekstove na arapskom: ''El abandono del pudor y el primer bozo de la mejilla; Excusas sobre el amor del primer bozo en la mejilla; i El jardín del letrado y las delicias del hombre inteligente''.<ref>Eisenberg. 1996, str. 57-58</ref> == Također pogledajte == * [[Homoseksualnost i islam]] {{Portal|LGBT}} == Reference == {{Reference}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Aldrich |first=Robert |url=https://books.google.com/books?id=DuKYNSzp8rQC |title=Gays y lesbianas: vida y cultura: Un legado universal |publisher=Editorial NEREA |year=2008 |isbn=9788496431195 |language=es |author-link=Robert Aldrich (historian)}} * {{cite book |last=Crompton |first=Louis |url=https://books.google.com/books?id=hQuHFPKp8L0C |title=Islamic homosexualities: culture, history, and literature |publisher=New York University Press |year=1997 |isbn=9788489678606 |editor=Murray, Stephen O. |editor2=Roscoe, Will |chapter=Male Love and Islamic Law in Arab Spain |author-link=Louis Crompton}} * {{cite book |last=Crompton |first=Louis |url=https://books.google.com/books?id=TfBYd9xVaXcC |title=Homosexuality & Civilization |publisher=[[Harvard University Press]] |year=2006 |isbn=9780674022331 |author-link=Louis Crompton}} * {{cite book |last1=den Boer |first1=Harm |url=https://books.google.com/books?id=4rnu6OXoWJEC |title=El Humor en España. Volumen 10 de Diálogos hispánicos de Amsterdam |last2=Sierra Martínez |first2=Fermín |publisher=Rodopi |year=1992 |isbn=9789051833980 |language=es}} * {{cite book |last=de Eguilaz y Yanguas |first=Leopoldo |url=https://books.google.com/books?id=fUonHrVtJNwC |title=Poesía histórica, lírica y descriptiva de los árabes andaluces. Discurso leído antre el claustro de la Universidad Central de Madrid |publisher=Universidad Complutense de Madrid |year=1864 |editor=Imprenta de Manuel Galiano |language=es}} * {{cite book |last=Eisenberg |first=Daniel |url=https://books.google.com/books?id=X0b8idNtXXoC |title=Los territorios literarios de la historia del placer |publisher=Huerga y Fierro Editores |year=1996 |isbn=9788489678606 |language=es |chapter=El Buen Amor heterosexual de Juan Ruiz}} * {{cite book |last=García Gómez |first=Emilio |url=https://archive.org/details/ellibrodelasband0000ibns |title=El libro de las banderas de los campeones de Ibn Said al-Maghribi |publisher=Seix Barral |year=1978 |isbn=9788432238406 |location=Barcelona |language=es |author-link=Emilio García Gómez}} * {{cite book |last=Ibn Hazm |title=El collar de la paloma |publisher=Sociedad de Estudios y Publicaciones |year=1967 |editor=Emilio García Gómez |language=es |author-link=Ibn Hazm}} * {{cite book |last=Reina |first=Manuel Francisco |url=https://books.google.com/books?id=KuCcIBdWLCoC |title=Antología de la poesía andalusí |publisher=EDAF |year=2007 |isbn=9788441418325 |language=es}} * {{cite book |last=Rubiera Mata |first=Mª Jesús |url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/literatura-hispanoarabe--0/html/ |title=Literatura hispanoárabe |publisher=Mapfre |year=1992 |location=Madrid |language=es}} * {{cite book |last=Rubiera Mata |first=Mª Jesús |url=https://books.google.com/books?id=E5G-3G0oDIUC |title=Poesía femenina hispanoárabe |publisher=Castalia |year=1989 |isbn=9788470395697 |language=es}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Erotska poezija]] [[Kategorija:LGBT poezija]] [[Kategorija:Arapska erotska književnost]] [[Kategorija:Književnost El-Endelusa]] [[Kategorija:Srednjovjekovna LGBT historija]] 6likcprxxxlq9rx5hhgypdegqyb0blw 3841337 3841206 2026-05-07T10:54:41Z AnToni 2325 "...vrijedi napomenuti..." i sl. nije neophodno 3841337 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Portrait de Shah Abbas Ier et son page - MAO 494 - v5.jpg|mini|300x300px|''[[Perzijska minijatura]] [[Abas I|Abasa Velikog]] i paža''. Autor Muhammad Qasim, [[Safavidsko Carstvo|safavidski Iran]], 1627; [[Louvre]]. Figura peharnika bila je česta u arapskoj homoerotičnoj poeziji općenito, spajajući [[Bahant (mitologija)|bahički]] žanr (''خمريات jamriyyat'') i homoseksualnu ljubav (''مذكرات mudhakkarat'').]] '''Homoerotična poezija u hispanoarapskoj književnosti''', često najvišeg kvaliteta, cvjetala je u islamskoj kulturi u vrijeme kada je [[Homoseksualnost u Španiji|homoseksualnost]], uvedena kao kulturna profinjenost u kulturi [[Emevijski halifat|Emevija]],<ref name=":0">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=III. La poesía árabe clásica en al-Andalus: época omeya |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_32.html#I_18_}}</ref> igrala važnu ulogu. Među kraljevima [[El-Endelus|El-Endelusa]] praksa homoseksualnosti s mladićima bila je prilično česta; među njima su [[Abadidi|abadidski]] emir [[El-Mutamid]] iz Sevilje i [[Jusuf III, emir Granade|Jusuf III]] iz [[Granadski emirat|Nasridskog kraljevstva Granade]] pisali [[homoerotična poezija|homoerotičnu poeziju]].<ref name=":4">Eisenberg. 1996, str. 56-57</ref> Preferencija kršćanskih muških i ženskih [[Ropstvo|robova]] u odnosu na žene ili efebe iz vlastite kulture doprinijela je neprijateljstvu kršćanskih kraljevstava.<ref name=":6">Eisenberg. 1996, str. 64</ref> Također u [[Jevreji|jevrejskoj]] zajednici [[El-Endelus|El-Endelusa]] homoseksualnost je bila normalna među aristokratijom.<ref name=":7">Eisenberg. 1996, str. 59-60</ref> Kontradikcija između osuđujuće vjerske legalnosti i permisivne popularne stvarnosti prevaziđena je pribjegavanjem [[Neoplatonizam|neoplatonskoj]] sublimaciji, "udri ljubavi", dvosmislene čednosti.<ref name=":8">Ibn Hazm. 1967, str. 69-70</ref> Objekt žudnje, općenito sluga, rob ili zarobljenik, obrnuo je društvenu ulogu u poeziji, postajući gospodar ljubavnika, na isti način kao što se desilo sa [[dvorska ljubav|dvorskom ljubavlju]] u srednjovjekovnoj kršćanskoj Evropi.<ref name=":0" /> Homoerotizam prisutan u andaluzijskoj poeziji uspostavlja vrstu odnosa sličnu onoj opisanoj u [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]]: odrasli pjesnik preuzima aktivnu [[Aktivni, pasivni i svestrani|ulogu]] naspram [[Efeb|efeba]] koji preuzima pasivnu,<ref name=":9">{{cite web |date=15. 6. 2010 |title=glbtq >> literature >> Middle Eastern Literature: Arabic |url=http://www.glbtq.com/literature/mid_e_lit_arabic.html |access-date=27. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100615065447/http://www.glbtq.com/literature/mid_e_lit_arabic.html |archive-date=15. 6. 2010 |url-status=dead}}</ref> što je dovelo do stvaranja [[Motiv (književnost)|književnog klišea]], onog o pojavi "boza" (paperja),<ref name=":10">''Bozo'': (Od lat. ''buccĕus'', od usta). m. Dlaka koja se pojavljuje kod mladića na gornjoj usni prije nego što nikne brada.</ref> koji dozvoljava, s obzirom na opisnu dvosmislenost pjesama, kako u slikama tako i u gramatičkim upotrebama, da se identificira spol opisanog ljubavnika.<ref name=":0" /> Veliki dio erotsko-ljubavne poezije tog perioda posvećen je peharniku ili točiocu vina, kombinujući bahički (''خمريات jamriyyat'') i homoerotični (''مذكرات mudhakkarat'') žanr.<ref name=":11">{{cite book |last=del Moral |first=Celia |title=La sociedad medieval a través de la literatura hispanojudía: VI Curso de Cultura Hispano-Judía y Sefardí de la Universidad de Castilla-La Mancha |publisher=Univ de Castilla La Mancha |isbn=9788489492967 |chapter=Contribución a la historia de la mujer a partir de las fuentes literarias |year=1998 }}</ref> Počela je cvjetati u prvoj polovini 9. vijeka, tokom vladavine [[Abdurahman II|Abdurahmana II]], [[Kordopski emirat|emira Kordobe]].<ref name=":1" /> Pad [[Kordopski halifat|Kordopskog halifata]] u jedanaestom vijeku i kasnija vladavina [[Almoravidi|Almoravida]] te podjela na [[Taifa|kraljevstva taifa]], decentralizirali su kulturu širom El-Endelusa, proizvodeći eru raskoši u poeziji.<ref name=":3" /> Almohadska invazija donijela je pojavu novih književnih dvorova u 12. i 13. vijeku. Veća ženska autonomija u ovoj sjevernoafričkoj etničkoj grupi dovela je do pojave većeg broja pjesnikinja, od kojih su neke također pisale pjesme koje su opjevavale žensku ljepotu.<ref name=":2">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=V. La poesía árabe clásica en al-Andalus III: el dorado crepúsculo (Siglos XII-XIII) |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_34.html#I_33_ |website=Cervantes Virtual}}</ref> == Kontekst == {{Further|Književnost El-Endelusa}} Civilizacija razvijena u [[Emevijski halifat|Emevijskom halifatu]] iz [[Kordoba (Španija)|Kordobe]] parirala je i nadmašila civilizaciju [[Kršćanski svijet|kršćanske Evrope]]. Nakon smrti [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] 814. godine i kasnijeg opadanja njegovog carstva, jedini grad koji je parirao Kordobi u Evropi bio je [[Konstantinopolj]], glavni grad [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], smješten na drugom kraju kontinenta. Halife Kordobe nadmašili su svoje bizantijske savremenike u kulturi. Književnost, a posebno poezija, s entuzijazmom je kultivirana, kao što je bio slučaj u svim arapskim zemljama; tokom tog perioda, [[Arapski jezik|arapski jezik]] nadmašio je [[Latinski jezik|latinski]] u djelima o medicini, astronomiji i matematici; kršćani na poluostrvu učili su arapski kako bi usavršili ekspresivan i elegantan stil, a učenjaci iz cijele kršćanske Evrope putovali su u Toledo ili Kordobu na studije. Vjerovatno je da su održavali superioran standard javne uprave: mnogi kršćanski i jevrejski podanici preferirali su vladavinu ''nevjernika'', čije zakonodavstvo nije bilo netolerantnije od kršćanskih zakona.<ref name=":1" /> Nakon arapskog osvajanja 711. došlo je do jedinstvenog procvata [[homoerotična poezija|homoerotične poezije]] na [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvu]], što je ponovilo fenomen islamskog svijeta općenito, s paralelama u erotskoj [[Lirska poezija|lirskoj poeziji]] Iraka, Perzije, Afganistana, Indije, Turske i sjevernoafričkih zemalja poput Egipta, Tunisa i Maroka. Antologije srednjovjekovne islamske poezije iz velikih arapskih prijestolnica pokazuju, tokom gotovo jednog milenijuma, istu struju strastvenog homoerotizma pronađenu u pjesmama [[Kordoba (Španija)|Kordobe]], [[Sevilja|Sevilje]] ili [[Granada|Granade]].<ref name=":1" /> Homoseksualnost, prihvaćena na osnovu opće [[Kur'an|kur'anske]] tolerancije prema grijesima tijela, uvedena je kao kulturna profinjenost među Emevijama, uprkos protestima nekih pravnih škola. Tako je [[Ibn Hazm]] iz Kordobe bio tolerantan prema homoerotizmu,<ref>Ibn Hazm, 1967. str. 290</ref> pokazujući svoje neodobravanje samo kada je bio pomiješan s nekom vrstom javnog nemorala, a taj stav očigledno su dijelili i njegovi savremenici.<ref name=":0" /> I filozofski i književno, andaluzijski autori znali su i poštovali [[Antička Grčka|grčki klasicizam]], čiji je rad na prevođenju i kompilaciji bio neophodan za opstanak mnogih klasičnih tekstova. Mnoge teme andaluzijske poezije, poput pohvale efebske ljepote, direktno su izvedene iz grčke homoerotične poezije, koju su poznavali kroz prijevode iz vremena velike biblioteke u Kordobi emevijskog halife [[Hišam II|Hišama II]].<ref>Reina. 2007, str. 73</ref> === Islamski zakon i homoseksualnost === {{Further|LGBT u islamu}} Strogost i netolerancija koje su karakterisale tradicionalni [[Judaizam|judaizam]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvo]] u seksualnim pitanjima ponovo su se pojavile u zakonima treće [[Abrahamske religije|abrahamske religije]]. Neke važne škole, poput one teologa Malika iz Medine ili doslovnjaka [[Ahmed ibn Hanbel|Ibn Hanbela]], razmatrale su za homoseksualitam [[Smrtna kazna|smrtnu kaznu]], obično [[Kamenovanje|kamenovanjem]]. Druge pravne škole smatrale su prikladnijim odlučiti se za [[Bičevanje|bičevanje]], obično sa sto udaraca bičem.<ref name=":1" /> Međutim, drugi aspekti islamske kulture pokazuju određenu kontradikciju sa strogošću, naslijeđenom iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], koja je dominirala legalnošću [[Islam|islama]] u tom pogledu. Popularni stav bio je mnogo manje neprijateljski prema homoerotizmu i evropski posjetioci bili su iznenađeni opuštenom tolerancijom homoerotizma među Arapima, koji, čini se, nisu nalazili ništa neprirodno u odnosima između muškaraca i dječaka. U srednjovjekovnim arapskim raspravama o ljubavi, ova takozvana "emocionalna intoksikacija" isprovocirana je ne samo ljubavlju prema ženama, već i ljubavlju prema dječacima i drugim muškarcima.<ref name=":1" /> Dok je u ostatku Evrope bila kažnjiva spaljivanjem na lomači, u [[El-Endelus|El-Endelusu]] homoseksualnost je bila česta i intelektualno prestižna; djela autora poput [[Ibn Sahl iz Sevilje|Ibn Sahla]] iz Sevilje, eksplicitna u tom smislu, prenesena su u sve kutke islamskog svijeta kao primjer ljubavne poezije.<ref>Reina. 2007 str. 72-73</ref> Jedino spominjanje [[Lezbijstvo|lezbijstva]] od strane [[Ibn Hazm|Ibn Hazma]] u djelu ''[[Golubičina ogrlica]]'' je, u primjeni islama, osuđujuće. Ali arapske reference na lezbijstvo nisu tako očigledno osuđujuće: barem desetak romansi između žena spominje se u djelu ''Knjiga o Hind'', koja je i sama [[Arhetip|arhetipska]] lezbijka; izgubljena je ''Rasprava o lezbijstvu'' (''Kitab al-Sahhakat'') iz 9. vijeka, a kasnija djela o arapskoj erotici sadržavala su poglavlja o ovoj temi.<ref>Crompton. 2006, str. 166</ref><ref>Crompton. 1997, str. 150</ref> Neke žene u El-Endelusu imale su pristup obrazovanju i mogle su slobodno pisati. U njihovim pjesmama, ljubav prema drugoj ženi tretirana je i prisutna na isti način kao i ljubav muških pjesnika prema drugim muškarcima.<ref>{{cite book |last=Eisenberg |first=Daniel |title=Spanish writers on gay and lesbian themes: a bio-critical sourcebook |publisher=Greenwood Publishing Group |year=1999 |isbn=9780313303326 |pages=17 |chapter=Introduction}}</ref> [[Datoteka:Poema_de_Yusuf.jpg|mini|Rukopis B djela ''[[Poema de Yuçuf]]'' (anonimna [[Alhamijado književnost|alhamijado književnost]] na [[Aragonski jezik|aragonskom jeziku]] iz 14. vijeka). U [[Sura|suri]] XII [[Kur'an|Kur'ana]], [[Jusuf (sura)|Jusuf]] je predstavljen kao muškarac čija zanosna ljepota izaziva ljubav.]] Australijski historičar [[Robert Aldrich (historičar)|Robert Aldrich]] ističe da je dijelom ova tolerancija prema homoerotizmu posljedica činjenice da islam ne prepoznaje tako izraženu razdvojenost između tijela i duha kao kršćanstvo i cijeni seksualno zadovoljstvo.<ref name=":12">Aldrich. 2008, str. 274</ref> Ostali razlozi bili bi [[Estetika|estetski]]: u [[Kur'an|Kur'anu]] je to muškarac, [[Jusuf (sura)|Jusuf]] koji je u suri XII predstavljen kao vrhunski predstavnik ljepote. U ovom kur'anskom tekstu također je prikazan [[Platonovska akademija|platonski]] koncept da je ljepota ono što stvara ljubav,<ref name=":0" /> na strašan, zanosan način. [[Emilio García Gómez|García Gómez]] ističe u svom uvodu u djelo ''Golubičina ogrlica'' da muslimani nazivaju "''al-iftitān bi-l-suwar''" "poremećajem ili metežom koji duše trpe kada posmatraju ljepotu konkretiziranu u skladnim oblicima", ilustrujući to pričom o egipatskim plemkinjama koje su posjekle prste guleći narandže, zanesene Jusufovom ljepotom.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 67</ref> Među andaluzijskim kraljevima praksa homoseksualnosti s mladićima bila je prilično česta; [[Abdurahman III]], [[Hakem II]] (koji je prvi put dobio potomstvo u 46. godini, s kršćanskom baskijskom robinjom koja je prakticirala [[Transvestitizam|preoblačenje]], po modi iz Bagdada, kao da je efeb), [[Abdallah ibn Buluggin|Abdullah]] iz Taife u Granadi, [[Nasridi|nasridski]] vladar [[Muhamed VII, emir Granade|Muhamed VI]]; među njima, vladar [[El-Mutamid]] iz Taife u Sevilji i [[Jusuf III, emir Granade|Jusuf III]] iz Nasridskog kraljevstva Granade pisali su homoerotičnu poeziju;<ref name=":4" /> Abdurahman III, Hakem II, [[Hišam II]] i [[El-Mutamid]] otvoreno su održavali muške hareme.<ref name=":13">Reina. 2007 str. 81</ref> Poznato je da su Hispanoarapi preferirali kršćanske [[Ropstvo|robove]] kao seksualne partnere u odnosu na žene ili efebe iz vlastite kulture, što je provociralo neprijateljstvo i stalne sukobe kršćanskih kraljevstava. Mučeništvo kršćanskog djeteta [[Pelagije iz Kordobe|Pelagija iz Kordobe]] zbog otpora željama Abdurahmana III, prvog emevijskog [[Halifat|halife]] Kordobe, zbog čega je kasnije proglašen svecem, dobro je poznato.<ref name=":6" /> Također u jevrejskoj zajednici [[El-Endelus|El-Endelusa]] homoseksualnost je bila čak normalna među aristokratijom. Citirajući kolektivnu knjigu ''Aspekti jevrejske kulture u srednjem vijeku'' (1979), u Španiji je postojala "dvorska i aristokratska kultura koju je karakterisao romantični individualizam (u kojem je postojalo) intenzivno istraživanje svih oblika oslobađajuće seksualnosti: ''[[heteroseksualnost|heteroseksualnosti]], [[biseksualnost|biseksualnosti]], [[homoseksualnost|homoseksualnosti]]''". Homoseksualno zadovoljstvo ne samo da je bilo često, već se smatralo i profinjenijim među dobrostojećim i obrazovanim osobama; očigledno, postoje podaci koji ukazuju da su muške prostitutke u Sevilji početkom 12. vijeka bile plaćene više od svojih ženskih kolegica, i imale su klijentelu više klase.<ref name=":13" /> Prostitutke su bile potisnute među urbani [[Pleb|plebs]] i posebno među seljake koji su posjećivali gradove.<ref name=":7" /> == Homoerotizam u andaluzijskoj književnosti == Da bi se prevazišla kontradikcija između vjerske legalnosti i popularne stvarnosti, arapska književnost pribjegla je neobičnom ''[[Hadis|hadisu]]'' koji se pripisuje samom [[Muhamed|Muhamedu]]: "Onaj ko voli i ostane čedan i skriva svoju tajnu i umre, umire mučeničkom smrću".<ref name=":1" /> Pjesnik, spoznavatelj ljepote, bio je podstaknut pjevati o muškoj ljepoti. Sublimacija dvorske ljubavi kroz [[Neoplatonizam|neoplatonizam]], opjevavanja tjelesne ljepote transcendirane u idealnu Ljepotu, omogućila je pjesniku da izrazi svoja homoerotična osjećanja bez opasnosti od moralne cenzure.<ref name=":0" /> Homoseksualna ljubav (''مذكرات mudhakkarat'') kao književna tema javljala se u sferi poezije širom arapskog svijeta; perzijski pravnik i književnik [[Muhamed bin Davud ez-Zahiri|Muhamed ibn Davud]] (868–909) napisao je u 16. godini ''Knjigu cvijeta'', antologiju stereotipa ljubavne lirike koja posvećuje opsežan prostor homoerotičnim stihovima;<ref name=":12" /> [[Emilio García Gómez]] ističe da je tjeskoba Ibn Davuda, zbog homoerotične strasti koju je osjećao cijeli život prema jednom od svojih školskih drugova (kojem je posvetio knjigu), bila izvor koji ga je naveo da realizira platonizam koji García Gómez identificira kao "kolektivnu čežnju" u arapskoj kulturi za preusmjeravanjem "plemenitog duhovnog toka" koji nije našao izlaz. Ibn Davud obukao ga je u arapski mit o "''udri ljubavi''", čije ime potiče od plemena [[Banu Udra]], što bi doslovno značilo "Sinovi djevičanstva": prefinjeni idealizam stvoren od istočnjačkih retoričara, "dvosmislenu čednost", prema Garcíji Gómezu, koja je bila "morbidno perpetuiranje žudnje".<ref name=":8" /> I kaznena i sentimentalna tradicija figuriraju u andaluzijskoj književnosti, a posebno u spisima njenog najpoznatijeg teoretičara ljubavi, Ebu-Muhameda Alija ibn Ahmeda ibn Saida ibn Hazma (994–1064), poznatijeg kao [[Ibn Hazm]], koji u djelu ''Golubičina ogrlica'' kaže o ljubavi: {{Blockquote|tekst=Niti je ukorena vjerom niti je zabranjena svetim Zakonom, budući da su srca u rukama Časnog i Moćnog Boga, a dobar dokaz tome je da se među ljubavnicima ubrajaju halife i pravedni imami.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 109</ref>|author=[[Ibn Hazm]]|title=Golubičina ogrlica}} Za Ibn Hazma, ljubav izmiče čovjekovoj kontroli, "ona je vrsta prirode, a čovjek ima moć samo nad slobodnim pokretima svojih organa."<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 154</ref> U djelu ''Golubičina ogrlica'', mješavini teorijskih generalizacija i ličnih primjera ili anegdota (iako se velika većina odnosi na heteroseksualnu ljubav, posebno prema lijepim robinjama), priče o muškarcima koji se zaljubljuju u druge muškarce se u više navrata ubacuju. Ponekad je atribucija nejasna, budući da tekst, neutralno se odnoseći na ''voljenu osobu'', može biti posvećen muškarcu ili ženi:<ref name=":1">Crompton. 1997, str. 142-161</ref> {{Blockquote|tekst=Ostali znakovi su: da ljubavnik žurno leti na mjesto gdje je voljena osoba; da traži izgovore da sjedne pored njega i približi mu se; i da napušta poslove koji bi ga natjerali da bude daleko od njega, odustajući od ozbiljnih stvari koje bi ga natjerale da se odvoji od njega, te oklijeva napustiti njegovu stranu.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 118</ref>|author=[[Ibn Hazm]]|title=Golubičina ogrlica}} Iz bagdadskog utjecaja Ibn Davuda, Andaluzijci su naučili pravila igre [[dvorska ljubav|dvorske ljubavi]]: nedostupnost voljene osobe jer pripada drugom (ne zbog preljube, već zato što je on ili ona općenito bio rob drugog vlasnika); špijun, naklonjeni prijatelj, klevetnik? dio su niza unaprijed utvrđenih figura koje su pratile ljubavnike u njihovoj priči.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Abu Nuwas.jpg|mini|250x250px|[[Ebu-Nuvas]] (747–815) je pisao homoerotičnu poeziju.]] Još jedan pjesnik koji je opjevavao nedozvoljena zadovoljstva vina i efeba bio je [[Ebu-Nuvas|Ebu-Nuvas el-Hasan ibn Hani el-Hekemi]], poznatiji jednostavno kao Ebu-Nuvas (Ahvaz, Iran, 747 – Bagdad, 815). Homoerotična ljubav koju je slavio slična je onoj opisanoj u staroj Grčkoj: odrasli pjesnik preuzima aktivnu ulogu naspram mladog adolescenta koji se pokorava. Interes za efebe bio je u potpunosti kompatibilan sa interesom za žene; oboje su dijelili društveno podređenu ulogu, što je činjenica koja se naglašavala u poeziji prikazujući ih kao pripadnike niže klase, robove ili zarobljene kršćane.<ref name=":9" /> Baš kao što aktivna uloga nije bila društveno osuđivana, odrasla osoba koja je preuzela pasivnu ulogu u homoseksualnoj vezi bila je predmet prezira. Stoga je razlika u godinama između ljubavnika i voljene osobe bila ključna u homoseksualnoj vezi; otuda je pojava dlačica na licu efeba bila izuzetno popularan [[Topos|topos]] u arapskoj homoerotičnoj poeziji, jer je označavala prijelaz u neodrživu situaciju, iako je odmah izazivala odgovor u odbranu ljepote održane kod mladića s punom bradom.<ref name=":9" /> == Strofe i žanrovi klasične arapske poezije == {{Main|Arapska poezija}} Klasična arapska poezija koristila je tri osnovne vrste [[Stih|stihova]] ili [[Strofa|strofičnih]] formi: ''[[kasida]]'', dugu, monorimičnu [[Oda|odu]]; ''kita'', kratki, monorimični fragment ili pjesmu na jednu temu ili sliku; i [[Muvašah|''muvašah'']] ili ''moaxaja'', strofičnu formu koja se pojavila kasnije. Posljednje dvije obično su bile posvećene stvarima vezanim za životna zadovoljstva, opisima vina i njegovog konzumiranja, ljubavi ili izrazima žaljenja zbog prolaznosti takvih zadovoljstava.<ref name=":14">{{cite book |last=Scheindlin |first=Raymond |title=La sociedad medieval a través de la literatura hispanojudía: VI Curso de Cultura Hispano-Judía y Sefardí de la Universidad de Castilla-La Mancha |publisher=Univ de Castilla La Mancha |year=1998 |isbn=9788489492967 |pages=59 |language=spanish |chapter=La situación social y el mundo de valores de los poetas hebreos}}</ref> Kasida je bila uobičajena forma za glavne žanrove: [[Panegirik|panegirik]] ili ''medih'', u čast ili pohvalu velikog čovjeka; [[Elegija|elegija]], ''risa'' ili ''mersija'', u znak sjećanja na smrt velikog čovjeka; i [[Satira|satirični]] žanr, ''hida'', u kojem se neprijatelj ismijava.<ref name=":14" /><ref name="de Eguilaz y Yanguas. 1864 p.47-60">de Eguilaz y Yanguas. 1864 str. 47-60</ref> Erotski žanr kaside bio je poznat kao ''nesib'', a usko je bio povezan s ''ognijom'', stihovima prilagođenim pjesmi i muzičkoj pratnji, koje su njegovale brojne pjesnikinje.<ref>de Eguilaz y Yanguas. 1864 str. 57</ref> Svi ovi žanrovi mogu se, u određenoj mjeri, smatrati varijantama impregniranim ''asifatom'' ili opisnim žanrom, zbog bujnog luksuza slika i nijansi koje je andaluzijska poezija prikazivala.<ref name="de Eguilaz y Yanguas. 1864 p.47-60"/> Dva žanra ili teme u kojima se može naći homoerotična poezija jesu ''hamrijat'' (bahička poezija) i erotsko-ljubavni žanr, ''[[Gazel|gazel]]'', koji ovisno o spolu objekta želje može biti poznat kao ''mu'annathat'', ako je posvećen ženi, ili ''mudhakkarat'', ako je upućen mladićima.<ref>{{cite book |last=Starkey |first=Paul |title=Encyclopedia of Arabic Literature |publisher=Taylor & Francis |year=1998 |isbn=9780415185714 |pages=41–42 |chapter=Abu Nuwas}}</ref> Velika većina ove vrste poezije odnosi se na peharnika, kombinujući bahičke i erotske teme.<ref name=":11" /> == 9. i 10. vijek, emevijski period == Erotska poezija počela je cvjetati u El-Endelusu pod vladavinom [[Abdurahman II|Abdurahmana II]] (792–852) u tadašnjem [[Kordopski emirat|Kordopskom emiratu]]. Njegov unuk, [[Abdulah ibn Muhamed el-Emevi|Abdulah I]] (844–912), već je pisao ljubavne stihove za "tamnooku gazelu", prema Ibn Hazmu.<ref name=":1" /> Dvosmislenost u [[Gramatičnost|gramatičkim]] upotrebama proširila se i na slike korištene za opisivanje ljepote i [[Efeb|efeba]] i [[Djevica|djevica]], otežavajući spoznaju o spolu opisanog ljubavnika. Međutim, postojali su neki tragovi, koji su ponekad maskirani u prijevodima: neki termini koji su u španskom jeziku riječi ženskog roda, poput "gazele" i "mjeseca", u arapskom su muškog roda.<ref name=":0" /> Još jedan pokazatelj bila je aluzija na dlake na licu, ''bozo'' (paperje),<ref name=":10" /> koje se pojavljuje na licu efeba, istovremeno umanjujući njegovu ljepotu i povećavajući njegovu privlačnost dokazivanjem njegove muškosti:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=O ti, na čijim su obrazima dlake ispisale dva reda koja,<br />uništavajući tvoju ljepotu, bude čežnju i brigu!<br />Nisam znao da je tvoj pogled sablja, do sada<br />kada te vidim kako nosiš pojas od kose.<ref>Ibn Said al-Maghribi. 1978, str. 191</ref>|author=[[Ibn Said el-Magribi]]|title=Zastave šampiona i standardi istaknutih}} [[Ibn Abdi Rabihi]] (Kordoba, 860–940), pjesnik na dvorovima Abdulaha I i Abdurahmana III i jedan od najranijih predstavnika andaluzijske književnosti,<ref>{{cite book |last=Chejne |first=Anwar G. |title=''Historia de España musulmana'' |publisher=Guida Editori |year=1999 |isbn=9788437602257 |pages=182}}</ref> pisao je o mladiću u tipičnom raspoloženju pokoravanja voljenoj osobi.<ref name=":1" /> {{Blockquote|tekst=Dao sam mu ono što je tražio, učinio sam ga svojim gospodarom...<br />Ljubav je stavila uzde na moje srce<br />kao što gonič deva stavlja uzde na svoju devu.|author=|title=}} Još jedna od tema arapske poezije bila je [[Dioniz|bahička]] poezija (''خمريات'' ''hamrijat''), koja slavi, uprkos vjerskim zabranama, vino i pijanstvo; ponekad se miješala s homoerotizmom u liku peharnika ili točioca. Tako su neki pjesnici bili eksplicitniji i manje čedni u izražavanju svoje strasti, kao Ali ibn Ebil-Husejn (umro 1038):<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Koliko noći su mi pića servirana<br />rukama srndaća koji me obavezuje!<br />Natjerao me da pijem iz njegovih očiju i iz njegove ruke<br />i bilo je to pijanstvo na pijanstvo, strast na strast.<br />Uzeo bih poljupce s njegovih obraza i umočio usne<br />u njegova usta, oboje slađe od meda.|author=Ibnul-Ketani|title=''Tašbihāt''|source=br. 177}} U arapskoj ljubavnoj poeziji bilo je relativno često da objekt želje bude rob ili zarobljenik. Nije bilo neuobičajeno da to budu plavokosi ljudi; sam Ibn Hazm zabilježio je da je nekoliko halifa naginjalo ka [[Plava kosa|plavoj kosi]], pa čak i da su mnogi od njih, po majčinskom naslijeđu i s obzirom na tu porodičnu preferenciju, bili plavokosi i plavooki.<ref>García Gómez. 1978, str. 141</ref> Jusuf ibn Harun er-Ramadi (926–1013) pisao je o plavokosom robu:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Uznemiren pogledima, činilo bi ti se<br />da se upravo probudio iz dubokog sna,<br />bjelina i plavokosost povezane su u ljepoti,<br />bez da su u suprotnosti, jer su slične;<br />kao lanci od crvenkastog zlata na srebrnom licu,<br />tako aurora, bijela i plava,<br />jeste ona koja ga, čini se, imitira.<br />Kada se rumenilo pojavi na njegovim obrazima<br />to je kao čisto vino na gorskom kristalu.|author=Ibnul-Ketani|title=''Tašbihāt''|source=br. 233}} U drugoj pjesmi, Er-Ramadi dao je dokaz svoje biseksualnosti prepričavajući noć strasti s efebom i robinjom:<ref name=":0" /> "Pružao sam ruku prema paunu ponekad, a u drugim prilikama povlačio sam se prema golubici grivnjašici." Er-Ramadi, panegiričar El-Mensura i jedan od najistaknutijih kordopskih pjesnika 10. vijeka, toliko se zaljubio u mladog kršćanina da se prekrstio kada je pio vino. Kada ga je njegova turbulentna politička karijera dovela u zatvor, zaljubio se u crnog roba: "Pogledao sam mu u oči i one su me opile.... Ja sam njegov rob, a on je moj gospodar." Ovo pokoravanje i preokret društvenih uloga u arapskoj poeziji podsjeća na viteški romantizam srednjovjekovne kršćanske Evrope.<ref name=":1" /> Muhamed ibn Hani ibn Sadun (oko Sevilje, 927 – 972), se istakao u [[Kordopski halifat|Kordopskom halifatu]] odvažnošću svoje lirske poezije. U svojoj poeziji, koja je kombinirala klasične struje [[Beduini|beduinske]] tradicije s modernističkim obnovama, prakticirao je žanr samohvalisanja ili hvalisanja (''fajr''), pokazujući i svoju homoseksualnost i svoju pripadnost [[Šiizam|šiizmu]], islamskoj frakciji koju su u njegovo vrijeme Emevije progonile.<ref>{{cite book |last=Andú Resano |first=Fernando |title=El esplendor de la poesía en la Taifa de Zaragoza |year=2007 |publisher=Mira |isbn=978-84-8465-253-3 |location=Zaragoza |language=Spanish}}</ref> == 11. vijek, raskoš klasične arapske poezije == Pad [[Emevijski halifat|Emevijskog halifata]] i kasnija fragmentacija na [[Taifa|kraljevstva taifa]] proizveli su egzodus pjesnika na različite dvorove koji su se formirali, decentralizirajući kulturu širom El-Endelusa. Kako je rastao broj dvorova, tako je rastao i broj pjesnika, te mogućnost pojave dobrih stvaralaca.<ref name=":3">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=IV. La poesía árabe clásica: el esplendor (Siglo XI) |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_33.html#I_26_ |website=Cervantes Virtual}}</ref> === Kordoba === [[Datoteka:Reinos de Taifas en 1080.svg|mini|282x282px|Kraljevstva taifa oko 1080. godine.]] U [[Kordoba (Španija)|Kordobi]] se istakao lik izvanrednog pjesnika i filologa Ebu-Amira ibn Šuhejda (992–1035), sina ministra [[El-Mensur|El-Mensura]]. Ibn Šuhejd se predstavljao kao ciničan i slobodouman lik, za čije je širenje sam bio zaslužan, a koji bi mogao podsjećati na [[George Gordon Byron|Lord Byrona]]. Njegovao je modernističke žanrove koji su opjevavali životna zadovoljstva: ljubav, vino, lov, ugodan osjećaj prirode, jer su odražavali njegov način života, njegovu evidentnu bahičku i biseksualnu aktivnost, te njegov stav protiv etabliranog. U jednoj od njegovih pjesama, nakon opisivanja zabave s mladim ženama u cvijetu mladosti, pojavljuje se kraljevski paž, adolescentan i feminiziran efeb:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Pratio sam ga do vrata njegove kuće,<br />jer moraš pratiti plijen dok ga ne stigneš,<br />vezao sam ga svojim uzdama<br />i bio je poslušan mom zalogaju.<br />Otišao sam piti na bunarima žudnje<br />i prešao preko gnusosti grijeha....|author=Ibn Šuhejd|title=''Divan''|source=Pellat str. 160-153.}} Najpriznatiji liričar ovog perioda jeste Kordobljanin Muhamed ibn Abdulmelik ibn Kuzman, ili [[Ibn Kuzman]] (oko 1080–1160), smatran jednim od velikih srednjovjekovnih pjesnika. Visok, plavokos i plavook, Ibn Kuzman bio je nepoštujući boem koji je vodio i prikazivao raskalašen život. Njegova figura podsjeća na onu bagdadskog [[Ebu-Nuvas|Ebu-Nuvasa]] na dvoru [[Harun er-Rešid|Haruna er-Rešida]], također potpuno liberalnog u svom homoerotizmu.<ref>{{cite book |last=Crompton |first=Louis |title=Homosexuality & Civilization |publisher=Harvard University Press |year=2006 |isbn=9780674022331 |pages=167}}</ref> {{Blockquote|tekst=Imam visokog, bijelog, plavokosog voljenog.<br />Jeste li vidjeli mjesec noću? Pa, on sija jače.<br />Izdajnik me ostavio, a onda je došao da me vidi i sazna moje vijesti:<br />zaustavio mi je usta, zatvorio mi je jezik,<br />bio je kao turpija mojim sumnjama.|author=|title=|source=}} Daleko od ''[[kasida|kasida]]'' i kanona klasičnog arapskog stiha, Ibn Kuzman doveo je do najvišeg nivoa ''[[Zedžel|zedžel]]'', vrstu ''[[Muvašah|muvašaha]]'' ili poezije u strofama koja je pisana na hispanskom dijalektalnom arapskom. U namjerno popularnom stilu i obilujućim erotskim situacijama, njegovi zedželi slavili su vino, gozbe i ljubav prema ženama i mladim djevojkama. Ibn Kuzman volio je životna zadovoljstva i biti uvijek lijepo obučen, ali mrzio je raditi:<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 39</ref> {{Blockquote|tekst=Otkad sam se rodio pa do sada, bio sam zadovoljan bezobrazlukom,<br />i postoje neke stvari koje mi nikad ne nedostaju:<br />sa svakim pijancem i bludnikom se družim.|author=|title=|source=}} Kada ga je neko podsjetio da će onaj ko je ozbiljan u ovom životu biti nagrađen Džennetom, nepoštujući Ibn Kuzman odgovorio je da je u Džennetu u ovom životu, opravdavajući svoj slobodoumni način života:<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 45</ref> {{Blockquote|tekst=Kad bi mi dali Džennet, bilo bi to vino<br />i ljubavne ljepote.<br /><br />Tamo smo išli, šala i razvrat,<br /> ponekad sa mladićima, ponekad sa ženama;<br />pića su tekla i bilo je kako je bilo.<br />Savjetnici, prestanite pričati gluposti:<br />moj porok je vrlina!|author=|title=|source=}} Pogođen siromaštvom na kraju svojih dana, i više puta zatvaran optužen za herezu zbog svog prkosa prema vjerskim vlastima,<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 49</ref> Ibn Kuzman završio je svoje dane posvećen podučavanju u džamiji. Njegovo djelo prikupljeno je u prijevodu njegovog cjelokupnog opusa koji je napravio [[Emilio García Gómez]], ''Todo Ben Quzman'' (Gredos, 1972).<ref name=":4" /> === Sevilja === [[Sevilja]] postala je nezavisno kraljevstvo, [[taifa]], pod suverenitetom dinastije [[Abadidi|Benu Abad]], bogate i aristokratske provincijske porodice koja je vladala inteligencijom, nedostatkom skrupula, ambicijom, hrabrošću, ponosom i visokom estetskom senzibilnošću, i koja je dovela do toga da Sevilja bude poetski glavni grad El-Endelusa taifa kraljevstava. Seviljska poezija stekla je novi stepen izuzetnosti i formalne ljepote za vrijeme vladavine [[El-Mutadid|Abada ibn Muhameda el-Mutadida]] (Sevilja, ? – 1069), kralja [[Taifa u Sevilji|Taife u Sevilji]] (1042–1069). Jedan od najboljih pjesnika njegovog dvora, u kojem su ministri bili pjesnici, a pjesnici ministri, bio je njegov vlastiti sin [[El-Mutamid|Muhamed ibn Abad el-Mutamid]] (1040–1095). Od rane mladosti ujedinilo ga je "dvosmisleno i strastveno prijateljstvo" s još jednim od velikih pjesnika tog vremena, [[Muhamed ibn Amar|Ebu-Bekrom ibn Amarom]] (1031–1086), također poznatim kao Ibn Amar ili Abenamar, čiji je učenik bio u gradu [[Silves (Portugal)|Silves]]. Proganjan od El-Mutadida u [[Taifa u Zaragozi|Zaragozu]] kako bi se izbjegao poguban utjecaj na njegovog sina, Ibn Amar napisao je kasidu kralju tražeći oprost, ali možda je spominjanje njegovih zabava i mladalačkih noći s El-Mutamidom u Silvesu uzrokovalo da kasida nema efekta:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Pri prisjećanju na vrijeme moje mladosti, kao da se upalila<br />vatra ljubavi u mojim grudima.<br />Te noći kada sam zanemario mudrost savjeta<br />i slijedio greške ludih;<br />osudio sam pospane kapke na nesanicu<br />i skupio muku s nježnih grana.|author=[[Ibn Besam]]|title=''Dahira''|source=3, str. 272-274.}} Uprkos žaljenju na svoju sudbinu u Zaragozi, Ibn Amar uspio je posvetiti svoj ''[[Gazel|gazel]]'', žanr kojim je ovladao, lijepim efebima na dvoru [[El-Mutaman|Ibn Huda el-Mutamana]]. Nakon smrti El-Mutadida, novi kralj El-Mutamid vratio je svog bivšeg prijatelja i ljubavnika, i zajedno su vladali Seviljom, kao kralj i ministar. Na kraju njihovih života njihov se odnos izopačio konfrontacijom Ibn Amara, tada guvernera Murcije, s kraljem Valensije; El-Mutamid napisao je satiričnu kasidu u kojoj je ismijavao Ibn Amarovo skromno porijeklo. U kasidi kojom mu je pjesnik odgovorio, ismijao je Abadide, El-Mutamidovu suprugu i djecu, te ga optužio za sodomiju, podsjećajući na dane u Silvesu:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Zagrlio sam tvoj nježni struk,<br />pio sam bistru vodu iz tvojih usta.<br />Ja sam bio zadovoljan onim što je bilo dozvoljeno,<br />ali ti si želio ono što nije.<br />Razotkrit ću ono što ti kriješ:<br />O slavo viteštva!<br />Branio si sela,<br />ali silovao si ljude.|author=M. J. Rubiera Mata|title=''El-Mutamid''|source=str. 29 i 36.}} Kada je El-Mutamid kasnije uspio uhvatiti Ibn Amara, oprostio mu je, ali kada je saznao da se ovaj hvali svojim pomilovanjem, razbjesnio se i ubio ga vlastitim rukama. Nakon toga je, međutim, oplakivao njegovu smrt i priredio raskošnu sahranu.<ref name=":1" /> === Levant === Bivši zvaničnici halifata preuzeli su provincije [[Španski Levant|Levanta]] na Pirinejskom poluostrvu, Šark el-Endelus, koji je dolaskom kordopskih elita imao velik urbani i kulturni razvoj. [[Ibn Hafadže|Ibn Hafadža]] iz [[Alzira|Alzire]] (1058–1139) može se smatrati jednim od najboljih modernističkih pjesnika El-Endelusa. Posebno se istakao razvojem modernističke teme vrta (''rawdiyyāt''), do te mjere da se lirika o prirodi u El-Endelusu zvala, prema njegovom prezimenu, ''hafadži'' stilom. U svojoj poeziji napravio je suptilno ulančavanje slika, nabijenih konotacijama na druge teme, uključujući homoerotizam; u ''ravdijatu'', opis vrta uvodi osmijeh, vojsku, vino u njegovom peharu koje je konj i završava na prelijepom mladiću.<ref name=":3" /> Indikativna je upotreba termina "mjesec" (muškog roda u arapskom) za označavanje mladića:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Vino je srušeno i pada na lice,<br />izbacujući iz usta snažnu aromu;<br />pehar je kestenjasti konj koji trči u krugovima,<br />sa znojem u kojem teku mjehurići;<br />trči s vinom i peharom, mjesec<br />s prekrasnim licem i medenim osmijehom;<br />naoružan do zuba, u svom struku i u svom pogledu,<br />tu su i oružja i prodorni mačevi.|author=[[Ibn Hafadža]]|title=''Divan''|source=str. 254-255}} == 12. i 13. vijek. Almohadski period. == Invazija El-Endelusa od [[Almohadi|Almohada]] (''al-Muwahhidūn'', "oni koji priznaju jedinstvo Boga"), koji su došli iz Maroka, isprovocirala je pojavu novih književnih dvorova u 12. i 13. vijeku. Zajedno s pojavom pjesnikinja, uslijed veće ženske autonomije (možda zbog drevne [[Matrijarhat|matrijarhalne]] tradicije) u ovoj sjevernoafričkoj etničkoj grupi, došlo je do procvata [[Misticizam|mistične]] poezije, u kojoj su riječi zemaljske ljubavi promijenile svoj obim kako bi izrazile tranzit duše u ljubav prema Bogu.<ref name=":2" /> To nije značilo napuštanje ljubavne poezije, gdje je homoerotizam nastavio biti prisutan u novoj precioznoj formi. [[Emilio García Gómez]] ističe da su [[Metafora|metafore]], istrošene upotrebom, leksikalizirane kako bi kasnije generirale nove metafore koje bi se mogle nazvati metaforama "druge moći". Opisujući efeba, u stihovima koji kombiniraju leksikaliziranu usporedbu kovrdžave vode kao [[Verižnjača|verižnjače]] i crvenkaste boje narandži, [[Safvan ibn Idris]] iz [[Murcia|Murcije]] (1165–1202) napisao je: {{Blockquote|tekst=Gazela puna koketerije,<br />koja nam ponekad prija, a ponekad nas plaši;<br />on baca narandže u bazen<br />poput onoga ko krvavi verižnjaču.<br />Kao da baca srca svojih ljubavnika<br />u ponor mora suza.|author=[[El-Kutubi]]|title=''Wafat al-wafayāt''|source=I, str. 85.}} Muhamed ibn Galib, poznat kao Er-Rusafi (umro 1177), rođen u El-Rusafi (današnja [[Ruzafa]] u Valensiji), ali naseljen u [[Málaga|Malagi]].<ref>{{cite book |title=Itinerario cultural de Almorávides y Almohades: Magreb y península ibérica |publisher=Fundación El legado andalusì |year=1999 |isbn=9788493061500 |pages=375 |language=spanish}}</ref> Unutar istog precioznog fenomena, Er-Rusafi, transponujući temu ljepote efeba na opis zanatlija, i obrćući leksikaliziranu metaforu vitkosti struka poput grane, rekao je u jednoj pjesmi: {{Blockquote|tekst=Naučio je tesarski zanat, a ja sam sebi rekao:<br />"Možda ga je naučio iz testerisanja svojih očiju po srcima."<br />Jadna su debla koja sprema rezati,<br />ponekad ih rezbareći, a ponekad ih tukući!<br />Sada kada su drvo, počinju uzimati plod svog zločina,<br />od tada kada su, kao grane, udrznule ukrasti vitkost njegove stabljike.|author=E. García Gómez|title=''El libro de las banderas''|source=str. 252.}} Na dvoru Saida ibn Hakama od Menorke formiran je i mali književni dvor andaluzijskih prognanika s poluostrva, gdje su pjesnici nastavili ovu precioznost. Jedan od njegovih gostiju bio je [[Ibn Sahl iz Sevilje|Ibn Sahl]] iz [[Sevilja|Sevilje]] (1212–1251). Rođeni [[Jevreji|Jevrej]], Ibn Sahl postao je musliman, a to je iskustvo opisao kroz homoerotične pjesme; tako, voleći efeba po imenu Musa, napušta ga zbog drugog po imenu [[Muhamed]].<ref name=":2" /> Jedna od pjesama posvećenih njegovom prvom ljubavniku uzorak je precioznosti tog vremena i slika "druge moći", gdje zalisci podsjećaju na noge škorpiona, a oči na strijele ili mačeve: {{Blockquote|tekst=Da li je to sunce sa purpurnom<br />odorom ili mjesec koji se penje na grani vrbe?<br />Da li pokazuje zube ili su to nanizani biseri?<br />Jesu li to oči koje ima ili dva lava?<br />Obraz poput jabuke ili ruže<br />koji od škorpiona čuva dva mača?|author=Teresa Garulo|title=''Ibn Sahl iz Sevilje''|source=str. 53.}} == Homoerotična poezija žena == Iako je situacija andaluzijskih žena bila situacija povučenosti iza vela i harema, postojale su neke u višim klasama koje su, budući da su bile jedinice ili bez muške braće i sestara, bile oslobođene ostajući neudate. Dolazak [[Almohadi|Almohada]] u 12. vijeku također je uvezao tradiciju [[Matrijarhat|matrijarhalne]] linije koja je ženama dala određenu slobodu, favorizujući njihov pristup obrazovanju i književnoj produkciji.<ref name=":5">Rubiera Mata. 1989, "Introducción"</ref> Još jedan sektor koji je mogao pristupiti okupljanjima na kojima se stvarala poezija bile su robinje koje nisu bile [[Konkubinat|konkubine]], oslobođene od vela i harema. Bile su i slobodnije u ljubavi: budući da su Arapi smatrali neophodnim da voljena osoba ima slobodu darovati svoju ljubav, robovi oba spola preuzimali su, i u književnosti i u stvarnom svijetu, ulogu gospodara svojih ljubavnika, što je bio jedan od klišea arapske dvorske ljubavi. One koje su najviše bile povezane s književnim okruženjem bile su pjevačice (''[[kijan]]''), koje su dobile pažljivo obrazovanje kako bi i fizički i estetski zadovoljile muškarca. S obzirom na to da je najcjenjeniji talent bio muzički, pjevačice su učile stotine stihova i bile su sposobne improvizirati vlastite kompozicije.<ref name=":5" /> Ljubav koju opisuju pjesnikinje kliše je arapske dvorske ljubavi; za razliku od homoerotične poezije, voljena osoba nije fizički opisana, uz nekoliko izuzetaka. U mnogim slučajevima njihovo djelo dolazi kao odjek muškog glasa i gledišta, pa dolaze pjevati o ženskoj ljepoti drugih, simulirajući [[Sapfa|sapfičku]] ljubav za koju neki autori sumnjaju da je imala paralelu u stvarnom životu, kao što je slučaj sa sestrama Benat Zijad iz [[Guadix|Guadixa]], Hamdom i Zejneb,<ref name=":5" /> kojima autori nejasno pripisuju autorstvo pjesama sačuvanih pod njihovim prezimenom. U jednoj od njihovih pjesama izražena je strast jedne od sestara prema mladoj djevojci, ostavljajući sumnju radi li se o homoerotizmu ili puko književnom klišeu:<ref name=":2" /> {{Blockquote|tekst=To je razlog koji me sprečava spavati:<br />kada pusti svoje kovrdže preko lica,<br />izgleda poput mjeseca u tami noći;<br />kao da je zora izgubila brata<br />i tuga se obukla u žalost.|author=|title=|source=}} Princeza [[Velada bint el-Mustekfi]] (994–1077. ili 1091), koja je nazvana "andaluzijskom [[Sapfa|Sapfom]]".<ref>{{cite book |last=de Eguilaz y Yanguas |first=Leopoldo |title=Poesía histórica, lírica y descriptiva de los árabes andaluces. Discurso leído antre el claustro de la Universidad Central de Madrid |publisher=Imprenta de Manuel Galiano |year=1864 |location=Universidad Complutense de Madrid |language=spanish}}</ref> Kćerka kordopskog halife [[Muhamed III (Kordoba)|Muhameda III]], očeva smrt 1025. ostavila joj je bogatstvo u nasljedstvo koje joj je omogućilo da svoj dom pretvori u mjesto prolaska pisaca. Imala je skandaloznu vezu sa pjesnikom [[Ibn Zejdun|Ibn Zejdunom]], u čijim se antologijama obično skuplja onih nekoliko njenih pjesama koje su nam ostale.<ref>Wilson, Katharina M. ''An Encyclopedia of continental women writers'', Vol. 1</ref> Prema hronikama, princeza Velada zaljubila se u [[Muhja bint et-Tajani|Muhju bint et-Tajani]], kćerku kordopskog prodavača smokava, i brinula se za njeno obrazovanje sve dok nije postala pjesnikinja. Pretpostavlja se da je između njih postojala lezbijska veza, ali nema dokaza za to.<ref>Rubiera Mata. 1989, str. 107</ref> == Prijevodi i antologije == Iako su ljubavne pjesme posvećene mladićima brojne u andaluzijskoj književnosti, andaluzijski homoerotizam oskudno je proučavana tema, a gubitak materijala (posebno iz nasridskog perioda) bio je ogroman zbog slijepog uništenja od strane osvajačkih kršćana, poput velikog spaljivanja rukopisa koje je naredio [[Kardinal Cisneros|kardinal Cisneros]].<ref>Eisenberg. 1996, str. 54-55</ref> Kršćani su preuveličavali razmjere andaluzijskog razvrata, posebno homoseksualnih praksi; smatrali su ga bolešću, površno vrlo privlačnom, ne samo zaraznom već i neizlječivom. Iako u 14. vijeku [[Granadski emirat|Nasridsko kraljevstvo Granade]] nije predstavljalo prijetnju [[Kruna Kastilje|Kastilji]], postojao je pretjeran strah od invazija s juga. Ovaj stav zadržao se sve do savremenog doba; prema [[Claudio Sánchez-Albornoz|Claudiju Sánchezu-Albornozu]], "bez [[Rekonkista|Rekonkiste]], homoseksualnost, tako prakticirana u maurskoj Španiji, trijumfovala bi".<ref>Eisenberg. 1996, str. 62-63</ref> [[Daniel Eisenberg]] spominje prisustvo male antologije "u poglavlju ''Perverzija'' u [[Homofobija|homofobnoj]] knjizi [[Claudio Sánchez-Albornoz|Claudija Sáncheza-Albornoza]], ''De la Andalucía islámica a la de hoy'' (1983)"; on također ističe djelo ''Poemas arabigoandaluces'' Emilia Garcíje Gómeza, objavljeno u vrijeme liberalizacije krajem 1920-ih, kao prvu kolekciju koja je privukla opću pažnju; kao i njegov prijevod cjelokupnih djela [[Ibn Kuzman|Ibn Kuzmana]], ''Todo Ben Quzman'' (Gredos, 1972); i treću zbirku koju je preveo García Gómez, ''El libro de las banderas de los campeones''.<ref name=":4" /> [[El Escorial|Kraljevska biblioteka San Lorenzo de El Escorial]] također sadrži homoerotične tekstove na arapskom: ''El abandono del pudor y el primer bozo de la mejilla; Excusas sobre el amor del primer bozo en la mejilla; i El jardín del letrado y las delicias del hombre inteligente''.<ref>Eisenberg. 1996, str. 57-58</ref> == Također pogledajte == * [[Homoseksualnost i islam]] {{Portal|LGBT}} == Reference == {{Reference}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Aldrich |first=Robert |url=https://books.google.com/books?id=DuKYNSzp8rQC |title=Gays y lesbianas: vida y cultura: Un legado universal |publisher=Editorial NEREA |year=2008 |isbn=9788496431195 |language=es |author-link=Robert Aldrich (historian)}} * {{cite book |last=Crompton |first=Louis |url=https://books.google.com/books?id=hQuHFPKp8L0C |title=Islamic homosexualities: culture, history, and literature |publisher=New York University Press |year=1997 |isbn=9788489678606 |editor=Murray, Stephen O. |editor2=Roscoe, Will |chapter=Male Love and Islamic Law in Arab Spain |author-link=Louis Crompton}} * {{cite book |last=Crompton |first=Louis |url=https://books.google.com/books?id=TfBYd9xVaXcC |title=Homosexuality & Civilization |publisher=[[Harvard University Press]] |year=2006 |isbn=9780674022331 |author-link=Louis Crompton}} * {{cite book |last1=den Boer |first1=Harm |url=https://books.google.com/books?id=4rnu6OXoWJEC |title=El Humor en España. Volumen 10 de Diálogos hispánicos de Amsterdam |last2=Sierra Martínez |first2=Fermín |publisher=Rodopi |year=1992 |isbn=9789051833980 |language=es}} * {{cite book |last=de Eguilaz y Yanguas |first=Leopoldo |url=https://books.google.com/books?id=fUonHrVtJNwC |title=Poesía histórica, lírica y descriptiva de los árabes andaluces. Discurso leído antre el claustro de la Universidad Central de Madrid |publisher=Universidad Complutense de Madrid |year=1864 |editor=Imprenta de Manuel Galiano |language=es}} * {{cite book |last=Eisenberg |first=Daniel |url=https://books.google.com/books?id=X0b8idNtXXoC |title=Los territorios literarios de la historia del placer |publisher=Huerga y Fierro Editores |year=1996 |isbn=9788489678606 |language=es |chapter=El Buen Amor heterosexual de Juan Ruiz}} * {{cite book |last=García Gómez |first=Emilio |url=https://archive.org/details/ellibrodelasband0000ibns |title=El libro de las banderas de los campeones de Ibn Said al-Maghribi |publisher=Seix Barral |year=1978 |isbn=9788432238406 |location=Barcelona |language=es |author-link=Emilio García Gómez}} * {{cite book |last=Ibn Hazm |title=El collar de la paloma |publisher=Sociedad de Estudios y Publicaciones |year=1967 |editor=Emilio García Gómez |language=es |author-link=Ibn Hazm}} * {{cite book |last=Reina |first=Manuel Francisco |url=https://books.google.com/books?id=KuCcIBdWLCoC |title=Antología de la poesía andalusí |publisher=EDAF |year=2007 |isbn=9788441418325 |language=es}} * {{cite book |last=Rubiera Mata |first=Mª Jesús |url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/literatura-hispanoarabe--0/html/ |title=Literatura hispanoárabe |publisher=Mapfre |year=1992 |location=Madrid |language=es}} * {{cite book |last=Rubiera Mata |first=Mª Jesús |url=https://books.google.com/books?id=E5G-3G0oDIUC |title=Poesía femenina hispanoárabe |publisher=Castalia |year=1989 |isbn=9788470395697 |language=es}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Erotska poezija]] [[Kategorija:LGBT poezija]] [[Kategorija:Arapska erotska književnost]] [[Kategorija:Književnost El-Endelusa]] [[Kategorija:Srednjovjekovna LGBT historija]] 4fy8xyq38ebydjryzxd2n718spw682e 3841338 3841337 2026-05-07T10:56:28Z AnToni 2325 /* Islamski zakon i homoseksualnost */ 3841338 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Portrait de Shah Abbas Ier et son page - MAO 494 - v5.jpg|mini|300x300px|''[[Perzijska minijatura]] [[Abas I|Abasa Velikog]] i paža''. Autor Muhammad Qasim, [[Safavidsko Carstvo|safavidski Iran]], 1627; [[Louvre]]. Figura peharnika bila je česta u arapskoj homoerotičnoj poeziji općenito, spajajući [[Bahant (mitologija)|bahički]] žanr (''خمريات jamriyyat'') i homoseksualnu ljubav (''مذكرات mudhakkarat'').]] '''Homoerotična poezija u hispanoarapskoj književnosti''', često najvišeg kvaliteta, cvjetala je u islamskoj kulturi u vrijeme kada je [[Homoseksualnost u Španiji|homoseksualnost]], uvedena kao kulturna profinjenost u kulturi [[Emevijski halifat|Emevija]],<ref name=":0">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=III. La poesía árabe clásica en al-Andalus: época omeya |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_32.html#I_18_}}</ref> igrala važnu ulogu. Među kraljevima [[El-Endelus|El-Endelusa]] praksa homoseksualnosti s mladićima bila je prilično česta; među njima su [[Abadidi|abadidski]] emir [[El-Mutamid]] iz Sevilje i [[Jusuf III, emir Granade|Jusuf III]] iz [[Granadski emirat|Nasridskog kraljevstva Granade]] pisali [[homoerotična poezija|homoerotičnu poeziju]].<ref name=":4">Eisenberg. 1996, str. 56-57</ref> Preferencija kršćanskih muških i ženskih [[Ropstvo|robova]] u odnosu na žene ili efebe iz vlastite kulture doprinijela je neprijateljstvu kršćanskih kraljevstava.<ref name=":6">Eisenberg. 1996, str. 64</ref> Također u [[Jevreji|jevrejskoj]] zajednici [[El-Endelus|El-Endelusa]] homoseksualnost je bila normalna među aristokratijom.<ref name=":7">Eisenberg. 1996, str. 59-60</ref> Kontradikcija između osuđujuće vjerske legalnosti i permisivne popularne stvarnosti prevaziđena je pribjegavanjem [[Neoplatonizam|neoplatonskoj]] sublimaciji, "udri ljubavi", dvosmislene čednosti.<ref name=":8">Ibn Hazm. 1967, str. 69-70</ref> Objekt žudnje, općenito sluga, rob ili zarobljenik, obrnuo je društvenu ulogu u poeziji, postajući gospodar ljubavnika, na isti način kao što se desilo sa [[dvorska ljubav|dvorskom ljubavlju]] u srednjovjekovnoj kršćanskoj Evropi.<ref name=":0" /> Homoerotizam prisutan u andaluzijskoj poeziji uspostavlja vrstu odnosa sličnu onoj opisanoj u [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]]: odrasli pjesnik preuzima aktivnu [[Aktivni, pasivni i svestrani|ulogu]] naspram [[Efeb|efeba]] koji preuzima pasivnu,<ref name=":9">{{cite web |date=15. 6. 2010 |title=glbtq >> literature >> Middle Eastern Literature: Arabic |url=http://www.glbtq.com/literature/mid_e_lit_arabic.html |access-date=27. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100615065447/http://www.glbtq.com/literature/mid_e_lit_arabic.html |archive-date=15. 6. 2010 |url-status=dead}}</ref> što je dovelo do stvaranja [[Motiv (književnost)|književnog klišea]], onog o pojavi "boza" (paperja),<ref name=":10">''Bozo'': (Od lat. ''buccĕus'', od usta). m. Dlaka koja se pojavljuje kod mladića na gornjoj usni prije nego što nikne brada.</ref> koji dozvoljava, s obzirom na opisnu dvosmislenost pjesama, kako u slikama tako i u gramatičkim upotrebama, da se identificira spol opisanog ljubavnika.<ref name=":0" /> Veliki dio erotsko-ljubavne poezije tog perioda posvećen je peharniku ili točiocu vina, kombinujući bahički (''خمريات jamriyyat'') i homoerotični (''مذكرات mudhakkarat'') žanr.<ref name=":11">{{cite book |last=del Moral |first=Celia |title=La sociedad medieval a través de la literatura hispanojudía: VI Curso de Cultura Hispano-Judía y Sefardí de la Universidad de Castilla-La Mancha |publisher=Univ de Castilla La Mancha |isbn=9788489492967 |chapter=Contribución a la historia de la mujer a partir de las fuentes literarias |year=1998 }}</ref> Počela je cvjetati u prvoj polovini 9. vijeka, tokom vladavine [[Abdurahman II|Abdurahmana II]], [[Kordopski emirat|emira Kordobe]].<ref name=":1" /> Pad [[Kordopski halifat|Kordopskog halifata]] u jedanaestom vijeku i kasnija vladavina [[Almoravidi|Almoravida]] te podjela na [[Taifa|kraljevstva taifa]], decentralizirali su kulturu širom El-Endelusa, proizvodeći eru raskoši u poeziji.<ref name=":3" /> Almohadska invazija donijela je pojavu novih književnih dvorova u 12. i 13. vijeku. Veća ženska autonomija u ovoj sjevernoafričkoj etničkoj grupi dovela je do pojave većeg broja pjesnikinja, od kojih su neke također pisale pjesme koje su opjevavale žensku ljepotu.<ref name=":2">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=V. La poesía árabe clásica en al-Andalus III: el dorado crepúsculo (Siglos XII-XIII) |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_34.html#I_33_ |website=Cervantes Virtual}}</ref> == Kontekst == {{Further|Književnost El-Endelusa}} Civilizacija razvijena u [[Emevijski halifat|Emevijskom halifatu]] iz [[Kordoba (Španija)|Kordobe]] parirala je i nadmašila civilizaciju [[Kršćanski svijet|kršćanske Evrope]]. Nakon smrti [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] 814. godine i kasnijeg opadanja njegovog carstva, jedini grad koji je parirao Kordobi u Evropi bio je [[Konstantinopolj]], glavni grad [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], smješten na drugom kraju kontinenta. Halife Kordobe nadmašili su svoje bizantijske savremenike u kulturi. Književnost, a posebno poezija, s entuzijazmom je kultivirana, kao što je bio slučaj u svim arapskim zemljama; tokom tog perioda, [[Arapski jezik|arapski jezik]] nadmašio je [[Latinski jezik|latinski]] u djelima o medicini, astronomiji i matematici; kršćani na poluostrvu učili su arapski kako bi usavršili ekspresivan i elegantan stil, a učenjaci iz cijele kršćanske Evrope putovali su u Toledo ili Kordobu na studije. Vjerovatno je da su održavali superioran standard javne uprave: mnogi kršćanski i jevrejski podanici preferirali su vladavinu ''nevjernika'', čije zakonodavstvo nije bilo netolerantnije od kršćanskih zakona.<ref name=":1" /> Nakon arapskog osvajanja 711. došlo je do jedinstvenog procvata [[homoerotična poezija|homoerotične poezije]] na [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvu]], što je ponovilo fenomen islamskog svijeta općenito, s paralelama u erotskoj [[Lirska poezija|lirskoj poeziji]] Iraka, Perzije, Afganistana, Indije, Turske i sjevernoafričkih zemalja poput Egipta, Tunisa i Maroka. Antologije srednjovjekovne islamske poezije iz velikih arapskih prijestolnica pokazuju, tokom gotovo jednog milenijuma, istu struju strastvenog homoerotizma pronađenu u pjesmama [[Kordoba (Španija)|Kordobe]], [[Sevilja|Sevilje]] ili [[Granada|Granade]].<ref name=":1" /> Homoseksualnost, prihvaćena na osnovu opće [[Kur'an|kur'anske]] tolerancije prema grijesima tijela, uvedena je kao kulturna profinjenost među Emevijama, uprkos protestima nekih pravnih škola. Tako je [[Ibn Hazm]] iz Kordobe bio tolerantan prema homoerotizmu,<ref>Ibn Hazm, 1967. str. 290</ref> pokazujući svoje neodobravanje samo kada je bio pomiješan s nekom vrstom javnog nemorala, a taj stav očigledno su dijelili i njegovi savremenici.<ref name=":0" /> I filozofski i književno, andaluzijski autori znali su i poštovali [[Antička Grčka|grčki klasicizam]], čiji je rad na prevođenju i kompilaciji bio neophodan za opstanak mnogih klasičnih tekstova. Mnoge teme andaluzijske poezije, poput pohvale efebske ljepote, direktno su izvedene iz grčke homoerotične poezije, koju su poznavali kroz prijevode iz vremena velike biblioteke u Kordobi emevijskog halife [[Hišam II|Hišama II]].<ref>Reina. 2007, str. 73</ref> === Islamski zakon i homoseksualnost === {{Further|LGBT u islamu}} Strogost i netolerancija koje su karakterisale tradicionalni [[Judaizam|judaizam]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvo]] u seksualnim pitanjima ponovo su se pojavile u zakonima treće [[Abrahamske religije|abrahamske religije]]. Neke važne škole, poput one teologa Malika iz Medine ili doslovnjaka [[Ahmed ibn Hanbel|Ibn Hanbela]], razmatrale su za homoseksualitam [[Smrtna kazna|smrtnu kaznu]], obično [[Kamenovanje|kamenovanjem]]. Druge pravne škole smatrale su prikladnijim odlučiti se za [[Bičevanje|bičevanje]], obično sa sto udaraca bičem.<ref name=":1" /> Međutim, drugi aspekti islamske kulture pokazuju određenu kontradikciju sa strogošću, naslijeđenom iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], koja je dominirala legalnošću [[Islam|islama]] u tom pogledu. Popularni stav bio je mnogo manje neprijateljski prema homoerotizmu i evropski posjetioci bili su iznenađeni opuštenom tolerancijom homoerotizma među Arapima, koji, čini se, nisu nalazili ništa neprirodno u odnosima između muškaraca i dječaka. U srednjovjekovnim arapskim raspravama o ljubavi, ova takozvana "emocionalna intoksikacija" isprovocirana je ne samo ljubavlju prema ženama, već i ljubavlju prema dječacima i drugim muškarcima.<ref name=":1" /> Dok je u ostatku Evrope bila kažnjiva spaljivanjem na lomači, u [[El-Endelus|El-Endelusu]] homoseksualnost je bila česta i intelektualno prestižna; djela autora poput [[Ibn Sahl iz Sevilje|Ibn Sahla]] iz Sevilje, eksplicitna u tom smislu, prenesena su u sve kutke islamskog svijeta kao primjer ljubavne poezije.<ref>Reina. 2007 str. 72-73</ref> Jedino spominjanje [[Lezbijstvo|lezbijstva]] od strane [[Ibn Hazm|Ibn Hazma]] u djelu ''[[Golubičina ogrlica]]'' je, u primjeni islama, osuđujuće. Ali arapske reference na lezbijstvo nisu tako očigledno osuđujuće: barem desetak romansi između žena spominje se u djelu ''Knjiga o Hind'', koja je i sama [[Arhetip|arhetipska]] lezbijka; izgubljena je ''Rasprava o lezbijstvu'' (''Kitab al-Sahhakat'') iz 9. vijeka, a kasnija djela o arapskoj erotici sadržavala su poglavlja o ovoj temi.<ref>Crompton. 2006, str. 166</ref><ref>Crompton. 1997, str. 150</ref> Neke žene u El-Endelusu imale su pristup obrazovanju i mogle su slobodno pisati. U njihovim pjesmama, ljubav prema drugoj ženi tretirana je i prisutna na isti način kao i ljubav muških pjesnika prema drugim muškarcima.<ref>{{cite book |last=Eisenberg |first=Daniel |title=Spanish writers on gay and lesbian themes: a bio-critical sourcebook |publisher=Greenwood Publishing Group |year=1999 |isbn=9780313303326 |pages=17 |chapter=Introduction}}</ref> [[Datoteka:Poema_de_Yusuf.jpg|mini|Rukopis B djela ''[[Poema de Yuçuf]]'' (anonimna [[Alhamijado književnost|alhamijado književnost]] na [[Aragonski jezik|aragonskom jeziku]] iz 14. vijeka). U [[Sura|suri]] XII [[Kur'an|Kur'ana]], [[Jusuf (sura)|Jusuf]] je predstavljen kao muškarac čija zanosna ljepota izaziva ljubav.]] Australijski historičar [[Robert Aldrich (historičar)|Robert Aldrich]] ističe da je dijelom ova tolerancija prema homoerotizmu posljedica činjenice da islam ne prepoznaje tako izraženu razdvojenost između tijela i duha kao kršćanstvo i cijeni seksualno zadovoljstvo.<ref name=":12">Aldrich. 2008, str. 274</ref> Ostali razlozi bili bi [[Estetika|estetski]]: u [[Kur'an|Kur'anu]] je to muškarac, [[Jusuf (sura)|Jusuf]] koji je u suri XII predstavljen kao vrhunski predstavnik ljepote. U ovom kur'anskom tekstu također je prikazan [[Platonovska akademija|platonski]] koncept da je ljepota ono što stvara ljubav,<ref name=":0" /> na strašan, zanosan način. [[Emilio García Gómez|García Gómez]] ističe u svom uvodu u djelo ''Golubičina ogrlica'' da muslimani nazivaju "''al-iftitān bi-l-suwar''" "poremećajem ili metežom koji duše trpe kada posmatraju ljepotu konkretiziranu u skladnim oblicima", ilustrujući to pričom o egipatskim plemkinjama koje su posjekle prste guleći narandže, zanesene Jusufovom ljepotom.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 67</ref> Među andaluzijskim kraljevima praksa homoseksualnosti s mladićima bila je prilično česta; [[Abdurahman III]], [[Hakem II]] (koji je prvi put dobio potomstvo u 46. godini, s kršćanskom baskijskom robinjom koja je prakticirala [[Transvestitizam|preoblačenje]], po modi iz Bagdada, kao da je efeb), [[Abdallah ibn Buluggin|Abdullah]] iz Taife u Granadi, [[Nasridi|nasridski]] vladar [[Muhamed VII, emir Granade|Muhamed VI]]; među njima, vladar [[El-Mutamid]] iz Taife u Sevilji i [[Jusuf III, emir Granade|Jusuf III]] iz Nasridskog kraljevstva Granade pisali su homoerotičnu poeziju;<ref name=":4" /> Abdurahman III, Hakem II, [[Hišam II]] i [[El-Mutamid]] otvoreno su održavali muške hareme.<ref name=":13">Reina. 2007 str. 81</ref> Poznato je da su Hispanoarapi preferirali kršćanske [[Ropstvo|robove]] kao seksualne partnere u odnosu na žene ili efebe iz vlastite kulture, što je provociralo neprijateljstvo i stalne sukobe kršćanskih kraljevstava. Mučeništvo kršćanskog djeteta [[Pelagije iz Kordobe|Pelagija iz Kordobe]] zbog otpora željama Abdurahmana III, prvog emevijskog [[Halifat|halife]] Kordobe, zbog čega je kasnije proglašen svecem, dobro je poznato.<ref name=":6" /> Također u jevrejskoj zajednici [[El-Endelus|El-Endelusa]] homoseksualnost je bila normalna među aristokratijom. Citirajući kolektivnu knjigu ''Aspekti jevrejske kulture u srednjem vijeku'' (1979), u Španiji je postojala "dvorska i aristokratska kultura koju je karakterisao romantični individualizam (u kojem je postojalo) intenzivno istraživanje svih oblika oslobađajuće seksualnosti: ''[[heteroseksualnost|heteroseksualnosti]], [[biseksualnost|biseksualnosti]], [[homoseksualnost|homoseksualnosti]]''". Homoseksualno zadovoljstvo ne samo da je bilo često, već se smatralo i profinjenijim među dobrostojećim i obrazovanim osobama; očigledno, postoje podaci koji ukazuju da su muške prostitutke u Sevilji početkom 12. vijeka bile plaćene više od svojih ženskih kolegica, i imale su klijentelu više klase.<ref name=":13" /> Prostitutke su bile potisnute među urbani [[Pleb|plebs]] i posebno među seljake koji su posjećivali gradove.<ref name=":7" /> == Homoerotizam u andaluzijskoj književnosti == Da bi se prevazišla kontradikcija između vjerske legalnosti i popularne stvarnosti, arapska književnost pribjegla je neobičnom ''[[Hadis|hadisu]]'' koji se pripisuje samom [[Muhamed|Muhamedu]]: "Onaj ko voli i ostane čedan i skriva svoju tajnu i umre, umire mučeničkom smrću".<ref name=":1" /> Pjesnik, spoznavatelj ljepote, bio je podstaknut pjevati o muškoj ljepoti. Sublimacija dvorske ljubavi kroz [[Neoplatonizam|neoplatonizam]], opjevavanja tjelesne ljepote transcendirane u idealnu Ljepotu, omogućila je pjesniku da izrazi svoja homoerotična osjećanja bez opasnosti od moralne cenzure.<ref name=":0" /> Homoseksualna ljubav (''مذكرات mudhakkarat'') kao književna tema javljala se u sferi poezije širom arapskog svijeta; perzijski pravnik i književnik [[Muhamed bin Davud ez-Zahiri|Muhamed ibn Davud]] (868–909) napisao je u 16. godini ''Knjigu cvijeta'', antologiju stereotipa ljubavne lirike koja posvećuje opsežan prostor homoerotičnim stihovima;<ref name=":12" /> [[Emilio García Gómez]] ističe da je tjeskoba Ibn Davuda, zbog homoerotične strasti koju je osjećao cijeli život prema jednom od svojih školskih drugova (kojem je posvetio knjigu), bila izvor koji ga je naveo da realizira platonizam koji García Gómez identificira kao "kolektivnu čežnju" u arapskoj kulturi za preusmjeravanjem "plemenitog duhovnog toka" koji nije našao izlaz. Ibn Davud obukao ga je u arapski mit o "''udri ljubavi''", čije ime potiče od plemena [[Banu Udra]], što bi doslovno značilo "Sinovi djevičanstva": prefinjeni idealizam stvoren od istočnjačkih retoričara, "dvosmislenu čednost", prema Garcíji Gómezu, koja je bila "morbidno perpetuiranje žudnje".<ref name=":8" /> I kaznena i sentimentalna tradicija figuriraju u andaluzijskoj književnosti, a posebno u spisima njenog najpoznatijeg teoretičara ljubavi, Ebu-Muhameda Alija ibn Ahmeda ibn Saida ibn Hazma (994–1064), poznatijeg kao [[Ibn Hazm]], koji u djelu ''Golubičina ogrlica'' kaže o ljubavi: {{Blockquote|tekst=Niti je ukorena vjerom niti je zabranjena svetim Zakonom, budući da su srca u rukama Časnog i Moćnog Boga, a dobar dokaz tome je da se među ljubavnicima ubrajaju halife i pravedni imami.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 109</ref>|author=[[Ibn Hazm]]|title=Golubičina ogrlica}} Za Ibn Hazma, ljubav izmiče čovjekovoj kontroli, "ona je vrsta prirode, a čovjek ima moć samo nad slobodnim pokretima svojih organa."<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 154</ref> U djelu ''Golubičina ogrlica'', mješavini teorijskih generalizacija i ličnih primjera ili anegdota (iako se velika većina odnosi na heteroseksualnu ljubav, posebno prema lijepim robinjama), priče o muškarcima koji se zaljubljuju u druge muškarce se u više navrata ubacuju. Ponekad je atribucija nejasna, budući da tekst, neutralno se odnoseći na ''voljenu osobu'', može biti posvećen muškarcu ili ženi:<ref name=":1">Crompton. 1997, str. 142-161</ref> {{Blockquote|tekst=Ostali znakovi su: da ljubavnik žurno leti na mjesto gdje je voljena osoba; da traži izgovore da sjedne pored njega i približi mu se; i da napušta poslove koji bi ga natjerali da bude daleko od njega, odustajući od ozbiljnih stvari koje bi ga natjerale da se odvoji od njega, te oklijeva napustiti njegovu stranu.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 118</ref>|author=[[Ibn Hazm]]|title=Golubičina ogrlica}} Iz bagdadskog utjecaja Ibn Davuda, Andaluzijci su naučili pravila igre [[dvorska ljubav|dvorske ljubavi]]: nedostupnost voljene osobe jer pripada drugom (ne zbog preljube, već zato što je on ili ona općenito bio rob drugog vlasnika); špijun, naklonjeni prijatelj, klevetnik? dio su niza unaprijed utvrđenih figura koje su pratile ljubavnike u njihovoj priči.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Abu Nuwas.jpg|mini|250x250px|[[Ebu-Nuvas]] (747–815) je pisao homoerotičnu poeziju.]] Još jedan pjesnik koji je opjevavao nedozvoljena zadovoljstva vina i efeba bio je [[Ebu-Nuvas|Ebu-Nuvas el-Hasan ibn Hani el-Hekemi]], poznatiji kao Ebu-Nuvas (Ahvaz, Iran, 747 – Bagdad, 815). Homoerotična ljubav koju je slavio slična je onoj opisanoj u staroj Grčkoj: odrasli pjesnik preuzima aktivnu ulogu naspram mladog adolescenta koji se pokorava. Interes za efebe bio je u potpunosti kompatibilan sa interesom za žene; oboje su dijelili društveno podređenu ulogu, što je činjenica koja se naglašavala u poeziji prikazujući ih kao pripadnike niže klase, robove ili zarobljene kršćane.<ref name=":9" /> Baš kao što aktivna uloga nije bila društveno osuđivana, odrasla osoba koja je preuzela pasivnu ulogu u homoseksualnoj vezi bila je predmet prezira. Stoga je razlika u godinama između ljubavnika i voljene osobe bila ključna u homoseksualnoj vezi; otuda je pojava dlačica na licu efeba bila izuzetno popularan [[Topos|topos]] u arapskoj homoerotičnoj poeziji, jer je označavala prijelaz u neodrživu situaciju, iako je odmah izazivala odgovor u odbranu ljepote održane kod mladića s punom bradom.<ref name=":9" /> == Strofe i žanrovi klasične arapske poezije == {{Main|Arapska poezija}} Klasična arapska poezija koristila je tri osnovne vrste [[Stih|stihova]] ili [[Strofa|strofičnih]] formi: ''[[kasida]]'', dugu, monorimičnu [[Oda|odu]]; ''kita'', kratki, monorimični fragment ili pjesmu na jednu temu ili sliku; i [[Muvašah|''muvašah'']] ili ''moaxaja'', strofičnu formu koja se pojavila kasnije. Posljednje dvije obično su bile posvećene stvarima vezanim za životna zadovoljstva, opisima vina i njegovog konzumiranja, ljubavi ili izrazima žaljenja zbog prolaznosti takvih zadovoljstava.<ref name=":14">{{cite book |last=Scheindlin |first=Raymond |title=La sociedad medieval a través de la literatura hispanojudía: VI Curso de Cultura Hispano-Judía y Sefardí de la Universidad de Castilla-La Mancha |publisher=Univ de Castilla La Mancha |year=1998 |isbn=9788489492967 |pages=59 |language=spanish |chapter=La situación social y el mundo de valores de los poetas hebreos}}</ref> Kasida je bila uobičajena forma za glavne žanrove: [[Panegirik|panegirik]] ili ''medih'', u čast ili pohvalu velikog čovjeka; [[Elegija|elegija]], ''risa'' ili ''mersija'', u znak sjećanja na smrt velikog čovjeka; i [[Satira|satirični]] žanr, ''hida'', u kojem se neprijatelj ismijava.<ref name=":14" /><ref name="de Eguilaz y Yanguas. 1864 p.47-60">de Eguilaz y Yanguas. 1864 str. 47-60</ref> Erotski žanr kaside bio je poznat kao ''nesib'', a usko je bio povezan s ''ognijom'', stihovima prilagođenim pjesmi i muzičkoj pratnji, koje su njegovale brojne pjesnikinje.<ref>de Eguilaz y Yanguas. 1864 str. 57</ref> Svi ovi žanrovi mogu se, u određenoj mjeri, smatrati varijantama impregniranim ''asifatom'' ili opisnim žanrom, zbog bujnog luksuza slika i nijansi koje je andaluzijska poezija prikazivala.<ref name="de Eguilaz y Yanguas. 1864 p.47-60"/> Dva žanra ili teme u kojima se može naći homoerotična poezija jesu ''hamrijat'' (bahička poezija) i erotsko-ljubavni žanr, ''[[Gazel|gazel]]'', koji ovisno o spolu objekta želje može biti poznat kao ''mu'annathat'', ako je posvećen ženi, ili ''mudhakkarat'', ako je upućen mladićima.<ref>{{cite book |last=Starkey |first=Paul |title=Encyclopedia of Arabic Literature |publisher=Taylor & Francis |year=1998 |isbn=9780415185714 |pages=41–42 |chapter=Abu Nuwas}}</ref> Velika većina ove vrste poezije odnosi se na peharnika, kombinujući bahičke i erotske teme.<ref name=":11" /> == 9. i 10. vijek, emevijski period == Erotska poezija počela je cvjetati u El-Endelusu pod vladavinom [[Abdurahman II|Abdurahmana II]] (792–852) u tadašnjem [[Kordopski emirat|Kordopskom emiratu]]. Njegov unuk, [[Abdulah ibn Muhamed el-Emevi|Abdulah I]] (844–912), već je pisao ljubavne stihove za "tamnooku gazelu", prema Ibn Hazmu.<ref name=":1" /> Dvosmislenost u [[Gramatičnost|gramatičkim]] upotrebama proširila se i na slike korištene za opisivanje ljepote i [[Efeb|efeba]] i [[Djevica|djevica]], otežavajući spoznaju o spolu opisanog ljubavnika. Međutim, postojali su neki tragovi, koji su ponekad maskirani u prijevodima: neki termini koji su u španskom jeziku riječi ženskog roda, poput "gazele" i "mjeseca", u arapskom su muškog roda.<ref name=":0" /> Još jedan pokazatelj bila je aluzija na dlake na licu, ''bozo'' (paperje),<ref name=":10" /> koje se pojavljuje na licu efeba, istovremeno umanjujući njegovu ljepotu i povećavajući njegovu privlačnost dokazivanjem njegove muškosti:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=O ti, na čijim su obrazima dlake ispisale dva reda koja,<br />uništavajući tvoju ljepotu, bude čežnju i brigu!<br />Nisam znao da je tvoj pogled sablja, do sada<br />kada te vidim kako nosiš pojas od kose.<ref>Ibn Said al-Maghribi. 1978, str. 191</ref>|author=[[Ibn Said el-Magribi]]|title=Zastave šampiona i standardi istaknutih}} [[Ibn Abdi Rabihi]] (Kordoba, 860–940), pjesnik na dvorovima Abdulaha I i Abdurahmana III i jedan od najranijih predstavnika andaluzijske književnosti,<ref>{{cite book |last=Chejne |first=Anwar G. |title=''Historia de España musulmana'' |publisher=Guida Editori |year=1999 |isbn=9788437602257 |pages=182}}</ref> pisao je o mladiću u tipičnom raspoloženju pokoravanja voljenoj osobi.<ref name=":1" /> {{Blockquote|tekst=Dao sam mu ono što je tražio, učinio sam ga svojim gospodarom...<br />Ljubav je stavila uzde na moje srce<br />kao što gonič deva stavlja uzde na svoju devu.|author=|title=}} Još jedna od tema arapske poezije bila je [[Dioniz|bahička]] poezija (''خمريات'' ''hamrijat''), koja slavi, uprkos vjerskim zabranama, vino i pijanstvo; ponekad se miješala s homoerotizmom u liku peharnika ili točioca. Tako su neki pjesnici bili eksplicitniji i manje čedni u izražavanju svoje strasti, kao Ali ibn Ebil-Husejn (umro 1038):<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Koliko noći su mi pića servirana<br />rukama srndaća koji me obavezuje!<br />Natjerao me da pijem iz njegovih očiju i iz njegove ruke<br />i bilo je to pijanstvo na pijanstvo, strast na strast.<br />Uzeo bih poljupce s njegovih obraza i umočio usne<br />u njegova usta, oboje slađe od meda.|author=Ibnul-Ketani|title=''Tašbihāt''|source=br. 177}} U arapskoj ljubavnoj poeziji bilo je relativno često da objekt želje bude rob ili zarobljenik. Nije bilo neuobičajeno da to budu plavokosi ljudi; sam Ibn Hazm zabilježio je da je nekoliko halifa naginjalo ka [[Plava kosa|plavoj kosi]], pa čak i da su mnogi od njih, po majčinskom naslijeđu i s obzirom na tu porodičnu preferenciju, bili plavokosi i plavooki.<ref>García Gómez. 1978, str. 141</ref> Jusuf ibn Harun er-Ramadi (926–1013) pisao je o plavokosom robu:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Uznemiren pogledima, činilo bi ti se<br />da se upravo probudio iz dubokog sna,<br />bjelina i plavokosost povezane su u ljepoti,<br />bez da su u suprotnosti, jer su slične;<br />kao lanci od crvenkastog zlata na srebrnom licu,<br />tako aurora, bijela i plava,<br />jeste ona koja ga, čini se, imitira.<br />Kada se rumenilo pojavi na njegovim obrazima<br />to je kao čisto vino na gorskom kristalu.|author=Ibnul-Ketani|title=''Tašbihāt''|source=br. 233}} U drugoj pjesmi, Er-Ramadi dao je dokaz svoje biseksualnosti prepričavajući noć strasti s efebom i robinjom:<ref name=":0" /> "Pružao sam ruku prema paunu ponekad, a u drugim prilikama povlačio sam se prema golubici grivnjašici." Er-Ramadi, panegiričar El-Mensura i jedan od najistaknutijih kordopskih pjesnika 10. vijeka, toliko se zaljubio u mladog kršćanina da se prekrstio kada je pio vino. Kada ga je njegova turbulentna politička karijera dovela u zatvor, zaljubio se u crnog roba: "Pogledao sam mu u oči i one su me opile.... Ja sam njegov rob, a on je moj gospodar." Ovo pokoravanje i preokret društvenih uloga u arapskoj poeziji podsjeća na viteški romantizam srednjovjekovne kršćanske Evrope.<ref name=":1" /> Muhamed ibn Hani ibn Sadun (oko Sevilje, 927 – 972), se istakao u [[Kordopski halifat|Kordopskom halifatu]] odvažnošću svoje lirske poezije. U svojoj poeziji, koja je kombinirala klasične struje [[Beduini|beduinske]] tradicije s modernističkim obnovama, prakticirao je žanr samohvalisanja ili hvalisanja (''fajr''), pokazujući i svoju homoseksualnost i svoju pripadnost [[Šiizam|šiizmu]], islamskoj frakciji koju su u njegovo vrijeme Emevije progonile.<ref>{{cite book |last=Andú Resano |first=Fernando |title=El esplendor de la poesía en la Taifa de Zaragoza |year=2007 |publisher=Mira |isbn=978-84-8465-253-3 |location=Zaragoza |language=Spanish}}</ref> == 11. vijek, raskoš klasične arapske poezije == Pad [[Emevijski halifat|Emevijskog halifata]] i kasnija fragmentacija na [[Taifa|kraljevstva taifa]] proizveli su egzodus pjesnika na različite dvorove koji su se formirali, decentralizirajući kulturu širom El-Endelusa. Kako je rastao broj dvorova, tako je rastao i broj pjesnika, te mogućnost pojave dobrih stvaralaca.<ref name=":3">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=IV. La poesía árabe clásica: el esplendor (Siglo XI) |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_33.html#I_26_ |website=Cervantes Virtual}}</ref> === Kordoba === [[Datoteka:Reinos de Taifas en 1080.svg|mini|282x282px|Kraljevstva taifa oko 1080. godine.]] U [[Kordoba (Španija)|Kordobi]] se istakao lik izvanrednog pjesnika i filologa Ebu-Amira ibn Šuhejda (992–1035), sina ministra [[El-Mensur|El-Mensura]]. Ibn Šuhejd se predstavljao kao ciničan i slobodouman lik, za čije je širenje sam bio zaslužan, a koji bi mogao podsjećati na [[George Gordon Byron|Lord Byrona]]. Njegovao je modernističke žanrove koji su opjevavali životna zadovoljstva: ljubav, vino, lov, ugodan osjećaj prirode, jer su odražavali njegov način života, njegovu evidentnu bahičku i biseksualnu aktivnost, te njegov stav protiv etabliranog. U jednoj od njegovih pjesama, nakon opisivanja zabave s mladim ženama u cvijetu mladosti, pojavljuje se kraljevski paž, adolescentan i feminiziran efeb:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Pratio sam ga do vrata njegove kuće,<br />jer moraš pratiti plijen dok ga ne stigneš,<br />vezao sam ga svojim uzdama<br />i bio je poslušan mom zalogaju.<br />Otišao sam piti na bunarima žudnje<br />i prešao preko gnusosti grijeha....|author=Ibn Šuhejd|title=''Divan''|source=Pellat str. 160-153.}} Najpriznatiji liričar ovog perioda jeste Kordobljanin Muhamed ibn Abdulmelik ibn Kuzman, ili [[Ibn Kuzman]] (oko 1080–1160), smatran jednim od velikih srednjovjekovnih pjesnika. Visok, plavokos i plavook, Ibn Kuzman bio je nepoštujući boem koji je vodio i prikazivao raskalašen život. Njegova figura podsjeća na onu bagdadskog [[Ebu-Nuvas|Ebu-Nuvasa]] na dvoru [[Harun er-Rešid|Haruna er-Rešida]], također potpuno liberalnog u svom homoerotizmu.<ref>{{cite book |last=Crompton |first=Louis |title=Homosexuality & Civilization |publisher=Harvard University Press |year=2006 |isbn=9780674022331 |pages=167}}</ref> {{Blockquote|tekst=Imam visokog, bijelog, plavokosog voljenog.<br />Jeste li vidjeli mjesec noću? Pa, on sija jače.<br />Izdajnik me ostavio, a onda je došao da me vidi i sazna moje vijesti:<br />zaustavio mi je usta, zatvorio mi je jezik,<br />bio je kao turpija mojim sumnjama.|author=|title=|source=}} Daleko od ''[[kasida|kasida]]'' i kanona klasičnog arapskog stiha, Ibn Kuzman doveo je do najvišeg nivoa ''[[Zedžel|zedžel]]'', vrstu ''[[Muvašah|muvašaha]]'' ili poezije u strofama koja je pisana na hispanskom dijalektalnom arapskom. U namjerno popularnom stilu i obilujućim erotskim situacijama, njegovi zedželi slavili su vino, gozbe i ljubav prema ženama i mladim djevojkama. Ibn Kuzman volio je životna zadovoljstva i biti uvijek lijepo obučen, ali mrzio je raditi:<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 39</ref> {{Blockquote|tekst=Otkad sam se rodio pa do sada, bio sam zadovoljan bezobrazlukom,<br />i postoje neke stvari koje mi nikad ne nedostaju:<br />sa svakim pijancem i bludnikom se družim.|author=|title=|source=}} Kada ga je neko podsjetio da će onaj ko je ozbiljan u ovom životu biti nagrađen Džennetom, nepoštujući Ibn Kuzman odgovorio je da je u Džennetu u ovom životu, opravdavajući svoj slobodoumni način života:<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 45</ref> {{Blockquote|tekst=Kad bi mi dali Džennet, bilo bi to vino<br />i ljubavne ljepote.<br /><br />Tamo smo išli, šala i razvrat,<br /> ponekad sa mladićima, ponekad sa ženama;<br />pića su tekla i bilo je kako je bilo.<br />Savjetnici, prestanite pričati gluposti:<br />moj porok je vrlina!|author=|title=|source=}} Pogođen siromaštvom na kraju svojih dana, i više puta zatvaran optužen za herezu zbog svog prkosa prema vjerskim vlastima,<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 49</ref> Ibn Kuzman završio je svoje dane posvećen podučavanju u džamiji. Njegovo djelo prikupljeno je u prijevodu njegovog cjelokupnog opusa koji je napravio [[Emilio García Gómez]], ''Todo Ben Quzman'' (Gredos, 1972).<ref name=":4" /> === Sevilja === [[Sevilja]] postala je nezavisno kraljevstvo, [[taifa]], pod suverenitetom dinastije [[Abadidi|Benu Abad]], bogate i aristokratske provincijske porodice koja je vladala inteligencijom, nedostatkom skrupula, ambicijom, hrabrošću, ponosom i visokom estetskom senzibilnošću, i koja je dovela do toga da Sevilja bude poetski glavni grad El-Endelusa taifa kraljevstava. Seviljska poezija stekla je novi stepen izuzetnosti i formalne ljepote za vrijeme vladavine [[El-Mutadid|Abada ibn Muhameda el-Mutadida]] (Sevilja, ? – 1069), kralja [[Taifa u Sevilji|Taife u Sevilji]] (1042–1069). Jedan od najboljih pjesnika njegovog dvora, u kojem su ministri bili pjesnici, a pjesnici ministri, bio je njegov vlastiti sin [[El-Mutamid|Muhamed ibn Abad el-Mutamid]] (1040–1095). Od rane mladosti ujedinilo ga je "dvosmisleno i strastveno prijateljstvo" s još jednim od velikih pjesnika tog vremena, [[Muhamed ibn Amar|Ebu-Bekrom ibn Amarom]] (1031–1086), također poznatim kao Ibn Amar ili Abenamar, čiji je učenik bio u gradu [[Silves (Portugal)|Silves]]. Proganjan od El-Mutadida u [[Taifa u Zaragozi|Zaragozu]] kako bi se izbjegao poguban utjecaj na njegovog sina, Ibn Amar napisao je kasidu kralju tražeći oprost, ali možda je spominjanje njegovih zabava i mladalačkih noći s El-Mutamidom u Silvesu uzrokovalo da kasida nema efekta:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Pri prisjećanju na vrijeme moje mladosti, kao da se upalila<br />vatra ljubavi u mojim grudima.<br />Te noći kada sam zanemario mudrost savjeta<br />i slijedio greške ludih;<br />osudio sam pospane kapke na nesanicu<br />i skupio muku s nježnih grana.|author=[[Ibn Besam]]|title=''Dahira''|source=3, str. 272-274.}} Uprkos žaljenju na svoju sudbinu u Zaragozi, Ibn Amar uspio je posvetiti svoj ''[[Gazel|gazel]]'', žanr kojim je ovladao, lijepim efebima na dvoru [[El-Mutaman|Ibn Huda el-Mutamana]]. Nakon smrti El-Mutadida, novi kralj El-Mutamid vratio je svog bivšeg prijatelja i ljubavnika, i zajedno su vladali Seviljom, kao kralj i ministar. Na kraju njihovih života njihov se odnos izopačio konfrontacijom Ibn Amara, tada guvernera Murcije, s kraljem Valensije; El-Mutamid napisao je satiričnu kasidu u kojoj je ismijavao Ibn Amarovo skromno porijeklo. U kasidi kojom mu je pjesnik odgovorio, ismijao je Abadide, El-Mutamidovu suprugu i djecu, te ga optužio za sodomiju, podsjećajući na dane u Silvesu:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Zagrlio sam tvoj nježni struk,<br />pio sam bistru vodu iz tvojih usta.<br />Ja sam bio zadovoljan onim što je bilo dozvoljeno,<br />ali ti si želio ono što nije.<br />Razotkrit ću ono što ti kriješ:<br />O slavo viteštva!<br />Branio si sela,<br />ali silovao si ljude.|author=M. J. Rubiera Mata|title=''El-Mutamid''|source=str. 29 i 36.}} Kada je El-Mutamid kasnije uspio uhvatiti Ibn Amara, oprostio mu je, ali kada je saznao da se ovaj hvali svojim pomilovanjem, razbjesnio se i ubio ga vlastitim rukama. Nakon toga je, međutim, oplakivao njegovu smrt i priredio raskošnu sahranu.<ref name=":1" /> === Levant === Bivši zvaničnici halifata preuzeli su provincije [[Španski Levant|Levanta]] na Pirinejskom poluostrvu, Šark el-Endelus, koji je dolaskom kordopskih elita imao velik urbani i kulturni razvoj. [[Ibn Hafadže|Ibn Hafadža]] iz [[Alzira|Alzire]] (1058–1139) može se smatrati jednim od najboljih modernističkih pjesnika El-Endelusa. Posebno se istakao razvojem modernističke teme vrta (''rawdiyyāt''), do te mjere da se lirika o prirodi u El-Endelusu zvala, prema njegovom prezimenu, ''hafadži'' stilom. U svojoj poeziji napravio je suptilno ulančavanje slika, nabijenih konotacijama na druge teme, uključujući homoerotizam; u ''ravdijatu'', opis vrta uvodi osmijeh, vojsku, vino u njegovom peharu koje je konj i završava na prelijepom mladiću.<ref name=":3" /> Indikativna je upotreba termina "mjesec" (muškog roda u arapskom) za označavanje mladića:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Vino je srušeno i pada na lice,<br />izbacujući iz usta snažnu aromu;<br />pehar je kestenjasti konj koji trči u krugovima,<br />sa znojem u kojem teku mjehurići;<br />trči s vinom i peharom, mjesec<br />s prekrasnim licem i medenim osmijehom;<br />naoružan do zuba, u svom struku i u svom pogledu,<br />tu su i oružja i prodorni mačevi.|author=[[Ibn Hafadža]]|title=''Divan''|source=str. 254-255}} == 12. i 13. vijek. Almohadski period. == Invazija El-Endelusa od [[Almohadi|Almohada]] (''al-Muwahhidūn'', "oni koji priznaju jedinstvo Boga"), koji su došli iz Maroka, isprovocirala je pojavu novih književnih dvorova u 12. i 13. vijeku. Zajedno s pojavom pjesnikinja, uslijed veće ženske autonomije (možda zbog drevne [[Matrijarhat|matrijarhalne]] tradicije) u ovoj sjevernoafričkoj etničkoj grupi, došlo je do procvata [[Misticizam|mistične]] poezije, u kojoj su riječi zemaljske ljubavi promijenile svoj obim kako bi izrazile tranzit duše u ljubav prema Bogu.<ref name=":2" /> To nije značilo napuštanje ljubavne poezije, gdje je homoerotizam nastavio biti prisutan u novoj precioznoj formi. [[Emilio García Gómez]] ističe da su [[Metafora|metafore]], istrošene upotrebom, leksikalizirane kako bi kasnije generirale nove metafore koje bi se mogle nazvati metaforama "druge moći". Opisujući efeba, u stihovima koji kombiniraju leksikaliziranu usporedbu kovrdžave vode kao [[Verižnjača|verižnjače]] i crvenkaste boje narandži, [[Safvan ibn Idris]] iz [[Murcia|Murcije]] (1165–1202) napisao je: {{Blockquote|tekst=Gazela puna koketerije,<br />koja nam ponekad prija, a ponekad nas plaši;<br />on baca narandže u bazen<br />poput onoga ko krvavi verižnjaču.<br />Kao da baca srca svojih ljubavnika<br />u ponor mora suza.|author=[[El-Kutubi]]|title=''Wafat al-wafayāt''|source=I, str. 85.}} Muhamed ibn Galib, poznat kao Er-Rusafi (umro 1177), rođen u El-Rusafi (današnja [[Ruzafa]] u Valensiji), ali naseljen u [[Málaga|Malagi]].<ref>{{cite book |title=Itinerario cultural de Almorávides y Almohades: Magreb y península ibérica |publisher=Fundación El legado andalusì |year=1999 |isbn=9788493061500 |pages=375 |language=spanish}}</ref> Unutar istog precioznog fenomena, Er-Rusafi, transponujući temu ljepote efeba na opis zanatlija, i obrćući leksikaliziranu metaforu vitkosti struka poput grane, rekao je u jednoj pjesmi: {{Blockquote|tekst=Naučio je tesarski zanat, a ja sam sebi rekao:<br />"Možda ga je naučio iz testerisanja svojih očiju po srcima."<br />Jadna su debla koja sprema rezati,<br />ponekad ih rezbareći, a ponekad ih tukući!<br />Sada kada su drvo, počinju uzimati plod svog zločina,<br />od tada kada su, kao grane, udrznule ukrasti vitkost njegove stabljike.|author=E. García Gómez|title=''El libro de las banderas''|source=str. 252.}} Na dvoru Saida ibn Hakama od Menorke formiran je i mali književni dvor andaluzijskih prognanika s poluostrva, gdje su pjesnici nastavili ovu precioznost. Jedan od njegovih gostiju bio je [[Ibn Sahl iz Sevilje|Ibn Sahl]] iz [[Sevilja|Sevilje]] (1212–1251). Rođeni [[Jevreji|Jevrej]], Ibn Sahl postao je musliman, a to je iskustvo opisao kroz homoerotične pjesme; tako, voleći efeba po imenu Musa, napušta ga zbog drugog po imenu [[Muhamed]].<ref name=":2" /> Jedna od pjesama posvećenih njegovom prvom ljubavniku uzorak je precioznosti tog vremena i slika "druge moći", gdje zalisci podsjećaju na noge škorpiona, a oči na strijele ili mačeve: {{Blockquote|tekst=Da li je to sunce sa purpurnom<br />odorom ili mjesec koji se penje na grani vrbe?<br />Da li pokazuje zube ili su to nanizani biseri?<br />Jesu li to oči koje ima ili dva lava?<br />Obraz poput jabuke ili ruže<br />koji od škorpiona čuva dva mača?|author=Teresa Garulo|title=''Ibn Sahl iz Sevilje''|source=str. 53.}} == Homoerotična poezija žena == Iako je situacija andaluzijskih žena bila situacija povučenosti iza vela i harema, postojale su neke u višim klasama koje su, budući da su bile jedinice ili bez muške braće i sestara, bile oslobođene ostajući neudate. Dolazak [[Almohadi|Almohada]] u 12. vijeku također je uvezao tradiciju [[Matrijarhat|matrijarhalne]] linije koja je ženama dala određenu slobodu, favorizujući njihov pristup obrazovanju i književnoj produkciji.<ref name=":5">Rubiera Mata. 1989, "Introducción"</ref> Još jedan sektor koji je mogao pristupiti okupljanjima na kojima se stvarala poezija bile su robinje koje nisu bile [[Konkubinat|konkubine]], oslobođene od vela i harema. Bile su i slobodnije u ljubavi: budući da su Arapi smatrali neophodnim da voljena osoba ima slobodu darovati svoju ljubav, robovi oba spola preuzimali su, i u književnosti i u stvarnom svijetu, ulogu gospodara svojih ljubavnika, što je bio jedan od klišea arapske dvorske ljubavi. One koje su najviše bile povezane s književnim okruženjem bile su pjevačice (''[[kijan]]''), koje su dobile pažljivo obrazovanje kako bi i fizički i estetski zadovoljile muškarca. S obzirom na to da je najcjenjeniji talent bio muzički, pjevačice su učile stotine stihova i bile su sposobne improvizirati vlastite kompozicije.<ref name=":5" /> Ljubav koju opisuju pjesnikinje kliše je arapske dvorske ljubavi; za razliku od homoerotične poezije, voljena osoba nije fizički opisana, uz nekoliko izuzetaka. U mnogim slučajevima njihovo djelo dolazi kao odjek muškog glasa i gledišta, pa dolaze pjevati o ženskoj ljepoti drugih, simulirajući [[Sapfa|sapfičku]] ljubav za koju neki autori sumnjaju da je imala paralelu u stvarnom životu, kao što je slučaj sa sestrama Benat Zijad iz [[Guadix|Guadixa]], Hamdom i Zejneb,<ref name=":5" /> kojima autori nejasno pripisuju autorstvo pjesama sačuvanih pod njihovim prezimenom. U jednoj od njihovih pjesama izražena je strast jedne od sestara prema mladoj djevojci, ostavljajući sumnju radi li se o homoerotizmu ili puko književnom klišeu:<ref name=":2" /> {{Blockquote|tekst=To je razlog koji me sprečava spavati:<br />kada pusti svoje kovrdže preko lica,<br />izgleda poput mjeseca u tami noći;<br />kao da je zora izgubila brata<br />i tuga se obukla u žalost.|author=|title=|source=}} Princeza [[Velada bint el-Mustekfi]] (994–1077. ili 1091), koja je nazvana "andaluzijskom [[Sapfa|Sapfom]]".<ref>{{cite book |last=de Eguilaz y Yanguas |first=Leopoldo |title=Poesía histórica, lírica y descriptiva de los árabes andaluces. Discurso leído antre el claustro de la Universidad Central de Madrid |publisher=Imprenta de Manuel Galiano |year=1864 |location=Universidad Complutense de Madrid |language=spanish}}</ref> Kćerka kordopskog halife [[Muhamed III (Kordoba)|Muhameda III]], očeva smrt 1025. ostavila joj je bogatstvo u nasljedstvo koje joj je omogućilo da svoj dom pretvori u mjesto prolaska pisaca. Imala je skandaloznu vezu sa pjesnikom [[Ibn Zejdun|Ibn Zejdunom]], u čijim se antologijama obično skuplja onih nekoliko njenih pjesama koje su nam ostale.<ref>Wilson, Katharina M. ''An Encyclopedia of continental women writers'', Vol. 1</ref> Prema hronikama, princeza Velada zaljubila se u [[Muhja bint et-Tajani|Muhju bint et-Tajani]], kćerku kordopskog prodavača smokava, i brinula se za njeno obrazovanje sve dok nije postala pjesnikinja. Pretpostavlja se da je između njih postojala lezbijska veza, ali nema dokaza za to.<ref>Rubiera Mata. 1989, str. 107</ref> == Prijevodi i antologije == Iako su ljubavne pjesme posvećene mladićima brojne u andaluzijskoj književnosti, andaluzijski homoerotizam oskudno je proučavana tema, a gubitak materijala (posebno iz nasridskog perioda) bio je ogroman zbog slijepog uništenja od strane osvajačkih kršćana, poput velikog spaljivanja rukopisa koje je naredio [[Kardinal Cisneros|kardinal Cisneros]].<ref>Eisenberg. 1996, str. 54-55</ref> Kršćani su preuveličavali razmjere andaluzijskog razvrata, posebno homoseksualnih praksi; smatrali su ga bolešću, površno vrlo privlačnom, ne samo zaraznom već i neizlječivom. Iako u 14. vijeku [[Granadski emirat|Nasridsko kraljevstvo Granade]] nije predstavljalo prijetnju [[Kruna Kastilje|Kastilji]], postojao je pretjeran strah od invazija s juga. Ovaj stav zadržao se sve do savremenog doba; prema [[Claudio Sánchez-Albornoz|Claudiju Sánchezu-Albornozu]], "bez [[Rekonkista|Rekonkiste]], homoseksualnost, tako prakticirana u maurskoj Španiji, trijumfovala bi".<ref>Eisenberg. 1996, str. 62-63</ref> [[Daniel Eisenberg]] spominje prisustvo male antologije "u poglavlju ''Perverzija'' u [[Homofobija|homofobnoj]] knjizi [[Claudio Sánchez-Albornoz|Claudija Sáncheza-Albornoza]], ''De la Andalucía islámica a la de hoy'' (1983)"; on također ističe djelo ''Poemas arabigoandaluces'' Emilia Garcíje Gómeza, objavljeno u vrijeme liberalizacije krajem 1920-ih, kao prvu kolekciju koja je privukla opću pažnju; kao i njegov prijevod cjelokupnih djela [[Ibn Kuzman|Ibn Kuzmana]], ''Todo Ben Quzman'' (Gredos, 1972); i treću zbirku koju je preveo García Gómez, ''El libro de las banderas de los campeones''.<ref name=":4" /> [[El Escorial|Kraljevska biblioteka San Lorenzo de El Escorial]] također sadrži homoerotične tekstove na arapskom: ''El abandono del pudor y el primer bozo de la mejilla; Excusas sobre el amor del primer bozo en la mejilla; i El jardín del letrado y las delicias del hombre inteligente''.<ref>Eisenberg. 1996, str. 57-58</ref> == Također pogledajte == * [[Homoseksualnost i islam]] {{Portal|LGBT}} == Reference == {{Reference}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Aldrich |first=Robert |url=https://books.google.com/books?id=DuKYNSzp8rQC |title=Gays y lesbianas: vida y cultura: Un legado universal |publisher=Editorial NEREA |year=2008 |isbn=9788496431195 |language=es |author-link=Robert Aldrich (historian)}} * {{cite book |last=Crompton |first=Louis |url=https://books.google.com/books?id=hQuHFPKp8L0C |title=Islamic homosexualities: culture, history, and literature |publisher=New York University Press |year=1997 |isbn=9788489678606 |editor=Murray, Stephen O. |editor2=Roscoe, Will |chapter=Male Love and Islamic Law in Arab Spain |author-link=Louis Crompton}} * {{cite book |last=Crompton |first=Louis |url=https://books.google.com/books?id=TfBYd9xVaXcC |title=Homosexuality & Civilization |publisher=[[Harvard University Press]] |year=2006 |isbn=9780674022331 |author-link=Louis Crompton}} * {{cite book |last1=den Boer |first1=Harm |url=https://books.google.com/books?id=4rnu6OXoWJEC |title=El Humor en España. Volumen 10 de Diálogos hispánicos de Amsterdam |last2=Sierra Martínez |first2=Fermín |publisher=Rodopi |year=1992 |isbn=9789051833980 |language=es}} * {{cite book |last=de Eguilaz y Yanguas |first=Leopoldo |url=https://books.google.com/books?id=fUonHrVtJNwC |title=Poesía histórica, lírica y descriptiva de los árabes andaluces. Discurso leído antre el claustro de la Universidad Central de Madrid |publisher=Universidad Complutense de Madrid |year=1864 |editor=Imprenta de Manuel Galiano |language=es}} * {{cite book |last=Eisenberg |first=Daniel |url=https://books.google.com/books?id=X0b8idNtXXoC |title=Los territorios literarios de la historia del placer |publisher=Huerga y Fierro Editores |year=1996 |isbn=9788489678606 |language=es |chapter=El Buen Amor heterosexual de Juan Ruiz}} * {{cite book |last=García Gómez |first=Emilio |url=https://archive.org/details/ellibrodelasband0000ibns |title=El libro de las banderas de los campeones de Ibn Said al-Maghribi |publisher=Seix Barral |year=1978 |isbn=9788432238406 |location=Barcelona |language=es |author-link=Emilio García Gómez}} * {{cite book |last=Ibn Hazm |title=El collar de la paloma |publisher=Sociedad de Estudios y Publicaciones |year=1967 |editor=Emilio García Gómez |language=es |author-link=Ibn Hazm}} * {{cite book |last=Reina |first=Manuel Francisco |url=https://books.google.com/books?id=KuCcIBdWLCoC |title=Antología de la poesía andalusí |publisher=EDAF |year=2007 |isbn=9788441418325 |language=es}} * {{cite book |last=Rubiera Mata |first=Mª Jesús |url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/literatura-hispanoarabe--0/html/ |title=Literatura hispanoárabe |publisher=Mapfre |year=1992 |location=Madrid |language=es}} * {{cite book |last=Rubiera Mata |first=Mª Jesús |url=https://books.google.com/books?id=E5G-3G0oDIUC |title=Poesía femenina hispanoárabe |publisher=Castalia |year=1989 |isbn=9788470395697 |language=es}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Erotska poezija]] [[Kategorija:LGBT poezija]] [[Kategorija:Arapska erotska književnost]] [[Kategorija:Književnost El-Endelusa]] [[Kategorija:Srednjovjekovna LGBT historija]] qg2navnznjhiwti2hr25i1seumyndfl 3841340 3841338 2026-05-07T11:01:31Z AnToni 2325 3841340 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Portrait de Shah Abbas Ier et son page - MAO 494 - v5.jpg|mini|300x300px|''[[Perzijska minijatura]] [[Abas I|Abasa Velikog]] i paža''. Autor Muhammad Qasim, [[Safavidsko Carstvo|safavidski Iran]], 1627; [[Louvre]]. Figura peharnika bila je česta u arapskoj homoerotičnoj poeziji općenito, spajajući [[Bahant (mitologija)|bahički]] žanr (''خمريات jamriyyat'') i homoseksualnu ljubav (''مذكرات mudhakkarat'').]] '''Homoerotična poezija u hispanoarapskoj književnosti''', često najvišeg kvaliteta, cvjetala je u islamskoj kulturi u vrijeme kada je [[Homoseksualnost u Španiji|homoseksualnost]], uvedena kao kulturna profinjenost u kulturi [[Emevijski halifat|Emevija]],<ref name=":0">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=III. La poesía árabe clásica en al-Andalus: época omeya |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_32.html#I_18_}}</ref> igrala važnu ulogu. Među kraljevima [[El-Endelus|El-Endelusa]] praksa homoseksualnosti s mladićima bila je prilično česta; među njima su [[Abadidi|abadidski]] emir [[El-Mutamid]] iz Sevilje i [[Jusuf III, emir Granade|Jusuf III]] iz [[Granadski emirat|Nasridskog kraljevstva Granade]] pisali [[homoerotična poezija|homoerotičnu poeziju]].<ref name=":4">Eisenberg. 1996, str. 56-57</ref> Preferencija kršćanskih muških i ženskih [[Ropstvo|robova]] u odnosu na žene ili efebe iz vlastite kulture doprinijela je neprijateljstvu kršćanskih kraljevstava.<ref name=":6">Eisenberg. 1996, str. 64</ref> Također u [[Jevreji|jevrejskoj]] zajednici [[El-Endelus|El-Endelusa]] homoseksualnost je bila normalna među aristokratijom.<ref name=":7">Eisenberg. 1996, str. 59-60</ref> Kontradikcija između osuđujuće vjerske legalnosti i permisivne popularne stvarnosti prevaziđena je pribjegavanjem [[Neoplatonizam|neoplatonskoj]] sublimaciji, "udri ljubavi", dvosmislene čednosti.<ref name=":8">Ibn Hazm. 1967, str. 69-70</ref> Objekt žudnje, općenito sluga, rob ili zarobljenik, obrnuo je društvenu ulogu u poeziji, postajući gospodar ljubavnika, na isti način kao što se desilo sa [[dvorska ljubav|dvorskom ljubavlju]] u srednjovjekovnoj kršćanskoj Evropi.<ref name=":0" /> Homoerotizam prisutan u andaluzijskoj poeziji uspostavlja vrstu odnosa sličnu onoj opisanoj u [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]]: odrasli pjesnik preuzima aktivnu [[Aktivni, pasivni i svestrani|ulogu]] naspram [[Efeb|efeba]] koji preuzima pasivnu,<ref name=":9">{{cite web |date=15. 6. 2010 |title=glbtq >> literature >> Middle Eastern Literature: Arabic |url=http://www.glbtq.com/literature/mid_e_lit_arabic.html |access-date=27. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100615065447/http://www.glbtq.com/literature/mid_e_lit_arabic.html |archive-date=15. 6. 2010 |url-status=dead}}</ref> što je dovelo do stvaranja [[Motiv (književnost)|književnog klišea]], onog o pojavi "boza" (paperja),<ref name=":10">''Bozo'': (Od lat. ''buccĕus'', od usta). m. Dlaka koja se pojavljuje kod mladića na gornjoj usni prije nego što nikne brada.</ref> koji dozvoljava, s obzirom na opisnu dvosmislenost pjesama, kako u slikama tako i u gramatičkim upotrebama, da se identificira spol opisanog ljubavnika.<ref name=":0" /> Veliki dio erotsko-ljubavne poezije tog perioda posvećen je peharniku ili točiocu vina, kombinujući bahički (''خمريات jamriyyat'') i homoerotični (''مذكرات mudhakkarat'') žanr.<ref name=":11">{{cite book |last=del Moral |first=Celia |title=La sociedad medieval a través de la literatura hispanojudía: VI Curso de Cultura Hispano-Judía y Sefardí de la Universidad de Castilla-La Mancha |publisher=Univ de Castilla La Mancha |isbn=9788489492967 |chapter=Contribución a la historia de la mujer a partir de las fuentes literarias |year=1998 }}</ref> Počela je cvjetati u prvoj polovini 9. vijeka, tokom vladavine [[Abdurahman II|Abdurahmana II]], [[Kordopski emirat|emira Córdobe]].<ref name=":1" /> Pad [[Kordopski halifat|Kordopskog halifata]] u jedanaestom vijeku i kasnija vladavina [[Almoravidi|Almoravida]] te podjela na [[Taifa|kraljevstva taifa]], decentralizirali su kulturu širom El-Endelusa, proizvodeći eru raskoši u poeziji.<ref name=":3" /> Almohadska invazija donijela je pojavu novih književnih dvorova u 12. i 13. vijeku. Veća ženska autonomija u ovoj sjevernoafričkoj etničkoj grupi dovela je do pojave većeg broja pjesnikinja, od kojih su neke također pisale pjesme koje su opjevavale žensku ljepotu.<ref name=":2">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=V. La poesía árabe clásica en al-Andalus III: el dorado crepúsculo (Siglos XII-XIII) |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_34.html#I_33_ |website=Cervantes Virtual}}</ref> == Kontekst == {{Further|Književnost El-Endelusa}} Civilizacija razvijena u [[Emevijski halifat|Emevijskom halifatu]] iz [[Córdoba|Córdobe]] parirala je i nadmašila civilizaciju [[Kršćanski svijet|kršćanske Evrope]]. Nakon smrti [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] 814. godine i kasnijeg opadanja njegovog carstva, jedini grad koji je parirao Córdobi u Evropi bio je [[Konstantinopolj]], glavni grad [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], smješten na drugom kraju kontinenta. Halife Córdobe nadmašili su svoje bizantijske savremenike u kulturi. Književnost, a posebno poezija, s entuzijazmom je kultivirana, kao što je bio slučaj u svim arapskim zemljama; tokom tog perioda, [[Arapski jezik|arapski jezik]] nadmašio je [[Latinski jezik|latinski]] u djelima o medicini, astronomiji i matematici; kršćani na poluostrvu učili su arapski kako bi usavršili ekspresivan i elegantan stil, a učenjaci iz cijele kršćanske Evrope putovali su u Toledo ili Kordobu na studije. Vjerovatno je da su održavali superioran standard javne uprave: mnogi kršćanski i jevrejski podanici preferirali su vladavinu ''nevjernika'', čije zakonodavstvo nije bilo netolerantnije od kršćanskih zakona.<ref name=":1" /> Nakon arapskog osvajanja 711. došlo je do jedinstvenog procvata [[homoerotična poezija|homoerotične poezije]] na [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvu]], što je ponovilo fenomen islamskog svijeta općenito, s paralelama u erotskoj [[Lirska poezija|lirskoj poeziji]] Iraka, Perzije, Afganistana, Indije, Turske i sjevernoafričkih zemalja poput Egipta, Tunisa i Maroka. Antologije srednjovjekovne islamske poezije iz velikih arapskih prijestolnica pokazuju, tokom gotovo jednog milenijuma, istu struju strastvenog homoerotizma pronađenu u pjesmama [[Córdoba|Córdobe]], [[Sevilja|Sevilje]] ili [[Granada|Granade]].<ref name=":1" /> Homoseksualnost, prihvaćena na osnovu opće [[Kur'an|kur'anske]] tolerancije prema grijesima tijela, uvedena je kao kulturna profinjenost među Emevijama, uprkos protestima nekih pravnih škola. Tako je [[Ibn Hazm]] iz Córdobe bio tolerantan prema homoerotizmu,<ref>Ibn Hazm, 1967. str. 290</ref> pokazujući svoje neodobravanje samo kada je bio pomiješan s nekom vrstom javnog nemorala, a taj stav očigledno su dijelili i njegovi savremenici.<ref name=":0" /> I filozofski i književno, andaluzijski autori znali su i poštovali [[Antička Grčka|grčki klasicizam]], čiji je rad na prevođenju i kompilaciji bio neophodan za opstanak mnogih klasičnih tekstova. Mnoge teme andaluzijske poezije, poput pohvale efebske ljepote, direktno su izvedene iz grčke homoerotične poezije, koju su poznavali kroz prijevode iz vremena velike biblioteke u Córdobi emevijskog halife [[Hišam II|Hišama II]].<ref>Reina. 2007, str. 73</ref> === Islamski zakon i homoseksualnost === {{Further|LGBT u islamu}} Strogost i netolerancija koje su karakterisale tradicionalni [[Judaizam|judaizam]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvo]] u seksualnim pitanjima ponovo su se pojavile u zakonima treće [[Abrahamske religije|abrahamske religije]]. Neke važne škole, poput one teologa Malika iz Medine ili doslovnjaka [[Ahmed ibn Hanbel|Ibn Hanbela]], razmatrale su za homoseksualitam [[Smrtna kazna|smrtnu kaznu]], obično [[Kamenovanje|kamenovanjem]]. Druge pravne škole smatrale su prikladnijim odlučiti se za [[Bičevanje|bičevanje]], obično sa sto udaraca bičem.<ref name=":1" /> Međutim, drugi aspekti islamske kulture pokazuju određenu kontradikciju sa strogošću, naslijeđenom iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], koja je dominirala legalnošću [[Islam|islama]] u tom pogledu. Popularni stav bio je mnogo manje neprijateljski prema homoerotizmu i evropski posjetioci bili su iznenađeni opuštenom tolerancijom homoerotizma među Arapima, koji, čini se, nisu nalazili ništa neprirodno u odnosima između muškaraca i dječaka. U srednjovjekovnim arapskim raspravama o ljubavi, ova takozvana "emocionalna intoksikacija" isprovocirana je ne samo ljubavlju prema ženama, već i ljubavlju prema dječacima i drugim muškarcima.<ref name=":1" /> Dok je u ostatku Evrope bila kažnjiva spaljivanjem na lomači, u [[El-Endelus|El-Endelusu]] homoseksualnost je bila česta i intelektualno prestižna; djela autora poput [[Ibn Sahl iz Sevilje|Ibn Sahla]] iz Sevilje, eksplicitna u tom smislu, prenesena su u sve kutke islamskog svijeta kao primjer ljubavne poezije.<ref>Reina. 2007 str. 72-73</ref> Jedino spominjanje [[Lezbijstvo|lezbijstva]] od strane [[Ibn Hazm|Ibn Hazma]] u djelu ''[[Golubičina ogrlica]]'' je, u primjeni islama, osuđujuće. Ali arapske reference na lezbijstvo nisu tako očigledno osuđujuće: barem desetak romansi između žena spominje se u djelu ''Knjiga o Hind'', koja je i sama [[Arhetip|arhetipska]] lezbijka; izgubljena je ''Rasprava o lezbijstvu'' (''Kitab al-Sahhakat'') iz 9. vijeka, a kasnija djela o arapskoj erotici sadržavala su poglavlja o ovoj temi.<ref>Crompton. 2006, str. 166</ref><ref>Crompton. 1997, str. 150</ref> Neke žene u El-Endelusu imale su pristup obrazovanju i mogle su slobodno pisati. U njihovim pjesmama, ljubav prema drugoj ženi tretirana je i prisutna na isti način kao i ljubav muških pjesnika prema drugim muškarcima.<ref>{{cite book |last=Eisenberg |first=Daniel |title=Spanish writers on gay and lesbian themes: a bio-critical sourcebook |publisher=Greenwood Publishing Group |year=1999 |isbn=9780313303326 |pages=17 |chapter=Introduction}}</ref> [[Datoteka:Poema_de_Yusuf.jpg|mini|Rukopis B djela ''[[Poema de Yuçuf]]'' (anonimna [[Alhamijado književnost|alhamijado književnost]] na [[Aragonski jezik|aragonskom jeziku]] iz 14. vijeka). U [[Sura|suri]] XII [[Kur'an|Kur'ana]], [[Jusuf (sura)|Jusuf]] je predstavljen kao muškarac čija zanosna ljepota izaziva ljubav.]] Australijski historičar [[Robert Aldrich (historičar)|Robert Aldrich]] ističe da je dijelom ova tolerancija prema homoerotizmu posljedica činjenice da islam ne prepoznaje tako izraženu razdvojenost između tijela i duha kao kršćanstvo i cijeni seksualno zadovoljstvo.<ref name=":12">Aldrich. 2008, str. 274</ref> Ostali razlozi bili bi [[Estetika|estetski]]: u [[Kur'an|Kur'anu]] je to muškarac, [[Jusuf (sura)|Jusuf]] koji je u suri XII predstavljen kao vrhunski predstavnik ljepote. U ovom kur'anskom tekstu također je prikazan [[Platonovska akademija|platonski]] koncept da je ljepota ono što stvara ljubav,<ref name=":0" /> na strašan, zanosan način. [[Emilio García Gómez|García Gómez]] ističe u svom uvodu u djelo ''Golubičina ogrlica'' da muslimani nazivaju "''al-iftitān bi-l-suwar''" "poremećajem ili metežom koji duše trpe kada posmatraju ljepotu konkretiziranu u skladnim oblicima", ilustrujući to pričom o egipatskim plemkinjama koje su posjekle prste guleći narandže, zanesene Jusufovom ljepotom.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 67</ref> Među andaluzijskim kraljevima praksa homoseksualnosti s mladićima bila je prilično česta; [[Abdurahman III]], [[Hakem II]] (koji je prvi put dobio potomstvo u 46. godini, s kršćanskom baskijskom robinjom koja je prakticirala [[Transvestitizam|preoblačenje]], po modi iz Bagdada, kao da je efeb), [[Abdallah ibn Buluggin|Abdullah]] iz Taife u Granadi, [[Nasridi|nasridski]] vladar [[Muhamed VII, emir Granade|Muhamed VI]]; među njima, vladar [[El-Mutamid]] iz Taife u Sevilji i [[Jusuf III, emir Granade|Jusuf III]] iz Nasridskog kraljevstva Granade pisali su homoerotičnu poeziju;<ref name=":4" /> Abdurahman III, Hakem II, [[Hišam II]] i [[El-Mutamid]] otvoreno su održavali muške hareme.<ref name=":13">Reina. 2007 str. 81</ref> Poznato je da su Hispanoarapi preferirali kršćanske [[Ropstvo|robove]] kao seksualne partnere u odnosu na žene ili efebe iz vlastite kulture, što je provociralo neprijateljstvo i stalne sukobe kršćanskih kraljevstava. Mučeništvo kršćanskog djeteta [[Pelagije iz Córdobe|Pelagija iz Córdobe]] zbog otpora željama Abdurahmana III, prvog emevijskog [[Halifat|halife]] Córdobe, zbog čega je kasnije proglašen svecem, dobro je poznato.<ref name=":6" /> Također u jevrejskoj zajednici [[El-Endelus|El-Endelusa]] homoseksualnost je bila normalna među aristokratijom. Citirajući kolektivnu knjigu ''Aspekti jevrejske kulture u srednjem vijeku'' (1979), u Španiji je postojala "dvorska i aristokratska kultura koju je karakterisao romantični individualizam (u kojem je postojalo) intenzivno istraživanje svih oblika oslobađajuće seksualnosti: ''[[heteroseksualnost|heteroseksualnosti]], [[biseksualnost|biseksualnosti]], [[homoseksualnost|homoseksualnosti]]''". Homoseksualno zadovoljstvo ne samo da je bilo često, već se smatralo i profinjenijim među dobrostojećim i obrazovanim osobama; očigledno, postoje podaci koji ukazuju da su muške prostitutke u Sevilji početkom 12. vijeka bile plaćene više od svojih ženskih kolegica, i imale su klijentelu više klase.<ref name=":13" /> Prostitutke su bile potisnute među urbani [[Pleb|plebs]] i posebno među seljake koji su posjećivali gradove.<ref name=":7" /> == Homoerotizam u andaluzijskoj književnosti == Da bi se prevazišla kontradikcija između vjerske legalnosti i popularne stvarnosti, arapska književnost pribjegla je neobičnom ''[[Hadis|hadisu]]'' koji se pripisuje samom [[Muhamed|Muhamedu]]: "Onaj ko voli i ostane čedan i skriva svoju tajnu i umre, umire mučeničkom smrću".<ref name=":1" /> Pjesnik, spoznavatelj ljepote, bio je podstaknut pjevati o muškoj ljepoti. Sublimacija dvorske ljubavi kroz [[Neoplatonizam|neoplatonizam]], opjevavanja tjelesne ljepote transcendirane u idealnu Ljepotu, omogućila je pjesniku da izrazi svoja homoerotična osjećanja bez opasnosti od moralne cenzure.<ref name=":0" /> Homoseksualna ljubav (''مذكرات mudhakkarat'') kao književna tema javljala se u sferi poezije širom arapskog svijeta; perzijski pravnik i književnik [[Muhamed bin Davud ez-Zahiri|Muhamed ibn Davud]] (868–909) napisao je u 16. godini ''Knjigu cvijeta'', antologiju stereotipa ljubavne lirike koja posvećuje opsežan prostor homoerotičnim stihovima;<ref name=":12" /> [[Emilio García Gómez]] ističe da je tjeskoba Ibn Davuda, zbog homoerotične strasti koju je osjećao cijeli život prema jednom od svojih školskih drugova (kojem je posvetio knjigu), bila izvor koji ga je naveo da realizira platonizam koji García Gómez identificira kao "kolektivnu čežnju" u arapskoj kulturi za preusmjeravanjem "plemenitog duhovnog toka" koji nije našao izlaz. Ibn Davud obukao ga je u arapski mit o "''udri ljubavi''", čije ime potiče od plemena [[Banu Udra]], što bi doslovno značilo "Sinovi djevičanstva": prefinjeni idealizam stvoren od istočnjačkih retoričara, "dvosmislenu čednost", prema Garcíji Gómezu, koja je bila "morbidno perpetuiranje žudnje".<ref name=":8" /> I kaznena i sentimentalna tradicija figuriraju u andaluzijskoj književnosti, a posebno u spisima njenog najpoznatijeg teoretičara ljubavi, Ebu-Muhameda Alija ibn Ahmeda ibn Saida ibn Hazma (994–1064), poznatijeg kao [[Ibn Hazm]], koji u djelu ''Golubičina ogrlica'' kaže o ljubavi: {{Blockquote|tekst=Niti je ukorena vjerom niti je zabranjena svetim Zakonom, budući da su srca u rukama Časnog i Moćnog Boga, a dobar dokaz tome je da se među ljubavnicima ubrajaju halife i pravedni imami.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 109</ref>|author=[[Ibn Hazm]]|title=Golubičina ogrlica}} Za Ibn Hazma, ljubav izmiče čovjekovoj kontroli, "ona je vrsta prirode, a čovjek ima moć samo nad slobodnim pokretima svojih organa."<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 154</ref> U djelu ''Golubičina ogrlica'', mješavini teorijskih generalizacija i ličnih primjera ili anegdota (iako se velika većina odnosi na heteroseksualnu ljubav, posebno prema lijepim robinjama), priče o muškarcima koji se zaljubljuju u druge muškarce se u više navrata ubacuju. Ponekad je atribucija nejasna, budući da tekst, neutralno se odnoseći na ''voljenu osobu'', može biti posvećen muškarcu ili ženi:<ref name=":1">Crompton. 1997, str. 142-161</ref> {{Blockquote|tekst=Ostali znakovi su: da ljubavnik žurno leti na mjesto gdje je voljena osoba; da traži izgovore da sjedne pored njega i približi mu se; i da napušta poslove koji bi ga natjerali da bude daleko od njega, odustajući od ozbiljnih stvari koje bi ga natjerale da se odvoji od njega, te oklijeva napustiti njegovu stranu.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 118</ref>|author=[[Ibn Hazm]]|title=Golubičina ogrlica}} Iz bagdadskog utjecaja Ibn Davuda, Andaluzijci su naučili pravila igre [[dvorska ljubav|dvorske ljubavi]]: nedostupnost voljene osobe jer pripada drugom (ne zbog preljube, već zato što je on ili ona općenito bio rob drugog vlasnika); špijun, naklonjeni prijatelj, klevetnik? dio su niza unaprijed utvrđenih figura koje su pratile ljubavnike u njihovoj priči.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Abu Nuwas.jpg|mini|250x250px|[[Ebu-Nuvas]] (747–815) je pisao homoerotičnu poeziju.]] Još jedan pjesnik koji je opjevavao nedozvoljena zadovoljstva vina i efeba bio je [[Ebu-Nuvas|Ebu-Nuvas el-Hasan ibn Hani el-Hekemi]], poznatiji kao Ebu-Nuvas (Ahvaz, Iran, 747 – Bagdad, 815). Homoerotična ljubav koju je slavio slična je onoj opisanoj u staroj Grčkoj: odrasli pjesnik preuzima aktivnu ulogu naspram mladog adolescenta koji se pokorava. Interes za efebe bio je u potpunosti kompatibilan sa interesom za žene; oboje su dijelili društveno podređenu ulogu, što je činjenica koja se naglašavala u poeziji prikazujući ih kao pripadnike niže klase, robove ili zarobljene kršćane.<ref name=":9" /> Baš kao što aktivna uloga nije bila društveno osuđivana, odrasla osoba koja je preuzela pasivnu ulogu u homoseksualnoj vezi bila je predmet prezira. Stoga je razlika u godinama između ljubavnika i voljene osobe bila ključna u homoseksualnoj vezi; otuda je pojava dlačica na licu efeba bila izuzetno popularan [[Topos|topos]] u arapskoj homoerotičnoj poeziji, jer je označavala prijelaz u neodrživu situaciju, iako je odmah izazivala odgovor u odbranu ljepote održane kod mladića s punom bradom.<ref name=":9" /> == Strofe i žanrovi klasične arapske poezije == {{Main|Arapska poezija}} Klasična arapska poezija koristila je tri osnovne vrste [[Stih|stihova]] ili [[Strofa|strofičnih]] formi: ''[[kasida]]'', dugu, monorimičnu [[Oda|odu]]; ''kita'', kratki, monorimični fragment ili pjesmu na jednu temu ili sliku; i [[Muvašah|''muvašah'']] ili ''moaxaja'', strofičnu formu koja se pojavila kasnije. Posljednje dvije obično su bile posvećene stvarima vezanim za životna zadovoljstva, opisima vina i njegovog konzumiranja, ljubavi ili izrazima žaljenja zbog prolaznosti takvih zadovoljstava.<ref name=":14">{{cite book |last=Scheindlin |first=Raymond |title=La sociedad medieval a través de la literatura hispanojudía: VI Curso de Cultura Hispano-Judía y Sefardí de la Universidad de Castilla-La Mancha |publisher=Univ de Castilla La Mancha |year=1998 |isbn=9788489492967 |pages=59 |language=spanish |chapter=La situación social y el mundo de valores de los poetas hebreos}}</ref> Kasida je bila uobičajena forma za glavne žanrove: [[Panegirik|panegirik]] ili ''medih'', u čast ili pohvalu velikog čovjeka; [[Elegija|elegija]], ''risa'' ili ''mersija'', u znak sjećanja na smrt velikog čovjeka; i [[Satira|satirični]] žanr, ''hida'', u kojem se neprijatelj ismijava.<ref name=":14" /><ref name="de Eguilaz y Yanguas. 1864 p.47-60">de Eguilaz y Yanguas. 1864 str. 47-60</ref> Erotski žanr kaside bio je poznat kao ''nesib'', a usko je bio povezan s ''ognijom'', stihovima prilagođenim pjesmi i muzičkoj pratnji, koje su njegovale brojne pjesnikinje.<ref>de Eguilaz y Yanguas. 1864 str. 57</ref> Svi ovi žanrovi mogu se, u određenoj mjeri, smatrati varijantama impregniranim ''asifatom'' ili opisnim žanrom, zbog bujnog luksuza slika i nijansi koje je andaluzijska poezija prikazivala.<ref name="de Eguilaz y Yanguas. 1864 p.47-60"/> Dva žanra ili teme u kojima se može naći homoerotična poezija jesu ''hamrijat'' (bahička poezija) i erotsko-ljubavni žanr, ''[[Gazel|gazel]]'', koji ovisno o spolu objekta želje može biti poznat kao ''mu'annathat'', ako je posvećen ženi, ili ''mudhakkarat'', ako je upućen mladićima.<ref>{{cite book |last=Starkey |first=Paul |title=Encyclopedia of Arabic Literature |publisher=Taylor & Francis |year=1998 |isbn=9780415185714 |pages=41–42 |chapter=Abu Nuwas}}</ref> Velika većina ove vrste poezije odnosi se na peharnika, kombinujući bahičke i erotske teme.<ref name=":11" /> == 9. i 10. vijek, emevijski period == Erotska poezija počela je cvjetati u El-Endelusu pod vladavinom [[Abdurahman II|Abdurahmana II]] (792–852) u tadašnjem [[Kordopski emirat|Kordopskom emiratu]]. Njegov unuk, [[Abdulah ibn Muhamed el-Emevi|Abdulah I]] (844–912), već je pisao ljubavne stihove za "tamnooku gazelu", prema Ibn Hazmu.<ref name=":1" /> Dvosmislenost u [[Gramatičnost|gramatičkim]] upotrebama proširila se i na slike korištene za opisivanje ljepote i [[Efeb|efeba]] i [[Djevica|djevica]], otežavajući spoznaju o spolu opisanog ljubavnika. Međutim, postojali su neki tragovi, koji su ponekad maskirani u prijevodima: neki termini koji su u španskom jeziku riječi ženskog roda, poput "gazele" i "mjeseca", u arapskom su muškog roda.<ref name=":0" /> Još jedan pokazatelj bila je aluzija na dlake na licu, ''bozo'' (paperje),<ref name=":10" /> koje se pojavljuje na licu efeba, istovremeno umanjujući njegovu ljepotu i povećavajući njegovu privlačnost dokazivanjem njegove muškosti:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=O ti, na čijim su obrazima dlake ispisale dva reda koja,<br />uništavajući tvoju ljepotu, bude čežnju i brigu!<br />Nisam znao da je tvoj pogled sablja, do sada<br />kada te vidim kako nosiš pojas od kose.<ref>Ibn Said al-Maghribi. 1978, str. 191</ref>|author=[[Ibn Said el-Magribi]]|title=Zastave šampiona i standardi istaknutih}} [[Ibn Abdi Rabihi]] (Córdoba, 860–940), pjesnik na dvorovima Abdulaha I i Abdurahmana III i jedan od najranijih predstavnika andaluzijske književnosti,<ref>{{cite book |last=Chejne |first=Anwar G. |title=''Historia de España musulmana'' |publisher=Guida Editori |year=1999 |isbn=9788437602257 |pages=182}}</ref> pisao je o mladiću u tipičnom raspoloženju pokoravanja voljenoj osobi.<ref name=":1" /> {{Blockquote|tekst=Dao sam mu ono što je tražio, učinio sam ga svojim gospodarom...<br />Ljubav je stavila uzde na moje srce<br />kao što gonič deva stavlja uzde na svoju devu.|author=|title=}} Još jedna od tema arapske poezije bila je [[Dioniz|bahička]] poezija (''خمريات'' ''hamrijat''), koja slavi, uprkos vjerskim zabranama, vino i pijanstvo; ponekad se miješala s homoerotizmom u liku peharnika ili točioca. Tako su neki pjesnici bili eksplicitniji i manje čedni u izražavanju svoje strasti, kao Ali ibn Ebil-Husejn (umro 1038):<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Koliko noći su mi pića servirana<br />rukama srndaća koji me obavezuje!<br />Natjerao me da pijem iz njegovih očiju i iz njegove ruke<br />i bilo je to pijanstvo na pijanstvo, strast na strast.<br />Uzeo bih poljupce s njegovih obraza i umočio usne<br />u njegova usta, oboje slađe od meda.|author=Ibnul-Ketani|title=''Tašbihāt''|source=br. 177}} U arapskoj ljubavnoj poeziji bilo je relativno često da objekt želje bude rob ili zarobljenik. Nije bilo neuobičajeno da to budu plavokosi ljudi; sam Ibn Hazm zabilježio je da je nekoliko halifa naginjalo ka [[Plava kosa|plavoj kosi]], pa čak i da su mnogi od njih, po majčinskom naslijeđu i s obzirom na tu porodičnu preferenciju, bili plavokosi i plavooki.<ref>García Gómez. 1978, str. 141</ref> Jusuf ibn Harun er-Ramadi (926–1013) pisao je o plavokosom robu:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Uznemiren pogledima, činilo bi ti se<br />da se upravo probudio iz dubokog sna,<br />bjelina i plavokosost povezane su u ljepoti,<br />bez da su u suprotnosti, jer su slične;<br />kao lanci od crvenkastog zlata na srebrnom licu,<br />tako aurora, bijela i plava,<br />jeste ona koja ga, čini se, imitira.<br />Kada se rumenilo pojavi na njegovim obrazima<br />to je kao čisto vino na gorskom kristalu.|author=Ibnul-Ketani|title=''Tašbihāt''|source=br. 233}} U drugoj pjesmi, Er-Ramadi dao je dokaz svoje biseksualnosti prepričavajući noć strasti s efebom i robinjom:<ref name=":0" /> "Pružao sam ruku prema paunu ponekad, a u drugim prilikama povlačio sam se prema golubici grivnjašici." Er-Ramadi, panegiričar El-Mensura i jedan od najistaknutijih kordopskih pjesnika 10. vijeka, toliko se zaljubio u mladog kršćanina da se prekrstio kada je pio vino. Kada ga je njegova turbulentna politička karijera dovela u zatvor, zaljubio se u crnog roba: "Pogledao sam mu u oči i one su me opile.... Ja sam njegov rob, a on je moj gospodar." Ovo pokoravanje i preokret društvenih uloga u arapskoj poeziji podsjeća na viteški romantizam srednjovjekovne kršćanske Evrope.<ref name=":1" /> Muhamed ibn Hani ibn Sadun (oko Sevilje, 927 – 972), se istakao u [[Kordopski halifat|Kordopskom halifatu]] odvažnošću svoje lirske poezije. U svojoj poeziji, koja je kombinirala klasične struje [[Beduini|beduinske]] tradicije s modernističkim obnovama, prakticirao je žanr samohvalisanja ili hvalisanja (''fajr''), pokazujući i svoju homoseksualnost i svoju pripadnost [[Šiizam|šiizmu]], islamskoj frakciji koju su u njegovo vrijeme Emevije progonile.<ref>{{cite book |last=Andú Resano |first=Fernando |title=El esplendor de la poesía en la Taifa de Zaragoza |year=2007 |publisher=Mira |isbn=978-84-8465-253-3 |location=Zaragoza |language=Spanish}}</ref> == 11. vijek, raskoš klasične arapske poezije == Pad [[Emevijski halifat|Emevijskog halifata]] i kasnija fragmentacija na [[Taifa|kraljevstva taifa]] proizveli su egzodus pjesnika na različite dvorove koji su se formirali, decentralizirajući kulturu širom El-Endelusa. Kako je rastao broj dvorova, tako je rastao i broj pjesnika, te mogućnost pojave dobrih stvaralaca.<ref name=":3">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=IV. La poesía árabe clásica: el esplendor (Siglo XI) |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_33.html#I_26_ |website=Cervantes Virtual}}</ref> === Córdoba === [[Datoteka:Reinos de Taifas en 1080.svg|mini|282x282px|Kraljevstva taifa oko 1080. godine.]] U [[Córdoba|Córdobi]] se istakao lik izvanrednog pjesnika i filologa Ebu-Amira ibn Šuhejda (992–1035), sina ministra [[El-Mensur|El-Mensura]]. Ibn Šuhejd se predstavljao kao ciničan i slobodouman lik, za čije je širenje sam bio zaslužan, a koji bi mogao podsjećati na [[George Gordon Byron|Lord Byrona]]. Njegovao je modernističke žanrove koji su opjevavali životna zadovoljstva: ljubav, vino, lov, ugodan osjećaj prirode, jer su odražavali njegov način života, njegovu evidentnu bahičku i biseksualnu aktivnost, te njegov stav protiv etabliranog. U jednoj od njegovih pjesama, nakon opisivanja zabave s mladim ženama u cvijetu mladosti, pojavljuje se kraljevski paž, adolescentan i feminiziran efeb:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Pratio sam ga do vrata njegove kuće,<br />jer moraš pratiti plijen dok ga ne stigneš,<br />vezao sam ga svojim uzdama<br />i bio je poslušan mom zalogaju.<br />Otišao sam piti na bunarima žudnje<br />i prešao preko gnusosti grijeha....|author=Ibn Šuhejd|title=''Divan''|source=Pellat str. 160-153.}} Najpriznatiji liričar ovog perioda jeste Kordobljanin Muhamed ibn Abdulmelik ibn Kuzman, ili [[Ibn Kuzman]] (oko 1080–1160), smatran jednim od velikih srednjovjekovnih pjesnika. Visok, plavokos i plavook, Ibn Kuzman bio je nepoštujući boem koji je vodio i prikazivao raskalašen život. Njegova figura podsjeća na onu bagdadskog [[Ebu-Nuvas|Ebu-Nuvasa]] na dvoru [[Harun er-Rešid|Haruna er-Rešida]], također potpuno liberalnog u svom homoerotizmu.<ref>{{cite book |last=Crompton |first=Louis |title=Homosexuality & Civilization |publisher=Harvard University Press |year=2006 |isbn=9780674022331 |pages=167}}</ref> {{Blockquote|tekst=Imam visokog, bijelog, plavokosog voljenog.<br />Jeste li vidjeli mjesec noću? Pa, on sija jače.<br />Izdajnik me ostavio, a onda je došao da me vidi i sazna moje vijesti:<br />zaustavio mi je usta, zatvorio mi je jezik,<br />bio je kao turpija mojim sumnjama.|author=|title=|source=}} Daleko od ''[[kasida|kasida]]'' i kanona klasičnog arapskog stiha, Ibn Kuzman doveo je do najvišeg nivoa ''[[Zedžel|zedžel]]'', vrstu ''[[Muvašah|muvašaha]]'' ili poezije u strofama koja je pisana na hispanskom dijalektalnom arapskom. U namjerno popularnom stilu i obilujućim erotskim situacijama, njegovi zedželi slavili su vino, gozbe i ljubav prema ženama i mladim djevojkama. Ibn Kuzman volio je životna zadovoljstva i biti uvijek lijepo obučen, ali mrzio je raditi:<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 39</ref> {{Blockquote|tekst=Otkad sam se rodio pa do sada, bio sam zadovoljan bezobrazlukom,<br />i postoje neke stvari koje mi nikad ne nedostaju:<br />sa svakim pijancem i bludnikom se družim.|author=|title=|source=}} Kada ga je neko podsjetio da će onaj ko je ozbiljan u ovom životu biti nagrađen Džennetom, nepoštujući Ibn Kuzman odgovorio je da je u Džennetu u ovom životu, opravdavajući svoj slobodoumni način života:<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 45</ref> {{Blockquote|tekst=Kad bi mi dali Džennet, bilo bi to vino<br />i ljubavne ljepote.<br /><br />Tamo smo išli, šala i razvrat,<br /> ponekad sa mladićima, ponekad sa ženama;<br />pića su tekla i bilo je kako je bilo.<br />Savjetnici, prestanite pričati gluposti:<br />moj porok je vrlina!|author=|title=|source=}} Pogođen siromaštvom na kraju svojih dana, i više puta zatvaran optužen za herezu zbog svog prkosa prema vjerskim vlastima,<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 49</ref> Ibn Kuzman završio je svoje dane posvećen podučavanju u džamiji. Njegovo djelo prikupljeno je u prijevodu njegovog cjelokupnog opusa koji je napravio [[Emilio García Gómez]], ''Todo Ben Quzman'' (Gredos, 1972).<ref name=":4" /> === Sevilja === [[Sevilja]] postala je nezavisno kraljevstvo, [[taifa]], pod suverenitetom dinastije [[Abadidi|Benu Abad]], bogate i aristokratske provincijske porodice koja je vladala inteligencijom, nedostatkom skrupula, ambicijom, hrabrošću, ponosom i visokom estetskom senzibilnošću, i koja je dovela do toga da Sevilja bude poetski glavni grad El-Endelusa taifa kraljevstava. Seviljska poezija stekla je novi stepen izuzetnosti i formalne ljepote za vrijeme vladavine [[El-Mutadid|Abada ibn Muhameda el-Mutadida]] (Sevilja, ? – 1069), kralja [[Taifa u Sevilji|Taife u Sevilji]] (1042–1069). Jedan od najboljih pjesnika njegovog dvora, u kojem su ministri bili pjesnici, a pjesnici ministri, bio je njegov vlastiti sin [[El-Mutamid|Muhamed ibn Abad el-Mutamid]] (1040–1095). Od rane mladosti ujedinilo ga je "dvosmisleno i strastveno prijateljstvo" s još jednim od velikih pjesnika tog vremena, [[Muhamed ibn Amar|Ebu-Bekrom ibn Amarom]] (1031–1086), također poznatim kao Ibn Amar ili Abenamar, čiji je učenik bio u gradu [[Silves (Portugal)|Silves]]. Proganjan od El-Mutadida u [[Taifa u Zaragozi|Zaragozu]] kako bi se izbjegao poguban utjecaj na njegovog sina, Ibn Amar napisao je kasidu kralju tražeći oprost, ali možda je spominjanje njegovih zabava i mladalačkih noći s El-Mutamidom u Silvesu uzrokovalo da kasida nema efekta:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Pri prisjećanju na vrijeme moje mladosti, kao da se upalila<br />vatra ljubavi u mojim grudima.<br />Te noći kada sam zanemario mudrost savjeta<br />i slijedio greške ludih;<br />osudio sam pospane kapke na nesanicu<br />i skupio muku s nježnih grana.|author=[[Ibn Besam]]|title=''Dahira''|source=3, str. 272-274.}} Uprkos žaljenju na svoju sudbinu u Zaragozi, Ibn Amar uspio je posvetiti svoj ''[[Gazel|gazel]]'', žanr kojim je ovladao, lijepim efebima na dvoru [[El-Mutaman|Ibn Huda el-Mutamana]]. Nakon smrti El-Mutadida, novi kralj El-Mutamid vratio je svog bivšeg prijatelja i ljubavnika, i zajedno su vladali Seviljom, kao kralj i ministar. Na kraju njihovih života njihov se odnos izopačio konfrontacijom Ibn Amara, tada guvernera Murcije, s kraljem Valensije; El-Mutamid napisao je satiričnu kasidu u kojoj je ismijavao Ibn Amarovo skromno porijeklo. U kasidi kojom mu je pjesnik odgovorio, ismijao je Abadide, El-Mutamidovu suprugu i djecu, te ga optužio za sodomiju, podsjećajući na dane u Silvesu:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Zagrlio sam tvoj nježni struk,<br />pio sam bistru vodu iz tvojih usta.<br />Ja sam bio zadovoljan onim što je bilo dozvoljeno,<br />ali ti si želio ono što nije.<br />Razotkrit ću ono što ti kriješ:<br />O slavo viteštva!<br />Branio si sela,<br />ali silovao si ljude.|author=M. J. Rubiera Mata|title=''El-Mutamid''|source=str. 29 i 36.}} Kada je El-Mutamid kasnije uspio uhvatiti Ibn Amara, oprostio mu je, ali kada je saznao da se ovaj hvali svojim pomilovanjem, razbjesnio se i ubio ga vlastitim rukama. Nakon toga je, međutim, oplakivao njegovu smrt i priredio raskošnu sahranu.<ref name=":1" /> === Levant === Bivši zvaničnici halifata preuzeli su provincije [[Španski Levant|Levanta]] na Pirinejskom poluostrvu, Šark el-Endelus, koji je dolaskom kordopskih elita imao velik urbani i kulturni razvoj. [[Ibn Hafadže|Ibn Hafadža]] iz [[Alzira|Alzire]] (1058–1139) može se smatrati jednim od najboljih modernističkih pjesnika El-Endelusa. Posebno se istakao razvojem modernističke teme vrta (''rawdiyyāt''), do te mjere da se lirika o prirodi u El-Endelusu zvala, prema njegovom prezimenu, ''hafadži'' stilom. U svojoj poeziji napravio je suptilno ulančavanje slika, nabijenih konotacijama na druge teme, uključujući homoerotizam; u ''ravdijatu'', opis vrta uvodi osmijeh, vojsku, vino u njegovom peharu koje je konj i završava na prelijepom mladiću.<ref name=":3" /> Indikativna je upotreba termina "mjesec" (muškog roda u arapskom) za označavanje mladića:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Vino je srušeno i pada na lice,<br />izbacujući iz usta snažnu aromu;<br />pehar je kestenjasti konj koji trči u krugovima,<br />sa znojem u kojem teku mjehurići;<br />trči s vinom i peharom, mjesec<br />s prekrasnim licem i medenim osmijehom;<br />naoružan do zuba, u svom struku i u svom pogledu,<br />tu su i oružja i prodorni mačevi.|author=[[Ibn Hafadža]]|title=''Divan''|source=str. 254-255}} == 12. i 13. vijek. Almohadski period. == Invazija El-Endelusa od [[Almohadi|Almohada]] (''al-Muwahhidūn'', "oni koji priznaju jedinstvo Boga"), koji su došli iz Maroka, isprovocirala je pojavu novih književnih dvorova u 12. i 13. vijeku. Zajedno s pojavom pjesnikinja, uslijed veće ženske autonomije (možda zbog drevne [[Matrijarhat|matrijarhalne]] tradicije) u ovoj sjevernoafričkoj etničkoj grupi, došlo je do procvata [[Misticizam|mistične]] poezije, u kojoj su riječi zemaljske ljubavi promijenile svoj obim kako bi izrazile tranzit duše u ljubav prema Bogu.<ref name=":2" /> To nije značilo napuštanje ljubavne poezije, gdje je homoerotizam nastavio biti prisutan u novoj precioznoj formi. [[Emilio García Gómez]] ističe da su [[Metafora|metafore]], istrošene upotrebom, leksikalizirane kako bi kasnije generirale nove metafore koje bi se mogle nazvati metaforama "druge moći". Opisujući efeba, u stihovima koji kombiniraju leksikaliziranu usporedbu kovrdžave vode kao [[Verižnjača|verižnjače]] i crvenkaste boje narandži, [[Safvan ibn Idris]] iz [[Murcia|Murcije]] (1165–1202) napisao je: {{Blockquote|tekst=Gazela puna koketerije,<br />koja nam ponekad prija, a ponekad nas plaši;<br />on baca narandže u bazen<br />poput onoga ko krvavi verižnjaču.<br />Kao da baca srca svojih ljubavnika<br />u ponor mora suza.|author=[[El-Kutubi]]|title=''Wafat al-wafayāt''|source=I, str. 85.}} Muhamed ibn Galib, poznat kao Er-Rusafi (umro 1177), rođen u El-Rusafi (današnja [[Ruzafa]] u Valensiji), ali naseljen u [[Málaga|Malagi]].<ref>{{cite book |title=Itinerario cultural de Almorávides y Almohades: Magreb y península ibérica |publisher=Fundación El legado andalusì |year=1999 |isbn=9788493061500 |pages=375 |language=spanish}}</ref> Unutar istog precioznog fenomena, Er-Rusafi, transponujući temu ljepote efeba na opis zanatlija, i obrćući leksikaliziranu metaforu vitkosti struka poput grane, rekao je u jednoj pjesmi: {{Blockquote|tekst=Naučio je tesarski zanat, a ja sam sebi rekao:<br />"Možda ga je naučio iz testerisanja svojih očiju po srcima."<br />Jadna su debla koja sprema rezati,<br />ponekad ih rezbareći, a ponekad ih tukući!<br />Sada kada su drvo, počinju uzimati plod svog zločina,<br />od tada kada su, kao grane, udrznule ukrasti vitkost njegove stabljike.|author=E. García Gómez|title=''El libro de las banderas''|source=str. 252.}} Na dvoru Saida ibn Hakama od Menorke formiran je i mali književni dvor andaluzijskih prognanika s poluostrva, gdje su pjesnici nastavili ovu precioznost. Jedan od njegovih gostiju bio je [[Ibn Sahl iz Sevilje|Ibn Sahl]] iz [[Sevilja|Sevilje]] (1212–1251). Rođeni [[Jevreji|Jevrej]], Ibn Sahl postao je musliman, a to je iskustvo opisao kroz homoerotične pjesme; tako, voleći efeba po imenu Musa, napušta ga zbog drugog po imenu [[Muhamed]].<ref name=":2" /> Jedna od pjesama posvećenih njegovom prvom ljubavniku uzorak je precioznosti tog vremena i slika "druge moći", gdje zalisci podsjećaju na noge škorpiona, a oči na strijele ili mačeve: {{Blockquote|tekst=Da li je to sunce sa purpurnom<br />odorom ili mjesec koji se penje na grani vrbe?<br />Da li pokazuje zube ili su to nanizani biseri?<br />Jesu li to oči koje ima ili dva lava?<br />Obraz poput jabuke ili ruže<br />koji od škorpiona čuva dva mača?|author=Teresa Garulo|title=''Ibn Sahl iz Sevilje''|source=str. 53.}} == Homoerotična poezija žena == Iako je situacija andaluzijskih žena bila situacija povučenosti iza vela i harema, postojale su neke u višim klasama koje su, budući da su bile jedinice ili bez muške braće i sestara, bile oslobođene ostajući neudate. Dolazak [[Almohadi|Almohada]] u 12. vijeku također je uvezao tradiciju [[Matrijarhat|matrijarhalne]] linije koja je ženama dala određenu slobodu, favorizujući njihov pristup obrazovanju i književnoj produkciji.<ref name=":5">Rubiera Mata. 1989, "Introducción"</ref> Još jedan sektor koji je mogao pristupiti okupljanjima na kojima se stvarala poezija bile su robinje koje nisu bile [[Konkubinat|konkubine]], oslobođene od vela i harema. Bile su i slobodnije u ljubavi: budući da su Arapi smatrali neophodnim da voljena osoba ima slobodu darovati svoju ljubav, robovi oba spola preuzimali su, i u književnosti i u stvarnom svijetu, ulogu gospodara svojih ljubavnika, što je bio jedan od klišea arapske dvorske ljubavi. One koje su najviše bile povezane s književnim okruženjem bile su pjevačice (''[[kijan]]''), koje su dobile pažljivo obrazovanje kako bi i fizički i estetski zadovoljile muškarca. S obzirom na to da je najcjenjeniji talent bio muzički, pjevačice su učile stotine stihova i bile su sposobne improvizirati vlastite kompozicije.<ref name=":5" /> Ljubav koju opisuju pjesnikinje kliše je arapske dvorske ljubavi; za razliku od homoerotične poezije, voljena osoba nije fizički opisana, uz nekoliko izuzetaka. U mnogim slučajevima njihovo djelo dolazi kao odjek muškog glasa i gledišta, pa dolaze pjevati o ženskoj ljepoti drugih, simulirajući [[Sapfa|sapfičku]] ljubav za koju neki autori sumnjaju da je imala paralelu u stvarnom životu, kao što je slučaj sa sestrama Benat Zijad iz [[Guadix|Guadixa]], Hamdom i Zejneb,<ref name=":5" /> kojima autori nejasno pripisuju autorstvo pjesama sačuvanih pod njihovim prezimenom. U jednoj od njihovih pjesama izražena je strast jedne od sestara prema mladoj djevojci, ostavljajući sumnju radi li se o homoerotizmu ili puko književnom klišeu:<ref name=":2" /> {{Blockquote|tekst=To je razlog koji me sprečava spavati:<br />kada pusti svoje kovrdže preko lica,<br />izgleda poput mjeseca u tami noći;<br />kao da je zora izgubila brata<br />i tuga se obukla u žalost.|author=|title=|source=}} Princeza [[Velada bint el-Mustekfi]] (994–1077. ili 1091), koja je nazvana "andaluzijskom [[Sapfa|Sapfom]]".<ref>{{cite book |last=de Eguilaz y Yanguas |first=Leopoldo |title=Poesía histórica, lírica y descriptiva de los árabes andaluces. Discurso leído antre el claustro de la Universidad Central de Madrid |publisher=Imprenta de Manuel Galiano |year=1864 |location=Universidad Complutense de Madrid |language=spanish}}</ref> Kćerka kordopskog halife [[Muhamed III (Córdoba)|Muhameda III]], očeva smrt 1025. ostavila joj je bogatstvo u nasljedstvo koje joj je omogućilo da svoj dom pretvori u mjesto prolaska pisaca. Imala je skandaloznu vezu sa pjesnikom [[Ibn Zejdun|Ibn Zejdunom]], u čijim se antologijama obično skuplja onih nekoliko njenih pjesama koje su nam ostale.<ref>Wilson, Katharina M. ''An Encyclopedia of continental women writers'', Vol. 1</ref> Prema hronikama, princeza Velada zaljubila se u [[Muhja bint et-Tajani|Muhju bint et-Tajani]], kćerku kordopskog prodavača smokava, i brinula se za njeno obrazovanje sve dok nije postala pjesnikinja. Pretpostavlja se da je između njih postojala lezbijska veza, ali nema dokaza za to.<ref>Rubiera Mata. 1989, str. 107</ref> == Prijevodi i antologije == Iako su ljubavne pjesme posvećene mladićima brojne u andaluzijskoj književnosti, andaluzijski homoerotizam oskudno je proučavana tema, a gubitak materijala (posebno iz nasridskog perioda) bio je ogroman zbog slijepog uništenja od strane osvajačkih kršćana, poput velikog spaljivanja rukopisa koje je naredio [[Kardinal Cisneros|kardinal Cisneros]].<ref>Eisenberg. 1996, str. 54-55</ref> Kršćani su preuveličavali razmjere andaluzijskog razvrata, posebno homoseksualnih praksi; smatrali su ga bolešću, površno vrlo privlačnom, ne samo zaraznom već i neizlječivom. Iako u 14. vijeku [[Granadski emirat|Nasridsko kraljevstvo Granade]] nije predstavljalo prijetnju [[Kruna Kastilje|Kastilji]], postojao je pretjeran strah od invazija s juga. Ovaj stav zadržao se sve do savremenog doba; prema [[Claudio Sánchez-Albornoz|Claudiju Sánchezu-Albornozu]], "bez [[Rekonkista|Rekonkiste]], homoseksualnost, tako prakticirana u maurskoj Španiji, trijumfovala bi".<ref>Eisenberg. 1996, str. 62-63</ref> [[Daniel Eisenberg]] spominje prisustvo male antologije "u poglavlju ''Perverzija'' u [[Homofobija|homofobnoj]] knjizi [[Claudio Sánchez-Albornoz|Claudija Sáncheza-Albornoza]], ''De la Andalucía islámica a la de hoy'' (1983)"; on također ističe djelo ''Poemas arabigoandaluces'' Emilia Garcíje Gómeza, objavljeno u vrijeme liberalizacije krajem 1920-ih, kao prvu kolekciju koja je privukla opću pažnju; kao i njegov prijevod cjelokupnih djela [[Ibn Kuzman|Ibn Kuzmana]], ''Todo Ben Quzman'' (Gredos, 1972); i treću zbirku koju je preveo García Gómez, ''El libro de las banderas de los campeones''.<ref name=":4" /> [[El Escorial|Kraljevska biblioteka San Lorenzo de El Escorial]] također sadrži homoerotične tekstove na arapskom: ''El abandono del pudor y el primer bozo de la mejilla; Excusas sobre el amor del primer bozo en la mejilla; i El jardín del letrado y las delicias del hombre inteligente''.<ref>Eisenberg. 1996, str. 57-58</ref> == Također pogledajte == * [[Homoseksualnost i islam]] {{Portal|LGBT}} == Reference == {{Reference}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Aldrich |first=Robert |url=https://books.google.com/books?id=DuKYNSzp8rQC |title=Gays y lesbianas: vida y cultura: Un legado universal |publisher=Editorial NEREA |year=2008 |isbn=9788496431195 |language=es |author-link=Robert Aldrich (historian)}} * {{cite book |last=Crompton |first=Louis |url=https://books.google.com/books?id=hQuHFPKp8L0C |title=Islamic homosexualities: culture, history, and literature |publisher=New York University Press |year=1997 |isbn=9788489678606 |editor=Murray, Stephen O. |editor2=Roscoe, Will |chapter=Male Love and Islamic Law in Arab Spain |author-link=Louis Crompton}} * {{cite book |last=Crompton |first=Louis |url=https://books.google.com/books?id=TfBYd9xVaXcC |title=Homosexuality & Civilization |publisher=[[Harvard University Press]] |year=2006 |isbn=9780674022331 |author-link=Louis Crompton}} * {{cite book |last1=den Boer |first1=Harm |url=https://books.google.com/books?id=4rnu6OXoWJEC |title=El Humor en España. Volumen 10 de Diálogos hispánicos de Amsterdam |last2=Sierra Martínez |first2=Fermín |publisher=Rodopi |year=1992 |isbn=9789051833980 |language=es}} * {{cite book |last=de Eguilaz y Yanguas |first=Leopoldo |url=https://books.google.com/books?id=fUonHrVtJNwC |title=Poesía histórica, lírica y descriptiva de los árabes andaluces. Discurso leído antre el claustro de la Universidad Central de Madrid |publisher=Universidad Complutense de Madrid |year=1864 |editor=Imprenta de Manuel Galiano |language=es}} * {{cite book |last=Eisenberg |first=Daniel |url=https://books.google.com/books?id=X0b8idNtXXoC |title=Los territorios literarios de la historia del placer |publisher=Huerga y Fierro Editores |year=1996 |isbn=9788489678606 |language=es |chapter=El Buen Amor heterosexual de Juan Ruiz}} * {{cite book |last=García Gómez |first=Emilio |url=https://archive.org/details/ellibrodelasband0000ibns |title=El libro de las banderas de los campeones de Ibn Said al-Maghribi |publisher=Seix Barral |year=1978 |isbn=9788432238406 |location=Barcelona |language=es |author-link=Emilio García Gómez}} * {{cite book |last=Ibn Hazm |title=El collar de la paloma |publisher=Sociedad de Estudios y Publicaciones |year=1967 |editor=Emilio García Gómez |language=es |author-link=Ibn Hazm}} * {{cite book |last=Reina |first=Manuel Francisco |url=https://books.google.com/books?id=KuCcIBdWLCoC |title=Antología de la poesía andalusí |publisher=EDAF |year=2007 |isbn=9788441418325 |language=es}} * {{cite book |last=Rubiera Mata |first=Mª Jesús |url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/literatura-hispanoarabe--0/html/ |title=Literatura hispanoárabe |publisher=Mapfre |year=1992 |location=Madrid |language=es}} * {{cite book |last=Rubiera Mata |first=Mª Jesús |url=https://books.google.com/books?id=E5G-3G0oDIUC |title=Poesía femenina hispanoárabe |publisher=Castalia |year=1989 |isbn=9788470395697 |language=es}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Erotska poezija]] [[Kategorija:LGBT poezija]] [[Kategorija:Arapska erotska književnost]] [[Kategorija:Književnost El-Endelusa]] [[Kategorija:Srednjovjekovna LGBT historija]] nsybzykj6inqn5oynyersnd4dqvh6hl 3841349 3841340 2026-05-07T11:24:37Z AnToni 2325 3841349 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Portrait de Shah Abbas Ier et son page - MAO 494 - v5.jpg|mini|300x300px|''[[Perzijska minijatura]] [[Abas I|Abasa Velikog]] i paža''. Autor Muhammad Qasim, [[Safavidsko Carstvo|safavidski Iran]], 1627; [[Louvre]]. Figura peharnika bila je česta u arapskoj homoerotičnoj poeziji općenito, spajajući [[Bahant (mitologija)|bahički]] žanr (''خمريات jamriyyat'') i homoseksualnu ljubav (''مذكرات mudhakkarat'').]] '''Homoerotična poezija u hispanoarapskoj književnosti''', često najvišeg kvaliteta, cvjetala je u islamskoj kulturi u vrijeme kada je [[Homoseksualnost u Španiji|homoseksualnost]], uvedena kao kulturna profinjenost u kulturi [[Emevijski halifat|Emevija]],<ref name=":0">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=III. La poesía árabe clásica en al-Andalus: época omeya |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_32.html#I_18_}}</ref> igrala važnu ulogu. Među kraljevima [[El-Endelus|El-Endelusa]] praksa homoseksualnosti s mladićima bila je prilično česta; među njima su [[Abadidi|abadidski]] emir [[El-Mutamid]] iz Seville i [[Jusuf III, emir Granade|Jusuf III]] iz [[Granadski emirat|Nasridskog kraljevstva Granade]] pisali [[homoerotična poezija|homoerotičnu poeziju]].<ref name=":4">Eisenberg. 1996, str. 56-57</ref> Preferencija kršćanskih muških i ženskih [[Ropstvo|robova]] u odnosu na žene ili efebe iz vlastite kulture doprinijela je neprijateljstvu kršćanskih kraljevstava.<ref name=":6">Eisenberg. 1996, str. 64</ref> Također u [[Jevreji|jevrejskoj]] zajednici [[El-Endelus|El-Endelusa]] homoseksualnost je bila normalna među aristokratijom.<ref name=":7">Eisenberg. 1996, str. 59-60</ref> Kontradikcija između osuđujuće vjerske legalnosti i permisivne popularne stvarnosti prevaziđena je pribjegavanjem [[Neoplatonizam|neoplatonskoj]] sublimaciji, "udri ljubavi", dvosmislene čednosti.<ref name=":8">Ibn Hazm. 1967, str. 69-70</ref> Objekt žudnje, općenito sluga, rob ili zarobljenik, obrnuo je društvenu ulogu u poeziji, postajući gospodar ljubavnika, na isti način kao što se desilo sa [[dvorska ljubav|dvorskom ljubavlju]] u srednjovjekovnoj kršćanskoj Evropi.<ref name=":0" /> Homoerotizam prisutan u andaluzijskoj poeziji uspostavlja vrstu odnosa sličnu onoj opisanoj u [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]]: odrasli pjesnik preuzima aktivnu [[Aktivni, pasivni i svestrani|ulogu]] naspram [[Efeb|efeba]] koji preuzima pasivnu,<ref name=":9">{{cite web |date=15. 6. 2010 |title=glbtq >> literature >> Middle Eastern Literature: Arabic |url=http://www.glbtq.com/literature/mid_e_lit_arabic.html |access-date=27. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100615065447/http://www.glbtq.com/literature/mid_e_lit_arabic.html |archive-date=15. 6. 2010 |url-status=dead}}</ref> što je dovelo do stvaranja [[Motiv (književnost)|književnog klišea]], onog o pojavi "boza" (paperja),<ref name=":10">''Bozo'': (Od lat. ''buccĕus'', od usta). m. Dlaka koja se pojavljuje kod mladića na gornjoj usni prije nego što nikne brada.</ref> koji dozvoljava, s obzirom na opisnu dvosmislenost pjesama, kako u slikama tako i u gramatičkim upotrebama, da se identificira spol opisanog ljubavnika.<ref name=":0" /> Veliki dio erotsko-ljubavne poezije tog perioda posvećen je peharniku ili točiocu vina, kombinujući bahički (''خمريات jamriyyat'') i homoerotični (''مذكرات mudhakkarat'') žanr.<ref name=":11">{{cite book |last=del Moral |first=Celia |title=La sociedad medieval a través de la literatura hispanojudía: VI Curso de Cultura Hispano-Judía y Sefardí de la Universidad de Castilla-La Mancha |publisher=Univ de Castilla La Mancha |isbn=9788489492967 |chapter=Contribución a la historia de la mujer a partir de las fuentes literarias |year=1998 }}</ref> Počela je cvjetati u prvoj polovini 9. vijeka, tokom vladavine [[Abdurahman II|Abdurahmana II]], [[Kordopski emirat|emira Córdobe]].<ref name=":1" /> Pad [[Kordopski halifat|Kordopskog halifata]] u jedanaestom vijeku i kasnija vladavina [[Almoravidi|Almoravida]] te podjela na [[Taifa|kraljevstva taifa]], decentralizirali su kulturu širom El-Endelusa, proizvodeći eru raskoši u poeziji.<ref name=":3" /> Almohadska invazija donijela je pojavu novih književnih dvorova u 12. i 13. vijeku. Veća ženska autonomija u ovoj sjevernoafričkoj etničkoj grupi dovela je do pojave većeg broja pjesnikinja, od kojih su neke također pisale pjesme koje su opjevavale žensku ljepotu.<ref name=":2">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=V. La poesía árabe clásica en al-Andalus III: el dorado crepúsculo (Siglos XII-XIII) |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_34.html#I_33_ |website=Cervantes Virtual}}</ref> == Kontekst == {{Further|Književnost El-Endelusa}} Civilizacija razvijena u [[Emevijski halifat|Emevijskom halifatu]] iz [[Córdoba|Córdobe]] parirala je i nadmašila civilizaciju [[Kršćanski svijet|kršćanske Evrope]]. Nakon smrti [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] 814. godine i kasnijeg opadanja njegovog carstva, jedini grad koji je parirao Córdobi u Evropi bio je [[Konstantinopolj]], glavni grad [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], smješten na drugom kraju kontinenta. Halife Córdobe nadmašili su svoje bizantijske savremenike u kulturi. Književnost, a posebno poezija, s entuzijazmom je kultivirana, kao što je bio slučaj u svim arapskim zemljama; tokom tog perioda, [[Arapski jezik|arapski jezik]] nadmašio je [[Latinski jezik|latinski]] u djelima o medicini, astronomiji i matematici; kršćani na poluostrvu učili su arapski kako bi usavršili ekspresivan i elegantan stil, a učenjaci iz cijele kršćanske Evrope putovali su u Toledo ili Kordobu na studije. Vjerovatno je da su održavali superioran standard javne uprave: mnogi kršćanski i jevrejski podanici preferirali su vladavinu ''nevjernika'', čije zakonodavstvo nije bilo netolerantnije od kršćanskih zakona.<ref name=":1" /> Nakon arapskog osvajanja 711. došlo je do jedinstvenog procvata [[homoerotična poezija|homoerotične poezije]] na [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvu]], što je ponovilo fenomen islamskog svijeta općenito, s paralelama u erotskoj [[Lirska poezija|lirskoj poeziji]] Iraka, Perzije, Afganistana, Indije, Turske i sjevernoafričkih zemalja poput Egipta, Tunisa i Maroka. Antologije srednjovjekovne islamske poezije iz velikih arapskih prijestolnica pokazuju, tokom gotovo jednog milenijuma, istu struju strastvenog homoerotizma pronađenu u pjesmama [[Córdoba|Córdobe]], [[Sevilla|Seville]] ili [[Granada|Granade]].<ref name=":1" /> Homoseksualnost, prihvaćena na osnovu opće [[Kur'an|kur'anske]] tolerancije prema grijesima tijela, uvedena je kao kulturna profinjenost među Emevijama, uprkos protestima nekih pravnih škola. Tako je [[Ibn Hazm]] iz Córdobe bio tolerantan prema homoerotizmu,<ref>Ibn Hazm, 1967. str. 290</ref> pokazujući svoje neodobravanje samo kada je bio pomiješan s nekom vrstom javnog nemorala, a taj stav očigledno su dijelili i njegovi savremenici.<ref name=":0" /> I filozofski i književno, andaluzijski autori znali su i poštovali [[Antička Grčka|grčki klasicizam]], čiji je rad na prevođenju i kompilaciji bio neophodan za opstanak mnogih klasičnih tekstova. Mnoge teme andaluzijske poezije, poput pohvale efebske ljepote, direktno su izvedene iz grčke homoerotične poezije, koju su poznavali kroz prijevode iz vremena velike biblioteke u Córdobi emevijskog halife [[Hišam II|Hišama II]].<ref>Reina. 2007, str. 73</ref> === Islamski zakon i homoseksualnost === {{Further|LGBT u islamu}} Strogost i netolerancija koje su karakterisale tradicionalni [[Judaizam|judaizam]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvo]] u seksualnim pitanjima ponovo su se pojavile u zakonima treće [[Abrahamske religije|abrahamske religije]]. Neke važne škole, poput one teologa Malika iz Medine ili doslovnjaka [[Ahmed ibn Hanbel|Ibn Hanbela]], razmatrale su za homoseksualitam [[Smrtna kazna|smrtnu kaznu]], obično [[Kamenovanje|kamenovanjem]]. Druge pravne škole smatrale su prikladnijim odlučiti se za [[Bičevanje|bičevanje]], obično sa sto udaraca bičem.<ref name=":1" /> Međutim, drugi aspekti islamske kulture pokazuju određenu kontradikciju sa strogošću, naslijeđenom iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], koja je dominirala legalnošću [[Islam|islama]] u tom pogledu. Popularni stav bio je mnogo manje neprijateljski prema homoerotizmu i evropski posjetioci bili su iznenađeni opuštenom tolerancijom homoerotizma među Arapima, koji, čini se, nisu nalazili ništa neprirodno u odnosima između muškaraca i dječaka. U srednjovjekovnim arapskim raspravama o ljubavi, ova takozvana "emocionalna intoksikacija" isprovocirana je ne samo ljubavlju prema ženama, već i ljubavlju prema dječacima i drugim muškarcima.<ref name=":1" /> Dok je u ostatku Evrope bila kažnjiva spaljivanjem na lomači, u [[El-Endelus|El-Endelusu]] homoseksualnost je bila česta i intelektualno prestižna; djela autora poput [[Ibn Sahl iz Seville|Ibn Sahla]] iz Seville, eksplicitna u tom smislu, prenesena su u sve kutke islamskog svijeta kao primjer ljubavne poezije.<ref>Reina. 2007 str. 72-73</ref> Jedino spominjanje [[Lezbijstvo|lezbijstva]] od strane [[Ibn Hazm|Ibn Hazma]] u djelu ''[[Golubičina ogrlica]]'' je, u primjeni islama, osuđujuće. Ali arapske reference na lezbijstvo nisu tako očigledno osuđujuće: barem desetak romansi između žena spominje se u djelu ''Knjiga o Hind'', koja je i sama [[Arhetip|arhetipska]] lezbijka; izgubljena je ''Rasprava o lezbijstvu'' (''Kitab al-Sahhakat'') iz 9. vijeka, a kasnija djela o arapskoj erotici sadržavala su poglavlja o ovoj temi.<ref>Crompton. 2006, str. 166</ref><ref>Crompton. 1997, str. 150</ref> Neke žene u El-Endelusu imale su pristup obrazovanju i mogle su slobodno pisati. U njihovim pjesmama, ljubav prema drugoj ženi tretirana je i prisutna na isti način kao i ljubav muških pjesnika prema drugim muškarcima.<ref>{{cite book |last=Eisenberg |first=Daniel |title=Spanish writers on gay and lesbian themes: a bio-critical sourcebook |publisher=Greenwood Publishing Group |year=1999 |isbn=9780313303326 |pages=17 |chapter=Introduction}}</ref> [[Datoteka:Poema_de_Yusuf.jpg|mini|Rukopis B djela ''[[Poema de Yuçuf]]'' (anonimna [[Alhamijado književnost|alhamijado književnost]] na [[Aragonski jezik|aragonskom jeziku]] iz 14. vijeka). U [[Sura|suri]] XII [[Kur'an|Kur'ana]], [[Jusuf (sura)|Jusuf]] je predstavljen kao muškarac čija zanosna ljepota izaziva ljubav.]] Australijski historičar [[Robert Aldrich (historičar)|Robert Aldrich]] ističe da je dijelom ova tolerancija prema homoerotizmu posljedica činjenice da islam ne prepoznaje tako izraženu razdvojenost između tijela i duha kao kršćanstvo i cijeni seksualno zadovoljstvo.<ref name=":12">Aldrich. 2008, str. 274</ref> Ostali razlozi bili bi [[Estetika|estetski]]: u [[Kur'an|Kur'anu]] je to muškarac, [[Jusuf (sura)|Jusuf]] koji je u suri XII predstavljen kao vrhunski predstavnik ljepote. U ovom kur'anskom tekstu također je prikazan [[Platonovska akademija|platonski]] koncept da je ljepota ono što stvara ljubav,<ref name=":0" /> na strašan, zanosan način. [[Emilio García Gómez|García Gómez]] ističe u svom uvodu u djelo ''Golubičina ogrlica'' da muslimani nazivaju "''al-iftitān bi-l-suwar''" "poremećajem ili metežom koji duše trpe kada posmatraju ljepotu konkretiziranu u skladnim oblicima", ilustrujući to pričom o egipatskim plemkinjama koje su posjekle prste guleći narandže, zanesene Jusufovom ljepotom.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 67</ref> Među andaluzijskim kraljevima praksa homoseksualnosti s mladićima bila je prilično česta; [[Abdurahman III]], [[Hakem II]] (koji je prvi put dobio potomstvo u 46. godini, s kršćanskom baskijskom robinjom koja je prakticirala [[Transvestitizam|preoblačenje]], po modi iz Bagdada, kao da je efeb), [[Abdallah ibn Buluggin|Abdullah]] iz Taife u Granadi, [[Nasridi|nasridski]] vladar [[Muhamed VII, emir Granade|Muhamed VI]]; među njima, vladar [[El-Mutamid]] iz Taife u Sevilli i [[Jusuf III, emir Granade|Jusuf III]] iz Nasridskog kraljevstva Granade pisali su homoerotičnu poeziju;<ref name=":4" /> Abdurahman III, Hakem II, [[Hišam II]] i [[El-Mutamid]] otvoreno su održavali muške hareme.<ref name=":13">Reina. 2007 str. 81</ref> Poznato je da su Hispanoarapi preferirali kršćanske [[Ropstvo|robove]] kao seksualne partnere u odnosu na žene ili efebe iz vlastite kulture, što je provociralo neprijateljstvo i stalne sukobe kršćanskih kraljevstava. Mučeništvo kršćanskog djeteta [[Pelagije iz Córdobe|Pelagija iz Córdobe]] zbog otpora željama Abdurahmana III, prvog emevijskog [[Halifat|halife]] Córdobe, zbog čega je kasnije proglašen svecem, dobro je poznato.<ref name=":6" /> Također u jevrejskoj zajednici [[El-Endelus|El-Endelusa]] homoseksualnost je bila normalna među aristokratijom. Citirajući kolektivnu knjigu ''Aspekti jevrejske kulture u srednjem vijeku'' (1979), u Španiji je postojala "dvorska i aristokratska kultura koju je karakterisao romantični individualizam (u kojem je postojalo) intenzivno istraživanje svih oblika oslobađajuće seksualnosti: ''[[heteroseksualnost|heteroseksualnosti]], [[biseksualnost|biseksualnosti]], [[homoseksualnost|homoseksualnosti]]''". Homoseksualno zadovoljstvo ne samo da je bilo često, već se smatralo i profinjenijim među dobrostojećim i obrazovanim osobama; očigledno, postoje podaci koji ukazuju da su muške prostitutke u Sevilli početkom 12. vijeka bile plaćene više od svojih ženskih kolegica, i imale su klijentelu više klase.<ref name=":13" /> Prostitutke su bile potisnute među urbani [[Pleb|plebs]] i posebno među seljake koji su posjećivali gradove.<ref name=":7" /> == Homoerotizam u andaluzijskoj književnosti == Da bi se prevazišla kontradikcija između vjerske legalnosti i popularne stvarnosti, arapska književnost pribjegla je neobičnom ''[[Hadis|hadisu]]'' koji se pripisuje samom [[Muhamed|Muhamedu]]: "Onaj ko voli i ostane čedan i skriva svoju tajnu i umre, umire mučeničkom smrću".<ref name=":1" /> Pjesnik, spoznavatelj ljepote, bio je podstaknut pjevati o muškoj ljepoti. Sublimacija dvorske ljubavi kroz [[Neoplatonizam|neoplatonizam]], opjevavanja tjelesne ljepote transcendirane u idealnu Ljepotu, omogućila je pjesniku da izrazi svoja homoerotična osjećanja bez opasnosti od moralne cenzure.<ref name=":0" /> Homoseksualna ljubav (''مذكرات mudhakkarat'') kao književna tema javljala se u sferi poezije širom arapskog svijeta; perzijski pravnik i književnik [[Muhamed bin Davud ez-Zahiri|Muhamed ibn Davud]] (868–909) napisao je u 16. godini ''Knjigu cvijeta'', antologiju stereotipa ljubavne lirike koja posvećuje opsežan prostor homoerotičnim stihovima;<ref name=":12" /> [[Emilio García Gómez]] ističe da je tjeskoba Ibn Davuda, zbog homoerotične strasti koju je osjećao cijeli život prema jednom od svojih školskih drugova (kojem je posvetio knjigu), bila izvor koji ga je naveo da realizira platonizam koji García Gómez identificira kao "kolektivnu čežnju" u arapskoj kulturi za preusmjeravanjem "plemenitog duhovnog toka" koji nije našao izlaz. Ibn Davud obukao ga je u arapski mit o "''udri ljubavi''", čije ime potiče od plemena [[Banu Udra]], što bi doslovno značilo "Sinovi djevičanstva": prefinjeni idealizam stvoren od istočnjačkih retoričara, "dvosmislenu čednost", prema Garcíji Gómezu, koja je bila "morbidno perpetuiranje žudnje".<ref name=":8" /> I kaznena i sentimentalna tradicija figuriraju u andaluzijskoj književnosti, a posebno u spisima njenog najpoznatijeg teoretičara ljubavi, Ebu-Muhameda Alija ibn Ahmeda ibn Saida ibn Hazma (994–1064), poznatijeg kao [[Ibn Hazm]], koji u djelu ''Golubičina ogrlica'' kaže o ljubavi: {{Blockquote|tekst=Niti je ukorena vjerom niti je zabranjena svetim Zakonom, budući da su srca u rukama Časnog i Moćnog Boga, a dobar dokaz tome je da se među ljubavnicima ubrajaju halife i pravedni imami.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 109</ref>|author=[[Ibn Hazm]]|title=Golubičina ogrlica}} Za Ibn Hazma, ljubav izmiče čovjekovoj kontroli, "ona je vrsta prirode, a čovjek ima moć samo nad slobodnim pokretima svojih organa."<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 154</ref> U djelu ''Golubičina ogrlica'', mješavini teorijskih generalizacija i ličnih primjera ili anegdota (iako se velika većina odnosi na heteroseksualnu ljubav, posebno prema lijepim robinjama), priče o muškarcima koji se zaljubljuju u druge muškarce se u više navrata ubacuju. Ponekad je atribucija nejasna, budući da tekst, neutralno se odnoseći na ''voljenu osobu'', može biti posvećen muškarcu ili ženi:<ref name=":1">Crompton. 1997, str. 142-161</ref> {{Blockquote|tekst=Ostali znakovi su: da ljubavnik žurno leti na mjesto gdje je voljena osoba; da traži izgovore da sjedne pored njega i približi mu se; i da napušta poslove koji bi ga natjerali da bude daleko od njega, odustajući od ozbiljnih stvari koje bi ga natjerale da se odvoji od njega, te oklijeva napustiti njegovu stranu.<ref>Ibn Hazm. 1967, str. 118</ref>|author=[[Ibn Hazm]]|title=Golubičina ogrlica}} Iz bagdadskog utjecaja Ibn Davuda, Andaluzijci su naučili pravila igre [[dvorska ljubav|dvorske ljubavi]]: nedostupnost voljene osobe jer pripada drugom (ne zbog preljube, već zato što je on ili ona općenito bio rob drugog vlasnika); špijun, naklonjeni prijatelj, klevetnik? dio su niza unaprijed utvrđenih figura koje su pratile ljubavnike u njihovoj priči.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Abu Nuwas.jpg|mini|250x250px|[[Ebu-Nuvas]] (747–815) je pisao homoerotičnu poeziju.]] Još jedan pjesnik koji je opjevavao nedozvoljena zadovoljstva vina i efeba bio je [[Ebu-Nuvas|Ebu-Nuvas el-Hasan ibn Hani el-Hekemi]], poznatiji kao Ebu-Nuvas (Ahvaz, Iran, 747 – Bagdad, 815). Homoerotična ljubav koju je slavio slična je onoj opisanoj u staroj Grčkoj: odrasli pjesnik preuzima aktivnu ulogu naspram mladog adolescenta koji se pokorava. Interes za efebe bio je u potpunosti kompatibilan sa interesom za žene; oboje su dijelili društveno podređenu ulogu, što je činjenica koja se naglašavala u poeziji prikazujući ih kao pripadnike niže klase, robove ili zarobljene kršćane.<ref name=":9" /> Baš kao što aktivna uloga nije bila društveno osuđivana, odrasla osoba koja je preuzela pasivnu ulogu u homoseksualnoj vezi bila je predmet prezira. Stoga je razlika u godinama između ljubavnika i voljene osobe bila ključna u homoseksualnoj vezi; otuda je pojava dlačica na licu efeba bila izuzetno popularan [[Topos|topos]] u arapskoj homoerotičnoj poeziji, jer je označavala prijelaz u neodrživu situaciju, iako je odmah izazivala odgovor u odbranu ljepote održane kod mladića s punom bradom.<ref name=":9" /> == Strofe i žanrovi klasične arapske poezije == {{Main|Arapska poezija}} Klasična arapska poezija koristila je tri osnovne vrste [[Stih|stihova]] ili [[Strofa|strofičnih]] formi: ''[[kasida]]'', dugu, monorimičnu [[Oda|odu]]; ''kita'', kratki, monorimični fragment ili pjesmu na jednu temu ili sliku; i [[Muvašah|''muvašah'']] ili ''moaxaja'', strofičnu formu koja se pojavila kasnije. Posljednje dvije obično su bile posvećene stvarima vezanim za životna zadovoljstva, opisima vina i njegovog konzumiranja, ljubavi ili izrazima žaljenja zbog prolaznosti takvih zadovoljstava.<ref name=":14">{{cite book |last=Scheindlin |first=Raymond |title=La sociedad medieval a través de la literatura hispanojudía: VI Curso de Cultura Hispano-Judía y Sefardí de la Universidad de Castilla-La Mancha |publisher=Univ de Castilla La Mancha |year=1998 |isbn=9788489492967 |pages=59 |language=spanish |chapter=La situación social y el mundo de valores de los poetas hebreos}}</ref> Kasida je bila uobičajena forma za glavne žanrove: [[Panegirik|panegirik]] ili ''medih'', u čast ili pohvalu velikog čovjeka; [[Elegija|elegija]], ''risa'' ili ''mersija'', u znak sjećanja na smrt velikog čovjeka; i [[Satira|satirični]] žanr, ''hida'', u kojem se neprijatelj ismijava.<ref name=":14" /><ref name="de Eguilaz y Yanguas. 1864 p.47-60">de Eguilaz y Yanguas. 1864 str. 47-60</ref> Erotski žanr kaside bio je poznat kao ''nesib'', a usko je bio povezan s ''ognijom'', stihovima prilagođenim pjesmi i muzičkoj pratnji, koje su njegovale brojne pjesnikinje.<ref>de Eguilaz y Yanguas. 1864 str. 57</ref> Svi ovi žanrovi mogu se, u određenoj mjeri, smatrati varijantama impregniranim ''asifatom'' ili opisnim žanrom, zbog bujnog luksuza slika i nijansi koje je andaluzijska poezija prikazivala.<ref name="de Eguilaz y Yanguas. 1864 p.47-60"/> Dva žanra ili teme u kojima se može naći homoerotična poezija jesu ''hamrijat'' (bahička poezija) i erotsko-ljubavni žanr, ''[[Gazel|gazel]]'', koji ovisno o spolu objekta želje može biti poznat kao ''mu'annathat'', ako je posvećen ženi, ili ''mudhakkarat'', ako je upućen mladićima.<ref>{{cite book |last=Starkey |first=Paul |title=Encyclopedia of Arabic Literature |publisher=Taylor & Francis |year=1998 |isbn=9780415185714 |pages=41–42 |chapter=Abu Nuwas}}</ref> Velika većina ove vrste poezije odnosi se na peharnika, kombinujući bahičke i erotske teme.<ref name=":11" /> == 9. i 10. vijek, emevijski period == Erotska poezija počela je cvjetati u El-Endelusu pod vladavinom [[Abdurahman II|Abdurahmana II]] (792–852) u tadašnjem [[Kordopski emirat|Kordopskom emiratu]]. Njegov unuk, [[Abdulah ibn Muhamed el-Emevi|Abdulah I]] (844–912), već je pisao ljubavne stihove za "tamnooku gazelu", prema Ibn Hazmu.<ref name=":1" /> Dvosmislenost u [[Gramatičnost|gramatičkim]] upotrebama proširila se i na slike korištene za opisivanje ljepote i [[Efeb|efeba]] i [[Djevica|djevica]], otežavajući spoznaju o spolu opisanog ljubavnika. Međutim, postojali su neki tragovi, koji su ponekad maskirani u prijevodima: neki termini koji su u španskom jeziku riječi ženskog roda, poput "gazele" i "mjeseca", u arapskom su muškog roda.<ref name=":0" /> Još jedan pokazatelj bila je aluzija na dlake na licu, ''bozo'' (paperje),<ref name=":10" /> koje se pojavljuje na licu efeba, istovremeno umanjujući njegovu ljepotu i povećavajući njegovu privlačnost dokazivanjem njegove muškosti:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=O ti, na čijim su obrazima dlake ispisale dva reda koja,<br />uništavajući tvoju ljepotu, bude čežnju i brigu!<br />Nisam znao da je tvoj pogled sablja, do sada<br />kada te vidim kako nosiš pojas od kose.<ref>Ibn Said al-Maghribi. 1978, str. 191</ref>|author=[[Ibn Said el-Magribi]]|title=Zastave šampiona i standardi istaknutih}} [[Ibn Abdi Rabihi]] (Córdoba, 860–940), pjesnik na dvorovima Abdulaha I i Abdurahmana III i jedan od najranijih predstavnika andaluzijske književnosti,<ref>{{cite book |last=Chejne |first=Anwar G. |title=''Historia de España musulmana'' |publisher=Guida Editori |year=1999 |isbn=9788437602257 |pages=182}}</ref> pisao je o mladiću u tipičnom raspoloženju pokoravanja voljenoj osobi.<ref name=":1" /> {{Blockquote|tekst=Dao sam mu ono što je tražio, učinio sam ga svojim gospodarom...<br />Ljubav je stavila uzde na moje srce<br />kao što gonič deva stavlja uzde na svoju devu.|author=|title=}} Još jedna od tema arapske poezije bila je [[Dioniz|bahička]] poezija (''خمريات'' ''hamrijat''), koja slavi, uprkos vjerskim zabranama, vino i pijanstvo; ponekad se miješala s homoerotizmom u liku peharnika ili točioca. Tako su neki pjesnici bili eksplicitniji i manje čedni u izražavanju svoje strasti, kao Ali ibn Ebil-Husejn (umro 1038):<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Koliko noći su mi pića servirana<br />rukama srndaća koji me obavezuje!<br />Natjerao me da pijem iz njegovih očiju i iz njegove ruke<br />i bilo je to pijanstvo na pijanstvo, strast na strast.<br />Uzeo bih poljupce s njegovih obraza i umočio usne<br />u njegova usta, oboje slađe od meda.|author=Ibnul-Ketani|title=''Tašbihāt''|source=br. 177}} U arapskoj ljubavnoj poeziji bilo je relativno često da objekt želje bude rob ili zarobljenik. Nije bilo neuobičajeno da to budu plavokosi ljudi; sam Ibn Hazm zabilježio je da je nekoliko halifa naginjalo ka [[Plava kosa|plavoj kosi]], pa čak i da su mnogi od njih, po majčinskom naslijeđu i s obzirom na tu porodičnu preferenciju, bili plavokosi i plavooki.<ref>García Gómez. 1978, str. 141</ref> Jusuf ibn Harun er-Ramadi (926–1013) pisao je o plavokosom robu:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Uznemiren pogledima, činilo bi ti se<br />da se upravo probudio iz dubokog sna,<br />bjelina i plavokosost povezane su u ljepoti,<br />bez da su u suprotnosti, jer su slične;<br />kao lanci od crvenkastog zlata na srebrnom licu,<br />tako aurora, bijela i plava,<br />jeste ona koja ga, čini se, imitira.<br />Kada se rumenilo pojavi na njegovim obrazima<br />to je kao čisto vino na gorskom kristalu.|author=Ibnul-Ketani|title=''Tašbihāt''|source=br. 233}} U drugoj pjesmi, Er-Ramadi dao je dokaz svoje biseksualnosti prepričavajući noć strasti s efebom i robinjom:<ref name=":0" /> "Pružao sam ruku prema paunu ponekad, a u drugim prilikama povlačio sam se prema golubici grivnjašici." Er-Ramadi, panegiričar El-Mensura i jedan od najistaknutijih kordopskih pjesnika 10. vijeka, toliko se zaljubio u mladog kršćanina da se prekrstio kada je pio vino. Kada ga je njegova turbulentna politička karijera dovela u zatvor, zaljubio se u crnog roba: "Pogledao sam mu u oči i one su me opile.... Ja sam njegov rob, a on je moj gospodar." Ovo pokoravanje i preokret društvenih uloga u arapskoj poeziji podsjeća na viteški romantizam srednjovjekovne kršćanske Evrope.<ref name=":1" /> Muhamed ibn Hani ibn Sadun (oko Seville, 927 – 972), se istakao u [[Kordopski halifat|Kordopskom halifatu]] odvažnošću svoje lirske poezije. U svojoj poeziji, koja je kombinirala klasične struje [[Beduini|beduinske]] tradicije s modernističkim obnovama, prakticirao je žanr samohvalisanja ili hvalisanja (''fajr''), pokazujući i svoju homoseksualnost i svoju pripadnost [[Šiizam|šiizmu]], islamskoj frakciji koju su u njegovo vrijeme Emevije progonile.<ref>{{cite book |last=Andú Resano |first=Fernando |title=El esplendor de la poesía en la Taifa de Zaragoza |year=2007 |publisher=Mira |isbn=978-84-8465-253-3 |location=Zaragoza |language=Spanish}}</ref> == 11. vijek, raskoš klasične arapske poezije == Pad [[Emevijski halifat|Emevijskog halifata]] i kasnija fragmentacija na [[Taifa|kraljevstva taifa]] proizveli su egzodus pjesnika na različite dvorove koji su se formirali, decentralizirajući kulturu širom El-Endelusa. Kako je rastao broj dvorova, tako je rastao i broj pjesnika, te mogućnost pojave dobrih stvaralaca.<ref name=":3">{{cite web |last=Rubiera Mata |date=1992 |title=IV. La poesía árabe clásica: el esplendor (Siglo XI) |url=https://www.cervantesvirtual.com/s3/BVMC_OBRAS/ff5/3f9/3e8/2b1/11d/fac/c70/021/85c/e60/64/mimes/ff53f93e-82b1-11df-acc7-002185ce6064_33.html#I_26_ |website=Cervantes Virtual}}</ref> === Córdoba === [[Datoteka:Reinos de Taifas en 1080.svg|mini|282x282px|Kraljevstva taifa oko 1080. godine.]] U [[Córdoba|Córdobi]] se istakao lik izvanrednog pjesnika i filologa Ebu-Amira ibn Šuhejda (992–1035), sina ministra [[El-Mensur|El-Mensura]]. Ibn Šuhejd se predstavljao kao ciničan i slobodouman lik, za čije je širenje sam bio zaslužan, a koji bi mogao podsjećati na [[George Gordon Byron|Lord Byrona]]. Njegovao je modernističke žanrove koji su opjevavali životna zadovoljstva: ljubav, vino, lov, ugodan osjećaj prirode, jer su odražavali njegov način života, njegovu evidentnu bahičku i biseksualnu aktivnost, te njegov stav protiv etabliranog. U jednoj od njegovih pjesama, nakon opisivanja zabave s mladim ženama u cvijetu mladosti, pojavljuje se kraljevski paž, adolescentan i feminiziran efeb:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Pratio sam ga do vrata njegove kuće,<br />jer moraš pratiti plijen dok ga ne stigneš,<br />vezao sam ga svojim uzdama<br />i bio je poslušan mom zalogaju.<br />Otišao sam piti na bunarima žudnje<br />i prešao preko gnusosti grijeha....|author=Ibn Šuhejd|title=''Divan''|source=Pellat str. 160-153.}} Najpriznatiji liričar ovog perioda jeste Kordobljanin Muhamed ibn Abdulmelik ibn Kuzman, ili [[Ibn Kuzman]] (oko 1080–1160), smatran jednim od velikih srednjovjekovnih pjesnika. Visok, plavokos i plavook, Ibn Kuzman bio je nepoštujući boem koji je vodio i prikazivao raskalašen život. Njegova figura podsjeća na onu bagdadskog [[Ebu-Nuvas|Ebu-Nuvasa]] na dvoru [[Harun er-Rešid|Haruna er-Rešida]], također potpuno liberalnog u svom homoerotizmu.<ref>{{cite book |last=Crompton |first=Louis |title=Homosexuality & Civilization |publisher=Harvard University Press |year=2006 |isbn=9780674022331 |pages=167}}</ref> {{Blockquote|tekst=Imam visokog, bijelog, plavokosog voljenog.<br />Jeste li vidjeli mjesec noću? Pa, on sija jače.<br />Izdajnik me ostavio, a onda je došao da me vidi i sazna moje vijesti:<br />zaustavio mi je usta, zatvorio mi je jezik,<br />bio je kao turpija mojim sumnjama.|author=|title=|source=}} Daleko od ''[[kasida|kasida]]'' i kanona klasičnog arapskog stiha, Ibn Kuzman doveo je do najvišeg nivoa ''[[Zedžel|zedžel]]'', vrstu ''[[Muvašah|muvašaha]]'' ili poezije u strofama koja je pisana na hispanskom dijalektalnom arapskom. U namjerno popularnom stilu i obilujućim erotskim situacijama, njegovi zedželi slavili su vino, gozbe i ljubav prema ženama i mladim djevojkama. Ibn Kuzman volio je životna zadovoljstva i biti uvijek lijepo obučen, ali mrzio je raditi:<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 39</ref> {{Blockquote|tekst=Otkad sam se rodio pa do sada, bio sam zadovoljan bezobrazlukom,<br />i postoje neke stvari koje mi nikad ne nedostaju:<br />sa svakim pijancem i bludnikom se družim.|author=|title=|source=}} Kada ga je neko podsjetio da će onaj ko je ozbiljan u ovom životu biti nagrađen Džennetom, nepoštujući Ibn Kuzman odgovorio je da je u Džennetu u ovom životu, opravdavajući svoj slobodoumni način života:<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 45</ref> {{Blockquote|tekst=Kad bi mi dali Džennet, bilo bi to vino<br />i ljubavne ljepote.<br /><br />Tamo smo išli, šala i razvrat,<br /> ponekad sa mladićima, ponekad sa ženama;<br />pića su tekla i bilo je kako je bilo.<br />Savjetnici, prestanite pričati gluposti:<br />moj porok je vrlina!|author=|title=|source=}} Pogođen siromaštvom na kraju svojih dana, i više puta zatvaran optužen za herezu zbog svog prkosa prema vjerskim vlastima,<ref>den Boer and Sierra Martínez. 1992, str. 49</ref> Ibn Kuzman završio je svoje dane posvećen podučavanju u džamiji. Njegovo djelo prikupljeno je u prijevodu njegovog cjelokupnog opusa koji je napravio [[Emilio García Gómez]], ''Todo Ben Quzman'' (Gredos, 1972).<ref name=":4" /> === Sevilla === [[Sevilla]] postala je nezavisno kraljevstvo, [[taifa]], pod suverenitetom dinastije [[Abadidi|Benu Abad]], bogate i aristokratske provincijske porodice koja je vladala inteligencijom, nedostatkom skrupula, ambicijom, hrabrošću, ponosom i visokom estetskom senzibilnošću, i koja je dovela do toga da Sevilla bude poetski glavni grad El-Endelusa taifa kraljevstava. Sevillska poezija stekla je novi stepen izuzetnosti i formalne ljepote za vrijeme vladavine [[El-Mutadid|Abada ibn Muhameda el-Mutadida]] (Sevilla, ? – 1069), kralja [[Taifa u Sevilli|Taife u Sevilli]] (1042–1069). Jedan od najboljih pjesnika njegovog dvora, u kojem su ministri bili pjesnici, a pjesnici ministri, bio je njegov vlastiti sin [[El-Mutamid|Muhamed ibn Abad el-Mutamid]] (1040–1095). Od rane mladosti ujedinilo ga je "dvosmisleno i strastveno prijateljstvo" s još jednim od velikih pjesnika tog vremena, [[Muhamed ibn Amar|Ebu-Bekrom ibn Amarom]] (1031–1086), također poznatim kao Ibn Amar ili Abenamar, čiji je učenik bio u gradu [[Silves (Portugal)|Silves]]. Proganjan od El-Mutadida u [[Taifa u Zaragozi|Zaragozu]] kako bi se izbjegao poguban utjecaj na njegovog sina, Ibn Amar napisao je kasidu kralju tražeći oprost, ali možda je spominjanje njegovih zabava i mladalačkih noći s El-Mutamidom u Silvesu uzrokovalo da kasida nema efekta:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Pri prisjećanju na vrijeme moje mladosti, kao da se upalila<br />vatra ljubavi u mojim grudima.<br />Te noći kada sam zanemario mudrost savjeta<br />i slijedio greške ludih;<br />osudio sam pospane kapke na nesanicu<br />i skupio muku s nježnih grana.|author=[[Ibn Besam]]|title=''Dahira''|source=3, str. 272-274.}} Uprkos žaljenju na svoju sudbinu u Zaragozi, Ibn Amar uspio je posvetiti svoj ''[[Gazel|gazel]]'', žanr kojim je ovladao, lijepim efebima na dvoru [[El-Mutaman|Ibn Huda el-Mutamana]]. Nakon smrti El-Mutadida, novi kralj El-Mutamid vratio je svog bivšeg prijatelja i ljubavnika, i zajedno su vladali Sevillom, kao kralj i ministar. Na kraju njihovih života njihov se odnos izopačio konfrontacijom Ibn Amara, tada guvernera Murcije, s kraljem Valensije; El-Mutamid napisao je satiričnu kasidu u kojoj je ismijavao Ibn Amarovo skromno porijeklo. U kasidi kojom mu je pjesnik odgovorio, ismijao je Abadide, El-Mutamidovu suprugu i djecu, te ga optužio za sodomiju, podsjećajući na dane u Silvesu:<ref name=":3" /> {{Blockquote|tekst=Zagrlio sam tvoj nježni struk,<br />pio sam bistru vodu iz tvojih usta.<br />Ja sam bio zadovoljan onim što je bilo dozvoljeno,<br />ali ti si želio ono što nije.<br />Razotkrit ću ono što ti kriješ:<br />O slavo viteštva!<br />Branio si sela,<br />ali silovao si ljude.|author=M. J. Rubiera Mata|title=''El-Mutamid''|source=str. 29 i 36.}} Kada je El-Mutamid kasnije uspio uhvatiti Ibn Amara, oprostio mu je, ali kada je saznao da se ovaj hvali svojim pomilovanjem, razbjesnio se i ubio ga vlastitim rukama. Nakon toga je, međutim, oplakivao njegovu smrt i priredio raskošnu sahranu.<ref name=":1" /> === Levant === Bivši zvaničnici halifata preuzeli su provincije [[Španski Levant|Levanta]] na Pirinejskom poluostrvu, Šark el-Endelus, koji je dolaskom kordopskih elita imao velik urbani i kulturni razvoj. [[Ibn Hafadže|Ibn Hafadža]] iz [[Alzira|Alzire]] (1058–1139) može se smatrati jednim od najboljih modernističkih pjesnika El-Endelusa. Posebno se istakao razvojem modernističke teme vrta (''rawdiyyāt''), do te mjere da se lirika o prirodi u El-Endelusu zvala, prema njegovom prezimenu, ''hafadži'' stilom. U svojoj poeziji napravio je suptilno ulančavanje slika, nabijenih konotacijama na druge teme, uključujući homoerotizam; u ''ravdijatu'', opis vrta uvodi osmijeh, vojsku, vino u njegovom peharu koje je konj i završava na prelijepom mladiću.<ref name=":3" /> Indikativna je upotreba termina "mjesec" (muškog roda u arapskom) za označavanje mladića:<ref name=":0" /> {{Blockquote|tekst=Vino je srušeno i pada na lice,<br />izbacujući iz usta snažnu aromu;<br />pehar je kestenjasti konj koji trči u krugovima,<br />sa znojem u kojem teku mjehurići;<br />trči s vinom i peharom, mjesec<br />s prekrasnim licem i medenim osmijehom;<br />naoružan do zuba, u svom struku i u svom pogledu,<br />tu su i oružja i prodorni mačevi.|author=[[Ibn Hafadža]]|title=''Divan''|source=str. 254-255}} == 12. i 13. vijek. Almohadski period. == Invazija El-Endelusa od [[Almohadi|Almohada]] (''al-Muwahhidūn'', "oni koji priznaju jedinstvo Boga"), koji su došli iz Maroka, isprovocirala je pojavu novih književnih dvorova u 12. i 13. vijeku. Zajedno s pojavom pjesnikinja, uslijed veće ženske autonomije (možda zbog drevne [[Matrijarhat|matrijarhalne]] tradicije) u ovoj sjevernoafričkoj etničkoj grupi, došlo je do procvata [[Misticizam|mistične]] poezije, u kojoj su riječi zemaljske ljubavi promijenile svoj obim kako bi izrazile tranzit duše u ljubav prema Bogu.<ref name=":2" /> To nije značilo napuštanje ljubavne poezije, gdje je homoerotizam nastavio biti prisutan u novoj precioznoj formi. [[Emilio García Gómez]] ističe da su [[Metafora|metafore]], istrošene upotrebom, leksikalizirane kako bi kasnije generirale nove metafore koje bi se mogle nazvati metaforama "druge moći". Opisujući efeba, u stihovima koji kombiniraju leksikaliziranu usporedbu kovrdžave vode kao [[Verižnjača|verižnjače]] i crvenkaste boje narandži, [[Safvan ibn Idris]] iz [[Murcia|Murcije]] (1165–1202) napisao je: {{Blockquote|tekst=Gazela puna koketerije,<br />koja nam ponekad prija, a ponekad nas plaši;<br />on baca narandže u bazen<br />poput onoga ko krvavi verižnjaču.<br />Kao da baca srca svojih ljubavnika<br />u ponor mora suza.|author=[[El-Kutubi]]|title=''Wafat al-wafayāt''|source=I, str. 85.}} Muhamed ibn Galib, poznat kao Er-Rusafi (umro 1177), rođen u El-Rusafi (današnja [[Ruzafa]] u Valensiji), ali naseljen u [[Málaga|Malagi]].<ref>{{cite book |title=Itinerario cultural de Almorávides y Almohades: Magreb y península ibérica |publisher=Fundación El legado andalusì |year=1999 |isbn=9788493061500 |pages=375 |language=spanish}}</ref> Unutar istog precioznog fenomena, Er-Rusafi, transponujući temu ljepote efeba na opis zanatlija, i obrćući leksikaliziranu metaforu vitkosti struka poput grane, rekao je u jednoj pjesmi: {{Blockquote|tekst=Naučio je tesarski zanat, a ja sam sebi rekao:<br />"Možda ga je naučio iz testerisanja svojih očiju po srcima."<br />Jadna su debla koja sprema rezati,<br />ponekad ih rezbareći, a ponekad ih tukući!<br />Sada kada su drvo, počinju uzimati plod svog zločina,<br />od tada kada su, kao grane, udrznule ukrasti vitkost njegove stabljike.|author=E. García Gómez|title=''El libro de las banderas''|source=str. 252.}} Na dvoru Saida ibn Hakama od Menorke formiran je i mali književni dvor andaluzijskih prognanika s poluostrva, gdje su pjesnici nastavili ovu precioznost. Jedan od njegovih gostiju bio je [[Ibn Sahl iz Seville|Ibn Sahl]] iz [[Sevilla|Seville]] (1212–1251). Rođeni [[Jevreji|Jevrej]], Ibn Sahl postao je musliman, a to je iskustvo opisao kroz homoerotične pjesme; tako, voleći efeba po imenu Musa, napušta ga zbog drugog po imenu [[Muhamed]].<ref name=":2" /> Jedna od pjesama posvećenih njegovom prvom ljubavniku uzorak je precioznosti tog vremena i slika "druge moći", gdje zalisci podsjećaju na noge škorpiona, a oči na strijele ili mačeve: {{Blockquote|tekst=Da li je to sunce sa purpurnom<br />odorom ili mjesec koji se penje na grani vrbe?<br />Da li pokazuje zube ili su to nanizani biseri?<br />Jesu li to oči koje ima ili dva lava?<br />Obraz poput jabuke ili ruže<br />koji od škorpiona čuva dva mača?|author=Teresa Garulo|title=''Ibn Sahl iz Seville''|source=str. 53.}} == Homoerotična poezija žena == Iako je situacija andaluzijskih žena bila situacija povučenosti iza vela i harema, postojale su neke u višim klasama koje su, budući da su bile jedinice ili bez muške braće i sestara, bile oslobođene ostajući neudate. Dolazak [[Almohadi|Almohada]] u 12. vijeku također je uvezao tradiciju [[Matrijarhat|matrijarhalne]] linije koja je ženama dala određenu slobodu, favorizujući njihov pristup obrazovanju i književnoj produkciji.<ref name=":5">Rubiera Mata. 1989, "Introducción"</ref> Još jedan sektor koji je mogao pristupiti okupljanjima na kojima se stvarala poezija bile su robinje koje nisu bile [[Konkubinat|konkubine]], oslobođene od vela i harema. Bile su i slobodnije u ljubavi: budući da su Arapi smatrali neophodnim da voljena osoba ima slobodu darovati svoju ljubav, robovi oba spola preuzimali su, i u književnosti i u stvarnom svijetu, ulogu gospodara svojih ljubavnika, što je bio jedan od klišea arapske dvorske ljubavi. One koje su najviše bile povezane s književnim okruženjem bile su pjevačice (''[[kijan]]''), koje su dobile pažljivo obrazovanje kako bi i fizički i estetski zadovoljile muškarca. S obzirom na to da je najcjenjeniji talent bio muzički, pjevačice su učile stotine stihova i bile su sposobne improvizirati vlastite kompozicije.<ref name=":5" /> Ljubav koju opisuju pjesnikinje kliše je arapske dvorske ljubavi; za razliku od homoerotične poezije, voljena osoba nije fizički opisana, uz nekoliko izuzetaka. U mnogim slučajevima njihovo djelo dolazi kao odjek muškog glasa i gledišta, pa dolaze pjevati o ženskoj ljepoti drugih, simulirajući [[Sapfa|sapfičku]] ljubav za koju neki autori sumnjaju da je imala paralelu u stvarnom životu, kao što je slučaj sa sestrama Benat Zijad iz [[Guadix|Guadixa]], Hamdom i Zejneb,<ref name=":5" /> kojima autori nejasno pripisuju autorstvo pjesama sačuvanih pod njihovim prezimenom. U jednoj od njihovih pjesama izražena je strast jedne od sestara prema mladoj djevojci, ostavljajući sumnju radi li se o homoerotizmu ili puko književnom klišeu:<ref name=":2" /> {{Blockquote|tekst=To je razlog koji me sprečava spavati:<br />kada pusti svoje kovrdže preko lica,<br />izgleda poput mjeseca u tami noći;<br />kao da je zora izgubila brata<br />i tuga se obukla u žalost.|author=|title=|source=}} Princeza [[Velada bint el-Mustekfi]] (994–1077. ili 1091), koja je nazvana "andaluzijskom [[Sapfa|Sapfom]]".<ref>{{cite book |last=de Eguilaz y Yanguas |first=Leopoldo |title=Poesía histórica, lírica y descriptiva de los árabes andaluces. Discurso leído antre el claustro de la Universidad Central de Madrid |publisher=Imprenta de Manuel Galiano |year=1864 |location=Universidad Complutense de Madrid |language=spanish}}</ref> Kćerka kordopskog halife [[Muhamed III (Córdoba)|Muhameda III]], očeva smrt 1025. ostavila joj je bogatstvo u nasljedstvo koje joj je omogućilo da svoj dom pretvori u mjesto prolaska pisaca. Imala je skandaloznu vezu sa pjesnikom [[Ibn Zejdun|Ibn Zejdunom]], u čijim se antologijama obično skuplja onih nekoliko njenih pjesama koje su nam ostale.<ref>Wilson, Katharina M. ''An Encyclopedia of continental women writers'', Vol. 1</ref> Prema hronikama, princeza Velada zaljubila se u [[Muhja bint et-Tajani|Muhju bint et-Tajani]], kćerku kordopskog prodavača smokava, i brinula se za njeno obrazovanje sve dok nije postala pjesnikinja. Pretpostavlja se da je između njih postojala lezbijska veza, ali nema dokaza za to.<ref>Rubiera Mata. 1989, str. 107</ref> == Prijevodi i antologije == Iako su ljubavne pjesme posvećene mladićima brojne u andaluzijskoj književnosti, andaluzijski homoerotizam oskudno je proučavana tema, a gubitak materijala (posebno iz nasridskog perioda) bio je ogroman zbog slijepog uništenja od strane osvajačkih kršćana, poput velikog spaljivanja rukopisa koje je naredio [[Kardinal Cisneros|kardinal Cisneros]].<ref>Eisenberg. 1996, str. 54-55</ref> Kršćani su preuveličavali razmjere andaluzijskog razvrata, posebno homoseksualnih praksi; smatrali su ga bolešću, površno vrlo privlačnom, ne samo zaraznom već i neizlječivom. Iako u 14. vijeku [[Granadski emirat|Nasridsko kraljevstvo Granade]] nije predstavljalo prijetnju [[Kruna Kastilje|Kastilji]], postojao je pretjeran strah od invazija s juga. Ovaj stav zadržao se sve do savremenog doba; prema [[Claudio Sánchez-Albornoz|Claudiju Sánchezu-Albornozu]], "bez [[Rekonkista|Rekonkiste]], homoseksualnost, tako prakticirana u maurskoj Španiji, trijumfovala bi".<ref>Eisenberg. 1996, str. 62-63</ref> [[Daniel Eisenberg]] spominje prisustvo male antologije "u poglavlju ''Perverzija'' u [[Homofobija|homofobnoj]] knjizi [[Claudio Sánchez-Albornoz|Claudija Sáncheza-Albornoza]], ''De la Andalucía islámica a la de hoy'' (1983)"; on također ističe djelo ''Poemas arabigoandaluces'' Emilia Garcíje Gómeza, objavljeno u vrijeme liberalizacije krajem 1920-ih, kao prvu kolekciju koja je privukla opću pažnju; kao i njegov prijevod cjelokupnih djela [[Ibn Kuzman|Ibn Kuzmana]], ''Todo Ben Quzman'' (Gredos, 1972); i treću zbirku koju je preveo García Gómez, ''El libro de las banderas de los campeones''.<ref name=":4" /> [[El Escorial|Kraljevska biblioteka San Lorenzo de El Escorial]] također sadrži homoerotične tekstove na arapskom: ''El abandono del pudor y el primer bozo de la mejilla; Excusas sobre el amor del primer bozo en la mejilla; i El jardín del letrado y las delicias del hombre inteligente''.<ref>Eisenberg. 1996, str. 57-58</ref> == Također pogledajte == * [[Homoseksualnost i islam]] {{Portal|LGBT}} == Reference == {{Reference}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Aldrich |first=Robert |url=https://books.google.com/books?id=DuKYNSzp8rQC |title=Gays y lesbianas: vida y cultura: Un legado universal |publisher=Editorial NEREA |year=2008 |isbn=9788496431195 |language=es |author-link=Robert Aldrich (historian)}} * {{cite book |last=Crompton |first=Louis |url=https://books.google.com/books?id=hQuHFPKp8L0C |title=Islamic homosexualities: culture, history, and literature |publisher=New York University Press |year=1997 |isbn=9788489678606 |editor=Murray, Stephen O. |editor2=Roscoe, Will |chapter=Male Love and Islamic Law in Arab Spain |author-link=Louis Crompton}} * {{cite book |last=Crompton |first=Louis |url=https://books.google.com/books?id=TfBYd9xVaXcC |title=Homosexuality & Civilization |publisher=[[Harvard University Press]] |year=2006 |isbn=9780674022331 |author-link=Louis Crompton}} * {{cite book |last1=den Boer |first1=Harm |url=https://books.google.com/books?id=4rnu6OXoWJEC |title=El Humor en España. Volumen 10 de Diálogos hispánicos de Amsterdam |last2=Sierra Martínez |first2=Fermín |publisher=Rodopi |year=1992 |isbn=9789051833980 |language=es}} * {{cite book |last=de Eguilaz y Yanguas |first=Leopoldo |url=https://books.google.com/books?id=fUonHrVtJNwC |title=Poesía histórica, lírica y descriptiva de los árabes andaluces. Discurso leído antre el claustro de la Universidad Central de Madrid |publisher=Universidad Complutense de Madrid |year=1864 |editor=Imprenta de Manuel Galiano |language=es}} * {{cite book |last=Eisenberg |first=Daniel |url=https://books.google.com/books?id=X0b8idNtXXoC |title=Los territorios literarios de la historia del placer |publisher=Huerga y Fierro Editores |year=1996 |isbn=9788489678606 |language=es |chapter=El Buen Amor heterosexual de Juan Ruiz}} * {{cite book |last=García Gómez |first=Emilio |url=https://archive.org/details/ellibrodelasband0000ibns |title=El libro de las banderas de los campeones de Ibn Said al-Maghribi |publisher=Seix Barral |year=1978 |isbn=9788432238406 |location=Barcelona |language=es |author-link=Emilio García Gómez}} * {{cite book |last=Ibn Hazm |title=El collar de la paloma |publisher=Sociedad de Estudios y Publicaciones |year=1967 |editor=Emilio García Gómez |language=es |author-link=Ibn Hazm}} * {{cite book |last=Reina |first=Manuel Francisco |url=https://books.google.com/books?id=KuCcIBdWLCoC |title=Antología de la poesía andalusí |publisher=EDAF |year=2007 |isbn=9788441418325 |language=es}} * {{cite book |last=Rubiera Mata |first=Mª Jesús |url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/literatura-hispanoarabe--0/html/ |title=Literatura hispanoárabe |publisher=Mapfre |year=1992 |location=Madrid |language=es}} * {{cite book |last=Rubiera Mata |first=Mª Jesús |url=https://books.google.com/books?id=E5G-3G0oDIUC |title=Poesía femenina hispanoárabe |publisher=Castalia |year=1989 |isbn=9788470395697 |language=es}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Erotska poezija]] [[Kategorija:LGBT poezija]] [[Kategorija:Arapska erotska književnost]] [[Kategorija:Književnost El-Endelusa]] [[Kategorija:Srednjovjekovna LGBT historija]] cgh56whj5vp0zo8vaungozgynr1xhgo 0 534006 3841207 2026-05-06T20:16:48Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Merdeka turnir | godina = 2001. | slika = | veličina_slike = 200px | opis_slike = | država = Malezija | grad = [[Kuala Lumpur]] | datumi = 21–30. juni | br_ekipa = 8 | konfederacije = 2 | stadioni = 1 | gradovi = 1 | ša... 3841207 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Merdeka turnir | godina = 2001. | slika = | veličina_slike = 200px | opis_slike = | država = Malezija | grad = [[Kuala Lumpur]] | datumi = 21–30. juni | br_ekipa = 8 | konfederacije = 2 | stadioni = 1 | gradovi = 1 | šampion_drugo = {{NOG|UZB}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|BIH}} | treći_drugo = | četvrti_drugo = | utakmice = 15 | golovi = 37 | posjećenost = | najbolji_strijelac = {{ZD|BHR}} [[Hussain Ali Ahmed]] (3 gola) | najbolji_igrač = | prethodnasezona = [[Merdeka turnir 2000.|2000.]] | sljedećasezona = [[Merdeka turnir 2006.|2006.]] }} '''[[Merdeka turnir]] 2001.''' bio je 37. u nizu [[Malezija|malezijski]] nogometni turnir organizovan u spomen na [[Dan nezavisnosti Malezije|Dan nezavisnosti]] [[Dan nezavisnosti Malezije|Malezije]]. Održan je u [[Kuala Lumpur]]u od 21. do 30. juna 2001. Osvojila ga je [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana]] pobjedom protiv [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] rezultatom 2:1 u [[produžeci]]ma. == Učesnici == {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Reprezentacija !Konfederacija !FIFA rang<br>{{Malo|(20. juni 2001)}} |- | style="text-align:left;" |{{NOG|BHR}} |[[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] |119. |- |style="text-align:left;"|{{NOG|BIH}} |[[UEFA]] |78. |- | style="text-align:left;" |{{NOG|IND}} | rowspan="3" |[[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] |113. |- | style="text-align:left;" |{{NOG|MAS}} {{Malo|(domaćin)}} | rowspan="2" |110. |- | style="text-align:left;" |{{NOGU|23|MAS}} |- |style="text-align:left;"|{{NOG|SVK}} |[[UEFA]] |30. |- |style="text-align:left;"|{{NOGU|23|THA}} | rowspan="2" |[[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] |60. |- |style="text-align:left;"|{{NOG|UZB}} |64. |} == Stadioni == {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="4" |[[Malezija]]{{Lokacijska karta+|Malezija|float=none|height=280|width=280|caption=|places= {{Lokacijska karta~|Malezija|lat=3.14778|long=101.69528|label=[[Kuala Lumpur|<span style="color:Red; font-size:87%;">Kuala Lumpur</span>]]|mark=Red pog.svg|position=right}} }} ![[Kuala Lumpur]] |- |[[Stadion Merdeka]] |- |Kapacitet: '''25.000''' |- |[[Datoteka:Stadium Merdeka Complete.jpg|200x200piksel]] |} ==Rezultati== ===Grupna faza=== ==== Grupa A ==== {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !{{Tooltip|Poz.|Pozicija}} ! width="165" |Reprezentacija ! width="20" |{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} ! width="20" |{{Tooltip|P|Pobjede}} ! width="20" |{{Tooltip|N|Neriješeno}} ! width="20" |{{Tooltip|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Tooltip|DG|Dati golovi}} ! width="20" |{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} ! width="20" |{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} ! width="20" |{{Tooltip|Bod.|Bodovi}} !Kvalifikacija |- style="background: #ccffcc;" |'''1.''' | style="text-align:left;" |{{NOG|BIH}}||3||2||1||0||4||2||+2 |7 | rowspan="2" |Prolazi u [[Merdeka turnir 2001.#Nokaut faza|nokaut fazu]] |- style="background: #ccffcc;" |'''2.''' | style="text-align:left;" |{{NOG|BHR}}||3||2||0||1||6||3||+3 |6 |- bgcolor="" |3. | style="text-align:left;" |{{NOG|SVK}}||3||1||0||2||2||3||–1 |3 | rowspan="2" | |- bgcolor="" |4. | style="text-align:left;" |{{NOG|MAS}}||3||0||1||2||4||8||–4 |1 |} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 21. juni | vrijeme = 18:30 | tim1 = {{NOG-D|SVK}} | rezultat = 0–1 | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = [[Milan Jambor]] {{gol|63|o.g.}} | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 21. juni | vrijeme = 20:30 | tim1 = {{NOG-D|MAS}} | rezultat = 2–4 | tim2 = {{NOG|BHR}} | izvještaj = | golovi1 = [[Abdul Ghani Malik (footballer)|Abdul Ghani Malik]] {{gol|25}}<br>[[Gilbert Cassidy Gawing]] {{gol|52}} | golovi2 = [[Talal Yusuf]] {{gol|3}}<br>[[Hussain Ali Ahmed]] {{gol|70||85||90}} | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 23. juni | vrijeme = 18:30 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | tim2 = {{NOG|BHR}} | izvještaj = | golovi1 = [[Almin Kulenović]] {{gol|3}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 23. juni | vrijeme = 20:30 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–2 | tim2 = {{NOG|SVK}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = [[Mario Breska]] {{gol|13||41}} | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 25. juni | vrijeme = 18:30 | tim1 = {{NOG-D|BHR}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|SVK}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = [[Rashed Jamal]] {{gol|35||66}} | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 25. juni | vrijeme = 20:30 | tim1 = {{NOG-D|MAS}} | rezultat = 2–2 | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = | golovi1 = [[Rusdi Suparman]] {{gol|70}}<br>[[Ahmad Shahrul Azhar]] {{gol|83}} | golovi2 = [[Mohd Imran Ahmad]] {{gol|48|o.g.}} <br>[[Enes Mešanović]] {{gol|74}} | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} ==== Grupa B ==== {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !{{Tooltip|Poz.|Pozicija}} ! width="165" |Reprezentacija !width="20"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width="20"|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width="20"|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width="20"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width="20"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width="20"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !width="20"|{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} ! width="20" |{{Tooltip|Bod.|Bodovi}} !Kvalifikacija |- style="background: #ccffcc;" |'''1.''' | style="text-align:left;" |{{NOG|UZB}}||3||3||0||0||5||1||+4 |9 | rowspan="2" |Prolazi u [[Merdeka turnir 2001.#Nokaut faza|nokaut fazu]] |- style="background: #ccffcc;" |'''2.''' | style="text-align:left;" |{{NOGU|23|MAS}}||3||2||0||1||4||4||0 |6 |- bgcolor= |3. | style="text-align:left;" |{{NOGU|23|THA}}||3||1||0||2||3||3||0 |3 | rowspan="2" | |- bgcolor= |4. | style="text-align:left;" |{{NOG|IND}}||3||0||0||3||2||6||–4 |0 |} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 22. juni | vrijeme = 18:30 | tim1 = {{NOGU-D|23|THA}} | rezultat = 0–1 | tim2 = {{NOG|UZB}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = [[Bakhtiyor Hamidullaev]] {{gol|69}} | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 22. juni | vrijeme = 20:30 | tim1 = {{NOGU-D|23|MAS}} | rezultat = 2–1 | tim2 = {{NOG|IND}} | izvještaj = | golovi1 = [[Indra Putra Mahayuddin]] {{gol|46}}<br>[[Mohd Nizaruddin Yusof]] {{gol|74}} | golovi2 = [[Jules Alberto]] {{gol|85}} | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 24. juni | vrijeme = 18:30 | tim1 = {{NOGU-D|23|MAS}} | rezultat = 0–2 | tim2 = {{NOG|IND}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = [[Andrey Vlasichev]] {{gol|62}}<br>[[Bakhodir Seytkamalov]] {{gol|71}} | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 24. juni | vrijeme = 20:30 | tim1 = {{NOG-D|IND}} | rezultat = 0–2 | tim2 = {{NOGU|23|THA}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = [[Manit Noyvach]] {{gol|17}} <br> [[Nirut Surasiang]] {{gol|71}} | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 26. juni | vrijeme = 18:30 | tim1 = {{NOG-D|UZB}} | rezultat = 2–1 | tim2 = {{NOG|IND}} | izvještaj = | golovi1 = [[Bakhtiyor Hamidullaev]] {{gol|19}}<br>[[Anvar Berdiev]] {{gol|32}} | golovi2 = [[I.M. Vijayan]] {{gol|45}} | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 26. juni | vrijeme = 20:30 | tim1 = {{NOGU-D|23|MAS}} | rezultat = 2–1 | tim2 = {{NOGU|23|THA}} | izvještaj = | golovi1 = [[S. Jayaprakash]] {{gol|32}}<br>[[Rajan Koran|K. Rajan]] {{gol|84}} | golovi2 = [[Wuttiya Yong-ant]] {{gol|75}} | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} === Nokaut faza === {{Polufinale | RD1-team1 = {{NOG|BIH}} | RD1-score1 = 2 | RD1-team2 = {{NOGU|23|MAS}} | RD1-score2 = 0 | RD1-team3 = {{NOG|UZB}} | RD1-score3 = 2 | RD1-team4 = {{NOG|BHR}} | RD1-score4 = 0 | RD2-team1 = {{NOG|BIH}} | RD2-score1 = 1 | RD2-team2 = {{NOG|UZB}} | RD2-score2 = 2 }} ==== Polufinale ==== {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 28. juni | vrijeme = 18:30 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOGU|23|MAS}} | izvještaj = | golovi1 = [[Jasmin Hurić]] {{gol|12}}<br>[[Almin Kulenović]] {{gol|19}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 28. juni | vrijeme = 20:30 | tim1 = {{NOG-D|UZB}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|23|BHR}} | izvještaj = | golovi1 = [[Bakhodir Seytkamalov]] {{gol|89||90}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = }} ==== Finale ==== {{Sklopiva nogometna kutija | datum = 30. juni | vrijeme = 20:30 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–2 | tim2 = {{NOG|UZB}} | izvještaj = | golovi1 = [[Velimir Brašnić]] {{gol|90}} | golovi2 = [[Leonid Koshelev]] {{gol|83}}<br>[[Bakhtiyor Hamidullaev]] {{gol|119}} | stadion = [[Stadion Merdeka]] | lokacija = [[Kuala Lumpur]] | gledalaca = | sudac = | aet = y }} == Statistika == === Strijelci === ;3 gola * {{ZD|BHR}} [[Hussain Ali Ahmed]] ;2 gola * {{ZD|SVK}} [[Mario Breska]] * {{ZD|BHR}} [[Rashed Jamal]] * {{ZD|UZB}} [[Bakhtiyor Hamidullaev]] ;1 gol {{Div col|colwidth=30em}} * {{ZD|MAS}} [[Abdul Ghani Malik]] * {{ZD|MAS}} [[Gilbert Cassidy Gawing]] * {{ZD|BHR}} [[Talal Yusuf]] * {{ZD|BIH}} [[Almin Kulenović]] * {{ZD|MAS}} [[Rusdi Suparman]] * {{ZD|MAS}} [[Ahmad Shahrul Azhar]] * {{ZD|BIH}} [[Enes Mešanović]] * {{ZD|MAS}} [[Indra Putra Mahayuddin]] * {{ZD|MAS}} [[Mohd Nizaruddin Yusof]] * {{ZD|IND}} [[Jules Alberto]] * {{ZD|UZB}} [[Andrey Vlasichev]] * {{ZD|UZB}} [[Bakhodir Seytkamalov]] * {{ZD|THA}} [[Manit Noyvach]] * {{ZD|THA}} [[Nirut Surasiang]] * {{ZD|UZB}} [[Anvar Berdiev]] * {{ZD|IND}} [[I.M. Vijayan]] * {{ZD|MAS}} [[S. Jayaprakash]] * {{ZD|MAS}} [[K. Rajan]] * {{ZD|THA}} [[Wuttiya Yong-ant]] {{Div col end}} == Također pogledajte == * [[Merdeka turnir]] * [[Merdeka turnir 2000.]] * [[Merdeka turnir 2006.]] == Reference == {{Refspisak}} {{Merdeka turnir}} [[Kategorija:2001. u nogometu]] [[Kategorija:2001. u Maleziji]] [[Kategorija:Merdeka turnir|2001]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Maleziji]] oxy3agez1rztd2bef6i5qqqbdw01xpo 14 534007 3841213 2026-05-06T20:31:47Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Sportska takmičenja u|Iranu}} 3841213 wikitext text/x-wiki {{Sportska takmičenja u|Iranu}} gn4sxva9qmmgr2ckicpn3k9zgd1uhmr 14 534008 3841214 2026-05-06T20:35:10Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Kategorija|Merdeka turnir}} [[Kategorija:Mezavisnost Malezije]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Maleziji]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Malezije]] 3841214 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Merdeka turnir}} [[Kategorija:Mezavisnost Malezije]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Maleziji]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Malezije]] nc9nlndo2feptj6fgdb8ecwqvby7695 3841215 3841214 2026-05-06T20:35:17Z Z1KA 87045 [[Kategorija:Mezavisnost Malezije]] uklonjena; [[Kategorija:Nezavisnost Malezije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3841215 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Merdeka turnir}} [[Kategorija:Nezavisnost Malezije]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Maleziji]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Malezije]] onuicqyi2qyyeutqmrrvpp9n3hmdr1t 3841216 3841215 2026-05-06T20:35:47Z Z1KA 87045 [[Kategorija:Nezavisnost Malezije]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3841216 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Merdeka turnir}} [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Maleziji]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Malezije]] 9ouc8xftudnvtco1pq9xbs744hk3t9s 1 534009 3841217 2026-05-06T20:37:10Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Stranica za razgovor}} {{CEE proljeće 2026.|korisnik=Z1KA|tema=sport|država1=Bosna i Hercegovina|država2=Slovačka|država=Međunarodne teme}} 3841217 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} {{CEE proljeće 2026.|korisnik=Z1KA|tema=sport|država1=Bosna i Hercegovina|država2=Slovačka|država=Međunarodne teme}} fi2dc1rprerqiuzg6esucphl13jknqe 3841218 3841217 2026-05-06T20:37:29Z Z1KA 87045 3841218 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} {{CEE proljeće 2026.|korisnik=Z1KA|tema=sport|država=Bosna i Hercegovina|država2=Slovačka|država=Međunarodne teme}} pz4r5smjfhngjsx0vbgjt54p0fv9rpe 3841219 3841218 2026-05-06T20:38:14Z Z1KA 87045 3841219 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} {{CEE proljeće 2026.|korisnik=Z1KA|tema=sport|država=Bosna i Hercegovina|država2=Slovačka|država3=Međunarodne teme}} bagojt0kkmcep89ohis4pumvz42tht7 10 534010 3841222 2026-05-06T20:43:47Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Navkutija | ime = Merdeka turnir | naslov = [[Merdeka turnir]]i | tijeloklasa = hlist | ispodklasa = hlist | slika = | podaci1 = * [[Merdeka turnir 1957.|1957]] * [[Merdeka turnir 1958.|1958]] * [[Merdeka turnir 1959.|1959]] * [[Merdeka turnir 1960.|1960]] * [[Merdeka turnir 1961.|1961]] * [[Merdeka turnir 1962.|1962]] * [[Merdeka turnir 1963.|1963]] * [[Merdeka turnir 1964.|1964]] * [[Merdeka turnir 1965.|1965]] * [[Merdeka turnir 1966.|1966]] * [... 3841222 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Merdeka turnir | naslov = [[Merdeka turnir]]i | tijeloklasa = hlist | ispodklasa = hlist | slika = | podaci1 = * [[Merdeka turnir 1957.|1957]] * [[Merdeka turnir 1958.|1958]] * [[Merdeka turnir 1959.|1959]] * [[Merdeka turnir 1960.|1960]] * [[Merdeka turnir 1961.|1961]] * [[Merdeka turnir 1962.|1962]] * [[Merdeka turnir 1963.|1963]] * [[Merdeka turnir 1964.|1964]] * [[Merdeka turnir 1965.|1965]] * [[Merdeka turnir 1966.|1966]] * [[Merdeka turnir 1967.|1967]] * [[Merdeka turnir 1968.|1968]] * [[Merdeka turnir 1969.|1969]] * [[Merdeka turnir 1970.|1970]] * [[Merdeka turnir 1971.|1971]] * [[Merdeka turnir 1972.|1972]] * [[Merdeka turnir 1973.|1973]] * [[Merdeka turnir 1974.|1974]] * [[Merdeka turnir 1975.|1975]] * [[Merdeka turnir 1976.|1976]] * [[Merdeka turnir 1977.|1977]] * [[Merdeka turnir 1978.|1978]] * [[Merdeka turnir 1979.|1979]] * [[Merdeka turnir 1980.|1980]] * [[Merdeka turnir 1981.|1981]] * [[Merdeka turnir 1982.|1982]] * [[Merdeka turnir 1983.|1983]] * [[Merdeka turnir 1984.|1984]] * [[Merdeka turnir 1985.|1985]] * [[Merdeka turnir 1986.|1986]] * [[Merdeka turnir 1987.|1987]] * [[Merdeka turnir 1988.|1988]] * [[Merdeka turnir 1991.|1991]] * [[Merdeka turnir 1993.|1993]] * [[Merdeka turnir 1995.|1995]] * [[Merdeka turnir 2000.|2000]] * [[Merdeka turnir 2001.|2001]] * [[Merdeka turnir 2006.|2006]] * [[Merdeka turnir 2007.|2007]] * [[Merdeka turnir 2008.|2008]] * [[Merdeka turnir 2013.|2013]] * [[Merdeka turnir 2023.|2023]] * [[Merdeka turnir 2024.|2024]] }} <noinclude> [[Kategorija:Merdeka turnir|~]] [[Kategorija:Navigacioni šabloni za nogomet po državama|Malezija]] </noinclude> 2vchbj0vdhu3krjolkqiuqt4n397uto 0 534011 3841225 2026-05-06T21:19:10Z Arnel 102555 Nova stranica: {{Infokutija kompanija | ime = Wartburg | logo = Wartburg Automobil Logo (Alter Fritz).jpg | tip = Marka automobila | osnivanje = 1956. | ugašena = 10. april 1991. | industrija = Automobilska industrija | matična_kompanija = [[Automobilwerk Eisenach]] | sjedište = [[Eisenach]], [[Istočna Njemačka]] }} '''Wartburg''' je bila marka [[automobil]]a koju je proizvodila fabrika Automobilwerk... 3841225 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Wartburg | logo = Wartburg Automobil Logo (Alter Fritz).jpg | tip = Marka automobila | osnivanje = 1956. | ugašena = 10. april 1991. | industrija = Automobilska industrija | matična_kompanija = [[Automobilwerk Eisenach]] | sjedište = [[Eisenach]], [[Istočna Njemačka]] }} '''Wartburg''' je bila marka [[automobil]]a koju je proizvodila fabrika [[Automobilwerk Eisenach|VEB Automobilwerk Eisenach]] (AWE) u [[Istočna Njemačka|Njemačkoj Demokratskoj Republici]] (DDR) od 1956. do 1991. godine. Bio je to drugi najprodavaniji brend automobila u Istočnoj Njemačkoj nakon [[Trabant]]a, sa oko 1,6 miliona proizvedenih vozila u [[Eisenach]]u. Naziv brenda potiče od dvorca [[Wartburg]] koji se nalazi iznad Eisenacha. Wartburzi su smatrani automobilima [[srednja klasa|srednje klase]], korak iznad običnog Trabanta, i često su bili rezervisani za državne službenike ili građane koje je država smatrala važnima.<ref>Bruce, Gary (2012) ''The Firm: The Inside Story Of The Stasi.'' p.66 ISBN 0199896577</ref> Od 1950-ih pa sve do kraja 1980-ih, Wartburzi su imali karakterističan trocilindrični [[dvotaktni motor]] sa sedam pokretnih dijelova. Tek posljednji modeli ([[Wartburg 1.3]]) dobili su četverotaktne [[Volkswagen]] motore. Proizvodnja je prestala 1991. godine nakon [[Ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja Njemačke]], kada je fabriku preuzeo [[Opel]]. == Historija == === Rani počeci (1898–1904) === [[Datoteka:Wartburg 1898.jpg|mini|Wartburg iz 1898.]] Marka datira iz 1898. kada je prvi automobil fabrike iz Eisenacha nazvan Wartburgwagen. Imao je dvocilindrični motor od 765 cm³ i postizao maksimalnu brzinu od 40 km/h. Naziv je povučen 1904. kada je kompanija promijenila vlasnika, ali se nakratko pojavio 1930-ih na modelu [[BMW 3/15|BMW 3/15 DA-3 Wartburg]], što je bio prvi [[BMW]]-ov sportski automobil.<ref name="bmwccn.no_315_1">BMW 3/15 PS, 315/1 and 319/1 - early roadsters</ref><ref name="Motorsport3_15">BMW Motorsport - BMW 3/15</ref> === Glavni period proizvodnje (1956–1991) === Ime je oživljeno 1956. godine kao nasljednik modela [[IFA F9]]. Novi automobil imao je jači trocilindrični dvotaktni motor i potpuno novu karoseriju. Glavni modeli i razvoj: * [[Wartburg 311]] (1956–1965): Proizvođen u više varijanti, uključujući karavan (''Camping''), pickup i sportski roadster (313).<ref>{{cite magazine|title=Nur keine Nachfrage schaffen|trans-title=|language=de|first=Dirk|last=Schindelbeck|magazine=[[Damals]]|issue=12|year=2012|pages=60–65}}</ref> * [[Wartburg 353]] (1966–1988)''':''' Poznat i kao "Wartburg Knight" na zapadnim tržištima. Imao je moderniji, četvrtast dizajn i postao je simbol istočnonjemačkih cesta. Specifičnost Wartburga bila je opcija "slobodnog hoda" (freewheel), koja je štedjela gorivo i štitila motor od pregrijavanja pri vožnji nizbrdo, budući da se dvotaktni motor podmazivao mješavinom benzina i ulja. === Kraj proizvodnje === Uvođenjem modela Wartburg 1.3 1988. godine, u automobil je ugrađen četverotaktni motor iz [[Volkswagen Golf]]a. Međutim, cijena je bila previsoka, a fabrika neefikasna u poređenju sa zapadnim proizvođačima. Nakon pada Berlinskog zida, potražnja za istočnim automobilima je naglo opala. Posljednji Wartburg izašao je iz fabrike 10. aprila 1991. godine. == Modeli == * [[Wartburg 311]], 1956–1965. * [[Wartburg 313|Wartburg 313 (Roadster)]], 1957–1960. * [[Wartburg 312]], 1965–1967. * [[Wartburg 353]], 1965–1989. * [[Wartburg 1.3]], 1988–1991. == Galerija == <gallery widths="200" heights="140"> Datoteka:Wartburg311.jpg|[[Wartburg 311]] (1956–1965) Datoteka:Wartburg-313-1-Sport-Coupe (retouched).jpg|Wartburg 313 Sportcoupé (1957–1960) Datoteka:Wartburg 353 - 2 .jpg|[[Wartburg 353]] (1966–1984) Datoteka:AWE Wartburg Eisenach.JPG|[[Wartburg 1.3]], posljednji model sa četverotaktnim motorom </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Wartburg vehicles}} * [http://totalcarmagazine.com/features/2014/02/18/how_trabants_and_wartburgs_were_made/ Video: Kako su se proizvodili automobili marke Wartburg] [[Kategorija:Ugašeni proizvođači automobila u Njemačkoj]] [[Kategorija:Industrieverband Fahrzeugbau]] [[Kategorija:Proizvođači automobila u Njemačkoj]] [[Kategorija:Transport u Istočnoj Njemačkoj]] [[Kategorija:Proizvođači automobila u Istočnoj Njemačkoj]] g0kvwifnwr3x4dxmu555mhaw03apvo9 3841226 3841225 2026-05-06T21:20:31Z Arnel 102555 3841226 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Wartburg | logo = Wartburg Automobil Logo (Alter Fritz).jpg | tip = Marka automobila | osnivanje = 1956. | ugašena = 10. april 1991. | industrija = Automobilska industrija | matična_kompanija = [[Automobilwerk Eisenach]] | sjedište = [[Eisenach]], [[Istočna Njemačka]] }} '''Wartburg''' je bila marka [[automobil]]a koju je proizvodila fabrika [[Automobilwerk Eisenach|VEB Automobilwerk Eisenach]] (AWE) u [[Istočna Njemačka|Njemačkoj demokratskoj republici]] (DDR) od 1956. do 1991. godine. Bio je to drugi najprodavaniji brend automobila u Istočnoj Njemačkoj nakon [[Trabant]]a, sa oko 1,6 miliona proizvedenih vozila u [[Eisenach]]u. Naziv brenda potiče od dvorca [[Wartburg]] koji se nalazi iznad Eisenacha. Wartburzi su smatrani automobilima [[srednja klasa|srednje klase]], korak iznad običnog Trabanta, i često su bili rezervisani za državne službenike ili građane koje je država smatrala važnima.<ref>Bruce, Gary (2012) ''The Firm: The Inside Story Of The Stasi.'' p.66 ISBN 0199896577</ref> Od 1950-ih pa sve do kraja 1980-ih, Wartburzi su imali karakterističan trocilindrični [[dvotaktni motor]] sa sedam pokretnih dijelova. Tek posljednji modeli ([[Wartburg 1.3]]) dobili su četverotaktne [[Volkswagen]] motore. Proizvodnja je prestala 1991. godine nakon [[Ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja Njemačke]], kada je fabriku preuzeo [[Opel]]. == Historija == === Rani počeci (1898–1904) === [[Datoteka:Wartburg 1898.jpg|mini|Wartburg iz 1898.]] Marka datira iz 1898. kada je prvi automobil fabrike iz Eisenacha nazvan Wartburgwagen. Imao je dvocilindrični motor od 765 cm³ i postizao maksimalnu brzinu od 40 km/h. Naziv je povučen 1904. kada je kompanija promijenila vlasnika, ali se nakratko pojavio 1930-ih na modelu [[BMW 3/15|BMW 3/15 DA-3 Wartburg]], što je bio prvi [[BMW]]-ov sportski automobil.<ref name="bmwccn.no_315_1">BMW 3/15 PS, 315/1 and 319/1 - early roadsters</ref><ref name="Motorsport3_15">BMW Motorsport - BMW 3/15</ref> === Glavni period proizvodnje (1956–1991) === Ime je oživljeno 1956. godine kao nasljednik modela [[IFA F9]]. Novi automobil imao je jači trocilindrični dvotaktni motor i potpuno novu karoseriju. Glavni modeli i razvoj: * [[Wartburg 311]] (1956–1965): Proizvođen u više varijanti, uključujući karavan (''Camping''), pickup i sportski roadster (313).<ref>{{cite magazine|title=Nur keine Nachfrage schaffen|trans-title=|language=de|first=Dirk|last=Schindelbeck|magazine=[[Damals]]|issue=12|year=2012|pages=60–65}}</ref> * [[Wartburg 353]] (1966–1988)''':''' Poznat i kao "Wartburg Knight" na zapadnim tržištima. Imao je moderniji, četvrtast dizajn i postao je simbol istočnonjemačkih cesta. Specifičnost Wartburga bila je opcija "slobodnog hoda" (freewheel), koja je štedjela gorivo i štitila motor od pregrijavanja pri vožnji nizbrdo, budući da se dvotaktni motor podmazivao mješavinom benzina i ulja. === Kraj proizvodnje === Uvođenjem modela Wartburg 1.3 1988. godine, u automobil je ugrađen četverotaktni motor iz [[Volkswagen Golf]]a. Međutim, cijena je bila previsoka, a fabrika neefikasna u poređenju sa zapadnim proizvođačima. Nakon pada Berlinskog zida, potražnja za istočnim automobilima je naglo opala. Posljednji Wartburg izašao je iz fabrike 10. aprila 1991. godine. == Modeli == * [[Wartburg 311]], 1956–1965. * [[Wartburg 313|Wartburg 313 (Roadster)]], 1957–1960. * [[Wartburg 312]], 1965–1967. * [[Wartburg 353]], 1965–1989. * [[Wartburg 1.3]], 1988–1991. == Galerija == <gallery widths="200" heights="140"> Datoteka:Wartburg311.jpg|[[Wartburg 311]] (1956–1965) Datoteka:Wartburg-313-1-Sport-Coupe (retouched).jpg|Wartburg 313 Sportcoupé (1957–1960) Datoteka:Wartburg 353 - 2 .jpg|[[Wartburg 353]] (1966–1984) Datoteka:AWE Wartburg Eisenach.JPG|[[Wartburg 1.3]], posljednji model sa četverotaktnim motorom </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Wartburg vehicles}} * [http://totalcarmagazine.com/features/2014/02/18/how_trabants_and_wartburgs_were_made/ Video: Kako su se proizvodili automobili marke Wartburg] [[Kategorija:Ugašeni proizvođači automobila u Njemačkoj]] [[Kategorija:Industrieverband Fahrzeugbau]] [[Kategorija:Proizvođači automobila u Njemačkoj]] [[Kategorija:Transport u Istočnoj Njemačkoj]] [[Kategorija:Proizvođači automobila u Istočnoj Njemačkoj]] ax9k0u9h2h17fi9f3l2xce89ik37hz5 0 534012 3841238 2026-05-07T00:08:26Z Arnel 102555 sa de.wiki, još par referenci dodati. Povezati ću sa ostalim člancima kasnije. 3841238 wikitext text/x-wiki {{Infokutija automobil | ime = Wartburg 311 | slika = Wartburg 311 (1963) 02.jpg | proizvođač = [[Wartburg (automobil)|Wartburg]] | marka = [[Wartburg (automobil)|Wartburg]] | model = 311 | proizvodnja = 1955–1965. | klasa = [[Srednja klasa]] | karoserija = [[Limuzina]], [[Karavan]], [[Coupé]], [[Kabriolet]], [[Vojno vozilo|Kübelwagen]], [[Pickup]] | motor = [[Dvotaktni motor]]:<br />0,9–1,0 l<br />(27–37 kW) | dužina = 4300 mm | širina = 1570 mm | visina = 1450 mm | međuosovinski_razmak = 2450 mm | težina = 960 kg (od 1961: 920 kg)<ref>''Trabant und Wartburg verbessert.'' In: [[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]] 05/1961, S. 197.</ref> | produkcija = 1956–1965 | prethodnik = [[IFA F9]] | nasljednik = [[Wartburg 312]] }} '''Wartburg 311''' bio je putnički automobil opremljen [[Trocilindrični motor|trocilindričnim]] [[Dvotaktni motor|dvotaktnim motorom]], koji se proizvodio u [[Automobilwerk Eisenach]] od 1955. do 1965. godine. Nakon povećanja radne zapremine motora 1962, modelu je dodan naziv Wartburg 1000. Gotovo bez vanjskih promjena, proizvodnja je nastavljena do 1967. kroz dalji razvoj verzije poznate kao [[Wartburg 312]]. Modeli [[Wartburg 313]] i Wartburg 312-300 nastali su kao njegove sportske varijante.<ref>''Wartburg siegte im Schönheitswettbewerb.'' u: [[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]] 1/1959, str. 36</ref> Zahvaljujući karoseriji koja se smatrala estetski privlačnom, praktičnom dizajnu i širokom spektru varijanti, Wartburg 311 postigao je veću međunarodnu prepoznatljivost nego bilo koji drugi automobil iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].<ref>''Wartburg in Frankreich getestet.'' u: [[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]] 7/1958, str. 242.</ref> Model se dobro prodavao i na zapadnim tržištima, zbog čega je bio od izuzetne važnosti za devizne prihode države. Glavni nedostatak bila je zastarjela šasija koja je zahtijevala često održavanje, a koja je zamijenjena novim dizajnom tek kod nasljednika, modela [[Wartburg 312|312]]. Ukupno je proizvedeno 247.368 primjeraka modela Wartburg 311. == Historija razvoja == Kao nekadašnja tvornica za proizvodnju [[BMW]] automobila, tvornica automobila u [[Eisenach|Eisenachu]] je nakon Drugog svjetskog rata u početku nastavila proizvoditi veće automobile sa šestocilindričnim četverotaktnim motorima. Godine 1953. vlada Istočne Njemačke odlučila je preseliti proizvodnju znatno manjeg modela [[IFA F 9]], opremljenog trocilindričnim dvotaktnim motorom, iz [[Zwickau|Zwickaua]] u Eisenach, čime je okončana proizvodnja EMW modela koji su se prethodno proizvodili u Eisenachu. Prvobitno je resorno ministarstvo od Centra za istraživanje i razvoj u Karl-Marx-Stadtu naručilo dalji razvoj modela F9, sa karoserijom slične veličine i dvoja vrata.<ref name="Kirchberg" /> Odgovarajući prototip, F9/P iz 1954, svojim je dizajnom i pontonskom karoserijom već bio vrlo sličan kasnijem Wartburgu 311, ali je bio kraći i imao je samo dvoja vrata.<ref name="Oswald2" /> Martin Zimmermann, upravnik fabrike AWE, nije bio naklonjen tom konceptu. Bez zvaničnog "odobrenja za planiranje", fabrika je na vlastitu inicijativu i u veoma kratkom roku odlučila proizvesti alternativni dizajn sa međuosovinskim razmakom dužim za 100 mm i karoserijom sa četvero vrata (dizajner: [[Hans Fleischer]]).<ref>''Hans Fleischer Entwerfer und Gestalter im VEB Automobilwerk Eisenach.'' u: ''[[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]].'' 3/1968, str. 90.</ref> Fabrika je dobila podršku javnosti i veoma pozitivne reakcije u štampi. Takav vid samoinicijative u to je vrijeme još uvijek bio moguć, jer vladajuća partija (SED) nije dosljedno provodila svoje pravo na apsolutno vodstvo sve do 8. kongresa stranke 1971. godine. Ipak, upravnik Zimmermann je zbog razvoja ovog vozila, koji se smatrao "razvojem na crno", kažnjen disciplinskom novčanom kaznom od 5.000 istočnonjemačkih maraka.<ref name="Kirchberg2">Peter Kirchberg: ''Plaste, Blech und Planwirtschaft.'' Nicolai-Verlag, Berlin 2000, ISBN 3-87584-027-5.</ref> Međutim, državni vrh je načelno bio otvoren za brzu promjenu modela, s obzirom na to da je kompanija [[Auto Union GmbH]] još od 1955. vodila tužbu protiv njih. U oktobru 1955. proizvedena je probna serija od 162 vozila, dok je puna serijska proizvodnja započela u januaru 1956. godine. Nova, veća karoserija, montirana na šasiju modela F9 koja je produžena za 100 mm, nudila je prostran prtljažnik i sjedala za pet osoba, što je zahtijevalo povećanje snage motora. Opsežne izmjene, koje su uključivale i redizajn komore za sagorijevanje, rezultirale su povećanjem snage za 5 KS te maksimalnim obrtnim momentom od 81,4 Nm (8,3 kgm). Taj se moment postizao već pri 2200 obr/min, što je Wartburgu davalo određenu živahnost u vožnji. Još jedna novina bila je ojačana zadnja osovina s teleskopskim amortizerima. Posebne pohvale dobili su veliki, zakrivljeni vjetrobrani sprijeda i straga, zasnovani na principu panoramskog okvira karoserije. Ipak, nova i elegantno oblikovana karoserija nije mogla sakriti činjenicu da je zadržana konstrukcija s okvirom (šasijom) rezultirala relativno velikom težinom. Takva nepromijenjena šasija zahtijevala je mnogo održavanja i više nije bila u skladu s tadašnjim tehničkim trendovima. Naziv 311, kao i kod kasnijih modela (313, 312, 353 i prototipova), nastavlja tradiciju BMW-a; svi modeli BMW-a i EMW-a proizvedeni u Eisenachu imali su trocifrene oznake koje su počinjale brojem "3" (tako je model F9 u Eisenachu vođen kao EMW 309).<ref>309-Ersatzteilenummern, beispielsweise auf Getrieben auch der frühen Baujahre des 311</ref> Do 1955. Wartburg je interno bio poznat kao EMW 311. Odabrani komercijalni naziv bio je omaž prvom automobilu koji je fabrika u Eisenachu proizvela 1898, a koji je inspiraciju dobio po dvorcu [[Wartburg]] koji se nalazi iznad grada. == Ažuriranja modela == Konstrukcija sa šasijom (okvirom) omogućila je proizvodnju modela Wartburg 311 u različitim oblicima karoserije bez većih poteškoća, što je rezultiralo neuobičajeno širokim spektrom varijanti. Najznačajnije tehničke promjene tokom proizvodnog perioda bile su uvođenje sinhronizovanog mjenjača od 1958. (izuzev prve brzine)<ref>''Wartburg-Synchrongetriebe.'' u: ''Kraftfahrzeugtechnik'' 1/1959, str. 21.</ref> i postepeno povećanje snage motora. Snaga je 1961. povećana na 40 KS, nakon čega je 1962. uslijedilo uvođenje motora s povećanom radnom zapreminom od 992 cm³, koji je razvijao 45 KS.<ref>''Der "Wartburg" Modell 1962.'' u: ''Kraftfahrzeugtechnik'' 3/1962, str. 94–100 und Titelbild.</ref> Vozila s jačim motorom prvobitno su nosila oznaku [[Wartburg 312]], ali je naziv ubrzo promijenjen u Wartburg 1000. Oznaka 312 tada je bila ograničena samo na motor, ali je ponovo uvedena za kompletan model od 1965. godine. Eksterijer je prepoznatljiv po rešetki hladnjaka koja je modifikovana krajem 1958. po uzoru na sportski tip [[Wartburg 313|313]]. U istom periodu poboljšane su kočnice uvođenjem dvostrukih kočnica na prednje točkove. Od kraja 1959. primjenjivane su mekše lisnate opruge, a upravljanje je postalo lakše. Wartburg je tada dobio asimetrična kratka svjetla, a mehanizam zaključavanja rezervoara za gorivo je pojednostavljen. Zbog nepouzdanosti je napušten centralni sistem podmazivanja, što je povećalo potrebu za održavanjem šasije. Godine 1962. uveden je savremeni sistem grijanja svježim zrakom. Motor od 1000 cm³ iz 1962. dobio je oznaku kvaliteta "Q" (vrhunski kvalitet), jer se smatrao superiornijim u odnosu na zapadnonjemačke dvotaktne motore kompanije [[Auto Union GmbH]], pokazujući minimalne kvarove i nakon 100.000 pređenih kilometara. Ovaj motor se koristio i u dostavnom vozilu [[Barkas B 1000]], te jedno vrijeme u poljskoj '''[[Syrena|Syreni]]'''. Sa uvođenjem jačeg motora, [[termosifonsko hlađenje]] zamijenjeno je sistemom sa cirkulacionom pumpom, a ugrađen je i prigušivač usisnog zvuka. Model iz 1963. vanjski se isticao zbog izmijenjenih zadnjih svjetala; također je, između ostalog, imao sistem za pranje vjetrobranskog stakla, nova sjedišta i učvršćenja za sigurnosne pojaseve na prednjim sjedištima. Poboljšanja iz 1964. uključivala su pogonsko vratilo s dvostrukim zglobom, igličaste ležajeve za gornji ležaj klipa, fleksibilniji nosač motora i automatsko podešavanje kočnica. Neke inovacije, poput sistema za ubrizgavanje benzina testiranog 1958, nikada nisu ušle u serijsku proizvodnju. Razlog je bio nedostatak kapaciteta istočnonjemačke elektroindustrije da proizvede potrebne komponente bez kršenja međunarodnih patenata. == Asortiman modela == === 311/0 standardna limuzina === Ovaj tip je činio glavninu proizvodnje sa 130.411 proizvedenih primjeraka.<ref name="MStück">Michael Stück: ''Wartburg 311.'' TIM Verlag, Berlin 1999, ISBN 3-933451-04-3, S. 99.</ref> Uglavnom je bio dostupan u jednoj boji ili s krovom u kontrastnoj boji. Proizvodnja je počela 1955. i završila 1965. godine. Cijena novog vozila iznosila je 14.700 istočnonjemačkih maraka (DDR-Mark).<ref name="Oswald">Werner Oswald: ''Kraftfahrzeuge der DDR.'' Motorbuch Verlag, Stuttgart, 2. Auflage 2000, ISBN 3-613-01913-2.</ref> Određeni broj limuzina isporučen je iz fabrike u bojama Narodne policije (''[[Volkspolizei]]''), nakon čega su opremljeni kao patrolna vozila s radiostanicama.<gallery mode="packed" caption="Wartburg 311 Standard"> Datoteka:Wartburg_311_(1963)_01.jpg|Prednji dio limuzine (model iz 1963) Datoteka:Wartburg_311_(1963)_04.jpg|Zadnji dio limuzine Datoteka:Wartburg_(7907320432).jpg|Varijanta s krovom u drugoj boji Datoteka:Wartburg_311_Limousine_Funkstreifenwagen.jpg|Patrolno vozilo ''[[Volkspolizei]]'' iz 1960. </gallery> === 311/1 luksuzna limuzina === Luksuzna limuzina (''Luxuslimousine'') imala je niz dodatnih detalja. Izvana se isticala dvobojnom završnom obradom odvojenom hromiranim letvicama. Ostale karakteristike koje su je razlikovale od standardne verzije uključivale su ukrasne prstenove na točkovima, hromirani nastavak auspuha, naslone za ruke integrisane u ručke vrata, visokokvalitetne vunene presvlake, podne obloge od velura i podesive naslone sjedišta.<ref name="Frühjahrsmesse 1958">''Der volkseigene Fahrzeugbau auf der Leipziger Frühjahrsmesse 1958.'' In: ''Kraftfahrzeugtechnik'' 3/1958, S. 95–98.</ref> Od 1957. do 1965. izgrađeno je 55.660 ovih vozila.<ref name="MStück" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg311_3.JPG|Wartburg 311/1 (verzija iz 1959) Datoteka:Wartburg-2006-04.jpg|Wartburg (311/1) 1000 iz perioda 1962–1965 Datoteka:Wartburg_311_de_Luxe_mit_Dübener_Ei.jpg|Wartburg 311/1 s prikolicom [[Dübener Ei]] </gallery> === 311/2 kabriolet === Kabriolet je imao dvoja vrata i četiri sjedišta. Ova luksuzna vozila s kožnim enterijerom izrađivana su u fabrici karoserija u [[Dresden|Dresdenu]] (''[[VEB Karosseriewerk Dresden]]''). Od 1956. do 1960. proizvedeno je 2.670 primjeraka.<ref name="MStück" /> Proizvodnja je obustavljena u korist modela 311/3 (Coupé).<gallery mode="packed"> Datoteka:Saxony_Classic_Rallye_2010_-_Wartburg_311-2_1956_(aka).jpg|Wartburg 311/2 iz 1956. Datoteka:Heimweh_13-016.jpg|Unutrašnjost (kokpit) modela 311/2 </gallery> === 311/3 Coupé === Od 1957. godine fabrika u [[Meerane|Meeraneu]] proizvodila je Wartburg 311 kao [[kupe]]. Zbog potreba za proizvodnjom Trabanta, proizvodnja je 1959. premještena u Dresden. Uslijedio je novi dizajn sa zakrivljenim dvobojnim lakiranjem, koji se smatra jednim od najharmoničnijih dizajna tog vremena. Veliko panoramsko zadnje staklo bilo je iz jednog dijela samo u ranim godinama proizvodnje. Do 1965. godine proizvedeno je 5.487 primjeraka.<ref name="MStück" /><gallery mode="packed"> Datoteka:1960_VEB_IFA_Wartburg_Type_311-300_Coupé_pic1.JPG|Wartburg 311/3 Datoteka:Wartburg_311_Coupe_Rallye_Rudolf_Caracciola-20190914-RM-164205.jpg|Bočni profil Coupéa </gallery> === 311/4 patrolno vozilo (Kübelwagen) === Vozilo je dizajnirano kao kabriolet u vojnom (''Kübel'') stilu i proizvodilo se u Dresdenu specijalno za potrebe [[Volkspolizei|Narodne policije]] i [[Nacionalna narodna armija|Nacionalne narodne armije]] (NVA). Prema nekim izvorima, od 1959. do 1964. proizveden je 791 primjerak.<ref name="MStück" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg_(7907185022).jpg|Wartburg 311/4 Kübelwagen Datoteka:Wartburg_311-4_Kübelwagen_Bild2.jpg|Prednji dio modela iz 1961. </gallery> === 311/5 kamping limuzina === Ovo je bio luksuzni karavan s četvera vrata. Naziv "Camping" korišten je kako bi se naglasila namjena za slobodno vrijeme i porodice. Karakterisali su ga veliki platneni sklopivi krov, bočni panoramski prozori i sjedišta koja su se mogla pretvoriti u ležaj. Od 1956. do 1965. proizvedeno je 8.362 vozila.<ref name="MStück2" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg-311-Camping-Limousine.JPG|Wartburg 311/5 s panoramskim bočnim prozorima Datoteka:Wartburg_311-5.jpg|Rana verzija šeme boja i letvica </gallery> === 311/6 limuzina (volan na desnoj strani) === Za izvozna tržišta sa saobraćajem na lijevoj strani, ova verzija je u periodu od 1961. do 1964. proizvedena u 737 primjeraka.<ref name="MStück3" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg_311_Reg_1966_pic_1972.jpg|Wartburg 311/6 s volanom na desnoj strani </gallery> === 311/7 brzi transporter (pick-up) === Ovaj model je nastao u [[VEB Karosseriewerke Halle|fabrici u Halleu]] kako bi se ublažio nedostatak malih dostavnih vozila u DDR-u. Karakterističan je po zaobljenom zadnjem kraju u ranim verzijama, koji je kasnije zamijenjen praktičnijom kockastom nadogradnjom. Do 1965. proizvedeno je ukupno 4.938 primjeraka.<ref name="MStück2" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg_Schnelltransporter_mit_Anhänger_3.jpg|Wartburg 311/7 s prikolicom </gallery> === 311/8 limuzina sa sklopivim krovom === Standardne i luksuzne limuzine nudile su se pod oznakama 311/008, odnosno 311/108, s velikim platnenim sklopivim krovom (''Faltdach''). Ova varijanta je danas veoma popularna među kolekcionarima oldtimera. Godine 1964. prešlo se na čelični šiber (klizni krov), koji je nudio veću sigurnost, lakše rukovanje i održavanje, ali i manji otvor u odnosu na platnenu verziju.<ref>''Der „Wartburg 1000“ 1964.'' In: Kraftfahrzeugtechnik 3/1964, S. 109–110.</ref> U periodu od 1956. do 1965. proizvedeno je ukupno 14.749 ovih vozila.<ref name="MStück4" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg_311_grey.JPG|Wartburg 311/8 sa zatvorenim sklopivim krovom </gallery> === 311/9 karavan (kombi) === Karavan s dvoja vrata proizvodio se u Halleu od 1955. godine. Godine 1964. zadnji dio je redizajniran, a vrata prtljažnika su se počela otvarati prema gore. Karavan je imao ojačane opruge i drugačiji prenosni omjer, što je smanjilo maksimalnu brzinu na 100–105 km/h.<ref>''Kraftfahrzeugtechnik beurteilt Wartburg 1000 Kombi de Luxe.'' In: ''Kraftfahrzeugtechnik.'' 6/1964, S. 228–229.</ref> Proizvedeno je 23.568 primjeraka.<ref name="MStück2" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg_311-combi.JPG|Wartburg 311/9 (rani model sa zaobljenim krajem) Datoteka:Wartburg-2006-06.jpg|Wartburg 311/9 (noviji model iz 1964) </gallery> === Graciela GW === Od 1962. do 1964. godine, Wartburg 311 se montirao u [[Argentina|Argentini]] koristeći CKD komplete (dijelove za sastavljanje) zasnovane na izvoznoj verziji modela 311. Montažu je vršila kompanija DINFIA u regiji [[Córdoba (Argentina)|Cordoba]]. Vozilo se na tržištu pojavilo pod nazivom [[Graciela]]-Wartburg, odnosno Graciela GW. Vizuelno se razlikovalo od originala samo po drugačijoj maski hladnjaka i amblemu marke sa skraćenicom "GW". Proizvedeno je približno 2.200 primjeraka.<ref>{{Internetquelle|autor=Lars Büttner|url=http://www.wartburg-service.de/wordpress_36-de/wordpress/wp-content/uploads/2014/03/institec.pdf|titel=Graciela, der argentinische Wartburg|abruf=2020-11-09}}</ref><gallery mode="packed"> Datoteka:Graciela_W.jpg|Argentinski [[Graciela]] GW (1962–1964) </gallery> === Prototipovi === * '''311 Bellevue''': varijanta s dvoja vrata. * '''311 Cabrio''': dizajn fabrike u Dresdenu s panoramskim staklom. * '''311/1000''': karavan s kliznim vratima. * '''314 P100''': limuzina s četvera vrata i stepenastim zadnjim dijelom. == Rasprostranjenost == Zbog ograničene [[Dostupnost automobila u DDR-u|dostupnosti novih automobila u DDR-u]], ali i zahvaljujući konstrukciji sa šasijom koja je bila pogodna za popravke, relativno mali broj Wartburga 311 završio je na otpadu. Često su nakon dostizanja granice istrošenosti bivali uskladišteni ili potpuno restaurirani. Na domaćem tržištu Istočne Njemačke prodato je skoro 180.000 primjeraka modela Wartburg 311/312, od kojih je 1985. još uvijek bilo registrovano čak 127.000 komada.<ref>Peter Kirchberg: ''Plaste, Blech und Planwirtschaft.'' Nicolai-Verlag, Berlin 2000, S. 716, 725</ref> Izvan granica Istočne Njemačke, pored Mađarske, Wartburg 311 bio je naročito prisutan u Finskoj (koja je pripadala nesocijalističkom tržištu), gdje je 1963. prodan deset-hiljaditi primjerak.<ref>''Test: AWE 311 – Wartburg 1959.'' In: ''[[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]]'' 8/1963, S. 316.</ref> == Tehnički podaci == {| class="wikitable" style="font-size: 85%;" | colspan="4" align="center" bgcolor="#F9F9F9" |'''Tehnički podaci: Wartburg 311, Wartburg 1000 i Wartburg 313 (Sport)''' |- ! width="25%" |Model ! width="25%" |Wartburg 311 (1955) ! width="25%" |Wartburg 311 (1961) ! width="25%" |od 1962. ("Wartburg 1000") |- |Motor: | colspan="3" align="center" |Trocilindrični, dvotaktni benzinski motor sa karburatorom i povratnim ispiranjem |- |Radna zapremina: | colspan="2" align="center" |900 cm³ | align="center" |992 cm³ |- |Prečnik cilindra: | colspan="2" align="center" |70 mm | align="center" |73,5 mm |- |Hod klipa: | colspan="3" align="center" |78 mm |- |Kompresija: | align="center" |1:6,6 do 6,8 | align="center" |1:7,3 do 7,5 | align="center" |1:7,3 do 7,5 |- |Snaga: | align="center" |27 kW (37 KS) pri 4000 obr/min | align="center" |29 kW (40 KS) pri 4000 obr/min Sport-313: 37 kW (50 KS) | align="center" |33 kW (45 KS) pri 4250 obr/min |- |Maks. obrtni moment: | align="center" |81 Nm (8,3 mkp) pri 2200 obr/min | align="center" |83 Nm (8,5 mkp) pri 2200 obr/min | align="center" |93 Nm (9,5 mkp) pri 2200 obr/min |- |Gorivo (oktanski broj): | align="center" |2-taktna mješavina VK 72 | colspan="2" align="center" |2-taktna mješavina VK 79 |- |Ulje: | colspan="3" align="center" |[[Dvotaktol|Dvotaktno ulje]] |- |Hlađenje: | colspan="2" align="center" |Vodeno ([[termosifonsko hlađenje]] s ventilatorom) | align="center" |Vodeno hlađenje (pumpa) |- |Omjer mješavine: | align="center" |1:25 | align="center" |1:33 1/3 (za 313 uvijek 1:25) | align="center" |1:33 1/3 (od 1964. 1:50) |- |Maksimalna brzina: | colspan="2" align="center" |115 km/h Kombi: 100 km/h Sport: 140 km/h | align="center" |125 km/h Kombi: 105 km/h |- |Prosječna potrošnja: | align="center" |9,8 l/100 km | align="center" |9,7 l/100 km | align="center" |9,5 l/100 km |- |Karburator: | colspan="3" align="center" |BVF (Berliner Vergaser-Fabrik) |- |Mjenjač: | align="center" |do januara 1958. nesinhronizovan | colspan="2" align="center" |Četverostepeni, djelomično sinhronizovan (2, 3. i 4. brzina) |- |"Slobodni hod": | colspan="3" align="center" |Ručno blokirajući u svim brzinama za vožnju naprijed |- |Kvačilo: | colspan="3" align="center" |Suho kvačilo s jednom pločom |- |Prednja osovina: | colspan="3" align="center" |Nezavisno ogibljenje, dvostruka poprečna ramena, poprečna lisnata opruga |- |Zadnja osovina: | colspan="3" align="center" |Kruta osovina s uzdužnim ramenima i visoko postavljenom poprečnom lisnatom oprugom |- |Gume: | colspan="3" align="center" |5,90–15 (Kombi: 6,4–15) |- |Kočnice: | align="center" |Naprijed i nazad Simplex (širina 35 mm) | colspan="2" align="center" |Hidraulične; naprijed Duplex, nazad Simplex (širina 50 mm) |- |Akumulator: | colspan="3" align="center" |6 V |- |Dimenzije (D/Š/V): | colspan="3" align="center" |4300 / 1520 / 1450 mm (Limuzina) 4360 / 1570 / 1350 mm (Sport) |- |Masa (prazno vozilo): | colspan="3" align="center" |Limuzina: 920 kg Camping: 1020 kg Kombi: 1050 kg |} == Izvještaji s testiranja == Časopis ''[[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]]'' testirao je 1959. limuzinu Wartburg 311.<ref>''Test: AWE 311 – Wartburg 1959.'' In: ''[[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]]'' 11/1959, S. 454–456.</ref> Istaknuti su nisko težište i općenito vrlo direktno ponašanje u vožnji. Estetski oblikovan automobil dobio je na atraktivnosti zahvaljujući novoj maski hladnjaka i sjajnom laku od sintetičke smole. Kritike su upućene na previše kruto ogibljenje (lisnate opruge) s obzirom na loše stanje tadašnjih cesta, kao i na loš kvalitet metlica brisača. Također je upozoreno na prilično veliku vlastitu težinu u međunarodnom poređenju. Buka motora u kabini ocijenjena je kao preglasna, sjedišta u standardnoj verziji kao zamarajuća, a primijećena je i sklonost kočnica pregrijavanju i škripanju. Zimi 1962/1963. godine, KFT je testirao Wartburg 1000 pri jakom mrazu. Utvrđeno je dobro paljenje motora, ali nedovoljan kapacitet grijanja i preduga faza zagrijavanja motora s novim sistemom hlađenja putem pumpe. Karakteristike motora od 45 KS i ponašanje u vožnji ocijenjeni su pozitivno, dok su velika masa praznog vozila, veliki krug okretanja i previše tvrdo ogibljenje ponovo kritikovani.<ref>''Kraftfahrzeugtechnik erprobte Wartburg 10000.'' In: ''[[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]]'' 3/1963, S. 105–107.</ref> Prilikom testiranja modela 311/9 de Luxe 1964, dodano je da su sile pritiska na pedale kvačila i kočnica kod Wartburga općenito previsoke. Kod karavana je uočena sklonost proklizavanju prednjih točkova pri kretanju na uzbrdicama, kao i nešto veća tendencija ka preupravljanju u odnosu na limuzinu, dok je problem brzog prljanja zadnjeg stakla ostao neriješen. Zahvaljujući izmijenjenom prijenosnom omjeru, bila je moguća vožnja s manje mijenjanja brzina, a puno opterećenje vozila se jedva osjetilo na performansama motora. Izmjerena maksimalna brzina iznosila je 112 km/h, uz prosječnu potrošnju goriva od 9,9 l/100 km.<ref>''Kraftfahrzeugtechnik beurteilt Wartburg 1000 Kombi de Luxe.'' In: ''[[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]].'' 6/1964, S. 228–229.</ref> == Motosport == [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-A0902-0001-002,_III._Internationale_Automobil-Rallye_B.jpg|mini|[[Kurt Otto (trkački vozač)|Kurt Otto]] u svom Wartburgu 311 Rallye]] Wartburg 311 je u svoje vrijeme bio veoma uspješan u motosportu. [[Kurt Otto (trkački vozač)|Kurt Otto]] je 1959. ostvario ukupnu pobjedu na reliju ''Hanseat'' na stazi [[Nürburgring]]. Sa uvođenjem jačeg motora (Wartburg 1000), ostvarena je prva pobjeda u klasi na reliju ''Semperit'' u Austriji 1962. godine.<ref>''Sieg bei der internationalen Semperit-Rallye!'' In: ''Kraftfahrzeugtechnik'' 8/1962, S. 348.</ref> Iste godine uslijedile su pobjede u klasi na relijima ''Alpenfahrt'' i ''Reli Bugarska''.<ref>''Große Erfolge auf Wartburg 312 bei der Bulgarien-Rallye und der Österreich-Alpenfahrt.'' In: ''Kraftfahrzeugtechnik'' 9/1962, S. 384.</ref> Godine 1959, na reliju ''Rallye Mitternachtssonne'' (Ponoćno sunce), uspješno je testiran četverocilindrični četverotaktni [[bokser motor]] zapremine 1100 cm³ i snage 45 KS, koji je razvijen u Eisenachu, ali taj motor nikada nije ušao u serijsku proizvodnju. == Literatura == * Michael Stück: ''Wartburg 311.'' TIM Verlag, Berlin 1999, ISBN 3-933451-04-3. * ''Typ Wartburg – ein neuer PKW aus Eisenach.'' U: [[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]] 2/1956, S. 55–58. * ''Vergaserprobleme beim Zweitaktmotor, 2) AWE 311 Wartburg.'' U: ''Kraftfahrzeugtechnik'' 4/1958, S. 128–133. * Frank Rönicke: ''Wartburg 311/313/1000.'' Motorbuch Verlag, Stuttgart 2014, ISBN 978-3-613-03630-7. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Industrieverband Fahrzeugbau]] [[Kategorija:Wartburg automobili]] nx0jnb7t9rxpf4t5qn82jji85d304b9 3841240 3841238 2026-05-07T00:23:31Z Arnel 102555 3841240 wikitext text/x-wiki {{Infokutija automobil | ime = Wartburg 311 | slika = Wartburg 311 (1963) 02.jpg | proizvođač = [[Wartburg (automobil)|Wartburg]] | marka = [[Wartburg (automobil)|Wartburg]] | model = 311 | proizvodnja = 1955–1965. | klasa = [[Srednja klasa]] | karoserija = [[Limuzina]], [[Karavan]], [[Coupé]], [[Kabriolet]], [[Vojno vozilo|Kübelwagen]], [[Pickup]] | motor = [[Dvotaktni motor]]:<br />0,9–1,0 l<br />(27–37 kW) | dužina = 4300 mm | širina = 1570 mm | visina = 1450 mm | međuosovinski_razmak = 2450 mm | težina = 960 kg (od 1961: 920 kg)<ref>''Trabant und Wartburg verbessert.'' In: [[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]] 05/1961, S. 197.</ref> | produkcija = 1956–1965 | prethodnik = [[IFA F9]] | nasljednik = [[Wartburg 312]] }} '''Wartburg 311''' bio je putnički automobil opremljen [[Trocilindrični motor|trocilindričnim]] [[Dvotaktni motor|dvotaktnim motorom]], koji se proizvodio u [[Automobilwerk Eisenach]] od 1955. do 1965. godine. Nakon povećanja radne zapremine motora 1962, modelu je dodan naziv Wartburg 1000. Gotovo bez vanjskih promjena, proizvodnja je nastavljena do 1967. kroz dalji razvoj verzije poznate kao [[Wartburg 312]]. Modeli [[Wartburg 313]] i Wartburg 312-300 nastali su kao njegove sportske varijante.<ref>''Wartburg siegte im Schönheitswettbewerb.'' u: [[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]] 1/1959, str. 36</ref> Zahvaljujući karoseriji koja se smatrala estetski privlačnom, praktičnom dizajnu i širokom spektru varijanti, Wartburg 311 postigao je veću međunarodnu prepoznatljivost nego bilo koji drugi automobil iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].<ref>''Wartburg in Frankreich getestet.'' u: [[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]] 7/1958, str. 242.</ref> Model se dobro prodavao i na zapadnim tržištima, zbog čega je bio od izuzetne važnosti za devizne prihode države. Glavni nedostatak bila je zastarjela šasija koja je zahtijevala često održavanje, a koja je zamijenjena novim dizajnom tek kod nasljednika, modela [[Wartburg 312|312]]. Ukupno je proizvedeno 247.368 primjeraka modela Wartburg 311. == Historija razvoja == Kao nekadašnja tvornica za proizvodnju [[BMW]] automobila, tvornica automobila u [[Eisenach|Eisenachu]] je nakon Drugog svjetskog rata u početku nastavila proizvoditi veće automobile sa šestocilindričnim četverotaktnim motorima. Godine 1953. vlada Istočne Njemačke odlučila je preseliti proizvodnju znatno manjeg modela [[IFA F 9]], opremljenog trocilindričnim dvotaktnim motorom, iz [[Zwickau|Zwickaua]] u Eisenach, čime je okončana proizvodnja EMW modela koji su se prethodno proizvodili u Eisenachu. Prvobitno je resorno ministarstvo od Centra za istraživanje i razvoj u Karl-Marx-Stadtu naručilo dalji razvoj modela F9, sa karoserijom slične veličine i dvoja vrata.<ref name="Kirchberg" /> Odgovarajući prototip, F9/P iz 1954, svojim je dizajnom i pontonskom karoserijom već bio vrlo sličan kasnijem Wartburgu 311, ali je bio kraći i imao je samo dvoja vrata.<ref name="Oswald2" /> Martin Zimmermann, upravnik fabrike AWE, nije bio naklonjen tom konceptu. Bez zvaničnog "odobrenja za planiranje", fabrika je na vlastitu inicijativu i u veoma kratkom roku odlučila proizvesti alternativni dizajn sa međuosovinskim razmakom dužim za 100 mm i karoserijom sa četvero vrata (dizajner: [[Hans Fleischer]]).<ref>''Hans Fleischer Entwerfer und Gestalter im VEB Automobilwerk Eisenach.'' u: ''[[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]].'' 3/1968, str. 90.</ref> Fabrika je dobila podršku javnosti i veoma pozitivne reakcije u štampi. Takav vid samoinicijative u to je vrijeme još uvijek bio moguć, jer vladajuća partija (SED) nije dosljedno provodila svoje pravo na apsolutno vodstvo sve do 8. kongresa stranke 1971. godine. Ipak, upravnik Zimmermann je zbog razvoja ovog vozila, koji se smatrao "razvojem na crno", kažnjen disciplinskom novčanom kaznom od 5.000 istočnonjemačkih maraka.<ref name="Kirchberg2">Peter Kirchberg: ''Plaste, Blech und Planwirtschaft.'' Nicolai-Verlag, Berlin 2000, ISBN 3-87584-027-5.</ref> Međutim, državni vrh je načelno bio otvoren za brzu promjenu modela, s obzirom na to da je kompanija [[Auto Union GmbH]] još od 1955. vodila tužbu protiv njih. U oktobru 1955. proizvedena je probna serija od 162 vozila, dok je puna serijska proizvodnja započela u januaru 1956. godine. Nova, veća karoserija, montirana na šasiju modela F9 koja je produžena za 100 mm, nudila je prostran prtljažnik i sjedala za pet osoba, što je zahtijevalo povećanje snage motora. Opsežne izmjene, koje su uključivale i redizajn komore za sagorijevanje, rezultirale su povećanjem snage za 5 KS te maksimalnim obrtnim momentom od 81,4 Nm (8,3 kgm). Taj se moment postizao već pri 2200 obr/min, što je Wartburgu davalo određenu živahnost u vožnji. Još jedna novina bila je ojačana zadnja osovina s teleskopskim amortizerima. Posebne pohvale dobili su veliki, zakrivljeni vjetrobrani sprijeda i straga, zasnovani na principu panoramskog okvira karoserije. Ipak, nova i elegantno oblikovana karoserija nije mogla sakriti činjenicu da je zadržana konstrukcija s okvirom (šasijom) rezultirala relativno velikom težinom. Takva nepromijenjena šasija zahtijevala je mnogo održavanja i više nije bila u skladu s tadašnjim tehničkim trendovima. Naziv 311, kao i kod kasnijih modela (313, 312, 353 i prototipova), nastavlja tradiciju BMW-a; svi modeli BMW-a i EMW-a proizvedeni u Eisenachu imali su trocifrene oznake koje su počinjale brojem "3" (tako je model F9 u Eisenachu vođen kao EMW 309).<ref>309-Ersatzteilenummern, beispielsweise auf Getrieben auch der frühen Baujahre des 311</ref> Do 1955. Wartburg je interno bio poznat kao EMW 311. Odabrani komercijalni naziv bio je omaž prvom automobilu koji je fabrika u Eisenachu proizvela 1898, a koji je inspiraciju dobio po dvorcu [[Wartburg]] koji se nalazi iznad grada. == Ažuriranja modela == Konstrukcija sa šasijom (okvirom) omogućila je proizvodnju modela Wartburg 311 u različitim oblicima karoserije bez većih poteškoća, što je rezultiralo neuobičajeno širokim spektrom varijanti. Najznačajnije tehničke promjene tokom proizvodnog perioda bile su uvođenje sinhronizovanog mjenjača od 1958. (izuzev prve brzine)<ref>''Wartburg-Synchrongetriebe.'' u: ''Kraftfahrzeugtechnik'' 1/1959, str. 21.</ref> i postepeno povećanje snage motora. Snaga je 1961. povećana na 40 KS, nakon čega je 1962. uslijedilo uvođenje motora s povećanom radnom zapreminom od 992 cm³, koji je razvijao 45 KS.<ref>''Der "Wartburg" Modell 1962.'' u: ''Kraftfahrzeugtechnik'' 3/1962, str. 94–100 und Titelbild.</ref> Vozila s jačim motorom prvobitno su nosila oznaku [[Wartburg 312]], ali je naziv ubrzo promijenjen u Wartburg 1000. Oznaka 312 tada je bila ograničena samo na motor, ali je ponovo uvedena za kompletan model od 1965. godine. Eksterijer je prepoznatljiv po rešetki hladnjaka koja je modifikovana krajem 1958. po uzoru na sportski tip [[Wartburg 313|313]]. U istom periodu poboljšane su kočnice uvođenjem dvostrukih kočnica na prednje točkove. Od kraja 1959. primjenjivane su mekše lisnate opruge, a upravljanje je postalo lakše. Wartburg je tada dobio asimetrična kratka svjetla, a mehanizam zaključavanja rezervoara za gorivo je pojednostavljen. Zbog nepouzdanosti je napušten centralni sistem podmazivanja, što je povećalo potrebu za održavanjem šasije. Godine 1962. uveden je savremeni sistem grijanja svježim zrakom. Motor od 1000 cm³ iz 1962. dobio je oznaku kvaliteta "Q" (vrhunski kvalitet), jer se smatrao superiornijim u odnosu na zapadnonjemačke dvotaktne motore kompanije [[Auto Union GmbH]], pokazujući minimalne kvarove i nakon 100.000 pređenih kilometara. Ovaj motor se koristio i u dostavnom vozilu [[Barkas B 1000]], te jedno vrijeme u poljskoj '''[[Syrena|Syreni]]'''. Sa uvođenjem jačeg motora, [[termosifonsko hlađenje]] zamijenjeno je sistemom sa cirkulacionom pumpom, a ugrađen je i prigušivač usisnog zvuka. Model iz 1963. vanjski se isticao zbog izmijenjenih zadnjih svjetala; također je, između ostalog, imao sistem za pranje vjetrobranskog stakla, nova sjedišta i učvršćenja za sigurnosne pojaseve na prednjim sjedištima. Poboljšanja iz 1964. uključivala su pogonsko vratilo s dvostrukim zglobom, igličaste ležajeve za gornji ležaj klipa, fleksibilniji nosač motora i automatsko podešavanje kočnica. Neke inovacije, poput sistema za ubrizgavanje benzina testiranog 1958, nikada nisu ušle u serijsku proizvodnju. Razlog je bio nedostatak kapaciteta istočnonjemačke elektroindustrije da proizvede potrebne komponente bez kršenja međunarodnih patenata. == Asortiman modela == === 311/0 standardna limuzina === Ovaj tip je činio glavninu proizvodnje sa 130.411 proizvedenih primjeraka.<ref name="MStück">Michael Stück: ''Wartburg 311.'' TIM Verlag, Berlin 1999, ISBN 3-933451-04-3, S. 99.</ref> Uglavnom je bio dostupan u jednoj boji ili s krovom u kontrastnoj boji. Proizvodnja je počela 1955. i završila 1965. godine. Cijena novog vozila iznosila je 14.700 istočnonjemačkih maraka (DDR-Mark).<ref name="Oswald">Werner Oswald: ''Kraftfahrzeuge der DDR.'' Motorbuch Verlag, Stuttgart, 2. Auflage 2000, ISBN 3-613-01913-2.</ref> Određeni broj limuzina isporučen je iz fabrike u bojama Narodne policije (''[[Volkspolizei]]''), nakon čega su opremljeni kao patrolna vozila s radiostanicama.<gallery mode="packed" caption="Wartburg 311 Standard"> Datoteka:Wartburg_311_(1963)_01.jpg|Prednji dio limuzine (model iz 1963) Datoteka:Wartburg_311_(1963)_04.jpg|Zadnji dio limuzine Datoteka:Wartburg_(7907320432).jpg|Varijanta s krovom u drugoj boji Datoteka:Wartburg_311_Limousine_Funkstreifenwagen.jpg|Patrolno vozilo ''[[Volkspolizei]]'' iz 1960. </gallery> === 311/1 luksuzna limuzina === Luksuzna limuzina (''Luxuslimousine'') imala je niz dodatnih detalja. Izvana se isticala dvobojnom završnom obradom odvojenom hromiranim letvicama. Ostale karakteristike koje su je razlikovale od standardne verzije uključivale su ukrasne prstenove na točkovima, hromirani nastavak auspuha, naslone za ruke integrisane u ručke vrata, visokokvalitetne vunene presvlake, podne obloge od velura i podesive naslone sjedišta.<ref name="Frühjahrsmesse 1958">''Der volkseigene Fahrzeugbau auf der Leipziger Frühjahrsmesse 1958.'' In: ''Kraftfahrzeugtechnik'' 3/1958, S. 95–98.</ref> Od 1957. do 1965. izgrađeno je 55.660 ovih vozila.<ref name="MStück" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg311_3.JPG|Wartburg 311/1 (verzija iz 1959) Datoteka:Wartburg-2006-04.jpg|Wartburg (311/1) 1000 iz perioda 1962–1965 Datoteka:Wartburg_311_de_Luxe_mit_Dübener_Ei.jpg|Wartburg 311/1 s prikolicom [[Dübener Ei]] </gallery> === 311/2 kabriolet === Kabriolet je imao dvoja vrata i četiri sjedišta. Ova luksuzna vozila s kožnim enterijerom izrađivana su u fabrici karoserija u [[Dresden|Dresdenu]] (''[[VEB Karosseriewerk Dresden]]''). Od 1956. do 1960. proizvedeno je 2.670 primjeraka.<ref name="MStück" /> Proizvodnja je obustavljena u korist modela 311/3 (Coupé).<gallery mode="packed"> Datoteka:Saxony_Classic_Rallye_2010_-_Wartburg_311-2_1956_(aka).jpg|Wartburg 311/2 iz 1956. Datoteka:Heimweh_13-016.jpg|Unutrašnjost (kokpit) modela 311/2 </gallery> === 311/3 Coupé === Od 1957. godine fabrika u [[Meerane|Meeraneu]] proizvodila je Wartburg 311 kao [[kupe]]. Zbog potreba za proizvodnjom Trabanta, proizvodnja je 1959. premještena u Dresden. Uslijedio je novi dizajn sa zakrivljenim dvobojnim lakiranjem, koji se smatra jednim od najharmoničnijih dizajna tog vremena. Veliko panoramsko zadnje staklo bilo je iz jednog dijela samo u ranim godinama proizvodnje. Do 1965. godine proizvedeno je 5.487 primjeraka.<ref name="MStück" /><gallery mode="packed"> Datoteka:1960_VEB_IFA_Wartburg_Type_311-300_Coupé_pic1.JPG|Wartburg 311/3 Datoteka:Wartburg_311_Coupe_Rallye_Rudolf_Caracciola-20190914-RM-164205.jpg|Bočni profil Coupéa </gallery> === 311/4 patrolno vozilo (Kübelwagen) === Vozilo je dizajnirano kao kabriolet u vojnom (''Kübel'') stilu i proizvodilo se u Dresdenu specijalno za potrebe [[Volkspolizei|Narodne policije]] i [[Nacionalna narodna armija|Nacionalne narodne armije]] (NVA). Prema nekim izvorima, od 1959. do 1964. proizveden je 791 primjerak.<ref name="MStück" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg_(7907185022).jpg|Wartburg 311/4 Kübelwagen Datoteka:Wartburg_311-4_Kübelwagen_Bild2.jpg|Prednji dio modela iz 1961. </gallery> === 311/5 kamping limuzina === Ovo je bio luksuzni karavan s četvera vrata. Naziv "Camping" korišten je kako bi se naglasila namjena za slobodno vrijeme i porodice. Karakterisali su ga veliki platneni sklopivi krov, bočni panoramski prozori i sjedišta koja su se mogla pretvoriti u ležaj. Od 1956. do 1965. proizvedeno je 8.362 vozila.<ref name="MStück2" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg-311-Camping-Limousine.JPG|Wartburg 311/5 s panoramskim bočnim prozorima Datoteka:Wartburg_311-5.jpg|Rana verzija šeme boja i letvica </gallery> === 311/6 limuzina (volan na desnoj strani) === Za izvozna tržišta sa saobraćajem na lijevoj strani, ova verzija je u periodu od 1961. do 1964. proizvedena u 737 primjeraka.<ref name="MStück3" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg_311_Reg_1966_pic_1972.jpg|Wartburg 311/6 s volanom na desnoj strani </gallery> === 311/7 brzi transporter (pick-up) === Ovaj model je nastao u [[VEB Karosseriewerke Halle|fabrici u Halleu]] kako bi se ublažio nedostatak malih dostavnih vozila u DDR-u. Karakterističan je po zaobljenom zadnjem kraju u ranim verzijama, koji je kasnije zamijenjen praktičnijom kockastom nadogradnjom. Do 1965. proizvedeno je ukupno 4.938 primjeraka.<ref name="MStück2" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg_Schnelltransporter_mit_Anhänger_3.jpg|Wartburg 311/7 s prikolicom </gallery> === 311/8 limuzina sa sklopivim krovom === Standardne i luksuzne limuzine nudile su se pod oznakama 311/008, odnosno 311/108, s velikim platnenim sklopivim krovom (''Faltdach''). Ova varijanta je danas veoma popularna među kolekcionarima oldtimera. Godine 1964. prešlo se na čelični šiber (klizni krov), koji je nudio veću sigurnost, lakše rukovanje i održavanje, ali i manji otvor u odnosu na platnenu verziju.<ref>''Der „Wartburg 1000“ 1964.'' In: Kraftfahrzeugtechnik 3/1964, S. 109–110.</ref> U periodu od 1956. do 1965. proizvedeno je ukupno 14.749 ovih vozila.<ref name="MStück4" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg_311_grey.JPG|Wartburg 311/8 sa zatvorenim sklopivim krovom </gallery> === 311/9 karavan (kombi) === Karavan s dvoja vrata proizvodio se u Halleu od 1955. godine. Godine 1964. zadnji dio je redizajniran, a vrata prtljažnika su se počela otvarati prema gore. Karavan je imao ojačane opruge i drugačiji prenosni omjer, što je smanjilo maksimalnu brzinu na 100–105 km/h.<ref>''Kraftfahrzeugtechnik beurteilt Wartburg 1000 Kombi de Luxe.'' In: ''Kraftfahrzeugtechnik.'' 6/1964, S. 228–229.</ref> Proizvedeno je 23.568 primjeraka.<ref name="MStück2" /><gallery mode="packed"> Datoteka:Wartburg_311-combi.JPG|Wartburg 311/9 (rani model sa zaobljenim krajem) Datoteka:Wartburg-2006-06.jpg|Wartburg 311/9 (noviji model iz 1964) </gallery> === Graciela GW === Od 1962. do 1964. godine, Wartburg 311 se montirao u [[Argentina|Argentini]] koristeći CKD komplete (dijelove za sastavljanje) zasnovane na izvoznoj verziji modela 311. Montažu je vršila kompanija DINFIA u regiji [[Córdoba (Argentina)|Cordoba]]. Vozilo se na tržištu pojavilo pod nazivom [[Graciela]]-Wartburg, odnosno Graciela GW. Vizuelno se razlikovalo od originala samo po drugačijoj maski hladnjaka i amblemu marke sa skraćenicom "GW". Proizvedeno je približno 2.200 primjeraka.<ref>{{Internetquelle|autor=Lars Büttner|url=http://www.wartburg-service.de/wordpress_36-de/wordpress/wp-content/uploads/2014/03/institec.pdf|titel=Graciela, der argentinische Wartburg|abruf=2020-11-09}}</ref><gallery mode="packed"> Datoteka:Graciela_W.jpg|Argentinski [[Graciela]] GW (1962–1964) </gallery> === Prototipovi === * '''311 Bellevue''': varijanta s dvoja vrata. * '''311 Cabrio''': dizajn fabrike u Dresdenu s panoramskim staklom. * '''311/1000''': karavan s kliznim vratima. * '''314 P100''': limuzina s četvera vrata i stepenastim zadnjim dijelom. == Rasprostranjenost == Zbog ograničene [[Dostupnost automobila u DDR-u|dostupnosti novih automobila u DDR-u]], ali i zahvaljujući konstrukciji sa šasijom koja je bila pogodna za popravke, relativno mali broj Wartburga 311 završio je na otpadu. Često su nakon dostizanja granice istrošenosti bivali uskladišteni ili potpuno restaurirani. Na domaćem tržištu Istočne Njemačke prodato je skoro 180.000 primjeraka modela Wartburg 311/312, od kojih je 1985. još uvijek bilo registrovano čak 127.000 komada.<ref>Peter Kirchberg: ''Plaste, Blech und Planwirtschaft.'' Nicolai-Verlag, Berlin 2000, S. 716, 725</ref> Izvan granica Istočne Njemačke, pored Mađarske, Wartburg 311 bio je naročito prisutan u Finskoj (koja je pripadala nesocijalističkom tržištu), gdje je 1963. prodan deset-hiljaditi primjerak.<ref>''Test: AWE 311 – Wartburg 1959.'' In: ''[[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]]'' 8/1963, S. 316.</ref> == Tehnički podaci == {| class="wikitable" style="font-size: 85%;" | colspan="4" align="center" bgcolor="#F9F9F9" |'''Tehnički podaci: Wartburg 311, Wartburg 1000 i Wartburg 313 (Sport)''' |- ! width="25%" |Model ! width="25%" |Wartburg 311 (1955) ! width="25%" |Wartburg 311 (1961) ! width="25%" |od 1962. ("Wartburg 1000") |- |Motor: | colspan="3" align="center" |Trocilindrični, dvotaktni benzinski motor sa karburatorom i povratnim ispiranjem |- |Radna zapremina: | colspan="2" align="center" |900 cm³ | align="center" |992 cm³ |- |Prečnik cilindra: | colspan="2" align="center" |70 mm | align="center" |73,5 mm |- |Hod klipa: | colspan="3" align="center" |78 mm |- |Kompresija: | align="center" |1:6,6 do 6,8 | align="center" |1:7,3 do 7,5 | align="center" |1:7,3 do 7,5 |- |Snaga: | align="center" |27 kW (37 KS) pri 4000 obr/min | align="center" |29 kW (40 KS) pri 4000 obr/min Sport-313: 37 kW (50 KS) | align="center" |33 kW (45 KS) pri 4250 obr/min |- |Maks. obrtni moment: | align="center" |81 Nm (8,3 mkp) pri 2200 obr/min | align="center" |83 Nm (8,5 mkp) pri 2200 obr/min | align="center" |93 Nm (9,5 mkp) pri 2200 obr/min |- |Gorivo (oktanski broj): | align="center" |2-taktna mješavina VK 72 | colspan="2" align="center" |2-taktna mješavina VK 79 |- |Ulje: | colspan="3" align="center" |[[Dvotaktol|Dvotaktno ulje]] |- |Hlađenje: | colspan="2" align="center" |Vodeno ([[termosifonsko hlađenje]] s ventilatorom) | align="center" |Vodeno hlađenje (pumpa) |- |Omjer mješavine: | align="center" |1:25 | align="center" |1:33 1/3 (za 313 uvijek 1:25) | align="center" |1:33 1/3 (od 1964. 1:50) |- |Maksimalna brzina: | colspan="2" align="center" |115 km/h Kombi: 100 km/h Sport: 140 km/h | align="center" |125 km/h Kombi: 105 km/h |- |Prosječna potrošnja: | align="center" |9,8 l/100 km | align="center" |9,7 l/100 km | align="center" |9,5 l/100 km |- |Karburator: | colspan="3" align="center" |BVF (Berliner Vergaser-Fabrik) |- |Mjenjač: | align="center" |do januara 1958. nesinhronizovan | colspan="2" align="center" |Četverostepeni, djelomično sinhronizovan (2, 3. i 4. brzina) |- |"Slobodni hod": | colspan="3" align="center" |Ručno blokirajući u svim brzinama za vožnju naprijed |- |Kvačilo: | colspan="3" align="center" |Suho kvačilo s jednom pločom |- |Prednja osovina: | colspan="3" align="center" |Nezavisno ogibljenje, dvostruka poprečna ramena, poprečna lisnata opruga |- |Zadnja osovina: | colspan="3" align="center" |Kruta osovina s uzdužnim ramenima i visoko postavljenom poprečnom lisnatom oprugom |- |Gume: | colspan="3" align="center" |5,90–15 (Kombi: 6,4–15) |- |Kočnice: | align="center" |Naprijed i nazad Simplex (širina 35 mm) | colspan="2" align="center" |Hidraulične; naprijed Duplex, nazad Simplex (širina 50 mm) |- |Akumulator: | colspan="3" align="center" |6 V |- |Dimenzije (D/Š/V): | colspan="3" align="center" |4300 / 1520 / 1450 mm (Limuzina) 4360 / 1570 / 1350 mm (Sport) |- |Masa (prazno vozilo): | colspan="3" align="center" |Limuzina: 920 kg Camping: 1020 kg Kombi: 1050 kg |} == Izvještaji s testiranja == Časopis ''[[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]]'' testirao je 1959. limuzinu Wartburg 311.<ref>''Test: AWE 311 – Wartburg 1959.'' In: ''[[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]]'' 11/1959, S. 454–456.</ref> Istaknuti su nisko težište i općenito vrlo direktno ponašanje u vožnji. Estetski oblikovan automobil dobio je na atraktivnosti zahvaljujući novoj maski hladnjaka i sjajnom laku od sintetičke smole. Kritike su upućene na previše kruto ogibljenje (lisnate opruge) s obzirom na loše stanje tadašnjih cesta, kao i na loš kvalitet metlica brisača. Također je upozoreno na prilično veliku vlastitu težinu u međunarodnom poređenju. Buka motora u kabini ocijenjena je kao preglasna, sjedišta u standardnoj verziji kao zamarajuća, a primijećena je i sklonost kočnica pregrijavanju i škripanju. Zimi 1962/1963. godine, KFT je testirao Wartburg 1000 pri jakom mrazu. Utvrđeno je dobro paljenje motora, ali nedovoljan kapacitet grijanja i preduga faza zagrijavanja motora s novim sistemom hlađenja putem pumpe. Karakteristike motora od 45 KS i ponašanje u vožnji ocijenjeni su pozitivno, dok su velika masa praznog vozila, veliki krug okretanja i previše tvrdo ogibljenje ponovo kritikovani.<ref>''Kraftfahrzeugtechnik erprobte Wartburg 10000.'' In: ''[[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]]'' 3/1963, S. 105–107.</ref> Prilikom testiranja modela 311/9 de Luxe 1964, dodano je da su sile pritiska na pedale kvačila i kočnica kod Wartburga općenito previsoke. Kod karavana je uočena sklonost proklizavanju prednjih točkova pri kretanju na uzbrdicama, kao i nešto veća tendencija ka preupravljanju u odnosu na limuzinu, dok je problem brzog prljanja zadnjeg stakla ostao neriješen. Zahvaljujući izmijenjenom prijenosnom omjeru, bila je moguća vožnja s manje mijenjanja brzina, a puno opterećenje vozila se jedva osjetilo na performansama motora. Izmjerena maksimalna brzina iznosila je 112 km/h, uz prosječnu potrošnju goriva od 9,9 l/100 km.<ref>''Kraftfahrzeugtechnik beurteilt Wartburg 1000 Kombi de Luxe.'' In: ''[[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]].'' 6/1964, S. 228–229.</ref> == Motosport == [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-A0902-0001-002,_III._Internationale_Automobil-Rallye_B.jpg|mini|[[Kurt Otto (trkački vozač)|Kurt Otto]] u svom Wartburgu 311 Rallye]] Wartburg 311 je u svoje vrijeme bio veoma uspješan u motosportu. [[Kurt Otto (trkački vozač)|Kurt Otto]] je 1959. ostvario ukupnu pobjedu na reliju ''Hanseat'' na stazi [[Nürburgring]]. Sa uvođenjem jačeg motora (Wartburg 1000), ostvarena je prva pobjeda u klasi na reliju ''Semperit'' u Austriji 1962. godine.<ref>''Sieg bei der internationalen Semperit-Rallye!'' In: ''Kraftfahrzeugtechnik'' 8/1962, S. 348.</ref> Iste godine uslijedile su pobjede u klasi na relijima ''Alpenfahrt'' i ''Reli Bugarska''.<ref>''Große Erfolge auf Wartburg 312 bei der Bulgarien-Rallye und der Österreich-Alpenfahrt.'' In: ''Kraftfahrzeugtechnik'' 9/1962, S. 384.</ref> Godine 1959, na reliju ''Rallye Mitternachtssonne'' (Ponoćno sunce), uspješno je testiran četverocilindrični četverotaktni [[bokser motor]] zapremine 1100 cm³ i snage 45 KS, koji je razvijen u Eisenachu, ali taj motor nikada nije ušao u serijsku proizvodnju. == Literatura == * Michael Stück: ''Wartburg 311.'' TIM Verlag, Berlin 1999, ISBN 3-933451-04-3. * ''Typ Wartburg – ein neuer PKW aus Eisenach.'' U: [[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]] 2/1956, S. 55–58. * ''Vergaserprobleme beim Zweitaktmotor, 2) AWE 311 Wartburg.'' U: ''Kraftfahrzeugtechnik'' 4/1958, S. 128–133. * Frank Rönicke: ''Wartburg 311/313/1000.'' Motorbuch Verlag, Stuttgart 2014, ISBN 978-3-613-03630-7. == Reference == {{Refspisak}} {{Putnički automobili IFA}} [[Kategorija:Industrieverband Fahrzeugbau]] [[Kategorija:Wartburg automobili]] pbgvs3i0u3gsg05aij1i3m3reybjgp1 10 534013 3841239 2026-05-07T00:22:03Z Arnel 102555 Nova stranica: {{Navkutija | ime = IFA vozila | naslov = [[Industrieverband Fahrzeugbau]] (IFA) – Putnički automobili i laka dostavna vozila | stanje = {{{stanje|collapsed}}} | podaciklasa = hlist | slika = [[Datoteka:IFA Logo.svg|50px|IFA Logo]] | grupa1 = Putnički automobili | podaci1 = * [[EMW 327]] * [[EMW 340]] * [[Sachsenring P 240]] * [[IFA F8]] * [[IFA F9]] * [[AWZ P70]] * [[Trabant (automobil)|Trabant]] ([[Trabant P50|P 50]], [[Trabant 600|600]], Trabant... 3841239 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = IFA vozila | naslov = [[Industrieverband Fahrzeugbau]] (IFA) – Putnički automobili i laka dostavna vozila | stanje = {{{stanje|collapsed}}} | podaciklasa = hlist | slika = [[Datoteka:IFA Logo.svg|50px|IFA Logo]] | grupa1 = Putnički automobili | podaci1 = * [[EMW 327]] * [[EMW 340]] * [[Sachsenring P 240]] * [[IFA F8]] * [[IFA F9]] * [[AWZ P70]] * [[Trabant (automobil)|Trabant]] ([[Trabant P50|P 50]], [[Trabant 600|600]], [[Trabant 601|601]], [[Trabant 1.1|1.1]]) * [[Wartburg (automobil)|Wartburg]] ([[Wartburg 311|311]], [[Wartburg 312|312]], [[Wartburg 313|313]], [[Wartburg 353|353]], [[Wartburg 1.3|1.3]]) | grupa2 = Laka dostavna vozila | podaci2 = * [[Framo]] ([[Framo V 501|V 501]], [[Framo V 901|V 901]]) * [[VEB Barkas-Werke|Barkas]] ([[Barkas V 901/2|V 901/2]], [[Barkas B 1000|B 1000]]) | grupa3 = Ostala vozila | podaci3 = * [[Duo (vozilo)|DUO]] * [[EMW 325]] * [[IFA P1]] * [[IFA P2M]] * [[IFA P2S]] * [[IFA P3]] * [[AWE Rennsportwagen]] * [[Melkus]] ([[Melkus RS 1000|RS 1000]], [[Melkus PT 73 Spyder|PT 73 Spyder]], [[SRG MT 77]]) }} <noinclude> [[Kategorija:Navigacijske kutije za modele automobila|IFA]] </noinclude> 6p15n1gsisa274evbmo3zo2x5y45yer 0 534014 3841253 2026-05-07T01:58:54Z Bosancica by MK 173186 Tekst preveden sa wikipedia en 3841253 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Amos Tversky | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1937|3|16}} | mjesto_rođenja = [[Haifa]], [[Izrael]] (tada [[Britanski mandat u Palestini]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1996|6|2|1937|3|16}} | mjesto_smrti = [[Stanford (Kalifornija)|Stanford]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Izraelsko, Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Kognitivna psihologija]] * [[Matematička psihologija]] * [[Ekonomija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Hebrejski univerzitet u Jerusalemu]] * [[Univerzitet Stanford]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Hebrejski univerzitet u Jerusalemu]] * [[Univerzitet u Michiganu]] }} | doktorski_mentor = [[Clyde Coombs]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = {{Plainlist| * [[Daniel Kahneman]] * [[Richard Thaler]] * [[Bihevioralna ekonomija|Bihevioralna ekonomija]] }} | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Teorija izgleda]] * [[Kognitivna pristrasnost|Kognitivne pristrasnosti]] * Heuristika u odlučivanju * Efekat uokvirivanja }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * MacArthur stipendija (1984) * Grawemeyer nagrada (2002, posthumno) }} | religija = | fusnote = }} '''Amos Nathan Tversky''' (16. mart 1937 – 2. juni 1996) bio je izraelski [[kognitivna psihologija|kognitivni]] i [[matematička psihologija|matematički psiholog]], poznat po istraživanjima [[kognitivna pristrasnost|kognitivnih pristrasnosti]] i procesa donošenja odluka u uslovima [[rizik]]a i neizvjesnosti. Veći dio njegovog ranog rada bio je posvećen teoriji mjerenja. Bio je koautor djela ″Osnove mjerenja″ ({{en|Foundations of Measurement}}), objavljenog u tri toma. Njegova rana saradnja sa [[Daniel Kahneman|Danielom Kahnemanom]] bila je usmjerena na psihologiju predviđanja i procjene vjerovatnoće. Kasnije su zajedno razvili [[teorija izgleda|teoriju izgleda]], koja nastoji objasniti iracionalne [[ekonomija|ekonomske]] odluke i smatra se jednim od osnovnih radova u oblasti [[bihevioralna ekonomija|bihevioralne ekonomije]]. Šest godina nakon Tverskyjeve smrti, [[Daniel Kahneman]] je 2002. dobio [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelovu memorijalnu nagradu za ekonomske nauke]] za istraživanja koja su proizašla iz njihovog zajedničkog rada.<ref name="Altman_2002">{{cite web |url=https://www.nytimes.com/2002/10/10/business/a-nobel-that-bridges-economics-and-psychology.html |title=A Nobel That Bridges Economics and Psychology |last=Altman |first=Daniel | date = 2002 |website=The New York Times |access-date=6. 5. 2026 |language=en }}</ref> Tversky je također sarađivao s brojnim istaknutim istraživačima, uključujući [[Thomas Gilovich|Thomasa Gilovicha]], [[Itamar Simonson|Itamara Simonsona]], [[Paul Slovic|Paula Slovica]] i [[Richard Thaler|Richarda Thalera]]. Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''Review of General Psychology'', svrstan je na 93. mjesto među najcitiranijim psiholozima 20. vijeka, zajedno s [[Edwin Boring|Edwinom Boringom]], [[John Dewey|Johnom Deweyem]] i [[Wilhelm Wundt|Wilhelmom Wundtom]].<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L., III |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |url=http://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent.aspx |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Amos Tversky rođen je u [[Haifa|Haifi]], za vrijeme [[Britanski mandat u Palestina|britanskog mandata u Palestini]] (danas [[Izrael]]), kao sin veterinara Yosefa Tverskog, porijeklom iz [[Poljska|Poljske]], i Jenije Tversky (rođene Ginzburg), socijalne radnice [[Litvanija|litvanskog]] jevrejskog porijekla, koja je kasnije bila izabrana u [[Kneset]], kao zastupnica Mapai (Radničke stranke).<ref name="Green_2016">{{cite web | url=https://www.haaretz.com/jewish/2016-03-16/ty-article/1937-man-who-understood-irrationality-is-born/0000017f-eb68-d3be-ad7f-fb6b29ff0000 | title=1937: A Psychologist Who Shed Light on Our Irrationality Is Born | last=Green | first=David B. | date=2016 | website=Haaretz | access-date=6. 5. 2026 | language=en }}</ref> Imao je jednu sestru, Ruth, koja je bila trinaest godina starija od njega. Prema navodima njegove majke, Tversky je u mnogim oblastima, uključujući [[Matematika|matematiku]], bio uglavnom samouk.<ref name="Poundstone_2010">{{cite book |last=Poundstone |first=William |date=2010 |title=Priceless: The Hidden Psychology of Value |url=https://archive.org/details/pricelesshiddenp0000poun |location=Oxford |publisher=Oneworld |isbn=978-1851687589 |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom srednjoškolskog obrazovanja pohađao je nastavu kod književnog kritičara [[Baruch Kurzweil|Barucha Kurzweila]], a u tom periodu se sprijateljio s učenicom [[Dahlia Ravikovitch|Dahliom Ravikovitch]], koja je kasnije postala nagrađivana pjesnikinja. Diplomirao je na [[Hebrejski univerzitet u Jerusalemu|Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu]] 1961, a doktorat iz [[psihologija|psihologije]] stekao je na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]] u Ann Arboru 1965. Već u tom periodu razvio je istraživačko usmjerenje prema proučavanju prosuđivanja.<ref name="Poundstone_2010" /> == Vojna služba == Nakon završetka srednje škole, Tversky je regrutovan u [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF), gdje je služio je u [[padobran|padobranskoj]] brigadi. Tokom službe bio je i pripadnik i rukovodilac programa [[Nahal]], koji je kombinovao obaveznu vojnu službu s osnivanjem poljoprivrednih naselja.<ref name="Lewis_2017">{{cite book |last=Lewis |first=Michael |date=2017 |title=The Undoing Project: A Friendship That Changed Our Minds |url=https://archive.org/details/undoingprojectfr0000lewi_h8e0 |location=Farmington Hills, Mich |publisher=Thorndike Press |isbn=978-1410497048 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom vojne službe istakao se u izvršavanju zadataka, ostvarivši više od pedeset padobranskih skokova i napredujući do čina [[Kapetan|kapetana]]. Odlikovan je za hrabrost nakon što je tokom vojne vježbe spasio život jednom vojniku iz svoje jedinice. Godine 1956, dok je obavljao dužnost [[komandir |komandira voda]], njegova jedinica izvodila je vježbu pred Generalštabom [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskih odbrambenih snaga]]. Jedan vojnik bio je zadužen za uklanjanje prepreke od bodljikave žice pomoću [[eksploziv|eksplozivnog]] punjenja poznatog kao ″[[Bangalore torpedo|bangalore torpedo]]″. Nakon aktiviranja upaljača vojnik je doživio panični napad i ostao nepomičan umjesto da se skloni na sigurno. Uprkos naređenju nadređenog [[Oficir|oficira]] da svi ostanu na položaju, Tversky je izašao iz zaklona, izvukao vojnika na sigurnu udaljenost, oborio ga na tlo i zaštitio vlastitim tijelom od [[Eksplozija|eksplozije]]. Tom prilikom ranjen je gelerima, koji su ostali u njegovom tijelu do kraja života, dok vojnik kojeg je spasio nije zadobio povrede. Prilikom dodjele odlikovanja, načelnik Generalštaba Izraelskih odbrambenih snaga [[Moshe Dayan]], koji je prisustvovao događaju, izjavio je da je Tversky ″učinio veoma nepromišljenu, ali hrabru stvar″. Tversky je učestvovao u tri rata. Tokom [[Sueska kriza|Sueske krize]] 1956. učestvovao je u borbenim padobranskim operacijama, u [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] 1967. komandovao je pješadijskom jedinicom, dok je tokom [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] 1973. služio u terenskoj psihološkoj jedinici.<ref name="Lewis_2017" /><ref name="Green_2016" /><ref name="Poundstone_2010" /> == Akademska karijera == === Akademske uloge === Nakon stjecanja doktorata, Tversky je predavao na [[Hebrejski univerzitet u Jerusalemu|Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu]]. Godine 1978. pridružio se Odsjeku za psihologiju [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]], gdje je proveo ostatak svoje akademske karijere. === Akademski rad === ==== Saradnja sa Danielom Kahnemanom ==== Najutjecajniji dio naučnog rada Amosa Tverskog nastao je u saradnji s njegovim dugogodišnjim saradnikom [[Daniel Kahneman|Danielom Kahnemanom]], koja je započela krajem 1960-ih godina. Njihova istraživanja bila su usmjerena na proučavanje kognitivnih pristrasnosti i načina na koji ljudi procjenjuju vjerovatnoću i donose odluke. Njihova istraživanja bila su usmjerena na proučavanje pristrasnosti, te procesa prosuđivanja i odlučivanja u uslovima neizvjesnosti.<ref name="Lewis_2017" /> Počevši od svog prvog zajedničkog rada ″Vjerovanje u zakon malih brojeva″ ({{en|Belief in the Law of Small Numbers}}), Kahneman i Tversky opisali su jedanaest ″kognitivnih iluzija″ koje utječu na prosuđivanje, često koristeći empirijske eksperimente manjeg obima kako bi pokazali na koji način ispitanici donose iracionalne odluke u uslovima neizvjesnosti. Godine 1972. uveli su i pojam [[kognitivna pristrasnost|kognitivne pristrasnosti]].<ref name="Bottom_2004">{{cite journal |last=Bottom |first=William P. |last2=Gilovich |first2=Thomas |last3=Griffin |first3=Dale |last4=Kahneman |first4=Daniel |date=1. 10. 2004 |title=Heuristics and Biases: The Psychology of Intuitive Judgment |url=https://www.researchgate.net/publication/275859463_Heuristics_and_Biases_The_Psychology_of_Intuitive_Judgment |journal=Academy of Management Review |volume=29 |issue=4 |pages=695 |doi=10.2307/20159081 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njihov rad imao je značajan utjecaj na oblast [[ekonomija|ekonomije]], koja je dotad uglavnom polazila od pretpostavke racionalnog djelovanja svih aktera.<ref name="Stanford_1996">{{cite web |url =https://news.stanford.edu/pr/96/960605tversky.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303034115/https://news.stanford.edu/pr/96/960605tversky.html |archive-date=3. 3. 2021 |title=Amos Tversky, leading decision researcher, dies at 59 |date=5. 6. 1996 |website = Stanford University News Service |access-date=7. 5. 2026 |language=en }}</ref> Prema Kahnemanovim navodima, njihova saradnja postepeno se smanjivala početkom 1980-ih godina, iako su godinama pokušavali obnoviti nekadašnji način zajedničkog rada. <ref name="Kahneman_Nobel">{{cite web |url=https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2002/kahneman/biographical/ |title=Daniel Kahneman – Biographical |date=2002 |website=NobelPrize.org |access-date=7. 5. 2026 |language=en }}</ref> Kao mogući razlozi u literaturi se navode neujednačeno javno priznanje za zajedničke rezultate i promjene u njihovoj međusobnoj akademskoj dinamici i saradničkom odnosu.<ref name="Lewis_2017" /> ==== Komparativno neznanje ==== Fox i Tversky (1995) su u okviru istraživanja [[Averzija prema neizvjesnosti|averzije prema neizvjesnosti]] razvili koncept ″komparativnog neznanja″. On objašnjava da ljudi ne izbjegavaju neizvjesne situacije uvijek i u istoj mjeri, nego prvenstveno onda kada mogu direktno uporediti nejasnu opciju s jasnijom. U eksperimentima je pokazano da su ljudi spremniji da biraju opcije u kojima su vjerovatnoće poznate (npr. posuda s tačno poznatim omjerom crvenih i crnih kuglica) nego opcije u kojima vjerovatnoće nisu poznate, ali samo u slučajevima kada se oba izbora posmatraju istovremeno. Kada se svaka opcija procjenjuje zasebno, bez poređenja s drugom, ta razlika u izboru uglavnom nestaje. Ovi nalazi pokazuju da osjećaj neizvjesnosti nije samo vezan za samu situaciju, nego i za to da li je ona stavljena u odnos s nekom jasnijom alternativom.<ref name="Fox_Tversky_1995">{{cite journal |last=Fox |first=Craig R. |last2=Tversky |first2=Amos |date=1995 |title=Ambiguity Aversion and Comparative Ignorance |url=http://personal.anderson.ucla.edu/policy.area/faculty/fox/qje95.pdf |journal=Quarterly Journal of Economics |volume=110 |issue=3 |pages=585–603 |doi=10.2307/2946693 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==== Značajni doprinosi ==== [[Datoteka:Value function in Prospect Theory Graph.jpg|mini|desno|300px|Oblik funkcije vrijednosti ([[korisnost|korisnosti]]) u [[teorija izgleda|teoriji izgleda]]. Asimetrija funkcije odgovara pojmu [[averzija prema gubitku|averzije prema gubitku]].]] Tversky je dao doprinos u više oblasti [[Psihologija|psihologije]], [[Kognitivna nauka|kognitivne nauke]] i teorije odlučivanja, posebno u proučavanju načina na koje ljudi sistematski odstupaju od racionalnih modela prosuđivanja. Njegovi najvažniji doprinosi uključuju: * Osnove teorije mjerenja * [[Efekat sidrenja|Sidrenje i prilagođavanje]] * [[Heuristika dostupnosti]] * [[Zanemarivanje osnovne stope]] * [[Pogreška konjunkcije]] * [[Uokvirivanje (društvene nauke)|Uokvirivanje]] * [[Bihevioralne finansije]] * [[Iluzija grupisanja]] * [[Averzija prema gubitku]] * [[Teorija izgleda]] * [[Kumulativna teorija izgleda]] * [[Heuristika reprezentativnosti]] * [[Tverskyjev indeks]] * Teorija podrške * Model kontrasta * [[Sličnost (filozofija)|Model podudaranja karakteristika]] === Pristup istraživanju === Prema Kahnemanu, Tversky je imao izražen osjećaj za izbor istraživačkih problema, usmjeravajući se na teme koje su imale dugoročnu naučnu vrijednost. Također je posjedovao dosljednu orijentaciju koja ga je vodila u daljem naučnom radu i sprječavala ga da se zadržava na pitanjima koja nisu bila od trajnog značaja.<ref name="Kahneman_Nobel" /> Rad Tverskog i Kahnemana iz 1974, objavljen u časopisu ''Science'' i posvećen kognitivnim iluzijama, potaknuo je niz daljnjih istraživanja u ovoj oblasti. Prema časopisu ''Science News'', taj rad je inicirao ″lanac povezanih istraživanja″ u proučavanju mišljenja i zaključivanja. Njihovi nalazi su široko citirani u [[Ekonomija|ekonomiji]], poslovnim naukama, [[Filozofija|filozofiji]], [[Medicina|medicini]] i [[Psihologija|psihologiji]], posebno u teorijama odlučivanja.<ref name="Stanford_1996" /> === Priznanja === Godine 1980. Tversky je izabran za člana [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američke akademije umjetnosti i nauka]].<ref name="Lewis_2017" /> Godine 1984. dodijeljena mu je [[MacArthur Fellowship]] stipendija, a 1985. izabran je u [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnu akademiju nauka Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="NAS_Amos_Tversky">{{cite web |title=Amos Tversky - Directory Entry |url=https://www.nasonline.org/directory-entry/amos-tversky-xpjhky/ |publisher=National Academy of Sciences |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tversky je, zajedno s [[Daniel Kahnemanom|Danielom Kahnemanom]], posthumno 2003. dobio [[Grawemeyerova nagrada za psihologiju|Grawemeyerovu nagradu za psihologiju]] [[Univerzitet u Louisvilleu|Univerziteta u Louisvilleu]].<ref name="Princeton_Grawemeyer_2002">{{cite web |last=Etu |date=5. 12. 2002 |title=Kahneman receives Grawemeyer psychology award |url=https://www.princeton.edu/news/2002/12/05/kahneman-receives-grawemeyer-psychology-award |publisher=Princeton University |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon Tverskyjeve smrti, Kahneman je 2002. dobio [[Nobelova nagrada za ekonomske nauke|Nobelovu nagradu za ekonomske nauke]] za rad koji je ostvario u saradnji s Tverskyjem. Nobelove nagrade se ne dodjeljuju posthumno.<ref name="Altman_2002" /> == Ličnost i osobine == [[Daniel Kahneman]] je o Tverskom izjavio da je ″Amos bio najslobodnija osoba koju sam poznavao, a bio je slobodan upravo zato što je bio i jedan od najdisciplinovanijih″.<ref name="Kahneman_Nobel" /> Prema riječima [[Persi Diaconis|Persija Diaconisa]], profesora matematike na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], ″bilo je zadovoljstvo biti u njegovom prisustvu; iz njega je zračila svjetlost″.<ref name="Stanford_1996" /> [[Gerhard Casper]], tadašnji predsjednik [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]], naveo je da je Tversky ″održavao najviše standarde profesionalne etike″ te da je „njegova posvećenost Stanfordu i sistemu akademskog upravljanja fakultetom bila primjerna”.<ref name="Stanford_1996" /> Iako je bio izrazito sklon saradnji, Tversky je imao naviku da radi sam noću, dok su drugi odmarali. Kahneman je o tome zapisao: ″Kako je to postizao? Postoji više priča koje bi se mogle ispričati. Njegova doživotna navika da radi sam noću, dok su drugi spavali, zasigurno je tome doprinijela, ali to samo po sebi ne bi bilo dovoljno da to objasni″.<ref name="Kahneman_Nobel" /> U intelektualnim raspravama Tversky je, prema svjedočenjima saradnika, često imao izrazito kompetitivan pristup i nastojao ″nadjačati protivnika″.<ref name="Lewis_2017" /> U tom smislu, opisan je kao osoba koja nije dijelila stav da se naučne ideje moraju zajednički oblikovati, već je preferirao direktan i argumentacijski oštar način diskusije.<ref name="Lewis_2017" /> Tversky je smatrao da ljudi žive u uslovima neizvjesnosti i da je svijet po svojoj prirodi vjerovatan (probabilistički), pri čemu se odluke uvijek donose pod uslovima ograničenog znanja o ishodima.<ref name="Lewis_2017" /> == Lični život == Godine 1963. Tversky se oženio američkom psihologinjom [[Barbara Tversky|Barbarom Gans]], koja je kasnije postala profesorica na Odsjeku za ljudski razvoj na Teachers Collegeu (Učiteljski koledž) [[Univerzitet Columbia|Univerziteta Columbia]].<ref name="Lewis_2017" /> Imali su troje djece. Tversky je preminuo 1996. u [[Stanford (Kalifornija)|Stanford]] od [[metastaza|metastatskog]] [[melanom|melanoma]].<ref name="Kahneman_1998">{{cite journal |last=Kahneman |first=Daniel |last2=Shafir |first2=Eldar |date=1998 |title=Amos Tversky (1937–1996) |url=https://www.researchgate.net/publication/232488001_Amos_Tversky_1937-1996 |journal=American Psychologist |volume=53 |issue=7 |pages=793–794 |doi=10.1037/0003-066X.53.7.793 |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref> Bio je jevrejskog porijekla i deklarisani [[Ateizam|ateista]].<ref name="Engber_Slate_2016">{{cite web |last=Engber |first=Daniel |date=2016 |title=How the Scientist Who Founded the Science of Mistakes Ended Up Mistaken |url=http://www.slate.com/articles/health_and_science/science/2016/12/kahneman_and_tversky_researched_the_science_of_error_and_still_made_errors.html |publisher=Slate |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> == U popularnoj kulturi == === Tverskyjev test inteligencije === Prema navodima kanadskog pisca [[Malcolm Gladwell|Malcolma Gladwella]] u knjizi ''David and Goliath: Underdogs, Misfits, and the Art of Battling Giants'' (2013), Tversky je među kolegama bio visoko cijenjen do te mjere da je razvijen neformalni, polušaljivi ″test inteligencije″ u jednom pitanju. Prema psihologu [[Adam Alter|Adamu Alteru]], taj test je glasio: ″Što prije shvatiš da je Tversky pametniji od tebe, to si inteligentniji″.<ref name="Gladwell_2013">{{cite book |last=Gladwell |first=Malcolm |date=2013 |title=David and Goliath: Underdogs, Misfits, and the Art of Battling Giants |url=https://diplomadoeducacionmemoriayddhh.files.wordpress.com/2014/04/david-and-goliath_-underdogs-misfits-and-malcolm-gladwell.pdf |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |isbn=978-0316204361 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> === The Undoing Project === Knjiga Michaela Lewisa ''The Undoing Project: A Friendship That Changed Our Minds'', objavljena 2016, prikazuje lični i profesionalni odnos između Amosa Tverskog i [[Daniel Kahneman|Daniela Kahnemana]], kao i njihov zajednički naučni rad u oblasti psihologije odlučivanja.<ref name="Engber_Slate_2016" /><ref name="Lewis_VanityFair_2016">{{cite web |last=Lewis |first=Michael |date=17. 11. 2016 |title=The Two Friends Who Changed How We Think About How We Think |url=https://www.vanityfair.com/news/2016/11/decision-science-daniel-kahneman-amos-tversky |publisher=Vanity Fair |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20160305093910/http://historicalsociety.stanford.edu/pdfmem/TverskyA.pdf Memorijalna rezolucija – Amos Tversky] ([[Wayback Machine]] copy) * [https://web.archive.org/web/20040309123346/http://www.j-bradford-delong.net/movable_type/archives/001025.html Boston Globe: "The man who wasn't there"] ([[Wayback Machine]] copy) * [https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/2002/kahneman-bio.html Daniel Kahneman – Autobiografija] na službenoj stranici [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] * [https://www.youtube.com/watch?v=BoiFo3MA0mc Amos Tversky u grupnoj diskusiji] (videozapis, 39 min) na platformi [[YouTube]] * [https://www.youtube.com/watch?v=zO0oLX_WEYQ Predavanje Amosa Tverskog] na platformi [[YouTube]] {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tversky, Amos}} [[Kategorija:Rođeni 1937.]] [[Kategorija:Umrli 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Haifa (Izrael)]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Američki ekonomisti]] [[Kategorija:Bihevioralni ekonomisti]] [[Kategorija:Bihevioralne finansije]] [[Kategorija:Kognitivna psihologija]] [[Kategorija:Eksperimentalni ekonomisti]] [[Kategorija:Izraelski psiholozi]] [[Kategorija:Statistika]] 9jg2p72yqzti29o9mvnuciq9jw09rhr 3841254 3841253 2026-05-07T02:08:48Z Bosancica by MK 173186 3841254 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Amos Tversky | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1937|3|16}} | mjesto_rođenja = [[Haifa]], [[Izrael]] (tada [[Britanski mandat u Palestini]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1996|6|2|1937|3|16}} | mjesto_smrti = [[Stanford (Kalifornija)|Stanford]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Izraelsko, Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Kognitivna psihologija]] * [[Matematička psihologija]] * [[Ekonomija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Hebrejski univerzitet u Jerusalemu]] * [[Univerzitet Stanford]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Hebrejski univerzitet u Jerusalemu]] * [[Univerzitet u Michiganu]] }} | doktorski_mentor = [[Clyde Coombs]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = {{Plainlist| * [[Daniel Kahneman]] * [[Richard Thaler]] }} | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Teorija izgleda]] * [[Kognitivna pristrasnost|Kognitivne pristrasnosti]] * [[Bihevioralna ekonomija|Bihevioralna ekonomija]] * Heuristika u odlučivanju * Efekat uokvirivanja }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * MacArthur stipendija (1984) * Grawemeyer nagrada (2002, posthumno) }} | religija = [[Ateizam|ateist]] | fusnote = }} '''Amos Nathan Tversky''' (16. mart 1937 – 2. juni 1996) bio je izraelski [[kognitivna psihologija|kognitivni]] i [[matematička psihologija|matematički psiholog]], poznat po istraživanjima [[kognitivna pristrasnost|kognitivnih pristrasnosti]] i procesa donošenja odluka u uslovima [[rizik]]a i neizvjesnosti. Veći dio njegovog ranog rada bio je posvećen teoriji mjerenja. Bio je koautor djela ″Osnove mjerenja″ ({{en|Foundations of Measurement}}), objavljenog u tri toma. Njegova rana saradnja sa [[Daniel Kahneman|Danielom Kahnemanom]] bila je usmjerena na psihologiju predviđanja i procjene vjerovatnoće. Kasnije su zajedno razvili [[teorija izgleda|teoriju izgleda]], koja nastoji objasniti iracionalne [[ekonomija|ekonomske]] odluke i smatra se jednim od osnovnih radova u oblasti [[bihevioralna ekonomija|bihevioralne ekonomije]]. Šest godina nakon Tverskyjeve smrti, [[Daniel Kahneman]] je 2002. dobio [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelovu memorijalnu nagradu za ekonomske nauke]] za istraživanja koja su proizašla iz njihovog zajedničkog rada.<ref name="Altman_2002">{{cite web |url=https://www.nytimes.com/2002/10/10/business/a-nobel-that-bridges-economics-and-psychology.html |title=A Nobel That Bridges Economics and Psychology |last=Altman |first=Daniel | date = 2002 |website=The New York Times |access-date=6. 5. 2026 |language=en }}</ref> Tversky je također sarađivao s brojnim istaknutim istraživačima, uključujući [[Thomas Gilovich|Thomasa Gilovicha]], [[Itamar Simonson|Itamara Simonsona]], [[Paul Slovic|Paula Slovica]] i [[Richard Thaler|Richarda Thalera]]. Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''Review of General Psychology'', svrstan je na 93. mjesto među najcitiranijim psiholozima 20. vijeka, zajedno s [[Edwin Boring|Edwinom Boringom]], [[John Dewey|Johnom Deweyem]] i [[Wilhelm Wundt|Wilhelmom Wundtom]].<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L., III |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |url=http://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent.aspx |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Amos Tversky rođen je u [[Haifa|Haifi]], za vrijeme [[Britanski mandat u Palestina|britanskog mandata u Palestini]] (danas [[Izrael]]), kao sin veterinara Yosefa Tverskog, porijeklom iz [[Poljska|Poljske]], i Jenije Tversky (rođene Ginzburg), socijalne radnice [[Litvanija|litvanskog]] jevrejskog porijekla, koja je kasnije bila izabrana u [[Kneset]], kao zastupnica Mapai (Radničke stranke).<ref name="Green_2016">{{cite web | url=https://www.haaretz.com/jewish/2016-03-16/ty-article/1937-man-who-understood-irrationality-is-born/0000017f-eb68-d3be-ad7f-fb6b29ff0000 | title=1937: A Psychologist Who Shed Light on Our Irrationality Is Born | last=Green | first=David B. | date=2016 | website=Haaretz | access-date=6. 5. 2026 | language=en }}</ref> Imao je jednu sestru, Ruth, koja je bila trinaest godina starija od njega. Prema navodima njegove majke, Tversky je u mnogim oblastima, uključujući [[Matematika|matematiku]], bio uglavnom samouk.<ref name="Poundstone_2010">{{cite book |last=Poundstone |first=William |date=2010 |title=Priceless: The Hidden Psychology of Value |url=https://archive.org/details/pricelesshiddenp0000poun |location=Oxford |publisher=Oneworld |isbn=978-1851687589 |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom srednjoškolskog obrazovanja pohađao je nastavu kod književnog kritičara [[Baruch Kurzweil|Barucha Kurzweila]], a u tom periodu se sprijateljio s učenicom [[Dahlia Ravikovitch|Dahliom Ravikovitch]], koja je kasnije postala nagrađivana pjesnikinja. Diplomirao je na [[Hebrejski univerzitet u Jerusalemu|Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu]] 1961, a doktorat iz [[psihologija|psihologije]] stekao je na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]] u Ann Arboru 1965. Već u tom periodu razvio je istraživačko usmjerenje prema proučavanju prosuđivanja.<ref name="Poundstone_2010" /> == Vojna služba == Nakon završetka srednje škole, Tversky je regrutovan u [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF), gdje je služio je u [[padobran|padobranskoj]] brigadi. Tokom službe bio je i pripadnik i rukovodilac programa [[Nahal]], koji je kombinovao obaveznu vojnu službu s osnivanjem poljoprivrednih naselja.<ref name="Lewis_2017">{{cite book |last=Lewis |first=Michael |date=2017 |title=The Undoing Project: A Friendship That Changed Our Minds |url=https://archive.org/details/undoingprojectfr0000lewi_h8e0 |location=Farmington Hills, Mich |publisher=Thorndike Press |isbn=978-1410497048 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom vojne službe istakao se u izvršavanju zadataka, ostvarivši više od pedeset padobranskih skokova i napredujući do čina [[Kapetan|kapetana]]. Odlikovan je za hrabrost nakon što je tokom vojne vježbe spasio život jednom vojniku iz svoje jedinice. Godine 1956, dok je obavljao dužnost [[komandir |komandira voda]], njegova jedinica izvodila je vježbu pred Generalštabom [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskih odbrambenih snaga]]. Jedan vojnik bio je zadužen za uklanjanje prepreke od bodljikave žice pomoću [[eksploziv|eksplozivnog]] punjenja poznatog kao ″[[Bangalore torpedo|bangalore torpedo]]″. Nakon aktiviranja upaljača vojnik je doživio panični napad i ostao nepomičan umjesto da se skloni na sigurno. Uprkos naređenju nadređenog [[Oficir|oficira]] da svi ostanu na položaju, Tversky je izašao iz zaklona, izvukao vojnika na sigurnu udaljenost, oborio ga na tlo i zaštitio vlastitim tijelom od [[Eksplozija|eksplozije]]. Tom prilikom ranjen je gelerima, koji su ostali u njegovom tijelu do kraja života, dok vojnik kojeg je spasio nije zadobio povrede. Prilikom dodjele odlikovanja, načelnik Generalštaba Izraelskih odbrambenih snaga [[Moshe Dayan]], koji je prisustvovao događaju, izjavio je da je Tversky ″učinio veoma nepromišljenu, ali hrabru stvar″. Tversky je učestvovao u tri rata. Tokom [[Sueska kriza|Sueske krize]] 1956. učestvovao je u borbenim padobranskim operacijama, u [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] 1967. komandovao je pješadijskom jedinicom, dok je tokom [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] 1973. služio u terenskoj psihološkoj jedinici.<ref name="Lewis_2017" /><ref name="Green_2016" /><ref name="Poundstone_2010" /> == Akademska karijera == === Akademske uloge === Nakon stjecanja doktorata, Tversky je predavao na [[Hebrejski univerzitet u Jerusalemu|Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu]]. Godine 1978. pridružio se Odsjeku za psihologiju [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]], gdje je proveo ostatak svoje akademske karijere. === Akademski rad === ==== Saradnja sa Danielom Kahnemanom ==== Najutjecajniji dio naučnog rada Amosa Tverskog nastao je u saradnji s njegovim dugogodišnjim saradnikom [[Daniel Kahneman|Danielom Kahnemanom]], koja je započela krajem 1960-ih godina. Njihova istraživanja bila su usmjerena na proučavanje kognitivnih pristrasnosti i načina na koji ljudi procjenjuju vjerovatnoću i donose odluke. Njihova istraživanja bila su usmjerena na proučavanje pristrasnosti, te procesa prosuđivanja i odlučivanja u uslovima neizvjesnosti.<ref name="Lewis_2017" /> Počevši od svog prvog zajedničkog rada ″Vjerovanje u zakon malih brojeva″ ({{en|Belief in the Law of Small Numbers}}), Kahneman i Tversky opisali su jedanaest ″kognitivnih iluzija″ koje utječu na prosuđivanje, često koristeći empirijske eksperimente manjeg obima kako bi pokazali na koji način ispitanici donose iracionalne odluke u uslovima neizvjesnosti. Godine 1972. uveli su i pojam [[kognitivna pristrasnost|kognitivne pristrasnosti]].<ref name="Bottom_2004">{{cite journal |last=Bottom |first=William P. |last2=Gilovich |first2=Thomas |last3=Griffin |first3=Dale |last4=Kahneman |first4=Daniel |date=1. 10. 2004 |title=Heuristics and Biases: The Psychology of Intuitive Judgment |url=https://www.researchgate.net/publication/275859463_Heuristics_and_Biases_The_Psychology_of_Intuitive_Judgment |journal=Academy of Management Review |volume=29 |issue=4 |pages=695 |doi=10.2307/20159081 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njihov rad imao je značajan utjecaj na oblast [[ekonomija|ekonomije]], koja je dotad uglavnom polazila od pretpostavke racionalnog djelovanja svih aktera.<ref name="Stanford_1996">{{cite web |url =https://news.stanford.edu/pr/96/960605tversky.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303034115/https://news.stanford.edu/pr/96/960605tversky.html |archive-date=3. 3. 2021 |title=Amos Tversky, leading decision researcher, dies at 59 |date=5. 6. 1996 |website = Stanford University News Service |access-date=7. 5. 2026 |language=en }}</ref> Prema Kahnemanovim navodima, njihova saradnja postepeno se smanjivala početkom 1980-ih godina, iako su godinama pokušavali obnoviti nekadašnji način zajedničkog rada. <ref name="Kahneman_Nobel">{{cite web |url=https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2002/kahneman/biographical/ |title=Daniel Kahneman – Biographical |date=2002 |website=NobelPrize.org |access-date=7. 5. 2026 |language=en }}</ref> Kao mogući razlozi u literaturi se navode neujednačeno javno priznanje za zajedničke rezultate i promjene u njihovoj međusobnoj akademskoj dinamici i saradničkom odnosu.<ref name="Lewis_2017" /> ==== Komparativno neznanje ==== Fox i Tversky (1995) su u okviru istraživanja [[Averzija prema neizvjesnosti|averzije prema neizvjesnosti]] razvili koncept ″komparativnog neznanja″. On objašnjava da ljudi ne izbjegavaju neizvjesne situacije uvijek i u istoj mjeri, nego prvenstveno onda kada mogu direktno uporediti nejasnu opciju s jasnijom. U eksperimentima je pokazano da su ljudi spremniji da biraju opcije u kojima su vjerovatnoće poznate (npr. posuda s tačno poznatim omjerom crvenih i crnih kuglica) nego opcije u kojima vjerovatnoće nisu poznate, ali samo u slučajevima kada se oba izbora posmatraju istovremeno. Kada se svaka opcija procjenjuje zasebno, bez poređenja s drugom, ta razlika u izboru uglavnom nestaje. Ovi nalazi pokazuju da osjećaj neizvjesnosti nije samo vezan za samu situaciju, nego i za to da li je ona stavljena u odnos s nekom jasnijom alternativom.<ref name="Fox_Tversky_1995">{{cite journal |last=Fox |first=Craig R. |last2=Tversky |first2=Amos |date=1995 |title=Ambiguity Aversion and Comparative Ignorance |url=http://personal.anderson.ucla.edu/policy.area/faculty/fox/qje95.pdf |journal=Quarterly Journal of Economics |volume=110 |issue=3 |pages=585–603 |doi=10.2307/2946693 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==== Značajni doprinosi ==== [[Datoteka:Value function in Prospect Theory Graph.jpg|mini|desno|300px|Oblik funkcije vrijednosti ([[korisnost|korisnosti]]) u [[teorija izgleda|teoriji izgleda]]. Asimetrija funkcije odgovara pojmu [[averzija prema gubitku|averzije prema gubitku]].]] Tversky je dao doprinos u više oblasti [[Psihologija|psihologije]], [[Kognitivna nauka|kognitivne nauke]] i teorije odlučivanja, posebno u proučavanju načina na koje ljudi sistematski odstupaju od racionalnih modela prosuđivanja. Njegovi najvažniji doprinosi uključuju: * Osnove teorije mjerenja * [[Efekat sidrenja|Sidrenje i prilagođavanje]] * [[Heuristika dostupnosti]] * [[Zanemarivanje osnovne stope]] * [[Pogreška konjunkcije]] * [[Uokvirivanje (društvene nauke)|Uokvirivanje]] * [[Bihevioralne finansije]] * [[Iluzija grupisanja]] * [[Averzija prema gubitku]] * [[Teorija izgleda]] * [[Kumulativna teorija izgleda]] * [[Heuristika reprezentativnosti]] * [[Tverskyjev indeks]] * Teorija podrške * Model kontrasta * [[Sličnost (filozofija)|Model podudaranja karakteristika]] === Pristup istraživanju === Prema Kahnemanu, Tversky je imao izražen osjećaj za izbor istraživačkih problema, usmjeravajući se na teme koje su imale dugoročnu naučnu vrijednost. Također je posjedovao dosljednu orijentaciju koja ga je vodila u daljem naučnom radu i sprječavala ga da se zadržava na pitanjima koja nisu bila od trajnog značaja.<ref name="Kahneman_Nobel" /> Rad Tverskog i Kahnemana iz 1974, objavljen u časopisu ''Science'' i posvećen kognitivnim iluzijama, potaknuo je niz daljnjih istraživanja u ovoj oblasti. Prema časopisu ''Science News'', taj rad je inicirao ″lanac povezanih istraživanja″ u proučavanju mišljenja i zaključivanja. Njihovi nalazi su široko citirani u [[Ekonomija|ekonomiji]], poslovnim naukama, [[Filozofija|filozofiji]], [[Medicina|medicini]] i [[Psihologija|psihologiji]], posebno u teorijama odlučivanja.<ref name="Stanford_1996" /> === Priznanja === Godine 1980. Tversky je izabran za člana [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američke akademije umjetnosti i nauka]].<ref name="Lewis_2017" /> Godine 1984. dodijeljena mu je [[MacArthur Fellowship]] stipendija, a 1985. izabran je u [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnu akademiju nauka Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="NAS_Amos_Tversky">{{cite web |title=Amos Tversky - Directory Entry |url=https://www.nasonline.org/directory-entry/amos-tversky-xpjhky/ |publisher=National Academy of Sciences |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tversky je, zajedno s [[Daniel Kahnemanom|Danielom Kahnemanom]], posthumno 2003. dobio [[Grawemeyerova nagrada za psihologiju|Grawemeyerovu nagradu za psihologiju]] [[Univerzitet u Louisvilleu|Univerziteta u Louisvilleu]].<ref name="Princeton_Grawemeyer_2002">{{cite web |last=Etu |date=5. 12. 2002 |title=Kahneman receives Grawemeyer psychology award |url=https://www.princeton.edu/news/2002/12/05/kahneman-receives-grawemeyer-psychology-award |publisher=Princeton University |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon Tverskyjeve smrti, Kahneman je 2002. dobio [[Nobelova nagrada za ekonomske nauke|Nobelovu nagradu za ekonomske nauke]] za rad koji je ostvario u saradnji s Tverskyjem. Nobelove nagrade se ne dodjeljuju posthumno.<ref name="Altman_2002" /> == Ličnost i osobine == [[Daniel Kahneman]] je o Tverskom izjavio da je ″Amos bio najslobodnija osoba koju sam poznavao, a bio je slobodan upravo zato što je bio i jedan od najdisciplinovanijih″.<ref name="Kahneman_Nobel" /> Prema riječima [[Persi Diaconis|Persija Diaconisa]], profesora matematike na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], ″bilo je zadovoljstvo biti u njegovom prisustvu; iz njega je zračila svjetlost″.<ref name="Stanford_1996" /> [[Gerhard Casper]], tadašnji predsjednik [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]], naveo je da je Tversky ″održavao najviše standarde profesionalne etike″ te da je „njegova posvećenost Stanfordu i sistemu akademskog upravljanja fakultetom bila primjerna”.<ref name="Stanford_1996" /> Iako je bio izrazito sklon saradnji, Tversky je imao naviku da radi sam noću, dok su drugi odmarali. Kahneman je o tome zapisao: ″Kako je to postizao? Postoji više priča koje bi se mogle ispričati. Njegova doživotna navika da radi sam noću, dok su drugi spavali, zasigurno je tome doprinijela, ali to samo po sebi ne bi bilo dovoljno da to objasni″.<ref name="Kahneman_Nobel" /> U intelektualnim raspravama Tversky je, prema svjedočenjima saradnika, često imao izrazito kompetitivan pristup i nastojao ″nadjačati protivnika″.<ref name="Lewis_2017" /> U tom smislu, opisan je kao osoba koja nije dijelila stav da se naučne ideje moraju zajednički oblikovati, već je preferirao direktan i argumentacijski oštar način diskusije.<ref name="Lewis_2017" /> Tversky je smatrao da ljudi žive u uslovima neizvjesnosti i da je svijet po svojoj prirodi vjerovatan (probabilistički), pri čemu se odluke uvijek donose pod uslovima ograničenog znanja o ishodima.<ref name="Lewis_2017" /> == Lični život == Godine 1963. Tversky se oženio američkom psihologinjom [[Barbara Tversky|Barbarom Gans]], koja je kasnije postala profesorica na Odsjeku za ljudski razvoj na Teachers Collegeu (Učiteljski koledž) [[Univerzitet Columbia|Univerziteta Columbia]].<ref name="Lewis_2017" /> Imali su troje djece. Tversky je preminuo 1996. u [[Stanford (Kalifornija)|Stanford]] od [[metastaza|metastatskog]] [[melanom|melanoma]].<ref name="Kahneman_1998">{{cite journal |last=Kahneman |first=Daniel |last2=Shafir |first2=Eldar |date=1998 |title=Amos Tversky (1937–1996) |url=https://www.researchgate.net/publication/232488001_Amos_Tversky_1937-1996 |journal=American Psychologist |volume=53 |issue=7 |pages=793–794 |doi=10.1037/0003-066X.53.7.793 |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref> Bio je jevrejskog porijekla i deklarisani [[Ateizam|ateista]].<ref name="Engber_Slate_2016">{{cite web |last=Engber |first=Daniel |date=2016 |title=How the Scientist Who Founded the Science of Mistakes Ended Up Mistaken |url=http://www.slate.com/articles/health_and_science/science/2016/12/kahneman_and_tversky_researched_the_science_of_error_and_still_made_errors.html |publisher=Slate |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> == U popularnoj kulturi == === Tverskyjev test inteligencije === Prema navodima kanadskog pisca [[Malcolm Gladwell|Malcolma Gladwella]] u knjizi ''David and Goliath: Underdogs, Misfits, and the Art of Battling Giants'' (2013), Tversky je među kolegama bio visoko cijenjen do te mjere da je razvijen neformalni, polušaljivi ″test inteligencije″ u jednom pitanju. Prema psihologu [[Adam Alter|Adamu Alteru]], taj test je glasio: ″Što prije shvatiš da je Tversky pametniji od tebe, to si inteligentniji″.<ref name="Gladwell_2013">{{cite book |last=Gladwell |first=Malcolm |date=2013 |title=David and Goliath: Underdogs, Misfits, and the Art of Battling Giants |url=https://diplomadoeducacionmemoriayddhh.files.wordpress.com/2014/04/david-and-goliath_-underdogs-misfits-and-malcolm-gladwell.pdf |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |isbn=978-0316204361 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> === The Undoing Project === Knjiga Michaela Lewisa ''The Undoing Project: A Friendship That Changed Our Minds'', objavljena 2016, prikazuje lični i profesionalni odnos između Amosa Tverskog i [[Daniel Kahneman|Daniela Kahnemana]], kao i njihov zajednički naučni rad u oblasti psihologije odlučivanja.<ref name="Engber_Slate_2016" /><ref name="Lewis_VanityFair_2016">{{cite web |last=Lewis |first=Michael |date=17. 11. 2016 |title=The Two Friends Who Changed How We Think About How We Think |url=https://www.vanityfair.com/news/2016/11/decision-science-daniel-kahneman-amos-tversky |publisher=Vanity Fair |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20160305093910/http://historicalsociety.stanford.edu/pdfmem/TverskyA.pdf Memorijalna rezolucija – Amos Tversky] ([[Wayback Machine]] copy) * [https://web.archive.org/web/20040309123346/http://www.j-bradford-delong.net/movable_type/archives/001025.html Boston Globe: "The man who wasn't there"] ([[Wayback Machine]] copy) * [https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/2002/kahneman-bio.html Daniel Kahneman – Autobiografija] na službenoj stranici [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] * [https://www.youtube.com/watch?v=BoiFo3MA0mc Amos Tversky u grupnoj diskusiji] (videozapis, 39 min) na platformi [[YouTube]] * [https://www.youtube.com/watch?v=zO0oLX_WEYQ Predavanje Amosa Tverskog] na platformi [[YouTube]] {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tversky, Amos}} [[Kategorija:Rođeni 1937.]] [[Kategorija:Umrli 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Haifa (Izrael)]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Američki ekonomisti]] [[Kategorija:Bihevioralni ekonomisti]] [[Kategorija:Bihevioralne finansije]] [[Kategorija:Kognitivna psihologija]] [[Kategorija:Eksperimentalni ekonomisti]] [[Kategorija:Izraelski psiholozi]] [[Kategorija:Statistika]] abj89kf49m32iysrslwev49joomiczt 10 534015 3841268 2026-05-07T06:12:28Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Navkutija |ime = Zemljotresi u 2010. |naslov = [[Šablon:Zemljotresi u 2009.|←]] <span class="summary">[[Spisak zemljotresa u 2010.|Zemljotresi u <span class="dtstart">2010.</span>]]</span> [[Šablon:Zemljotresi u 2011.|→]] |tijeloklasa = hlist vevent | grupa1 = Januar | podaci1 = * [[Zemljotres na Solomonskim Ostrvima 2010.|Solomonska Ostrva]] (7,1 – 3. januar) * [[Zemljotres u Eureki 2010.|Eureka]] (6,5 – 10. januar) * Zemljotres u Haitiju 2010.|Ha... 3841268 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Zemljotresi u 2010. |naslov = [[Šablon:Zemljotresi u 2009.|←]] <span class="summary">[[Spisak zemljotresa u 2010.|Zemljotresi u <span class="dtstart">2010.</span>]]</span> [[Šablon:Zemljotresi u 2011.|→]] |tijeloklasa = hlist vevent | grupa1 = Januar | podaci1 = * [[Zemljotres na Solomonskim Ostrvima 2010.|Solomonska Ostrva]] (7,1 – 3. januar) * [[Zemljotres u Eureki 2010.|Eureka]] (6,5 – 10. januar) * [[Zemljotres u Haitiju 2010.|Haiti]] (7,0 – 12. januar)'''†‡''' | grupa2 = Februar | podaci2 = * [[Zemljotres u Čileu 2010.|Čile]] (8,8 – 27. februar)'''†''' * [[Zemljotres u Salti 2010.|Salta]] (6,3 – 27. februar) | grupa3 = Mart | podaci3 = * [[Zemljotres u Kaohsiungu 2010.|Kaohsiung]] (6,4, 6,7 – 4. mart) * [[Zemljotres u Elazığu 2010.|Elazığ]] (6,1 – 8. mart)'''†''' * [[Zemljotres u Pichilemuu 2010.|Pichilemu (1)]] (6,9 – 11. mart) * [[Zemljotres u Čileu 2010.#Naknadni zemljotresi|Biobío (1)]] (6,7 – 15. mart) | grupa4 = April | podaci4 = * [[Zemljotres u Čileu 2010.#Naknadni zemljotresi|Biobío (2)]] (5,9 – 2. april) * [[Zemljotres u Donjoj Kaliforniji 2010.|Donja Kalifornija]] (7,2 – 4. april) * [[Zemljotres na ostrvima Banyak 2010.|Banyak]] (7,8 – 6. april) * [[Zemljotres u Yushuu 2010.|Yushu]] (6,9 – 14. april)'''†''' * [[Zemljotres u Afganistanu 2010.|Afganistan]] (5,4 – 18. april) * [[Zemljotres u Kalgoorlieju 2010.|Kalgoorlie]] (5,2 – 20. april) * [[Zemljotres u Čileu 2010.#Naknadni zemljotresi|Biobío (3)]] (6,2 – 23. april) | grupa5 = Maj | podaci5 = * [[Zemljotres u Pichilemuu 2010.#Naknadni zemljotresi|Pichilemu (2)]] (6,0 – 2. maj) * [[Zemljotres u Čileu 2010.#Naknadni zemljotresi|Biobío (4)]] (6,4 – 3. maj) * [[Zemljotresi u Alžiru 2010.|Alžir]] (5,3 – 14. maj) * [[Zemljotres u Moki 2010.|Moca]] (5,8 – 16. maj) | grupa6 = Juni | podaci6 = * [[Zemljotres u Papui 2010.|Papua]] (7,0 – 16. juni) * [[Zemljotres u Québecu 2010.|Québec]] (5,0 – 23. juni) * [[Zemljotres u Oaxaki 2010.|Oaxaca]] (6,2 – 30. juni) | grupa7 = Juli | podaci7 = * [[Zemljotres u Čileu 2010.|Biobío (5)]] (6,5 – 14. juli) * [[Zemljotresi na Mindanau 2010.|Mindanao]] (7,3, 7,6, 7,4 – 24–25. juli) * [[Zemljotres u Iranu 2010 (juli)|Iran]] (5,6 – 30. juli) | grupa8 = August | podaci8 = * [[Zemljotres u Damghanu 2010.|Damghan]] (5,7 – 27. august) | grupa9 = Septembar | podaci9 = * [[Zemljotres u Canterburyju 2010.|Canterbury]] (7,1 – 4. septembar) | grupa10 = Oktobar | podaci10 = * [[Zemljotres i cunami u Mentawaiju 2010.|Mentawai]] (7,7 – 25. oktobar)'''†''' | grupa11 = Novembar | podaci11 = * [[Zemljotres u Kraljevu 2010.|Kraljevo]] (5,3 – 3. novembar) | grupa12 = Decembar | podaci12 = * [[Zemljotres u Hosseinabadu 2010.|Hosseinabad]] (6,5 – 20. decembar) * [[Zemljotres u Aguas Buenasu 2010.|Aguas Buenas]] (5,1 – 24. decembar) * [[Zemljotres u Christchurchu 2010 (decembar)|Christchurch]] (4,7 – 26. decembar) | ispod = * '''†''' najmanje 30 poginulih * '''‡''' najsmrtonosniji zemljotres u godini }}<includeonly>[[Kategorija:Zemljotresi u 2010.]]</includeonly> <noinclude> {{Šabloni za zemljotrese po godinama}} [[Kategorija:Šabloni za zemljotrese po godinama|2010.]] [[Kategorija:Zemljotresi u 2010.|~]] </noinclude> eldlm3fibhry621aukctkxqkaumo0pl 0 534016 3841298 2026-05-07T08:45:21Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa]] na [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] 3841298 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] fj9usua6an3xnpouanfs60kqiobiq4f 10 534018 3841302 2026-05-07T08:47:02Z Z1KA 87045 Nova stranica: <includeonly><span style="white-space:nowrap">{{Podaci o zastavi {{{2|}}} | flaglink-genitiv/core | varijanta = {{{varijanta|{{{variant|{{{3|}}}}}}}}} | veličina = {{{veličina|}}} | ime = {{{ime|}}} | alias1 = U-{{{1}}} | link = Ženska nogometna reprezentacija | link1 = U-{{{1}}} | altvar = nogomet | godine = U-{{{1}}} }}</span></includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 3841302 wikitext text/x-wiki <includeonly><span style="white-space:nowrap">{{Podaci o zastavi {{{2|}}} | flaglink-genitiv/core | varijanta = {{{varijanta|{{{variant|{{{3|}}}}}}}}} | veličina = {{{veličina|}}} | ime = {{{ime|}}} | alias1 = U-{{{1}}} | link = Ženska nogometna reprezentacija | link1 = U-{{{1}}} | altvar = nogomet | godine = U-{{{1}}} }}</span></includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 8vhx8vw80wrbq4845qpl7tfu6f08gfg 10 534019 3841303 2026-05-07T08:48:48Z Z1KA 87045 Nova stranica: <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == Šablon se koristi u člancima u kojima je potrebno internim linkovima povezati ženske mlade nogometne reprezentacije u obliku: zastava na lijevoj strani, a link omladinske (U-XX) nogometne reprezentacije na desnoj strani. === Primjer === * <code><nowiki>{{NOGU-Ž|20|BRA}}</nowiki></code> → {{NOGU-Ž|20|BRA}} * <code><nowiki>{{NOGU-Ž|20|BIH}}</nowiki></code> → {{NOGU-Ž|20|BIH}} * <c... 3841303 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == Šablon se koristi u člancima u kojima je potrebno internim linkovima povezati ženske mlade nogometne reprezentacije u obliku: zastava na lijevoj strani, a link omladinske (U-XX) nogometne reprezentacije na desnoj strani. === Primjer === * <code><nowiki>{{NOGU-Ž|20|BRA}}</nowiki></code> → {{NOGU-Ž|20|BRA}} * <code><nowiki>{{NOGU-Ž|20|BIH}}</nowiki></code> → {{NOGU-Ž|20|BIH}} * <code><nowiki>{{NOGU-Ž|20|BIH|1992}}</nowiki></code> → {{NOGU-Ž|20|BIH|1992}} * <code><nowiki>{{NOGU-Ž|20|AUT|carstvo}}</nowiki></code> → {{NOGU-Ž|20|AUT|carstvo}} * <code><nowiki>{{NOGU-Ž|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}}</nowiki></code> → {{NOGU-Ž|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}} == Kôd == <pre style="overflow:auto;"> {{NOGU-Ž|<!-- Godište -->|<!-- Država --> | <!-- Varijanta --> | <!-- ime --> | <!-- veličina -->}} </pre> == Parametri == <templatedata> { "description": "Ovaj šablon pokazuje malu zastavu pored ime države", "params": { "1": { "label": "Država", "description": "Oznaka države u vidu skraćenice na bosanskom jeziku", "type": "string", "required": true }, "2": { "label": "Godište", "description": "Godište mlade ženske reprezentacije, npr. 17, 18, 20 ili 23;", "type": "string", "required": false }, "3": { "label": "Varijanta", "description": "dodavanje varijante za zastavu po šablonu {{Podaci o zastavi}} za odabranu državu;", "type": "string", "required": false }, "ime": { "label": "Alternativni tekst", "description": "Prikazi alternativni tekst umjesto zadanog imena", "type": "string", "required": false }, "veličina": { "label": "Dimenzije", "description": "Veličina zastave", "type": "string", "required": false } } } </templatedata> == Također pogledajte == * {{Šablon|NOGU-D}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOGU}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGUŽ-D}} – šablon za ženske mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|Futsal}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na lijevoj strani * {{Šablon|Futsal-D}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG}} – šablon za muške nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOG-D}} – šablon za muške nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGŽ-D}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|HOK}} – šablon za muške hokejske reprezentacije <includeonly> [[Kategorija:Nogometni šabloni|.]] </includeonly> nmelm05jc7ie7bv69jfgautfypg8a0k 3841313 3841303 2026-05-07T08:53:45Z Z1KA 87045 3841313 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == Šablon se koristi u člancima u kojima je potrebno internim linkovima povezati ženske mlade nogometne reprezentacije u obliku: zastava na lijevoj strani, a link omladinske (U-XX) nogometne reprezentacije na desnoj strani. === Primjer === * <code><nowiki>{{NOGU-Ž|20|BRA}}</nowiki></code> → {{NOGU-Ž|20|BRA}} * <code><nowiki>{{NOGU-Ž|20|BIH}}</nowiki></code> → {{NOGU-Ž|20|BIH}} * <code><nowiki>{{NOGU-Ž|20|BIH|1992}}</nowiki></code> → {{NOGU-Ž|20|BIH|1992}} * <code><nowiki>{{NOGU-Ž|20|AUT|carstvo}}</nowiki></code> → {{NOGU-Ž|20|AUT|carstvo}} * <code><nowiki>{{NOGU-Ž|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}}</nowiki></code> → {{NOGU-Ž|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}} == Kôd == <pre style="overflow:auto;"> {{NOGU-Ž|<!-- Godište -->|<!-- Država --> | <!-- Varijanta --> | <!-- ime --> | <!-- veličina -->}} </pre> == Parametri == <templatedata> { "description": "Ovaj šablon pokazuje malu zastavu pored ime države", "params": { "1": { "label": "Država", "description": "Oznaka države u vidu skraćenice na bosanskom jeziku", "type": "string", "required": true }, "2": { "label": "Godište", "description": "Godište mlade ženske reprezentacije, npr. 17, 18, 20 ili 23;", "type": "string", "required": true }, "3": { "label": "Varijanta", "description": "dodavanje varijante za zastavu po šablonu {{Podaci o zastavi}} za odabranu državu;", "type": "string", "required": false }, "ime": { "label": "Alternativni tekst", "description": "Prikazi alternativni tekst umjesto zadanog imena", "type": "string", "required": false }, "veličina": { "label": "Dimenzije", "description": "Veličina zastave", "type": "string", "required": false } } } </templatedata> == Također pogledajte == * {{Šablon|NOGU-D}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOGU}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGUŽ-D}} – šablon za ženske mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|Futsal}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na lijevoj strani * {{Šablon|Futsal-D}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG}} – šablon za muške nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOG-D}} – šablon za muške nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGŽ-D}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|HOK}} – šablon za muške hokejske reprezentacije <includeonly> [[Kategorija:Nogometni šabloni|.]] </includeonly> 6tom8uu2m2lor1gmgvrk8dzz24oft62 10 534020 3841305 2026-05-07T08:50:00Z Z1KA 87045 Nova stranica: <includeonly><span style="white-space:nowrap">{{Podaci o zastavi {{{2|}}} | flagright-genitiv/core | varijanta = {{{varijanta|{{{variant|{{{3|}}}}}}}}} | veličina = {{{veličina|}}} | ime = {{{ime|}}} | alias1 = U-{{{1}}} | link = Ženska nogometna reprezentacija | link1 = U-{{{1}}} | altvar = nogomet | godine = U-{{{1}}} }}</span></includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 3841305 wikitext text/x-wiki <includeonly><span style="white-space:nowrap">{{Podaci o zastavi {{{2|}}} | flagright-genitiv/core | varijanta = {{{varijanta|{{{variant|{{{3|}}}}}}}}} | veličina = {{{veličina|}}} | ime = {{{ime|}}} | alias1 = U-{{{1}}} | link = Ženska nogometna reprezentacija | link1 = U-{{{1}}} | altvar = nogomet | godine = U-{{{1}}} }}</span></includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> c2sdgn3hao8cpbtp46ln7n6ro2lv8hi 10 534021 3841307 2026-05-07T08:52:33Z Z1KA 87045 Nova stranica: <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == Šablon se koristi u člancima u kojima je potrebno internim linkovima povezati ženske mlade nogometne reprezentacije u obliku: zastava na desnoj strani, a link omladinske (U-XX) nogometne reprezentacije na lijevoj strani. === Primjer === * <code><nowiki>{{NOGUŽ-D|20|BRA}}</nowiki></code> → {{NOGUŽ-D|20|BRA}} * <code><nowiki>{{NOGUŽ-D|20|BIH}}</nowiki></code> → {{NOGUŽ-D|20|BIH}}... 3841307 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == Šablon se koristi u člancima u kojima je potrebno internim linkovima povezati ženske mlade nogometne reprezentacije u obliku: zastava na desnoj strani, a link omladinske (U-XX) nogometne reprezentacije na lijevoj strani. === Primjer === * <code><nowiki>{{NOGUŽ-D|20|BRA}}</nowiki></code> → {{NOGUŽ-D|20|BRA}} * <code><nowiki>{{NOGUŽ-D|20|BIH}}</nowiki></code> → {{NOGUŽ-D|20|BIH}} * <code><nowiki>{{NOGUŽ-D|20|BIH|1992}}</nowiki></code> → {{NOGUŽ-D|20|BIH|1992}} * <code><nowiki>{{NOGUŽ-D|20|AUT|carstvo}}</nowiki></code> → {{NOGUŽ-D|20|AUT|carstvo}} * <code><nowiki>{{NOGUŽ-D|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}}</nowiki></code> → {{NOGUŽ-D|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}} == Kôd == <pre style="overflow:auto;"> {{NOGUŽ-D|<!-- Godište -->|<!-- Država --> | <!-- Varijanta --> | <!-- ime --> | <!-- veličina -->}} </pre> == Parametri == <templatedata> { "description": "Ovaj šablon pokazuje malu zastavu pored ime države", "params": { "1": { "label": "Država", "description": "Oznaka države u vidu skraćenice na bosanskom jeziku", "type": "string", "required": true }, "2": { "label": "Godište", "description": "Godište mlade ženske reprezentacije, npr. 17, 18, 20 ili 23;", "type": "string", "required": false }, "3": { "label": "Varijanta", "description": "dodavanje varijante za zastavu po šablonu {{Podaci o zastavi}} za odabranu državu;", "type": "string", "required": false }, "ime": { "label": "Alternativni tekst", "description": "Prikazi alternativni tekst umjesto default ime", "type": "string", "required": false }, "veličina": { "label": "Dimenzije", "description": "Veličina zastave", "type": "string", "required": false } } } </templatedata> == Također pogledajte == * {{Šablon|NOGU-D}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOGU}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGU-Ž}} – šablon za ženske mlade nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|Futsal}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na lijevoj strani * {{Šablon|Futsal-D}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG}} – šablon za muške nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOG-D}} – šablon za muške nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGŽ-D}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|HOK}} – šablon za muške hokejske reprezentacije <includeonly> [[Kategorija:Nogometni šabloni|.]] </includeonly> 8nf8cidbsfe0s5zjvssbcwbkv3ovrl8 3841311 3841307 2026-05-07T08:53:17Z Z1KA 87045 3841311 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == Šablon se koristi u člancima u kojima je potrebno internim linkovima povezati ženske mlade nogometne reprezentacije u obliku: zastava na desnoj strani, a link omladinske (U-XX) nogometne reprezentacije na lijevoj strani. === Primjer === * <code><nowiki>{{NOGUŽ-D|20|BRA}}</nowiki></code> → {{NOGUŽ-D|20|BRA}} * <code><nowiki>{{NOGUŽ-D|20|BIH}}</nowiki></code> → {{NOGUŽ-D|20|BIH}} * <code><nowiki>{{NOGUŽ-D|20|BIH|1992}}</nowiki></code> → {{NOGUŽ-D|20|BIH|1992}} * <code><nowiki>{{NOGUŽ-D|20|AUT|carstvo}}</nowiki></code> → {{NOGUŽ-D|20|AUT|carstvo}} * <code><nowiki>{{NOGUŽ-D|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}}</nowiki></code> → {{NOGUŽ-D|20|MAĐ|1949|ime=MAĐ|veličina=50px}} == Kôd == <pre style="overflow:auto;"> {{NOGUŽ-D|<!-- Godište -->|<!-- Država --> | <!-- Varijanta --> | <!-- ime --> | <!-- veličina -->}} </pre> == Parametri == <templatedata> { "description": "Ovaj šablon pokazuje malu zastavu pored ime države", "params": { "1": { "label": "Država", "description": "Oznaka države u vidu skraćenice na bosanskom jeziku", "type": "string", "required": true }, "2": { "label": "Godište", "description": "Godište mlade ženske reprezentacije, npr. 17, 18, 20 ili 23;", "type": "string", "required": true }, "3": { "label": "Varijanta", "description": "dodavanje varijante za zastavu po šablonu {{Podaci o zastavi}} za odabranu državu;", "type": "string", "required": false }, "ime": { "label": "Alternativni tekst", "description": "Prikazi alternativni tekst umjesto default ime", "type": "string", "required": false }, "veličina": { "label": "Dimenzije", "description": "Veličina zastave", "type": "string", "required": false } } } </templatedata> == Također pogledajte == * {{Šablon|NOGU-D}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOGU}} – šablon za mlade nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGU-Ž}} – šablon za ženske mlade nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|Futsal}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na lijevoj strani * {{Šablon|Futsal-D}} – šablon za muške futsal reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG}} – šablon za muške nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOG-D}} – šablon za muške nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|NOG-Ž}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije * {{Šablon|NOGŽ-D}} – šablon za ženske nogometne reprezentacije gdje se zastava nalazi na desnoj strani * {{Šablon|HOK}} – šablon za muške hokejske reprezentacije <includeonly> [[Kategorija:Nogometni šabloni|.]] </includeonly> tdiihnyck3c0ad4svzkjogqef54zkmr 14 534022 3841324 2026-05-07T09:52:53Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Kategorija također pogledajte|Crvene linije}} [[Kategorija:Crvene linije|Političari]] [[Kategorija:Bošnjački političari|Crvene linije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari po strankama|Crvene linije]] 3841324 wikitext text/x-wiki {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Kategorija također pogledajte|Crvene linije}} [[Kategorija:Crvene linije|Političari]] [[Kategorija:Bošnjački političari|Crvene linije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari po strankama|Crvene linije]] 2cowvwlmrzsi7nvbu7a3wjbawsjnruy 14 534023 3841326 2026-05-07T09:59:43Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Kategorija|Narod i pravda}} [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 2026.]] [[Kategorija:Bošnjački nacionalizam]] [[Kategorija:Bošnjačke političke stranke]] [[Kategorija:Bošnjačke političke stranke u Bosni i Hercegovini]] 3841326 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Narod i pravda}} [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 2026.]] [[Kategorija:Bošnjački nacionalizam]] [[Kategorija:Bošnjačke političke stranke]] [[Kategorija:Bošnjačke političke stranke u Bosni i Hercegovini]] byq4ns6jo95dqys5cw6i75xmp0f8mv1 3841331 3841326 2026-05-07T10:06:08Z Z1KA 87045 3841331 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Crvene linije}} [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 2026.]] [[Kategorija:Bošnjački nacionalizam]] [[Kategorija:Bošnjačke političke stranke]] [[Kategorija:Bošnjačke političke stranke u Bosni i Hercegovini]] 13ko1078nvc9wt8frz52i472owqmw9d 14 534024 3841327 2026-05-07T10:02:27Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Političke stranke po godinama nastanka|202|6|201|203|21}} 3841327 wikitext text/x-wiki {{Političke stranke po godinama nastanka|202|6|201|203|21}} aw8ghksxi1vy7kmwjrvl1pruq73h3fb 14 534025 3841328 2026-05-07T10:03:15Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{osnivanjekat|202|6|2019|2030}} 3841328 wikitext text/x-wiki {{osnivanjekat|202|6|2019|2030}} anjq6xjualbdd2cnzlsai4ffy7471ub 14 534026 3841329 2026-05-07T10:04:11Z Z1KA 87045 Nova stranica: [[Kategorija:Osnivanja u 2026.]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2020-ih]] 3841329 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Osnivanja u 2026.]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2020-ih]] o7jzk9vz7hqcbonsb6423tati80oyq3 14 534027 3841341 2026-05-07T11:04:34Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Commonscat|Science fiction writers from the United States}} [[Kategorija:Američki pisci fantastike|Naučna fantastika]] [[Kategorija:Pisci naučne fantastike po državama|Amerika]] [[Kategorija:Američki pisci po žanru|Naučna fantastika]] 3841341 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Science fiction writers from the United States}} [[Kategorija:Američki pisci fantastike|Naučna fantastika]] [[Kategorija:Pisci naučne fantastike po državama|Amerika]] [[Kategorija:Američki pisci po žanru|Naučna fantastika]] t3dtnprd74dt1b9nfgq1maqp1g74ze6 14 534028 3841345 2026-05-07T11:13:26Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Commonscat|Science fiction writers by country}} [[Kategorija:Pisci naučne fantastike|po državama]] [[Kategorija:Naučna fantastika po državama|Pisci]] [[Kategorija:Pisci fikcije po državama|Naučna fantastika]] 3841345 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Science fiction writers by country}} [[Kategorija:Pisci naučne fantastike|po državama]] [[Kategorija:Naučna fantastika po državama|Pisci]] [[Kategorija:Pisci fikcije po državama|Naučna fantastika]] dcimbd5d5rmlnib3fjneocalw83e2m2 14 534029 3841346 2026-05-07T11:15:23Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Commonscat|Science fiction writers from Poland}} [[Kategorija:Poljski pisci fantastike|Naučna fantastika]] [[Kategorija:Pisci naučne fantastike po državama|Poljska]] [[Kategorija:Poljski pisci po žanru|Naučna fantastika]] 3841346 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Science fiction writers from Poland}} [[Kategorija:Poljski pisci fantastike|Naučna fantastika]] [[Kategorija:Pisci naučne fantastike po državama|Poljska]] [[Kategorija:Poljski pisci po žanru|Naučna fantastika]] dp1qvrl2humql5h6eew7ylw0c90vqbt